ogrjevno drvo

Kvalitetno gorivo za svakoga

Korisne informacije ogrijanju na drva

Drvo – povratak zaboravljenog izvora energije

Drvo – povratak zaboravljenog

izvora energije

Drvo je već tisućama godina najprirodniji izvor ener-

gije na zemlji. Međutim, u posljednjih nekoliko sto-

ljeća drvo je sve više zamjenjivano fosilnim izvorima

energije poput ugljena, prirodnog plina ili sirove

nafte. Povećanje potrošnje energije, ograničenost

zaliha fosilnih goriva, trenutna nesigurnost isporu-

ke i ograničeni kapacitet apsorpcije emisija putem

okoliša doveli su do situacije u kojoj je drvo kao izvor

energije ponovno u fokusu javnog interesa. Grijanje

na drva ponovno je naširoko prihvaćeno.

Regionalna opskrba energijom iz obnovljivih izvora

zatvara ne samo ekološke, već i ekonomske cikluse.

Razvoj cijena za ogrjevno drvo i drvnu sječku relativno

je stabilan i u značajnoj mjeri nezavisan od ekstremne

fluktuacije globalnih cijena na tržištu za sirovu naftu

i prirodni plin. To znači da je drvo jeftin izvor energi-

je koji ne samo da je otporan na krizu, nego također

predstavlja i lokalnu sirovinu koja podržava lokalnu vri-

jednost tako što stvara i osigurava radna mjesta u regiji.

Energija dobivena izgaranjem drvne biomase dose-

gla je u Austriji najmoderniji visoki standard. Posljed-

njih se godina tržište značajno razvilo i sada nudi

širok raspon učinkovitih sustava grijanja. Moderni

sustavi grijanja na biomasu na bazi peleta, ogrjevnog

drva ili drvne sječke osiguravaju potrošačima praktič-

nost po umjerenim cijenama koje se mogu planirati.

Sve više ljudi napušta svoje stare sustave grijanja na

naftu ili plin i počinju se grijati na lokalnu biomasu.

Došlo je do posebnog procvata kaljevih peći i kamina,

koji sve češće pronalaze svoj put do dnevnih borava-

ka. Grijanje na drva opet je u modi. Taj razvoj lokalnim

proizvođačima goriva osigurava novu perspektivu

zarade, a donosi također i nove zahtjeve u pogledu

pouzdanosti i kvalitete opskrbe. Istovremeno, proi-

zvođači se suočavaju s novim izazovima.

Kvaliteta goriva igra odlučujuću ulogu, osobito za

postrojenja malog kapaciteta. Kupcu goriva nije uvi-

jek lako odrediti radi li se o dobrom ili lošem proi-

zvodu. Namjera ove brošure jest pomoći kako pro-

izvođačima, tako i kupcima goriva. Uz zajedničke

definicije uvjeta i faktora konverzije, brošura također

daje i praktične savjete za ispravnu preradu i skla-

dištenje goriva na drvnu biomasu, na temelju uspo-

stavljenih standarda kvalitete.

Dr. Christian Metschina Poljoprivredna komora Štajerske, 2014.

2

1. Grijanje na drva znači koristiti energiju unu-

tar životnog ciklusa prirode. Ugljični dioksid

koji se emitira gorenjem koristi se zajedno sa

sunčevom energijom za uzgajanje nove drvne

biomase.

2. U slučaju održivog korištenja šuma, drvo je

obnovljiv, CO2 – neutralan, izvor energije.

3. Kao sirovina, tijekom rasta, drvo je dio ekološ-

kog sustava, čime nam pruža zaštitu i dobro-

bit.

4. Za ogrjevno drvo koristi se samo drvo iz šume

koje inače ne bi bilo iskorišteno. Bez ugroža-

vanja pošumljenosti, drvni volumen koji se

danas koristi u energetske svrhe mogao bi se

značajno povećati uz primjenu odgovarajućih

koncepata.

5. Iskorištavanje i priprema drva je jednostavna i

troši malo energije.

6. Transportne rute su kratke i ne ugrožavaju

okoliš.

7. Skladištenje ogrjevnog drva je jednostavno.

8. Priprema i korištenje ogrjevnog drva doprino-

si stvaranju regionalne vrijednosti i osigurava

radna mjesta.

9. Korištenje drva u energetske svrhe povećava

korisnikovo uvažavanje lokalne prirode te po-

boljšava njegov odnos prema okolišu.

10. Moderni sustavi, ako se njima ispravno uprav-

lja i pravilno ih se održava, objektivno se

mogu mjeriti s bilo kojim sustavom grijanja

na fosilne izvore energije i lako zadovoljavaju

standarde za sprječavanje onečišćenja zraka.

Sabirni centri za biomasu

Prodaja ogrjevnog drva

www.biomasstradecentre2.eu

Fokus na klijentu i kvaliteti

na drva

Deset razloga za grijanje

3

Uz razinu pošumljenosti od 61 %, Štajerska je najpo-

šumljenija savezna država u Austriji. Štajerska šumska

i drvna industrija zapošljava više od 55.000 ljudi i čini

jedan od najvažnijih ekonomskih sektora u toj save-

znoj državi. Na pilansku se industriju često gleda kao

na motor sveukupnog drvnog sektora. Uz pilansku in-

dustriju, papirna industrija u Štajerskoj tradicionalno je

također snažna, a koja proizvodi kvalitetan papir i pul-

pu za izvoz širom svijeta.

Vrste drva niže kvalitete i nusproizvodi recikliranja pre-

rađuju se u toplanama na biomasu u toplinu i energiju.

Na području koje pokriva otprilike milijun hektara, vla-

snici štajerskih šuma osiguravaju održivo upravljanje

šumama i kontinuirano održavanje važnog poslovnog

sektora. Ideja održivosti – koja potječe iz šumarstva –

ima prioritet. Smije se koristiti samo onoliko drva ko-

liko raste. Ta je praksa navedena u austrijskom zakonu

o šumarstvu. Uz to, sve više vlasnika šuma dobrovolj-

no sudjeluje u kontrolnim sustavima poput PEFC-a ili

FSC-a. Transparentni, nezavisni kontrolni mehanizmi

jamče održivu mrežu gospodarenja šumama na teme-

lju nacionalnih standarda.

