olimp 24

MAGAZ I N HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 24 • RUJAN 2007.ISSN 1331-9523

Doping kao svjetski

problem

©PORT IDRU©TVO

Jedro,daska ivoda

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

ÆeljkoVincek,atletskanada

TALENTI

LANA BIONDIΔ

Zaboravljeniheroji

ili nije zlatosve πto sja Stipendisti za Peking

Naπi pobjednici

OLIMPIJSKA SOLIDARNOST

UMJETNOSTI ©PORT

Procvatkulture

©PORTSKAFOTOGRAFIJA

OLIMP-prelom 24 NOVI 10/4/07 10:57

3

Josip »op, dipl. oec.glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji,

pred vama je 24. broj Ëasopisa Hrvatskog olimpijskogodbora raen u razdoblju u kojem je Hrvatski olimpijskiodbor, nizom πportsko-edukativnih manifestacija diljemHrvatske, πportski - promotivno i nadahnuto obiljeæio 16.godiπnjicu svog osnutka. Hrvatski olimpijski dan, HOD,kojem je simboliËna poveznica sudionicima bila bijelamajica kao poruka mira, prijateljstva, tolerancije i fairplaya, u brojnim je sredinama bio povod za πportskepriredbe od kojih su neke, brojnoπÊu i kreativnoπÊu,nadmaπile i naπa najveÊa oËekivanja. Viπestruka proslavaπporta i olimpizma tih je dana bila povodom i prvoj dodjeliNagrade HOO-a Draæen PetroviÊ najboljim mladimperspektivnim πportaπima. O prvim slavljenicima moæeteËitati u rubrici o glavnim dogaajima u HOO-u.

U istom su razdoblju naπi mladi πportaπi s mnogo uspjehanastupili na Olimpijskom festivalu europske mladeæi(EYOF) u Beogradu te na ljetnoj Univerzijadi u Bangkoku,a Hrvatski olimpijski odbor je pristupio svjetskim ieuropskim projektima vaænim za kvalitetu æivota ponajprijemladih i djece. Meu njima je projekt protiv pretilosti uorganizaciji Europskih olimpijskih odbora (EOC) i sponzoraSamsung Electronics.

U uvodniku proπlog broja najavio sam seriju Ëlanaka oOlimpijskoj solidarnosti Meunarodnog olimpijskog odbora,a u ovom Êemo vas broju upoznati sa sudjelovanjemHrvatskog olimpijskog odbora u njenim programima.Naime, poπtovani Ëitatelji, uvjeren sam da vrlo malo ljudi unaπoj zemlji, pa i πportskih djelatnika, zna da je Olimpijskasolidarnost tijelo MOO-a odgovorno za provoenje iupravljanje distribucijom prihoda dobivenih od televizijskihprava prijenosa olimpijskih igara. HOO je od svogutemeljenja koristio sredstva iz dvadesetak razliËitihsvjetskih programa Olimpijske solidarnosti, a naπoj jejavnosti svakako najpoznatiji program olimpijskih stipendija,jer je HOO od Olimpijske solidarnosti samo za razdoblje od2005. do 2008. dobio osam stipendija za mlade πportaπe kojise pripremaju ili nastoje kvalificirati za sudjelovanje naIgrama 29. olimpijade 2008. u Pekingu. Naravno da suprijaπnjih godina brojni naπi istaknuti πportaπi bili korisniciprograma olimpijske stipendije, od Janice KosteliÊ i BlankeVlaπiÊ do mnogih drugih koji su se okitili najsjajnijimodliËjima s najveÊih meunarodnih πportskih manifestacija.

Koristim ovu prigodu da vas uputim i na sadræaje stalnogpriloga naπeg Ëasopisa, Povijest hrvatskog πporta, u kojemnastojimo pisati o poznatim osobama i dogaajima izdomaÊeg i svjetskog πporta. Tako ovaj broj nije mogao proÊibez osvrta na obiljeæavanje 70. godiπnjice smrti ocasuvremenog olimpizma, baruna Pierrea de Coubertina.

SADRÆAJ

18. str. 48. str.

Æenska strana πporta

©portskaterminologija

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIKAnte DrpiÊ

UREDNI©TVOÆeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa, Nada SenËar,Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar

LEKTURAMARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb

TISAKTEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o.Zagreb, KranjËeviÊeva 25a

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

Akademski o πportu:Lana BiondiÊ, spisateljica 4Talenti: Æeljko Vincek, atletska nada 6Legende: Biserka ViπnjiÊ, rukometaπica 8Olimpizam: Podrivanje smisla bavljenja πportom 10Europa i πport: ©port u Portugalu 12©port i druπtvo: Doping kao svjetski problem 14Religija i πport: Samo siloviti 16Æenska strana πporta: Teretana nije πminkeraj 18Studentski πport: Tradicija, partnerstvo i strateπke smjernice 20Filozofija πporta: Etika natjecanja 22Olimpijska solidarnost: Stipendisti za Peking 24Uvijek fair play: Stignimo Europu 26PrilogPOVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29©port i znanost: Bitka protiv iluzija 42Umjetnost i πport: Procvat kulture i πporta 44©port i duhovnost: Meditacija i streljaπtvo 46©portska terminologija: Jedro, daska i voda 48©portska fotografija 50Publicistika 52Od Olimpa do Olimpa 54


4

Hrvatska viπe nepriznaje niπ osimzlata. Pa iakooboæava BlankuVlaπiÊ, lijepupoput top-modela kojaskaËe unebesa, spobjedniËkimplesom zbogkojeg bi s Coca-Colom da æivinegdje drugdje potpisalaπesteroznamenkasti ugovor, aovdje pokuπava naæicati samo- dvoranu, unatoË zlatu kadgod se prehladi - πto bezdvorane nije teπko - i kihne,svi veÊ zaviËu: gotova je

Lana BiondiÊ, spisateljica

AKADEMSKI O ©PORTU

Priredio Marko CuraÊ

Zaboravljeniheroji ili nije zlatosve πto sja


H rvatska spisateljica Lana Bi-ondiÊ koja je stekla popular-nost knjigom Æivot na visokoj

peti, koju je njezin izdavaË nazvao pr-vim hrvatskim “chick-litom”, bez dvo-umljenja se odazvala pozivu Olimpa daiznese svoja razmiπljanja o πportu. Pre-dloæili smo temu bez odreenih pitanja,a ona je iskoristila priliku i, kako samakaæe, ispriËala sve πto je oduvijek æelje-la reÊi, ali je do sada to nitko nije pitao.

"...Davali smo svaku kunu za njihovetreninge. Samo da igraju, i sin i kÊer,pa za najmanju Ivu viπe nije bilo ni vre-mena ni love. I tako je ona sama uda-rala u zidiÊ, dok je Ëekala brata i sestruda zavrπe s ozbiljnim treningom."

Bila je to Iva Majoli. Hrvatica koja jeosvojila Roland Garros. Za koju kaæu -pa dobro, osvojila je taj jedan garrosiÊ inijedan viπe.

A vani ljube tlo po kojem hoda. I pra-va je zvijezda. I svaki vlasnik kafiÊagdje popije kavu traæi je autogram. Na-kon πto joj se pokloni.

A u nas se konobar nalakti pa kaæe -“a kaj ona sad misli da bum ja njoj tr-Ëal s tom kavom. Zato kaj je faca”. Pasvoj kapuËino Ëeka 45 minuta.

A upropastili joj i vjenËanje, najljepπidan njenog mladog æivota, koje je mo-gla imati na nekom privatnom otokupokraj Fidjija, a odabrala je crkvicu Sv.Marka i dovela ljude koji ne bi ni znaligdje je Croatia da im nije priËala svo-jim sjajnim zelenim oËima o najdivni-jem moru i ribi i pismi na svijetu.

Ma πto je vama ljudi? Ma ima da ihËuvamo ko kap vode na dlanu. Sve tenaπe πportaπe, i one in nogometaπe ione donedavno out vaterpoliste, pa ru-kometaπe, boksaËe, paraolimpijce iatletiËare naravno i sve ostale. I da ihne slavimo samo kada su najveÊi, negoda ih i pamtimo zauvijek u tom istomvelikom sjaju.

Kao πto ih i Japanac pamti, pa kaæe:Croatia? Ohhh, ©uker! i nasmije sesvojim japanskim zubiÊima.

Sve zbog zidiÊaEto vam za primjer IvaniπeviÊa, naj-

veÊi od najveÊih s prvom hrvatskomzastavom u ruci, radi njega su i stranisuci progovorili splitski da bi mu mogliudariti globu zbog neke spontane za-branjene rijeËi, svi smo vriskali, Ëupalikosu, plakali - ma πto plakali - ridali...,a onda mu zamjerili neki zidiÊ oko ku-Êe. I to u njegovom rodnome gradu.

A onda je doπla nevjerojatna obiteljKosteliÊ. Koja je spavala na snijegu, sazaleenom gavriloviÊkom u ruci, skoroju je ralica pregazila dok su spavali uπatoru. Nitko ih ne bi nikada ni pro-naπao, jer nisu ni znali da postoje. Svedok nam Janica jednoga dana nije doni-jela toliko zlatnih olimpijskih da bi svenjene medalje podijeljene na broj sta-novniπtva uËinilo svakog Hrvata zla-tnim olimpijcem. A dok nije rekla -zbogom, Ivice gotovo da se i ne bismosjetili.

