Biljana Grahovac

Okoli

kao vanjski imbenik

organizacije

SEMINARSKI RADKoprivnica, rujan 2009.

1. UVODU ovom radu preuzeto je objanjenje okolia kao okruenja u kojem neka organizacija radi,ukljuujui zrak, vodu, zemlju, prirodne izvore, biljni svijet, ivotinjski svijet, ljude i njihove meusobne odnose. Prema normi ISO 14001 Sustavi upravljanja okoliem, okruenje se u ovom kontekstu protee od unutranjosti organizacije do globalnog sustava. Uz okoli, kao pojam za ivotni prostor, esto ide pojam odrivi razvoj za koji u literaturi moemo nai objanjenje da je to proces promjena u kojem su iskoritavanje resursa, smjer ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i institucionalne promjene (promjene u obrazovnom, pravnom, financijskom itd. sustavu) u meusobnom skladu i omoguavaju ispunjavanje potreba i oekivanja sadanjih i buduih naratajaDakle , okoli je prirodno ovjekovo okruenje koje ukljuuje zrak, tlo, vodu, klimu, biotske imbenike, kulturnu batinu, njihovo stanje, oblik i kakvou.

Zanimanje ljudi za pitanje zatite okolia posljednjih godina intezivno raste.

Informacije o stanju okolia od velike su vanosti za ostvarivanje prava i aktivno sudjelovanje znanstvene, strune i ire javnosti , a u svrhu donoenja bitnih odluka o zatiti okolia.

O problemu poduzea u zatiti okolia govori se kad aktivnosti poduzea uzrokuju neeljne uinke po okoli.Direktan negativan utjecaj na okoli imaju industrije kao to su kemijska, naftna, crna metalurgija, preraivaka, tekstilna i prehrambena industija.

U industrijama koje oneiuju potrebno je formirati odjel zatite okolia koji treba biti povezan s ostalim organizacijskim funkcijama.

Jedan od veih izvora oneienja je proizvodnja i prerada nafte, naftnih derivata i plina. To nas vodi do najvee nacionalne kompanije INA industija nafte.2. OKOLI KAO VANJSKI IMBENIK ORGANIZACIJE Okoli je prirodno okruenje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i ivotinjski svijet u

ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna batina kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek.

U industriji koje oneiuju potrebno je formirati odjel zatite okolia ovisno o veliini poduzea i sloenosti zatite okolia. Odjel zatite okolia treba biti povezan s ostalim organizacijskim funkcijama ( nabava, prodaja, marketing, istraivanje i razvoj). Odjeli zatite okolia se u manjim i srednjim poduzeima, u kojima poslovi okolia nisu preopseni, mogu ukljuiti u neki vei sektor, npr. u proizvodnju i zatita okolia svakako treba imati podrku od strane glavnih menadera poduzea.3. SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIEMSustav upravljanja okoliem ( Environmental management system EMS ) je instrument zatite okolia nove generacije tj. sustav predstavlja novu osnovu zatite okolia. Sustav upravljanja okoliem dio je cjelokupnog sustava upravljanja organizacijom (proizvodnom poduzeem, uslunom,vladinim ili drugim upravnim organizacijama), a obuhvaa preventivno djelovanje i primjenu normi za unapreivanje odnosa prema okoliu, s temeljnim ciljem smanjenja nepoeljnih utjecaja organizacije na okoli.

