olimp 23

MAGAZ I N HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 23 • LIPANJ 2007.ISSN 1331-9523

Bernard Vukas

Sloboda i πportFILOZOFIJA ©PORTA

Vladimir MaæuraniÊ

POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA

Tko je najslabija karikaÆENSKA STRANA ©PORTA

Motivi πporta u antiËkojumjetnosti

UMJETNOST I ©PORT©PORTSKA FOTOGRAFIJA

©port kao zaustavljeni trenutak

OLIMP-prelom 23ok 7/1/07 19:27

3

Josip »op, dipl. oec.glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji,

uistinu mi je zadovoljstvo predstaviti Vam drugiovogodiπnji i veÊ 23. broj Ëasopisa Hrvatskogolimpijskog odbora - Olimp jer je njegovo vrijednoUredniπtvo πirokim izborom tema i sadræajemnapravilo znaËajan iskorak u nastojanjima dapublikacija postane istinski πportsko-kulturoloπkimagazin.

Usmjerio bih Vam pozornost na prvi iz serije Ëlanakao olimpijskoj solidarnosti, Ëija je autorica suradnicaza programe olimpijske solidarnosti u HOO-u, VesnaPeran. Od kada je 1961. godine utemeljen, Odbor zameunarodnu olimpijsku pomoÊ do danas je ostaodosljedan u svojoj misiji pruæanja potporenacionalnim olimpijskim odborima. Kako u fonduolimpijske solidarnosti Meunarodnog olimpijskogodbora participira HOO, Ëitat Êete u iduÊimbrojevima.

U stalnoj rubrici o fair playju - moralnoj kategorijiduha i ponaπanja u πportu i æivotu, autorica MarijanaMikaπinoviÊ JambroviÊ piπe o odnosu roditelja idjece u πportu i naglaπava da su „najvaænijiodgojitelji roditelji i u tome ih nitko ne moæezamijeniti - moæe im samo pomoÊi. Pomaæe im iπport koji pokuπava odgojiti zadovoljnu, zdravuosobu koja Êe uæivati u nadmetanju poπtujuÊi pravilaπportskog natjecanja“. No πto se dogaa kada naπportski teren dou roditelji, moæete proËitati u ovomprilogu.

Kako Hrvatski olimpijski odbor uz pomoÊ partnera,Hrvatske lutrije, participira u razvoju æupanijskihπportskih zajednica i njihovih Ëlanica, prati redovnarubrika Od Olimpa do Olimpa Radice Jurkin. Umeuvremenu, od posljednjeg broja Olimpa,izvuËene su Ëetiri æupanije, Varaædinska, LiËko-senjska, Meimurska i ©ibensko-kninska, koje sudobile po 100.000 kuna za potporu realizacijipredloæenih πportskih programa.

Ova je godina viπestruko vaæna, predolimpijska,godina odluËujuÊa za izbor grada domaÊina XVII.mediteranskih igara 2013., za koje se u oπtrojkonkurenciji grËkog Volosa i turskog Mersina bori inaπa Rijeka.

Najmlai hrvatski πportaπi ovog ljeta nastupaju naIX. olimpijskom festivalu europske mladeæi uBeogradu.

Do sljedeÊeg broja Olimpa æelim Vam toplo ljeto,mirno more i ugodan godiπnji odmor.

SADRÆAJ

6. str. 42. str.

Talenti ©port i znanost

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIKAnte DrpiÊ

UREDNI©TVOÆeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa, Nada SenËar,Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar

LEKTURAMARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb

TISAKTEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o.Zagreb, KranjËeviÊeva 25a

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

Akademski o πportu:Aleksa Bjeliπ, rektor SveuËiliπta u Zagrebu 4Talenti: Petar Gorπa, strijelac 6Legende: Ivan TrumbiÊ, vaterpolist 8Olimpizam: Petoboj muza 10Europa i πport: ©port je πkola unutarnje ravnoteæe 12©port i druπtvo: Dvojna karijera 14Biblijski pogled na πport: Borba za blagoslov 16Æenska strana πporta: Tko je najslabija karika 18Studentski πport: Irci znaju vrednovati πportska postignuÊa 20Filozofija πporta: Sloboda i πport 22Olimpijska solidarnost: Plemenita misija 24Uvijek fair play: OËevi i djeca 26PrilogPOVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29©port i znanost: StruËnjaci bez struke i znanstvenici bez znanja 42Umjetnost i πport: Motivi πporta u antiËkoj umjetnosti 44©port i duhovnost: Meditacija moæe unaprijediti πport 46©portska terminologija: Veslanje - jedno od najstarijih natjecanja organiziranih posada 48©portska fotografija 50Publicistika 52Od Olimpa do Olimpa 54


4

Rektor SveuËiliπta u Zagrebu Ale-ksa Bjeliπ otkrio je Olimpu da Êeto sveuËiliπte za Ëetiri do pet go-

dina imati dva velika πportska srediπta -jedno uz Savu na prostoru Kinezio-loπkog fakulteta i drugo u sklopu sveu-Ëiliπnoga kampusa na Borongaju.

Kakva je uloga SveuËiliπta u razvo-ju πporta?

- Skupina studenata sveuËiliπta u Za-grebu se 6. studenoga 1903. godine, pre-dvoena Hinkom Würthom i Kreπimi-rom MiskiÊem, okupila u gostionici„Mirna koliba" na uglu danaπnje Prera-doviÊeve i KovaËiÊeve ulice i osnovalaprvo hrvatsko πportsko druπtvo, Hrvat-ski akademski πportski klub. ToËno go-dinu dana kasnije na Suπaku je osnovanHrvatski sokolski savez, ovaj put uz sre-diπnju ulogu Franje BuËara. Iznad ulazau „Mirnu kolibu", koje veÊ dugo nema,danas je ploËa, postavljena 103 godinekasnije, da bi nas podsjeÊala na poËetkehrvatskog organiziranog, pa tako i olim-pijskog, πporta.

SveuËiliπta su opÊenito kroz stoljeÊaodræavala antiËku tradiciju teænji skladaduhovnog i mislenog sa πportskim i tje-lesnim, temeljenog na davnoj i stalnoobnavljanoj spoznaji da se upravo timskladom najuspjeπnije svladavaju pre-preke i postiæu vrhunska dostignuÊa.Uostalom, u obje djelatnosti vrijede istapravila: dostojanstveno uËiti na porazi-ma, biti odmjeren u slavljenju uspjeha.Kroz Ëitave epohe tako ispunjen æivotbio je dostupan samo maloj skupini lju-di koja nije nuæno obuhvaÊala najboga-tije, pogotovo ne siromaπnije druπtveneslojeve. Stvari su se izmijenile poËe-tkom modernog doba. Upravo tada su i

naπi prethodnici, studenti i mladi nasta-vnici, odigrali kljuËnu prosvjetiteljskuulogu, i osnivanjem druπtava entuzija-stiËki pokrenuli omasovljavanje πporta.

StjeËe se, meutim, dojam da su seomasovljenjem πporta sveuËiliπtarciizgubili?

- MasovnoπÊu se postupno podizalai kvaliteta, do te mjere da smo se relati-vno brzo svrstali u red uspjeπnih olim-pijskih naroda. Istodobno, vrhunski πport je sve viπe zahtijevao puni anga-æman, πto je znaËilo, i sve ËeπÊe znaËi,da se mladi ljudi koji se upuπtaju u pro-fesionalno bavljenje πportom moraju,djelomiËno ili potpuno, privremeno ilistalno, odreÊi visokoπkolskog obrazova-nja. Pomalo paradoksalno, institucija Ëi-ji su Ëlanovi prvi uveli metode πport-skog napredovanja, vremenom su gubi-le dio onih koji su upravo u tom napre-dovanju otiπli najdalje. Ipak, ne trebazaboraviti da je velik broj vrlo uspjeπnihπportaπa jednako tako uspijevao i u svo-jim sveuËiliπnim karijerama.

Treba li SveuËiliπte osigurati stu-dentima uvjete za bavljenje πportom?

- ©portski entuzijasti su na samim po-Ëecima pripadali relativno uskoj aka-demskoj i intelektualnoj eliti koja jeobuhvaÊala samo nekoliko postotakapopulacije. Posljednjih nekoliko dese-tljeÊa broj studenata se brzo poveÊavao,tako da danas Hrvatskoj veÊ oko polasvake generacije ulazi na sveuËiliπta idruge visoke πkole. Taj Êe udio i daljerasti pa Êe, uz ostalo, meu studentimabiti sve viπe onih s izraæenom predispo-zicijom, pa i motivacijom, za intenzi-vnim bavljenjem πportom i teænjom pre-

SveuËiliπte mora svimsvojim studentimaosigurati bavljenje

πportom po suvremenimkinezioloπkim normama,da bi i buduÊe generacije

akademiËara mogle uπto veÊoj mjeri slijediti

antiËko naËelo jedinstvatijela i intelekta

AKADEMSKI O ©PORTU

Razgovarao Marko CuraÊ

Aleksa Bjeliπ, rektor SveuËiliπta u Zagrebu

SveuËiliπte morastudentima osiguratibavljenje πportom


ma vrhunskim πportskim uspjesima.SveuËiliπte takvim studentima ne smijebiti prepreka, nego im, naprotiv, trebaomoguÊiti i sveuËiliπnu i πportsku afir-maciju. Jednako tako, SveuËiliπte morasvim svojim studentima osigurati ba-vljenje πportom po suvremenim kinezi-oloπkim normama, da bi i buduÊe gene-racije akademiËara mogle u πto veÊojmjeri slijediti antiËko naËelo jedinstvatijela i intelekta.

Jesu li planom SveuËiliπta predvi-eni i πportski kompleksi?

- Naæalost, ne moæemo reÊi da u ovomtrenutku imamo sve preduvjete za ispu-njenje ovih zadaÊa. Zadnji opseæan za-hvat u studentske πportske objekte po-dudara se s Univerzijadom odræanom1987. godine u Zagrebu. Od tada se brojstudenata pribliæno udvostruËio. Istodo-bno su neki od ranijih sveuËiliπnihπportskih objekata postali sve manje do-stupni studentima, iako se dobrom sura-

dnjom s gradskim vlastima takvo stanjepostupno ublaæava.

Meutim, pred nama je razdoblje ukojem treba radikalno poveÊati sveuËi-liπne πportske kapacitete. Upravo takviambiciozni zahvati ukljuËeni su u neda-vno predstavljeni razvojni plan SveuËi-liπta u Zagrebu. Predviamo da Êe, uzdosadaπnje πportske objekte, orijentacij-ski u sljedeÊih Ëetiri do pet godina Sve-uËiliπte imati dva velika πportska sre-diπta - jedno uz Savu na prostoru Kine-zioloπkog fakulteta te drugo unutar no-vog IstoËnog sveuËiliπnog kampusa uprostoru dosadaπnje vojarne Borongaj.SveuËiliπte Êe, uz oËekivanu potporuVlade Republike Hrvatske, Ministarstvaobrazovanja, znanosti i πporta i GradaZagreba, uËiniti sve πto je u njegovojmoÊi da bi se ovaj plan ostvario. Nada-mo se da Êe sljedeÊih godina i Olimpimati prilike potvrditi naπa oËekivanja usvojim prilozima.

5

MasovnoπÊu se postupno podizala i kvaliteta, do temjere da smo se relativno brzo svrstali u red

uspjeπnih olimpijskih naroda. Istodobno, vrhunskiπport je sve viπe zahtijevao puni angaæman, πto jeznaËilo, i sve ËeπÊe znaËi, da se mladi ljudi koji se

upuπtaju u profesionalno bavljenje πportom moraju,djelomiËno ili potpuno, privremeno ili stalno, odreÊivisokoπkolskog obrazovanja. Ipak, velik je broj vrlo

uspjeπnih πportaπa jednako tako uspijevao i u svojimsveuËiliπnim karijerama

Aleksa Bjeliπ roen je 2. veljaËe 1947. uRijeci. Osnovnu i srednju πkolu pohaao jeu Varaædinu i Zagrebu. Maturirao je na VII.gimnaziji u Zagrebu 1965. Od 1965. do1970. studirao je fiziku na Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu SveuËiliπta u Za-grebu, gdje je diplomirao na smjeru inæen-jer fizike. Od 1972. do 1974. pohaao jeposlijediplomski studij na SveuËiliπtu u Za-grebu, smjer Fizika Ëvrstog stanja, koji za-vrπava obranom magistarskog rada „Dina-miËke osobine kvazi-jednodimenzionalnihelektron-fonon sistema". Doktorski rad„Strukturne nestabilnosti u jednodimen-zionalnim vodiËima" obranio je 1978. naPrirodoslovno-matematiËkom fakultetuSveuËiliπta u Zagrebu. Od 1971. do 1988. radi na Institutu zafiziku SveuËiliπta u Zagrebu; od 1971. do1988. radi kao asistent pripravnik,znanstveni asistent te znanstveni suradnik.U posljednjem razdoblju neko je vrijemebio proËelnik Odjela za teorijsku fiziku,predsjednik Znanstvenog vijeÊa, te vrπiteljduænosti ravnatelja Instituta. Od 1988. do1990. docent, od 1990. izvanredni profe-sor, od 1997. redovni profesor na Zavoduza teorijsku fiziku FiziËkog odsjeka PMF-a,a od 2003. izabran je u trajno zvanje re-dovitog profesora.Objavio je oko 70 znanstvenih radova,preteæno u meunarodnim otvorenimËasopisima. Bio je pozvani predavaË napetnaestak meunarodnih konferencija,radionica i πkola te sudjelovao na viπe oddvadeset meunarodnih skupova. Dvade-setak je puta bio gostujuÊi znanstvenik iliprofesor na pojedinim sveuËiliπtima uFrancuskoj, SAD-u, Kanadi, Italiji, ©vic-arskoj i Maarskoj. Od 1990. do 1994. bio je prodekan Priro-doslovnih odjela PMF-a, od 1991. do1994. prodekan PMF-a, a 2000./2002.dekan PMF-a.

Prorektor za znanost i razvoj SveuËiliπta uZagrebu bio je od 2002. do 2006., kada jepostao rektorom SveuËiliπta u Zagrebu.Nositelj Spomenice Domovinskog rata,francuskog odlikovanja L’officier de l’Or-dre des Palmes Académiques te odliko-vanja Red Danice hrvatske s likom RueraBoπkoviÊa.

Æivotopis


6

I ako je pogodio zraËnom puπkom596 krugova, mladi BjelovaracPetar Gorπa nije europski sure-

korder, jer rezultat nije postignut nasvjetskom ili europskom prvenstvu.No, rezultat pokazuje da je 19-go-diπnji strijelac velik potencijal. U bro-ju osvojenih krugova na streljani pri-bliæio se apsolutnoj brojci na korak.Potvrda su njegove perspektive isvjetska srebrna te europska juniorskazlatna medalja, dok je i meu seni-orima na lanjskom SP-u bio vrlo za-paæen - 14.

Petrova je medalja prva streljaËkaza Hrvatsku na svjetskim prvenstvi-ma. Veliki su izazovi tek pred njim.Streljaπtvo je zapravo πport u kome sekarijera ozbiljno ispunjava i u Ëetrde-setoj, iziskuje mnogo strpljivosti, mir-noÊe i iskustva. A Petar Gorπa je veo-ma mlad.

Kako sâm kaæe, da bi to postigao,treba mnogo truda, upornosti i odrica-nja. Uvjeti treniranja na bjelovarskojstreljani nisu baπ najbolji, no tome se

ne treba Ëuditi. Stara je viπe od 40godina...

U Zagreb o svom troπku- NajveÊi je problem πto imamo sa-

mo moguÊnosti treninga zraËnompuπkom, a teren za gaanje iz maloka-libarskoga oruæja nemamo pa samprisiljen odlaziti o svom troπku na pri-preme u Zagreb, kaæe mlada strelja-Ëka nada.

Ova je predolimpijska godina zaPetra Gorπu godina velikoga izazova.

- Vjerujem u sebe, kaæe jednosta-vno.

Petar je vrlo brzo potvrdio ono πtogovori i ostvario dio svog velikog sna.U proljeÊe 2007. na natjecanjimaSvjetskoga kupa, u potrazi za olimpij-skom kvotom, bio je odliËan. Olim-pijske je igre 'pogodio' u BangkokuzraËnom puπkom (595 krugova),osvojivπi Ëetvrto mjesto. Za 19-go-

diπnjaka je to, u πportu iznimne svjet-ske konkurencije, velik uspjeh. Dokazviπe da je rijeË o mladiÊu koji velikimkoracima dolazi u vrh.

Kod Petra je æivot posloæen u stre-ljaπtvu i ekonomiji, ali forsiranjeπporta i ekonomije daje mu rezultate.

- U streljaπtvu nema profesionali-

zma. U æivotu sada redu-ciram sve osim πkole iπporta, ne moæe sedrukËije. Dnevnotreniram po Ëetirisata. Takvo jestanje u momπportu,objaπnja-va.

Proπlo-godiπnjaNajveÊa nada hrvatskogπporta Hrvatskog olimpij-skog odbora ima rani i ne-obiËan prvi susret sa stre-ljaπtvom.

s t r i j e l a c

TALENTI Piπe Liljana Jazbinπek

PETA

R G

R

©A

Ljubav na prvi pogled


Roen je 1988. u Bjelovaru, a æivi ubjelovarskom predgrau Milovac. »lanje SD Bjelovar 1874. Trener mu je Damir Boπnjak.Zavrπio je Gimnaziju u Bjelovaru i studi-ra na Ekonomskom fakultetu u rodnomgradu. NajveÊa nada hrvatskog πporta u izboru HOO-a za 2006.Europski je juniorski prvak u gaanju

zraËnom puπkom iz Moskve 2005.te svjetski do-prvak iz Zagreba

2006.

Tko je Petar Gorπa?

-Iskreno, ni sâm ne znam kakosam se poËeo baviti streljaπtvom.

Jednostavno sam doπao na streljanu ipoËeo trenirati. Neπto me silno privu-klo, govori jednostavnoπÊu onoga tkozna svoj æivotni odabir. - Nekolikomjeseci kasnije, 1997. godine veÊsam se natjecao na dræavnom prven-stvu. Medalje su dolazile s gotovosvakoga natjecanja na kojem sam na-stupio. Sa 12 je godina postalo jasnoda mi ovaj πport leæi.

Reklo bi se, ljubav na prvi pogled.

"Mali" πportStanje u streljaπtvu je u nas kao i u

veÊini tako nazivanih "malih" πporto-va. PriliËno daleko od svjetla javnosti,medijske paænje i milijunskih ugovo-

ra. PetarGorπa zna

i da bez po-moÊi sponzora njegovi rezultati ne biimali takvu snagu, jer ne bi imao po-trebnih uvjeta za natjecanja.

- Æao mi je πto nismo viπe medijskipraÊeni i πto se naπeg πporta dosadsjetilo ponekim retkom teksta. No, ta-ko je u nas s malim πportovima.OpÊenito se malo ulaæe u streljaπtvo,poæalit Êe se.

A taj "mali" πport ima tri olimpijskekvote i s time veÊ troje olimpijaca -Snjeæanu PejËiÊ, Suzanu Cimbal-©pi-relja i Petra Gorπu, i najjaËi je meupojedinaËnim πportovima. Streljaπtvoje na olimpijskim igrama jedan od se-dam πportova u kojima su se πportaπinatjecali neprestano od obnove Igara1986. u Ateni.

Petar je prve medalje poËeo osvajati kao 12-godiπnjak. U proljeÊe 2007. nanatjecanjima Svjetskoga kupa, u potrazi za olimpijskom kvotom, bio jeodliËan - Peking je 'pogodio' u Bangkoku zraËnom puπkom (595 krugova),osvojivπi Ëetvrto mjesto. Za 19-godiπnjaka, to je velik uspjeh

7


8

Uπportu se nikada ne smije plakati. Treba se boriti iposlije zadnje sekunde, do pobjede. To je æivotno,a i πportsko, geslo Ive TrumbiÊa, Ëiji je æivot - va-

terpolo. Protkan pobjedama i trofejima i u bogatoj igra-Ëkoj i trenerskoj karijeri. Danas vitalni umirovljenik u za-grebaËkom naselju PreËko uz mnogo emocija "vrti svojfilm".

Roen sam u Splitu, 50 metara od mora, danas je toVila Dalmacija, a nekada je bio Pansion ©iller. I kad kre-neπ prema Gradu, uvijek doeπ na Jadrana. Svi mi klinciiz kvarta bili smo skloni moru i vaterpolu. Tada se igralojoπ u morskoj vodi. PoËeo sam sa 12 godina, bilo je to1947. I to kao vratar. Kasnije, kad sam nauËio malo viπevaterpola, preπao sam meu igraËe, nisam mogao ostatina mjestu. A Ëesto sam na trening odlazio od kuÊe pliva-juÊi, prisjeÊa se TrumbiÊ svog vaterpolskog poËetka.

Nakon zavrπene gimnazije u Splitu doπao je na studij uZagreb, Jadran je zamijenila Mladost.

- Bili su vjeËni drugi, kad sam doπao stigli su i nasloviprvaka - uza smijeπak Êe Ivo.

IVANU

reprezentacijikoja je 1968.

osvojila zlatnuolimpijskumedalju uCiudad de

Mexicu igraloje πest

„mladostaπa“.Uspjesi su

najboljapozivnica u

neki πport. Ami smo sjajni

umomËadskimπportovima i

zato ihmoramo

njegovati,kaæe TrumbiÊ

Piπe Zvonimir VukeliÊ

Prvi europski trofejPosebno pamti prvi europski trofej,

Kup prvaka 1967.- U prvoj finalnoj utakmici u Zagrebu,

mislim da smo pobijedili 8-6, udario merumunjski igraË i stradao mi je bubnjiÊ.Operacija je trajala tri sata, ali sljedeÊitjedan sam na vlastitu odgovornost, saspecijalnim πtitnikom za uho, igrao u uz-vratu u Bukureπtu. Bilo je 4-4, niπta ni-sam Ëuo, samo je πumjelo uhu. Gledaosam u igraËe i u sudaËku zastavicu da bihmogao pratiti igru. Prvi put postali smoklupski prvaci Europe. Tada se putovalovlakom, doËekalo nas je 20.000 ljudi.

Kruna TrumbiÊeve karijere olimpijskoje zlato 1968. osvojeno u Ciudad deMexicu.

- U Tokiju smo Ëetiri godine ranije bi-li srebrni, Rusi i Maari dogovorili susvoju utakmicu i mi smo ostali kratki zagol. Jedan gol. U Meksiku smo zato bilina samom vrhu, u finalu smo svladaliRuse, u polufinalu Maare. Za ulazak upolufinale trebala nam je pobjeda nadJapanom od 14 golova razlike. A Japan-ci su poveli 2-0!

Zavrπilo je 17-2, na toj utakmici ZoranJankoviÊ je, postigavπi 10 pogodaka, po-stao rekorder po broju golova na jednomutakmici olimpijskog turnira. No Trum-biÊ posebno pamti dvoboj u kojem je na-djaËan SSSR sa 13-11 nakon produæeta-ka. Jer je bilo 11-11, premda je nekolikominuta prije svrπetka Jugoslavija vodila9-6. Neki zapisi kaæu da su sovjetski va-terpolisti, uz naklonost belgijskog sucaFuchsa, svih 11 pogodaka postigli iz Ëe-tveraca. TrumbiÊ pak kaæe, nisu 11 nego -10! Te je godine TrumbiÊ proglaπen naj-boljim vaterpolistom svijeta, s OzrenomBonaËiÊem Ëinio je najbolji par bekova.

- U tom finalu udario me Dolguπin pe-tom, bubrezi su stradali. Od tog sam seudarca onesvijestio, iznijeli su me iz baze-na. Kad sam doπao k sebi, Ëujem svoje su-igraËe: „Ajde Ivo“. I nastavio sam igrati.

TrumbiÊ je bio kapetan te vrste.- Krasilo nas je veliko prijateljstvo, bili

smo kao familija, dræali smo svi za istiπtap. U tri godine pobijedili smo u nekih

Kapetan

LEGENDE


9

190 utakmica, izgubiti smo znali samo unevaænim, pripremnim ogledima. Stvar-no smo bili zlatna reprezentacija. Unjoj πest „mladostaπa“: Karlo StipaniÊ,Zdravko Hebel, Ozren BonaËiÊ, Miro-slav Poljak, Ronald Lopatny i ja. ZoranJankoviÊ veÊ je bio preπao u Partizan.

Na papiru zapisani trofeji, klubovi,reprezentacije...

Svaka godina ima svoju priËu, kaæeIvo, okreÊuÊi na trenerske dane.

- Olympiacos je sa mnom osvojio na-slov prvaka nakon 30 godina... U Jugusam trenirao NikoliÊa, –uhu, kasnijesam u drugom boravku u Gruæu u mom-Ëad stavio juniore HræiÊa i FatoviÊa....Sa Sysleyjem sam pak ostvario ono πtonijednom treneru nije uspjelo - u jednojsmo sezoni osvojili sve trofeje. Pa onamoja Mladost: ujutro u 7 smo imalikondicijski trening na Savi, zatim bi de-Ëki otiπli na faks ili posao, a ja samodradio ono πto su oni. U 12 se vjeæba-la taktika i pucanje, naveËer je na ra-sporedu bila igra, od 20 do 22. I takosvaki dan Ëetiri mjeseca. Bili smo ama-teri, a vjeæbali smo triput dnevno... I svismo zavrπili πkole.

Pravila osiromaπilavaterpolo

Kad se povede razgovor o najboljem,odgovora nema.

- StipaniÊ je bio najbolji vratar na svi-jetu, fantastiËan. Bone, JankoviÊ, ©imenc,Lopatny, sve veliki igraËi. A kakav je tekbio Manuel Estiarte, kojega sam vjeæbaou Pescari!

Vaterpolo juËer i danas?- Svako vrijeme nosi svoju kvalitetu. Isto

je samo jedno: uvijek svatko mora dati sveod sebe u danom momentu. Malo mi sme-taju tek danaπnja pravila koja su osiro-maπila vaterpolo. Taktika je samo na dvametra, da se dobije igraËa viπe, nema nadi-gravanja, pojedinaËnog i momËadskog.Sve se nekako igra na sigurno pa je nekadi dosadno. Moramo neπto uËiniti da se vra-timo na nadigravanje. Pazite, centra semoæe blokirati na Ëak 36 naËina! Voda jeelement s kojim se moraπ sroditi, traæi veo-ma mnogo tehniËkih i taktiËkih varijanti.Danas to fali, previπe se ide na snagu.

Oduπevljen je hrvatskim zlatom iz Mel-bournea.

- FantastiËno. OËekivao sam ga, jerznam RudiÊa i znam kako radi, i doπlo je.OdliËan je trener, misli drukËije od mno-gih trenera, dokazao je da je u pravu. Toπto je u KuÊi slavnih sve govori. A naπ jevaterpolo doπao tamo gdje mora biti, navrh. Vaæno je to, jer trofeji povuku mlade.Tako je bilo i s naπom generacijom, takoje uvijek - uspjesi su najbolja pozivnica uneki πport. A mi smo sjajni u momËadskimπportovima i zato ih moramo njegovati.

Ivo TrumbiÊ roen je 2. travnja 1935. uSplitu, gdje je i poËeo igrati vaterpolo. Prvo jebio vratar, a kasnije se prebacio meu igra-Ëe. Sa splitskim je Jadranom bio prvak Jugo-slavije 1953. (kao priËuvni vratar), 1957. i1960., a sa zagrebaËkom Mladosti takoertriput (1961., 1967. i 1969.). S Mladosti jetriput bio i prvak Europe, od 1967. do 1969.Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 152utakmice u razdoblju od 1961. do 1969. go-dine, osvojivπi olimpijsko zlato u Meksiku1964., olimpijsko srebro Ëetiri godine ranijeu Japanu, srebro na EP-u 1962. u Leipzigu ibroncu na EP-u u Utrechtu 1966. Na Medi-teranskim igrama u Napulju 1963. bio je umomËadi koja je osvojila srebro, a Ëetiri go-dine kasnije u Tunisu zlato.

Trenersku karijeru poËeo je u Mladosti, ukojoj je od 1966. do 1969. bio igraË i trener.Iz tog su razdoblja dva osvojena prvenstva itri Kupa Europe. Godine 1971. bio je prvakGrËke s Olympiacosom, a 1976. osvojio jekao nizozemski izbornik broncu na OI u Mon-trealu. S dubrovaËkim Jugom bio je 1981. i1982. osvajaË dvostruke krune. Sa SysleyPescarom je 1986. osvojio talijanski kup, agodinu dana kasnije ostvario je pravi pothvat,osvojivπi prvenstvo i kup Italije, Kup Europe ieuropski Superkup. Sve πto se u klupskomvaterpolu u jednoj sezoni moglo osvojiti!

Nizozemsku reprezentaciju vodio je od1974. do 1980. (bronca na OI u Montrealu iπesto mjesto na OI u Moskvi), a Nizozemce jevodio i na OI u Barceloni (osmo mjesto). Re-prezentaciju Jugoslavije vodio je na SP-u1982., a s grËkom je reprezentacijom bio naEP-u 1985.

