oim prester dilj balic marijan seminarski rad

7/22/2019 Oim Prester DILJ BAlic Marijan Seminarski Rad

1/38

SVEUILITEU ZAGREBUEKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

SEMINARSKI RAD

Tehnologija proizvodnje crijepa upogonima DILJ-a d.o.o. Vinkovci

Izraeno u V. semestru

Izradili:

Marijan BaliTomislav Beri

Kolegij: MANAGEMENT PROIZVODNJENositelj kolegija: Prof. dr. sc. Pere SikavicaMentor: Dr. Sc. Jasna PresterSmjer: Organizacija i management

Zagreb, sijeanj 2007.


2/38

2

SADRAJ

Stranica

SADRAJ...................................................................................................................................2

DILJ d.o.o. VINKOVCI..............................................................................................................4

1. UVOD.....................................................................................................................................3

2. STVARANJE IDEJE O CRIJEPU (povijest crijepa).............................................................6

3. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE GLINENOG CRIJEPA...................................................8

3.1. Iskop.........................................................................................................................8

3.2. Transport..................................................................................................................9

3.3. Prerada......................................................................................................................9

3.4. Suenje...................................................................................................................13

3.4.1. Proces suenja..........................................................................................13

3.4.2. Greke pri suenju...................................................................................14

3.4.3. Manipulacija u suarama.........................................................................15

3.5. Peenje...................................................................................................................15

3.5.1. Tunelska pe............................................................................................15

3.5.2. Sistem loenja tunelske pei....................................................................18

3.5.3. Praenje procesa i rada tunelske pei......................................................19

3.5.4. Sistem za dobavu primarnog zraka..........................................................19

3.5.5. Sistem za otpremu dimnih plinova..........................................................20

3.5.6. Izvoz peenog crijepa iz pei..................................................................21

4. VIZUALNA KONTROLA I KONTROLA ZVUKA CRIJEPA..........................................22

5. PAKIRANJE CRIJEPA NA PALETE I OTPREMA U SKLADITE................................22

6. DIJAGRAM TOKA PROIZVODNJE CRIJEPA.................................................................24

7. PROVJERA KVALITETE...................................................................................................258. OBILJEAVANJE CRIJEPA...............................................................................................29

9. ZALIHE................................................................................................................................29

10. OPERATIVNI PLAN.........................................................................................................30

11. POTRANJA, DOSTAVA I LOKACIJA..........................................................................30

12. BRIGA ZA OKOLI..........................................................................................................30

13. ASORTIMAN PROIZVODA.............................................................................................31

14. ZAKLJUAK.....................................................................................................................34POPIS LITERATURE..............................................................................................................35

POPIS GRAFIKONA...............................................................................................................36


3/38

3

1. UVOD

U nastavku ovog seminarskog rada imat ete priliku upoznati moda i ne tako poznatu tvrtku

Dilj d.o.o. iz Vinkovaca te proizvodnju crijepa na proizvodnim linijama iste.

Na poetku ete moi saznati neto vie o tome to je Dilj, od kada postoji te ime se bavi.

Nakon toga slijedi povijest crijepa od najranijih vremena pa opis proizvodnje crijepa koji

poinje od iskopa gline, njenog transporta u pogone, prerade, oblikovanja, suenja, peenja,

pakiranja i prodaje finalnog proizvoda, u ovom sluaju crijepa. Ukoliko mislite da je taj

proces vrlo jednostavan, poglavlje 3e promijeniti vae miljenje.

U daljnjem tekstu postoji mnotvo slika, nekoliko grafikona i dijagram toka proizvodnje koji

e vam pomou u razumijevanju i predoavanju onoga to ete itati. Nadam se da e vam

ovaj seminar barem malo pomoi u rasvjetljavanju "mranih tajni" proizvodnje crijepa u

pogonima Dilja d.o.o. Vinkovci...


4/38

4

DILJ d.o.o. Vinkovci1

Slika 1.

Dilj industrija graevinskog materijala d.o.o. Vinkovci utemeljena je 1922. i od tadanje male

privatne ciglane danas je prerasla u suvremenu tvornicu graevinskog materijala, preteitocrijepa, najveu u Hrvatskoj. Tvrtka ima preko 80 godina tradicije i kontinuiteta u proizvodnji

glinenog pokrovnog materijala. Od 1993. Dilj djeluje kao dioniko drutvo s temeljnim

kapitalom od 102.400.000,00 kuna. Krajem 2001. godine Dilj d.o.o. postaje lanom koncerna

Naicecement d.d. (sada Nexe grupa d.o.o.). S oko 400 zaposlenih, Dilj godinje proizvodi

oko 100 milijuna jedinica normalnog formata, od ega oko 50 milijuna crijepa, a ostalo

pripada proizvodnji krovne galanterije. Dilj je preteito izvozno poduzee, najvie u

Federaciju Bosne i Hercegovine, gdje se izvozi ak 70% proizvoda.

Dilj proizvodi sve tipove crijepa i opeke od gline kao tradicionalno najstarijeg prirodnog

materijala za pokrivanje objekata, ekoloki najistijeg. Diljev crijep dobio je 1999.

internacionalno priznanje u Madridu i Parizu za kvalitetu u strukovnom smislu, a na 24.

meunarodnom sajmu graditeljstva 2000. godine u Zagrebu poluio je priznanje Kvalitetan

proizvod. Diljev crijep iroko je poznat kao Vinkovaki crijep.

Kao moderna i ozbiljna tvrtka koja tei prema razvoju kvaliltetnije, bre i jeftinijeproizvodnje te razvoju kulture neprekidnog unapreenja poslovanja meu radnicima u

proizvodnim pogonima, Dilj d.o.o. u svoje poslovanje uvodi metodologiju 20 kljueva2koju

je razvio Iwao Kobayashi, a temelji se na Toyota-inom proizvodnom sistemu. Implementacija

ovih kljueva nije u potpunosti zavrena, a kada se to dogodi, od tvrtke Dilj d.o.o. moemo

oekivati samo pozitivne promjene u vidu dodatnog podizanja kvalitete svojih proizvoda,

stalnih inovacija i poveanja trinog udjela jer ova tvrtka ima sve predispozicije za to.

1DILJ, http://www.nexe.hr/main.aspx?id=532Metodologija 20 kljueva u Dilju, http://www.poslovni.hr/2709.aspx


5/38

5

Kretanje prihoda tvrtkeDilj d.o.o. Vinkovci najbolje e nam prikazati grafikon.

Grafikon I.

RAST PRIHODA OD 2003. DO 2006. GODINE IZRAEN U MILIJUNIMA KUNA

0

20

40

60

80

100

120

140

2003. 2004. 2005. 2006.

Izvor: Financijski izvjetaji tvrtke Dilj d.o.o. Vinkovci

Kao to se moe vidjeti iz grafikona rast prihoda je konstantan i kree se u iznosima od 105,

112, 120 i 128 milijuna kuna tijekom posljednje etiri godine. U prosjeku rast iznosi od 5-7 %

svake godine. Koristi od implementacije metodologije 20 kljueva oekuju se u svim

aspektima poslovanja pa tako i u rastu prihoda.

to se tie trinog udjela na podruju Hrvatske, Dilj d.o.o. kao drugi najvei proizvoa

crijepa, zauzima oko 25 % trinog udjela.


6/38

6

Grafikon II.

Trini udio u proizvodnji crijepa na

podruju RH

25%

50%

15%

10%

DILJ d.o.o.