Temeljne funkcije sustava upravljanja okoliem su:

kontinuirano poboljavanje i usavravanje mjera zatite okolia kontinuirano podizanja razine kvalitete stanja okolia

Teite Sustava je na procjeni i ocjeni stanja okolia ( neprestani monitoring, mjerenja, ocjenjivanje , nadzor, kontrola stanja okolia )

Sustav predstavlja kontinuirani ciklus koji se sastoji od:

planiranja, implementacije, ispitivanja i stalnog unapreivanja procesa, akcija i mjera koje organizacija poduzima da bi uskladila svoje poslovne ciljeve s ciljevima unapreivanja i upravljanja okoliem.Veina sustava upravljanja okoliem strukturirana je prema modelu Plan, Do, Check, Act ,

to vodi prema kontinuiranom razvoju okolinog aspekta organizacije.Slika 1. Prikaz kontinuiranog ciklusa sustava upravljanja okoliem

Slika 2. Prikaz modela sustava upravljanja okoliem:

Pod PLANIRANJEM se razumijeva :

utvrivanje prioritetnih aspekata okolia koji imaju prednost u sustavu upravljanja okoliem ( zrk, vode, tlo .. ) . Svrha ovog razmatranja je dobivanje osnove za uspostavljanje sustava

utvrivanje zahtjeva zakonskih i drugih propisa te normi odgovarajue politike zatite okolia

utvrivanje ciljeva zatite okolia ( opih i pojedinanih ), nosioca zatite te programa zatite i upravljanja okoliem.IMPLEMENTACIJA sustava upravljanja okoliem razumijeva:

utvrivanje organizacijske strukture primjene sustava,

utvrivanje hierarhijske odgovornosti sustava,

utvrivanje tokova komunikacija i dokumentacije,

utvrivanje naina kontrole okoline dokumentacije,

determiniranje potrebne izobrazbe kadrova,

utvrivanje i definiranje postupaka i akcija za sluajajeve izvanrednih stanja.

KONTROLA i korekcija sustava ukljuuje:

utvrivanje eventualnih neusklaenosti i nepravilnosti u funkcioniranju sustava,

utvrivanje uzroka nepravilnosti,

odreivanje popravnih aktivnosti,

primjenu nadzora i/ili korekciju nadzornih aktivnosti,

stalno praenje stanja sustava,

praenje zapisa o podacima o sustavu,

mjerenja te utvrivanje preventivnih aktivnostiISPITIVANJE ( provjeravanje ) i trajno unapreivanje sustava upravljanja okoliem ukljuuje :

stalno ocjenjivanje i vrednovanje uinkovitosti sustava . Ocjenjivanje treba biti sveobuhvatno, treba se obavljati u utvrenim vremenskim razmacima.

Temeljem rezultata ispitivanja i provjere sustava, poslodavstvo organizacija primjerene mjere radi daljnjeg unapreivanja sustava zatite i upravljanja okoliem.

EMS dakle predstavlja skup procesa i procedura koje organizacijama omoguuju analizui kontrolu postupaka i sveukupnih aktivnosti iji je cilj umanjivanje negativnih utjecaja organizacije na okoli, a samim time i uinkovitije poslovanje organizacija.

Sustav upravljanja okoliem organizacijama omoguuje sustavnu zatitu i sustavno upravljanje okoliem , ime se istovremeno osigurava kako poslovna tako i okolina uspjenost organizacije, to sve rezultira veom konkurentnou organizacije na tritu.Osnovni elementi sustava upravljanja okoliem:

- politika okolia organizacije ( ciljevi, mjere, norme, kadrovi, kontrola i nadzor),

- analiza utjecaja organizacoje na okoli,

- procjena utjecaja organizacije na okoli,

- nadzor i mjerenje uinaka i napretka u realiziranju definiranih ciljeva,

- okolina procjena realizacije programa zatite okolia

4 R princip proizvodnje:

REDUCE - smanjiti ( otpad, nepoeljne ispuste i emisije)

REUSE - ponovno upotrijebiti (povratna ambalaa i drugo to je mogue ponovno koristiti)

RECYCLE - vratiti u ponovni proizvodni proces ( reciklirati ),

REPLACE - zamijeniti ( tetne procese, proizvode, sirovine, energente)

4. INA INDUSTRIJA NAFTE

Kao i sve naftne industrije u svijetu INA d.d. svojim aktivnostima moe znaajno utjecati na okoli. Stoga se, u skladu sa zakonskim zahtjevima i najboljom praksom, na svim lokacijama na kojima je to potrebno, prate i mjere osnovni pokazatelj utjecaja na okoli, to ukljuuje: emisije u zrak i vodu, gospodarenje opasnim i neopasnim industrijskim otpadom, akcidente s utjecajem na okoli i slino. U cilju smanjenja negativnog utjecaja na okoli kontinuirano se provode brojne aktivnosti i projekti, koji su izravno ili neizravno vezani uz zatitu okolia.