Informacije o PEFC-u i FSC-u možete dobiti na: www.pefc.org i www.fsc.org

dobavljač sirovina koji ima budućnost

Bavarska šuma – dobavljač sirovina koji ima budućnost

Bavarska šuma –

5

4

Opskrba energijom u

Štajerskoj

Dostupna opskrba energijom, sa sigurnom buduć-

nošću, temeljni je uvjet za funkcioniranje poslovanja

i samog društva bilo koje države. U budućoj opskrbi

energije izazovi su sve veći, a osobito će utjecati na

Štajersku jer ona bilježi veliku stopu uvoza fosilnih

izvora energije.

71 % količine energije koja se trenutno troši pokrivaju

fosilni izvori energije iz inozemstva. Od 29 % obnov-

ljivih izvora energije, biomasa je najraznovrsniji i naj-

važniji.

Napomena

U našim se šumama nalazi ukupno

303 milijuna m³ drva

Svake se godine iskoristi 5,2 milijuna

m³ drva

Svake četiri sekunde naraste 1 m³

šume – 7,8 milijuna m³ drva godišnje

U Štajerskoj postoji 0,5 ha šume po

stanovniku


Milijunima godina ugljik se izdvajao iz ciklusa prirode u

obliku sirove nafte, prirodnog plina i ugljena. Od počet-

ka industrijalizacije, sagorijevanje fosilnih izvora energi-

je doprinijelo je povratku ugljika, koji se taložio tisućlje-

ćima, natrag u prirodni ciklus u vrlo kratkom vremenu u

obliku stakleničkog plina, ugljičnog dioksida (CO2). CO

2

čini važan zaštitni štit za život na zemlji koji sprječava da

se sunčeva energija koja dođe na površinu zemlje po-

novno izgubi emisijom topline. Bez tog učinka, srednja

temperatura na zemlji iznosila bi -18 Celzijevih stupnje-

va. Život na našoj planeti bio bi nezamisliv.

Povećanje stakleničkih plinova koje su uzrokovali lju-

di spaljivanjem fosilnih sirovina ima negativni učinak

na navedeni efekat – globalno klimatsko zagrijavanje.

Jedna litra goriva na bazi nafte emitira 2,7 kg ugljič-

nog dioksida (CO2), plina koji zagrijava klimu i zaga-

đuje okoliš.

Za razliku od toga, drvo je CO2 neutralan izvor ener-

gije jer emitira samo onoliko CO2 prilikom gorenja

koliko je apsorbiralo za vrijeme rasta. Održivim gos-

podarenjem našim šumama, stvara se ciklus koji ne

uzrokuje dodatni CO2. Stogodišnja smreka izvlači

do 1,8 tona ugljičnog dioksida iz atmosfere tijekom

svog života, ili da to kažemo drugačije, stogodišnja

smreka skladišti sličnu količinu CO2 koja se emitira

prilikom izgaranja 660 litara goriva na bazi nafte.

Drvo kao CO2-neutralan izvor energije


Energetsko drvo često je nusproizvod stvaranja drvene

građe. Neke se vrste ogrjevnog drva proizvode gospo-

darenjem šumama, npr. drvna sječka i ogrjevno drvo,

druga goriva iz drvne biomase nastaju u drvoprerađi-

vačkoj industriji, poput trješčica, okrajaka od rezanja,

iverja, strugotina i piljevine, ili drvnih peleta ili briketa.

Uobičajene mjerne jedinice u šumarskoj i drvnoj indu-

striji su puni kubni metar (m3) za oblovinu te kubni me-

tar (prm) za višeredno drvo duljine do 2 m. Termin kubik

drvne mase (nm) koristi se za sitnu drvnu masu u rastre-

sitom stanju (npr. drvna sječka).

1 Puni kubni metar (m3) jest jedinica mjere za kubni

metar punog drva bez zračnog prostora.

1 Prostorni kubni metar (prm) jest jedinica mjere za

prostorno drvo ukupnog volumena od jednog kubnog

metra, uključujući zračni prostor.

1 Nasipni metar (nm) jest jedinica mjere za usitnjenu

drvnu masu u rastresitom stanju (npr. drvna sječka, pi-

ljevina, trupci) ukupnog volumena od jednog kubnog

metra, uključujući zračni prostor.

1 Atro tona apsolutno suhog drva (atro) jest jedinica

mjere za (izračunatu) masu s udjelom vode od 0 %.

Konačna točka prirodnog sušenja jest stanje „osušenog

na zraku“ (lutro). Udio vode iznosi 15 % do 20 %.

Definicije uvjeta za bolje razumijevanje

5

Faktori konverzije za uobičajene vrste goriva

iz drvne biomase

Konverzije navedene u tablici referentne su vrijednosti koje mogu odstupati ovisno o njihovom izgledu, ve-

ličini zrna i zbijanju tijekom prijevoza.


Brojke omjera kubnih dimenzija

1 puni kubni metar (m3) = 1,4 prostornih metara (prm) = 2,5 nasipnih metara (nm) drvne sječke

Puni kubni metar (m3) oblovine Prostornih metara (prm) drva Nasipnih metara (nm) drvne sječke

1 m3

1 prm

1 nm

2,5 nm

1,8 nm

1,4 prm

0,6 prm

0,7 m3

0,4 m3

Energetska vrijednost drva

Drvo nije uvijek isto kada se radi o energetskoj koristi. Presudan faktor za visoki energetski prinos jest udio

vode, nakon čega slijedi vrsta drva i veličina drva koje se koristi. Za klasično korištenje u kućama ili stano-

vima, gorivo iz drvne biomase ne smije sadržavati više od 20 % vode. U protivnom bi udio vode u drvu učinio

upravo ono što voda uvijek čini kada dođe u kontakt s vatrom: gasi je. Vatra se neće ugasiti, ali temperature

padaju ispod idealnog raspona temperature gorenja, čime se povećava stvaranje dima, dolazi do većih emi-

sija i oštećenja dimnjaka. Ako sagorijevate drvo koje je suviše mokro, energetski prinos (kalorična vrijednost)

značajno se smanjuje. Drvo koje je uskladišteno suho ima dvostruko višu kaloričnu vrijednost od drva iz

šume, obzirom da se dio otpuštene energije gubi isparavanjem vode sadržane u drvu. Udio vode energetski

se gubi kao neiskorištena para zajedno s dimnim plinom iz sustava grijanja.