Tondach

Bramac

Ostali

Izvor: Financijski izvjetaji tvrtke Dilj d.o.o. Vinkovci

2. STVARANJE IDEJE O PROIZVODU (povijest crijepa)

CRIJEP3moemo definirati kao ploasti proizvod nainjen od prirodnog materijala (gline)

i/ili umjetnog materijala (betona), eventualno s dodacima, proizveden tehnologijom preanja

(tlaenja) i/ili vuenja, te suenja i/ili peenja, a slui za funkcionalno zatvaranje kosih

krovnih otvora i za estetsko oblikovanje objekta visokogradnje, te zatitu njegove

unutranjosti od vanjskih vremenskih utjecaja (kia, snijeg, tua, sunce itd.).

Pretpostavlja se da je do prvih paljenih (peenih) zidnih opeka dolo sasvim sluajno, kad je u

nastambi, izgraenoj od sirove gline ili od sirovih glinenih komada nastao poar. Nakon

poara, tadanji su ljudi nali na zgaritu ispaljene glinene komade, koje su spoznavi njihovu

vrijednost, kasnije kod obnove nastambe ponovno upotrijebili za zatitno zie. Upravo ovi,

nakon poara, preostali glineni ispaljeni komadi dali su povoda da se glina oblikuje i ispali, a

nakon toga kao proizvod otporan raznolikim vremenskim prilikama i optereenju korisno

3Preraeno prema Hrvatski zavod za normizaciju, HRN B.D1.010 i HRN U.NI.210, 1996. god


7/38

7

upotrijebi u gradnji zdravijih ljudskih nastambi. Crijep sainjen od gline u ljudskoj povijesti

pojavio se prije 10-ak tisua godina na podruju Kine i Bliskog istoka, a svoju ekspanziju u

upotrebi doivljava za vrijeme Rimskog carstva, koje svojim utjecajem i kulturom prenosi

tendenciju njegove upotrebe pri izgradnji.

Glineni crijep na podruju Republike Hrvatske pojavio se u rimsko doba prije otprilike 3.000

godina (crjepovi su oznaeni peatima na temelju kojih se utvrdilo vrijeme i lokacija njihove

izrade) gdje su postojale specijalne jedinice za izradu proizvoda od gline koje su izmeu

ostalog vrile proizvodnju glinenog crijepa raspoloivim alatima prvenstveno za vojne

potrebe.

Od trenutka pojave glinenog crijepa nije postojala nunost poboljanja kvalitete materijala,zbog izrazito visoke kvalitete i pozitivnih svojstava gline. S vremenom je vrena samo

promjena dizajna glinenog crijepa i njegova prilagodba pojedinom klimatskom podneblju, kao

jedina inovacija proizvoda koju je omoguio daljnjirazvoj tehnologije.

Danas se glineni crijep nalazi u stadiju zrelosti na krivulji ivotnog ciklusa proizvoda i jo

uvijek biljei polagan rast potranje, a time ujedno i ponude glinenog crijepa to rezultira

smanjenjem potranje za betonskim crijepom. Iako su se tijekom povijesti pojavili brojni

pokrivni materijali kao supstituti za glineni cijep, trite, odnosno potroai uvijek se prije ili

kasnije vraaju na upotrebu glinenog crijepa.

U ovom trenutku ne postoji pretpostavka u kojem trenutku e se pronai materijal koji e

imati bolje osobine od gline, te koji bi na taj nain uveo glineni crijep u fazu starosti i

odumiranja, odnosno naputanja u upotrebi.


8/38

8

3. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE GLINENOG CRIJEPA

Slika 2. Slika 3.

3.1. Iskop

Glina se vadi iz glinita. Trenutno se iskop obavlja u glinitu Dren koje se nalazi na zapadnom

dijelu Vinkovaca i smjeteno je u blizini ceste prema Ivankovu, udaljeno je 5 km od pogona

Dilj. Sirovina se sa Drena vadi ve dvadesetak godina. Glina se vadi u dvije razine od po

devet metara. Na svakoj razini nalaze se dva bagera vadiara koji skidaju slojeve gline. Bagerirade na elektrini pogon i kreu se po tranicama koje se pomiu kako se skine sloj gline. Na

Drenu se nalazi trafostanica za potrebe bagera i za vodocrpnu stanicu. Sirovina se sa glinita

doprema od travnja do rujna, tj. u mjesecima kada su za to pogodni vremenski uvjeti i odlae

se na primarno odlagalite u neposrednoj blizini pogona. U tih pola godine potrebno je

dopremiti dovoljne koliine sirovine za proizvodnju tijekom itave godine. Transport se vri

kamionima.

Dubinakopa veaje od dvadeset metara pa se pojavljuju podzemne vode koje se skupljaju na

dnu kopa. itavo dno kopa proarano je mreom kanala kojima se voda skuplja na mjesto

odakle se pumpama vadi van i dalje se povrinskom mreom kanala vodi do Bosuta. Pumpe

rade svaki dan odreen broj sati potreban da bi se dno kopa ostavilo suho. Oko kopa se nalaze

makadamske ceste kojima kamioni dolaze po glinu.


9/38

9

3.2. Transport

Slika 4.

Transport gline s vanjske deponije se obavlja s utovarivaima.Utovarivaidoziraju glinu u

sanduaste dodavae. U primarnoj preradiima dva sanduasta dodavaa u koje se dozira dvije

razliite vrste gline. Sanduasti dodava je ureaj koji nam omoguuje mjeanje i dodavanje

vie vrsta sirovina u odreenim omjerima, a sastoji se od beskonane eline trake koja se

kree na potpornim valjcima. Sama traka je dno dodavaa. Na izlaznom dijelu nalazi se

okretni ureaj sa izmjenjivim noevima koji slue za usitnjavanje i jednolino dodavanje

sirovine.

3.3. Prerada

Slika 5. Slika 6. Slika 7.

Iz sanduastih dodavaa se glina transportira pokretnom trakom do proistaa.Uproistau se

odvajajuneistoe, salitra, kamenje i ostale krupne neistoe. Prerada gline proistaima gline

omoguava dobru homogenizaciju gline pomou homogenizatora koji je konstruiran kao

velika puna prea iji je valjak od limenih izbuenih uloaka sa rupicama od3-8cm. Glinena


10/38

10

masa potiskivana je kroz cilindar i rupice pomou punice. Tvrde grudice, kamenii i slino

ne mogu proi kroz rupiasti dio valjka ve se skupljaju na kraju valjka iz kojeg se

odstranjuju.

Slika 8.

Nakon to glina proe kroz proistae dalje se transpotira pokretnom trakom do prvih

mlinova. Mlinovi rade na principu dva valjka koja su meusobno razmaknuta na odreenu

udaljenost. U prvim mlinovima se glina melje na 0.8mm. Nakon izlaska iz mlina uzima se

uzorak gline i obavlja se kontrola mljevenja. Ako ima veih estica od 0.8mm proces se

zaustavlja i valjci se tokare. Valjke je potrebno tokariti jer se tijekom rada troe. Posljedica

troenja materijala na valjcima je neravnomjerna samljevenost gline. Nakon mljevenja u

prvom mlinu samljevena glina se transportnom trakom odvozi do sljedeeg mlina. U drugommlinu se glina melje na 0.6mm. Takoer se uzima uzorak gline iza drugog valjka samo to se

sada vri kontrola na 0.6mm i u sluaju da ima veih estica od 0.6mm proces se zaustavlj a i

ponavlja nakon tokarenja valjaka. Razlika izmeu prva dva mlina je samo u razmaku izmeu

valjaka u mlinu. Nakon drugoga mlina glina se dalje transportira pokretnom trakom. Sa trake

se uzimaju uzorci i kontroliraju se na situ. Transportna traka transportira tako obraenu glinu

na odleavalite. Odleavanje se obavlja iz vie razloga. Odleavanjem se masa bolje

homogenizira u pogledu vlanosti. Usljed postepenog prodiranja vode u meuprostore gline,

ona se vlai do najfinijih estica. Kada se zavri ravnomjerna raspodjela vode u svim

dijelovima gline, i obavijanje svih estica vodenim platom, zavrava se i glavno djelovanje

odleavanja. Temeljitiji prolaz vode kroz itav materijal trai odreeno vrijeme. Osim

tehnoloke prednosti bazen za odleavanje predstavlja i skladite gline, koja osigurava

nesmetan rad pogona tijekom cijele godine. Odleavanjem proizvodi od gline imaju poveane

mehanike vrstoe, olakano i poboljano oblikovanje te bolju vezivost i homogenost

strukture.