TrumbiÊ je diplomirao na Kinezioloπkom fa-kultetu u Zagrebu. U Nizozemskoj je izdaoËetiri struËne vaterpolske knjige prevedenena nekoliko svjetskih jezika, pokretaË je broj-nih vaterpolskih πkola i predavaË na mnogimstruËnim seminarima diljem Europe. TijekomDomovinskog rata imenovan je poklisaromHOO-a. Od 2000. godine je u mirovini.

TrumbiÊeva supruga Seka Baædar bila jeodbojkaπka reprezentativka.

Sa Sisleyjem Ëetiri trofejau sezoni

v a t e r p o l i s tTRUMBIΔza zlato


10

N a 4. olimpijskom kongresukoji je odræan u Parizu1906. godine, oko 60 umje-

tnika predloæilo je Meunarodnomolimpijskom odboru uvoenje natje-canja u umjetnosti na olimpijskimigrama. Prijedlog je usvojen i na V.olimpijskim igrama 1912. godine uStockholmu organizirano je prvoolimpijsko natjecanje u arhitekturi,kiparstvu, glazbi, slikarstvu i knjiæe-vnosti, kasnije nazvano petoboj mu-za. Sva djela u navedenim podruËji-ma bila su inspirirana πportom i πpor-taπima, a najboljima su dodijeljenezlatne, srebrne i bronËane olimpijskemedalje.

Ideja o odræavanju kulturnih iumjetniËkih sveËanosti u sklopu pro-slave olimpijskih igara ugraena je usame temelj olimpijskog pokreta. Po-kretaË modernog olimpijskog pokretabarun Pierre de Coubertin doæivlja-vao je olimpizam kao cjelinu kojaobuhvaÊa treniranje ljudskog tijela ikultiviranje intelekta i duha, Ëija har-monija predstavlja dobro odgojenog iobrazovanog Ëovjeka. PovodeÊi se zatom idejom Coubertin je æelio, baπkao i u antiËko doba, stvoriti takvoozraËje u modernom druπtvu u kojemÊe πportaπi i umjetnici inspiraciju na-laziti jedni u drugima. Svoju teænjuza uspostavljanjem Ëvrstih vezaizmeu πporta i umjetnosti Coubertinje saæeo i u Olimpijskoj povelji isti-ËuÊi tri najvaænije sastavnice olimpij-skog pokreta - πport, kulturu i obrazo-vanje.

PoËetnih pet kategorija olimpijskognatjecanja u umjetnosti kasnije je na-raslo u podugaËku listu kategorija ipotkategorija. Promijenjen je i pret-hodni preduvjet da sva umjetniËkadjela moraju biti inspirirana πportom,dopuπtajuÊi umjetnicima potrebnuπirinu izraæavanja.

Olimpijsko natjecanje u umjetnostiobilovalo je razliËitim problemima,prije svega u odnosu na definiranjepravila natjecanja. Tako se pravilamijenjaju od jednih olimpijskih igarado drugih, oviseÊi u najveÊoj mjeri osamom organizatoru. Mnogo se ra-spravljalo i o neuniverzalnosti, odno-sno lokalnom znaËaju natjecanja uumjetnosti, jer su na njemu sudjelo-vali gotovo iskljuËivo umjetnici izEurope i vrlo je malo natjecatelja sdrugih kontinenata koji su uspjeliodnijeti koju medalju.

Petoboj muzaPokretaË modernog olimpijskog pokreta barunPierre de Coubertin doæivljavao je olimpizam kaocjelinu koja obuhvaÊa treniranje ljudskog tijela ikultiviranje intelekta i duha, Ëija harmonijapredstavlja dobro odgojenog i obrazovanogËovjeka. PovodeÊi se za tom idejom æelio jestvoriti ozraËje u kojem Êe πportaπi i umjetniciinspiraciju nalaziti jedni u drugima

Piπe Zrinko »ustonja

OLIMPIZAM

Pierre de Coubertin


11

Kao neprelazan problem pojavilose pitanje amaterizma. Naime, Meu-narodni je olimpijski odbor insistiraona amaterizmu sudionika olimpijskihigara, odnosno niti jedan sudionik ni-je smio ni na koji naËin ostvariti zara-du baveÊi se πportom, odnosno sudje-lovanjem na olimpijskim igrama. Na-Êi dovoljno kvalitetnog umjetnika, ilina primjer arhitekta koji ne æivi odsvoje umjetnosti bilo je gotovo ne-moguÊe.

PosjeÊenost i zanimanje za olim-pijska natjecanja u umjetnosti bilisu vrlo mali. Osim na Olimpij-skim igrama u Berlinu 1936. go-dine, kada je natjecanje u umje-tnosti bilo promovirano i orga-nizirano na spektakularan naËin,sva su ostala natjecanja bila zapravomarginalna i u umjetniËkom smislurelativno nevaæna. Ponajviπe zbognavedenih problema, odustalo se odorganizacije olimpijskog natjecanja uumjetnosti. Posljednje natjecanje or-ganizirano je i olimpijske medaljenajboljim umjetnicima dodijeljene suna Olimpijskim igrama u Londonu1948. godine.

Umjetnost i olimpijske igrenakon 1948. godine

Nakon πto se odluËilo prekinuti solimpijskim natjecanjem u umjetnosti,olimpijske igre ipak nisu u potpunostiizgubile vezu s umjetnoπÊu. Organiza-tori olimpijskih igara od 1956. godineorganiziraju kulturni program u sklopuigara koji viπe nije bio natjecateljskogkaraktera. Izloæbe, razliËiti oblici pisa-ne rijeËi, plesne grupe, baletne i dram-ske predstave, opere, nastupi glazbenisastavi i razliËiti drugi oblici umjetni-Ëkog izraæavanja postali su popratnidio olimpijskih igara.

Novi koncept kulturnog programaolimpijskih igara ponudile su Olim-pijske igre u Barceloni 1992. godine.Organizatori tih igara odluËili su Ëe-tverogodiπnje razdoblje izmeu Igarau Seoulu 1988. i Barcelone 1992. go-dine proglasiti tzv. Kulturnom olim-pijadom ili Ëetverogodiπnjim razdo-bljem slavljenja olimpijskih igara or-ganiziranjem razliËitih kulturnih do-gaanja. SliËan je koncept primije-njen i u narednim olimpijadama.

©port, umjetnost i estetikaÆeleÊi pribliæiti πport umjetnosti ili

Ëak traæeÊi dublji smisao πporta, nekisu ljudi skloni pretencioznim tvrdnja-

mada je i sam πport svojevrstan oblikumjetniËkog izraæava-nja. Skloni su lijepo gra-ena tijela πportaπa iliπportaπica proglaπavatiumjetnoπÊu, a neki Ëak iπportove ili disciplinenazivaju umjetniËkim.©port nije umjetnost.Postoje πportovi u koji-ma estetika igra vaænuulogu, poput gimnasti-ke, skokova u vodu, sin-kroniziranog plivanja,πportskog plesa ili„umjetniËkog“ klizanja.Estetski πportovi tako-er nisu umjetnost.

Dinamika igre, pokret πportaπa ilinastup klizaËkog para na ledu moæebiti lijep i imati estetsku vrijednost.Meutim, sve πto posjeduje osobinulijepoga ili estetsku vrijednost nijenuæno i umjetnost. Cilj πporta jeostvariti πto bolji rezultat odnosnopobijediti suparnika na naËin do-puπten pravilima pojedinog πporta.Nasuprot tome, na primjer, balet jeoblik umjetniËkog izraæaja pokretimatijela koji πalje odreene moralne, so-cijalne, politiËke ili emocionalne po-ruke, πto je osobina umjetnosti. Estet-ski πportovi, neovisno o tome kolikoestetika igra ulogu u ostvarenju πport-skog rezultata, nemaju tu osobinu.

©port i umjetnost u buduÊnosti

Pozvavπi umjetnike na olimpijskeigre, Pierre de Coubertin æelio je spo-

jiti πport, umje-tnost i druge mo-derne oblike kul-turnog izriËaja ujednu veliku i za-jedniËku sveËa-nost koja je treba-la svijetu prenijetivaæne poruke ko-je, prema Couber-tinu, olimpijskipokret ima za po-jedinca i druπtvo u

cjelini. Mnogo je razloga zaπto se utome nije uspjelo. No, izgledi za koe-gzistenciju umjetnosti i πporta naolimpijskim igrama nisu u potpunostiizgubljeni. SveËanosti otvaranja i za-tvaranja olimpijskih igara moguÊnostsu za uvoenje elemenata kulture iumjetnosti. ©portsko-kulturni forumMeunarodnog olimpijskog odbora isvjetski natjeËaji u umjetniËkim izra-æajima, koji se organiziraju uoËi sva-kih olimpijskih igara, poticaji su dalj-njim traæenjima novih moguÊnostizajedniËke suradnje πporta i umjetno-sti.

Literatura

1. Coubertin, de P. (1912). Ode au Sport.Stockholm.

2. Charles, G. (1924). Jeux olympiques. Pariz.

3. Dobrin, M. (1939). Umjetnost i olimpijske igre.Zagreb: Jugoslavenski olimpijski odbor.


12

©port je πkolaunutarnje ravnoteæe

Tjelovjeæba i πport

u Poljskoj

podijeljeni su na

πport, πportsku

rekreaciju,

πportsku

rehabilitaciju i

πportsko

obrazovanje.

Nadzor je dræavni,

a u upravljanje su

ukljuËeni javni i

privatni sektor u

kojem djeluju

vladine i nevladine

organizacije.

©port je

organiziran na

dræavnoj,

regionalnoj i

lokalnoj razini

Wladyslav Kosakiewicz

Piπe Saπa Ceraj

EUROPA I ©PORT

P oljska, nekad veliko i moÊnokraljevstvo, dræava s bogatomtradicijom kulture i umjetnosti,

danas doæivljava brojne promjene. Ve-like promjene zapoËinju 1989. godine,kada je autokratsko socijalistiËko-ko-munistiËko ureenje zamijenjeno de-mokratskim. U tom procesu korjenitihpromjena druπtvenog æivota doπlo je ido velikih promjena na podruËju tjelo-vjeæbe i πporta. Tu su djelatnost u Polj-skoj podijelili na πport, πportsku rekre-aciju, πportsku rehabilitaciju i πportskoobrazovanje. Nadzor nad njom je dræa-

vni, a u upravljanje su ukljuËeni javni iprivatni sektor u kojem djeluju vladinei nevladine organizacije. ©port u Polj-skoj organiziran je na dræavnoj, regio-nalnoj i lokalnoj razini. Na lokalnoj serazini o πportu brinu u opÊinama i æu-panijama, a na regionalnoj u vojvod-stvima.

Vladine πportske organizacije

Aktivnosti na polju πportskog obra-zovanja regulirane su uredbama Mini-


13

starstva za obrazovanje i πport, a vrije-de od 1996. godine. Nadzor nad πpor-tom regulira se i drugim zakonskimpropisima, poput zakona o sigurnosti iuredbom o financiranju πporta. Mini-starstvo πporta osnovano je 1. rujna2005. godine, a zamijenilo je dota-daπnji Poljski πportski savez i Mini-starstvo obrazovanja i πporta. Osnovnizadaci Ministarstva πporta su u Zakonuo profesionalnom πportu, Zakonu o fi-ziËkoj kulturi i vladinoj uredbi o razvo-ju πporta do 2012. godine. U Ministar-stvu πporta djeluju: Odjel za ekonom-ska i financijska pitanja, Odjel zaπportsku infrastrukturu, Odjel za ra-zvoj, Odjel za pravna pitanja i kontro-lu, Odjel za profesionalni i πkolski π-port, Odjel za osobe s invaliditetom,Odjel za πport za sve, Odjel za razvojπporta, Odjel za meunarodnu sura-dnju, Odjel ravnatelja, Odjel za kadro-ve i Odjel za zaπtitu podataka. Mini-starstvu za svoj rad odgovara Institutza πport i Srediπnji πportski centar.

Nevladine πportske organizacije

Poljski olimpijski odbor (Polski ko-mitet olimpijski) krovna je nevladinaπportska organizacija koja okupljaπportske saveze te skrbi o πirenju olim-pijskih naËela i predstavlja cjelokupnipoljski πport u Meunarodnom olim-pijskom odboru i meunarodnimπportskim savezima i udruæenjima.Poljski paraolimpijski odbor (Polskikomitet paraolimpijski) je nevladinoπportsko tijelo putem kojeg osobe sinvaliditetom mogu sudjelovati naParaolimpijskim igrama. Multidi-sciplinarni πportski savez πportskaje organizacija koja se bavi vrhun-skim πportom. U taj su savez uklju-Ëeni: SveuËiliπni πportski savez(Akademicki zwiazek sportowy),Udruæenje narodnih πportova (Zr-zeszenie ludowe zespoly sport-owe), ©kolski πportski savezi(Szkolny zwiazek spoortowy),Poljski πportski savez - Gwardia(Polska federacja sportowa -Gwardia), Vojni πportski savez (Wo-jskowa federacja sportu), ©portski sa-vez osoba s invaliditetom - Start (Pol-ski zwiazek sportu niepelnosprawnych)i Vjerski πportski savezi, poput Salezi-janskih πportskih saveza i drugi.

Zadaci Multidisciplinarnog πport-skog saveza su i organizacija πportskerekreacije, rad na πportskom obrazova-nju, usavrπavanje πportskih djelatnikate pruæanje potpore πportskim organi-zacijama. ©portski klubovi u Poljskojregistrirani su kao udruge πportskogobrazovanja i kao javno-ograniËene

πportske tvrtke. Zakon o πportskomobrazovanju omoguÊio je osnivanjestudentskih πportskih klubova kojiimaju status pravne osobe i upisuju seu javni registar. To je pogodovaloosnivanju brojnih studentskih πport-skih klubova.

Vrhunski πport

U Zakonu o fiziËkom obrazovanjuprvi se put spominje pojam - profesio-nalni πport. Aktivnosti na polju profe-sionalnog πporta prepuπtene su javno-ograniËenim πportskim tvrtkama koje

organiziraju i

πportska na-tjecanja. U vrhunskom πportudjeluje oko 50 takvih tvrtki i oko 2500udruga, dok se broj vrhunskih πportaπakreÊe oko 300.000, πto iznosi 0,8 postoukupne populacije Poljske.

Financiranje πportaTransformacija Poljske na politi-

Ëkom planu uvelike je utjecala i na su-stav financiranja πporta. U razdobljuod 1992. do 1994. godine znatno jesmanjeno dræavno financiranja πporta irekreacije i ono je iznosilo Ëetvrtinu

prijaπnjeg iznosa. Od 1995. do 1998.godine stvaraju se uvjeti za novi sustavfinanciranja u kojem je lokalna samou-prava znatno financirala πport, a poja-vljuju se i sredstva od igara na sreÊu,komercijalnih djelatnosti, sponzora idonacija. Od 1999. godine financiranjaπporta se stabilizira. Iz dræavnog prora-Ëuna putem Odjela za fiziËko obrazo-vanje i πport izdvaja se novac koji po-krivaju 70, 80 posto programa vrhun-skog πporta, a dodjeljuje se Poljskomπportskom savezu i multiπportskom sa-vezu za programe koje provode. IzproraËuna na lokalnoj razini izdvajajuse sredstva koja pokrivaju oko 45 po-

sto programa, a ona se koriste zaizgradnju πportskih objekata.Iz sredstava igara na sreÊu iz-dvaja se 70 posto za potrebeπporta i πportsko obrazovanje,25 posto za πkolski πport i petposto za πport osoba s invalidi-tetom. Poljski dræavni ured zastatistiku objavio je 2000. godi-ne podatak da se od 15.000 an-ketiranih Poljaka 28 posto izja-snilo da se bavi πportom najma-nje jednom tjedno. Meu polj-skim velikanima, poput FredericaChopina i Nikole Kopernika, po-sebno mjesto zauzima papa IvanPavao II., istinski πportaπ koji jerekao: ©port konstruktivno prido-nosi harmoniji i kompletnom razvo-ju Ëovjekova tijela i duπe. ©port jeπkola unutarnje ravnoteæe. Tim je ri-jeËima Karol Wojtila joπ jednomskrenuo paænju na πport koji je u nje-govom papinstvu imao posebno mje-sto.

Literatura

1. Heineman, K. (1999). SportClubs in Various European Co-untries. Stuttgart, New York:Schomdorf - Hofman.

2. Jaczynowski, L., Zysko, J.(1995). Transformation of theorganizational system ofphysical culture in Poland du-ring the period of system tran-sformation.

3. Jaczynowski, L., Jaworski, Z.,Zysko, J. (2001). Organizationof Physical Culture.Warsawa:AWF.

4. Krawczyk, Z. (1997).Encyclopedia of Physical Cul-ture of the XXth century, vol.Physical culture, sport.Warsawa: Institute of Culture.

5. http://bip.msport.gov.pl/


Sve se viπe govori o potrebibalansiranja izmeu vrhunskeπportske karijere, obrazovanjaπportaπa i njegove poslovnekarijere. No dvojna karijera nepoËinje u 30. godini æivotaπportaπa nego onoga dana kadase dijete πportom poËne bavitiviπe od rekreativnog

14

U Olimpu smo veÊ pisali o pro-blemima s kojima se susreÊuπportaπi nakon karijere, od ne-

posjedovanja odgovarajuÊeg obrazo-vanja πto povlaËi teπko pronalaæenje„civilnog“ posla do poveÊanog brojaovisnika o drogama meu bivπim πpor-taπima u odnosu na prosjeËnu popula-ciju. Niz problema vezanih uz æivotπportaπa nakon aktivne πportske karije-re prepoznat je i u svijetu pa se o tomedosta govori, raspravlja i traæe se novarjeπenja. Posljednji veÊi skup na tu te-mu bila je radionica „Dvojna karijera“,u svibnju ove godine u Stuttgartu, gdjese govorilo o potrebi balansiranjaizmeu vrhunske πportske karijere,obrazovanja πportaπa i njegove poslo-vne karijere. ÆeleÊi potaknuti sliËnaistraæivanja, razmiπljanja i, naravno,buduÊe praktiËne akcije, na ovim Êemostranicama u iduÊih nekoliko brojevadetaljnije izloæiti neka pitanja vezanaza „dvojnu karijeru“ πportaπa.

Gdje je poËetak?Predsjednik Meunarodnog olimpij-

skog odbora Jacques Rogge je na skupuu Stuttgartu izjavio: Osobna je odgovor-nost svakog πportaπa da poduzme svekorake kako bi se osposobio za æivot na-

Dvojna karijera

©PORT I DRU©TVO

Piπe Goran VojkoviÊ


kon πportske karijere. No, ako dubljepromislimo - to se pitanje javlja mnogoprije nego πto πportaπ postane osobnoodgovoran za svoje æivotne postupke:ono jest i treba biti vezano uz πportaπaod poËetka njegove karijere.

©portska karijera danas poËinje rano.Na primjer, za plivanje je najpovoljnijevrijeme ukljuËivanja dob od pet do πestgodina. Naravno, ima i onih koji poËi-nju stariji i uspiju postiÊi zavidne rezul-tate, ali bavljenje πportom za one koji Êekasnije postiÊi vrhunske rezultate naj-ËeπÊe poËinje u predπkolskoj dobi.

Ono πto odmah moramo reÊi: sustavregrutacije, treniranja i usavrπavanjadjece koji se nekada primjenjivao u dr-æavama istoËnog bloka, a ukljuËivao jeteπke treninge, izolaciju pa u ekstre-mnim sluËajevima (najËeπÊe kod gi-mnastiËarki) Ëak i hormonalne terapijeda bi osoba pred pubertetom πto duljezadræala izgled i fiziËka svojstva djete-ta - nije πport. U pitanju je bilo politi-Ëko iæivljavanje i pokazivanje moÊi bi-okemijskih laboratorija, a takva su dje-ca kasnije Ëesto imala teπke zdravstve-ne tegobe.

©portski vrtiÊiPredπkolske su ustanove danas mno-

go viπe od mjesta na kojem borave dje-ca zaposlenih roditelja - to je mjestoodgoja, obrazovanja, druæenja i razvi-janja socijalnih vjeπtina. StruËnjacipreporuËuju da bi danas sva djeca tre-bala biti obuhvaÊena nekim oblikom

predπkolskog odgoja. Naime, ranijiodlazak u πkolu nego πto se iπlo neka-da te potreba da dijete pri polasku u pr-vi razred veÊ ima odreene vjeπtine iznanja, traæe barem godinu predπkol-skog odgoja.

Djeca koja se bave πportom ne bismjela preskoËiti boravak u vrtiÊu, onje za njihov razvoj bitan, inaËe se veÊ uprvom razredu mogu pojaviti odreeniproblemi pri praÊenju nastavnih akti-vnosti. A kako su djeca te dobi priliËnonatjecateljski raspoloæena kad je rijeË oocjenama (πto se dosta gubi u kasnijemrazdoblju!), mladi πportaπ bi veÊ s po-Ëetkom obrazovanja mogao osjetiti ne-gativne posljedice svoje aktivnosti -πto svakako treba izbjeÊi.

Idealna kombinacija za dijete bi biliπportski vrtiÊi i dodatno bavljenje πpor-tom u klubovima. ©portskih vrtiÊa veÊimamo u Hrvatskoj, obiËno je to doda-tni program od 60 sati godiπnje πto gaje odobrilo nadleæno ministarstvo, akojemu je cilj πto raznolikijim sadræa-jima, prilagoenim dobi i moguÊnosti-ma djece, ponajprije kroz igru utjecatina njihov pravilan rast i razvoj; nauËitidjecu motoriËkim znanjima razliËitihsportova i time poticati razvoj osno-vnih motoriËkih sposobnosti; nauËiti ihkoordinaciji ritma, brzine, snage, pre-ciznosti te pozitivnom odnosu premaπportu i fair playju.

S obzirom na probleme danaπnje dje-ce, od premalo kretanja do pretilosti -svaki vrtiÊ bi trebao biti πportski vrtiÊ!

©portski klubovi i predπkolska djeca

Predπkolska djeca u πportskim klu-bovima svakako traæe posebnu pozor-nost. I psihiËki i fiziËki su u iznimnoosjetljivom razdoblju i to treba uvijekuzeti u obzir. Njihovo bavljenje πpor-tom svakako treba biti usklaeno s nji-hovim aktivnostima u vrtiÊu, a pojaËa-ni treninzi, putovanja i sliËne aktivno-sti najavljene i koordinirane s osobljemvrtiÊa - da bi se djetetu mogao optimal-no prilagoditi program, a i drugoj djeciobjasniti zaπto netko od njih ide na na-tjecanja i reÊi da je to nagrada za teæakrad i trud. Uostalom, ako je to moguÊe- ostala djeca iz vrtiÊke grupe mogudoÊi kao gledatelji na natjecanje pamoæda dobijemo i joπ kojeg zainteresi-ranog mladog πportaπa, a sutra olimpij-ca…

U danaπnje vrijeme telefonskih, mo-bitelskih i internetskih veza, koordina-cija izmeu roditelja, vrtiÊa i kluba - au cilju optimalnog razvoja predπkol-skog djeteta, nije ni zamrπena niti sku-pa.

Kada Hrvatski sabor bude donosionacionalni program πporta, primjerendio toga programa svakako Êe trebatiposvetiti dvojnoj karijeri. A ona nepoËinje u 30. godini æivota πportaπa.PoËinje onog dana kada se dijete πpor-tom poËne baviti viπe od rekreativnog.

15


16

B iblijski praotac Jakov navlastitoj je koæi iskusio dase put s Bogom ne tiËe sa-

mo duhovnih stavova, nego seæe doæilâ i miπicâ. Njegova borba zornooslikava kako duhovni æivot, poputbrojnih πportskih disciplina, traæivladanje nad samim sobom, ali isposobnost za suoËavanje s proti-vnikom. Borba je bliska, bez udalje-nosti - prsa o prsa. U samom svetomtekstu oznaËena je kao „hrvanje”(Post 32,25) i pokazuje da je Jakovdo kraja izloæen svom suparniku,bez prikrivanja i uzmicanja. Predanmu je u ruke. Naprezanje, zahvatinapetim miπiÊima, napad i obrana,silovito guranje i pokuπaj blokira-nja, traju vrlo dugo - cijelu noÊ. Ti-jelo æeljno noÊnog poËinka i opuπta-nja angaæirano je do granice i ispu-njeno adrenalinom. Nema predahasve do pred zoru.

Sukob s NepoznatimJakov je cijelo to vrijeme u suko-

bu s nepoznatim protivnikom. Svetopismo veli samo da je to bio „netko”(Post 32,35), a umjetnici Êe si kasni-je, po uzoru na druge biblijske iz-vjeπtaje, pomoÊi likom anela. Me-u njima dvojicom sve do pred krajvlada samo neverbalna komunikaci-ja hrvaËa. RijeËi nema.

Tek naknadno Jakov Êe s posve-maπnjom sigurnoπÊu shvatiti da to

bijaπe sam Bog. S olakπanjem πto jespasio æivot iduÊeg jutra ispovijeda:Vidio sam Boga licem u lice (Post32,31). Njega je doæivio kao proti-vnika i s njime je bio „u klinËu”.Kad suvremen πportaπ doe do lo-vorika, u oduπevljenim poklicima ipogledima publike doæivljava po-najprije potvrdu samoga sebe. Jako-vljeva borba svjedoËi o tome da vje-ra u Boga nije neπto usputno, negoda je u pitanju ostvarenje ili propastvlastite osobe. Jakov, koji je veÊ pri-mio Boæju objavu i dobrohotno obe-Êanje, joπ uvijek ga doæivljava kaoneznanca i suparnika. Zato je ovajbliski susret bitan korak u njegovusazrijevanju.

Na poËetku Jakovljeve osobnevjere stoji jedan san, vizija poznatihljestava koje seæu do neba (Post28,12). Jakov Êe postati svojevrstanmaratonac, prelazeÊi kilometre i ki-lometre na putu u daleku zemlju inatrag. U presudnom trenutku onzna da se mora osloniti na svoje si-le. Ostavlja cijelu svoju pratnju iostaje posve sam.

ProËiπÊenjeU krπÊanskoj vjeri ljubav prema

bliænjemu kotira vrlo visoko. Ipak,Jakovljeva borba upozorava da jenuæno najprije raπËistiti raËune sBogom. Dovoljno je primjera da hu-manizam brzo sklizne u neljudsko

Jakovljeva borba svjedoËi o tome da vjerau Boga nije neπto usputno, nego da je upitanju ostvarenje ili propast vlastite osobe

Borba zablagoslov

RELIGIJA I ©PORT

Prije nego πto potrËiπ, stani!

Upoznati protivnika vrjednije je od

smiπljanja podvala.

Prava rijeË pogaa kao i toËan udarac.

Æeliπ li do cilja, moraπ znati tko si!

i s k r i c e

Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

✴ ✴


17

rasulo ako nema onih moralnih zasadakoje uæivaju postojano utemeljenje uBoæjem zakonu. Da bi se susreo s bra-tom s kojim se æarko æeli pomiriti, alise u isti mah boji stupiti pred njega, Ja-kov mora prvo u „sukob” s Bogom.

Mnogi Êe sveci i duhovni ljudi pri-znati kako su na svome putu vjere ima-li æestoke okrπaje s Bogom. Bog cijeniËovjekovu slobodu i snagu i nema niπtaprotiv da mi u svojim bitkama idemosve do kraja, do izvora i poËetka. Samoonaj tko prihvati izazov doÊi Êe blizu iznat Êe s kime zapravo „ima posla”.Ostali ostaju u publici. Jakov je iπao nasve ili niπta gonjen æudnjom da pobije-di svoj strah, da razrijeπi spone proπlo-sti i preteπko breme na savjesti. I bje-æanje, i novi æivot u dalekoj zemlji, imnoge godine - sve to nije moglo do-nijeti osloboenje od muke koju u sebinosi. Poslije susreta s Bogom, piπe Bi-blija doslovce, „sunce Êe mu ogranuti”(Post 32,32) nakon πto mu je, na poËe-tku bijega, bilo „zaπlo” (28,11).

Potvrda vlastite osobeJakov pred kraj borbe traæi blago-

slov. Time sam pokazuje da nije vrije-dilo ono πto je prije, spletkarskim trgo-vanjem i lukavom prijevarom, htio po-stiÊi, tragiËno raskidajuÊi obiteljskeveze. Jakov mora prvo reÊi svoje ime.Ovaj put izgovara svoje pravo ime,ispravljajuÊi tako bolnu i grubu laæ ko-jom je pred vlastitim roditeljem opeto-vano nijekao svoj identitet. Upravo„ime” (Post 32,27) pokazuje da je uovoj borbi rijeË o vlastitom identitetukoji je sam uzdrmao, pretvarajuÊi se ipokuπavajuÊi biti netko drugi. Susret spravim i æivim Bogom otkriva mi i po-tvruje tko sam ja. Borba s Bogom zaJakova je spasonosna rehabilitacija.Moderne kontrole dopinga i afere upo-zoravaju na hitnu potrebu da πport po-Ëiva na pravim i zdravim ljudskim sila-ma. Ugledan πportaπ postaje uzor kojiprivlaËi i podræava identitet cijelog na-roda.