Kalorična vrijednost drva ovisno o udjelu vode

Stanje drva Udio vode (M) Kalorična vrijednost (H)

Svježa drvna građa 50 – 60 % 2,0 kWh/kg

Skladišteno jedno ljeto 25 – 35 % 3,4 kWh/kg

Skladišteno nekoliko godina 15 – 25 % 4,0 kWh/kg

Napomena Kalorična vrijednost (kWh/kg) jest maksimalna iskoristiva količina energije koja se otpušta prili-

kom potpunog izgaranja specifične količine goriva.

Udio vode (M) jest omjer između vode i ukupne tvari. Vlaga drva (U) određuje omjer između

vode i suhe tvari.

Praktičan primjer: Komad goriva iz drvne biomase ima 2 kg. 1kg čini voda, a 1 kg suha tvar. Ima udio vode (M) od 50 %, ili udio vlage (U) od 100 %.

6


Ovisno o masi, sve vrsta drva imaju gotovo uspo-

redivu kaloričnu vrijednost ako imaju jednak udio

vode. Zbog visokog udjela lignina, meko drvo ima

nešto višu kaloričnu vrijednost od tvrdog drva. Ap-

solutno suho drvo ima kaloričnu vrijednost otprili-

ke 5 kWh po kilogramu, ovisno o vrsti drva o kojem

je riječ. Razlika u kaloričnoj vrijednosti vezano uz

volumen između tvrdog i mekog drva, pojedno-

stavljeno rečeno, proizlazi iz činjenice da meko drvo

sadrži više zraka u stanicama. Više zraka samo pove-

ća volumen komada drva. Zbog toga npr. 1 kubni

metar bukve (tvrdo drvo) ima 40 % veću kaloričnu

vrijednost od 1 kubnog metra smreke (meko drvo).

Meko drvo je stoga jeftinije od tvrdog drva – treba

vam više drva kako biste postigli jednaku količinu

topline. Vrsta drva koja se koristi u peletima nije to-

liko važna jer peleti gotovo da i ne sadrže zrak na-

kon postupka stlačivanja.


Vrste drva

Usporedba naših dobavljača energije

Kalorična vrijednost vrsta drva vezana uz masu

Topola

Jela

Smreka

Bor

Ariš

Bukva

Hrast

Europska bukva

Bagrem

Topola

Jela

Smreka

Bor

Ariš

Bukva

Hrast

Europska bukva

Bagrem0

0

40

40

80

80

100 120

100 120

Kalorična vrijednost obične bukve iznosi 100

Kalorična vrijednost vrsta drva vezana uz volumen

Po

te

žin

i w

= 2

5 %

Po

vo

lum

en

u

Napomena Samo suho drvo kao posljedicu ima maksimalnu kaloričnu vrijednost! Što je udio vode niži, to

je viši energetski prinos!

Prirodno sirovo drvo ima različitu gustoću i udio vode pa stoga i različite kalorične vrijednosti.

Kada se računa po masi i udjelu vode, vrsta drva gotovo da je zanemariva, obzirom da sve vrste

drva imaju gotovo jednaku kaloričnu vrijednost po kg drva. Međutim, ako računate po volu-

mnim dimenzijama, potrebno je uzeti u obzir vrstu drva.

2-5 kg drva sušenog na zraku ekvivalent je 1 litri goriva.

10 kWh dovoljno je da se, na primjer, skuha 700 šalica kave!

Izvor energije Drvo Gorivo Prirodni plin

Stanje:

Energetska

vrijednost

u 10 kWh

Kruto, ogrjevno drvo Kruto, drvna sječka Kruto, peleti Tekuće Plinovito

Masa u kg 2,5 kg (sušeno na zraku) 2 kg 0,860 kg 0,840 kg

Volumen u litrama 5 litara 12,5 litara 3,5 litara 1 litra 1.000 litara

7

tvrdo drvo

6 prm

nafta

1.000 l

meko drvo

8 prm

Kupnja ogrjevnog drva

Ogrjevno drvo uglavnom se kupuje po kubnim me-

trima. Međutim, morate imati na umu da pojedinač-

ni trupci nisu smješteni potpuno jedan na drugi, tj.

vi kupujete 70 % drva i 30 % zraka. Osim pažljivog

slaganja na gomilu, na udio drva u kubnom metru

također utječu i način i kvaliteta uklanjanja grana

stabla te promjer i duljina cijepanog drva.

Do nedavno se ogrjevno drvo prodavalo kao rasu-

ti teret (u rasutom stanju ili prema težini), obzirom

da se u proizvodnji sve više koriste visoko automat-

ski strojevi za proizvodnju goriva iz drvne biomase

(prerađivači ogrjevnog drva). Sitno drvo obrađuje se

u ogrjevno drvo spremno za korištenje u samo jed-

nom koraku obrade. Drvna masa u rasutom stanju

sadrži još više zraka i još više otežava točnu kontrolu

mjerenja. Transparentna, poštena kupnja ogrjevnog

drva obavlja se putem mase i udjela vode. Jedino se

na taj način može osigurati da obje ugovorne strane

budu upoznate sa kvalitetom i energetskom vrijed-

nošću te da se izbjegnu neugodna iznenađenja.