11/38

11

Bunkeri za odleavanje su obino tamne prostorije, esto jednim dijelom ukopane u zemlju.

Ove prostorije najee nemaju prozora jer se na taj nain uklanja utjecaj sunca. Punjenje

bazena za odleavanje vri se putem horizontalne gumene trake koja se nalazi ispod krova

bazena. Traka raznosi glinu du bazena za odleavanje. U bazenu masa odleava cca 30 dana,

a zatim se koristi za daljnju preradu. Transport gline od odleavalita do sanduastih

dodavaa obavlja se bagerom. Na odleavalitu se obavlja kontrola vlage koja mora biti od 17

do 19 posto. Iz sanduastog dodavaa glina se dalje transportira pokretnom trakom u mlin za

mljevenje. Na izlazu iz mlina uzima se uzorak i vri se kontrola mljevenja. Glina se dalje

transportira pokretnom trakom do homogenizatora gdje se smjesa homogenizira. Nakon

homogenizatora smjesa ide u vakuumagregat s mijealicom u kojem se glina mijea.

Na izlasku iz vakuumagregata s mijealicom obavlja se kontrola vakuma i pritiska. Takoer

se provjerava vlaga. Ako je vlaga izvan dozvoljenih granica glina se ponovno vraa u

homogenizator.

Slika 9.

Vakuum prea je dobivena usavravnjem pune pree, dodavanjem komore za isisavanje

zraka. Odstranjivanjem zranih mjehuria koji u glini djeluju kao mravilo dobije se mnogo

gua i kompaktnija i gua glinena traka, osim toga poveava se i plastinost gline. Ispred

usnika pree postavlja se stol koji na gornjoj povrini ima valjke po kojima se kree glinena

traka. Glinena traka ide na rezai stol gdje se cijepa na plastice. Po izlasku iz rezaeg stola

obavlja se kontrola teine plastice. Teina plastice trebala bi biti od 6 kg do 7 kg. Ako je

teina plastice izvan tih granica obavlja se promjena usnika na rezaem stolu. Plastice se

transportiraju pokretnom trakom do pree.


12/38

12


U Dilju postoje tzv. Revolver pree. Preanje kalupljenje crijepa pomou dva kalupa

gornjeg i donjeg. Kalupi, kojima se vri preanje su obino od gipsa jer metalni kalupi

zahtijevaju podmazivanje. Sam rad tee tako da se plastica nabaci na donji kalup, koji je skoro

u horizontalnom poloaju. Sljedei pokret dovodi nabaenu plasticu podgornji kalup, te seizvri preanje. Samim okretanjem kalupa sa ve ispreanim crijepom dolazi crijep do

ureaja koji vri automatsko cijepanje vika gline. Taj ureaj ima i etkicu koja isti noeve

aparata za odsijecanje. Prihvaanje preanog crijepa vri se na tono podmetnute ramice.

U Dilju postoje pree sa tri gornja kalupa i odgovarajuim brojem donjih kalupa to

omoguava preanje 3 crijepa odjednom. Prosjek koji preanja u jednoj minuti kree se

negdje oko 70 komada. Kod ovakvih prea se vri automatsko oduzimanje crijepa pomouvakuma. Slaganje na ramice i letvice je potpunoautomatsko. Uinak ovakvih prea je velik, a

broj zaposlenih vrlo mali.

Po izlasku iz pree uzimaju se uzorci oblikovanih plastica i vri se vizualna kontrola pravilnog

oblika plastice i kontrola teine oblikovane plastice. Teina dobre plastice kree se izmeu 3.9

kg do 4.0 kg, temperatura plastice se kree od 25 C do 35 C. Ukoliko se dogode kakva

odstupanja od ovih vrijednosti potrebno je proces regulirati. Nakon kontrola plastice idu na

utovar u vagone suare. Napunjeni vagoni se transportiraju u suare. Nakon to se komore

napune kree se sa suenjem.


13/38

13

3.4. Suenje

Slika 13.

Pod suenjem podrazumijevamo dio proizvodnog procesa u kojem se sirovina ili

poluproizvod oslobaa vode isparavanjem.

Poluproizvode suimo da bi ih oslobodili vode, koja je u njih dospjela kao prirodna vlanost.

Suenjem se postie vrstoa poluproizvoda, koja je potrebna pri manipulaciji i transportu.

Samo suenje je vrlo osjetljiv dio tehnolokog procesa zbog toga to je glina sirovina koja ima

vrlo velike individualne promjene. Suenje se mora vriti prema tono odreenom dijagramu

koji regulira brzinu isparavanja vode i temperaturu zagrijavanja proizvoda u zavisnosti odasortimana. Doputena maksimalna bezopasna brzina suenja zavisi od debljine i oblika

poluproizvoda, a takoer i od stupnja osjetljivosti date vrste gline prema suenju.

Suenje se obavlja u specijalnim suarama pri emu kao sredstvo za suenje slui otpadna

toplina iz pei. Trajanje suenja u Dilju je 24h.

Poznato je da kod isparavanja vode iz poluproizvoda nastaje njihovo skupljanje. Najvee

skupljanje nastajeu poetku. Pri daljnjem suenju skupljanje je daleko manje.

Koliina isparene vode ovisi o uvjetima sredine u kojoj se vri suenje tj. od temperature i

vlanosti zraka kao i od brzine, kojom zrak struji oko proizvoda koji se sue.

3.4.1. Proces suenja

Potrebno je osigurati ravnomjeran priliv vode iz unutranjosti poluproizvoda. Isti treba biti

usklaen sa isparavanjem vode sa povrine. Kada vlaga ispari sa povrine proizvoda, na


14/38

14

povrini se javlja manja koncentracija vlage nego u unutranjosti, to izaziva neprestano

dizanje vlage ka povrini.

Proces suenja proizvoda moemo razdijeliti na sljedee osnovne periode:

1. Period predgrijavanja - Materijal koji treba suiti unosi se u prostor sa povienom

temperaturom. Na kraju toga perioda uspostavlja se postojana temperatura povrine i

toplinska ravnotea izmeu koliine topline koju prima proizvod i topline koja se troi

na isparavanje vlage.

2. Period stalne brzine suenja - U ovom periodu je brzina suenja stalna i ravna je brzini

isparavanja vlage sa otvorenih povrina. Vlaga iz unutranjosti ravnomjerno pridolazi.