Literatura

1. Fokkelman, Jan P. (1991). Narrativeart in Genesis, Sheffield.

2. Von Rad, G. (1949). Das erste BuchMose, Göttingen.

3. Schwartz, G. D. (1998). God and thestranger - Horizons in biblicaltheology, 33-48.

4. Szentmartoni, M. (1990). Psihologi-ja duhovnog æivota, Zagreb.

5. Zenger, E. (1998). Einleitung in dasAlte Testament, Stuttgart.

Jakob se hrva s anelom,Gustave Dore, 1865.


18

S ve ono πto muπko-æenske re-lacije Ëini najzanimljivijom,ali i najzamrπenijom druπtve-

nom kombinacijom, u πportu Êe joπdobiti na intenzitetu i zbog specifi-Ënoga naboja utakmice: podjele poslai odgovornosti u situaciji u kojoj sa-mo jedna od suparniËkih strana moæeostvariti dobitak. SliËnost sa æivotomna trenutke je upravo nepodnoπljiva,ali to i jest draæ πporta.

Ovdje iznosimo sluËajeve iz tri ra-zliËita πporta i æivotne perspektive,gledane kroz dioptriju æenskog isku-stva. Aktantice triptiha su jedna mla-da πportaπica, jedna iskusna trenericai jedna πportaπica u punoj snazi, a nji-hovi πportovi - neÊemo pretjerati akokaæemo - jedva da imaju iπta zajedni-Ëko.

Prvi sluËajKad se priruËnik „Badminton“ en-

gleskog πportskog pisca opÊe prakseFreda Brundlea, u onim predinternet-skim godinama nastajanja hrvatskogabadmintona, nekim Ëudom pojavio uizlogu zagrebaËkog „Znanja“, postaoje pionirima ovoga πporta jedini izvorinformacija o tehnici i taktici, premdasu mnoge od postavki iznesenih u njojbile zastarjele joπ pedesetih godina, utrenutku prvoga izdanja. Nije se radi-lo samo o naËinu na koji se opisivalaosnovna gramatika igre, nego i o ono-me πto bi bilo bliæe socijalnoj sliciπporta. Posebno zanimljivo bilo je uo-Ëiti muku s kojom autor, oËiti tradici-onalist, pokuπava i sebi i Ëitateljuopravdati smisao mjeπovitoga para,pa onda i æenine uloge u toj neobiËnojalijansi: Brundleovo Êe nam pero, upokuπaju da opiπe πportaπicu, ipakprije pruæiti klasiËnu sliku viktorijan-ske domaÊice. Uostalom, tko god imamalo rekreativne prakse u miksu znakako je teπko odoljeti izazovu da sekrivnja za svaki izgubljeni poen svalina - æenin raËun.

Nema, naravno, nikakve potrebedovoditi u pitanje muπku prednost usnazi i brzini, ali asimetriËna kombi-nacija miksa predstavlja taktiËki naj-zahtjevniji oblik badmintonske igre,πto mu donosi posebnu popularnost -osobito u manje konzervativnom, ne-azijskome dijelu badmintonskog svi-jeta. Staπa PoznanoviÊ je u sezoni ko-ja upravo zavrπava sa svojim partne-rom Zvonimirom –urkinjakom osvo-jila naslov pobjednika Europskoga ju-niorskog kupa u konkurenciji mje-πovitih parova. Maturantica zagreba-

Ustrajanje na elementima πporta koji bi biliekskluzivno muπki ili ekskluzivno æenski je

svoenje πportskog univerzuma na samo dvijedimenzije. Draæ mjeπovite konkurencije jest u tomeπto ona nije samo zbroj dviju pojedinaËnih kvaliteta

nego njihovo kompleksno i dinamiËkonadopunjavanje

Tko je najslabija karika

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Piπe Ratko CvetniÊ

Darija BoπtjanËiÊ


Ëke KlasiËne gimnazije ima iza sebeveÊ desetak sezona u meunarodnojpodmladaËkoj konkurenciji, dovoljnoda ustanovi πto je njena specijalnost.

- Mjeπoviti par je moja kategorijaupravo zato πto mi odgovara pozicijaslabije karike. U igri to znaËi da Êeoba Ëlana suparniËkog para pritiska-ti baπ na mene, kao πto Êemo i mojpartner i ja igrati na suparnicu. Kakoimam mnogo jaËi smeË nego je to koddjevojaka uobiËajeno, u paru saZvonkom, koji slovi kao junior s je-dnim od najjaËih udaraca u Europi,velik dio poena zavrπavam upravo ja,a to onda odreuje i moj dio vaænostiu ovakvoj kombinaciji.

U badmintonu je specijalizacija napojedinaËne i parske konkurencijemnogo izraæenija nego u ostalim re-ketaπkim πportovima, dapaËe, i kodsamih parskih specijalista jaka je po-djela na igraËe istospolnih i mjeπovi-tih parova.

- Mjeπoviti par osjeÊam kao situaci-ju u kojoj sam u stanju pruæiti maksi-mum, a na kraju, o tome svjedoËe imoji rezultati. Zato, kad doem u situ-aciju da moram odigrati æenske paro-ve - gdje najËeπÊe dobijem uloguplay-makera, dakle onoga koji vodiigru i priprema poen za partnericu -ponekad mi se doista teπko preπaltati,zakljuËuje Staπa PoznanoviÊ.

Drugi sluËajOksana GorbaËov πportskoj je ja-

vnosti najpoznatija kao trenerica - ko-reografkinja - naπe najbolje klizaËiceIdore Hegel. Juniorsku svjetsku prva-kinju u plesnom paru iz vremena So-vjetskoga Saveza ozljede su ranoskrenule u trenerske vode i dale jojpriliku da u najveÊem sustavu kliza-Ëkoga πporta radi s talentima poputbuduÊe svjetske i olimpijske prvaki-nje Oksane Bajul. Odazvala se na je-dan veÊ davni poziv iz Zagreba i skra-sila se ovdje, radeÊi s naπim najboljimklizaËima - spomenimo brata i sestru»iæmeπija te Ivanu JakupËeviÊ - kojeje dovodila do finala svjetskih prven-stava i olimpijskih igara. Uz to, sa su-radnikom Aleksandrom Roæinom na-pravila je prve Bajke na ledu, revijekoje su postale hit osobito meu πkol-skom i vrtiÊkom populacijom i velikapropaganda klizanja.

Iskustvo ovoga πporta (a govorimou prvome redu o disciplini plesnih pa-rova) - Ëija se tvrda i okrutna pozadi-na slabo nazire u stroboskopskombljesku πljokica πto ga vidi publika -

ukljuËuje vrlo jaki element izvedbe-nih umjetnosti u kojem tijelo nije sa-mo πportski rekvizit, nego i sredstvoekspresije u smislu koji je kolikoπportski toliko i artistiËki. GovoreÊi osituaciji u kojoj se koreografija isto-dobno interpretira na muπki i na æen-ski naËin, Oksana GorbaËov istiËe dau prvi plan dolaze znaËajke same oso-bnosti - uz izvedbenu tehniku i oso-bna karizma, emocionalna ekspresi-vnost, fantazija - te Êe sama snaga ka-raktera odrediti vou para, bez obzirana spol.

- PobjedniËki karakter vodi vas nesamo do prvog mjesta na natjecanju,nego i do prvog mjesta u paru, kaæe.

Iako je sama bila parska klizaËica, uHrvatskoj radi s pojedincima. Zaπto uHrvatskoj nema parskoga klizanja, niplesnoga niti πportskog?

- To pitanje i ja ovdje postavljamveÊ 15 godina. Potrebno je stvoriti su-stav, selekciju. Sam manjak muπkihklizaËa nije dovoljan odgovor.

TreÊi sluËajTreÊi primjer koji navodimo vjero-

jatno je najradikalniji. Zove se DarijaBoπtjanËiÊ, a njeno iskustvo sa sui-graËima nadilazi uobiËajene mjeπovi-te parske kombinacije i najbliæe jetimskoj praksi. Njen πport, koji joπtraæi svoju kodifikaciju, zove se pu-stolovna utrka, a predstavlja viπedne-vni preplet dviju ili viπe disciplina -poput orijentacijskoga trËanja, navi-gacije, krosa, brdskoga biciklizma,veslanja, alpinizma - u kontinuitetu,bez obzira na duæinu trajanja cijeleutrke, te natjecatelji sami odluËujuhoÊe li se, koliko i kada odmarati.Utrke se u naËelu zbivaju meu eki-pama koje se sastoje od æena i muπka-raca, pri Ëemu se, zbog ekstremnihuvjeta, osnovnim natjecateljskim ci-ljem ipak smatra zavrπiti utrku. Akokrenemo s pretpostavkom da je rijeË oπportaπima u punoj kondiciji, moæe sezakljuËiti da Êe æena biti najslabija ka-rika momËadi i da Êe zato biti onajËlan o kojem se vodi posebnog raËu-na. Darija BoπtjanËiÊ takvu tvrdnjuuzima s rezervom:

- Istina je da se razlika, htjeli mi toili ne, uvijek osjeti. Meutim, ovo je π-port u kojem sama kondicija nijeodluËujuÊi faktor za uspjeh tima, po-gotovo na ekspedicijskim utrkama ko-je traju po nekoliko dana. Na poËetkuutrke deËki nameÊu tempo koji je dje-vojkama neizdræiv, ali nakon dan-dva,kako utrka odmiËe, stvari se poËnu

mijenjati. Svatko je u nekim trenuci-ma utrke „najslabija karika“, s timeda je muπkarcima mnogo teæe prizna-ti da su umorni i da trebaju pomoÊ.Ali i na to se treba priviknuti. Ipak,ekipni duh je ono πto prevladava me-usobne razlike: mi smo tim i natjeËe-mo se s ostalim ekipama, a ne meu-sobno unutar tima.

Ipak, moæe li, u teπkim uvjetima ukojima se zbivaju pustolovne utrke,Ëlanica ekipe postati remetilaËki fa-ktor?

- RemetilaËki faktor moæe postatisvaki Ëlan tima, bez obzira na spol. Uovom πportu sam trening nije dovo-ljan da se predvidi kako Êe koji Ëlanreagirati kad ga uhvati umor, kadamu je hladno, kada je gladan. Svi Ëla-novi tima kad-tad upadnu u krizu, sa-mo je razlika u naËinu kako to podno-se. Za toleranciju unutar tima potre-bno je dobro meusobno poznavanje,a moje iskustvo kaæe da nije uvijek æe-na ta zbog koje se utrka ne zavrπi. Na-ma æenama nekako viπe leæe ekspedi-cijske utrke, jer racionalnije raspore-dimo snagu, a i organiziranije smo natranzicijama - dakle u prelasku s di-scipline na disciplinu - gdje se moæeizgubiti dosta dragocjenog vremena.

Darija, koja uglavnom nastupa udvoËlanim i ËetveroËlanim (3+1)mjeπovitim ekipama, priæeljkuje na-stup i u sasvim æenskoj ekipi. Ta Êejoj se æelja ostvariti veÊ ove godine,ali ne u pustolovnoj utrci, nego u pu-stolovini drugog tipa, u Prvoj hrvat-skoj æenskoj alpinistiËkoj ekspediciji"Cho Oyu 2007." Pa, djevojke, pove-dite Freda Brundlea sa sobom!

ZakljuËak?Moæda ovaj: inzistiranje na elemen-

tima πporta koji bi bili ekskluzivnomuπki ili ekskluzivno æenski je svoe-nje πportskog univerzuma na samodvije dimenzije. Draæ mjeπovite kon-kurencije jest u tome πto ona nije sa-mo zbroj dviju pojedinaËnih kvalitetanego njihovo kompleksno i dinami-Ëko nadopunjavanje. Najzapetljanija,a istodobno i najuzbudljivija kombi-nacija koju priroda i druπtvo poznajubogatstvom svoje naravi obogaÊuje isamu supstanciju πporta.

Literatura1. Brundle, F. (1988). Badminton. Kent: Hod-

der&Stoughton.

2. www.adventure-sport.net - prvi cjeloviti pusto-lovno-πportski portal u Hrvatskoj

19


20

U æivotu Iraca πport ima posebnomjesto. Razgovori o πportu ipostignuÊima irskih πportaπa

zauzimaju najviπe prostora u medijima isastavni su dio svakodnevice. Irci pu-tem πporta promiËu nacionalnost, prija-teljstvo i samopouzdanje, oni znaju vre-dnovati πportska postignuÊa. ZnaËajπporta u Irskoj potvruje visoka πport-ska kultura, jedinstvene nacionalneπportske igre i tradicija volonterizma.

ProuËavajuÊi literaturu, moæemo uo-Ëiti koliko razraen strateπki okvir mo-æe pridonijeti boljitku πporta nacije. Ir-sko πportsko vijeÊe je osnovano 1999.godine radi izrade strategije koja Êe pri-donijeti unapreenju πporta u Irskoj.AnalizirajuÊi kronoloπki slijed stra-teπkih ciljeva i njihovu realizaciju, va-æno je istaknuti da Irska - sukladno pre-dloæenoj strategiji, mijenja i unapreujeπport u cijelosti s aspekta: politike, eko-nomije, znanstvenih istraæivanja.

Misija Irskog πportskog vijeÊa je: pla-nirati, voditi i koordinirati odræivi ra-zvoj natjecateljskog i rekreativnogπporta u Irskoj. Osnovna smjernica stra-tegije je aktivno sudjelovanje u njenojprovedbi, izvedbi u praksi. U dijelustrategije koji se odnosi na ostvarivanjeuvjeta za njenu provedbu osnovano jeNacionalno tijelo za πport (NationalGoverning Bodies of Sport, NGBs), uËijoj je nadleænosti planiranje i koriπte-nje raspoloæivih resursa radi ostvariva-nja sljedeÊih strateπkih ciljeva: unapre-enja politiËke svijesti, veÊeg ulaganjau πport, razvoj edukacije u πportu, pro-mocija πporta i tjelesne aktivnosti u svr-hu unapreenja zdravlja i kvalitete æi-vota, unapreenja mreæe πportskih vla-dinih i nevladinih organizacija, njego-vanja nacionalnog πportskog nasljea ipovijesti te unapreenja zakonske re-gulative i provedba u praksi.

SveuËiliπni i veleuËiliπniπportski savez

Provedba pojedinih mjera strategije,osobito onih koje se odnose na πportdjece i mladih, vidljiva je u student-skom πportu Irske, za koji je nadleæanIrski sveuËiliπni i veleuËiliπni πportskisavez (CUSAI, Colleges and UniversitySports Administrators in Ireland).

Cilj CUSAI-ja je usmjeren na razvoj ipromociju studentskog πporta na nacio-nalnoj i meunarodnoj razini. U oæujku2003. godine sporazumno je osnovanojedno tijelo nadleæno za nacionalni stu-dentski πport. Predstavnici Irskog stu-

dentskog πportskog saveza (ISSA) i Vi-jeÊa sveuËiliπne πportske administracije(CUSAI) izradili su strateπki plan za ra-zdoblje od 2005. do 2010. godine u svr-hu razvoja i promicanja irskog student-skog πporta. Partnerski odnos i suradnjas nacionalnim i meunarodnim πport-skim tijelima radi osiguravanja kvalite-tnih uvjeta i veÊih moguÊnosti za sudje-lovanje πto viπe studenata na πportskimnatjecanjima, vizija je CUSAI-ja.

Ostvarenje vizije je precizirano kroznekoliko osnovnih smjernica: razvojuËinkovite organizacije studentskogπporta sukladno zakonskoj regulativi,osigurati kvalitetne usluge u partner-skim odnosima vladinih i nevladinih ti-jela nadleænih za poslove πporta, una-prijediti organizaciju studentskih πport-skih natjecanja na svim razinama,uspjeπno predstaviti studentski πportvladinim i ostalim irskim i meunaro-dnim organizacijama, promovirati πporti tjelesnu aktivnost u funkciji zdravljamladih ljudi.

Na shemi na desnoj stranici navedenisu linkovi koji Ëine mreæu CUSAI-ja i su-djeluju u ostvarivanju strategije Saveza.

SveuËiliπte u DublinuNa irskim se sveuËiliπtima i veleuËi-

liπtima osnivaju studentski klubovi zaπportove za koje postoji zanimanje stu-denata. SveuËiliπte u Dublinu ima du-gogodiπnju πportsku tradiciju i viπe od50 πportskih klubova, od streliËarstvado jedrenja na dasci. DugoroËna ulaga-nja u πportsku infrastrukturu pridonosepostizanju izvrsnih πportskih postignu-Êa studenata od kojih su posebno istica-ni πportski uspjesi u ekipnim πportovi-ma: hokeju, koπarci, odbojci i ragbiju.Osnovni strateπki ciljevi SveuËiliπta uDublinu su usmjereni na promicanje su-djelovanja u πportu πto viπe studenata i

Na irskim sesveuËiliπtima iveleuËiliπtima

osnivaju studentskiklubovi za πportove

za koje postojizanimanje studenata.SveuËiliπte u Dublinu

ima dugogodiπnjuπportsku tradiciju i

viπe od 50 πportskihklubova, od

streliËarstva dojedrenja na dasci

Irci znaju vrednovatiπportska postignuÊa

STUDENTSKI ©PORT

Piπe Romana Caput-Jogunica


21

djelatnika sveuËiliπta, osiguravanjeuvjeta za razvoj πportskih klubova tepomoÊ i osiguravanje uvjeta za vrhun-ske πportaπe - studente.

Belfield kampus je osobito poznat povisokim standardima πportske infrastru-kture koju za pripreme koriste brojnivrhunski πportaπi - tamo su hokejskistadion, teren za nogomet i ragbi, atlet-ska staza, veliki fitness centar, teniskitereni, joπ 20 razliËitih πportskih terena,stijena za penjanje… U planu je izgra-dnja bazena do 2010. godine.

Nacionalna i meunarodnaπportska natjecanja

U strategiji Saveza, poseban je ciljunapreenje liga i ostalih studentskihπportskih natjecanja. Posebno su propi-sani uvjeti i kriteriji koje mora zadovo-ljiti organizator πportskih natjecanja nasveuËiliπnoj i viπoj razini, odnosno zameusveuËiliπna natjecanja.

U dosadaπnjim se analizama organi-zacije studentskog πporta nismo susrelis Propisima o prevenciji alkohola naπportskim priredbama. Pravilnikom seæeli sprijeËiti uzimanje sponzora kojipromiËu alkoholna piÊa te bilo kakavoblik promidæbe alkohola, u æelji da sesmanje moguÊe neæeljene posljedice.Studentski se πport æeli promovirati kaosport mladih ljudi koji teæe zdravom iemocionalno kvalitetnom naËinu æivo-ta. Posebnost je sadræana i u razradistrategije koja se odnosi na inkluziju,odnosno ukljuËivanje studenata s pose-bnim potrebama u πportska natjecanja.

CUSAI je priznat i prepoznat kao na-cionalni savez izvan irskih granica i kaoËlanica meunarodnog saveza. Podrπkavladinih tijela, kvalitetna πportska in-frastruktura i predloæena strategija te-melj su koji Savezu osigurava kvalite-tan rad i promicanje studentskog πportai πporta za sve u funkciji zdravlja i kva-litete æivota. U prilog tome govore i vr-lo ozbiljne pripreme za 24. univerzija-du, koja se odræava u kolovozu u Bang-koku na Tajlandu. CUSAI je prijaviosudjelovanju u atletici, badmintonu,koπarci, skokovima u vodu, maËevanju,golfu, gimnastici, dæudu, streljaπtvu,nogometu, softballu, plivanju, stolnomtenisu, taekwondou, tenisu, odbojci ivaterpolu. Ako je istina da je svakiuspjeh rezultat dugotrajnog planiranja ipripremanja, na predstojeÊim bismomeunarodnim πportskim studentskimnatjecanjima mogli Ëesto sluπati irskuhimnu i gledati irsku zastavu!

Komunikacija CUSAI-ja s ostalim πportskim tijelima

CUSAIVeleuËiliπni isveuËiliπni

sportski savez Irske

NISC (Sjeverna Irska - nogometni

navijaËki klub

Organizacijski odbornacionalnih πportskih

priredbi

OCI(Olimpijsko vijeÊe

Irske)

Irsko πportsko

vijeÊe

SudaËkaorganizacija

Institucijesimpatizeri

VrhunskiπportaπiRadne

skupine

Sponzori

Treneri imenadæeri

FISU

EUSA

Nacionalno tijelo za πport

SveuËiliπta iveleuËiliπta


»ovjek, prema Kantu, pripadadvama svjetovima: kao osjetil-no biÊe πto se usmjeruje k sreÊi

i ugodi on pripada svijetu prirodne nu-æde, a kao biÊe slobode pripadaumnom svijetu. Kao umno biÊe, onegzistira kao svrha sama po sebi, koje-ga odreuje njegova svijest i savjest.EtiËki karakter vladanja pretpostavljaautonomiju naπe volje i slobodnu vo-lju, jer jedino uz autonomnu sloboduvolje, etiËka obaveza/imperativ moæeimati bezuvjetan/kategoriËki karakter.Taj moralni kategoriËki imperativ, kojimora biti aprioran i formalno opÊenit,po Kantu glasi: Radi uvijek tako damoæeπ htjeti da maksima tvog htijenjabude opÊenit zakon. Dakle, svako dje-lovanje za koje moæeπ poæeljeti da po-stane opÊi zakon, moralno je djelova-nje.

Postoji li sloboda?EtiËko djelovanje, dakle, pretposta-

vlja slobodu. Postoji li sloboda? Ispiti-vanje prirode i cjelokupne realnosti uËinas da slobode nema. Stvari su razu-mljive samo ako su podvrgnute nuæno-sti prirodnog zakona. Ali postojanjeetiËkog "treba da" govori nam da slo-boda ipak postoji. Ne moæemo izbjeÊi

unutarnji glas koji nam govori πto jedobro. Ono "treba da" implicira ono"mogu". Dakle, sloboda postoji - onapostaje realnost kroz moje djelovanje.Sloboda i moralni zakon u kauzalnomsu odnosu; preko moralnog zakona do-znajemo za slobodu koja ga je omogu-Êila. Moralnome su sudu, dakle, podvr-gnuta samo ona djela koja su uËinjenapri punoj svijesti, slobodnom voljom.Sloboda je, nadalje, nezamisliva bezdruπtvenog konteksta, ona se samo uzajednici s drugima ostvaruje i traæiuzajamnost. »ovjek kao Ëovjek moæebiti slobodan samo ako je i drugi slo-bodan, te slobodu drugoga priznajekao vlastitu slobodu. Sloboda, tako-er, ne znaËi imati neograniËene mo-guÊnosti, ona, naprotiv, samu sebeograniËava. Samo konaËno i, uvjetnoreËeno, limitirano biÊe moæe birati; sa-mo se takvom biÊu nadaju alternative.Sloboda, dakako, zahtijeva i opoziciju,fakte da se s njima "obraËunava". »o-vjek moæe formirati namjeru, za razli-ku od puke æelje, samo onda ako uzimau obzir ËinjeniËne moguÊnosti. Bezljudskog bi ograniËenja, naime, æivotbio tek kao san u kojem puka æelja nebi bila razliËita od stvarnosti.

©portaπ sebe doæivljava kaoslobodno biÊe

Postoje li uvjeti u tom smislu boljiod onih koje nam pruæa πport?Metheny kaæe: U kompleksnim smouvjetima æivota rijetko, ako ikad, slo-bodni koncentrirati svu svoju paænju

Sloboda i πport

FILOZOFIJA ©PORTA

»ovjek/πportaπ sebe doæivljava kao slobodno biÊekoje je dobrovoljno izabralo uvjete odreenog

πporta unutar kojeg su neki elementi nuæni. Timeπportaπ postaje svjestan svojega identiteta kao

objektivnog "Ja" predstavljenog akcijom, isubjektivnog "Ja" predstavljenog namjerom, te

spoznaje njihovo pomirenje

Piπe Drago VujeviÊ

22


23

na jedan dobro definirani zadatak, ienergiju cijeloga svoga biÊa usmjeritina pokuπaj efektivnog obavljanja isto-ga. Pravila nam πporta omoguÊuju svi-jet koji je Ëovjek sam stvorio i u kojemje ta sloboda potpuno zajamËena(Metheny, E.,1968). U takvom se

okruæenju (πport) Ëovjeku nameÊu situ-acije bremenite osjeÊajem slobode (se-be kao kontroliranog samo svojom slo-bodnom voljom), i nuæde (sebe kaoizvana kontroliranog ili determinira-nog). Tako Ëovjek/πportaπ sebe doæi-vljava kao slobodno biÊe koje je do-brovoljno izabralo uvjete odreenogπporta unutar kojeg su neki elementinuæni. Time πportaπ postaje svjestansvojega identiteta kao objektivnog "Ja"predstavljenog akcijom, i subjektivnog"Ja" predstavljenog namjerom, te spo-znaje njihovo pomirenje.

Igrati znaËi ærtvovati slobodui prihvatiti ograniËenja

Vrlo je vaæno naglasiti da nemaπportske igre koja dopuπta nekome daËini baπ sve πto hoÊe. Uvijek postojineka prepreka koja ne dopuπta izravnoostvarenje cilja/uspjeha; neki suparnik,pravilo igre, prostorno-vremenskoograniËenje ili puka nepredvidivost,koja ograniËava slobodu i osujeÊujeosobnu sklonost/namjeru. Igrati znaËiærtvovati slobodu i prihvatiti ograniËe-nja. Tih se ograniËenja, meutim, da imoæemo, ne bismo htjeli rijeπiti; kaoda bi nogomet bio bolja igra bez pravi-la zalea, ili rukomet bez vratara. Dabismo uopÊe igrali, dakle, moramo pri-stati na sliËna ograniËenja. Meutim,

premda nema igre koja dopuπta bilokakav naum, takoer je toËno da nemaigre koja toËno odreuje kako Êe seigrati - ako i dalje hoÊe ostati igrom. Utom smislu mora postojati sloboda uigri. Iako igra moæe postojati samounutar ograniËenja i restrikcija, ta su

ograniËenja i sama ograniËena i prila-goena potrebama igre. Nadalje, bit jeigre u tome da je dopuπteno slobodnokretanje, i premda moæemo predvidjetiplan igre, taktiku suparnika i sl., posto-ji, unatoË svemu, tolika sloboda da ne-ma identiËno ponovljene igre. UnatoËsvim razlikama i varijacijama to ipakostaje uvijek ista igra s elementima ne-predvidivosti koje nitko ne bi æelio do-kinuti, upravo kao πto ne bi htio doki-nuti veÊ spomenute nuæne restrikcije.

Moralno smo obavezni slijediti pravila igre

Fenomen opozicije (suparnika/proti-vnika) takoer oznaËava nuænu prepre-ku koja kao su-parnik, su-djeluje, su-rauje i omoguÊava samoodreenje isamoizraæaj. ©portaπ se u takvim okol-nostima izraæava pomoÊu tih ograniËa-vajuÊih faktora, a ne usprkos njima.Taj motiv izaziva, dakle, konstruktivnupovezanost meu igraËima koja nijemoguÊa kod natjecateljskog profesio-nalnog πporta kao materijalne, iskljuËi-vom cilju orijentirane, s radom izje-dnaËene aktivnosti (ÆugiÊ, Z. 1998).Suparnici se nadaju objektima koje tre-ba prevladati, ærtvovati i iskoristiti zaviπi cilj. ©portaπi se, dakle, meusobnotretiraju kao puko sredstvo πto je u di-rektnom sukobu s Kantovim kategori-Ëkim imperativom koji u ovoj formula-ciji glasi: Radi tako da ËovjeËanstvo i utvojoj osobi i u osobi svakoga drugogasvagda ujedno uzimaπ kao svrhu, a ni-kada samo kao sredstvo. Ovime smoeksplicite upozoreni da krπimo duænostuvijek kada druge tretiramo kao sred-stvo. KategoriËki bi imperativ, dakle,trebao ukazivati na to da smo po slobo-dnom odabiru πportske aktivnosti mo-ralno obvezni ne samo slijediti pravilaigre, nego ih i poπtivati iz duænosti pre-ma zakonu, te se odnositi prema drugi-ma/natjecateljima onako kako bi i samiæeljeli biti tretirani - uzimati svoje su-natjecatelje svagda kao svrhu, a nikadakao sredstvo. Samim se, dakle, odabi-rom πportske aktivnosti (pa makar islobodnim) joπ ne stjeËe sloboda. Onase svakom novom situacijom i svagdauvijek iznova mora uspostaviti.

Literatura

1. Kant, I. (1956). Kritika praktiËnogauma. Zagreb: Kultura.

2. Metheny, E. (1968). Movement andMeaning. New York: Mc Graw-Hill.

3. ÆugiÊ, Z. (1998). Sociologija sportaII. Zagreb: Fakultet za fiziËku kultu-ru.