Ali smo se onda barem sjetili da ima-mo Sljeme, a i moja talentirana susjedaSofija sada dobije nekoliko redaka udnevnome tisku i njen put neπto je "ma-nje zaleen".

No bez obzira na te veÊ zlatom uho-dane staze, moj poznanik, "zaljubljeniku padobranarstvo" svojim je rukamaosobno ofarbao tenisko i nogometnoigraliπte u ©estinama kako bi i ona dje-ca koja nemaju za Ëlanarinu nekog πik-kluba mogla dræat reket u ruci. A na en-tuzijazam je naiπao i pomoÊ, o da! -svoju vlastitu.

I zavrπio kod "Sanje" - ali ne kao za-govornik ideje da se u svakome kvartuizgradi jedan πportski centar kako sedjeca ne bi razlikovala po najnovijemmodelu mobitela, nego po πportu kojimse bave i koji Êe im moæda omoguÊitidobru stipendiju po ameriËkom siste-mu. Bio je pozvan zato πto je svoju æe-nu zaprosio pod padobranom pa je tonaciji bilo vrlo zanimljivo.

Kaj se tu ima slaviti?A da bi se izazvalo zanimanje "ra-

zmaæene" nacije naviknute da smo uvi-jek i svuda najbolji, morate biti prvaci.

Jer Hrvatska viπe ne priznaje niπosim zlata. Pa iako oboæava BlankuVlaπiÊ, lijepu poput top-modela kojaskaËe u nebesa, s pobjedniËkim plesomzbog kojeg bi s Coca-Colom da æivi ne-gdje drugdje potpisala πesteroznamen-kasti ugovor, a ovdje pokuπava naæica-ti samo - dvoranu, unatoË zlatu kad godse prehladi - πto bez dvorane nije teπko- i kihne, svi veÊ zaviËu: gotova je.

No ako ste ga osvojili, na zlato mi-slim, doËekat Êe vas svi Hrvati, svi ben-dovi Êe nastupati, sve pjevaËice mrdatiguzom, djeca Êe nam dva tjedna marki-rati πkolu, a maæoretkinje propjeπaËitiod zraËne luke do Trga bana, ali ne daovam bog deËki da se vratite s broncom- jer doËekat Êe vas samo mama i bakai pokoji sluËajni prolaznik.

A i æena Êe vas opaliti valjkom poglavi ako doete u cugi u tri ujutro, jerkaj se tu ima slaviti? Pa nije zlato.

A nije bogami samo zlato sve πto sja.To smo barem veÊ mogli nauËiti.

Sjaji se itekako svaki napor, entuzija-zam, trud, rad i æelja.

I dok to ne shvatimo, πportom Êe sebaviti samo lovci na lovu. I naπ Karlo-viÊ viπe neÊe ustajati iz kreveta za ma-nje od Linde Evangeliste.

A moæda smo i mi za to pomalo krivi.I zato kad moj sinËiÊ fula taj gol na

ruËno ofarbanom nogometnom igra-liπtu ©estina, ja viËem: "Bravooooooo-oooooo!" iz petnih æila i cijelo gleda-liπte gleda me u Ëudu.

P.S. IspriËavam se svima kojima semoj tekst neÊe sviati, ali ja sam se lju-bazno odazvala pozivu ovog Ëasopisa ijednostavno ispriËala sve ono πto samoduvijek æeljela reÊi, ali me nikada dosada to nitko nije pitao.

Mom suprugu se ne svia - kaæe da jesrcedrapatelno. A moja mama je zapla-kala. Izgleda da se moje pisanje ipaksvia samo æenama.

5

Lana BiondiÊ roena je 24. travnja 1971.u Zagrebu. ©kolovala se u Veroni i BeËu, adiplomirala u Milanu na Istituto Europeo diCommunicazione e Design, na odjelu pro-pagande sa specijalizacijom art-director.Sa 22 godine vraÊa se u Zagreb i poËinjemarketinπku karijeru u hrvatskim i meu-narodnim agencijama, gdje je viπe putanagraivana za svoj kreativni rad.

Nakon πto s nepunih 30 godina prekidakarijeru da bi se posvetila obiteljskom æi-votu, poËinje iz hobija pisati knjigu. "Æivotna visokoj peti", njezin prvijenac u izdanjuProfila, postaje apsolutnim bestselerom2005. godine i do danas je prodan u viπeod 20.000 primjeraka. Godinu kasnijeizlazi njezina druga knjiga "Nova knjigaLane BiondiÊ" koja takoer postaje velikimhitom i osvaja simpatije æenskog, ali imuπkog Ëitateljstva, a mediji je progla-πavaju "kraljicom hrvatskog chick-lita". Ia-ko je Ëesto na meti kritika, do danaπnjegdana zbog svoje spisateljske karijere nijepoæalila.

Cijeli se æivot bavi πportom, nakon 11 go-dina klasiËnog baleta bavila se vrlouspjeπno jahanjem, tenisom koji igra i da-lje, oboæava skijanje na vodi, a æelja joj jeokuπati se u maËevanju.

Æivotopis


6

H rvatska nije baπ Ëesto imala per-spektivne atletiËare koji su iznatjecanja u natjecanje ostvari-

vali svoju nadarenost. Ne tako davno namjestu najperspektivnijega bio je bacaËkugle Edis ElkaseviÊ, svjetski juniorskiprvak, ali kako ga muËe ozljede i dugo sene natjeËe, to je mjesto prepustio drugo-me. MladiÊ koji je dobar na velikim na-tjecanjima je 400-metraπ Æeljko Vincek.Uostalom, Hrvatski ga je olimpijskiodbor izabrao meu najveÊe nade 2005.godine. Nadareni 21-godiπnji sprinterveÊ je i olimpijac.

Ne traæi alibi »ini se da nesueni nogometaπ, iz Va-

raædinu obliænjeg mjesta Novakovca, ci-jelo vrijeme ide stopama sugraanina iimenjaka Æeljka KnapiÊa. Δudljivi i ne-predvidivi PribislavËanin bio je sjajan400-metraπ, ali nikad realno ostvarena ta-lenta. Ostao je nedovrπen prvak, a njegovrekord na 400 metara (45.64 sekundi)Ëvrsto opstaje od Balkanskih igara u Sa-rajevu 1980.

Joπ donedavno, iako je Varaædinac uzpreponaπa Milana Kotura najveÊa nadameu atletiËarima, Ëinilo se da Êe rekordi ostati nedotaknut. Naime, nakon dobro-ga nastupa na Mediteranskim igrama2005., mladi je Varaædinac lani ipak ma-lo zapeo. Imao je problema i s ozljedama,ali, za razliku od u nas uobiËajena ponaπ-anja, u njima nije traæio alibi.

Ni ovu sezonu nije poËeo najbolje, bioje Ëak i sporiji od Milana Kotura, kojemje prva disciplina 400 m prepone. Sve je,meutim, sjelo na svoje mjesto u pravom

TALENTI

Za KnapiÊevimdræavnimrekordom na 400 metaraÆeljko Vincekzaostaje samopet stotinkisekunde.Ispunivπiolimpijskunormu, najavio jeozbiljan ulazak u"veliku" atletiku

Piπe Liljana Jazbinπek

Korak do ÆeljkaKnapiÊa

ÆELJKO

a t l e t s k an a d a


trenutku. Najprije je za reprezentacijuostvario dvostruku pobjedu - na 200 i400 m - na Kupu Europe Druge lige uZenici, pokazavπi da je pouzdan i da znaodraditi πto treba. Ovoga ljeta je pak namlaeseniorskom Europskom prvenstvuu Debrecenu Vincek ispunio olimpijskunormu (45.69 s), ozbiljno se najavivπi uveliku atletiku.

Tri najbolja vremenaVjerojatno je samo pitanje vremena

kad Êe sustiÊi i prestiÊi KnapiÊev rekord.Zanimljivo je usto da je ove godine istr-Ëao sva svoja tri najbolja vremena, na100, 200 i 400 m.

StasajuÊi u radu s Marinkom ©ipoπem,samozatajnim trenerom mnogih naraπtajavaraædinskih atletiËarki i atletiËara, nanatjecanjima je postupno iπao bliæe k vr-hu. Kalio se u straπnoj konkurenciji naSvjetskom prvenstvu 2005. u Helsinkiju ina Europskom prvenstvu 2006. uGöteborgu. Svakako da je svojevrsnakruna ranog dijela njegove karijere srebr-na medalja iz Debrecena. I prijelaz iz ju-niorskog u seniorski svijet time jezavrπen.

"Dugo mi se taj foto-finiπ vrtio gla-vom. Krenuo sam na prvo mjesto i izgu-bio ga za tisuÊinku. No, bilo mi je najva-ænije da trËim ispod 45,9 sekundi i izbo-rim olimpijsku normu", veselio se uspje-hu Æeljko 1986. u Ateni.