Zahtjevi za kvalitetom

Kako bi se osigurala visoka kvaliteta ogrjevnog drva

potrebno je odgovarajuće skladištenje. Ogrjevno

drvo pripremljeno za korištenje u peći dostiže traže-

no stanje drva sušenog na zraku – ovisno o vrsti drva

i uvjetima skladišta – nakon godinu do dvije skladi-

štenja. Gorivo iz drvne biomase mora se osušiti u što

kraćem vremenu na udio vode od najviše 20 %, što

je potrebno za idealno gorenje. To uvelike smanjuje

prirodno iscrpljivanje tvari. U principu, sve vrste drva

mogu se obraditi u ogrjevno drvo. Samo drvo koje je

jako zagnojeno, zagađeno ili tretirano kemikalijama

nije prikladno za takvu obradu.

Ogrjevno drvo klasičan je oblik ponude goriva iz

drvne biomase. Posječena i rascijepljena šumska

drvna građa rezultat je mjera gospodarenja šumom.

Opskrbu drvom za ogrjev uglavnom osiguravaju re-

gionalni partneri te sektori poljoprivrede i gospoda-

renja šumama. Kod drva za ogrjev razlikuje se tvrdo i

meko drvo te veličina drva. Usitnjeno ogrjevno drvo

spremno je za izravno korištenje u peći.

Sve veći zahtjevi za udobnošću u privatnim kućan-

stvima polako eliminiraju grijanje na cjepanice iz

podruma, koje zahtijeva naporan rad, a zamjenjuju

ih moderni, u potpunosti automatski kotlovi na drv-

nu sječku i pelete. Međutim, kao rezultat toga što

su kaljeve peći trenutno u trendu, došlo je do pro-

cvata u potražnji ogrjevnog drva. Tvrdo drvo, poput

bukve, javora, hrasta, jasena i breze, uglavnom se

koristi za grijanje pomoću kaljevih peći. Tvrdo drvo

stvara puno žara, čime daje jednoličnu, kontinuira-

nu toplinu. Uz ugodne plamenove, gori gotovo bez

iskri i stoga je idealno za kaljeve peći, osobito one sa

staklom za nadzor.

Ogrjevno drvo


Energetska vrijednost

1.000 litara goriva odgovara cca. 7 do 8 prm mekog drva

(smreka) ili 5 do 6 prm tvrdog drva (bukva).

8

Savršeno skladištenje ogrjevnog drva


Radi učinkovitog postupka sušenja, drvo je po-

trebno rascijepiti. Što su manji komadi na koje je

rascijepljeno, površina je veća, a sušenje brže. Ne-

rascijepljenoj drvnoj masi potrebno je do 2 godine

za odgovarajuće sušenje.

Drva radije skladištite na sunčanim područjima

izloženima vjetru i osigurajte suhu podlogu (pele-

te ili oblovinu).

Držite na visini od najmanje 20 cm od tla kako gori-

vo iz drvne biomase ne bi upilo vlagu iz tla.

Rascijepljeno drvo nemojte skladištiti u zatvorenim

prostorijama (npr. podrum) i nemojte ih pakirati u

plastične omote. Neće se moći osušiti i stagnirat će.

Prekrijte složeno gorivo iz drvne biomase zaštitom

od kiše odmah po završetku razdoblja ljetnog su-

šenja.

Kalorična vrijednost drva može pasti do 3 % godiš-

nje (prirodan proces iscrpljivanja) čak i ako je drvo

uskladišteno na suhom mjestu.

Ispravno skladištenje i sušenje goriva iz drvne biomase važan je preduvjet za ekološki prihvatljivo i jeftino

grijanje.


Kako pravilno uskladištiti ogrjevno drvo

Napomena

Dobro provjerite gomilu kako biste

se uvjerili da je ispravno posložena.

Ovisno o tome koliko precizno trgo-

vac mjeri, možete dobiti više ili manje

drva. Kupovina goriva iz drvne bioma-

se uvijek je pitanje povjerenja.

Za grijanje koristite samo prirodno

drvo sušeno na zraku, s udjelom vode

od najviše 20 %. Ako se ispravno skla-

dišti, taj se sadržaj vode može kod

bukve i smreke postići unutar jedne

godine.

Jedan kubni metar drva jednak je 200

litara goriva na bazi nafte, a samo je-

dan komad drva duljine jedan metar

daje jednako topline kao i 4 litre gori-

va na bazi nafte.

Samostojeća kuća prosječne izolaci-

je treba otprilike 15 kubnih metara

ogrjevnog drva godišnje.

9

Kvalitetna drvna sječka

Energetsko drvo usitnjeno strojem u komade od sve-

ga nekoliko centimetara naziva se drvnom sječkom.

Za proizvodnju drvne sječke koristi se uglavnom sit-

no drvo i vrste drva niske kvalitete, kao i materijal od

krošnje i grana. Drvna sječka nastala kao nusproizvod

piljenja naziva se industrijskom drvnom sječkom. Sit-

ni komadi drva spaljuju se u automatski kontroliranim

postrojenjima za spaljivanje i jednako su praktična

kao i njihova fosilna konkurencija, plin i nafta.

Jedini nedostatak im je niska energetska gustoća.

Obzirom da se skladište u rasutom stanju, treba im

dvostruko više prostora nego ogrjevnom drvu. Su-

stavi grijanja na drvnu sječku idealno se koriste za

prosječnu godišnju potrošnju goriva na bazi nafte

od 4.000 litara. Tipična područja primjene za postro-

jenja na drvnu sječku su poljoprivredne i drvopre-

rađivačke tvrtke, trgovačke kuće, stambene zgrade,

javne zgrade te mikro- i lokalni sustavi grijanja.


Energetska vrijednost

Ove općenite brojke primjenjuju se na gorivo iz drvne biomase s preostalom vlagom od 20 %.