24

O limpijska solidarnost je neo-visno tijelo Meunarodnogolimpijskog odbora (MOO)

odgovorno za provoenje i upravlja-nje distribucijom prihoda dobivenihod televizijskih prava prijenosa olim-pijskih igara koja pripadaju nacional-nim olimpijskim odborima (NOO).

Osnovna je zadaÊa Olimpijske soli-darnosti planiranje, organiziranje ikontrola nad realizacijom programapotpore NOO-ima, posebno onimakojima je pomoÊ najpotrebnija. TapomoÊ podrazumijeva financiranjeprograma koje su zajedno izradiliMOO i NOO-i, te struËnu suradnjumeunarodnih πportskih saveza, akoje potrebna.

Za upravljanje aktivnostima Olim-pijske solidarnosti, koje ukljuËujuodobravanje programa i proraËunabaziranih na Ëetverogodiπnjim plano-vima, provoenje programa, kontrolui ostale aktivnosti, odgovorna je Ko-misija za olimpijsku solidarnostMOO-a.

Kao πto navodi Olimpijska povelja,ciljevi programa Olimpijske solidar-nosti su doprinos: promicanju temelj-nih naËela olimpijskog pokreta; po-moÊi NOO-ima u pripremi njihovihπportaπa i ekipa za sudjelovanje naolimpijskim igrama; razvoju struËnihπportskih znanja πportaπa i trenera;poboljπanju struËne razine πportaπa itrenera u suradnji s NOO-ima i meu-narodnim πportskim savezima, uklju-ËujuÊi i putem stipendija; osposoblja-vanju πportskih administratora; sura-dnji s organizacijama i tijelima kojanastoje ostvariti takve ciljeve, osobito

olimpijskim obrazovanjem i propagi-ranjem πporta; stvaranju, gdje je topotrebno, jednostavnih, funkcional-nih i ekonomiËnih πportskih objekatau suradnji s nacionalnim ili meuna-rodnim tijelima; podupiranju organi-zacije natjecanja na nacionalnoj, re-gionalnoj i kontinentalnoj razini unadleænosti ili pod pokroviteljstvomNOO-a i pomaganju NOO-ima u or-ganizaciji, pripremi i sudjelovanjunjihovih delegacija na regionalnim ikontinentalnim igrama; poticanju za-jedniËkih bilateralnih ili viπestranihprograma suradnje meu NOO-ima;poticanju vlada i meunarodnih orga-nizacija na ukljuËivanje πporta u slu-æbenu razvojnu pomoÊ.

Osnivanje i razvojTemeljna ideja MOO-a o davanju

potpore razvoju πporta brojnim novo-nastalim NOO-ima Ëije su dræave ste-kle neovisnost nastala je poËetkomπezdesetih godina XX. stoljeÊa. Ta-daπnji Ëlan Izvrπnog odbora MOO-a,francuski grof Jean de Beaumontosnovao je 1961. godine Odbor zameunarodnu olimpijsku pomoÊ. Ia-ko je ideja bila inspirirana plemenitimi moralnim ciljem, zbog pomanjkanjanovca tada nije bilo moguÊe znatnijepoduprijeti NOO-e kojima je pomoÊbila najpotrebnija.

Radi pronalaæenja uËinkovitog na-Ëina pruæanja potpore razvoju NOO-a, 1969. godine sastala se Stalna opÊaskupπtina NOO-a (prethodnica danaπ-njeg Udruæenja NOO-a), koja je, naprijedlog predsjednika Talijana Giuli-ja Onestija te uz podrπku Belgijanca

Plemenita misija

OLIMPIJSKA SOLIDARNOST

»lan Izvrπnog odbora MOO-a, francuski grof Jean de Beaumont, osnovaoje 1961. Odbor za meunarodnu olimpijsku pomoÊ. Iako je ideja bilainspirirana plemenitim i moralnim ciljem, zbog pomanjkanja novca tadanije bilo moguÊe znatnije poduprijeti nacionalne olimpijske odbore kojimaje pomoÊ bila najpotrebnija

Piπe Vesna Peran

Olimpijska solidarnost pruæa jedinstvenupomoÊ πportaπima i NOO-ima kroz svoje

programe, a izmeu ostaloga,dodjeljujuÊi stipendije πportaπima koji

se pripremaju za olimpijske igre. Jednaod prvih korisnica "Olimpijske stipendije

za mlade, perspektivne πportaπe" uHrvatskoj bila je najbolja hrvatskasportaπica svih vremena Janica

KosteliÊ, koja je navedenu stipendijukoristila od 1995. do 1998. godine.


Raoula Molleta i ©vicarca RaymondaGafnera, odobrila osnivanje Meuna-rodnog instituta za razvoj NOO-a.Osnovni razlog donoπenja te vaæneodluke bila je potreba uvoenja prin-cipa solidarnosti u odnosima meuNOO-ima.

MOO i predstavnici NOO-a 1971.godine donose odluku o sjedinjavanjuOdbora za meunarodnu olimpijskupomoÊ i Meunarodnog instituta zarazvoj NOO-a u udruæenu organizaci-ju MOO-a i NOO-a, pod nazivomOdbor za olimpijsku solidarnost.

U Puerto Ricu 1979. godine na kon-stituirajuÊoj sjednici UdruæenjaNOO-a, organizacije koja okuplja ipredstavlja sve NOO-e svijeta, osno-vana je Radna grupa, koju su saËinja-vali Peter Ritter iz Lihtenπtajna,Raymong Gafner iz ©vicarske,Günther Heinze iz NjemaËke i Raoul

Mollet iz Belgije, Ëiji je glavni zada-tak bio elaboriranje zahtjeva premaMOO-u da 20 posto televizijskih pra-va pripadne Udruæenju NOO-a radipokrivanja troπkova programskihaktivnosti vezanih uz pruæanje pomo-Êi NOO-ima. Predsjednik UdruæenjaNOO-a Mario Vázquez Raña prezen-tirao je navedeni dokument o uloziUdruæenja tadaπnjem predsjednikuMOO-a lordu Killaninu.

Izbor novog predsjednika MOO-a1980. godine, Juana Antonija Sama-rancha, uz njegovu jasnu viziju, sen-zibilitet i æelju za pronalaskom rjeπ-enja za pomoÊ NOO-ima, donio je ra-dikalne promjene u konceptu, upra-vljanju i projektu Olimpijske solidar-nosti.

Sukladno odluci Samarancha ipredsjednika Udruæenja NOO-a i Ëla-na MOO-a Marija Vázqueza Rañe,

1981. je utemeljena Komisija zaolimpijsku solidarnost, nakon Ëega jeuslijedilo razdoblje konsolidacije i ra-zvojne faze Olimpijske solidarnosti sazadatkom udovoljavanja potrebama iinteresima NOO-a.

Od Igara XXIII. olimpijade u LosAngelesu 1984. godine i dalje, ko-mercijalizacija i poveÊanje prihoda odtelevizijskih prava prijenosa olimpij-skih igara omoguÊili su sustavni ra-zvoj rada Komisije i uvoenje glavnihprograma podrπke NOO-ima primje-nom Ëetverogodiπnjih planova sadræa-nih u Svjetskim i Kontinentalnim pro-gramima.

Tri vrste programaSadaπnji predsjednik MOO-a

Jacques Rogge 2001. godine odluËioje ojaËati rad Komisije za olimpijskusolidarnost i potvrdio je svoju æelju zanastavkom politiËke i administrativnedecentralizacije Olimpijske solidar-nosti prema kontinentalnim udruæe-njima NOO-a i Udruæenju NOO-a,kako bi ta udruæenja mogla samostal-no odluËivati o koriπtenju financijskihsredstava sukladno svojim potreba-ma, i u isto vrijeme davati veÊu pa-ænju posebnim potrebama i prioriteti-ma NOO-a.

Rogge je restrukturirao Komisiju zaolimpijsku solidarnost i imenovaopredsjednika Udruæenja NOO-a Mari-ja Vázqueza Rañu predsjednikom Ko-misije, a Ëlanovima su imenovani ve-Êim dijelom predstavnici kontinental-nih udruæenja, predstavnici Udruæe-nja NOO-a i aktivni πportaπi.

Mario Vázquez Raña je odluËiouËvrstiti strukturu na svakom konti-nentu pruæajuÊi poveÊanu kontroluprograma i aktivnosti koje se razvija-ju na pojedinom kontinentu.

Za tekuÊe Ëetverogodiπnje razdo-blje 2005. - 2008. postoje tri vrsteprograma koji pruæaju financijsku,struËnu i organizacijsku pomoÊ: svjet-ski programi - πportaπi, treneri, poslo-vodstvo NOO-a, promocija olimpij-skih vrijednosti; kontinentalni progra-mi i potpore za olimpijske igre.

Olimpijska solidarnost MOO-aostaje dosljedna u svojoj povijesti,svojoj plemenitoj misiji pruæanja po-tpore NOO-ima i velikim izazovimakoje pruæa olimpijski pokret.

25

Struktura proraËuna Olimpijske solidarnosti

NACIONALNI OLIMPIJSKI OBORI


26

Nasilje ima brojne definicije, ajedna od njih je zloupotrebamoÊi meu ljudima. Kad go-

vorimo o nasilju koje, u primitivnimuvjetima æivota, moæe biti presudnoza preæivljavanje, nema previπe mje-sta Ëuenju. No kad govorimo o na-silju u πportu, i to tuËnjavi igraËa, su-daca, navijaËa i roditelja (!) koja jeobiljeæila nogometni dvoboj rijeËkihjuniora Zameta i Omladinca, sredi-nom svibnja, i Ëudimo se i zgraæamo.Primitivizam je jedina rijeË koje semoæemo sjetiti.

PoËelo je iskljuËenjem igraËaOmladinca koji je psovao suca, a on-da je iskljuËen joπ jedan jer je - nasr-nuo na suca. Uslijedila je jurnjava zasucima po terenu, udarci uz povike„ubij ga“ i napad na igraËa Zametakojega su neki suparniËki igraËi i dioroditelja sruπili na pod i cipelarili.ZvuËi kao scenarij za film pun nasi-lja? ZvuËi. No dogodilo se na πport-skom terenu, ne samo uz prisustvonego i sudjelovanje roditelja.

Gore ne moæeNasilje u πportu, verbalno ili tjele-

sno, moæe biti trenersko, igraËko, na-

vijaËko i - roditeljsko. Posljednje,roditeljsko, tema je kojom se novina-ri, a onda i sva sila struËnjaka, dostabave. PriËe o tenisaËicama, pa inaπoj, koje su pobjegle od nasilnihoËeva bile su medijski hit, no kolikogod bile bombastiËno prezentirane,pomogle su osvjeπÊivanju javnosti.Ukazale su da se takvo πto ne moæetolerirati. Teniski je primjer ekstre-man ali ne znaËi da su manji problemoni roditelji-treneri koji mimo medi-ja pljuskaju svoju djecu, i verbalno itjelesno, ili roditelji koji misle da nisuci ni treneri pojma nemaju. Na æa-lost, vidjelo se to i u Rijeci. Naopakoda gore biti ne moæe.

Roditeljski je dom mjesto iz kojegse crpi ljubav, samopouzdanje, suo-sjeÊanje, taj je dom ishodiπte æivota.Najvaæniji odgojitelji su roditelji, onisu prvi, i u tome ih nitko ne moæe za-mijeniti - moæe im samo pomoÊi. Po-maæe im, meu ostalim, i πport, kojipokuπava odgojiti zadovoljnu, zdra-vu osobu koja Êe uæivati u nadmeta-nju poπtujuÊi pravila. I onda na nekiπportski teren dou neki roditelji - unaπem sluËaju reÊi odgojitelji bilo biironiËno - koji sve shvaÊaju preo-

zbiljno i cijela ideja zavrπi doslovcezgaæena na travi. Pomislimo li natzv. princip meugeneracijskog pri-jenosa zlostavljanja, priËa moæe zvu-Ëati joπ gore, ako je to moguÊe.

Nitko ne kaæe da je lako biti rodi-telj. To je, uostalom, valjda jedinozanimanje za koje nema formalnogobrazovanja. SuoËene s brojnimteπkoÊama, posebno kad govorimo ohrvatskom druπtvu, nije teπko zami-sliti roditelje koji na potomke preno-se vlastite ambicije ili sanjaju o tomeda njihova djeca, i sebi i njima, osi-guraju bolji æivot. Imaju li joπ dijetenadareno za neki πport, ambicije mo-gu narasti do nesluÊenih razmjera.Ta priËa, sve dok je u granicama nor-male i zakona - jer ovdje je i o tomerijeË - ne mora biti loπa. No kad se stribina poËne dijeliti pravda i traæitipravo, a sve u ime djece, imamo pro-blem.

Najvaæniji odgojitelji su roditelji i u tome ih nitkone moæe zamijeniti i moæe im samo pomoÊi.

Pomaæe im i πport koji pokuπava odgojitizadovoljnu, zdravu osobu koja Êe uæivati u

nadmetanju poπtujuÊi pravila. No onda na nekiπportski teren dou neki roditelji i cijela je ideja

doslovce zgaæena u travi

OËevi i djeca

Piπe Marijana MikaπinoviÊ JambroviÊ

UVIJEK FAIR PLAY


27

Mimo stvarnosti AmeriËke statistike posljednjih go-

dina biljeæe porast roditeljskog nasi-lja na πportskim dogaajima, πtostruËnjaci tumaËe na sljedeÊi naËin:sve niæa dobna granica ulaska u pro-fesionalni πport, a time i moguÊnostzarade; sve viπe πportske stipendije;roditeljsko ulaganje u djetetovu kari-jeru i, na kraju, (bolesna) roditeljskaidentifikacija s djecom koja bi treba-la postati zvijezde kakve oni nikadnisu bili.

Da bi se problemi na boriliπtimaumanjili, predlaæe se viπe rjeπenja,od upoznavanja roditelja s trenerom iupravom kluba, kao i s pravilima iciljevima πportskog programa, iz-

vjeπÊivanja o djetetovom napredova-nju, do stalne komunikacije na rela-ciji roditelji - klub. To, naravno, fun-kcionira sjajno mimo stvarnosti ukojoj, na primjer, neka NBA-zvije-zda optuæena za silovanje psuje su-parnike i navijaËe i pojavljuje se naparketu iz dana u dan, svemu unatoË.Pritom joπ zarauje stotine tisuÊa do-lara tjedno, za πto su se moæda izbo-rili njeni - roditelji.


UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Sudionici Prvenstva Zagreba u maËevanju 28. lipnja 1931. ispred zgrade Hrvatskog sokola.Gornji red: Hugo Arnstein, Gustav Raunacher, Jules Bar, Marjan Pengov i Drago Mandele

Donji red: Antun Cestnik, Vladimir MaæuraniÊ, Stane Seunig i Joæe Seunig

GODINA 38 • BROJ 141 • LIPANJ 2007.


U povodu puπtanja u promet dionice æeljezniËke pruge od Rijeke do Karlovca, ulistopadu 1873. u Rijeci je odigrana prva nogometna utakmica u kojoj su nastupilimaarski i engleski inæenjeri i tehniËari. Na utakmici su nastupili i domaÊistrojarski radnici zaposleni u tvornici torpeda

PRIJE 134 GODINE

Piπe Ferruccio Burburan

URijeku kao grad s posebnim statusom, Corpus sepa-ratum, unutar Austro-Ugarske Monarhije poËeli su udrugoj polovici XIX. stoljeÊa doseljavati engleski

pomorci, trgovci, bankari, inæenjeri, industrijalci i obrtnici.Oni su s vremenom osnovali poduzetniËko-trgovaËku ko-loniju Ëiji su predvodnici bili tvorniËari Moline i Smith iveletrgovci Haire i Smart. U Rijeku je 1856. doπao i engle-ski inæenjer Robert Whitehead, koji je prihvatio posao te-hniËkog upravitelja poduzeÊa Stabilimento tecnico fiumano(RijeËki tehniËki zavod), koje je 1872. godine i kupio. Kaopartner izumitelja torpeda Giovannija Luppisa, Whiteheadje poËeo unosnu proizvodnju tog razornog oruæja. U tvor-nici je tada radilo nekoliko engleskih inæenjera i tehniËara.Oni su u slobodno vrijemeigrali kriket, tenis i nogo-met, a bavili su se i konji-Ëkim πportom.

Prva nogometna

utakmica

Engleski inæenjeri i te-hniËari uskoro su bili anga-æirani na izgradnji æeljezni-Ëke pruge od Rijeke do Bu-dimpeπte. U povodu puπta-nja u promet dionice od Ri-jeke do Karlovca, u listopa-du 1873. godine u Rijeci jeodigrana prva nogometnautakmica u kojoj su nastu-pili maarski i engleski in-æenjeri i tehniËari. Na uta-kmici su nastupili i domaÊistrojarski radnici zaposleniu Whiteheadovoj tvornicitorpeda. U veljaËi 1877. uspostavljena je stalna trgovaËkabrodska linija izmeu Liverpoola i Rijeke, koju je odræava-la kompanija John Glynn and Son. BoraveÊi u rijeËkoj luciengleski su pomorci igrali nogomet na slobodnim dijelovi-ma pristaniπta. Kada nije bilo dovoljno igraËa, ukljuËivalisu se i RijeËani. U zadnjem desetljeÊu XIX. i u prvim go-dinama XX. stoljeÊa u Rijeku su Ëesto dolazili i brodovi en-gleske ratne mornarice. »im bi se usidrili, odmah su nasto-jali dogovoriti koriπtenje nekog pogodnog terena da bi veÊslijedeÊi dan mogli zaigrati nogomet, onda nazivan Foot-

ball Association. U dogovorima o koriπtenju igraliπta kao iukljuËivanju rijeËkih πportaπa u igru obiËno bi posredovalibritanski konzulat u Rijeci i Istitut dello Sport kojim je ru-kovodio H. Wilhelm Stiller.

PoËeci organiziranog nogometa u Rijeci

Maarska vlada je 1890. godine donijela odluku o uvo-enju obavezne nastave tjelovjeæbe u sve rijeËke πkole. Dase razbije monotonija tadaπnje tjelovjeæbe, u nastavu suuvedeni elementi nogometa. Ta je igra sve viπe oduπevlja-vala πkolsku mladeæ pa se u πkolama Rijeke i Suπaka poËi-nju osnivati πkolske ekipe. U sveuËiliπnim srediπtima ta-daπnje monarhije, BeËu i Budimpeπti, nogomet se organizi-

rano igrao pa su se s njimupoznali i rijeËki studentikoji su ondje boravili. Dalj-nji poticaj razvoju nogome-ta u Rijeci dali su engleskipomorci koji su kontinuira-no boravili u gradu. Od1903. do 1914. engleskabrodska kompanija „Cu-nard Line” iz Liveroolaodræavala je stalnu brodskuliniju od Rijeke do NewYorka. U Rijeci je u to vri-jeme praktiËki bila samojedna povrπina pogodna zaigranje nogometa. Bilo jeto zemljiπte obiteljiKvassay u dijelu grada po-znatom pod nazivom „Pi-oppi” ili „Pod Jelπun”, ne-daleko od ulaza u tvornicutorpeda Whitehead &Co.

Na Suπaku je jedini pogodan teren za igranje nogometa biou MartinπÊici. Prikladna povrπina, koju su nazivali „Podkavun”, nalazila se na mjestu danaπnjeg parkiraliπta brodo-gradiliπta „Viktor Lenac”. Tamo bi se improviziralo nogo-metno igraliπte, ispoËetka s vratnicama od naslaganog ka-menja, a kasnije od drva. Vratnice nisu bile stabilne, jer jegornja preËka bila nategnuto uæe, tako da su se, kada bi lo-pta pogodila vratnicu, sruπila cijela vrata pa je bilo teπkoprosuditi je li postignut pogodak. Ipak, najvaænije je biloigrati. Englezi su ponekad, prema kazivanju Nikole Boπko-

Kako je Rijeka upoznala nogomet

2

Prvi susret Atletico cluba iz Rijeke i Prvog nogometnog i πportskogkluba (PNI©K) iz Zagreba odigran 1905. godine.

Rezultat 4-3 za PNI©K


viÊa, uz igraliπte dopremali nakolima baËve piva. Na njimaje znalo biti priËvrπÊeno i veli-ko zvono koje je oznaËilo sva-ki postignuti pogodak.

Prvi nogometni klubovi u

Rijeci i Suπaku

Zanimanje za nogomet sveje viπe rastao pa je poËetkomXX. stoljeÊa doπlo do osniva-nja πportskih druπtava u koji-ma se igrao i nogomet. Clubatletico fiumano (RijeËki atlet-ski klub) osnovan je 20. velja-Ëe 1905. Na osnivaËkoj skup-πtini za predsjednika je iza-bran dr. Eugenio Pazmany, aza tajnika Biagio Dorigo. Da-na 14. travnja 1905. Odjel ja-vne sigurnosti Graanskog magistrata odobrio je akt o re-gistraciji, i to za bavljenje gimnastikom, plivanjem, lakomi teπkom atletikom i nogometom. Napokon, u nedjelju, 23.travnja 1905. dogovorena je prva utakmica s nogometnomekipom engleskog parobroda „Slavonia” u vlasniπtvu bro-dara „Cunard Line”. Bila je to prva sluæbena i ujedno prvameunarodna nogometna utakmica u Rijeci. U domaÊoj suekipi nastupili Debello, Kniff, Bob, Hojos, Forward, Sze-mes, Mestre, Hajnal, Kertesz, Mathiasko i Brillante. Kasni-je su u igru uπli Diamant, Schoen i Fink. Za momËad F.C.Slavonia nastupili su J. Wilkinson, R. Stewart, W. Roberts,J. Curzen, J. Webber, G. Corlett, G. Skilling, W. Platt, W.Bligh, W. O'Malley i W. Titley.

Prva utakmica je uspjela u svakom pogledu

Utakmica je odigrana na igraliπtu „Pioppi” odnosno „PodJelπun”. U izvjeπtaju s utakmice iz rijeËkih novina La Bi-lancia od 25. travnja 1905. moæe se proËitati: Zanimljivautakmica izvrsno je uspjela u svakom pogledu. Ne vjeruje-mo da pretjerujemo ako kaæemo da je bilo prisutno baremizmeu 500 i 600 gledatelja od kojih je veÊi dio imao prili-ke prvi put gledati nogometnu utakmicu. Gledatelji su s pu-no entuzijazma i emocija pratili pojedine faze utakmice, adokaz tome su bili kontinuirani povici ohrabrivanja, Ëue-nja i sliËnog koji su dolazili iz publike koja je na kraju uta-kmice bila zadovoljna. Meu publikom nalazili su se i nekeod najuglednijih osoba, Ëasnici kao i predstavnici raznihsportskih klubova. »ast izvoenja poËetnog udarca pripalaje plemenitoj gospoici kÊerci πtovanog engleskog konzulagospodina Fabera. U najkraÊim crtama, utakmica se odvi-jala na slijedeÊi naËin: nakon πto su RijeËani odabrali stra-nu igraliπta, zapoËela je igra. Englezi su rijetko uspijevalipribliæiti se vratima naπih koji su u obrani igrali vrlo am-biciozno i s mnogo energije. U 26. minuti prvog poluvre-mena Englezi su, meutim, bili ti koji su nakon æestoke bor-be uspjeli doÊi do jedne lopte koju su plasirali u gol doma-Êih. To je bilo iz publike popraÊeno uzvicima: „bravo”,„eviva”, „eljen”, itd. RijeËani su sada joπ viπe pritisli i sveËeπÊe dolazili pred vrata protivnika. Njihove napade En-glezi su uspjeπno odbijali u Ëemu se posebno isticao njihovdesni bek Stewart, koji je uostalom i u Engleskoj veoma po-znat kao odliËan igraË.

Englezi su ipak pobijedili

U nastavku izvjeπtaja iz La Bilancia Ëitamo: U drugompoluvremenu veÊ se osjeÊao umor kod oba dvije momËaditako da su se napadi izmjenjivali Ëas s jedne Ëas s druge

strane. Englezi su uspjeli zabiti joπ jedan gol. U poslje-dnjim trenucima, RijeËani su uËinili i zadnji napor da po-stignu poËasni pogodak. Uspjeli su proÊi i izvanrednog de-snog beka, lijevo krilo domaÊih uputilo je udarac premavratima Engleza, ali je lopta fijuknula kojih 2 do 3 cmiznad istih. Publika je pomislila da je postignut gol i poËe-la je pljeskati i uzvikivati zbog odliËno izvedenog napadaRijeËana, ali ostalo je 2-0 za Engleze. U cjelini gledano, ia-ko ne stvarno, moralni pobjednici su RijeËani kod kojih suse posebno isticali Kertesz, Mathiasko, Diamant, Schoen iFink. Kod Engleza najbolji su bili Stewart, Titley i Platt.Joπ bismo dodali koju o sucu utakmice. Ne æelimo reÊi daje bio pristran, ali je Ëinjenica da je stalno svirao prekrπajeu korist Engleza, a one koje su oni poËinili kao da nije æe-lio vidjeti.

Prvi susret s domaÊim klubom

Na sljedeÊim utakmicama, za Club atletico fiumano zai-grao je i Fiorello La Guardia, kasnije poznati gradonaËel-nik New Yorka, koji je od 1904. do 1906. godine u Rijecibio ameriËki konzularni agent. Club atletico fiumano je 3.prosinca 1905. prvi put odigrao utakmicu s jednim hrvat-skim klubom. PNI©K (Prvi nogometni i πportski klub) izZagreba pobijedio je s 4-3. Zanimljivo je da su im se Rije-Ëani revanπirali pola godine kasnije, kada su bili bolji u Za-grebu (2-0). Od 1907. godine Club atletico fiumano viπe ni-je igrao nogometne utakmice, a zadræao je aktivnosti u gi-mnastici, plivanju i hrvanju. Od tada nogomet u Rijeci igra-ju Ëlanovi Club sportivo Olimpia, koji su 1904. osnovaliCarlo Colussi, buduÊi gradonaËelnik Rijeke, braÊa Mitro-vich, Antonio Marchich, Aristodemo Susmel i AgesilaoSatti. Prvu utakmicu s engleskim F.C. Carpathia klub jeodigrao 8. lipnja 1908. na igraliπtu u MartinπÊici i izgubio1-3. Meutim, veÊ tjedan dana kasnije Club sportivo Olim-pia je ubiljeæio povijesnu pobjedu protiv momËadi engle-skog parobroda F.C. Brescia (1-0).

Literatura

1. Burburan, F., Moranjak, Z. (2006). Rijeka nogometa. Rijeka:Grafika Zambelli.

2. Dibenedetto, L. (2005). El balon Fiuman. Milano: vlastitanaklada.

3. BoπkoviÊ, N. (1972). Uspomene na sportsku djelatnost u Ri-jeci i Suπaku 1906. - 1914. Povijest sporta, 9 (3), 821 - 838.

Kantrida prije Prvog svjetskog rata

3


Piπe Zdenko JajËeviÊ

PRVA HRVATSKA ETAPNA BICIKLISTI»KA UTRKA VOÆENA JE PRIJE 70 GODINA

Kroz Hrvatsku i Sloveniju

4

Viπednevne biciklistiËke etapne utrke uvedene su poËe-tkom XX. stoljeÊa. Prva etapna utrka, i to najveÊa inajteæa biciklistiËka utrka na svijetu „Tour de France“,

voæena je prvi put 1903. godine. Druga najpoznatija etapnautrka na svijetu - „Giro d Italia“ zapoËela je 1909., a poslijesu startale i etapne utrke u NjemaËkoj, ©vicarskoj, ©panjol-skoj i drugim zemljama. To su bile etapne utrke profesional-ca, a amaterske su zapoËele oko 1930. godine.

Prva poznatija etapna utrka na kojoj su sudjelovali hrvatskivozaËi bila je utrka „Oko Rumunjske“, prvi put odræana1934. Na toj utrci naπi su vozaËi 1935. i 1936. ostvarili dobarrezultat pa su 1936. pozvani na „Tour de France“. BuduÊi daje to utrka profesionalaca, kao amateri nisu mogli sudjelova-ti, pa su im izdali neovisne dozvole (licence). Tako su Stje-pan Grgac, Rudolf Fiket i Stjepan LjubiÊ iz Zagreba te FrancAbulnar iz Ljubljane postali u neku ruku profesionalci, alisamo na papiru. Neovisni vozaËi (independenti) bili su kate-gorija poluprofesionalnih vozaËa koji su mogli sudjelovati nautrkama i s amaterima i profesionalcima. Naπi biciklisti ko-ji su 1936. nastupili na „Tour de France“ nisu ni raËunali naneki uspjeh, nego samo da steknu iskustva i eventualnozavrπe najteæu biciklistiËku utrku. To bi zapravo bio velikipothvat, ali im nije uspjelo. Do 14. etape ispali su svi, a naj-dulje se u utrci zadræao Stjepan Grgac. Naime, prema pravi-lima te utrke ispali bi svi oni vozaËi koji bi imali 10 do 15 po-sto slabije vrijeme od pobjednika etape. Osim naπih vozaËa,na takav su naËin ispali i svi vo-zaËi iz NjemaËke, Rumunjske iAustrije. Od 94 vozaËa koliko ihje startalo u prvoj etapi „Tour deFrancea“ 1936. godine, utrku jezavrπilo 45.