7

VINCEK

Roen je 16. lipnja 1986. u Novakovcu pokraj Varaædina. »lan je HAK Varaædin. Trener mu je prof. Marinko ©ipoπ. Zavrπio je srednjoπkolsko obrazovanje u Rudarsko-kemijskoj πko-li kao ekoloπki tehniËar. Radi u varaædinskoj tvrtki Pavlos, koja muje ujedno i sponzor.Na ovogodiπnjem je Europskom prvenstvu za mlae seniore (do23 godine) u Debrecenu bio drugi na 400 m, a o tome je odluËi-vao foto-finiπ. PoËeo je s treÊim mjestom na mlaejuniorskom SP-u u Sherbro-okeu 2003., a godinu kasnije je trËao u polufinalu juniorskogaSP-a u Marrakeshu. Zlatnom se juniorskom medaljom okitio naEP-u 2005. u Kaunasu, ali se te godine iskazao i drugim mje-stom na Mediteranskim igrama u Almeriji. Najbolji rezultat na400 m mu je 45.69 s, a na 200 m 21.06 s. Stotku je otrËao za10.70 s.

Tko je Æeljko Vincek?


S tas joj je ostao isti kao u igra-Ëkim danima, vitak, ni lice neÊeotkriti tajnu brojki iz rodnog li-

sta. Biserka ViπnjiÊ najtrofejnija je hr-vatska rukometaπica, u vitrini bljeπteolimpijsko zlato i srebro, te zlatno i bron-Ëano odliËje sa svjetskih prvenstava. Odklupskih uspjeha u riznici je Kup IHF-a.

8

Biserka ViπnjiÊ jenajtrofejnija hrvatskarukometaπica, apostigla je i najviπepogodaka naOlimpijskim igrama uMoskvi 1980. godine

LEGENDE

Piπe Zvonimir VukeliÊ

BISERKA Srebro draæe od zlata


Najljepπe uspomene, kaæe, ne veæu jeuz losangelesko zlato nego uz moskov-sko srebro.

- “Nitko tada nije raËunao na nas, ni-tko nije ni pomislio da moæemo do zapa-æenog rezultata, jer nakon zlata na SP-u1973. nije osvojeno niπta. I naπa je sre-brna medalja bila tada pravi bum. Teπkosmo doπle do nje, nakon prave, velikeborbe. Konkurencija je bila jaka. A jasam bila najbolji strijelac turnira. »etirigodine kasnije, u Americi, bilo je desetputa lakπe doÊi do zlata. Bile smo favori-tkinje, igraËice Sovjetskog Saveza nisunastupile zbog politiËkih razloga” - pri-sjetila se dana optoËenih olimpijskimmedaljama nekadaπnja sjajna pucaËica.

Nije bilo ljubomoreBisa, kako je nadimkom mnogi zovu,

otkriva u Ëemu je bila snaga trofejne eki-pe u kojoj je igrala.

- “Nije bilo ljubomore meu nama, bi-le smo prava ekipa. Sve do naπeg za-dnjeg velikog natjecanja, do Svjetskogprvenstva 1985. kada smo bile pete.Izbornik Josip Bepo Samaræija tada jepromijenio taktiku, sve se igralo za OlguSekuliÊ. A njoj nije iπlo i mi smo ostalebez igre i bez medalje.”

Biserka ne dvoji odgovarajuÊi na pita-nje s kim je najviπe voljela igrati.

- “Najviπe sam voljela kada je uz me-ne bila Mirjana »ipa OgnjenoviÊ. I KajaIleπ. RijeËi nam u igri nisu bile potrebne,nikakav dogovor. Toliko smo se dobroznale i razumjele da je i pogled bio dovo-ljan. Svetlana Ceca KitiÊ je bila simpati-Ëna, prava πportaπica i pravi voa.”

Mala prijevaraA tko je od trenera bio naj?- “Vilim TiËiÊ je i moj vjenËani kum,

pozvao me prvi u reprezentaciju, bilasam u ekipi koja je osvojila svjetsko zla-to, ali nisam igrala. To sam zlato osvoji-la s prezimenom RoæiÊ, kasnije medaljekao ViπnjiÊ. Tica me trenirao i uTreπnjevki, inzistirao je da se lopta neizgubi i to je nosilo i grË igri. Najviπesam zato u igri uæivala kod Bepa Samar-æije, on nam je dopustio da igramo, tra-æio je da u igri razmiπljamo svojom gla-

vom. Zanimljivo je, nikad nisam igralapod vodstvom Vinka Kandije, koji mi jeinaËe roak. Kad je on bio izbornik, bi-la sam na porodiljnom dopustu.”

Sjajnu je karijeru imala Biserka Viπ-njiÊ, a da bi je zapoËela morala se poslu-æiti i malom prijevarom.

- “Æelja mi je bila doÊi u Zagreb, a je-dini je put bio - πport. U Trogiru se igraorukomet, no otac mi nije dopustio trenin-ge u klubu. Pa sam rekla da mogu upisa-ti ekonomsku πkolu u Trogiru samo akoÊu igrati rukomet u Ekonomistu, inaËe Êumorati u πkolu u Split. Otac je pristao uzuvjet da nakon prve ozljede moram pre-kinuti. A ja sam veÊ na prvoj utakmici za-radila potres mozga. Slijedila je novaprijevara, rekli smo mu da moram biti ukrevetu zbog prehlade. Kasnije je bio po-nosan na moje igre, ali nikada nije doπaona utakmicu. Nije mogao podnijeti da vi-di kako me netko faulira.”

Doπla za ËokoladuBisin klub je Treπnjevka, no svaki je

njen dolazak meu zelene "vukao repo-ve". Prvi put, Ekonomist joj nije dao ispi-snicu pa je morala pauzirati, ali ipak jebila u ekipi na SP-u 1973. Drugi put, bi-lo je to nakon πto se vratila iz Japana,spasila je Treπnjevku od ispadanja iz pr-voligaπkog druπtva, ali za zelenim je sto-lom odluËeno da nije smjela biti registri-rana pa su ZagrepËanke prebaËene u dru-goligaπice, a u ligi je ostao Beograd. Bi-serka ViπnjiÊ je kaænjena pa je na sezonuotiπla u Italiju.

- ”U Treπnjevku sam doπla za Ëokola-du, pozvali su me tajnik MarkoviÊ i Vla-do HaniÊ. Zvao me tada Kandija u Ra-dniËki, ali moj je izbor bio Zagreb. Kodnas se nije moglo zaraditi, a u inozem-stvo se nije moglo prije 29. godine. Taj jepropis promijenjen tek zbog Cece KitiÊ,nakon njene udaje za nogometaπa BlaæaSliπkoviÊa, koji je otiπao u inozemstvo.Kad sam odlazila u Japan, nakon zlata uLos Angelesu, Samaræija je morao potpi-sati da ne raËuna na mene kako bih do-bila dopuπtenje.”

Uspomene lete, na kraju Êe BiserkapodvuÊi crtu na igraËke dane:

- “Bilo je lijepo, stalno smo pobjeiva-le. To je bilo to.”

9

r u k o m e t a π i c a

Biserka ViπnjiÊ, djevojaËki RoæiÊ, roena je10. listopada 1953. u Trogiru, gdje je uEkonomistu i zapoËela lijepu rukometnu kar-ijeru. Igrala je i za zagrebaËku Treπnjevku skojom je 1982. osvojila Kup IHF-a, japanskiOmron, talijanski Palermo i sisaËku Inu, ukojoj je kao Ëetrdesetogodiπnjakinja zbog ozl-jede koljena zavrπila karijeru.

Za reprezentaciju bivπe Jugoslavije odigralaje 124 utakmice i postigla 399 pogodaka.Osvojila je zlatnu olimpijsku medalju 1984. uLos Angelesu, srebrnu Ëetiri godine ranije uMoskvi, zlato na Svjetskom prvenstvu 1973.u Beogradu i svjetsku broncu u Budimpeπti1982. Bila je i prvakinja na Mediteranskimigrama 1979. godine. Na olimpijskomrukometnom turniru u Moskvi postigla je na-jviπe pogodaka.

Danas je Biserka zaposlena u zagrebaËkojElektri. Do prije dvije godine igrala je zaTreπnjevkin veteranski sastav, a sada je uzrukomet vezana kao gledateljica. SuprugSlavko svojedobno je bio aktivan uTreπnjevkinoj upravi, a sin Joπko bivπi jekoπarkaπ.

S Treπnjevkom pobjednica Kupa IHF-a

VI©NJIΔ


M oj stav vezan uz doping uπportu, a usudio bih se re-Êi i stav veÊine zaljublje-

nika u πport, priliËno je jasan - do-pingu nije mjesto u πportu i apsolu-tno ga treba zabraniti. Meutim, tonije argument da doping uistinu i tre-ba zabraniti. To je samo izjava, mojosobni stav i niπta viπe.

Problem aktualnog trenutka borbeprotiv dopinga u πportu je u tome dase najËeπÊe koriπteni argumenti uborbi protiv njega danas relativno la-ko mogu opovrgnuti. Odnosno, πtoje joπ gore, ti argumenti teπko moguopravdati trenutne mehanizme borbeprotiv dopinga.