Vrsta drvaKal. vrijednost

u kWh/kg

Kal. vrijednost

u kWh/prm

1 prm

ekvivalenta

vrste drva …

Litara goriva

1 prm bukve je ekvivalent

Bukva 3,8 1.900 190 l 1 prm Bukve

Hrast 3,8 1.900 190 l 1 prm Hrasta

Breza 4,0 1.800 180 l 1,1 prm Breze

Topola 3,8 1.200 120 l 1,6 prm Topole

Smreka 4,1 1.350 135 l 1,4 prm Smreke

Bor 4,0 1.500 150 l 1,2 prm Bora

Zelena duglazija 4,0 1.500 150 l 1,2 prm Zelene duglazije

Drvna sječka

drvna sječka

24 m3

peleti

6 m3

nafta/2.000 l

2 – 3 m3

ogrje. drvo

12 m3

Usporedba zahtjeva za skladištenje

Kubni volumen potreban za 20.000 kWh uskladištene energije

10


Kupovina drvne sječke

Drvnom sječkom trguje se na tržištu goriva u rasutom

stanju ili kao apsolutno suhom masom. Jedan kubik

drvne mase odgovara količini od 200 kg do 450 kg,

ovisno o konkretnoj vrsti drva, veličini i udjelu vode.

Udio topline po kubiku drvne mase kreće se između

630 kWh i 1.100 kWh. Drvnu sječku normalno dobav-

ljaju regionalni dobavljači. Sada je također moguće

jednostavno upuhati drvnu sječku u skladište, slično

metodi koja se primjenjuje za pelete.

Zbog toga bi se drvna sječka morala prodavati po

masi i udjelu vode. Točna masa za dostavu može se

jednostavno izračunati pomoću vaganja na umjere-

noj vagi (mosna vaga, vage u vozilu).

Udio vode može se točno izračunati sljedećeg dana

jer je potreban standardizirani postupak (postupak u

peći za sušenje).

Može se napraviti početna procjena udjela vode po-

moću mjernih instrumenata dostupnih na tržištu.

Zahtjevi za kvalitetom

Kako bi se osigurao idealan rad malih i srednje velikih

postrojenja za spaljivanje biomase, smije se spaljivati

samo drvna sječka visoke kvalitete. Trulo, zagađeno i

pljesnivo drvo, kao i drvo od rušenja ili grmlje tankih

grančica, nije prikladno za proizvodnju drvne sječke

visoke kvalitete.

Te se sirovine obično prerađuju u drvnu sječku niske

kvalitete i spaljuju se u velikim toplanama. Kriteriji

veličine, razreda i udjela vode također se primjenjuju

za točniju specifikaciju materijala za gorivo. Međutim,

budite oprezni. Kao posljedica objavljivanja serije

standarda ÖNORM EN ISO 17225 za gorivo na bazi

drvne biomase u proljeće 2014. godine, mnoge će se

definicije promijeniti. To je jednako važno kako za kli-

jente, tako i za proizvođače.

Za više informacija, pogledajte poglavlje „Standardi“.


Udio vode

Udio vode najvažnija je stavka kvalitete, obzirom da je važna za energetsku vrijednost i za svojstva skladištenja

goriva. Svježa drvna sječka ima udio vode veći od 50 % i nije prikladna za dugoročno skladištenje ili energetsko

korištenje u malim i srednje velikim sustavima grijanja na drvnu biomasu.

U većim okružnim toplanama i industrijskim postrojenjima za spaljivanje, primjena vrlo mokre drvne sječke

korisna je i normalna iz ekonomskih razloga. Niska razina emisija i učinkovito izgaranje osigurano je njihovom

tehničkom opremom (npr. čišćenje dimnog plina, kondenzacija dimnog plina).

Kalorična vrijednost drva ovisno o udjelu vode Energetska vrijednost

Drvna sječka Udio vode(w)

Drvna sječka sušena na zraku (M20) M < 20 %

Drvna sječka za skladištenje (M30) 20 % < M< 30 %

drvna sječka ograničenog skladišnog vijeka (M35) 30 % < M < 35 %

vlažna drvna sječka (M40) 35 % < M< 40 %

svježa drvna sječka (M50) 40 % < M< 50 %

svježa vlažna drvna sječka (M55+) M > 55 %

Drvna sječka

10 – 15

Nafta

1.000

1.000 litara goriva na bazi nafte odgovara

otprilike 10 do 15 prm drvne sječka

0 151

11

Skladištenje energetskog drva

Uskladištite debla namijenjena usitnjavanju naj-

manje tijekom jednog ljeta na dobro prozračenom,

sunčanom mjestu (prirodno sušenje).

Drvna sječka za privremeno skladištenje tijekom

ljeta ima udio vode od 25 % do 30 % u vrijeme usit-

njavanja u kasno ljeto.

Tijekom ljetnih mjeseci s velikom količinom obori-

na, drvnu sječku treba prekriti.

Izbjegavajte skladištiti drvnu sječku s opsežnim

udjelom zelenila (stvaranje pljesni i propadanje

uslijed gljivica).


Masa i kalorična vrijednost ovisno o masi i udjelu vode

1 litra goriva na bazi nafte ima kaloričnu vrijednost od 10 kWh. 1 prm drvne sječke smreke (udio vode 30%)

ima kaloričnu vrijednost kao i 74 litre goriva na bazi nafte, a bukva je puno viša sa 102 litre.

Srednja vrijednost za određivanje količine

Udio

vode u %

Nasipna gustoća u kg/prm Kalorična vrijednost u kWh/prm

Bukva Hrast Bor Smreka Bukva Hrast Bor Smreka

20 % 277 280 216 188 1,048 1,062 867 759

30 % 316 320 246 216 1,022 1,034 846 740

40 % 369 374 287 251 986 998 818 716

50 % 443 449 345 302 936 948 780 682

Jedinična mjera Vrsta drvaUdio vode

(%)prm t t

atrokWh

1 prm

drvne sječke

volumen

Smreka

15 % 1 0,20 0,17 876

30 % 1 0,25 0,17 847

45 % 1 0,31 0,17 819

Bukva

15 % 1 0,32 0,27 1298

30 % 1 0,39 0,27 1252

45 % 1 0,49 0,27 1180

1 t drvne sječke

neto masa

Smreka

15 % 5 1 0,85 4.380

30 % 4 1 0,68 3.388

45 % 3,2 1 0,55 2.621

Bukva

15 % 3,1 1 0,85 4.024

30 % 2,6 1 0,69 3.255

45 % 2,1 1 0,55 2.478

Kako ispravno skladištiti vašu kvalitetnu drvnu sječku

Drvna sječka koja se spaljuje u malim i srednje velikim postrojenjima mora se osušiti na udio vode ispod 30 %.