Hrvatski „Tour de France“

Prva naπa domaÊa etapna utrkaorganizirana je po Hrvatskoj iSloveniji od 28. do 30. svibnja1937. godine. Pokrenuli su je sa-mi biciklisti, æeleÊi steÊi nuænoiskustvo koje im je nedostajalokada bi nastupili u konkurencijiponajboljih europskih vozaËa. Ati su uspjesi varirali. Na utrci„Oko Rumunjske“ hrvatski subiciklisti od πest etapa pobijediliu pet, dok su na utrci „Oko Fran-cuske“ svi odustali.

Inicijator utrke bio je biciklistStjepan LjubiÊ. On je nagovorio

Vladimira BiÊaniÊa, glavnog uredni-ka Ilustriranih sportskih novosti, dataj list preuzme organizaciju prve eta-pne utrke u Hrvatskoj. Organizacijaje bila mukotrpna. NajveÊi je pro-blem, kao i uvijek, bio novac. BuduÊida utrka nije ranije planirana, Kotu-raπki savez Kraljevine Jugoslavije sasjediπtem u Zagrebu nije dao ni dina-ra, a nije pokazao ni veÊi interes.

Odazvali su se trgovci i proizvoaËi bicikla i guma, ali samoskromnim prilozima. Ilustrirane sportske novosti su tiskalespecijalni broj s reklamama. Ni odaziv na utrku nije bio ve-lik. Prijavilo se 15 vozaËa od kojih je 11 zavrπilo utrku. Star-talo je 12 amatera (August Prosenik, Franc Gartner, Mijo Or-muæ, ©tefan Roæman, Matija PavliËiÊ, Dragoljub DavidoviÊ,Josip Pokupec, Mijo MigaliÊ, Franc Briceli, Drago IvkoviÊ,Matija Zaborski, Jure KaËiÊ) i tri neovisna vozaËa (StjepanGrgac, Stjepan LjubiÊ, Rudolf Fiket). Oni su startali zajedno,ali se njihov plasman vodio posebno.

Utrka je trajala tri dana

Prva hrvatska etapna biciklistiËka utrka imala je skromnetri etape, odnosno πest poluetapa. Svakog od tri dana vozilose ujutro i poslijepodne. Start prve etape utrke bio je u Masa-rikovoj ulici ispred redakcije Ilustriranih sportskih novosti.

Utrku su pokrenuli sami biciklisti, æeleÊi steÊi nuæno iskustvo koje im jenedostajalo kada bi nastupili u konkurenciji ponajboljih europskih vozaËa.Inicijator je bio biciklist Stjepan LjubiÊ, koji je nagovorio Vladimira BiÊaniÊa,glavnog urednika Ilustriranih sportskih novosti, da taj list preuzmeorganizaciju prve etapne utrke u Hrvatskoj. Organizacija je bila mukotrpna.NajveÊi je problem, kao i uvijek, bio novac

Stjepan Grgac, Stjepan LjubiÊ, Rudolf Fiket i FrancAbulnar na „Tour de Franceu“ 1936.

Vladimir BiÊaniÊ


5

Prva poluetapa vodila je do Kar-lovca (62 km), a druga od Karlov-ca do Ljubljane preko Novog Me-sta (131 km). Pobjednici prvogadana bili su Grgac i Prosenik.Drugog dana vozilo se od Ljublja-ne do Celja (75 km) i od Celja doMaribora (62 km). Na cilj u Celjuprvi je stigao Mijo Ormuæ, odmahiza njega Prosinek i Grgac, a u Ma-riboru je prvi bio Prosenik. TreÊegdana vozilo se od Maribora do Va-raædina (68 km), a nakon toga odVaraædina do Zagreba (122 km).Na cilju u Varaædinu prvi je bio©tefan Roæman, a u Zagrebu Gr-gac.

U konaËnom poretku kod amate-ra je pobijedio August Prosenik, aStjepan Grgac u konkurenciji neo-visnih vozaËa. Prvo je Ëudo da suoba vozaËa postigla isto vrijeme -17;22:06.6. Na cilj svake etape sti-zali su gotovo izjednaËeni. IskusniStjepan LjubiÊ je zbog teπkog padaodustao. Na cilj u Zagrebu, nakon510 kilometara, stiglo je devetamatera i dva neovisna vozaËa.UnatoË relativno malom broju eta-pa i relativno malom broju sudio-nika, a s obzirom na uvjete u koji-ma se zbivala, uspjeh utrke bio jeizvanredan.

Nagrade nisu bile

naroËito vrijedne

Organizacija je provedena u izu-zetno skromnim uvjetima. Osimnovca, nedostajali su i ljudi, a iiskustvo. U bezbroj situacija nijebilo pomoÊi trenera i tehniËke slu-æbe. Utrka je praktiËno proπla bezmedicinskih usluga, bez okrjepnihstanica, bez radijskih i drugih veza,s ograniËenim moguÊnostima zasuce. VozaËi su sami nastojali popraviti bicikle, a nekoliko suputa pruæali i lijeËniËke usluge. Promet za vrijeme utrke nijebio zaustavljen. Ispred kolone koja se, na svu sreÊu, nije odu-æila, kretalo se motorno vozilo s rukovodstvom utrke.

Meutim, nije nedostajalo ljubavi i strasti biciklistiËkih za-nesenjaka. Dolazak na cilj nakon 510 km bio je pravi pot-hvat. Organizacijski odbor koji je pratio utrku u kontrolnomautu bio je oduπevljen zalaganjem vozaËa, iako je uoËi startaizraæavao sumnju u uspjeh utrke. Nagrade vozaËima nisu bi-le naroËito vrijedne, ali ni za odbaciti, piπe u izvjeπtaju Ilu-striranih sportskih novosti.

Ceste su bile loπe, posebno tamo gdje su bile nedavnopoπljunËane.Veliki usponi kod Metlike i Viπnja Gore, na po-luetapi Karlovac - Ljubljana, pa Trojane na poluetapi Lju-bljana - Celje i Veternica na djelu Varaædin - Zagreb stavlja-li su vozaËe na veliku kuπnju. Bilo je pohvala i kritika prveetapne utrke. Nakon utrke Prosenik je izjavio: Zadovoljansam s cijelom priredbom i organizacijom. Bilo je bolje negona sliËnim priredbama, gdje sam do sada vozio. Svugdje sunas lijepo doËekali. Tek me smeta, kako moæe biti isto vrije-

me mene i Grgca, kada sam ja njega za veÊe razmake tukao,nego on mene?!

Pobjednik u konkurenciji neovisnih vozaËa Stjepan Grgac jerekao: I ja sam vrlo zadovoljan organizacijom, uzevπi u obzir daje priredba organizirana prvi put. Vjerujem da Êe do godine bi-ti bolje i da Êe se ta priredba znatno razviti i popularizirati. Ta-ko Êemo i mi neovisni vozaËi moÊi startati u naπoj domovini.

Utrka se vozila sve do 1954.

Utrka “Kroz Hrvatsku i Sloveniju” odræana je i 1938. i1940. Pobjednik druge utrke bio je Drago DavidoviÊ, a treÊeNikola PenËev. Nakon II svjetskog rata utrka se vozi u ra-zdoblju od 1947. do 1954. Od 1949. utrka postaje meunaro-dna, a od 1955. mijenja naziv u “Utrka kroz Jugoslaviju”.

Literatura

1. LjubiÊ, S. (1965). 80 godina biciklistiËkog sporta u Hrvat-skoj. Zagreb: Sportska πtampa.

2. JeπiÊ, D. (1965). Biciklizam. Zagreb: Sportska πtampa.3. Ilustrirane sportske novosti, 1937(2), 23, 1. VI , str. 1 - 4.

Sudionici utrke „Kroz Hrvatsku i Sloveniju“ neposrednonakon starta, 28. svibnja 1937.

Sudionici prve utrke Kroz Hrvatsku i Sloveniju na posljednjojetapi od Varaædina do Zagreba, 30. svibnja 1937.


Prije 80 godina roen je Bernard Vukas. U Hajdukovom je dresu odigrao 615 utakmica ipostigao 300 zgoditaka. OsvajaË je dviju srebrnih olimpijskih medalja, 1948. godine uLondonu i 1952. u Helsinkiju. Nastupio je i na dva svjetska nogometna prvenstva - 1950.godine u Brazilu i 1954. u ©vicarskoj

OBLJETNICE

Piπe Jurica GizdiÊ

Oni koji su gledali kako igra Ber-nard Vukas, popularni Bajdo,kaæu da je on doista bio nogo-

metni umjetnik. Roen je u Zagrebu 1.svibnja 1927. godine. Bio je jugosla-venski nogometni reprezentativac, na-padaË, graditelj igre, vrstan strijelac,nenadmaπan dribler.

Velikan svjetskoga i hrvatskog nogo-meta Bernard Vukas Bajdo zapoËeo jenogometnu karijeru odmah nakonzavrπetka osnovne πkole 1938. godineu Zagrebu. Joπ u srednjoj πkoli se istiËemeu svojim vrπnjacima kao talentiraninogometaπ. VeÊ 1940. godine igra me-u omladincima zagrebaËkog Hrvat-skog πportskog kluba Concordia.

„Hajdukovac" i dresom i srcem

Rat 1941. godine prekida njegovonogometno napredovanje. Odmah na-kon rata istiËe se kao kvalitetan igraË uzagrebaËkim klubovima Amater i Za-greb. Njegov veliki talent otkrivaju Hajdukovi struËnjaci koji,u dogovoru s roditeljima, buduÊeg nogometnog majstora, tadaplavokosog mladiÊa, sele u grad pod Marjanom. Tako od1947. godine Bernard Vukas pripada Hajduku, ne samo dre-som, nego i srcem.

S kakvim uspjehom igra u Hajduku najbolji dokazuje πtoveÊ 27. lipnja 1948. godine igra prvu utakmicu za A reprezen-taciju Jugoslavije protiv Albanije u Beogradu, za Balkanskikup (0-0). Od reprezentacije se oprostio 18. svibnja 1957. go-dine nastupom protiv »ehoslovaËke u Bratislavi, na utakmiciza Internacionalni kup dr. Gerea (0-1).

U Hajdukovom je dresu odigrao 615 utakmica i postigao300 zgoditaka. S Hajdukom je 1950. i 1952. godine te u sezo-ni 1954./1955. osvojio naslov nogometnog prvaka Jugoslavi-je. Godine 1955. bio je najbolji strijelac prvenstva s 20 posti-gnutih zgoditaka. Od 1948. do 1957. godine za A reprezenta-ciju Jugoslavije nastupio je 59 puta i postigao 23 zgoditka.Nositelj je dviju srebrnih olimpijskih medalja koje je, kao Ëlannogometne reprezentacije, osvojio 1948. godine u Londonu i1952. u Helsinkiju. Nastupio je i na dva svjetska nogometnaprvenstva - 1950. godine u Brazilu i 1954. u ©vicarskoj. Jedanje od rijetkih europskih nogometaπa koji je dva puta nastupioza reprezentaciju Europe. Prvi put u Londonu 21. listopada1953. protiv nogometne reprezentacije Engleske (4-4), a dru-gi put 10. kolovoza 1955. godine u Belfastu protiv nogometnereprezentacije Velike Britanije. Na toj drugoj utakmici, koja jezavrπila pobjedom reprezentacije Kontinenta rezultatom 4-1,Bernard Vukas je postigao tri gola.

Prvi je naπ nogometaπ koji je kao pro-fesionalac igrao u inozemstvu. Od1957. godine igra za FC Bologna izistoimenog talijanskog grada, a u Haj-duk se vraÊa 1959. godine. Od 1962. jeprofesionalni igraË GAK-a (Grazer At-hletic Klub) iz Graza, zatim Austrije izKlagenfurta i KSV iz Kapfenberga. UAustriji je igrao pet prvenstvenih sezo-na. Iz Austrije ponovno dolazi u Haj-duk, ali ovaj put kao tehniËki direktor,odnosno trener. Tu duænost potom kra-tko vrijeme obavlja i u Nogometnomklubu Zagreb.

NajveÊi svih vremena

Bajdo je bio velik igraË, najveÊi igraËHajduka svih vremena. Za njegove su-vremenike ostat Êe nezaboravne Vuka-sove majstorije i poπtena igra na svakojutakmici. Iako ga protivnici na utakmi-cama nisu πtedjeli, nego su, naprotiv,protiv njega igrali i opasno, nikada nije

zbog ozljede otiπao s terena. Uvijek je imao snage i znanja daizdræi do kraja. Kako se pak on ponaπao prema drugima, go-vori podatak da nikada nije bio iskljuËen iz igre.

Bio je pravi uzor u svemu Ëasnome i dostojanstvenome,ukljuËujuÊi i njegovu ljubav prema dresu Hajduka i svojoj do-movini. Nositelj je brojnih πportskih priznanja, od kojih izdva-jamo da je u anketi VeËernjega lista proglaπen najboljim hr-vatskim πportaπem XX. stoljeÊa. U prvenstvenoj sezoni1952./1953. je kao najbolji nogometaπ sezone nagraen "æu-tom majicom" Narodnog sporta. U anketi Slobodne Dalmaci-je 1955. godine izabran je za najboljeg πportaπa Dalmacije, a1955. i iduÊe 1956. u anketi Narodnog sporta proglaπen je naj-boljim πportaπem Jugoslavije. Nositelj je najveÊih Hajdukovihpriznanja, Zlatne znaËke Hajduka s briljantom i Zlatne kape-tanske trake. Hrvatski nogometni savez proglasio ga je 2004.godine najboljim hrvatskim nogometaπem stoljeÊa.

Umro je u Zagrebu 4. travnja 1983. godine, a pokopan je nazagrebaËkom groblju Mirogoj.

Samo u superlativima

I danas, poslije viπe od 24 godine da Bajdo nije meu æivi-ma, njegovi suigraËi i prijatelji rado ga se sjeÊaju, a o njemukao nogometaπu i Ëovjeku govore samo u superlativima.

Vladimir Beara: Moj dragi Bajdo bio je superklasni nogo-metaπ. Pravi umjetnik baluna. Zasluæio je mjesto u najboljojnavalnoj petorci svijeta. S njim sam igrao u Hajduku, repre-zentacijama Jugoslavije i Europe, svijeta. Bio je nenadmaπandribler, sjajan strijelac, veliki dodavaË. Bio je nogometni

Nogometni umjetnik

6


kralj! I puno dobar Ëovjek. Svakome je pomagao, nikoga nijeodbijao…

Ivo Bego: Bajdo je nogometno savrπenstvo ! S tim sam sve ka-zao. »udo od igraËa, Ëudo od Ëovika. Imao je uroenu snagu, ni-je puno trenirao. Svi govore da je bio veliki æongler baluna,straπan golgeter…Sve je to istina, ali istina je i to da je Bajdomogao trËati viπe nego tri kvarta momËadi Hajduka zajedno.

Bogdan KragiÊ: Bajdo je bio najbolji napadaË svijeta: naj-bolje desno krilo, najbolja desna spojka, najbolji centarfor,

najbolja lijeva spojka, najbolje lijevo krilo! Dovoljno je reÊisamo ovo: o balunu je znao - sve.

Frane MatoπiÊ: Nikad nisam igrao s boljim igraËem, a nikadnisam vidio da ima boljih u protivniËkoj momËadi. Vukas jebio jedini nogometaπ kojemu se nikada nigdje nije zviædalo.

Rajko MitiÊ: Bajdo je bio velik nogometaπ. Ne pamtim dasmo ikada imali boljeg driblera, koji je bio sam u stanju odlu-Ëiti utakmicu. Prvi je poËeo igrati na mjestu centarfora. Imaoje odliËan radijus kretanja, a πto je najvaænije, nije bio sebi-Ëan.

Todor VeslinoviÊ: Milina je bilo igrati uz Bajdu. Nitko kaoon nije znao tako povuÊi mlae, pomoÊi im, trËati za njih,utjeπiti kad ne ide. Bio je neponovljiv, veliËanstven, jedan odnajboljih, ako ne i najbolji u plejadi mnogobrojnih nogome-taπa na ovim prostorima. Kako li je samo igrao u Torinu, izlu-ivao svoje Ëuvare, meni servirao πansu iz koje sam postigaovodeÊi gol. Vukasa su Talijani tada proglasili nogometnim Ëa-robnjakom.

Literatura

1. MagdiÊ, Z. (1998). Tako je æivio i igrao Bernard VukasBajdo. Zagreb: Europtics doo

2. GizdiÊ, J. (2004). Iz bijelog u dræavni dres. Zagreb - Split:Libera Editio.

3. FrntiÊ, F.(1983).Bernard Vukas - Bajdo (Zagreb, 1. svibnja1927 - 4. travnja 1983). Povijest sporta, 56 (14), 229 - 231.

Lijevo:

U Bologni je Vukasimao blistavih dana.Potez za πkolskeudæbenike

Dolje:

Mirko, ovog puta - ja.Bajdina je lopta u

mreæi. Mirko Braun“»arli” je samo pratitelj

Dolje lijevo:

Hajdukove legende,dva tijela - jedan duh:Frane MatoπiÊ i Bajdo Vukas

7


©PORTSKA MUZEOLOGIJA

Ivan Vladimir MaæuraniÊ roen je u Karlovcu, 7. travnja1915. godine u poznatoj intelektualnoj graanskoj obiteljiMaæuraniÊa. Njegov pradjed, pjesnik Ivan MaæuraniÊ, bio

je prvi hrvatski ban puËanin Ëija je supruga bila sestra jeziko-slovca Dimitrija Demetera. Otac Boæidar (Darko) bio je frega-tni kapetan i talentirani slikar i maËevalac, a Vladimirova teta- svjetski priznata knjiæevnica Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ. Gimna-ziju je polazio u Karlovcu i Zagrebu (gdje je maturirao 1934.),a fakultetsko obrazovanje stekao je u Zagrebu na Pravnom fa-kultetu i u Parizu, gdje je studirao slikarstvo kod GeorgesaBraquea (1938./1939).

Floret - prvo oruæje

MaËevati je poËeo 1930. godine. Prvo oruæje mu je floret injemu ostaje vjeran do kraja karijere. MaË i sablju nije treni-rao iako je prema potrebi, za ekipna natjecanja, nastupao i utim disciplinama. Prvi uËitelji u floretu bili su mu dr. FranjoBuËar (1930.) i otac Boæidar MaæuraniÊ, a zatim Milutin Fabi-janec. Od 1932. uËi u Zagrebu kod Francesca Tirellija i Dan-tea Galantea, a 1938./1939. u Parizu kod Mauricea Gardèrea injegovog sina Andréa Gardèrea. Poslije II. svjetskog rata, kra-

tko su ga poduËavali Stjepan Kerec i Venecijanac Ennio Za-michieli, a 1958. Maar Janos Kevey.

Bio je Ëlan Kluba prijatelja maËevanja u Gornjem Gradu,zatim Ëlan maËevalaËke sekcije Hrvatskog πportskog klubaConcordia (1931.), ZagrebaËkog maËevalaËkog kluba ZA-MAK (1935. - 1945.) i napokon Akademskog maËevalaËkogkluba Mladost (od 1947. do smrti, 1985.).

Nastupio na OI 1936.

Senior je postao osvojivπi juniorsko prvenstvo Jugoslavije ufloretu (1932.). Na turnirima je nastupao od 1932. do 1950. go-dine. Od 1935. bio je stalni Ëlan klupskih, gradskih, banovin-skih, republiËkih i dræavnih reprezentacija. U inozemstvu je na-stupao u Austriji, Maarskoj, »eπkoj i SlovaËkoj, NjemaËkoj,Italiji, Francuskoj, Rumunjskoj i Turskoj, svuda sa zavidnimuspjehom. Nastupio je na Prvenstvu Male antante u Pragu1937. Na Olimpijskim igrama u Berlinu (1936.) bio je Ëlan dr-æavne reprezentacije i uvijek je smatrao pogreπkom πto ga je ta-daπnji izbornik Rudolf Cvetko tom prilikom stavio u ekipu zamaË a ne floret, s obzirom na to da je bio tipiËan floretist i timoruæjem postigao svoje najveÊe uspjehe.

Studij slikarstva u Parizu

Na Igrama u Berlinu upozna-je i francuske maËevaoce, bra-Êu Gardère, i to prijateljstvodovodi do MaæuraniÊeva odla-ska u Pariz 1938. godine. U Pa-rizu je trenirao u Sali Gardère istudirao slikarstvo kod George-sa Braquea - svjetski poznatogslikara koji se u pregledima po-vijesti umjetnosti navodi kaozaËetnik kubizma, uz Pabla Pi-cassa. Zanimljivost vezana uznjegov boravak u Parizu je po-datak da je Ëlanarina u maËeva-laËkom klubu iznosila treÊinuukupnog iznosa koji je Maæu-raniÊ troπio na æivot i studij utom gradu. U Francuskoj nasta-vlja nizati πportske uspjehe -1938. maËuje za momËad“Stranci u Parizu” te donosidvije pobjede, a iste godine uParizu pobjeuje Charlesa Lio-na, prvaka Francuske i drugo-plasiranog na Svjetskom pr-venstvu (10-7).

Vladimir MaæuraniÊ je kljuËna figura hrvatskog πportskog maËevanja. Bezobzira na prvu hrvatsku olimpijsku medalju koju je Milan NeraliÊ osvojio uParizu 1900. maËujuÊi sabljom u konkurenciji uËitelja maËevanja, mora se imatina umu da je NeraliÊ karijeru ostvario izvan granica Hrvatske

8

©portaπ i umjetnik

Piπe Ana PopovËiÊ

Trening Ëlanova AMK Mladost u dvorani gimnazije na Rooseveltovu trgu 1950. godine. MaËuju: Branko Kræiπnik (lijevo) i Vladimir MaæuraniÊ


Vrstan maËevalac i vrhunski trener

Seniorski prvak Jugoslavije bio je 1947.,1949. i 1951. Godine 1949. prvak je Graza(Austrija). Na Prvenstvu gradova (BeË, 1950.)pobjeuje sve protivnike, a isto tako i u Bonnui Münchenu. Imao je nesreÊu da mu se maËe-valaËki najplodnije razdoblje poklapa s II.svjetskim ratom, kad nisu odræavane ni olim-pijske igre niti ostala natjecanja. Od 1950. do1968. Vladimir MaæuraniÊ bio je stalni trener iuËitelj AMK Mladost u Zagrebu. Od 1968. do1970. poduËava maËevaoce u Salzburgu (Au-strija). Vrativπi se u Zagreb, nastavio je plodo-nosni rad u AMK Mladost do svojeg umirovlje-nja, 30. lipnja 1984.

UËitelj brojnih maËevaoca

Njegovi uËenici, juniorski i seniorski prvaci, bili su: BrankoKræiπnik, Radoslav FabijaniÊ, Branko ©ojat, Branko Gaπpa-rac, –uro JelaËiÊ, Nandi SuËiÊ, Zdravko MartiniÊ, DubravkoIvanoviÊ, Antun ÆivkoviÊ, Miha Tolnauer, Marijan HerjaniÊ,Boris BlaæiËko, Aleksandar Kreiziger, Bogomir JambroπiÊ,Mladen PintariÊ (mlai), Nikola KovaË, Tomislav LonËar, IvoWenzler i Sanjin KovaËiÊ, koji je na trenerskoj duænosti u Za-grebu naslijedio svog velikog uËitelja. Njegove najvrijednijeuËenice, od kojih neke juniorske i seniorske prvakinje, bile su:Anuπka VonËina (udana Feldman), Lovorka Gredelj (FegiÊ),Dagmar SuËiÊ (ÆivkoviÊ), Mara »upoviÊ (UrπiÊ), Stella Curi-naldi, Nedjeljka IlijaniÊ (Kadija), Branka Tretinjak (BoæiËe-viÊ), Rosana ©imunoviÊ (KovaËiÊ), Edna DomiÊ, Iva Fehman,te Ines Loknar (MijatoviÊ).

Joπ i danas se u maËevalaËkim krugovima citira njegovaizjava o Ivi Fehman koja je 80-ih bila dominantna figura uæenskom maËevanju. Kad mu je rekla da ne moæe doÊi na ju-tarnji trening radi obaveza na fakultetu, rekao joj je: Ima takopuno aka, a tako malo prvaka, doite na trening. Kao pravipripadnik stare graanske elite, osim djeci, svim je svojim

uËenicima persi-rao.

Trofejni

predmeti u

Hrvatskom

πportskom

muzeju

Osim maËeva-nja, VladimirMaæuraniÊ baviose slikarstvom(1962. izlaæe uLondonu). Izvr-stan je portretist istalni suradnik -slikar Arheo-loπkog muzeja uZagrebu. Kaodobar poznava-telj njemaËkog,francuskog i tali-janskog jezika,Ëesto je bio tu-maË naπim i stra-nim maËevaoci-

ma. Bio je izvanre-dno cijenjen i kao meunarodni maËevalaËki sudac.

Ivan Vladimir MaæuraniÊ imponirao je svojim velikimπportskim sposobnostima, a posebno dostojanstvenim dræa-njem visoko kulturna intelektualca. Umro je na 70. roendan,7. travnja 1985. Na posljednjem ispraÊaju na Mirogoju, poËa-snu straæu uz odar dræali su njegovi uËenici u maËevalaËkimodijelima i s oruæjem u spuπtenoj ruci, a njegov prijatelj iz dje-ËaËkih dana, Vladimir ©klopan, bacio je na lijes njegovo najo-miljenije oruæje - floret. Vladimir MaæuraniÊ poËiva u grobni-ci obitelji MaæuraniÊ u sjevernim arkadama na Mirogoju. SveMaæuraniÊeve sportske nagrade: pokale, medalje, plakete, pi-smena priznanja i diplome, kao i trenerski plastron i rukavicu- njegova je udovica Herta Gagern-MaæuraniÊ darovala Hrvat-skom πportskom muzeju u Zagrebu.

Literatura

1. RadoviÊ, M. (2003). XVIII. Memorijal Vladimir Maæu-raniÊ. Zagreb:MaËevalaËki savez Zagreba.

2. RadoviÊ, M. (1985). In memoriam Vladimir MaæuraniÊ.Zagreb: Vjesnik od 7. IV., str 34.

3. Kazivanje Sanjina KovaËiÊa, tajnika HrvatskogmaËevalaËkog saveza.

9

VladimirMaæuraniÊ usvom ateljeu uJurjevskoj 5


UZ 80. GODI©NJICU SMRTI JOSIPA HANU©A

Piπe Milivoj RadoviÊ

Josip Hanuπ roen je 29. svibnja 1852. u Svemyslicama,kotar Brandys nad Labom u »eπkoj. Njegov otac bio je je-dan od manjih zemljoradnika. Roditelji su æeljeli da im pr-

voroeni sin bude sveÊenik i zato su ga dali πkolovati. Prvi idrugi razred osnovne πkole zavrπio je u Svemyslicama, a tre-Êi i Ëetvrti te “staromjesku akademiËku gimnaziju” i trgovaËkuπkolu u Pragu (1872.). Oæenio se s Augustom Bartel u Ljublja-ni 1875. godine. Sva Hanuπeva djeca roena su u Zagrebu: Tosu: Augusta udana Weingarten, Josip, Marina udana Novoty,–uro, Darinka udana JerkoviÊ, Zdenka udana VrankoviÊ, Li-dija udana VlaËiÊ i Ankica udana KlobuËar. Sva Hanuπevadjeca bavila su se tjelovjeæbom. Svih πest kÊeri bile su vjeæba-Ëice u Hrvatskom sokolu. Zdenka VrankoviÊ igrala je tenis uZKD-u, a sin –uro bio je Ëlan Hrvatskog sokola u San Fran-ciscu.

Tjelovjeæbi vjeran cijelog æivota

Hanuπ je bio bankarski sluæbenik. Radio je u Pragu, Ljublja-ni i Zagrebu. Vjeæbanjem se bavio od 17. do 72. godine æivo-ta, redovito i neprekidno. Kao gimnazijalac se upoznao sa ze-mljakom Franitπekom Hochmannom koji je bio rodom izBrandysa. VeÊ kao 16-godiπnjak zanimao se za Sokol te je Ëe-sto promatrao vjeæbe s balkona u Praπkom sokolu. Na Hoc-hmannov se nagovor 2. listopada 1869. godine upisao u Praπkisokol, ali ne kao gimnazijalac, nego kao trgovaËki pomoÊnik,navodeÊi da ima 18 godina. Kao gimnazijalac nije u ono vri-jeme smio biti Ëlan nijednog druπtva. Mlad i tjelesno slab, Ha-nuπ je upisan u odjel najslabijih poËetnika, no doskora se toli-ko uvjeæbao da je preπao u odjel boljih vjeæbaËa, a 1870. prviput aktivo sudjeluje na javnoj vjeæbi koju je osobno vodio vo-a Miroslav Tyrπ.