Neprirodni “πportaπi”U literaturi se Ëesto navode pri-

mjeri koriπtenje dopinga u πportu injegovih fatalnih uËinaka joπ u 19.stoljeÊu. »ini se da je uporaba razli-Ëitih stimulansa na poËecima razvoja

10

Podrivanjesmisla bavljenja πportom

Doping je zlo i ni jedna nedosljednost ili propustu argumentiranju potrebe i nuænosti borbe protivnjega ne umanjuje tu Ëinjenicu. No, s jednakim seæarom i entuzijazmom treba braniti i od drugihzala πto se uvlaËe u svijet πporta i podrivajusmisao bavljenja πportom, a koja ponekadpreπuÊujemo ili, joπ gore, ne primjeÊujemo

Piπe Zrinko »ustonja

OLIMPIZAM olimpijskog pokreta bila priliËno uo-biËajena, a neki autori Ëak tvrde daveÊina πportaπa na olimpijskim igra-ma prije I. svjetskog rata ne bi uspje-la proÊi danaπnje dopinπke kontrole.Meutim, antidopinπka kampanja uπportu pokrenuta je tek nakon tragi-Ëne smrti pod utjecajem amfetaminadanskog biciklista Knuda EnemarkaJensena na Olimpijskim igrama uRimu 1960. godine.

©ezdesetih godina proπlog stoljeÊaMeunarodni olimpijski odbor kre-nuo je u borbu protiv koriπtenja do-pinga u πportu. Meunarodne πport-ske federacije koje su tada podupira-le MOO bile su izuzetak. Viπe od 20godina MOO je bio gotovo usamljenu svojim nastupima protiv dopinga.Situacija se ozbiljnije promijenilatek krajem 80-ih i poËetkom 90-ihgodina 20. stoljeÊa. Danas su meu-narodne πportske federacije koje nepodupiru i u praksi ne provode anti-dopinπke mjere MOO-a zapravo izu-zetak.

Zaπto protiv dopinga?Meutim, sa znanstvenog, ali, pa-

radoksalno, joπ viπe etiËkog stano-viπta, argumenti koji trebaju opra-vdati mjere antidopinπke kampanje uπportu Ëesto su nedosljedni, nedo-voljno utemeljeni i lako oborivi. Evoprimjera kako neki autori relativizi-raju neke od uËestalijih argumenata.

Doping je πtetan za zdravlje! No,je li uistinu? Nema mnogo znanstve-nih dokaza koji bi to nedvojbeno po-tvrdili. Istina, zabiljeæeni su i smrtnisluËajevi uzrokovani uzimanjem ste-roida. Meutim, dr. R. Nicholsontvrdi: "Nakon viπe od 30 godina upo-trebe steroida ne postoje uvjerljividokazi njihove znaËajnije πtetnostina zdravlje".

Jedan od problema u koriπtenju ne-dopuπtenih stimulansa leæi i u Ëinje-nici da ih je, dok god su zabranjeni,teπko uzimati na siguran naËin i podlijeËniËkim nadzorom (pogreπke udoziranju, itd.). Osim toga, Ëak i obi-Ëni aspirin, ako se uzima na po-greπan naËin, moæe biti vrlo πtetan.No, Ëak i da doping jest πtetan, pa πtoonda? Mnogi su πportovi vrlo opasniza zdravlje, a uËestalost ozljeda, Ëaki teπkih, u nekim je πportovima za-straπujuÊa. Ako doping i jest πtetan,joπ nije jasno zaπto bi se o njegovoj


11

πtetnosti trebalo voditi viπe raËunanego o drugim, joπ i veÊim izvorimaopasnosti u nekim πportovima, a ko-ji se nerijetko Ëak i glorificiraju.

Nejednake moguÊnostJe li koriπtenje dopinga nepoπtena

prednost, varanje i izigravanje pravi-la koje podriva sam smisao πportakao natjecanja u kojem svi imaju je-dnaku πansu pod istim pravilima?Bez sumnje jest.

Meutim, nepoπtena je prednost uπportu i Ëinjenica da su samo nekezemlje u stanju razvijati i uæivatiplodove πportske znanosti. Nisusvim πportaπima jednako dostupnibiomehaniËki i fizioloπki laboratorijiniti mogu u svom treningu primjenji-vati najnovija znanja i tehnologije.

Je li poπtena prednost biti iz boga-te zemlje ili obitelji koja moæe pruæi-ti odgovarajuÊu financijsku i socijal-nu podrπku mladom πportaπu koji jemoæda i manje talentiran od nekogdrugog, Ëija obitelj ili πira zajednicato ne mogu?

Prema pravilima Svjetske atletskefederacije, koriπtenje „zeca" u atlet-skim je utrkama zabranjeno. No, je liitko ikada diskvalificiran kada je, naprimjer, u svrhu ruπenja nekog re-korda radi njegovog komercijalnogiskoriπtavanja ili podizanja popular-nosti Ëak i novËano stimuliran da bu-de „zec" u utrci?

Je li poπtena prednost imati naklo-nost sudaca zato πto je neka ekipadomaÊin ili zato πto dolazi iz jednezemlje, a ne druge ili zato πto jepredsjednik kluba ili saveza jednaosoba, a ne neka druga?

Na Olimpijskim igrama u Los An-gelesu 1984. godine lijeËnici repre-zentacija ©vicarske i SAD-a podnije-li su medicinsku dokumentaciju pre-ma kojoj svi Ëlanovi i jedne i drugereprezentacije u modernom petobojukoriste betablokatore (zabranjenosredstvo) iz medicinskih razloga.Malo je vjerojatno da su moderni pe-tobojci skloni bolestima srca baπ utoj mjeri.

»injenica je da æivimo u vremenukada se neke vrijednosti πporta zabo-ravljaju pod pritiskom ostvarivanjarezultata ili puke zarade. Zaπto seonda doping tretira kao nepoπtenaprednost?

Krajnji ishodNije cilj ni na jedan naËin zagovara-

ti upotrebu nedopuπtenih sredstava uπportu. Meutim treba i upozoriti namnoge nedosljednosti u danaπnjemπportu o kojima se relativno malo go-vori. »ak i cijela priËa o dopingu u πportu i borbi protiv dopinga koju po-tiËe MOO baca u sjenu mnoge vaæneprobleme modernog olimpizma kojese s vremenom zaboravlja ili se o nji-ma samo sporadiËno govori.

Doping je zlo i ni jedna nedoslje-dnost ili propust u argumentiranju

potrebe i nuænosti borbe protiv njegane umanjuje tu Ëinjenicu. Meutim,potrebno je s jednakim æarom i entu-zijazmom braniti se i od drugih zalaπto se uvlaËe u svijet πporta i podri-vaju smisao bavljenja πportom, a ko-ja ponekad preπuÊujemo ili, joπ gore,ne primjeÊujemo.

Pokuπajmo zamisliti kako bi izgle-dao πport kada bismo æeljeli bitikrajnje iskreni, neselektivni i doslje-dni u primjeni argumenata koje kori-stimo osporavajuÊi doping u πportuna πport u cjelini.

Amerikanac Floyd Landis - prvi biciklist u 105

godiπnjoj povijesti Tour deFrancea kojem je oduzet

naslov zbog dopinga


12

©port u PortugaluFiziËka se kultura tretira kao kulturni faktor veoma vaæan za svestranirazvoj modernog druπtva u cjelini. Ipak, na temelju podataka iz 2002.godine, samo 25% Portugalaca bavi se πportom, a 23% populacijeizmeu 15. i 74. godine æivota bavi se πportom redovno

Piπe Saπa Ceraj

EUROPA I ©PORT

R epublika Portugal, u vrijemeRimskog Carstva nazvanaPortus Cale (Lijepa luka), ze-

mlja je u kojoj su roena brojna slavnaimena. Ferdinand Magellan prvi jeoplovio Zemlju, Bartholomeu Diaz jeprvi oplovio Rt dobre nade, a Vascoda Gama je otkrio put u Indiju plove-Êi oko Afrike. Danas se Portugal po-nosi iznimnim πportaπima poput Chri-stiana Ronalda, Luisa Figa i FernandaGomesa. Nekad kolonijalna velesilakoja se ubraja u dræave europskogSredozemlja smjeπtena je na zapa-dnom dijelu Pirinejskog poluotoka snajzapadnijom toËkom Europe - Caboda Roca.

Zakon o πportu»lanak 79. Ustava Republike Portu-

gala propisuje i osigurava pravo gra-ana na bavljenje tjelovjeæbom i πpor-tom. Godine 1990. donesen je Zakono πportu koji definira i odreuje gla-vne smjernice sustava πporta. FiziËkase kultura tretira kao kulturni faktorod velike vaænosti za svestrani razvojmodernog druπtva u cjelini. Zakon oπportu dva je puta mijenjan i to 2004.i 2006. godine (Lei de Bases da Acti-vidade Fìsica e do Desporto, 2006).Posljednjom su promjenom uvedenenove izmjene na podruËju vrhunskogπporta, πportskog osiguranja, borbeprotiv dopinga, nasilja u πportu i koru-pcije. Nakon tih promjena Zakona do-neseni su joπ mnogi vaæni podzakon-ski propisi koji se odnose na πportskesaveze, financiranje πporta, etike uπportu, πport u πkoli i drugo.