Sljedeće preporuke primjenjuju se na skladištenje drvne sječke:

12


Peleti

Peleti


Drvni peleti su mali, stlačeni cilindri od osušenog pri-

rodnog drveta. Drvni peleti proizvode se u postroje-

njima za izradu peleta često povezanima sa pilana-

ma, što omogućuje dodanu vrijednost iskorištavanju

ostataka drva u pilani i industrijskih ostataka drva koji

nastaju u drvoprerađivačkoj industriji.

Peleti koji se nude privatnim vlasnicima grijanja na

pelete imaju promjer od 6 mm i dugi su cca. 1 cm do 4

cm. Drvni peleti za toplane i termoelektrane nude se

kao tzv. industrijski peleti i često imaju veće promjere.

Preporučujemo vam kupovinu standardiziranih i cer-

tificiranih drvnih peleta kako biste osigurali glatki rad

sustava grijanja na pelete.

Kvaliteta drvnih peleta nije definirana samo odabirom

sirovina i proizvodnog procesa. Na kvalitetu drvnih

peleta također utječe prijevoz i rukovanje u privreme-

nim skladištima, kao i dostava drvnih peleta u silose

ili skladišni prostor klijenta. Mehaničkim utovarom

peleta (trenje) može se povećati udio sitnih čestica u

jednoj seriji peleta. Grijanje može osigurati uvjete za

gladak rad ispravnim projektiranjem opskrbnih cijevi

do silosa ili skladišta peleta.

Ako je udio sitnih čestica u seriji peleta prevelik, to

može dovesti do kvara pužnog transportera i ima-

ti negativan učinak na izgaranje i ponašanje emisija

grijanja na pelete. Vodeći trgovci peletima prosijavaju

sitne čestica nastale od trenja na konačnom mjestu

istovara prije isporuke klijentima.

Tipovi postrojenja za grijanje na pelete

Na tržištu su dostupna dva načina grijanja na pelete:

Peći na pelete su sustavi grijanja namijenjeni postav-

ljanju u dnevnu sobu. One uglavnom služe grijanju

pojedinačnih soba i grijanju kuća s niskom potroš-

njom energije.

Sustavi centralnog grijanja na pelete ugrađuju se u

kotlovnice zgrade i služe za grijanje čitave zgrade te

za pripremu tople vode. Uz sustave centralnog grija-

nja na pelete projektiranih isključivo za rad na drvne

pelete, neke tvrtke također nude kotlove na drva koji

mogu raditi i na pelete i na cjepanice.

Drvni peleti mogu se skladištiti u suhom podrumu.

Kotao na pelete opskrbljuje se gorivom automatski, ili

putem pužnog dozatora ili putem usisnog uređaja. U

usporedbi s drvnom sječkom, peleti zauzimaju samo

četvrtinu skladišnog prostora tako da obično u svakoj

samostojećoj kući ima dovoljno mjesta za godišnju

zalihu peleta. Skladišni prostor za naftu koji se više ne

koristi idealno je skladište za pelete.

Pečat kvalitete ENplus jamči klijentu da je kvali-

teta isporučenih peleta sukladna s vrijednostima

navedenima u standardu. Stručnjaci redovito

provjeravaju tvrtke koje nose ovaj pečat kvalitete

ENplus i moraju se pridržavati opsežnih smjerni-

ca o kvaliteti.

Napomena

Peleti ne sadrže nikakve kemijske adi-

tive.

2 kg peleta ekvivalent je 1l goriva na

bazi nafte

U Austriji trenutno radi oko 115.000

postrojenja za sagorijevanje peleta

13

Ugovaranje energije iz drva

Ugovaranje energije iz drva i lokalno grijanje na drvnu biomasu

i lokalno grijanje na drvnu biomasu

Od ideje do primjene

Dijagram toka za model lokalne opskrbe toplinskom energijom

Ostvariv

Projekt

Interes

klijenata

Analiza poslovnog potencijala i

alternativne mogućnosti financiranja

Konzorcij grupe

operatera sabirnih

centara

Potpisivanje ugovora o opskrbi toplinskom energijom te, ako je potrebno, ugovora o najmu

Planiranje sustava,

Pozivi na natječaj

Izgradnja i izvođenje

potrebnih tehničkih

radova Puštanje sustava

u pogonOpskrba klijenata

toplinskom energijom

14


Ugovaranje energije iz drva i lokalno grijanje na drvnu biomasu

Ugovaranje energije iz drva

U slučaju ugovora o energiji iz drva, grupa šumovla-

snika kao opskrbljivača energijom iznajmljuje podrum

klijenta koji se grije, ulažu u grijanje na drvnu sječku i

obično također uspostavlja vanjski skladišni prostor za

drvnu sječku. Sustav distribucije topline u vlasništvu je

klijenta koji se grije - kao kod konvencionalnog spaja-

nja na lokalno grijanje. Sklapa se zasebni ugovor o naj-

mu za korištenje grijanja i skladišnog prostora.

Opskrba toplinskom energijom za javne zgrade i stambene zgrade

Klijent za grijanje nema organizacijskih troškova i

stoga uživa u udobnosti grijanja s tom razlikom da se

sustav za opskrbu toplinom nalazi u njegovoj zgradi.

Ovaj je sustav jedan od najpraktičnijih oblika opskrbe

toplinskom energijom. Tipični klijenti su škole, uredi

zajednice, vrtići, muzeji i stambene zgrade.

Lokalni sustavi grijanja na drvnu biomasu

Lokalni sustavi grijanja na drvnu biomasu opskrbljuju

čitava sela ili manje gradove praktičnim grijanjem na

drvnu biomasu, otpornim na krizu. Za razliku od ugo-

varanja energije, sabirni centri za biomasu i vlasnici

šuma su operateri koji uspostavljaju lokalni sustav

grijanja, odgovarajući skladišni prostor i distribucijsku

mrežu za grijanje. Cijena postignuta za gorivo ovisi o

profitabilnosti lokalnog sustava grijanja.