Ovaj period je najosjetljiviji i najopasniji jer se za vrijeme njegovog trajanja javlja

skupljanje materijala koje dovodi do naprezanja. Brzina suenja ostaje stalna sve dok

se srednja vlanost proizvoda ne snizi do kritine toke. Od trenutka kada se dostigne

kritina vlaga skupljanje povrinskih slojeva se prekida i dalje suenje je vezano samo

za poveanje poroznosti proizvoda.

3. Period smanjenja brzine suenja - Karakterizira se time to se smanjenje vlage

proizvoda postepena usporava. Smanjenje intenziteta isparavanja izaziva i smanjenje

potronje topline na isparavanje vlage, to pri stalnim uvjetima dovodi do poveanja

srednje temperature proizvoda i smanjenjem temperaturne razlike izmeusredstva za

suenje i povrine materijala.

3.4.2. Greke pri suenju

Greke koje sreemo pri suenju, mogu se podijeliti u dvije grupe:

1. Greke u kvaliteti suenja.

2. Greke u nedovoljnom uinku suara odnosno u ekonominosti suenja.Kvaliteta suenja treba biti takva da se izbjegne kart. kart koji se moe tolerirati ne bi smio

biti vei od 3%.

Najei uzroci pojavljivanja greke na proizvodu:

- Brzo suenje na niskoj temperaturi, koje se ostvaruje brzim strujanjem suhog zraka,

dovodi do neravnomjernog skupljanja a samim tim i do poveanog karta.

- Neravnomjerno dodavanje topline je takoer est uzrok oteenja. Jako je opasno

veliko dodavanje topline u poetku suenja.


15/38

15

3.4.3. Manipulacija u suarama

Rad suare mora se organizirati tako da se osigura brzo i kvalitetno suenje uz najmanju

moguu potronju topline. Broj komora koje su pune i prazne, treba biti to manji. Poslije

unoenja robe niti jedna komora ne smije biti prazna. Po zavretku suenja, osuenu robu

treba odmah iznijeti i suare napuniti sirovom robom. U Dilju postoji 11 suara.

Na liniji 3. postoje komorne suare sa rotor mikserom. Ima 11 komora u svaku stane po 26

vagona. U svakoj se nalazi 8 rotor miksera. Rotor mikseri slue za pravilnu cirkulaciju zraka.

Usisavaju zrak iz viih dijelova komore u upuhuju ga u nie dijelove, tako da temperatura

bude svugdje jednaka. Imaju takoer jo jedan ventilator koji slui za dovod odpadne topline

iz pei u komoru. Cijeli proces je raunalno upravljan. Trajanje cijelog procesa u jednoj

komori traje 24h.

Po izlasku iz suare vri se kontrola vlage i temperature i prema tome se vri regulacija

procesa. Vagoni se transportiraju iz suare i idu na istovar. Istovara se na pokretnu traku

kojom se dalje transportiraju. Sa pokretnih traka crijep se utovara u kazete koje se slau u

vagone. Vagoni se transportiraju u pe.

3.5. Peenje

3.5.1. Tunelska pe

Slika 14.

Tunelska pe je postrojenje namijenjeno za peenje svih vrsta opekarskih proizvoda. Izvedba

tunelske pei sa sistemom loenja, regulacije i hlaenja, te primijenjenim materijalima

omoguava maksimalnu radnu temperaturu od 1150 C. Izvedena je kao kontinuirani tunel s


16/38

16

vertikalnim bonim zidovima i vodoravnim viseim stropom objeenim na stropne eline

nosae i vertikalne eline stupove.

U tunelskoj se pei, pod utjecajem topline razvijene sagorijevanjem goriva, proizvodi

zagrijavaju na potrebnu temperaturu, uz zadravanje proizvoda odreeno vrijeme na

temperaturi peenja. Ovim se postupkom uklanja zaostala vlaga, a nizom kemijskih reakcija

proizvodi postiu traena svojstva. U sluaju proizvodnje crijepa traena svojstva su

vodonepropusnost -minimalno 5 sati, tlana i vlana vrstoa. Vrlo je vana ujednaenost

dimenzija nakon zavretka procesa. Crijep se ne smije izvitoperiti, to se dogaa u sluaju

loe pripreme proizvoda (suenje) ili nejednolike raspodjele temperature u zoni peenja to je

opet posljedica nepravilnostiunutar zone peenja.

Proizvodi se u pe dopremaju sloeni na vagone tunelske pei, te se cjelokupna kompozicija

vagona u odreenim vremenskim intervalima potiskuje za po 1300 mm. Pri tome proizvodi

prolaze kroz tri osnovne zone pei koje su vidljive na dijagramu temperaturne raspodjele u

pei.

- Zona zagrijavanja

-Zona peenja

-Zona hlaenja

U zoni zagrijavanja crijep se postepeno zagrijava na potrebnu temperaturu u struji vruih

dimnih plinova nastalih u procesu izgaranja. U zadnjem dijelu zone zagrijavanja ugraene su

u stropu pei dodatne grupe plamenika koje se pale samo pri poveanom kapacitetu.

U prvom dijelu zone peenja obavlja se zavrno zagrijavanje proizvoda na temperaturu

peenja. Temperatura peenja iznosi oko 960C i odrava se konstantnom u toku daljnjegprolaza proizvoda kroz zonu peenja.

Zona hlaenja, koja se sastoji od dijela zone brzog hlaenja, u kojoj se direktnim

upuhivanjem hladnog zraka vri ubrzano hlaenje, do kritine temperature ( 550 600 C )

na kojoj dolazi do preobraaja reetke kristala nevezanog kvarca iz u oblik ( teoretski 573

C ) uz znatne promjene volumena.Iz navedenog razloga, u tom je temperaturnom podruju

neophodno smanjiti intenzitet hlaenja, odnosno postepeno hladiti robu strujom zraka kroztunelsku pe, sve do izlaza vagona s proizvodom iz tunelske pei.


17/38

17

U navedenom tehnolokom procesu u tunelskoj pei sudjeluje niz sistema kojima je

opremljena tunelska pe, te se uz osnovno zagrijavanje, peenje i hlaenje proizvoda vri i

kontinuirano hlaenje tunelske pei ( podruma, bonih zidova i meuprostora ) u cilju zatite

tunelske pei i iskoritenja topline dobivene hlaenjem pei, u procesu suenja proizvoda.

Dimenzije tunelske pei :

duina: 110.9 m

irina vatrenog kanala: 5 m

visina vatrenog kanala: 1.78 m

Zone tunelske pei:

zona predgrijavanja: 41.45 m

zona peenja: 24.7 m

zona hlaenja: 44.66 m

zona brzoga hlaenja: 7.8 m

Dimenzije platforme vagona tunelske pei:

irina: 5.08 mm

duina: 2.585 m

broja vagona o pripremnom prostoru: 1 kom

broj vagona u vatrenom kanalu: 41 kom

ukupan broj vagona tunelske pei: 42 kom

Vagoni imaju metalnu konstrukciju, a na metalnom kosturu nalaze se amotni blokovi na

kojima se nalazi crijep. amot je otporan na visoku temperaturu, a ima i ulogu izolatora.