Vladine πportske organizacije Osnovna uloga vlade u πportu je ko-

ordinacija aktivnosti. U cilju definira-nja i koordiniranja πportskih djelatno-sti, vlada odobrava i integrira programerazvoja πporta u Ëetverogodiπnjem ci-klusu. Do travnja 2003. godine portu-galskim su πportom rukovodili: IND(Instituto Nacional do Desporto) kojise brinuo o πportskim savezima, CEFD(Centro des Estudos e Formacão De-sportiva) koji se bavio πportom u πkoli,a CAAD (Complexo de Apoio às Acti-vidades Desportiva) bio je odgovoran

za πportski menadæment i odræavanjeπportskih objekata. Te su se tri institu-cije udruæile u Portugalski institut za π-port (Instituto do Desporto Portugal) itako osigurale veÊu funkcionalnost ismanjenje troπkova.

©port je u Portugalu u nadleænostiDræavnog tajniπtva za mladeæ i πportkoje djeluje u sklopu VijeÊa ministaraodgovornih za πport. Na operativnojrazini VijeÊu ministara potporu pruæaPortugalski institut za πport koji jeodgovoran za koordinaciju i razvojvladinih programa.


13

Nacionalno vijeÊe za πportNacionalno vijeÊe za πport (Consel-

ho Nacional do Desporto) je konzul-tativno i savjetodavno tijelo za pitanjakao πto su πportska arbitraæa, sporoviunutar πportskih saveza i profesional-nih liga. U borbi protiv dopinga, Za-kon o πportu osigurao je temelje zaosnivanje novog tijela - Nacionalnogprotudopinπkog vijeÊa Portugala (Au-toridade antidopagem de Portugal -Conselho Nacional Antidopagem) ko-je, osim zakonske regulative, akti-vnost zasniva na odræavanju obrazo-vnih teËaja i osvjeπÊivanju populacijeo πtetnosti dopinga u πportu.

Nacionalno vijeÊe protiv nasilja uπportu (Conselho Nacional Contra aViolência do Desporto) osnovano jeradi promoviranja i koordiniranjamjera usmjerenih protiv nasilja uπportu i osiguravanja sigurnosti naπportskim natjecanjima, praÊenja sta-nja i provedbe donesenih mjera. Naregionalnoj razini djeluje pet isposta-va Portugalskog πportskog instituta.Zadatak im je podizanje svijesti gra-ana o korisnosti bavljenja tjelovje-æbom i πportom i osiguranje uvjeta.

Portugal je podijeljen na opÊine, alisastavni dio su i dvije otoËne skupineAzori i Madeira, koje imaju status au-tonomnih regija. Te regije imaju svo-ja, zasebna πportska tijela - Azorskuregionalnu upravu za fiziËko obrazo-

vanje i πport (DREFD) i Madeiranskiregionalni πportski institut (IDRAM).

Nevladine πportske organizacije

Nevladina πportska tijela u PortugaluËine: πportski klubovi, nacionalni save-zi, profesionalne lige i nacionalniolimpijski odbor. U veÊinu nacionalnihπportskih saveza udruæeni su regional-ni i lokalni savezi koji su zaduæeni zarazvoj πporta i provedbu regionalnih ilokalnih πportskih programa. U Portu-galu djeluje 79 πportskih saveza u kojeje udruæeno oko 10.000 πportskih klu-bova. Od 1993. godine koordinacijurada nacionalnih πportskih saveza oba-vlja Portugalska πportska konfederaci-ja (Confederacao do Desporto de Por-tugal - CDP) koja ima 69 Ëlanica tedjeluje kao glavni πportski savez (Um-brella). Portugalski olimpijski odbor (-Comité Olímpico de Portugal - COP)osnovan je 1909. godine radi pripremaπportaπa za olimpijske igre. U COP suudruæeni nacionalni πportski saveziolimpijskih i neolimpijskih πportova, aGlavnu skupπtinu Ëine predstavniciπportskih saveza (Assembleia Geraldas Federacões).

©portska zaklada je nevladino πport-sko tijelo i neprofitna organizacijaosnovana 1995. godine s ciljem pro-mocije i razvoja πporta te privlaËenjakapitala u πport. U vrhunskom πportu

djeluju tri profesionalne lige, i to u no-gometu, koπarci i rukometu.

Financiranje πportaUz dræavnu financijsku pomoÊ,

πportski se klubovi financiraju i putemraznih vrsta donacija. Ukupni iznossredstava odreuje se na temelju πport-skih programa, ukupnih materijalnihtroπkova te izdataka za zaposlene. Uvrhunskom πportu nisu dopuπtene nika-kve donacije s izuzetkom organizacijenatjecanja nacionalnog znaËaja i gra-dnje πportskih objekata.

Dræava osigurava sredstva za eduka-ciju svih osoba koje su ukljuËene u su-stav πporta - πportaπi, profesori, treneri,suci, medicinsko osoblje i dr. Jedinicelokalne i regionalne samouprave tako-er pruæaju financijsku i organizacijskupodrπku πportskim klubovima i poma-æu u organizaciji πportskih natjecanja.

Na temelju podataka iz 2002. godi-ne, samo 25% Portugalaca bavi seπportom, a 23% populacije izmeu 15.i 74. godine æivota bavi se πportom re-dovno. Portugal je zemlja u kojoj naj-veÊu popularnost nedvojbeno uæivanogomet, a slijede ga koπarka, ruko-met i hokej na travi.

Literatura

1. Tokarski/Steinbach/Petry/Jesse (2004)Two Players one Goal? - Sport in Euro-pean Union


Pravno je veoma dobro da se borba protivdopinga diæe na najviπu meunarodnurazinu i da Konvenciju protiv dopingadonosi UNESCO, jer se ustrojava svjetskizaokruæen sustav. No, druπtveno,to znaËi da je doping kao pojavapostao ozbiljan svjetski problem!

14

K ad bismo ovaj tekst pisali po-zitivistiËki izgledao bi otprili-ke ovako: Hrvatski je sabor 6.

srpnja 2007. donio Zakon o potvriva-nju Meunarodne konvencije protivdopinga u πportu, usvojene u Parizu19. listopada 2005. Navedena je kon-vencija stupila na snagu 1. veljaËe2007. godine, nakon πto ju je ratificira-lo 30 zemalja. Potvrivanje te konven-cije, navodi se u obrazloæenju Prijedlo-ga zakona, logiËan je slijed angaæiranjai daljnjeg doprinosa Republike Hrvat-ske u kreiranju protudopinπke politikeu Europi i svijetu.

Konvencija ima oko 40 Ëlanaka,ukljuËujuÊi i opseæan pojmovnik, gdjese navodi da, primjerice, "doping uπportu" oznaËava pojavu krπenja pro-pisa o zabrani koriπtenja dopinga, dok"krπenje protudopinπkih propisa" uπportu oznaËava: a) prisutnost zabra-njene tvari ili njezinih metabolita ilipokazatelja u tjelesnom uzorku πpor-taπa, b) koriπtenje ili pokuπaj koriπtenjazabranjene tvari ili zabranjene metode,pa tako ide nabrajanje sve do h).

U Dodatku I. doznajemo koja susredstva zabranjena pa se, meu osta-lim, moæe proËitati: 18á-homo-17-hi-droksiestr-4-en-3-on; bolasteron; bol-denon; boldion; kalusteron; klostebol;danazol; dihidroklorometil-testoste-ron; deltal-androsten-3,17-dion…Konvencija je objavljena u Narodnimnovinama, Meunarodni ugovori, broj7 iz ove godine.

Pod okriljem UNESCO-aKonvencija je zaokruæena i jasno pi-

sana, vidi se veÊ na prvi pogled da senetko potrudio oko sastavljanja. Zasi-gurno Êe pomoÊi borbi protiv dopingau πportu.

Meutim, pitanje je drugo: gdje je todanas πport dospio kada je potrebnameunarodna, UN-ova Konvencijaprotiv dopinga?

U uvodu Konvencije se navodi da juje usvojila OpÊa konferencija Organi-zacije Ujedinjenih naroda za obrazova-nje, znanost i kulturu (UNESCO), oku-pljena u Parizu od 3. do 21. listopada2005. na svome 33. zasjedanju, meuostalim upoznata s rezolucijom 58/5koju je OpÊa skupπtina Ujedinjenih na-roda prihvatila 3. studenoga 2003., akoja se odnosi na πport kao sredstvo zapromicanje obrazovanja, zdravlja, ra-zvoja i mira.