INA ne samo da prati i uvaava sve meunarodne propise koji odreuju njezino poslovanje, nego potuje i brojne preporuke koje pridonose ukupnoj uspjenosti poslovanja. Stoga i ne udi to je u brojnim aktivnostima redovito prva ili barem meu prvima. Znaajni dio aktivnosti tijekom 2008. odnosio se na podruje prilagodbe poslovanja koja proizlaze iz procesa usklaivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom steevinom EU u podruju zatite okolia.

4.1. PROJEKTI I AKTIVNOSTINadzor i smanjenje tetnog utjecaja na okoli ukljueni su u sve Inine djelatnosti tako da svaki pojedini segment, SD Istraivanje i proizvodnja nafte i plina, Inine rafinerije i SD Trgovina, redovito poduzimaju niz razliitih aktivnosti koje su u funkciji zatite okolia. Rafinerija Sisak je tijekom 2008.uinila velike napore u unapreenju i rjeavanju tehnolokih pitanja, to je rezultiralo poboljanjem kakvoe zraka u okruenju, tako da se oekuje da e kategorizacija kvalitete zraka za 2008.biti 1.kategorije u odnosu na sumporov dioksid i benzen. U okvbiru projekta modernizacije rafinerije u Sisku, zavreno je i u probni rad puteno postrojenje hidrosulfurizacija FCC benzina. Dovrena je i potpuna sanacija sredinjeg dimnjaka, a automatska mjerna postaja za praenje kakvoe zraka Sisak-1 u redovnom je radu. U sklopu revitalizacije skladinog prostora , vri se sanacija spremnika naftnih derivata s ciljem smanjenja evaporacijskih gubitaka i zatite zraka.Slika 3. Rafinerija nafte Rijeka - Urinj

U Rafineriji nafte Rijeka (lokacija Urinj) takoer su poduzete brojne aktivnosti radi smanjenja negativnog utjecaja na okoli. Uspostavljena je bioloka obrada otpadnih voda uime je znaajno poboljanja kvaliteta vode isputene iz Postrojenja za obradu otpadnih voda.Izvrena je sanacija kanalizacijskih cjevovoda u duljini od 6000m.U Rafineriji nafte Rijeka (lokacija Mlaka) u okviru restrukturiranja poslovanja s ciljem ukidanja tetnih emisija u okoli obustavljena je proivodnja baznih ulja, bitumena, loiva ulja i parafina to je rezultiralo znaajnim poboljanjem zraka u okruenju.

Slika 4. Rafinerija nafte Rijeka - Mlaka

U segmentu djelatnosti istraivanja i proizvodnje nafte i plina u funkciji zatite okolia proveden je projekt Revitalizacije jame za skupljanje otpadnih fluida Benianci iz domene gospodarenja otpadom. Pred zavretkom je pojekt ureenja deponija solidifikata elektrokemijskom redmedijacijom na pogonu Struec koji prdstavlja prvu primjenu ove tehnologije u RH. U tijeku je realizacija projekta EOR kojim e se zbrinjavati 450 000 tona ugljikovog dioksida s CPS Molve utiskivanjem u leita polja Ivania i utice, to ima brojne koristi, kako ekonomske, tako i socioloke i ekoloke. U sklopu projekta zapoela je izgradnja kompresorske stanice na CPS Molve te je obavljen pregled cjevovoda i stanja buotinskog fonda na poljima Ivani I utica