18/38

18

3.5.2. Sistem loenja tunelske pei


Tunelska pe loi se zemnim plinom. Sistem za loenje tunelske pei plinom sastoji se od

razvoda plina na tunelskoj pei sa zatitnim rampama, lonih grupa, ureaja za mjerenjetemperature i tlakova u vatrenom kanalu i upravljakog pulta. Pe je opremljena sa 10 lonih

grupa koja se svaka sastoji od 13 impulsnih plamenika. Lone grupe smjetene su na stropu

pei gdje se nalazi i kontrolna soba kao i upravljaki pultovi lonih grupa. Plamenici su u

grupi smjeteni u dva reda ( 6 + 7 ) u ahovskom rasporedu. Impulsni plamenici se, kao to im

samo ime kae, pale u impulsima, ne rade cijelo vrijeme s istim plamenom. Takav nain rada

mogu je tako to je svaki plamenik opremljen elektromagnetskim ventilom. Trajanje impulsa

i redoslijed paljenja pojedinih plamenika u grupi unaprijed se podeava. Impulsnim paljenjemplamenika postie se uteda goriva i strujanje sa vie turbulencija koje pravilnije opstrujava

proizvode na vagonima i ravnomjernije ih zagrijava.. Nedostatak impulsnih plamenika je taj

to se esto kvare elektromagnetski ventili. Primarni zrak za izgaranje plina na plamenicima

dobavlja se iz meuprostora pei ( upljeg stropa i upljih zidova prolaskom se predgrijava )

pomou zajednikog centrifugalnog ventilatora, a regulacija koliine zraka na pojedinim

plamenicima vri se pomou runih zaklopki uz vizualnu kontrolu plamena.

Regulacija koliine zraka za pojedinu grupu vri se centralnom elektromotornom zaklopkom

za zrak na svakoj lonoj grupi. Osim navedenih lonih grupa u zavrnom dijelu zone

predgrijavanja ugraene su jo tri specijalne grupe svaka sa po 6 plamenika koje se pale pri

poveanom kapacitetu pei.

Pri stalnom radu pei ne moraju raditi sve lone grupe. One se pale i gase ovisno o kapacitetu.

Poto je tunelska pe ogroman i trom dinamiki sustav ona jako sporo reagira na poremeaje.

Uspostavljanje stacionarnog rada pei nakon paljenja ili gaenja jednog seta plamenika

uspostavilo bi se tek nakon etiri dana tako da ti treba izbjegavati. Za pe je bolje i da radi


19/38

19

neko vrijeme pri slabijem kapacitetu nego da se gasi. U postrojenju Dilja postoje dvije

tunelske pei. Smjetene su paralelno jedna kraj druge.

3.5.3. Praenje procesa i rada tunelske pei


Proces se prati iz kontrolne sobe koja je smjetena na krovu pei neposredno pored lonih

grupa tako da loa moe promatrati parametre procesa, temperature i tlakove, i odmah

djelovati na plamenike ukoliko je to potrebno. Loa vodi i dnevnik peenja u koji upisuje

trenutne parametre u pei neposredno prije ulaska novog vagona u pe.

3.5.4. Sistem za dobavu primarnog zraka

Slika 21.

Sistem za dobavu primarnog zraka slui za opskrbu tunelske pei zrakom koji se koristi za

hlaenje robe, izgaranje goriva, tehnoloki proces suenja u suari. Primarni zrak se uzima iz

okoline. Zrak se uzima preko dva aksijalna ventilatora. Jedan dio uzima se na ulaznoj strani

pei na eonoj strani meustropa i taj zrak prostrujava kroz meustrop i time ga hladi. Drugi

dio zraka uzima se na bonim stranama podruma pei tako da prije ulaza u cjevovode

prestrujava itavom duinom hodnika i tako hladi konstukciju vagona. Primarni zrak se koristiprvenstveno za izgaranje plina tj. ubacuje se u vatreni kanal kroz plamenike i njegovu

koliinu regulira loa tako da dobije odgovarajui plamen ( loa gleda boju plamena ) i


20/38

20

odmah izgara a jedan dio ubacuje se direktno u vatreni kanal u zoni ubrzanog hlaenja. Sve

ove struje i njihova mijeanja reguliraju se preko zaklopki i ima puno raznih mogunosti

preusmjeravanja zraka. Sve radnje vre se uglavnom iz kontrolne sobe. Sam proces je vrlo

sloen, jedan dio svjeeg zraka struji i kroz kanale u zidovima u zoni peenja i time ih hladi.

Hlaenje zidova mora biti optimalno. Ukoliko je temperatura zidova preniska odmah se

dobije manje kvalitetan proizvod, tj oni proizvodi koji se smjeteni blie zidu nemaju

dovoljno visoku temperaturu pri peenju..

3.5.5. Sistem za otpremu dimnih plinova

Ovaj sistem slui za otpremu dimnih plinova nastalih u procesu izgaranja goriva, postizanje

potrebnog potlaka u zoni peenja proizvoda i zagrijavanje robe u zoni zagrijavanja. Dio

dimnih plinova iskoristi se za predgrijavanje, a u konanici se otpadni dimni plinovi

iskoritavaju u suari. Dimni plinovi se izvlae na ulazu u pe tako da prostrujavanjem kroz

pe zagrijavaju svjeu robu.

Sistem se sastoji od cjevovoda smjetenog na ulaznom dijelu pei, ventilatora za transport

smjese plinova, tlanog cjevovoda i dimnjaka. U bonim zidovima nalaze se otvori za

otpremu dimnih plinova tri komada u svakom zidu. Navedeni su otvori vertikalnim kanalima

spojeni s otvorima u stropu pei, na koji su prikljuene grane cjevovoda dimnih plinova. U

svakoj je grani ugraena regulacijska zaklopka. U centralnoj usisnoj cijevi ugraena je

zaklopka i ventilator dimnih plinova te tlani cjevovod. Ventilator je dimenzioniran tako da

omoguava obavljanje svih navedenih funkcija sistema za otpremu dimnih plinova uz

kompenzaciju svih poremeaja uslijed eventualnog prodora zraka iz okolice pei, kroz

nedovoljno brtvljene otvore na pei, a uslijed pritisaka u zoni loenja i predgrijavanja.

Osnovni parametar rada sistema za otpremu dimnih plinova je temperatura dimnih plinova,

koju trebaodravati u podruju od 110 130 C.

Kao to je ranije navedeno, zagrijavanje robe na vagonima u zoni predgrijavanja, obavlja se

strujom vruih plinova, pod djelovanjem ventilatora dimnih plinova. Navedeno je strujanje

intenzivnije u meuprostorima izmeu paketa, bonih zidova i stropa pei nego kroz pakete

proizvoda sloene na vagonima pei, to dovodi do lokalnih razlika u temperaturi do 200 C.

Prodor hladnog zraka na neispravno brtvljenim elementima vagona i pei moe navedene

temperaturne razlike poveati i do 300 C. Te temperaturne razlike u robi izjednaavaju se tekpo dolasku u zonu peenja, gdje uslijed prenaglog dogrijavanja dolazi do oteenja proizvoda.


21/38

21

Navedeni problem je jo prisutniji kod tunelskih pei s niskim i irokim vatrenim kanalom i

kod poveanja kapaciteta rada pei.

Najpovoljniji nain smanjenja utjecaja navedenog problema je stvaranje vrtloga u struji u

kanalu pei, poprenim upuhivanjem plinova u kanal pei, ime se postie izjednaenje

temperature robe u pei. Budui da se koriste topli dimni plinovi za zagrijavanje robe,

poveava se stupanj toplinske iskoristivosti pei. U tlanom cjevovodu dimnih plinova

ugraena je elektromotorna aluzinska zaklopka ijim se djelominim zatvaranjem, dio struje

dimnih plinova odvodi u cjevovod za recirkulaciju, te se kroz otvore u stropu upuhuje u

vatreni kanal tunelske pei. Svaka grana je opremljena runom zaklopkom pomou koje se

regulira intenzitet upuhivanja u pojedinom redu.