Dakle UNESCO, specijaliziranaagencija Ujedinjenih naroda, pripremai donosi Meunarodnu konvenciju pro-tiv dopinga. Pravno je to jako dobro -

©PORT I DRU©TVO

Piπe Goran VojkoviÊ

Dopingkao svjetskiproblem


borba protiv dopinga se diæe na najviπumeunarodnu razinu, omoguÊava seharmonizacija propisa razliËitih dræavai ujednaËavanje zakonodavne prakse tepopisa zabranjenih tvari. Izbjegavajuse sluËajevi da je neka supstanca u je-dnoj dræavi dopuπtena a u drugoj pred-stavlja doping, lakπe se provjerava sa-dræava li neki lijek zabranjene supstan-ce i sl. Jednostavno, ustrojava se jedansvjetski zaokruæeni sustav.

No, druπtveno, to znaËi da je dopingkao pojava postao ozbiljan svjetskiproblem! Donoπenje meunarodnihkonvencija nije ni jednostavno, niti je-ftino. Napisati takvu konvenciju znaËida su se mjesecima sastajale radne sku-pine kvalitetnih struËnjaka, da je na-pravljeno barem nekoliko, ako ne i ne-koliko desetaka radnih verzija i da sesvaka rijeË brusila satima. Onda su sli-jedile koordinacije, harmonizacije,usporedbe, pa kada je draft parafiran ikad ga je prihvatilo radno tijelo, a po-tom i nadleæno izvrπno tijelo UNE-SCO-a, sve je prevoeno na πest slu-æbenih jezika UN-a (engleski, francu-ski, πpanjolski, ruski, arapski, kineski),pa poslano svim Ëlanicama kod pripre-me konferencije… Sve je onda izglasa-no i krenuo je zamrπen postupak ratifi-kacije u brojnim dræavama.

Pasivno prihvaÊanje Meunarodne konvencije se, jedno-

stavno reËeno, donose kada se pokaæeda svjetska zajednica ima ozbiljnihproblema u nekom podruËju ili djela-tnosti. O samom πportu neÊe se naÊibaπ mnogo ovako precizno i formalnorazraenih meunarodnih dokumenatanajviπe, UN-ove razine!

Ono πto nakon postavljanja borbeprotiv dopinga na razinu meunarodnekonvencije svakako treba izbjeÊi jestav "i ovo je rijeπeno" te postupno pri-hvaÊanje dopinga kao stanja koje jestnegativno, ali postoji i postojat Êe uπportu. UnatoË Konvenciji i brojnimtehniËkim mjerama (koje pomalo pod-sjeÊaju na hladnoratovsko razdobljekada bi jedna strana usavrπila podmor-nicu, pa druga lovce podmornica, paona prva protupodmorniËke mjere),doping danas, naæalost, postaje neπtouobiËajeno i samorazumljivo. Uz re-zultat natjecanja u novinama se navodii koliko je πportaπa diskvalificirano. Ito je sve. A upravo je takav stav pasi-vnog prihvaÊanja Ëinjenice da dopingpostoji iznimno πtetan. Zlo zvano do-ping ne smije postati druπtveno napolaprihvatljiva pojava, poput neπto bræevoænje na autocesti.

Konvencija je potrebna, u to nemasumnje. Dobro da je ratificirana i sva-ka Ëast nadleænim dræavnim tijelimaπto je to obavljeno brzo i kvalitetno.Konvencija protiv dopinga je sada, su-kladno Ustavu, dio unutarnjeg pravnogporetka Republike Hrvatske i po pra-vnoj snazi iznad zakona.

Meutim, doping ne smije postati sa-mo hladna definicija ponaπanja na pa-piru, makar to bila i meunarodna kon-vencija. Prema njemu trebamo saËuva-ti i emotivan naboj - on je zlo, Ëista ne-gacija svega πto πport jest.

15


16

M alo koji evaneoski za-htjev moæe πportaπu ta-ko uÊi pod koæu kao

odluËno upozorenje da "silovitiosvajaju kraljevstvo nebesko" (Mt11,12). U danaπnjem svijetu medijanapor marljiva radnika lako ostaje usjeni dok konkretna ljudska snaga,znoj i napeti miπiÊi, æestok trk i silo-vit udarac πportaπa bivaju takoreÊiopipljivi. Vide se i Ëuju na ekranu,plijene pozornost, privlaËe; uhvaÊe-ni na fotografijama ispunjaju naslo-vnice i duplerice.

Objaπnjenje o osvajanju nebeskogkraljevstva potjeËe iz usta samogKrista, UËitelja. I nije tek figurati-van govor jer je smjeπteno u opiskonkretnog Ëovjeka - Ivana Krstite-lja. Taj asketski lik, koji je privukaoi naπeg knjiæevnog "olimpijca" MiruGavrana da mu posveti jedan ro-man, u Evanelju je prepoznatljiv iæivotom i porukom. Kao u nekomsuvremenom "dresu" na kojem bojaodreuje pripadnost, a ime odmahkazuje o kome je rijeË, Evaneljaopisuju Ivana Krstitelja u njegovupustinjskom odijelu: "Imao je odje-Êu od devine dlake i koænat pojasoko bokova" (Mt 3,4). I prehrana muje toËno odreena. Sve je usmjerenona velik zadatak koji ga Ëeka. Da-vno prije nego li su se suvremeninogometaπi pred vaæne nastupe po-Ëeli povlaËiti u veÊ Ëuvenu karante-nu na intenzivne pripreme, Kristovnavjestitelj i preteËa provodio je da-ne u pustinji.

Kraljevstvo æivihGledamo veÊ prema Pekingu. Po-

stati olimpijac vrhunac je, cilj koje-mu πportaπ teæi. Ali svaki koji jedoπao do medalje znade da nije samokrugli predmet od plemenite kovi-ne - u rukama ili oko vrata - ono πtoga ispunja, nego je to sudjelovanje uvelikoj zajednici koja povezuje do-slovce sav svijet. I kraljevstvo nebe-sko u Bibliji jest poæeljni vrhunackoji okuplja sve narode. Na viπemjesta naÊi Êemo izriËito obeÊanjeBoæje da Êe sabrati sve, iz svih ple-mena i puka i jezika (usp. Otk 7,9).

U suvremenom, masovnom πport-skom zbivanju, takve duboko teo-loπke vizije dobivaju novu razumlji-vost i aktualnost. Gledali smo soduπevljenjem u vijestima kako sunaπi maliπani na Olimpijski dan uHrvatskoj s bijelim majicama svje-doËili o miru, πportu,prijateljstvu i fairplayju. I tu je, baπ kao iu vjeri, rijeË o idealimaza koje se treba boriti ioni Êe postojati samoako ih s velikim maromnjegujemo. Evaneoskaobjava da siloviti "gra-be" kraljevstvo nebeskopostaje jasnija prisjeti-mo li se spretnog uzimanja lopte,primjerice u koπarci ili rukometu.

Æivotna silaBiblijska rijeË za silu (grË. bia) i

viπe je nego srodna sa æivotom (grË.bios). Oni koji "grabe kraljevstvo"æivotni su, vitalni. Ostvarenje suIsusove najave o punini æivota.OsjeÊaj slave koji moæe imatipoπten i uspjeπan πportaπ s pravomse moæe usporediti s blaæenstvom

Nema u duhovnom æivotu magije iautomatizma. Koliko silovitostiprimijenimo, toliko Êemo postiÊi!

Samo siloviti

RELIGIJA I ©PORT

Gledati druge nije πport, nego gledanje.Æivot bez nasilja, ali ne bez sile!Duga priprava daje i posljednji uspjeh. Dobrog uËitelja treba dobro upoznati.

i s k r i c e

Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

✴ ✴


17

Kristova vjernika u zajedni-ci svetih. I, baπ kao u πportu,duge pripreme u skrovitosti,svagdanji treninzi bez ika-kve senzacije, nuæni su zaveliku pobjedu.

Kad mladi Ëovjek "nami-riπe" karijeru u πportu, spre-man je dobrano se potruditi ipritom mnogo toga ærtvova-ti. Prilagodit Êe naËin æivotai navike, odlazit Êe - ma isvaki dan - na treninge. Iduπu i tijelo podvrgnut Êevjeæbanju. OdreÊi Êe se slo-bodnog vremena i zabave. Uvjeri pak Ëesto mislimo: lakoÊemo. Obavimo πto se traæi -i dosta. VeÊ Êe nekako iÊi. Ane! Tko je samo potpisaoprijavnicu u nekom klubu ipohodio tek prvi teËaj, sa-svim sigurno neÊe doÊi doolimpijskih vrhunaca. Akoje pronaπao izvrsnog trenera,to nije dosta. Treba ga izbli-za upoznati, paæljivo usvaja-ti nauk uËiteljev.

Do krajaMatejevo evanelje dva-

put ponavlja pouku kojaupozorava i na posljednji ciljkoji æelimo postiÊi: "Tkoustraje do kraja, taj Êe bitispaπen" (Mt 10,22; 24,13).Prvi je put izreËena uæemkrugu uËenika, ali drugi putUËitelj je proπiruje na cijelisvijet. Misao je to koju razu-mije πportaπ kad na poËetkuigre zna da mnoge minute usilovitom naponu valja izdr-æati. Ali joπ viπe kad misli na

æivot, obitelj i zadatke koji slijede na-kon profesionalnog πporta. Cijeli setreba uloæiti. Ivan Krstitelj prihvatio jei nepravednu presudu dok je hrabroproglaπavao Boæji zakon. Ostao je vje-ran sve do muËeniπtva.