U proizvodnom programu postoji nekoliko eko proizvoda, odnosno proizvoda manje tetnih za okoli, biorazgradivih; INA BIOLANCOL, INA SINT A, INA SINT B, INA BU BIOSINT EKO, INA PROGLITERM, INA BIOAL E, INA BIOMA EP 2, INA BIOMA EP 00, BIORAZGRADLJIVE Li-Ca MASTI, INA BIOMA EP L i INA BIOFIL.Ekoloka akcija DubINA JadranaU svijetu su nadaleko poznate ljepote jadranskoga podmorja , ali takoer je poznato da i postoji sve vei problem njegova oneienja . Stoga je Ina prepoznala vrijednost cjelokupne ekoloke akcije i dala potporu ovom projektu.

Slika 5. Zadar; Jazine

4.2. RAFINERIJE I MARKETINGINA d.d. u Hrvatskoj posjeduje i koristi rafinerijska postrojenja i pogone za proizvodnju goriva i maziva, kao i odreeni opseg potrebne mree za distribuciju nafte i drugih proizvoda. Isporuka nafte rafinerijama se obavlja cjevovodima, a prijevoz drugih proizvoda se obavlja morem, cestom i eljeznicom uz koritenje odreenog broja skladita proizvoda. Prodaja je organizirana putem veleprodaje i kroz maloprodajnu mreu.

4.2.1 RAFINERIJA NAFTE RIJEKA

Rafinerija nafte Rijeka smjetena je u vrhu Jadranskog mora, na 3,5 etvorna kilometra priobalnog podruja Kostrene i Bakra, 12 kilometara juno od Rijeke, najkrae i najpogodnije veze srednje Europe do Mediterana.

Rafinerija ima vlastitu luku, priveze i ureaje na moru za dopremu i otpremu roba, sirove nafte i naftnih derivata. Postrojenja za proizvodnju maziva i bitumena nalaze se na Mlaki. Povezana je podmorskim naftovodom - dugim 7,2 km, promjera 20" - s lukom i naftnim terminalom u Omilju na otoku Krku (JANAF). Potpuno je izgraena kopnena prometna infrastruktura (ceste i eljeznika pruga), sa svim ureajima za otpremu naftnih derivata.U proizvodnom su programu Rafinerije nafte Rijeka rafinerija: ukapljeni naftni plin, primarni benzin, motorni benzini, petroleji, gorivo za mlazne motore, dizelska goriva, loiva ulja, brodska goriva, bitumeni, tekui sumpor, bazna ulja, motorna i industrijska maziva, mazive masti i parafin. Kvaliteta tih proizvoda regulirana je Ininim, hrvatskim i europskim normama, a mogua je i proizvodnja prema posebnim zahtjevima kupaca, utvrenima ugovorom.

Poslovanje Ininih rafinerija u skladu je sa zahtjevima meunarodnih normi za sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000, za sustav upravljanja zatitom okolia ISO 14001:1996 i za sustav upravljanja zatitom zdravlja i sigurnosti OHSAS 18001:1999, to je potvreno dodijeljenim certifikatima.Kontrola kvalitete Ininih proizvoda provodi se suvremenim metodama ispitivanja u Rafinerijinim laboratorijima, u skladu s Ovlasnicom po normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000 to ju je dodijelio Dravni zavod RH za normizaciju i mjeriteljstvo.