Boravak u Ljubljani

Kada je zbog posla premjeπten u Ljubljanu, 7. veljaËe 1873.godine, upisao se u Juæni sokol. Od 1874. vodio je jedan odjel,a kasnije je, sve do travnja 1878., bio honorarni uËitelj Lju-bljanskog sokola. Nakon dvije godine rada æelio je postati uËi-telj gimnastike na srednjim πkolama u Ljubljani. Za to mu je“Sokol, telovadno druπtvo” izdalo sljedeÊu svjedodæbu: Potvr-uje se da gospodin Josip Hanuπ od 1. III 1873. do 1. X 1874.djelovao kao prednjak i pomoÊni uËitelj, a od 1. X 1874. do1875. kao samostalni uËitelj vjeæbanja Ëlanova Druπtva i uËe-nika srednjih πkola, koji su Ëlanovi toga druπtva.

Kada se 1878. vratio u Prag, u Praπkom sokolu je 22. listo-pada 1878. imenovan za kandidata prednjaËkog zbora (Ëeka-tel), a 1879. izabran je za pripravnika. U razdoblju od 1878.do 1883. Hanuπ je bio zapisniËar na sjednicama PrednjaËkogzbora, sjedeÊi uz Miroslava Tyrπa. Hanuπ je imao osobito lijeprukopis koji je zadræao do kraja æivota.

Dolazak u

Zagreb

BuduÊi da jeznao slovenskii hrvatski, Ha-nuπ je 1883.poslan u Za-greb za tajnikapodruænicepraπke banke“Slavija”. Tu jeponovno su-sreo svog so-kolskog drugaFranju Hoc-hmanna koji je 1876., nakon smrti Friedricha Singera, bio na-mjeπten u zagrebaËkom Hrvatskom sokolu kao voa, a u Za-grebu je zasnovao i obitelj. Hanuπ je u Hrvatskom sokoluodmah postao prednjak i tu je duænost obavljao sve do 1919.,kada je imenovan zaËasnim Ëlanom PrednjaËkog zbora Hrvat-skog sokola. Kasnije je vodio zdravstveni odjel starije braÊe.S Hochmannom se æivo zauzimao za rad æenskog pomlatka.Podigao je taj odjel i vodio ga do 1891. Poticao je i rad djevo-jaËkog odjela. Iz Zagreba Hanuπ 1885. ponovno odlazi u Prag,gdje ostaje do 1887. U Pragu je nastavio raditi kao prednjak uPraπkom sokolu.

Izuzetno vrijedan prednjak

Hanuπ je 1887. definitivno premjeπten u Zagreb, u podru-ænicu praπke banke “Slavija”. Tu je, kako je obiËavao govori-ti, ostao æivjeti u svojem milom i dragom Zagrebu, a u svojojdrugoj domovini Hrvatskoj. Generalni ravnatelj banke “Slavi-ja” postao je 1. sijeËnja 1887., a veÊ 19. sijeËnja 1887. imeno-van je prednjakom Hrvatskog sokola. Kao jedan od glavnihzadataka Hanuπ je sebi postavio da zainteresira πegrte za vje-æbanje u Hrvatskom sokolu, πto mu je 1912. i 1913. potpunouspjelo. Od mladiÊa iz tog odjela mnogi su postali izvrsni vje-æbaËi. Meu njima se isticao Franjo ©oba (1882. - 1972.) kojije, uz Aleksandra Freundenreicha (1892. - 1974.), bio neumor-ni dugogodiπnji prednjak, kao i mnogi drugi.

Tijekom gotovo 50 godina rada u Hrvatskom sokolu, oba-vljao je sve moguÊe duænosti. U PrednjaËkom zboru Hrvat-skog sokola bio je prednjak, blagajnik i voa. U Odboru je go-dinama bio blagajnik i zamjenik starjeπine. Od osnutka Hrvat-skog sokolskog saveza bio je zamjenik starjeπine do 1919. go-dine, a od 1923. zaËasni je starjeπina Hrvatskog sokola. Kadaje 1922. obnovljen Hrvatski sokolski savez, ponovo je zamje-nik starjeπine, a 1926. odlikovan je najviπom Ëasti: izabran jeprvim zaËasnim starjeπinom Hrvatskog sokolskog saveza. Su-djelovao je na svim Ëeπkim, hrvatskim i slovenskim svesokol-

10

Æivot posveÊen Hrvatskom sokolu U povodu 80. godiπnjice smrti Josipa Hanuπaobjavljujemo izvanredan Ëlanak vrsnog povjesniËaraπporta Milivoja RadoviÊa iz Ëasopisa Povijest sportabr. 38. iz oæujka 1979. godine


skim sletovima, brojnim æupskim sletovima imnogobrojnim javnim vjeæbama hrvatskog, slo-venskog i srpskog sokolstva.

Oslovljavanje u Hrvatskom sokolu

Oslovljavanje s “ti”i pozdrav “Zdravo” u»eπkoj su uvedeni 1862. U Juænom sokolu, ka-snije Ljubljanskom sokolu kao i u Hrvatskom so-kolu u Zagrebu, Ëlanovi su se oslovljavali raznimtitulama - gospodin, presvijetli, velemoæni, vele-uËeni… Hanuπ je, uz pomoÊ Franje Hochmanna,1890. uspio da se u prednjaËkom zboru uvedeoslovljavanje s “ti”- tikanje i pozdrav “Zdravo”.No oslovljavanje s “ti” u cijelom Hrvatskom so-kolu uvedeno je istom za starjeπinstva dr. JurjaVrbaniÊa (1896.). S Ëlanicama je to iπlo neπto te-æe. Isto tako, na Hanuπev prijedlog, uvedeno jeoslovljavanje s “brat” i “sestra” meu cjeloku-pnim Ëlanstvom.

Oduπevljeni sokolski govornik

Hanuπ je bio prvi i oduπevljeni sokolski govor-nik. Njegovi govori i sokolska predavanja bili suotvorena knjiga sokolske misli i ideje. Nije bilodruπtvenog, æupskog ili saveznog teËaja na kojemnije predavao. Odræao je bezbroj predavanja i nagovora o so-kolstvu u raznim druπtvima u Zagrebu i pokrajini. Kao Ëlan te-hniËkog odbora Hrvatskog sokolskog saveza djelovao je nasvim prednjaËkim teËajevima predajuÊi o teoriji i praksi tjelo-vjeæbe. Poznat je njegov govor 1911. godine na grobu FranjeHochmanna, kao i radiofonski govor o Hrvatskom sokolstvuna radio-stanici u Zagrebu 1927. Bio je to jedan od prvih go-vora o sokolstvu na zagrebaËkoj radio-stanici uopÊe. Napisaoje brojne Ëlanke u mnogim sokolskim Ëasopisima i kalendari-ma, a u Ëeπkom sokolskom Vjesniku izvjeπtavao je o djelova-nju hrvatskog sokolstva. Preveo je takoer s Ëeπkog na hrvat-ski razne struËne napise.

Kulturno-prosvjetni rad

Mnogo se trudio o sokolskom prosvjetnom radu. »im je1914. bio osnovan Odbor za prosvjetu sokolskog Ëlanstva,izabran je za proËelnika prosvjetnog odbora nakon spajanjazagrebaËkih sokola, a 1919. za proËelnika kulturno-prosvje-tnog odbora. Marljivo je sudjelovao u pjevaËkom zboru i nasokolskim izletima. NaroËito je bio aktivan u novoosnovanomπegrtskom odjelu Hrvatskog sokola 1912. U Pragu i Ljubljaniprireivao je πaljive zabave , tzv. πibrinke, a za mladih danarevno je sudjelovao u zabavnim odborima u Zagrebu. Josip

Hanuπ bio je osobito aktivan i u radu zagrebaËke “»eπke be-sede”, kojoj je bio predsjednik 1890. - 1891., 1908. -1912.,1914., 1918. - 1919.

Smrt na sokolskom zadatku

Umro je u sokolskoj odori i na sokolskom zadatku, naglomsmrÊu od kljenuti srca, u Hrvatskoj Dubici u nedjelju 14. ko-lovoza 1927. za vrijeme govora sokolima iz Bobovca, Staze,Novske, Hrvatske Dubice, Sunje i Kostajnice. U tom Ëasuizrekao je: Ova vjeæba bit Êe ispit vaπeg rada… Svi vi braÊo isestre, Hrvatski sokolovi. Zastao je, a zadnje su mu rijeËi za-drhtale. Htio se dohvatiti stabla pod kojim je stajao. Klonuo jena ruke sokola Grgurina, starjeπine iz Sunje i JuriËka iz Zagre-ba.

O Hanuπu su objavljeni brojni Ëlanci i napisi u sokolskoj idrugoj πtampi. U znak sjeÊanja na Josipa Hanuπa otkrivene suspomen-ploËe 24. rujna 1927. u dvorani Hrvatskog sokola uZagrebu, a 16. rujna 1929. u Hrvatskoj Dubici. Na Hanuπevugrobu 1929. postavljen je spomenik, jedan od ljepπih na Miro-goju. Grad Zagreb oduæio mu se tako πto je jednu ulicu nazvaonjegovim imenom. U poËast Hanuπu u Osijeku je 24. oæujka1928. osnovana Sokolska æupa “Hanuπeva” sa sjediπtem uVinkovcima.

I najzad, posluæimo se rijeËima dr. Lazara Cara koji je u po-vodu Hanuπeve smrti (Novosti,Zagreb, 16. kolovoza 1927.) na-pisao: …i tako nestade i zadnjegosnivaËa hrvatskog sokolstva. Ikao πto od braÊe »eha potjeËesokolska ideja, tako nam oni ubratu Hanuπu dadoπe i pravogapoπtola, izravnog uËenika veli-kog uËitelja i organizatora draMiroslava Tyrπa.

Literatura

1. BuËar, F. (1896). Gimnastika,1 (4), 158. i 175.

2. BuËar, F. (1920). Sokolski vje-snik, 1(3), 22.

3. Nazor, V. (1919). Omladina, 1(1), 217-225

11

Pogreb Josipa Hanuπa

Prednjaci Praπkog sokola 18. lipnja 1882. U sredini je Miroslav Tyrπ. Josip Hanuπ sjedi krajnje desno.


12

Usklopu 49. svjetskog stolnoteniskog prvenstva u dvora-ni Doma πportova, Muzej meunarodne stolnoteniske

federacije postavio je izloæbu pod nazivom Culture Evolu-tion Sport A Celebration of Table Tennis Heritage. Sjediπtei stalni postav ovog muzeja - ITTF Museum - je u Lausan-nei.

U sklopu velikih meunarodnih stolnoteniskih natjecanjaMuzej je ranije postavio izloæbe u Shanghaiu (2005.) i Bre-menu (2006.), a nakon Zagreba planira je postaviti u Gu-angshou i Pekingu (2008.). Tijekom 35 godina, fundus Mu-zeja skupili su privatni kolekcionari. Muzej ima 5000 pre-dmeta od koji je najstariji iz 1576. godine. Najvredniji pre-dmeti skupljeni su zahvaljujuÊi donatorima, meu kojima seistiËu Victor Barna, Standa Kolar, Miklos Szabados, IchiroOgimura i dr.

Raznoliki su predmeti bili izloæeni na 260 m2 povrπine.Predmeti su bili postavljeni prema sljedeÊim tematskim cje-linama: Kultura, Evolucija, Povijest i Slavni ljudi svijeta istolni tenis. Prikaz maraka sa stolnoteniskim motivima izlo-æio je Nikola Turk, ujedno i vodiË izloæbe. Povijesno i mu-zejski najvrjedniji predmeti nalazili su se u vitrinama u sre-dini dvorane, a na zidovima dvorane bila su platna veliËine300x120 cm na kojima su portreti i biografije svih dosadaπ-njih pobjednika na svjetskim prvenstvima u muπkoj i æen-skoj konkurenciji. U straænjem dijelu dvorane ureena jemala dvorana u kojoj su se projicirali najrazliËitiji filmovistolnoteniskih dogaaja sve od 1926. godine. S vanjskestrane zida na kojem se nalazio ulaz u „Muzej" bili su po-stavljeni panoi posveÊeni najveÊim imenima hrvatskog stol-nog tenisa. To su Æarko Dolinar, Dragutin ©urbek, AntunStipanËiÊ, Zoran Primorac, Branka BatiniÊ i Tamara Boroπ.Naæalost, nije izloæen ni jedan njihov predmet, iako su bilipraktiËno na dohvat ruke.

Kroz "Muzej" je za sedam dana SP-a proπlo 6000 posjeti-laca. Slobodno se moæe reÊi da je veÊinu oduπevilo ono πtosu vidjeli. Sama Ëinjenica da su organizatori zagrebaËkogsvjetskog prvenstva pristupili pripremi ovog kulturnog do-gaaja za svaku je pohvalu. OËito dolazi vrijeme kada Êe uzπportska, ruku pod ruku iÊi i kulturna dogaanja.

©PORTSKE IZLOÆBEPiπe Nikola Turk

Zagreb u srediπtu stolnoteniskog svijeta

U ITTF-om muzeju uZagrebu

koordinatororganizacijskogodbora izloæbe

Nikola Turk, isportski novinar

Kine razgledavajuzbirku

stolnoteniskihreketa


42

U pokuπajima definiranja zna-nosti navodi se da je znanostdjelatnost kojom se stjeËu

nove spoznaje, nova znanja o pojava-ma u prirodi i druπtvu. Cilj znanosti jeprije svega utvrivanje zakona po ko-jima se te pojave zbivaju. Spoznamoli zakone, moÊi Êemo predviati bu-duÊe dogaaje, a to je jedan od te-meljnih ciljeva znanosti. Primjenaznanstvenih dostignuÊa vidljiva je usvim podruËjima æivota, a javnost odznanosti oËekuje brojne odgovore,neke od njih s vidljivim nestrplje-njem: lijek protiv neke teπke i zasadneizljeËive bolesti, gene za proizvo-dnju jeftinije, ukusne i zdrave hrane,rjeπenja za globalne probleme poputsmanjenja ozonskog omotaËa, zato-pljenja i sliËno.

Znanost o kretanju Kad govorimo o primjeni znanosti u

πportu, imamo u vidu velik broj znan-stvenih disciplina. Evolucija dosadaπ-njih znanstvenih spoznaja i dostignu-Êa kreirala je sliku πporta kakvog da-nas imamo, a koja πport predstavljakao rezultantu dostignuÊa iz podruËjaarhitekture, strojarstva, ekonomije,medicine, farmakologije, psihologije,itd. Ipak, kad govorimo o samomπportaπu, njegovim motoriËkim dosti-gnuÊima, svjetskim rekordima, fasci-nantnim natjecanjima i sl., prije svegagovorimo o dostignuÊima kineziolo-gije.

Kineziologija dolazi od grËke rijeËikinezis (kretanje, pokret) i logos (za-

Brojna znanstvena podruËja pronalaze svojuprimjenu - i sponzore - u ekonomiji potroπaËkogdruπtva. Kineziologija nije iznimka. No, dok se

znanosti poput genetike ili farmakologije shvaÊajukao zatvoreno, specijalistiËko podruËje, o πportu

„svi znaju sve“, πto donosi hiperprodukcijusamozvanih eksperata

StruËnjaci bez struke

i znanstvenicibez znanja

©PORT I ZNANOST

Piπe Miroslav Hræenjak


43

kon, znanost) pa, etimoloπki gledano,kineziologija znaËi znanost o kreta-nju. U punom znaËenju kineziologijudefiniramo kao znanost koja prouËavazakonitosti upravljanja procesom vje-æbanja i posljedice djelovanja tih pro-cesa na ljudski organizam. Kineziolo-gija, dakle, prouËava svaki onajusmjereni proces vjeæbanja kojemu jecilj unaprjeenje zdravlja, optimalnirazvoj ljudskih osobina, sposobnosti imotoriËkih znanja, te njihovo πto du-lje zadræavanje na πto viπoj razini;sprjeËavanje preranog pada pojedinihantropoloπkih karakteristika i motori-Ëkih znanja i maksimalan razvoj oso-bina, sposobnosti i motoriËkih znanjau natjecateljski usmjerenim kinezio-loπkim aktivnostima.

Principi træiπne ekonomijeDakle, kad govorimo o πportu, zna-

nost bi trebala dati odgovor na pita-nje: na koji se naËin (kakvim trenin-gom) odreenom πportaπu mogu po-veÊati sposobnosti (motoriËke, fun-kcionalne..) da bi postigao uspjeh(osvojio medalju), a pritom saËuvaozdravlje. Doista, svakome tko pratimoderni πport pitanje Êe unaprijedizazvati dosta sumnjiËavosti. Velikbroj πportskih ozljeda, naroËito kodvrhunskih πportaπa, ukazuje da podi-zanje letvice πportskih dostignuÊa, ikolajne koje iz toga slijede, nipoπto neznaËi da se svaki puta uspjelo saËuva-ti zdravlje. Najprije, traæi se odgovorna pitanje je li uopÊe moguÊe stalnopoveÊavati moguÊnosti πportaπa, a

pritom ne riskirati zdravlje, a kao dru-go, primjenjuju li se znanstvena dosti-gnuÊa u podruËju treninga πportaπa napravi naËin. Podsjetimo: Svjetskazdravstvena organizacija objavila jedo kojeg intenziteta porastom tjelesneaktivnosti pozitivno utjeËemo nazdravlje, odnosno, nakon kojeg inten-ziteta na zdravlje djelujemo πtetno.

OpÊenito, kad govorimo o znanosti,ne moæemo se koncentrirati samo nastroge znanstvene principe i metodo-logiju, a da pri tome zaobiemo pre-sudno pitanje: tko Êe i koliko financi-rati tu znanost da bi se ona mogla da-lje razvijati. Principi træiπne ekonomi-je, u kojima je u prvom planu zarada,otvaraju veliko polje interesa za fi-nanciranje znanosti o πportu - cilj jepostiÊi joπ bolji rezultat, poboljπatisvjetski rekord, napraviti medijskusenzaciju, i u zavrπnici zaraditi novac.Naravno, u takvom krugu interes je dase dio zaraenog novca opet uloæi urazvoj te znanosti. I doista, rezultatisu sve bolji, novca u πportu (onomprofesionalnom) sve je viπe, interesmedija sve je veÊi. Meutim, takvomtræiπtu nije cilj stvoriti zdravog Ëovje-ka, nego staviti zdravlje πportaπa ufunkciju veÊeg profita.

„©portska znanost“ Takav princip ne primjenjuje se sa-

mo na træiπtu profesionalnog πporta.Zdrav Ëovjek, ili πportaπ (veÊina ljudi,naime, poistovjeÊuje πport sa zdra-vljem) koristi se i u marketingu onogdijela træiπta koji nije izravno povezansa πportom - moda, kozmetika, hra-

na... - pri Ëemu se znanost, træiπte izdravlje nastoje povezati u umjetnostvorenom kontekstu. NajËeπÊi pri-mjer toga su reklame za lijekove. Da-kle, veÊina tih reklama poËinje s upo-zoravajuÊom i πokantnom porukomkoja potiËe strah od bolesti, starenja ismrti. U drugoj fazi, javlja se osobadobrog fiziËkog izgleda, πportski tip ubijeloj lijeËniËkoj kuti, koji nudi rje-πenje u obliku nekog medikamenta.Posljednja faza reklame obuhvaÊazdravu i sretnu mladu obitelj… Takoupotrijebljena znanost naπla je πirokuprimjenu u proizvodnji antikancero-genih artikala πirokog spektra - posu-a, deterdæenta, hrane....

Brojna znanstvena podruËja prona-laze svoju primjenu - i svoje sponzo-re - u ekonomiji potroπaËkog druπtva.Kineziologija nije u tome iznimka.No, dok se znanosti poput genetike ilifarmakologije, koje se, kako smo na-veli, takoer razvijaju sinergijski s tr-æiπtem, shvaÊaju kao zatvoreno, spe-cijalistiËko podruËje, o πportu „sviznaju sve“. Rijetki su oni koji se sma-traju dobrim poznavateljima genetike,ali zbog velike popularnosti kojuπport ima, te brojnih ljudi koji na bilokoji naËin participiraju u πportu, stvo-rila se slika da u πportu svi mogu bitiznalci. To donosi hiperprodukciju sa-mozvanih eksperata, kojekakvih „tre-nera s vizijom“, πportskih struËnjakabez struke i znanstvenika bez znanja,koji prijete da u buduÊnosti znanost oπportu izopaËe u neku kvazikinezio-loπku „πportsku znanost“.

Literatura1. Aronson, E., Wilson, T. i Akert, R. (2005). So-

cijalna psihologija. Zagreb: Biblioteka Psiholo-gija

2. Mataja, Æ. (2003). Æivot za sport i od sporta.Zagreb: Nakladni zavod matice Hrvatske

3. Mejovπek, M. (2003). Uvod u metode znanstve-nog istraæivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap

4. Miπigoj-DurakoviÊ, M. (1999). Uvod u poveza-nost tjelesnog vjeæbanja i zdravlja. U: Miπigoj-DurakoviÊ, M. i sur. Tjelesno vjeæbanje i zdra-vlje. Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu


Povijest umjetnosti, posebiceslikarstvo i kiparstvo, obilujenizom djela koja govore o za-

nimanju umjetnika za psihofiziËkevrijednosti ljudskog lika i æelji da ihsjedine u jedno te time izraze svojuiskonsku teænju prema savrπenstvu.Kao poËetak spajanja tih dviju dome-na s treÊom, umjetniËkom, najboljeje potraæiti izvore u antici, gdje jeusredotoËenost u svim podruËjimaæivota - pa tako i u centru umjetniko-ve pozornosti i srediπtu njegovogstvaranja - upravo bio Ëovjek.

Stav prema kojem je Ëovjek mjerilosvih stvari inkorporiran je i u samu grËkureligiju, jer grËki su bogovi pravi pred-stavnici ljudske prirode, sa svim svojimvrlinama i manama. Umjetnici su svojebogove æeljeli prikazati kao ideale fizi-Ëkog savrπenstva, a o tome najbolje svje-doËe njihova djela i pisani izvori kaosvojevrsne kritike, povijesti ili teorijeumjetnosti.

©port i tjelesna aktivnost su u velikojmjeri utjecali na naËin gledanja, ocjenji-vanja i stvaranja umjetniËkog djela. Sli-ke i skulpture, bilo da su predstavljaleatleta s olimpijskih igara ili boæicu Arte-midu s lukom i strijelom, uvijek su pri-kazivane u harmoniji i sjaju savrπenihtjelesnih mjera s plemenitim kretnjama.

Geometrijski stilPoËetak olimpijskih igara, 776. godina

pr. Kr, polazna je toËka grËke kronologi-je. U to je vrijeme dostignut i vrhunacnajstarijeg karakteristiËno grËkog stila uumjetnosti, tzv. geometrijskog stila. Po-znajemo ga s oslikane keramike i sitneskulpture. KeramiËka proizvodnja jestvorila svoj stil s karakteristiËnim obli-cima i ukrasima koji su se razvijali po-stupno. Grci su prije svega vodili raËunao namjeni predmeta, i to je, a ne estetskirazlozi, obiËno odluËivalo kakav Êe bitioblik vaze. Najbrojnije su bile amfore,zatim hidrija za noπenje vode s izvora,krater upotrebljavan za mijeπanje vina svodom i dr. Keramika je najprije bilaukraπena apstraktnim πarama - trokuti-ma, πahovskim ornamentom i koncentri-Ënim krugovima. Javlja se i oblik mean-dra, a nisu rijetki ni linearni ukrasi πto uvodoravnim linijama teku oko oblog tije-la posude. Oko 800. godine pr. Kr. usklopu geometrijskog ornamenta javlja-ju se ljudski i æivotinjski likovi, ali samokao stilizirane figure. U zreloj fazi ovogastila figure su postavljene u izuzetno slo-æene kompozicije i scene. Organske igeometrijske elemente teπko je razliko-vati jer su figure slikane u stilu ornamen-ta, pojednostavljene, geometrizirane, po-navljaju se uvijek s istim razmakom po-punjavajuÊi prostor izmeu dekoracije ilise stapaju s njom. Primjer iz VII. st. pr.Kr. koji se nalazi u Nacionalnom muzejuu Ateni prikazuje Ëovjeka s tijelom uobliku dvostruke sjekire i tankim stru-kom, stoji na kolima koje vuku dva stili-zirana konja.

Orijentalni stilU orijentalnom stilu, prikaz figura se

vidljivo mijenja, kao πto sam naziv kaæe,prevladava snaæan utjecaj iz Egipta i sBliskog istoka. U tom razdoblju izmeu725. i 650. godine pr. Kr. umjetnost jeabsorbirala mnoπtvo krivolinijskih moti-va - spirale, prepleti, palmete i rozete, alioni ispunjavaju bitno manje prostora odprethodnog, dok su figure dobile na veli-Ëini i narativnoj preciznosti.

Arhajsko razdobljeS takozvanim arhajskim razdobljem

(600. - 480. godina pr. Kr.) poËinje stvar-no razdoblje antike, odnosno procvatumjetnosti, ne samo u keramici, nego i umonumentalnoj arhitekturi i skulpturi.Arhajske vaze su znatno manje, a njihovaslikana dekoracija poprima prizore iz mi-tologije, legendi i svakodnevnog æivota.Postupno se dolazi do naturalistiËkog pri-kazivanja ljudskih likova u razliËitim po-loæajima i radnjama. Grci su izuzetno ci-

44

Motivi πportau antiËkojumjetnosti

UMJETNOST I ©PORT

©port i tjelesna aktivnost su u velikoj mjeri utjecali nanaËin gledanja, ocjenjivanja i stvaranja umjetniËkogdjela. Slike i skulpture, bilo da su predstavljale atleta solimpijskih igara ili boæicu Artemidu s lukom i strijelom,uvijek su prikazivane u skladu i sjaju savrπenihtjelesnih mjera s plemenitim kretnjama

Piπe Diana ©imek

Amforaukraπenageometrijskimornamentima iz 750. godinepr. Kr.


jenili ljepotu tog posua, o Ëemu svjedo-Ëi Ëinjenica da su sredinom VI. st. pr. Kr.najljepπe vaze potpisivali sami umjetnici.

Razvijaju se dva stila. Prvo nastaje stilcrnih figura u kojem su figure i naslikanielementi obojani u crno na pozadini odcrvenkaste gline. Unutraπnji detalji ure-zani su iglom, a bijelo i purpurno dodanisu preko crnoga da se istaknu pojedinidijelovi. Lijep primjer stila crnih figuraje rekonstrukcija slike na vazi (oblik hi-drija) pripisana slikaru Micali. Prikazujetransformaciju tijela plivaËa u tijelo du-pina. Prema Homerovoj himni, boga vi-na jednom su odveli morski razbojnici naπto je on naredio da po cijelom Ëamcuizraste vinova loza. Tako je preplaπiosvoje otmiËare da su poskakali u more ipretvorili se u - dupine.

IduÊi stil koji se razvio oko 500.godine pr. Kr. je stil crvenih figura.Ovaj su put figure jasno vidljive ucrvenkastoj boji u naravnom tonupeËene gline. Pozadina je crna, πtoomoguÊuje jasan prikaz detalja di-jelova tijela, toËne pojedinostiodjeÊe i zanimljive izraze lica. Tonam ilustrira vaza, krater oblika,na kojoj su prikazani hrvaËi,odnosno Herakle u borbi sGigantom. Dvije æenskefigure u pozadini vjeroja-tno su kÊeri Giganta. Utom stilu naslikana je iArtemida s lukom i strije-lom na vazi zvonËanogkratera. Boæica nosi vrpcuna glavi, ogrtaË od srneÊekoæe i tobolac objeπenpreko lea. Pripada upredklasiËno razdoblje, iz470. godine pr. Kr., a na-slikao ju je slikar po imenuPan.

Arhajsko grËko slikar-stvo nije bilo ograniËenosamo na vaze. Bilo je i zi-dnog slikarstva i slika naploËama, ukraπavaju se i unu-traπnjosti kuÊa, a izrauju i kaza-liπne dekoracije (kulise). Slike sesastoje od crteæa ispunjenih ja-snom, ravnomjernom bojom, kojese nisu bitno razlikovale od slikana vazama u to vrijeme.

Fresco slikarstvoGrËko zidno slikarstvo doπlo je do

svog pravog izraza tek poslije perzij-skih ratova, oko 475. - 450. godineprije Kr. i to zbog postupnog otkriva-nja modeliranja i prostorne dubine.To razdoblje ima predstavnika frescoslikarstva u Polignotu s otoka Tasa,koji djeluje u Ateni. Nastaju naj-

ljepπi reljefi na metopama hramova, aosobito se istiËu oni u Olimpiji, koji pri-kazuju 12 Heraklovih djela. GrobnicaskakaËa u vodu nalazi se na lokalitetuTempa del Prete, oko 1,5 km juæno odsamog grada, a nastala je oko 480. - 470.godina pr. Kr. Sastoji se od pet vapnena-Ëkih ploËa, a unutarnje stijene, kao i nat-krivna ploËa, u cijelosti su oslikane fre-skama. Natkrivna ploËa prikazuje skaka-Ëa, po kojem je grobnica dobila naziv, aËetiri unutarnje strane oslikane su scena-ma grËkog simpozija (symposion je “za-jedniËko ispijanje vina” nakon gozbe uËast pokojnika). Na gornjoj ploËi realisti-Ëki je prikazan lik kako skaËe sa skakao-nice. Neki su ga tumaËili kao prikaz pre-minulog πportaπa, ali vjerojatnije je da je

skok u vodu simbol putovanja duπena drugi svijet.