Literatura1. DugandæiÊ, I. (2006.), U radosti navijeπtene

rijeËi, Zagreb.2. Giussani, L. (2007.), »emu Crkva, Split.3. Bauer, D. (2007.) "Schon ist die Axt an die

Wurzel der Bäume gelegt... Wer war Johan-nes der Täufer?", u: Bibel heute 43, 169,Stuttgart.

4. Coloe, M. L. / Frey, J. (izd., 2006.), "Witnessand friend: Symbolism associated with Johnthe baptiser", u: Imagery in the Gospel ofJohn. Terms, forms, themes, and theology ofJohannine figurative language, 319-332,Tübingen.

Tizian, Sv. Ivan Krstitelj, iz 1542,Galerija Akademije,

Venecija, Italija.

Crkva sv. Eutropa u Clermont-Ferrandu,vitraj, sv. Ivan Krstitelj


18

U obiËajena predodæba o tereta-ni kao mjestu na kojem se na-pumpavaju kvartovski 'π-

varcenegeri', razni utjerivaËi, istjeri-vaËi i ostali pretjerivaËi u strateπkimomjerima mase i definicije, teπko dabi podnijela priËu o bilo kakvoj "æen-skoj strani". Doista, zar ima prostoraza æenu u nekoj buksi u kojoj se vonjtestosterona mijeπa s teπkokalibar-skim maËistiËkim dezodoransima?

"Ou contraire", uzvikuje baziËnaπportska praksa - i te kako da ima!

U teretani DizaËkoga kluba Meta-lac, koja je sve prije nego πminkeraj,æene ne moæete mimoiÊi veÊ od samo-ga ulaza. Branka Zemunik rado Êeznatiæeljnika provesti kroz taj svijet ukojem se sila teæa mjeri nemilosrdnimapoenima od Ëetvrt pa do 25 kilogra-ma, nataknutim na elegantne srebrneπipke. Apsolventica Kinezioloπkogafakulteta, nacionalna prvakinja i re-korderka u dizanju utega u skupini do53 kg, nastavlja obiteljsku πportsku iprofesionalnu tradiciju. Posao joj jeda nauËi ljude - πportaπe, ali i rekrea-tivce - sluæiti se teretanom.

Je li sastavni dio toga posla uklanja-ti i predrasude o tome za koga tereta-na - nije? Naravno da jest, jer to jeprije svega pitanje πportske struke.

"Mi nismo fitness-centar", obja-πnjava, "mi smo dizaËki klub".

U treningu nema bitnih razlika

Razlika, dakako, nije u famoznimspravama, nego u naËinu kako im sepristupa. U razmjerno kratkoj povije-sti æenskoga dizanja - koja kao svojezaglavne nadnevke uzima PannoniaCup u Budimpeπti 1986., kada je odr-æano prvo sluæbeno natjecanje, teOlimpijske igre 2000. u Sydneyju, ukojima su dizaËice doæivjele olimpij-sku promociju - moæda se zaboravljada je dizanje, kao baziËni πport, bilo uosnovi tjelesne pripreme πportaπica idavno prije nego su se dizaËice izdvo-jile kao πport za sebe.

U dizaËkome treningu, napominjeBranka Zemunik, nema bitnih razlika.Muπkarci imaju prednosti u snazi iËvrstoÊi, ali æene su razgibanije, πtoim omoguÊuje da specifiËnu dizaËkutehniku uËe i usvajaju bræe od svojihkolega.

Ovdje sreÊemo vrhunske πportaπice,koje teretanu koriste kao sastavni diosvoje dnevne rutine - Nazaπa Vezmar,naπa najbolja taekwondaπica, mo-tkaπica Ivona JerkoviÊ i kladivaπica

U teretani DizaËkoga kluba Metalac æene nemoæete mimoiÊi veÊ od samoga ulaza. BrankaZemunik rado Êe znatiæeljnika provesti kroz tajsvijet u kojem se sila teæa mjeri nemilosrdnim

apoenima od Ëetvrt pa do 25 kilograma,nataknutim na elegantne srebrne πipke

Teretana nije πminkeraj

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Piπe Ratko CvetniÊ


Ivana BrkljaËiÊ, Lana Baneli, danasveÊ renomirana pripadnica πportskogapin-upa, rukometaπice Lokomotive,dæudaπice Pande, badmintonske re-prezentativke... Sve one u teretaniobavljaju nezaobilazni dio tjelesnepripreme, koristeÊi elemente klasi-Ënoga dizanja za trening eksplozivno-sti i snage, a izvan natjecateljske se-zone za odræavanje nuænoga tonusa.

Uzmemo li, meutim, u fokus onekoje nemaju prethodnoga iskustva steretanom, moæemo oËekivati da Êe unjih predrasude izazvati najveÊiotpor. Praksa Branke Zemunik obu-hvaÊa klijentelu u rasponu od starijihtinejdæerki do 60-godiπnjakinja, i pre-ma njenom iskustvu nakon pubertetanema viπe nikakvih dobnih preprekaza uæivanje u utezima, naravno, uskladu s individualnim stanjem i am-bicijama. ©toviπe, napominje da je zazdravu æenu primjeren trening moguÊËak i u trudnoÊi. Oprez je najpotrebni-ji kad je rijeË o mladim πportaπicama,onima koje tek ulaze u teretanu, pogo-tovo ako se uzme u obzir raniji æenskipubertet. S treningom najranije poËi-nju klasiËne dizaËice, upravo stoga dabi ovladale preciznom i samo nai-

zgled jednostavnom dizaËkom tehni-kom. Teæine na rad dolaze kasnije.

Branka Zemunik odmah otkrivazamku oko koje se Ëesto sukobljavajukoplja etike i surove pragme. Strukanalaæe da se s optereÊenjem ne poËi-nje prije izlaska iz puberteta, ali pre-dnost, ma kako kratkotrajna i kontra-produktivna, koju mladi organizammoæe steÊi u teretani, ponekad je pre-velik izazov za trenere. Naravno, opa-snost od rezultata po svaku cijenu nepogaa samo djevojke.

"Ako 20-godiπnjak postane olimpij-ski pobjednik u dizanju, postavlja sepitanje koliko mu je godina bilo kadje poËeo trenirati."

OdliËna terapija za sjedenjeIz olimpijskih visina vratimo se u

svijet svakodnevice. Sat vremena uteretani, dva do tri puta tjedno, odli-Ëna je terapija za jedan od najveÊihporoka tzv. suvremenog naËina æivota- sjedenje. Osim toga, u svijetu u ko-jem se na formu poËesto pazi viπe ne-go na sadræaj treba podsjetiti da redo-vit i discipliniran boravak u teretaniomoguÊuje brzo oblikovanje ciljanihskupina miπiÊa. Zar nije mnogima

(molim, molim: ne samo æenama)najvaænija sprava u teretani - ogleda-lo? Ako je to cilj, onda treba reÊi daÊe naπa rekreativka, skromna Olimpi-ja iz susjedstva koja æeli vratiti zado-voljstvo vlastitim izgledom, do ciljamnogo prije doÊi kroz teretanu negokroz aerobno vjeæbanje - razne vrsteaerobika i fitnesa - koje se najËeπÊeveæe uz rekreaciju krasnoga spola. Tonas u πetnji 'gymom' dovodi i do po-sljednje od predrasuda: zar tu nemaopasnosti da sila teπkoga æeljeza izo-bliËi estrogensku delikatnost æensko-ga tijela, ili bar onu koju nam medij-ski kanon nameÊe kao takvu?

Umjesto svakog drugog odgovora,Branka Zemunik i njena klupska ko-legica i pomoÊnica iz MetalËeve Ëeli-Ëane, Nera KresojeviÊ, bez straha sustale pred hladni objektiv fotoaparata.

Literatura1. Fehér, Tamás (2006). Olympic weightlifting.

Budapest.

2. »orak, Neven (2001). Fitness & Bodybuilding.Zagreb: Hinus

3. Zemunik, Branko (1985): Dizanje utega. Za-greb: Sportska tribina

19

Branka Zemunik Nera KresojeviÊ

Foto

: San

dra

Loka

s


20

emaËki sveuËiliπni πportskisavez (Der Allgemeine De-utsche Hochschulsportver-band, ADH) najviπe je tije-

lo njemaËkog sveuËiliπnog πporta. Ric-hard Vorhammer, münchenski studentprava, predstavio je 2. travnja 1948. go-dine pravnu regulativu i potrebu osniva-nja nacionalnog sveuËiliπnog πportskogsaveza koju je izradio prema πvedskommodelu. NjemaËki sveuËiliπni πportskisavez bio je suosnivaË NjemaËke πport-ske konfederacije (DSB), prve njemaËkeËlanice Meunarodnog sveuËiliπnog sa-veza (FISU) i domaÊina III. meunaro-dnog studentskog πportskog tjedna uDortmundu. Zasluæni za razvoj sveuËi-liπnog πporta bili su tada vodeÊi ljudi uNjemaËkom olimpijskom odboruWalther Tröger i Heiner Henze te NobertWolf, bivπi tajnik DSB-a.