3.5.6. Izvoz peenog crijepa iz pei


Otvaraju se prva vrata u pei i vagon polako ulazi u prostor izmeu prvih i drugih vrata.

Nakon to cijeli ue u prostor izmeu dvaju vrata prva se vrata zatvaraju. Nakon to se prva

vrata skroz zatvore polako se poinju otvarati duga. Kada se druga vrata potpuno otvore kree

se sa izvlaenjem vagona iz pei. Sistemom izlaza iz pei sa dvoja vrata uinkovito se

sprjeava gubitak topline iz pei. To za posljedicu ima manje gubitke topline odnosno manju

potronju goriva. Time se poveava uinkovitost pei.

Vagoni se stavljaju na prijevoznik. Prijevoznik se moe kretati naprijed-nazad i kree se po

tranicama. Sa prijevoznika se crijep istovara.


22/38

22

4. VIZUALNA KONTROLA I KONTROLA ZVUKA CRIJEPA

Slika 25.

Prilikom istovara vri se kontrola svakog pojedinog crijepa. Imamo dvije kontrole: vizualnu i

kontrolu zvuka.Vizualna kontrola se obavlja tako da se svaki crijep pregleda da li je negdjeoteen ili napuknut. Zvuna kontrola obavlja se tako da se svaki crijep lupkagumenim batom

pri emu se oslukuje zvuk crijepa. Prema zvuku se moe raspoznati koji crijep je ispravan, a

koji nije. Odstranjuje se svaki crijep za kojega se utvrdi da je oteen.

Slika 26.

5. PAKIRANJE CRIJEPA NA PALETE I OTPREMA U SKLADITE



23/38

23

Crjepovi koji su ispravni slau se u male pakete i veu se plastinim trakama. Tako zavezani

paketi slau se na paletu koja se podie pomou dizalice i kompletna umae u bazen sa

silikonom koji poveava trajnost crijepa odnosno otpornost na vlagu. Nakon silikoniziranja

paleta sa crijepom se omata najlonom i otprema u skladite gdje eka krajnjeg kupca.

Kupac koji eli kvalitetan i pouzdan crijep dolazi u Dilj.



24/38

24

6. Dijagram toka proizvodnje crijepa u pogonima Dilja d.o.o. Vinkovci

Slika 33.

ISKOP GLINE

OBRADAGLINE

(USITNJAVANJE I

PROIAVANJE)

KONTROLAISTOE

VAKUMIRANJEGLINE U

PLASTICE

PREANJEGLINE U

KALUPIMA

KONTROLAISTROENOSTI

KALUPA

ZASTOJ ZAMJENA

ISTROENIHKALUPA

SUENJEKONTROLA

VLAGE ITEMPERATURE

PEENJESIROVOGCRIJEPA

KONTROLATEMPERATURE

U PEIMA

IZLAZAKCRIJEPA IZ

PEI,HLAENJE,ISTOVAR SA

KAZETA

ZVUNA IVIZUALNAPROVJERA

SVAKOGCRIJEPA

PAKIRANJE ISLAGANJE

CRIJEPA NAPALETE

KART

NASUMINAKONTROLA

OTPORNOSTICRIJEPA NA SVE

VREMENSKEUVJETE TEKONTROLADIMENZIJA

PRODAJAGOTOVOGCRIJEPAKUPCU

ISPITIVANJEZEMLJITA

PREANJEGLINE U

KALUPIMA


25/38

25

OPIS DIJAGRAMA TOKA

Prije nego se pone iskopavanje gline vri se ispitivanje zemljita i pokusna iskapanja.Nakon

to se ustanovi ispravnost lokacije kree se sa iskapanjem gline. Izvaena glina transportira se

u pogone za preradu. Nakon odleavanja gline ona se prerauje. Prerada se sastoji od

usitnjavanja i proiavanja gline u mlinovima. Ukoliko glina nije dovoljno usitnjena, to se

utvruje kontrolom, vraa se na ponovno usitnjavanje prilikom ega se mlinovi podeavanju.

Nakon toga slijedi vakumiranje gline u vakuum-agregatu iz kojeg izlazi neprekidna glinena

traka (plastica) koja se ree na unaprijed odreenu veliinu. Prije oblikovanja crijepa u

kalupima vri se kontrola kalupa i njihova zamjena ukoliko je to potrebno. Nakon preanja

plastica i izrade crijepa on odlazi na 24-satno suenje kako bi se oslobodio vika vlage.

Tijekom suenja vre se stalne kontrole temperature i vlage u komorama za suenje kako bi seustanovilo da li proces suenja tee prema planu. Nakon 24 sata crijep je spreman za peenje.

Slae se u kazete koje se nalaze na vagonima i odlazi u tunelsku pe. Nakon 10 -satnog

boravka u pei, na temperaturama neto manjim od 1000C, crijep je peen. Tijekom peenja

provode se kontrole temperature u pei kako ne bi dolo do nepredvienih odstupanja. Nakon

to se crijep ohladio i postigao svoju prirodnu temperaturu odlazi na jo jednu kontrolu.

Vizualnim te zvunim pregledom svakog pojedinanog crijepa odluuje se koji je crijep

spreman za pakiranje na palete, a koji odlazi kao kart. Kvalitetan i odgovarajui crijep pakirase na palete i odlazi u skladite. Kao naknadna provjera otpornosti crijepa na sve vremenske

uvjete i precizno mjerenje dimenzija nasumino se uzimaju pojedinani primjerci. U skladitu

finalni proizvod (crijep)eka kupca.

7. PROVJERA KVALITETE

Crjepovi moraju zadovoljiti standarde propisane unutar navedenih hrvatskih normi iz razloga

to na temelju zadovoljavanja tih standarda proizvoa za odreenu vrstu crijepa dobije atest

od strane Instituta graevinatstva Hrvatske, kojim se dokazuje funkcionalnost proizvoda i na

temelju kojeg mu je omoguena prodaja odreenog proizvoda natritu Republike Hrvatske.

Od crjepova uskladitenih na skladitu gotove robe uzima se nasumice po pet crjepova sa

deset razliitih pozicija, odnosno pedeset komada crjepova iste vrste i istog tipa crijepa. Od

uzetog uzorka crijepa odvoje se oni crjepovikoji su mehaniki oteeni i utvrdi se postotak.


26/38

26

Ostali neoteeni crjepovi podijele se u pet skupina i od svake skupine se odabere pet komada

crjepova koji predstavljaju uzorak za ispitivanje, odnosno njih dvadeset i pet komada

crjepova. O uzimanju uzorka sainjava se Zapisnik o uzimanju uzorka.

Provjeravanjem mjera crijepa on se ovisno o odstupanjima razvrstava prema klasama, koje se

u konanici razlikuju u cijeni i jamstvenom roku proizvoaa na proizvod.

Izgled crijepa provjerava se na deset komada crjepova. Okrnjenost ivica i uglova mjeri se

pogodnim metalnim mjerilom s tonou od 0,1 mm. Iskrivljenost ivica odreuje se

mjerenjem najveeg odstupanja ivice crijepa u odnosu na ravnu elinu ipku. Iskrivljenost

ivica odreuje se s lica i nalija crijepa, odnosno du ivica preklapanja crijepa. Iskrivljenost

povrine crijepa odreuje se tako to se crijep polae na ravnu povrinu s nalijem okrenutimprema gore, a na crijep se polae ravna ploa.