4.2.2. RAFINERIJA NAFTE SISAKRafinerija nafte Sisak kontinentalna je rafinerija, smjetena 50 kilometara juno od Zagreba. Nalazi se na krianju cestovnih, eljeznikih i rijenih putova, blizu domaih naftnih polja.Uz domau, prerauje i uvoznu sirovinu, kojom se snabdijeva Jadranskim naftovodom iz dva smjera - Mediterana i Rusije. Lokalnim naftovodom transportiraju se nafta i kondenzat iz domaih nalazita u Moslavini, a rijekom Savom nafta sa slavonskih naftnih polja. Rijeka Sava predstavlja spoj s istonim tritem, a blizina transportnog koridora Zapadna Europa Zagreb Beograd Srednji istok, jedna je od prednosti geografskog poloaja ove rafinerije.Kompleksna je, s dobro odabranom tehnologijom. Raspolae s oko milijun prostornih metara skladinog prostora, suvremenim instalacijama za otpremu proizvoda, rijenom lukom s etiri pristana za dopremu nafte i otpremu derivata. Rafinerija Sisak svojom paletom proizvoda pokriva 64% hrvatskog trita te sredinju i sjevernu BiH.

Proizvodi Rafinerije Sisak su sljedei: UNP, motorni benzini, dizelska goriva, primarni benzin, gorivo za mlazne motore, petrolej za buotine, loiva ulja, naftni koks zeleni i kalcinirani te bitumen. Moe se pohvaliti prvim integriranim sustavom upravljanja u Hrvatskoj. Kvalitetom svojih proizvoda, Rafinerija Sisak dobrim dijelom zadovoljava europske standarde. Modernizacijom rafinerijskih postrojenja do 2010. godine proizvodit e se goriva kvalitete Euro V i poveati kapacitet prerade sa sadanjih 2,3 na 3,2 milijuna tona godinje.

4.2.2.1. Ekoloki incident Rafinerije nafte Ina u svom slubenom glasillu tvrdi kako je sisaki zrak sve ii te da su prosjene mjesene vrijednosti za 10 mjeseci 2008. godine na mjernoj postaji Sisak 1 misije SO2 znatno ispod graninih vrijednosti. Meutim, sredinom rujna prole godine eko akcija SEA izvjestila je o poveanoj razini sumporovodika. Mjerna postaja oitala je 10 puta viu razinu sumporovodika od granine i 7 puta od krajne tolerantne vrijednosti toga plina.Sisako gradsko poglavarstvo je to odluilo rijeiti tubom meutim Ina se branila kako se radi na obnovi Rafinerije i da e se tme rjeit problem zagaenja te da nisu samo oni krivi ve su krivi i skriveni zagaivai i automobili.

Ministarstvo zatite , prostornog ureenja i graditeljstva stalo je na stranu zagaivaa Ine i prije glavnih rasprava i osuujuih presuda povukla tube protiv hrvatske energetske kompanije.U sijenju ove godine sisaka eko akcija je ponovo upozorila na to da Rafinerija truje graane Siska te da su koliine sumporovodika u zraku vee od doputene.

Od 20. sijenja graani su javljali slubama da neto nije u redu u procesu proizvodnje jer se vidi kako izlazi crni dim iz Rafinerije i osjeti se intezivan smrad.

Inspektorica zatite okolia je konstatirala kako se radi o podeavanju plamenika te kako nema opasnosti za graanstvo.

Ovo nije Sisak, ovo je Auschwitz! Smrad je neizdrljiv, ivot u ovom gradu ravan je ivotu u plinskoj komori. Molim vas uinite neto, pomozite nama i naoj djeci!, javio se jedan ogoren graanin Siska udruzi Zvida.

Slika 6. Zagaenje iz Rafinerije Sisak

U veljai 2009. Inspekcija je konano odreagirala.U dva navrata, u noi 4. na 5. veljae 2009. te ujutro izmeu 9 i 10 sati 5. veljae zabiljeeno je na dravnoj mjernoj postaji Sisak 1 prekomjerno oneienje zraka H2S om. Nadzorom inspekcije zatite okolia utvreno je da je uzrok tog oneienja dreniranje kisele baklje sa postrojenja KP-6, koje se sukladno tehnolokoj proceduri obavlja svaka 2 sata u trajanju od 2 do 5 minuta.

Dreniranje kisele baklje podrazumijeva izdvajanje ugljikovodinog kondenzata koji nastaje u plinovodima od postrojenja do baklje i provodi se isputanjem kondenzata u tehnoloku kanalizaciju.