U Štajerskoj gotovo 50 % spaljenog goriva dolazi

izravno iz lokalnih šuma. Ostatak je načinjen od indu-

strijske sječke i kore. Stvaranje vrijednosti ostaje uve-

like unutar same regije.

Skupina operatera – šumovlasnika čini trgovačko

društvo prema civilnom zakonu (GesnbR) ili, za veće

sustave, zadrugu s ograničenom odgovornošću (reg.

GenmbH). Operativna zajednica prodaje proizvedenu

toplinu i odgovorna je za funkcioniranje, servisiranje,

popravke i rad sustava, kao i za čišćenje dimnjaka.

Ovakav sustav opskrbe podrazumijeva da kupac to-

plinske energije nema nikakvih dodatnih troškova.

Potrošnja se mjeri pomoću umjerenog brojila za ko-

ličinu topline, koje je vlasništvo operatera. Troškovi

spajanja temelje se na normalnim cijenama za pripre-

mu priključaka grijanja na daljinu. Poljoprivrednici na-

bavljaju drvnu sječku iz vlastitih šuma. Obzirom da se

sirovine proizvode lokalno u svakoj regiji, u čitavom

lancu opskrbe uključene su samo male udaljenosti,

što znači da je logističkom ekspeditivnošću relativno

lako upravljati.

Opskrba sirovinom osigurana je tijekom čitave godi-

ne pomoću skladišnih prostora za oblovinu i putem

skladišnih hala.

Specijalna brošura za ugovaranje

grijanja

Ova specijalna brošura iz Poljoprivredne komore Štajerske pruža detaljne

informacije o ugovaranju grijanja na biomasu.

15

Nova osnovna pravila za

proizvođače i potrošače

To omogućuje jasno definiranje proizvoda. Nakon

objave i primjene novih serija normi, jezik koji se ko-

risti na sceni biomase također će se promijeniti.

Praktičan primjer kvalitetne drvne sječke

Deklaracija proizvoda na temelju norme

ÖNORM EN ISO 17225

Mnogo je godina norma ÖNORM M 7133 bila jedna

od najvažnijih tehničkih i pravnih temelja u poslova-

nju s biomasom. Specifikacija proizvoda kao G30 ili

W25 još uvijek se normalno pojavljuje, ali ti termini

u stvari nisu više dozvoljeni.

Po objavi serije normi ÖNORM EN ISO 17225 za gori-

va na bazi drvne biomase, norme koje su se do tada

primjenjivale morale su se povući iz ovog sektora.

Nova norma detaljno navodi razrede goriva i speci-

fikacije za kruta biogoriva obzirom na kvalitetu. Cilj

norme ÖNORM EN ISO 1722 jest osigurati koheren-

tne i jasne principe razvrstavanja za kruta biogori-

va na temelju: podrijetla i izvora, oblika u kojem se

trguje (npr. peleti, drvna sječka,…) i svojstava (npr.

voda, udio pepela,...). Norme za proizvode ÖNORM

EN ISO 17225-2 do 17225-6 uključene u ovu seriju

normi definiraju razrede kvalitete i specifikacije.

koje uključuju grijanje na drva

Norme –

Norme – koje uključuju grijanje na drva

Norme su pravila čiji je cilj postići standardizirane i usporedive rezultate. One definiraju zahtjeve proizvoda i

kvalifikacije te također definiraju kako se provjerava pridržavanje takvih zahtjeva. Norme su preporuke čije je

pridržavanje dobrovoljno. One dokumentiraju trenutnu najnoviju tehnologiju za određeno specijalizirano polje

i na taj način definiraju odgovarajući standard. Primjena tih pravila nije nužno zlo, već doprinosi stanju u kojem

i proizvođači i potrošači govore istim jezikom. Zbog toga se mnogi problemi mogu razjasniti u vrlo ranoj fazi.

1.1.3.1/P45/M25/A1.0/BD150/Q3,6kg/A1.0

Napomena

Norma ÖNORM 7133 postala je

ÖNORM EN ISO 17225-1.

To je dopunjeno normama za

proizvode ÖNORM EN ISO 17225-2 do

17225-6

Obratite pažnju na ugovore o dostavi

sirovina koji se već temelje na normi

ÖNORM EN ISO 17225-1 – Je li jasno

što treba dostaviti?

Redoslijed normi: Austrijski standard

www.austrian-standards.at

Objašnjenje termina

1.1.3.1 = deblo, širokolisno, s korom

P45 = jasno definirana veličina čestica

(mm²)

M25 = udio vode od najviše 25 %

A1.0 = udio pepela od najviše 1 %

BD150 = nasipna gustoća od najmanje

150 kg/m³

Q3,6/kg = kalorična vrijednost od najmanje

3,6 kWh/kg

16

Prijevoz Prodaja krajnjem korisniku

Trgovina i dostava Proizvodnja i isporuka


Odlomak za primjenu Sustava osiguranja/kontrole kvalitete naveden je u Normi EN 15234.

Dijagram pokazuje kako QA/QC sustav može pratiti opskrbni lanac biomase.

Upravljanje kvalitetom

Sustavi osiguranja i kontrole kvalitete (QA/QC)

Upravljanje kvalitetom

Profesionalni proizvođači biomase obvezuju se na osi-

guranje kvalitete i kontrolu kvalitete tijekom čitavog

proizvodnog lanca. Sljedivost stvara među potrošačima

povjerenje da su svi procesi u lancu provedeni u skladu

sa standardima. Sustav osiguranja kvalitete treba biti

jednostavan, uzrokovati što je manje moguće birokrat-

skog posla i podržavati potencijal učinkovitosti.

„Kontrola kvalitete“ uključuje kontrolu kvalitete pro-

izvoda ili procesa kako bi se osigurala dostava proi-

zvoda ili usluga što je učinkovitije i financijski povolj-

nije moguće, sukladno s traženim svojstvima.