Za provjeravanje otpornosti prema nepropustljivosti za vodu uzima se pet crjepova prethodno

ispitanih na djelovanje krenih ukljuaka. Prije poetka ispitivanja crjepovi se osue na

temperaturi od 105 C do konstantne mase. Nakon hlaenja i etkanja u cilju otklanjanja

neistoa, praine djelia odvojenih od povrine crijepa, vri se mjerenje teine crjepova na

vagi s tonou mjerenja od +/- 1 gram. Uz ivice crijepa postavlja se metalni okvir visine 70

mm zsa zaptivim sredstvom kako bi se sprijeio prodor vode izmeu crijepa i okvira. Tako

pripremljeni crjepovi oslone se krajevima na odgovarajue oslonce, a u okvir se sipa voda

tako da nivo vode iznad najvieg dijela crijepa iznosi najmanje 10 mm.

Svaki peeni glineni proizvod, pa tkao i crijep nakon peenja dobiva poroznu strukturu. To

znai da ti proizvodi ne ispunjavaju svoj obujam u potpunosti to ga zapremaju, ve meu

njihovim sastavnim dijelovima ima sitnih upljina i pora ispunjenih zrakom. Za graevne

objekte ovo svojstvo gline je od velike vanosti iz razloga to su stambene prostorije izloenestalnom prozraivanju, a da se tim postupkom prozraivanja ne mijenja znaajno temperatura

koja se u objektu eli i mora odravati. Zbog razlike u temperaturi i vlanosti zraka moe doi

do zasienja zraka s vlagom i tako nastaje kondenzat koji tetno utjee na ostale koritene

krovne materijale, te je iz navedenog razloga vlagu potrebito ureenjem dobrog prozraivanja

odvesti iz potkrovnog prostora.

Pored toga svojstva poroznosti crijep mora biti nepropustljiv za vodu. U pojedinim krajevima

zbog obiljeja klime oborine mogu trajati i dui period, te se za navedena podruja proizvodi

crijep koji je due od 5 sati nepropustiv za vodu i to mijeanjem raznih vrsta glina i/ili boljom


27/38

27

preradom gline. Ukoliko nije u mogunosti sainiti crijep koji je nepropustan za vodu i/ili

nastoji dodatno zatititi crijep od vodopropusnosti koristi se postupak hidrofobiranja crijepa

to rezultira poveanjem nepropustivosti crijepa za vodu. Navedeni postupak koristi u RH

tvrtka Dilj d.o.o. Vinkovci emulzijom za impregniranje crijepa silikonom, koja navedenim

postupkom postie nepropusnost na vodu i do 24 sata nakon njegova uranjanja u vodu.

Za provjeravanje otpornosti prema mrazu uzima se pet crjepova prethodno ispitanih prema

nepropustljivosti za vodu i osuenih do konstantne mase. Crjepovi se pojedinano mjere na

vagi s tonou mjerenja +/-1 gram. Po izvrenom mjerenju crjepovi se postavljaju u iane

korpe, tako da rastojanje izmeu dva crijepa bude najmanje 2 cm, a zatim se potapaju u

odgovarajuu posudu sa vodom, tako da visina nivoavode bude via za 2 cm od visine gornje

toke uronjenih crjepova. Po isteku etiri sata crjepovi se zajedno s korpom prebacuju ukomoru za zamrzavanje u kojoj je temperatura najmanje -18C, a ija je zapremina bar tri

puta vea od zapremine unesenih uzoraka. Po isteku etiri sata od unoenja u komoru za

zamrzavanje crjepovi se vade iz komore i zajedno s korpom za zamrzavanje potapaju u vodu

temperature 15-20C u trajanju od etiri sata da se crjepovi otkrave. Nakon 35 ciklusa

crjepovi se sue u sunici do konstantne mase i ponovno pojedinano mjere. Ukoliko je

gubitak mase crijepa manji od 3% raunato na prvobitnu masu i ukoliko se vizualnim

pregledom ne utvrde oteenja, smatra se da je crijep otporan prema djelovanju mraza iobrnuto.

Provjeravanje otpornosti prema savijanju ispituje se na pet crjepova. Glineni crijep se

postavlja na presu na dva pokretna valjkasta elina leita presjeka 20-30 mm i duine

jednake irini crijepa. Na mjestima gdje crijep nalee na leita prese i iznad sredine crijepa

na koju djeluje konstantna sila prese postavljaju se trake od tvrde gume. Sila se ravnomjerno

poveava brzinom najvie do 50 N/s, do trenutkka loma i utvruje se sila loma F. Dobivene

vrijednosti se zaokruuju na 10 N. Najmanja sila loma predstavlja najmanji pojedinani

rezultat koji ne smije biti manji od 1 kN, dok aritmetika srednja vrijednost slie loma na pet

crjepova ne smije biti manja od 1,3 kN.

Otpornost prema udaru odreuje se na pet crjepova i sljemenjaka. Ispitivanje se vri pomou

eline ipke s podjelom na 200 mm kao voice za probueni okrugli malj mase 500 grama.

Crijep se poloi na valjkasta leita (ista kao i kod provjeravanja otpornosti prema savijanju).

Na sredini crijepa se postavi ipka voica i pusti malj da padne s visine od 200 mm. Visinapada se rauna od teita okruglog malja do gornje povrine crijepa. Crijep i sljemenjak je


28/38

28

otporan prema udaru ukoliko se ne pojave prsline ili se crijep ne polomi. Rezultati ispitivanja

iskazuju se ocjenama zadovoljava ili "nezadovoljava".

Provjeravanje djelovanja soli vri se ispitivanjem na pet glinenih crjepova. Uzorci se potope u

posudu s destiliranom vodom tempertaure 15Ci ostave da se zasite vodom. Crijep je zasien

vodom kada dva uzastopna mjerenja teine u razmaku od dva sata ne daju razlikuveu od

0,2%, a mjerenje se vri pomou vage s tonou mjerenja od 1 gram. Nakon zasienja

destiliranom vodom uzorci se izvade iz posude s vodom i ostavljaju u vlanoj komori na

temperaturi okolne sredina da lee 7 dana. Tijekom navedenog perioda na povrini uzoraka

crijepa izbijaju soli gdje se kristaliziraju, a prema koliini iskristaliziranih soli mogu nastati

sljedei stupnjevi iscvjetavanja: 1.nema iscvjetavanja, 2. umjereno iscvjetavanje; ukoliko se

pojave bijele mrlje u vidu finog praha koji pri dodiru ostavljaju tragove na prstima, 3.znatnoiscvjetavanje; bijeli prah koji otpada ili izaziva ljuskanje. Sadraj soli se ispituje samo u

sluaju znatnog iscvjetavanja. Komadi crjepova preostali nakon ispitivanja savojne vrstoe

od 500 grama se usitne i prosiju kroz sito veliine otvora 0,8 mm. Koliinaod 100 grama

prosijanog materijala sipa se u porculansku posudu i prelije se litrom destilirane vode i uz

povremeno mijeanje ostavlja se da stoji 6-8 sati. Nakon hlaenja dolije se 0,5 litara

destiliranje vode i sve se ostavi da se taloi. Nakon toga se filtrira i filtrat se u porculanskoj

posudi uparava do suhog ostatka, koji se osui u sunici na temperaturi od 105C, a zatim sehladi. Ostatak predstavlja sadraj soli otopivih u vodi u uzorcima i izraava se postocima.

Iz gore navedenog dolazimo do saznanja koliko je opsena i vana kontrola finalnog

proizvoda (crijepa) koji je proizveden u pogonima Dilja.