Ina Rrafinerija nafte Sisak je obavezna dreniranje baklje provoditi uz stalan nadzor tehnolokog osoblja, prema nalogu inspekcije.Na temelju utvrenog injeninog stanja , inspekcija zatite okolia e protiv Ina Rafinerije Sisak nadlenom prekrajnom sudu, sukladno odredbama Zakona o zatiti zraka podnijeti optuni prijedlog.5. ZAKLJUAK

Pred Hrvatskom je, na putu ukljuivanja u EU, burno razdoblje puno izazova.Posebno je istaknuto podruje okolia kao jedan od veih problema za rjeavanje. Sve Inine organizacijske jedinice s potencijalnim ili stvarnim znatnijim utjecajem na okoli imaju certificirane sustave upravljanja okoliem prema normi ISO.

Primjenom ISO 14001 norme uspostavlja se stalna kontrola i nadzor te neprekidno smanjivanje tetnih utjecaja na okoli kroz sve faze djelatnosti.

Uvoenjem sustava upravljanja okoliem Ina se svrstala meu vodee hrvatske tvrtke u problematici zatite okolia i pripremila se za budue mjere EU.Iako certifikati jame da su sva pitanja upravljanja okoliem i zatitom zdravlja i sigurnosti pod stalnim nadzorom, do sada su ve u vie navrata vrijednosti oneienja zraka bile iznad dozvoljenih i tetile ljudima za zdravlje jer je Inspekcija ignorirala probleme.Cilj rada je potaknuti kako proizvoae da vie brinu o zatiti okolia tako i graane i Inspekciju da reagiraju na oneienja. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva bi trebalo utjecati na postroenje Zakona o zatiti zraka te vie kontrolirati proizvoae posebice Inu, dok bi Ina trebala uvesti stroi sustav upravljanja okoliem.POPIS NAVODA (CITATA) I IZVORA PODATAKA

www.ina.hrwww.mzopu.hrZakon o zatiti okolia

www.quality.co.uk/iso14000.htmwww.index.hr/vijestiwww.azo.hrPOPIS ILUSTRACIJASlika 1 Prikaz kontinuiranog ciklusa sustava upravljanja okoliem

str. 3.Slika 2 Prikaz modela sustava upravljanja okoliem

str. 3.Slika 3 Rafinerija nafte Rijeka Urinj

str. 7.Slika 4. Rafinerija nafte Rijeka Mlaka

str. 8.Slika 5. Zadar; Jazine

str. 9.

Slika 6. Zagaenje iz Rafinerije Sisak

str.12.PRILOZIPrilog 1. Izvjee INA - Rafinerije nafte Sisak o provedbi projekata u razdoblju travanj 2008. listopad 2008. godinePrilog 2. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva - Izvjeeo praenju poboljanja kakvoe zraka na podruju grada Siska i dinamike radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak za 2007. godinu

Zakon o zatiti okolia, NN 82/94, l.5

Hidrodesulfurizacija - uklanjanje sumpornih spojeva iz naftnih derivata pomiu vodika i katalizatora.

Rjenik

Mjerna stanica - (MS), objekt na naftnom polju u ijim se postrojenjima i ureajima pridobiven fl uid iz buotina (smjesa nafte, plina i vode) razdvaja na naftu, prirodni plin i vodu; obavi se mjerenje proizvedenih koliina i otprema svakog fl uida zasebno u daljnji tehnoloki proces

Bazno ulje - derivat dobiven preradom sirove nafte iz kojeg se doradom dobivaju motorna druga ulja te masti. www.ina.hr

Bitumen - prirodni bitumen je neispareni ostatak nafte u podzemlju ili na povrini; kod prerade sirove nafte to je najtei derivat kod prerade nafte www.ina.hr

www.index.hr/vijesti

PAGE - 1 -