Arhajska grËka skulptura

Arhajsku grËku skulpturu mo-æemo usporediti s egipatskimprethodnicima. To je vitka silu-eta πirokih ramena muπkih fi-

gura, poloæaj ruku, stisnuteπake, stav s izbaËenomlijevom nogom i na-glaπeno prikazivanjekoljena. Daljnja sli-Ënost je ukoËeno treti-ranje frizure nalik naperiku, pripijena odje-Êa æenske figure i po-dignute ruke. Ali, gr-Ëke statue imaju svojeprednosti. One su prijesvega zaista slobodneskulpture i to su najra-nije velike kamene sli-ke ljudskih oblika upovijesti umjetnosti.Egipatski kipar se ni-kad nije usudio te fi-gure potpuno oslobodi-

ti iz kamena, prazan pro-stor izmeu nogu i izmeuruku i trupa ili ponekadizmeu dvije figure, uvijekostaje djelomiËno ispunjen.

Na egipatskimkamenim figura-ma nikad nemaπupljina. Nasu-prot tome, grËkikipar odvajamiπiÊe od trupa inoge jednu oddruge. To nijepitanje tehnike,nego unutarnjeintencije. Aktosloboenja na-dahnuo ih je du-hom koji se izosnova razlikujeod duha bilo koje egipatske statue. Dokegipatske statue izgledaju smireno kaoda su opËinjene i osloboene svakog na-pora za sva buduÊa vremena, grËke sunapete, pune skrivenog æivota, πto se mo-æe oËitati i u direktnom pogledu njihovihgolemih oËiju. U kasnijoj fazi licu je, kaoi tijelu, dan izraz, pokret koji izraæava æi-vot, usne su blago razvuËene u osmijeh.

Koga one predstavljaju, ne moæe se ja-sno definirati. OpÊi je naziv za æenskestatue Kora (djevojka), a za muπke Ku-ros (mladiÊ). To su neutralni termini ko-ji ne stvaraju poteπkoÊe oko bliæeg iden-tificiranja. Ne moæe se objasniti zaπto jeKuros uvijek nag, dok je Kora odjevena.Na nekima su bili natpisi s imenomumjetnika ili posvete raznim boæanstvi-ma. Mogu predstavljati boæanstvo ili li-Ënost koju vole bogovi, kao πto je pobje-dnik na olimpijskim igrama. Najbolje ihje opisati kao ideal fiziËkog savrπenstva iæivotnosti, koji pripadaju i smrtnima ibesmrtnima, baπ kao πto su i Homerovijunaci stanovnici carstva realnosti, tako imitologije.

Literatura1. Boardman, J. (1964). Greek Art. Lon-

don: Thames and Hudson.2. Boardman, J. (1974). Athenian Black

Figure Vases. London: Thames andHudson.

3. Boardman, J. (1978). Greek Sculpture,The Archaic Period. London: Thamesand Hudson.

45

Kora (djevojka) s Akropole, 520. godine pr. Kr.

Statua Kurosa(mladiÊa) iz Atike, 610. godina pr. Kr.

Rekonstrukcija slike na vazi pripisana slikaruMicali. Prikazuje transformaciju tijela plivaËa u

tijelo dupina (Arhajsko razdoblje)


Meditacija i πport dva su ve-lika, zasebna svijeta s du-gom proπloπÊu. Svaki mo-

æemo promatrati za sebe, ali i u uza-jamnom odnosu. U davnim vremeni-ma ta su dva svijeta, uz poπtivanje ra-zlika, Ëinila cjelinu u fenomenu zva-nom Ëovjek. Bilo je potpuno prirodnoda je Ëovjek duh i tijelo - osoba, biÊesnage i biÊe uma. Meditacija i duho-vnost s jedne strane te πport i tjele-snost s druge strane pokazuju dinami-Ënu povezanost. Drevni borci s Dale-kog istoka svoju su snagu krijepili uodreenoj duhovnosti i meditaciji, ameditacije i razmatranja nije nedosta-jalo ni borcima sa Zapada u vojnamai na dvorovima.

Meditacija vraÊa Ëovjeka sebi

U traæenju sloæenog odnosa izmeumeditacije i πporta potrebno je imati ja-snoÊu pojmova. Mnogo je definicija me-ditacije. Miπljenja su raznolika. Svakadefinicija meditacije odraæava odreenuduhovnost. Samu rijeË „meditacija“ obi-Ëno prevodimo rijeËju „poniranje“, „ra-zmatranje“. RijeË „poniranje“ upuÊujenas na izvore, na vrelo, na poËetke. Me-ditacija vraÊa Ëovjeka sebi. VraÊa ga nje-govim poËecima, svome Ja, svojoj nutri-ni i osobnosti. Pokuπaj prevoenja medi-tacije rijeËju „razmatranje“ takoer nasvodi u promiπljanje. Razmatranje ozna-Ëava poseban naËin miπljenja, komuni-kacije, postojanja. Nije rijeË o opÊenitom

razmiπljanju.Nije rijeË o ra-zglabanju poj-mova. Meditaci-ja je stav duha,stav osobe. Me-ditacija nije sa-mo neka tehnikakoja se moæe na-uËiti. Meditacijaje stil æivota, odraz onoga πto vjerujemoi Ëemu se nadamo.

RazliËite meditacijePostoje razne meditacije koje se meu

sobom viπe ili manje razlikuju. Nije do-bro ako sve meditacije svedemo na istinazivnik. One nisu iste. NajjednostavnijereËeno, istoËnjaËke meditacije viπe su

Meditacija i duhovnost s jedne strane te πport itjelesnost s druge strane pokazuju dinamiËnu

povezanost. Drevna iskustva Zapada i Istoka svjedoËekoliko je vaæna duhovnost i meditacija u πportu i

zdravome æivotu

Meditacija moæeunaprijediti πport

©PORT I DUHOVNOST

Piπe Tvrtko Beus

46


47

usmjerene nutrini Ëovjeka, a zapadneonome oko nas. IstoËnjaËka filozofija (ireligija) teæi postizanju unutarnjeg skla-da, tiπine, mira. U mnogim je meditacija-ma istoËnoga tipa cilj postiÊi nirvanu -ugasnuÊe svih ideja i misli. ZapadnjaËkameditacija noπena je odreenim idejamai vrijednostima. Cilj je postiÊi zaje-dniπtvo, ispunjenje, istinu, ljubav. Govo-rimo li o krπÊanskoj meditaciji (zapa-dnog tipa), imamo u vidu ljepotu stvore-nog svijeta. Svrha takve meditacije jepribliæiti sebe i svoju narav Bogu. Isto-ËnjaËke meditacije sa srodnim vjeæbamatakoer su nerijetko vjerski orijentirane.Primjerice yoga dolazi iz tradicije hindu-izma. Premda je prvotna nakana postiÊizadovoljstvo mira i opuπtenosti pomoÊuodreenih vjeæbi, s vremenom otvara Ëo-vjeka svijetu sveopÊeg boæanskog pojmazvanog Om. Duhovnost je vezana uz re-ligiju kao πto je πport vezan uz tijelo.

Odnos meditacije i πportaPitanje je, zaπto govoriti o odnosu me-

ditacije i πporta? Nisu li to dva zasebna -raznolika svijeta u samima sebi? Vjeru-jemo da nisu. Drevna iskustva Zapada iIstoka svjedoËe koliko je vaæna duho-vnost i meditacija u πportu i zdravomeæivotu. Brojni borilaËki πportovi i umije-Êa protkani su odreenom duhovnoπÊu ifilozofijom. Utjecaj meditacije i duho-vnosti ne moæe se osporiti. U vremenu

koje slijedi nakon prosvjetiteljstva udruπtvu (od XVIII. stoljeÊa do danas), nadjelu je diferencijacija i specijalizacijaljudskoga znanja. NekoÊ je jedna zna-nost pokrivala mnogo znanstvenih po-druËja. Jedan je teolog u isto vrijeme biofilozof, matematiËar, lijeËnik, astronom iπportaπ. Posljednjih stoljeÊa nastale sumnoge znanosti. KoliËina informacija i

znanja neizmjerno je porasla. Ipak, osje-Êa se potreba za cjelinom znanja. »ovjekse katkad gubi u mnoæini ideja koje ne-maju ËvrstoÊu uporiπta i smisla. ©portkao takav doæivio je unutar sebe mnogepromjene. ©port kao umijeÊe zdravogaæivota u odreenoj dinamici pokretaugroæavaju natjecanja, ugroæavaju ga ko-mercijalnosti noπene medijima i promi-dæbama.

Tjelesna, psihiËka i duhovnadimenzija Ëovjeka

Moæemo se upitati, koliko u danaπ-njem πportu ima mjesta za meditaciju isrodna duhovna nastojanja? Pitanje dobi-va na teæini imamo li u vidu razvoj psi-hologije, fiziologije i neurologije, kojeotkrivaju Ëudesnost ljudskoga mozga.Sloæene znanstvene spoznaje iz mnogihznanstvenih podruËja pokazuju tajan-stvenost Ëovjekova uma. Velik dio ljud-skoga uma joπ je neistraæen i nedokuËiv.Psihologija humanistiËkog tipa pokazujekoliko je vaæna emocionalna inteligenci-ja za uspjeh u odreenoj djelatnosti. Me-ditacija i odreene psiholoπke tehnike,poput kreativne vizualizacije, introspe-kcije, empatije, imaginacije otvarajumnoge perspektive za unaprjeenje ka-kvoÊe Ëovjekova rada i bivovanja. Vrije-dna tradicija filozofije i religije obogaÊe-na spoznajama suvremenih znanosti iznanstvenih disciplina moæe koristiti da-naπnjim intelektualcima i πportaπima.Dovoljno je spomenuti svijet fotografije.Fotografija moæe biti krasno sredstvo zagovor, za meditaciju, za maπtu, za bue-nje emocija i stvaranje suradniËkog ozra-Ëja u skupini. Vaæno je razviti osjeÊaj di-vljenja, interesa, pozitivnog radnog ozra-Ëja koje ponire i razmatra... Bilo bi siro-maπno promatrati neki πport samo iz per-spektive tijela i tjelesnosti, a zaboravititako vaæne komponente kao πto su um iduh. Zato danas razlikujemo tjelesnu,psihiËku i duhovnu dimenziju Ëovjeka.Sve te tri dimenzije Ëine osobu u njezinojcjelovitosti. Spoznaja nije potpuna ako jezanemarena ova ili ona dimenzija æivota.

SamoostvarenjeMeditacija posjeduje veliko blago u

sebi. Ako je doista kvalitetna (ispravna),meditacija pomaæe Ëovjeku u njegovusamoostvarenju. Ona Ëini æivot ugodni-jim, ljepπim i kvalitetnijim. Nije svakameditacija jednake vrijednosti, kao πto nisvaka hrana, lijek i vjeæba ne djeluje je-dnako na zdravlje. Postoje mnoge ponu-de i mnogi izbori... Meditacija moæeunaprijediti πport ako je kvalitetnoosmiπljena i integrirana u kakvoÊu πpor-ta i igraËa meu kojima se provodi. Ko-

risna je i pohvalna jer pomaæe razvojumaπte (imaginacije), razvoju misli (kon-centracije), razvoju stvaralaπtva (kreati-vnosti), razvoju novih ideja (inovativno-sti), razvoju borbenosti (impulzivnosti),razvoju uËinkovitosti (efektivnosti). Me-ditacija jednostavno pomaæe nastankunovih ideja. U πportu je jako bitno bitimudar, biti nov, biti odvaæan, biti kvali-tetan, biti uporan i svoj.

Dijalog se dogaa u slobodiNaravno, potrebne su mnoge pripre-

me. Potrebno je imati dovoljno znanja idobre volje za dijalog. Dijalog uvijekukljuËuje dvije (obje) strane. Dijalog sedogaa u slobodi. Dijalog πporta i duho-vnosti ne moæe se isforsirati. Meditacijase ne moæe podrediti πportu i obrnuto.StvaralaËki susret u dubinama nutrinevlastite duhovnosti i psihe dar je za kojise treba pripremati. Potrebno je imati do-voljno poniznosti i dobrote. Potrebno jepovjerovati u snagu promjene, u snagunapretka, u snagu pobjede. Potrebno jevjerovati i nadasve htjeti se mijenjati. »i-njenica je da meditacija sa srodnim vje-æbama iz duhovnosti i psihologije moæeviπestruko poveÊati rezultate. Dakako,sve se dogaa postupno, vjerom i radom.

©port je niknuo u susretuuma i duha

»uda se doista dogaaju postoji li do-voljno vjere i savjesne priprave. Duho-vno-psiholoπke pripreme, zamiπljanjeigre (utakmice), produhovljavanje tijela,vjeæba disanja i opuπtanja, pravilno dræa-nje, vrijeme za odmor i poniranje, uæivlja-vanje u protivnika (i suradnika), vjeæbepovjerenja i samopouzdanja mogu po-boljπati konkretan πport... GovoreÊi ispra-vno, meditacija zajedno s raznim vjeæba-ma ne dolazi πportu kao neki dodatak. Sveove vjeæbe ne dolaze izvana. One se zrca-le u pravoj naravi πporta. ©port je u svojojbiti niknuo u susretu uma i duha. Nastaoje u neugasivoj æelji za afirmacijom æivo-ta i mladosti, snage i vjere...

Literatura1. Vincent Peale, N. (1996). MoÊ poziti-

vnog miπljenja. Zagreb: Barka.2. Carnegie, D. (1993). Psihologija uspjeha

I-III. Zagreb: Prosvjeta ©korpion.3.Tilmann, K., T. von Peinen, H. (1983).

Naravna i krπÊanska meditacija. Zagreb:KrπÊanska sadaπnjost.

4. Rijavec, M. (1997). »uda se ipak doga-aju. Psihologija pozitivnog miπljenja.Zagreb: IEP.

5. MiljkoviÊ, D., Rijavec, M. (1997). Ra-zgovori sa zrcalom. Psihologija samo-pouzdanja. Zagreb: IEP.


48

V eÊ u drevnom Egiptu i Rimuodræavala su se natjecanjaizmeu galija (Dizikes, 1993.

- 1999.). Veslanje je kao olimpijski π-port prihvaÊeno 1900. godine, a for-malno je ukljuËeno u program Olim-pijskih igara 1908. Taj se πport dijelina dva tipa (u ovu podjelu nisu uklju-Ëeni veslanje u kanuu i veslanje u ka-jaku) - u prvome tipu svaki veslaË uËamcu ima jedno veslo (koje jepriËvrπÊeno za Ëamac) i vuËe ga s dvi-je ruke, a u drugome tipu svaki veslaËu Ëamcu ima dva vesla.

RijeË veslo dolazi od praslavenskog*veslò, odnosno indoeuropskog*we˜h-slóm, a od korijena * we˜h-, πtoje vesti, voziti (Gluhak, 1993., 667).

Rimen veslanjeZa prvi se tip najËeπÊe kaæe da je ri-

jeË o rimen veslanju. Natjecanja su zadvojac s kormilarom, dvojac bez kor-milara, Ëetverac s kormilarom, Ëetve-rac bez kormilara te osmerac i to skormilarom (disciplina osmerac bez

kormilara ne postoji). Naziv rimenveslanje je kombinacija hrvatske rije-Ëi veslanje i posuenice rimen. Rimenje germanizam u hrvatskome jeziku.U njemaËkome jeziku ta rijeË, meuostalim, znaËi i veslo i dolazi od latin-ske rijeËi remus, πto takoer znaËi ve-slo (Wahrig, 1991., 1069). Stoga bi senaziv rimen veslanje mogao u hrvat-skome pretvoriti i u veslanje veslom.Meutim, taj se naziv ne Ëini najbo-ljim izborom i ne bi bio prikladan. Za-sad, stoga, dok se ne pronae nekobolje rjeπenje, u hrvatskome jezikunema pogodnijeg naziva za ovaj tipveslanja.

U engleskome se jeziku taj tip ve-slanja naziva oar-boat racing, crewracing, sweep rowing ili sweep-oarracing. RijeË racing u svim nazivimaznaËi utrka. ©to znaËe ostale rijeËi?RijeË sweep oznaËava zamah ili savi-jajuÊi pokret rukom ili nekim predme-tom, primjerice, veslom (Random Ho-use Webster’s Unabridged Dictio-nary, 1999.). Nazivi u kojima je, da-kle, rijeË sweep u biti opisuju pokret

veslom kojega izvodi veslaË - zave-slaj se moæe tretirati kao zamah, a pritome veslaË savija ruke, ali i izvrÊeveslo koje u vodu ulazi tako da je lo-patica okomita na povrπinu vode, dokje u fazi oporavka, odnosno povlaËe-nja vesla iznad povrπine vode do po-novnog ulaska lopatice u vodu, lopa-tica vesla postavljena vodoravno iusporedno s povrπinom vode. RijeËoar je rijeË koja u engleskome znaËiveslo i nema neke druge posebnostivezane uz znaËenje. U njemaËkomejeziku veslo se naziva Ruder, πto jesliËno engleskome rudder, odnosnokormilo.

Veslanje na pariÊeKod drugoga tipa veslanja u kojemu

svaki veslaË ima dva vesla (oba supriËvrπÊena za Ëamac) natjecanja su usamcu, dvojcu na pariÊe te Ëetvercuna pariÊe. Ni u jednoj disciplini uovome tipu veslanja nema kormilara.©to se tiËe hrvatskoga jezika, za ovajtip postoji struËni naziv koji vrlo sli-kovito odraæava njegov sadræaj - taj

Naziv rimen veslanje je kombinacija hrvatske rijeËiveslanje i germanizma rimen koji, meu ostalim,znaËi i veslo i dolazi od latinske rijeËi remus, πtotakoer znaËi veslo. Stoga bi se naziv rimenveslanje mogao u hrvatskome pretvoriti i u veslanjeveslom, ali dok se ne pronae neko bolje rjeπenje,u nas nema pogodnijeg naziva za ovaj tip veslanja

Veslanje - jedno odnajstarijih natjecanjaorganiziranih posada

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Piπe Darija OmrËen


49

se tip veslanjanaziva vesla-nje na pariÊe.Par znaËi dvai logika je na-ziva vrlo jasnai jednostavna -svaki veslaËima dva vesla.U engleskome

se jeziku taj tip veslanja naziva scul-ling ['skÃliη] ili scull racing. Scull jenaziv za veslo baπ u tom tipu veslanja,dakle, kada svaki veslaË ima dva ve-sla. RijeË scull u engleskome jezikunema veze sa znaËenjem dva kao πtoje to sluËaj u hrvatskome. RijeË jescull iz engleskoga preπla u njemaËkijezik - Skull. Veslanje se na pariÊe unjemaËkome jeziku naziva Skullen.RijeË Skull je u njemaËkome jezikuanglizam i koristi se u istome znaËe-nju kao i u engleskome jeziku. S obzi-rom na to da njemaËki jezik ima svo-ja pravila Ëitanja, taj se anglizam unjemaËkome jeziku Ëita ['sku:l]. U hr-vatskome se jeziku vrlo Ëesto Ëuje,kada neki veslaË vesla u jednoj od di-sciplina na pariÊe, da vesla, primjeri-ce, dvojac ili Ëetverac skul. U navede-nome se sluËaju stoga koristi stranarijeË koja iz engleskog, a preko nje-maËkoga jezika, ulazi u hrvatski. Je-dna od natjecateljskih disciplina u ve-slanju na pariÊe je i disciplina samac.Ta se disciplina u engleskome jezikunaziva single scull (single znaËi sam),a u njemaËkome Einer (od broja je-

dan) i to u znaËenju sportski Ëamacjednosjed (DUDEN - DeutschesUniversalwörterbuch, 2003., 429). Taje disciplina u hrvatskome jeziku vrloËesto poznata pod nazivom skif. RijeËskif takoer dolazi iz engleskoga jezi-ka - skiff - u kojemu oznaËava bilo ko-ju vrstu Ëamca koji je dovoljno malenda njime moæe upravljati jedna osoba(Random House Webster’s Unabri-dged Dictionary, 1999.). Vidljivo jekako naziv i u hrvatskome i u engle-skome i u njemaËkome jeziku konoti-ra da je rijeË o jednome veslaËu kojivesla sam u Ëamcu.

Kajak i kanuKajak i kanu ne pripadaju ni jedno-

me od dva navedena tipa veslanja.Natjecanja u ta dva tipa Ëamaca zase-bne su discipline. Veslanje s jedne tekajak i kanu s druge strane pripadajurazliËitim svjetskim πportskim kro-vnim udrugama - veslanje uFédération Internationale desSociétés d'Aviron (FISA), a kajak i ka-nu u International Canoe Federation.Utrke u kajaku i kanuu postaju dije-lom olimpijskog natjecateljskog pro-grama prvi put na Olimpijskim igra-ma u Berlinu 1936. godine, dakle, 28godina nakon πto je u olimpijskoπportsko druπtvo primljeno veslanje.U engleskom i u njemaËkom jezikupostoji skupni naziv za utrke u kajakui kanuu. Na engleskome jeziku taj na-ziv glasi paddling, a na njemaËkome

Paddeln. RijeË je paddle engleskogapodrijetla, te se stoga rijeË Paddeln unjemaËkome jeziku smatra stranomrijeËju. I u engleskom i u njemaËkomjeziku navedeni termin oznaËava ve-slo koje nije priËvrπÊeno za Ëamac ikojime se vesla u kajaku ili kanuu. Uhrvatskome jeziku takav nadreenipojam za natjecanja i u kajaku i u ka-nuu ne postoji, te ga je u hrvatskomejeziku moguÊe samo opisati - rijeË je,dakle, o veslanju u dva tipa Ëamacakod kojih veslo nije priËvrπÊeno zaËamac. RijeË paddle dolazi od latin-skoga patella, πto je okrugla, ploËastaposuda.

Literatura1. Dizikes, J. (1993-1999). Rowing. History.

In: Microsoft® Encarta® Encyclopedia2000. Microsoft Corporation.

2. DUDEN - Deutsches Universalwörterbuch.(2003). 5. izdanje. (str. 429). Mannheim:Bibliographisches Institut & F.A. Brock-haus Ag, Langenscheidt KG.

3. Gluhak, A. (1993). Hrvatski etimoloπki rje-Ënik. (str. 667). Zagreb: August CesarecZagreb.

4. Random House Webster’s UnabridgedDictionary. (1999). V2.2 for 16bitWindowsTM systems, V3.0 for 32bitWindowsTM systems, Random House, Inc.Collexion Reference Software (1998) Le-mout & HousepieTM.

5. Wahrig, G. (1991). Deutsches Wörterbuchmit einem Lexikon der deutschen Sprac-hlehre. (str. 1069). München: bertelsmannLexikon Verlag.


Roberto Schmidt snimio je 2002.godine Serenu Williams na Ericsson

Openu. Ta nam fotografija uspjeπnopokazuje da tenis baπ i nije, kako to laiciznaju reÊi, lagan i otmjen πport.ReagirajuÊi u pravo vrijeme, fotograf jeregistrirao sav napor igraËice. Izraznjezinog lica maksimalno je doπao doizraæaja i najsnaæniji je detalj na fotografiji,pri Ëemu uopÊe ne smeta neoπtrina loptice ireketa koji zauzimaju veÊi dio povrπine.Zanimljiv je i koloristiËki odnos(komplementarni par: crveno - zelena, sobzirom na odjeÊu i boju reketa, kao iprednjeg plana i pozadine).

Ben Johnson snimljen aparatomRonalda C. Modre 1988. godine.

Vrsna fotografija, poglavito stoga πto jeobjedinila fotografsku sugestiju brzinepokreta, a s druge strane, u tomrazmazanom pokretu naglasila ikoloristiËko bogatstvo (posebice u donjemdijelu slike). Autor je dobro odrediotehniËke parametre (vrijeme ekspozicije) inaËin snimanja (tijekom okidanja povlaËioje aparat u smjeru kretanja trkaËa).

Fred Vuich je snimio Tigera Woodsa2001. godine. GledajuÊi fotografiju,

Ëovjek bi mogao reÊi da je namjeπtena,

©port kaozaustavljenitrenutak

Kada je najbolje vrijeme da se pritisneokidaË fotografskog aparata pitanje jesvakoga tko se bavi πportskomfotografijom. Uz primjere, evo opet isavjetnika

Piπe Kreπimir MikiÊ

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

2

1

2

3

1

50


inscenirana. Gledatelji sa strane Ëineokvir u okviru (slici), a igraËmaksimalno dolazi do izraæaja, zbogsvog poloæaja, ali i koloristiËkognaglaska (crvena majica na zelenojpodlozi). Ovako koncipirana fotografijadobro prikazuju prostor golf-igraliπta,ali bi moæda glede kompozicije bilobolje da gornji rub fotografije zavrπinegdje iznad drveÊa u drugom planu,tamo gdje ponovno vidimo gledatelje smalo plavog neba iznad.

Tenley Albright je 1954. godinesnimio klizaËicu Hy Peskin.

Fotografija koja joπ jednom potvrujekoliko je sjena ravnopravni Ëimbenik uzsvjetlo. Ona funkcionira kao odraz uogledalu, kao odnos boje i crno-bijelog.Sveukupno, fotografija odiπe mirom,ËistoÊom. Nema nikakvog ometajuÊegdetalja, a i kompozicijski se sklad tomepridruæuje.

Neal Bar je 1964. godine snimioæensku ekipu iz Teksasa.

Fotografija koja danas kod promatraËakao da budi sjeÊanje na neka minulavremena, a koja je u isto vrijemedonekle i smijeπna. Pitamo se pozirajuli djevojke ipak malo manekenski prijeutrke ili to moæda nije tako.Dijagonalnim rasporedom u dubinupostignuta je dinamiËnost koju samomalo naruπava metalnakonstrukcija u pozadini. Sve usvemu, simpatiËno, sigurno je.

Fotografi koji snimaju πport-ske motive najËeπÊe rabedosta snaæne uskokutnike(teleobjektive), kod malofor-matnih aparata iznad 200mm æariπne duljine. Oni si-gurno znaju, ali to ipak trebaponoviti, da je pri snimanjutakvih motiva nemoguÊe sni-mati iz ruke, jer Êe sasvim si-gurno doÊi do potresanjaaparata, a time do neoπtrefotografije, koliko god imali"mirnu ruku".

Pravilo br. 1 u takvim situaci-jama glasi: rabiti kraÊa vre-mena ekspozicije (od 1/500 ikraÊa - to nam je Ëesto bitnoi pri snimanju pokreta).

Pravilo br. 2: rabiti tronoæac(stativ) koliko god nam onponekad smeta pri snimanju.

Pravilo br. 3: rabiti kod digi-talnih aparata sustav za sta-bilizaciju pri okidanju, da bi-smo donekle ublaæili potre-sanje aparata.

Fotografski savjetnik

3

4

5

4

5

51


P U B L I C I S T I K A

52

AmeriËki agenti

The Business of Sports AgentsAutori: Kenneth L. Shropshire i Timothy DavisGodina izdanja: 2003., Philadelphia, SADStranica: 208; format: 16x24 cm

IzdavaË: University of Pennsylvania Press, SAD

J edna od poznatih i vaænih uloga u πportu je ulogaagenta koji zastupa πportaπe. Knjiga The Business of

Sports Agents bavi se upravo jednim takvim, u ameriËkimuvjetima.

Charles C. Pyle prvi je napravio razliku izmeuprofesionalnog i amaterskog pogleda na πport. Nanjegovom primjeru, primjeru agenta koji je sklopio prvi3000 dolara vrijedan ugovor po utakmici joπ 1933. godine,pa preko danaπnjih primjera, kad ugovori doseæu desetkemilijuna dolara, autori knjige istraæuju povijest πportskihagenata te pravila i prava koja su se razvijala prateÊi iregulirajuÊi profesionalnost u πportu.

Knjiga je podijeljena u tri poglavlja - povijest, problemi irjeπenja, opisuje πto se trenutaËno dogaa u industrijiπporta i analizira ulogu agenata. Autori istraæuju povijestuloge agenta, njegovu pravnu osnovu, objaπnjavaju πtoagenti rade u πportskoj industriji te s kojim se teπkoÊamasuoËavaju, od pronalaæenja πportaπa do moralnih problema.

Kako je knjiga utemeljena na ameriËkom iskustvu ilegislativi u posljednjih sedamdesetak godina, dobra jeliteratura za usporedbu naËina poslovanja u πportskojindustriji πirom svijeta.