Znaaj kvalitete uvidjeli su i hrvatski gospodarstvenici koji u suradnji sa HGK4uvode znak

Hrvatska kvaliteta.5 Znak Hrvatska kvaliteta nose hrvatski proizvodi, koji po svim svojim

znaajkama (sastav, dizajn, ergonomski kriteriji, ekoloki kriteriji...) zadovoljavaju visokesvjetske kriterije. Oznaavanje znakovima pomae kupcima u prepoznavanju proizvoda, koji

se odlikuje natprosjenom kvalitetom. Sustav ocjenjivanja ukljuuje nepristranu strunu

prosudbu proizvoda, dizajn, ekonomskomarketinkih parametara i sustava osiguravanja

kvalitete u proizvodnji. Iz tog razloga nositelji znaka Hrvatska kvaliteta kod proizvoaa

crijepa su tvrtke Dilj d.o.o. Vinkovci i Tondach d.d. Hrvatska.

4"Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko", http://www2.hgk.hr/znakovi/index.asp5Nosioci znaka "Hrvatska kvaliteta", http://www.biznet.hr/Hrvatski_proizvod/hr_kval.htm


29/38

29

Slika 34.

8. OBILJEAVANJE CRIJEPA

Pod obiljeavanjem proizvoda podrzumijeva se nanoenje razliitih znakova (slova, brojeva,

kodova) na proizvod i/ili na njegovu ambalau od kojih su neki i zakonski obvezatni.

Crijep se oznaava6na nain da mora imati trajno oznaen mjesec i godinu proizvodnje, te

itljivo utisnut logotip tvrtke (razlog navedenog je uoavanje vremenskog perioda

proizvodnje i jamstva na gotove proizvode ukoliko se na crijep pojavi potreba za

reklamacijom kupca).

9. ZALIHE

to se tie zaliha, poduzee Dilj d.o.o. Vinkovci to radi na sljedei nain. Tijekom proljea i

ljeta Dilj proizvodi punim kapacitetima zbog toga to je tijekom ovog perioda najvea

potranja (zbog lijepog i toplog vremena). Zalihe gotovog proizvoda (crijepa) u ovom

razdoblju su minimalne jer gotovo sve to se proizvede u najkraem vremenskom roku nae

svoj put do kupaca.

Za razdoblje jeseni i zime to je potpuno druga pria. U ovom periodu vri se remont

postrojenja i akumulacija zaliha. Potranja i proizvodnja su smanjene pa se pogoni pripremaju

za novu sezonu. Zalihe gline su u ovom razdoblju maksimalne te su gotovo dovoljne za cijelu

sljedeu godinu. Prodaja je u hladnim mjesecima manja jer nepovoljni vremenski uvjeti ne

doputaju dovravanje gradnje objekata.

6Preraeno prema Hrvatska norma B.D1.009, B.D1.010 i U.NI.210, Hrvatski zavod za normizaciju


30/38

30

10. OPERATIVNI PLAN

Izrada operativnog plana vri se potkraj godine za buduu godinu uzimanjem u obzir godinu

koja je na izmaku. Za buduu godinu se planira poveanje prihoda 5-7% uz poveanje

proizvodnje. Toni i opirniji podaci su uskraeni.

11. POTRANJA, DOSTAVA I LOKACIJA

Potranja se u zadnjih nekoliko godinablago poveava, gotovo uvijek konstantnom stopom,

tako da trenutnonema problema s buduim predvianjima potranje.Najveapotranja bila je

u razdoblju poslijeratne obnove razruenih i tijekom rata okupiranih dijelova Hrvatske,najvie Vukovarsko-srijemske upanije. Potranja je tada bila svom na vrhuncu.

Dilj d.o.o. svoje proizvode prodaje graevinskim tvrtkama i stovaritima graevinskog

materijala koje ga dalje distribuiraju krajnjim korisnicima. Ukoliko fizike osobe potrauju

vee koliine crijepa njega je mogue naruiti izravno iz tvornice.

Svoju lokaciju Dilj d.o.o. je izabrao davne 1922. godine. Svi iskopi gline su bili u krugu od

10-ak kilometara od pogona za preradu tako da dosad nije bilo potrebe za odabirom nove

lokacije.

12. BRIGA ZA OKOLI

to se tie brige za okoli, Dilj ovdje ulae mnogo. Investiranjem u najmodernije proiivae

otpadnih plinova nastoji se to manje sudjelovati u zagaivanju okolia. Vri se takoer i

proiavanje otpadnih voda koje nastaju izradom gipsanih kalupa. Dilj d.o.o. Vinkovci

pridrava se svih propisanih normi o zatiti okolia koje e se u budunosti podii na viu

razinu.


31/38

31

13. ASORTIMAN PROIZVODA

GLINEX

Slika 35.

prosjena teina: cca 3,1 kg

utroak na 1m2 krova cca 13 kom

preporueni razmak letava 360 mm

preporueni nagib krova 30

CRIJEP 104

Slika 36.






32/38

32

CRIJEP 104 BORDEAUX

Slika 37.





CRIJEP 104 CRNI

Slika 38






33/38

33

CRIJEP 333V

Slika 39.





CRIJEP 304 - MEDITERANSKI

Slika 40.

prosjena teina: cca 2,9 kg utroak na 1m2 krova cca 14 kom




34/38

34

LJEBNJAK

Slika 41.



13. ZAKLJUAK

Tvrtka Dilj d.o.o. Vinkovci je jedan od malobrojnih kotaa napretka i razvitka Vukovarsko-

srijemske upanije i njenog krhkog gospodarstva koje je uniteno u ratu.

Trenutni nedostaci poput starih vagona na kojima se pee sirov crijep u tunelskim peima,

neadekvatan smjetaj ventilacije za usis zraka kojim se hlade tunelske pei bit e sanirani u

narednom razdoblju. Kao nedostatak smatram nedostatak ireg asortimana proizvoda kada se

u obzir uzme konkurencija. Ve sljedee zime poinje gradnja nove linije za proizvodnju

crijepa u vrijednosti 15 milijuna .

Tvrtka Dilj ima adekvatno osposobljene ljude na svim pozicijama u poduzeu. Konstantno

ulaganje u dodatno obrazovanje svih kadrova jedan je od glavnih preduvjeta nastavka

uspjenog poslovanja i razvoja ove tvrtke u budunosti.

Pred tvrtkom su jo mnoge investicije, poveanja kapaciteta i prihoda te dugotrajna borba za

poveanjem trinog udjela u ionako jakoj konkurenciji. Pod zatitom Nexe grupe oekujem

da e Dilj profitabilno poslovati u narednim godinama. Dovravanjem implementacije

"metodologije 20 kljueva", novim investicijama i inovativnostima na podruju proizvodnje

crijepa tvrtka Dilj d.o.o. Vinkovcie u potpunosti stasati kao tvornicaza 21. stoljee.


35/38

35

POPIS LITERATURE

1. Schroeder R. G.: Upravljanje proizvodnjom, Odluivanje u funkciji proizvodnje, 4. izd.Mate, Zagreb. 1999.

2. Skoko H.: Upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb, 2000.


36/38

36

POPIS GRAFIKONA

Stranica

Grafikon I.

RAST PRIHODA OD 2003. DO 2006. GODINE

IZRAEN U MILIJUNIMA KUNA...............................................................................5

Grafikon II.

TRINI UDIO U PROIZVODNJI CRIJEPA NA PODRUJU RH............................6


37/38

37


38/38

oim prester dilj balic marijan seminarski rad

Documents