„Osiguranje kvalitete“, s druge strane, uglavnom uk-

ljučuje procjenu proizvoda i procesa na temelju po-

dataka osiguranih za vrijeme kontrole kvalitete. Poda-

ci su korišteni za:

I) Stvaranje povjerenja u proizvodni lanac, osobito

kako bi se potvrdilo da su zadovoljene potrebne

specifikacije te da procesi rade kako treba.

II) Kako bi se postigla dosljednost (stabilnost rezulta-

ta procesa) tijekom duljeg razdoblja te kako bi se

potvrdili planirani učinci poboljšanja kvalitete.

Važan dio QA/QC sustava jest obveza osiguravanja

dokumentacije na temelju EN 15234, koja je namije-

njena pokrivanju sljedećih specijalnih područja:

proizvodnje

Dokumentaciju o uspješno uvedenim QA/QC susta-

vima pronaći ćete na

17

Sabirni centar za biomasu jest regionalna “postaja za

kupnju goriva” za biogena goriva vrhunske kvalitete.

Središnji marketing goriva putem Sabirnog centra

za biomasu stvara dodanu vrijednost kako za same

sabirne centre, tako i za klijente.

Klijent ima koristi od grupne, kvalitetne lokalne do-

bave goriva iz drvne biomase. Opsežna usluga, po-

put dostave goriva na bazi drvne biomase ili stručno

savjetovanje o svim problemima vezanima uz kori-

štenje biogenih goriva zaokružuje opseg usluga.

Zbog opsežne distribucije Sabirnih centara za bio-

masu, klijent može biti siguran da je opskrba njego-

vog sustava grijanja dugoročno zajamčena.

To je razlog zašto privatna kućanstva i trgovačka

društva mogu mirne savjesti odnijeti odluku o jefti-

nom, ekološki prihvatljivom grijanju na drva.

Zaštitni znak „Biomassehof Steiermark“ omogućuje

uniformirano, koordinirano pojavljivanje na svim Sa-

birnim centrima za biomasu u Štajerskoj i jača povje-

renje potrošača u gorivo, drvo. Kupovina ogrjevnog

drva uvijek je pitanje povjerenja.

Sabirni centri za biomasu u Štajerskoj

www.biomassehof-stmk.at

Što nudi sabirni centar za biomasu?

Ogrjevno drvo Tvrdo drvo, meko drvo ili miješano drvo

33 cm ogrjevno drvo i 50 cm drva za rasplinjavanje

Prodaja manjih količina (roba u vreći ili kutiji)

Drvna sječka Suha, fina drvna sječka prikladna za skladištenje

Suha, industrijska drvna sječka prikladna za skla-

dištenje

Drvni peleti i drvni briketi

Usluge Isporuka

Upuhivanje drvne sječke i peleta putem vozila s

crpkom

Ugovaranje grijanja

Odlaganje šumskih ostatak

18

Sabirni centri za biomasu

19

Prodaja ogrjevnog drva


Fokus na klijentu i kvaliteti

Izvori energije poput nafte i plina klijentima su dali

dotad neviđenu praktičnost i udobnost prilikom op-

skrbe energijom. Uzevši u obzir promjene vanjskih

uvjeta, poput povećanja cijene i nedostatka fosilnih

goriva, klijenti traže nove, praktične mogućnosti.

Sabirni centar za biomasu predstavlja takvu moguć-

nost za klijente, budući da sabirni centri za biomasu

osiguravaju zbirnu ponudu ekološki prihvatljivog go-

riva iz središnje lokacije. Klijente čine privatna kućan-

stva, trgovačka društva, agencije za stanovanje, lokal-

ne zajednice i javni prostori, kao i operateri toplana

na biomasu.

Jednostavna, praktična kupnja

Koncentrirana, koherentna i jasna ponuda

goriva iz drvne biomase

Radno vrijeme po mjeri kupaca – osobito

petkom poslijepodne i subotom

Još veća praktičnost putem dodatnih usluga

(priprema, dostava, savjetovanje, ugovaranje

energije iz drva, itd.)

Regionalna usluga i informativni centar za

biomasu

Pouzdanost opskrbe

Dostupno čitave godine

Kontinuirana nabava

Otporno na krizu

Lokalna kvaliteta pruža sigurnost prilikom kupnje

Zajamčena visoka kontrola kvalitete

Lokalni proizvodi iz regije – “proizvođač ima ime“

Jasno razlikovanje proizvoda od stranog drveta

Stabilnost i transparentnost cijena

Niska cijena goriva

Stabilni razvoj cijena stvara povjerenje

Transparentne cijene – dobra mogućnost uspored-

be s drugim izvorima energije

Kontakt


Korištena literatura:LK Niederösterreich (2005.): Energie aus Holz – Informationsbroschüre der Landwirtschaftskammer, St. Pölten.LWF – Bayerische Landesanstalt für Wald und Forstwirtschaft (2007.): Der Energieinhalt von Holz und seine Bewertung – Merkblatt 12, Freising. LWF – Bayerische Landesanstalt für Wald und Forstwirtschaft (2006.): Scheitholz: Produktion, Lagerung, Kennzahlen – Merkblatt 20, Freising. Marktübersicht Pelletheizungen, 7., überarbeitete Auflage FNR, siječanj 2013.: Peleti

Autori: Christian Metschina, Thomas Loibnegger, Martin Gaber I Slike i fotografije: Poljoprivredna komora Štajerske I Glavni i odgovorni urednik: Dr. sc. Julije Domac,

REGEA I Prijevod: Karlo Rajić, dipl. ing., REGEA I Tisak: INTERGRAFIKA TTŽ, Zagreb I Naklada: 1000 primjeraka I ISBN 978-953-7824-08-2

Isključiva odgovornost za sadržaj ove publikacije leži na autorima. Ova publikacija ne odražava nužna stajališta Europske unije. Europska komisija nije odgovorna za bilo

kakvo korištenje informacija navedenih u ovoj publikaciji.

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

Andrije Žaje 10, 10000 Zagreb

www.regea.org

e-mail: [email protected]

tel. 01-3098-315

ogrjevno drvo

Documents