Marketinπka koncepcija πporta

Sportski marketing iindustrija sportaAutor: Ivan NovakOblikovanje i priprema za tisak: Dalibor BrkiÊ,Ivan NovakGodina i mjesto izdavanja: 2006., Zagreb Stranica: 610; format: 18x25 cm; tiraæa: 1000 primjerakaIzdavaË: Mailing d.o.o.Tisak: Grafomark d.o.o

M alo je knjiga u hrvatskom πportskom izdavaπtvu kojese bave sveprisutnijim marketingom u πportu ili

πportom kao industrijom. U isto vrijeme, svi smo svjesniekonomske vaænosti πporta u prostoru i vremenu koji nasokruæuju. Upravo je to razlog nastajanja opseæne knjigekoju je lani objavio dr. sc. Ivan Novak, a koja predstavljaprvi samostalan rad ove vrste u Hrvatskoj.

Knjiga je podijeljena na sedam dijelova od kojih dva -©portska industrija i ©portski marketing zauzimaju najveÊidio. Kroz znanstveno istraæivanje knjiga se referira nateoriju i praksu poslovanja gospodarskih subjekata upodruËju πporta. Autor pokuπava pojmovno precizirati πtoje to πportska industrija i odrediti naËine na koji principislobodnog træiπta djeluju na πport, govori o osnovnimkarakteristikama πportskog marketinga u suvremenompristupu πportu, a bavi se i prikazom ekonomske straneπporta i njegove uloge u prosperitetu dræave.

U knjizi su opisana inozemna iskustva velikihkorporacija u πportu, πportaπi i njihove investicije,marketing domaÊih kompanija u πportu te moguÊi naËini iuloge poduzetnika u Hrvatskoj.

Zbog detaljnosti, znanstvenedosljednosti, a opetjednostavnosti uËitanju ipronalaæenjuinformacijaknjiga je -kako samautor naglaπava- namijenjenasvim Ëitateljimakoje zanimajuπport i ekonomskiaspekti πporta,bivπim i sadaπnjimstudentima, teznanstvenoj i struËnojjavnosti.


Splitska povijest malog nogometa

MNK Split Optimisti do vrha EuropeAutor: Jurica GizdiÊOblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊGodina i mjesto izdavanja: 2007., SplitStranica: 234; format: 23,5x31 cm; tiraæa: 1000 primjerakaIzdavaË: MNK SplitTisak: Hercegtisak Split

P ovijest razvoja i uspjeha MNK Split u svojoj knjiziopisuje Jurica GizdiÊ. Od opÊeg ka pojedinaËnom, ili

od kraÊeg osvrta o nastajanju malog nogometa u svijetu i unas, te razloga njegove popularnosti, sve do organiziranognatjecanja i ulaska u okrilje FIFA-e 1988. godine, GizdiÊdaje presjek povijesne uvjetovanosti malog nogometa.

Zima 1984./1985. bila je vrijeme πto Êe oznaËiti poËetakmomËadi koja Êe prerasti u vrhunski malonogometni klub.GizdiÊ sustavno po godinama i imenima prati razvoj kluba.Knjigu ispunjava podacima o nastupima, sastavima igraËa irezultatima, novinskim isjeËcima, stvarajuÊi djelo koje najednom mjestu okuplja povijest kluba.

Iako je momËadska igra, nogomet Ëine pojedinci kojeGizdiÊ ne zaboravlja pa poimence i slikom navodiduænosnike, dobroËinitelje i trenere. Izdvojio je 15 igraËa okojima je ispriËao i ljudsko-πportsku priËu da bi nam svimapribliæio te zaljubljenike za koje je mali nogomet viπe odigre. To su Æeljko BabiÊ, Frane Peroπ, JadrankoRadovanoviÊ, Denis Kosor, Nikπa ZokiÊ, Joπko BiskupoviÊ,Siniπa BrzoviÊ, Mladen KrniÊ, Aljoπa StanËiÊ, LukaRadman, Marin MaljkoviÊ, MiÊoMartiÊ, Mato StankoviÊ, IvicaOsibov i Ivica JavorËiÊ.

Klub koji je, kakokaæe DenisKosor, „dioobitelji s kojomse budimo i idemona poËinak“, ovomje knjigom dobiosvoju povijestispisanu perom,arhivskim podacima,ali prije svega srcemzaljubljenika u πport iπportaπe. Autor ponovopokazuje da je publicistkoji za povijest πportaima beskrajnu strpljivostistraæivanja i uobliËavanjaprikupljenih informacija udjelo koje, osim πturihpodataka, ima i ljudskudimenziju toplih rijeËi.

Piπe Milena DragiπiÊ

53

Hajduk kao trajna inspiracija

Hajduk i iseljeniciAutorica: Branka BeziÊ FilipoviÊOblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊGodina i mjesto izdavanja: 2007., Split. Stranica: 92; format: 20,5x27 cm; tiraæa: 500 primjerakaIzdavaË: Hrvatska matica iseljenika SplitTisak: Hercegtisak, Splita

K oliko je πport dio svakodnevnog æivota, dio povijesti,kulture, naËin zadræavanja nacionalnog identiteta

pokuπala je pokazati Branka BeziÊ FilipoviÊ u knjizi koja sebavi Nogometnim klubom Hajduk. Autorica vrlo detaljnopredstavlja Hajduk na svim turnejama koje su organiziranepo svim kontinentima gdje je bilo i ima Hrvata.

Splitski klub, osnovan 1911. godine, od 1921. nastupaizvan grada i domovine, i tu poËinju neraskidive veze siseljenicima. Prva turneja po Juænoj Americi 1931., poAustraliji 1949., juænoameriËka turneja 1953., turnir u NewYorku 1962., u Juænoj i Srednjoj Americi 1969./1970.,SAD-u i Kanadi 1974. i 1982., po Australiji i SjevernojAmerici 1990., te turneja 1994. i turnir 2003. u Australijiautorica izdvaja i daje pregled dogaanja tijekom tihturneja. IgraËi poimeniËno, odigrane utakmice i rezultati,fotografije i izjave sudionika prate poglavlja opisanihturneja.

Zadnja su dva poglavlja knjige posveÊena veteranimaHajduka i kontaktima s iseljenicima te klubu kao inspiracijiza nastanak klubova istog imena u naπim sredinama na svimstranama svijeta. Uz arhivski pristup Hajdukovimnastupima, upravo je ta povezanost s iseljeniπtvom,Ëinjenica da je Hajduk bio i ostao jedna od najvaænijihokosnica te povezanosti s Hrvatskom, velika vrijednost oveknjige.


EVIDENTNIOLIMPIJSKI KANDIDATI

Za OI Peking 2008. prva se izborila SnjeæanaPejËiÊ u lipnju proπle godine, da bi VijeÊe Hrvat-skog olimpijskog odbora, u lipnju ove godine,potvrdilo ukupno 21 kandidata - πestero pojedi-naca i momËad - u Ëetiri πporta: atletika, plivanje,vaterpolo i streljaπtvo.

Prema redoslijedu potvrivanja kandidature,na listi evidentnih putnika za Peking sad su:Snjeæana PejËiÊ (streljaπtvo - od 1. lipnja 2006.),Blanka VlaπiÊ (atletika, od 1. veljaËe 2007.), Sa-nja JovanoviÊ (plivanje, od 1. travnja 2007.), va-terpolska reprezentacija (od 1. travnja 2007.):Sran AntonijeviÊ, Samir BaraÊ, Miho Boπko-viÊ, Damir BuriÊ, Andro Buπljet, Teo –ogaπ,Igor HiniÊ, Aljoπa Kunac, Josip PaviÊ, MileSmodlaka, Frano ViÊan, Zdeslav Vrdoljak,Nikπa Dobud, Maro JokoviÊ, Pavo MarkoviÊ;Suzana Cimbal-©pirelja (streljaπtvo, od 1. svi-bnja 2007.), Ivana BrkljaËiÊ (atletika, od 1. lipnja2007.) i Petar Gorπa (streljaπtvo, od 1. lipnja2007.).

PO 100 TISUΔA KUNA Od oæujka do lipnja, na adrese nekoliko æupa-

nijskih πportskih zajednica stiglo je 100.000 ku-na financijske potpore HOO-a razvojnim progra-mima æupanijskih πportskih zajednica, osobitoonih na ratom devastiranim podruËjima i hrvat-skim otocima (u iznosu 50 posto participira par-tner HOO-a Hrvatska lutrija s posebnom serijomsreÊke AutoËarolija).

Prvi je, prema ædrijebu, bio Savez πportovaæupanije varaædinske, koji Êe 100.000 kunautroπiti na sustave drenaæe glavnog i pomoÊnogterena stadiona Sloboda na kojem treniraju nogo-metaπi, atletiËari, ali i ostali πportaπi u Varaædinui okolici.

Druga je zajednica Savez πportova ©ibensko-kninske æupanije koja je novac gotovo u potpu-nosti usmjerila za adaptaciju πportsko-rekreacij-skog centra u Kninu i nabavu nuæne πportskeopreme i rekvizita. U svibnju je Ëek s istim izno-som isporuËen Zajednici πportskih udruga i save-za Meimurske æupanije za projekt izgradnje no-gometnog terena s umjetnom travom, Ëiji su ko-risnici NK Meimurje i NK »akovec. Zajednicaπportskih udruga i saveza VirovitiËko-podravskeæupanije koja je Ëek dobila u lipnju postavit Êevanjsku rasvjetu na gradskom plivaliπtu u Viro-vitici.

Uz predstavnike Hrvatske lutrije, Ëekove jeæupanijskim zajednicama uruËilo vodstvo HOO-a, predsjednik Zlatko Mateπa i glavni tajnik Josip»op, uz asistenciju pomoÊnice glavnog tajnikaza programe lokalnog πporta Almu PapiÊ, ËijiUred za lokalni πport nadzire provedbu ovih pro-jekata od posebnog interesa za HOO.

ODLI»NA SURADNJA HOO-a I HINEU nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Ma-

teπe, dopredsjednika Ive Gorana Munivrane, tepredstavnika javnih medija, glavni tajnik HOO-aJosip »op i ravnateljica Hrvatske izvjeπtajne no-vinske agencije (Hina) Smilja ©kugor HrnËeviÊpotpisali su 25. travnja 2007., u sjediπtu HOO-au Zagrebu, jednogodiπnji ugovor o suradnji dvi-

ju institucija. "Ugovorom je potvrena dosa-daπnja dobra suradnja HOO-a i Hine, koja je sa-da stavljena i u pravni okvir. HOO Êe dobiti Hi-nin servis vijesti, a zahvaljujuÊi naπoj nacional-noj agenciji, sve naπe novinske kuÊe i elektroni-Ëki mediji bit Êe obavijeπteni o aktivnostimanaπih πportaπa u multiπportskim natjecanjimapod okriljem HOO-a", kazao je predsjednik Ma-teπa. O dosadaπnjoj odliËnoj suradnji govorila jei ravnateljica Hine, rekavπi da zasluge za to pri-padaju ponajprije novinarima i uredniku πportskeredakcije Anti DrpiÊu. "Oni Êe i dalje pratiti zbi-vanja u domaÊem i meunarodnom πportu, kao isve aktivnosti HOO-a, a ja bih osobno voljela dase ubuduÊe viπe pozornosti pokloni πkolskomπportu, jer je to baza iz koje Êe doÊi buduÊi olim-pijci", naglasila je ravnateljica Smilja ©kugorHrnËeviÊ.

KRAJ KRONI»NOM NEDOSTATKUPLIVALI©TA

Pod nazivom „Transfer znanja o πportskoj in-frastrukturi u tranzicijskim zemljama“ u Puli je,od 19. do 22. travnja 2007., odræan I. meunaro-dni seminar Ëiji je domaÊin i organizator HOO iDruπtvo graevinskih inæenjera Zagreba. Podvodstvom zagrebaËkog arhitekta Kreπimira Iva-niπa, predsjednika Komisije za πportsko graditelj-stvo HOO-a, seminar je okupio brojne domaÊe isvjetske struËnjake iz podruËja arhitekture, proje-ktiranja, gradnje i upravljanja objektima, struËnja-ke kinezioloπkih znanosti, predstavnike nadleænihministarstva i lokalnih uprava te medija. Glavnatema bila su plivaliπta kojih u Hrvatskoj, unatoËsvjetskoj kvaliteti hrvatskih plivaËa i naroËito va-terpolista, unatoË oko 6000 km prekrasnih obala itoplog mora, nema dovoljno, a 30 posto πkolskepopulacije su neplivaËi. Hrvatska je, suglasni supredavaËi, svojim raznolikim i oËuvanim oko-liπem veÊ sada idealno igraliπte pod vedrim ne-bom koje, meutim, zahtijeva pripremu, komu-nalnu opremu, doliËan komfor, veÊu prezentacijui marketing. Jedino uz sustavni i zajedniËki naporsvih odgovornih, uz uËenje na pozitivnim isku-stvima razvijenih europskih zemalja, situacija semoæe promijeniti u naπu korist.

DUBROVA»KO DOMAΔINSTVO KOMISIJI EOC-a

U Dubrovniku je uoËi prvosvibanjskog prazni-ka odræan sastanak Komisije Europskih olimpij-skih odbora (EOC) za pripremu olimpijski igara,Ëiji je Ëlan i predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa.»lanovi Komisije pod vodstvom predsjedniceMarit Myrmael iz Norveπke razmotrili su niz or-ganizacijskih i tehniËkih uvjeta Igara u Pekingu2008. kao i Zimskih olimpijskih igara u Vancou-veru 2010. VeÊina uvjeta za Peking, meu koji-ma su akreditacije, prijevoz, olimpijska sela, pro-daja karata, a prema ocjeni Komisije, rijeπena suna odgovarajuÊi naËin, dok Êe se nedostatak oso-blja s meunarodnim iskustvom ili problemakreditacija za lokalne vozaËe joπ morati dorai-vati. Komisija Ëijem su zasjedanju prisustvovaliglavni tajnik HOO-a Josip »op i pomoÊnik zaolimpijski program Damir ©egota, te voditeljicameunarodne suradnje Ljiljana Ujlaki ©ubiÊ, nasvojem, inaËe treÊem zasjedanju od osnivanja2005., sasluπala je i izvjeπÊe Andreje McQuarrie

54

Piπe Radica Jurkin LugoviÊ

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavnidogaaji u Hrvatskom

olimpijskomodboru


55

o pripremama za ZOI Vancouver, za koje je ri-jeπen donedavno upitan smjeπtajni kapacitetolimpijskih sela koja sada mogu primiti 4500osoba.

RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZA HRVATSKI ©PORT

Hrvatski olimpijski odbor i RaiffeisenbankAustria d.d. (RBA) 3. svibnja ove godine potpi-sali su ugovor o poslovnoj suradnji te tako pro-duljili plodan partnerski odnos na joπ godinu da-na. Ugovor u vrijednosti milijun kuna potpisalisu predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i predsje-dnik Uprave RBA Zdenko AdroviÊ, koji je na-glasio da Raiffeisenbank cijeni vodeÊu uloguHOO-a i njegove rezultate u razvoju hrvatskogπporta, πto je bio i razlog produljenja ovog va-ænog poslovnog ugovora. Isto tako, RBA je pri-premio i paket posebnih usluga za vrhunskeπportaπe, a odnose se, meu ostalim, na osobnobankarstvo, investiranje te druge vrste bankar-skih usluga koje pogoduju πportaπima.

EUROPSKO PROMI©LJANJE BUDUΔNOSTI ©PORTA©A

Vaænost ravnoteæe u bavljenju vrhunskimπportom, obrazovanju i profesionalnoj karijeribili su kljuËna toËka rasprave sudionika 3. foru-ma za europske πportaπe odræanog u njemaËkomStuttgartu, od 4. do 6. svibnja. U radu dvodne-vnog skupa u organizaciji Europskih olimpijskihodbora (EOC) - kojem je predsjedavala ClaudiaBokel, predsjednica Komisije πportaπa EOC-a uzasistenciju Sergeja Bubke, predsjednika Komisi-je πportaπa IOC-a - sudjelovao je i ugledni olim-pijac i lijeËnik Tomislav SmoljanoviÊ. U iz-vjeπÊu s Foruma na kojem je predstavljao hrvat-ske olimpijce i HOO SmoljanoviÊ podcrtava te-meljni razlog promiπljanja buduÊnosti πportaπa."©portaπi u postizanju olimpijskog sna moraju utrening i natjecanja uloæiti trud u najmanju rukujednak svim drugim profesionalcima drugih stru-ka, no samo mali broj πportaπa uspije se tijekomπportske karijere financijski osigurati za cijeli æi-vot. Ostali nakon karijere ostaju bez financijskihizvora i s ograniËenim iskustvima u tradicional-nim poslovima i radu. K tome, danas πportskakarijera traje sve dulje, πto uzrokuje da se profe-sionalna karijera u drugim aktivnostima nakonπportske karijere zapoËinje dosta kasno. VeÊinaπportaπa tada veÊ ima obitelji o kojima se trebajuskrbiti“, istiËe SmoljanoviÊ, koji je na Forumuiznio hrvatsko iskustvo, osobito u istraæivaËkimpodruËjima, ali i prve mjere HOO-a u πkolovanju

πportaπa u raËunalnim znanjima u programu podnazivom "Karijera nakon karijere", Ëijim suπportaπima diplomantima u travnju uruËene prveeuropske licence.

RATKO RUDIΔ U KUΔI SLAVNIH Najtrofejniji vaterpolski trener svijeta i izbor-

nik hrvatske reprezentacije koja je u oæujku2007. osvojila zlatnu svjetsku medalju, RatkoRudiÊ sluæbeno je 13. svibnja uvrπten u Interna-tional Swimming Hall of Fame, KuÊu slavnih uvodenim πportovima (plivanje, vaterpolo, skoko-vi u vodu, sinkronizirano plivanje). KuÊa je ute-meljena 1965. u ameriËkome gradu Fort Lauder-daleu, na Floridi, a u njoj je svoje mjesto naπloviπe od 600 uglednih πportaπa, meu kojima Ëakpetero Hrvata - osvajaË srebrne medalje s Olim-pijskih igara u Rimu Zdravko JeæiÊ, legendarnirijeËki vratar Zdravko Δiro KovaËiÊ, plivaËicaolimpijka –urici Bjedov i vaterpolist ZoranJankoviÊ. RudiÊ, koji je nakon sjajne igraËke ka-rijere na SP-u u Melbourneu osvojio Ëak 21. tre-nersko odliËje na velikim meunarodnim natje-canjima, u svojoj riznici ima Ëak tri zlatne olim-pijske medalje i tri naslova svjetskih prvaka. Uznjegovo ime stoje Ëak Ëetiri dræave Ëije je vater-polske momËadi vodio - Jugoslavija, Italija,SAD i Hrvatska.

SABORSKI KLUBOVI POHVALNO ORADU HOO-a

Saborski klubovi, zadovoljni brojnim uspjesi-ma hrvatskih πportaπa te stabilnim i transparen-tnim poslovanjem HOO-a, na sjednicama 23.svibnja bili su nepodijeljeni u pohvalnim ocjena-ma o radu HOO-a. RazmatrajuÊi izvjeπtaj za

prethodnu godinu, saborski su zastupnici iznijelii niz zanimljivih razmiπljanja o daljnjem napre-dovanju ove vrhovne nacionalne πportske institu-cije. Biserka Perman (SDP) posebno je pohvali-la programe kojima HOO potiËe razvoj πporta naotocima i u ratom poruπenim podruËjima Hrvat-ske. Poduprla je i prijedlog Kluba hrvatskiholimpijaca i HOO-a da se vrhunskim πportaπimanakon karijere osiguraju redovita mjeseËna pri-manja, ali i naglasila da bi iz toga trebalo izuzetiπportaπe s enormnim zaradama. Saborski zastu-pnik i olimpijac Franjo ArapoviÊ (HDZ) zaloæiose i za osnivanje instituta πportske medicine uprilog zdravstvenoj prevenciji i lijeËenju πpor-taπa. Antun KapraljeviÊ (HNS) istaknuo je da suπportaπi u 2006. na najbolji moguÊi naËin promo-virali Hrvatsku u svijetu. HOO je posebno po-hvalio zbog poveÊanja udjela vlastitih prihoda uukupnom financiranju, ocijenivπi da bi se za ta-kvim primjerom trebali povesti i drugi segmentidruπtva.

HOO I RUSKI OLIMPIJSKI ODBOR Na poziv predsjednika Ruskog olimpijskog

odbora Leonida TjagaËeva, predsjednik HOO-aZlatko Mateπa i ravnatelj Odjela za istraæivanje irazvoj πporta Ivan VarvodiÊ boravili su u Mos-kvu, gdje su Mateπa i TjagaËev potpisali ugovoro suradnji dvaju nacionalnih olimpijskih odbora.Potpisivanju ugovora bio je nazoËan i Veleposla-nik RH u Rusiji Boæo KovaËeviÊ. Potpisivanjetog sporazuma je konkretiziranje dosadaπnjihizvrsnih πportskih odnosa Rusije i Hrvatske, re-kao je Mateπa. Suradnja je dogovorena u razmje-ni ekspertnih znanja iz podruËja kinezioloπkihznanosti, πportske medicine, te trenera, kao i

©PORTSKO OBRAZOVANJE VOJNIH DJELATNIKAHrvatski olimpijski odbor i Ministar-

stvo obrane republike Hrvatske potpisalisu u Zagrebu, 29. svibnja, aneks sporazu-ma kojim dosadaπnju uspjeπnu suradnjudograuju u podruËju obrazovanja i stru-Ënog usavrπavanja trenera, instruktora,voditelja i uËitelja meu vojnim djelatni-cima. Sporazum o πkolovanju koji su po-tpisali predsjednik HOO-a Zlatko Mateπai ministar obrane Berislav RonËeviÊ, a unazoËnosti naËelnika glavnog stoæera OSRH generala zbora Josipa LuËiÊa, briga-dira Matije AraËiÊa, glavnog tajnika HOO-a Josipa »opa i privremenog ravnateljaHOA-e Milana Kolmana, provest Êe Hrvatska olimpijaka akademija, Ëiji je osnivaËHrvatski olimpijski odbor.

Ç

UZ KONCERN AGRAM MOGUΔ I INSTITUT Hrvatski olimpijski odbor i Koncern Agram potpisali su 30. svibnja u Zagrebu, u

novom poslovnom centru Agrama u zagrebaËkom Trnju, ugovor o suradnji, Ëime jeova ugledna tvrtka produljila Ëlanstvo u hrvatskom olimpijskom poolu na joπ jednugodinu. Potpisom glavnog tajnika HOO-a Josipa »opa i direktora Koncerna AgramÆarka Bubala, Ëemu su uz predsjednika HOO-a Zlatka Mateπu nazoËili i ËlanoviZdravstvene komisije HOO-a na Ëelu s predsjednikom prof. dr. sc. Borisom Labarom,potvrena je suradnja s Ëlanicama Koncerna: Sunce osiguranje, Jadransko osiguran-je, Euroherc i Agram life. Hrvatski πportaπi dobivaju sveobuhvatnu zdravstvenuzaπtitu u kojoj vaænu ulogu ima Poliklinika Sunce, jedna od najsuvremenije opreml-jenih poliklinika u ovom dijelu Europe. Boris Labar izrazio je zadovoljstvo visokimstandardima i opremljenoπÊu centra, rekavπi da su ovim aktom bliæe osnivanju insti-tuta za πportsku medicinu, za πto se zalaæe Komisija.


Ç

struËnom obrazovanju u suradnji olimpijskihakademija Hrvatske i Rusije.

I JA ΔU BITI OLIMPIJAC - FESTIVALPRED©KOLACA

U Rijeci, gradu kandidatu za 17. mediteranskeigre 2013. godine, 26. svibnja je odræana zavrπnasveËanost 6. olimpijskog festivala djeËjih vrtiÊaHrvatske. Organiziran uz supokroviteljstvo i or-ganizaciju æupanijskih πportskih zajednica igradova πirom Hrvatske, Olimpijski festival zapredπkolsku djecu okupio je tijekom „kvali-fikacija“ i zavrπnog natjecanja oko 14.000predπkolaca iz 350 vrtiÊa.

Pod novim motom „I ja Êu biti olimpijac“, fes-tival u organizaciji Ureda za lokalni πport HOO-a i ovaj je put pokazalo svu slojevitost ranogπportskog uËenja najmlaih sudionika u πportu iolimpizmu, od pravila nadmetanja na πportskomboriliπtu, fair playja, sportske solidarnosti do igrei zabave bliske njihovoj dobi.

OBNOVLJENO DRU©TVO ZA POVIJEST ©PORTA

Hrvatsko druπtvo za povijest πporta (HD©P),utemeljeno 1991., odræalo je 26. svibnja, u prosto-rijama HOO-a u BerislaviÊevoj 2 u Zagrebu,obnoviteljsku izbornu skupπtinu da bi nastavilorad na prikupljanju i oËuvanju povijesne grae hr-vatskog πporta svojedobno prekinut zbog smrtipredsjednika tog druπtva, istaknutog povjesniËaraStjepana Cerjana - Pube. Meu bitnim zadaÊamaDruπtva je poticanje nacionalnih πportskih saveza

i πportskih zajednica æupanija i gradova na osni-vanje radnih tijela - komisija za povijestπporta, odkojih jedna veÊ uspjeπno djeluje u Splitu pod vod-stvom iskusnog πportskog djelatnika i publicistaMihovila Radje, suradnja s Leksikografskim za-vodom, Hrvatskom olimpijskom akademijom,uredniπtvom Ëasopisa HOO-a Olimp koji obja-vljuje podlistak Povijesti hrvatskog πporta, Hrvat-skim πportskim muzejom i drugim πportskim mu-zejskim zbirkama, te suradnja s Meunarodnimdruπtvom za povijest tjelesnog odgoja i πporta (IS-HPES). Za predsjednika Druπtva jednoglasno jeizabran Darko DujmoviÊ, a dopredsjednici su Mil-ka BaboviÊ i Mihovil Radja.

DOBRA SURADNJA ME–UZEMLJAMA RZ ALPE - JADRAN

Zemlje Radne zajednice Alpe - Jadran dobrosurauju u πportu, a upravo bi on trebao pridoni-jeti boljem razumijevanju ne samo meu 17 regi-ja Radne zajednice, nego i u svim zemljama Vi-jeÊa Europe, istaknuto je na 7. konferenciji oπportu RZ Alpe - Jadran, 1. i 2. lipnja u Opatiji.Dvodnevna konferencija, Ëijem je radu kao iza-slanik predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe nazo-Ëio Siniπa KrajaË, voditelj Odjela za istraæivanjei unapreivanje razvojnih programa HOO-a,okupila je brojne predavaËe koji su se mogli slo-æiti da je, iako na podruËju πporta Ëlanice RZ Al-pe - Jadran imaju razliËita iskustva, πport vrlouËinkovit u sluæbi razvoja i suradnje dræava i re-gija. KomparirajuÊi broj osvojenih medalja ze-malja Ëlanica na posljednje Ëetiri olimpijske pri-redbe, Dragan MilanoviÊ, profesor s Kinezio-

loπkog fakulteta u Zagrebu, istaknuo je da prvomjesto sa 120 odliËja uvjerljivo dræi Italija, slije-di Maarska (85), Austrija (15), Hrvatska (12) iSlovenija (10). Kada se taj broj stavi u odnos sbrojem stanovniπtva, onda na ljestvici vode Ma-arska i Slovenija, slijedi Hrvatska, dok su Itali-ja i Austrija na zaËelju. Kada se gleda na Zimskeolimpijske igre od 1992. do 2006., po svim tabli-cama Hrvatska uvjerljivo dræi drugo mjesto izanajjaËe alpske zemlje - Austrije.

TRADICIONALNI SUSRET OLIMPIJSKE MARKETIN©KE OBITELJI

U PoreËu je od 1. do 3. lipnja odræan tradicio-nalni susret Ëlanova olimpijske marketinπke obi-telji HOO-a koji su se, zajedno s predstavnicimedija, imali prilike upoznati s buduÊim plano-vima HOO-a. U srediπtu paænje bio je plan nastu-pa hrvatske olimpijske delegacije na Olimpij-skim igrama Peking 2008., o Ëemu je izvijestioπef Misije i pomoÊnik glavnog tajnika za olim-pijski program Damir ©egota. Na Igrama u Pe-kingu nastupit Êe oko 10.500 πportaπica i πpor-taπa u 28 πportova, meu kojima bi moglo biti129 hrvatskih πportaπa. PomoÊnik glavnog tajni-ka za marketing Ranko ΔetkoviÊ predstavio jeprojekt Hrvatske kuÊe koja Êe u Pekingu, podmotom „Hrvatska - domovina Marka Pola“, a usuorganizaciji Hrvatske gospodarske komore iHrvatske turistiËke zajednice, biti mjesto susretahrvatskih gospodarstvenika, πportaπa i stranihdelegacija za sve hrvatske akreditirane i neakre-ditirane novinare.


olimp 23

Documents