Samo 159 dana za organizaciju

Kvalitetna suradnja i potpora rezultira-la je organizacijom mnogobrojnih svjet-skih prvenstava te iznenadnim preuzima-njem domaÊinstva Univerzijade 1989.godine. Nakon odustajanja Sao Paula,NjemaËki sveuËiliπni πportski savez je, usuradnji sa svim nadleænim πportskim ti-jelima, uspjeπno preuzeo domaÊinstvo iorganizirao svjetske studentske igre zasamo 159 dana.

PoËetkom sedamdesetih, studentskipokret mijenja savez te prema motu "-©port za sve" mijenja misiju od natjeca-teljskog u rekreacijski πport te promica-nje πporta i rekreativnih πportskih akti-vnosti. Ta promjena dovodi do nemira ujavnosti i stjecanja imidæa "ljeviËara kojiuzrokuju nerede". Neka sveuËiliπta izla-ze iz Saveza. Ipak, rezultat je bio una-prjeenje πportske. Od druge polovicesedamdesetih dolazi do promjene zakon-ske regulative i povratka na stare osnoveπto pridonosi uËlanjenju novih sveuËi-liπnih saveza te povratku bivπih Ëlanica.

NjemaËki sveuËiliπni πportski savezdanas okuplja viπe od 150 razliËitih usta-nova, oko 1,6 milijuna studenata i400.000 struËnjaka.

Zimski i ljetni πportski tjedan

U suradnji sa sveuËiliπtima, Savezstrateπki razvija i unaprjeuje πportskeprograme sukladno interesima svojihËlanica. Savez je nadleæan za organizaci-ju nacionalnih i meunarodnih natjeca-nja i priredbi. Na nacionalnim πportskimnatjecanjima sudjeluje oko 12.000 stude-nata u 50 razliËitih πportskih aktivnosti.Interesi i potrebe studenata su prioritetiSaveza, a njegova se posebnost, u uspo-redbi s ostalim europskim sveuËiliπnimsavezima, oËituje u organizaciji ljetnog izimskog πportskog tjedna.

NjemaËki sveuËiliπni πportski savezorganizira πportsku poduku sukladno in-teresima i potrebama trenera, voditelja,studenata i πportaπa s invaliditetom. Po-duka je usmjerena na usavrπavanje i stje-canje teorijsko-praktiËnih znanja o fi-tnessu i zdravlju, vanjskim πportskimaktivnostima te unaprjeenju socijalnihkompetencija i tehniËko-taktiËkih znanjaiz pojedinih πportskih aktivnosti.

U provedbi programa Saveza sudjelujemnogo partnera, od kojih istiËemo Naci-

U usporedbi shrvatskim

studentskim πportom,NjemaËki sveuËiliπniπportski savez, osimdulje tradicije, ima i

potporu brojnihπportskih i

gospodarskihsubjekata

Tradicija, partnerstvo i strateπke smjernice

STUDENTSKI ©PORT

Piπe Romana Caput-Jogunica

Nj


21

onalnu πportsku fundaciju za potporu,elitne πkole za πport, 20 olimpijskih i 10nacionalnih trening-centara, lokalni su-bjekti (gradovi, opÊine), a tu su i donaci-je razliËitih tvrtki i privatnih investitora.

Problemi studentskog πporta

Problemi s kojima se susreÊe Njema-Ëki sveuËiliπni πportski savez prisutni sui u veÊini europskih studentskih πport-skih saveza: neuËinkovita suradnja izme-u obrazovnih i πportskih ustanova, ne-fleksibilnost obrazovnih ustanova, koli-zija izmeu sveuËiliπnih obveza i raspo-reda treninga i natjecanja, kolizija uπportskoj karijeri i rasporeda ispita, ne-dostatak struËnih savjetniËkih servisa uobrazovnim ustanovama, nedostatak po-tpore sveuËiliπta πportskim institucijamai prekid πportske karijere mnogih πpor-taπa izmeu 19. i 23. godine.

Strateπke smjerniceSmjernice NjemaËkog sveuËiliπnog

πportskog saveza podijeljene su u neko-liko strateπkih dijelova: politiËke odlu-ke, odnosi s javnoπÊu, studij i πportskakarijera te karijera nakon πportske kari-jere.

PolitiËke su odluke poveÊati financij-sku potporu za sveuËiliπni πport, utjeca-ti na svijest osoba koje sudjeluju u odlu-Ëivanju o znaËenju sveuËiliπnog πporta,zahtijevati i kreirati posebne uvjete zavrhunske πportaπe-studente u obrazo-vnom sustavu, lobirati za studentskiπportski pokret i kontinuirano informi-rati politiËke stranke o studentskomπportu.

Kad je rijeË o odnosima s javnoπÊu,Savez treba definirati optimalnu komu-nikaciju o studentskim πportskim posti-gnuÊima, utjecati na svijest javnosti opostignutima rezultatima i zahtjevimavrhunskih πportaπa-studenata te integri-rati vrhunske πportaπe-studente u πport-ski marketing i obrazovne ustanove.

U dijelu studij i πportska karijera kaociljevi se navode individualizacija i sin-kronizacija sveuËiliπnih i πportskih ob-veza, utjecaj na kreiranje prilagodljivogobrazovnog sustava za vrhunske πpor-taπe, kvalitetna suradnja sveuËiliπnih iπportskih tijela i moguÊnosti prilagodbesveuËiliπne karijere tijekom aktivneπportske karijere.

Smjernice o karijeri nakon πportskekarijere kazuju da treba unaprijediti svi-jest i odgovornost druπtva o nacional-nim reprezentativcima, omoguÊiti πpor-taπima kontinuitet profesionalne karije-re bez obzira na vrijeme i motivaciju,definirati konzultantski sporazum zasljedeÊe generacije πportaπa i odreditieksperte u podruËju edukacije u πportu.

Sukladno smjernicama koje se odnosena karijeru nakon πportske karijere, Sa-vez projektom Tandem omoguÊuje mla-dim πportaπicama uËenje i osposoblja-vanje za rad u administrativnim poslovi-ma u πportu.

ZakljuËna misao U usporedbi s hrvatskim studentskim

πportom, NjemaËki sveuËiliπni πportskisavez, osim dulje tradicije, ima i potpo-ru brojnih πportskih i gospodarskih su-bjekata. Spomenuti problemi postoje i uhrvatskom studentskom pokretu. U nassu pokrenuti mnogobrojni projekti kojise odnose na promicanje znanja i cjelo-æivotnog obrazovanja. U strateπkim

smjernicama potrebno je utjecati na ve-Êu senzibiliziranost visokih uËiliπta pre-ma perspektivnim i vrhunskim πpor-taπima. ©vedski i finski model student-skog πporta koji smo predstavili u Olim-pu imaju vrlo kvalitetna rjeπenja, poputpotpisivanje ugovora s odreenim sveu-Ëiliπtima i veleuËiliπtima ili njihovimËlanicama, savjetniËki servisi i mentorikoji se brinu o fakultetskim obvezama irokovima, kao i brojne ostale pogodno-sti, poput πportske infrastrukture u sklo-pu kampusa i ostalih prateÊih programakoji indirektno pridonose zdravlju i kva-liteti æivota πportaπa.

U Hrvatskom olimpijskom odboruposljednjih se godina poËela voditi bri-ga o tom segmentu te su hvalevrijednipokrenuti projekti koji se izvode u sura-dnji s obrazovnim ustanovama. Posebnupozornost treba posvetiti πportaπicama sobzirom na to da se, prema europskimistraæivanjima, u daleko veÊem brojuprestaju aktivno baviti πportom tijekompohaanja srednje πkole ili prvih godinastudija. NjemaËki projekt Tandem po-tvruje opravdanost projekata koje jeove godine pokrenula Komisija HOO-aza skrb o æenama u πportu. ProjektiMreæa koordinatorica æena u πportu iUtvrivanje stavova i interesa hrvatskihπportaπica o ravnopravnosti i obrazova-nju pridonijet Êe analizi stanja i, premapotrebi, izradi novih obrazovnih progra-ma. U provedbi takvih projekata, sukla-dno predstavljanom njemaËkom modelustudentskog πporta, veoma je vaænakvalitetna suradnja vladinih i nevladinihtijela te ostalih zainteresiranih partnera.Neka sljedeÊe aktivnosti odgovornihbudu usmjerene u tom cilju!


N atjecanje danas, kao simboluËinkovitosti, proæima svesegmente Ëovjekova æivota,

od rada do zabave. NajËeπÊi oblik na-tjecateljske borbe poznat Ëovjekuupravo je πportsko natjecanje, dizajni-rano tako da odredi izvrsnost kroz Ëa-snu pobjedu. Ono se ogleda u izra-vnom suËeljavanju, usporednom suËe-ljavanju i nadmetanju s kriterijima.

Komercijalizacijom πport gubiizvorne agonalne karakteristike i stje-Ëe kompetitivna, produktivistiËka obi-ljeæja. Manija za pobjedom naglaπavasam uËinak i natjecateljsku stranuπporta, istodobno umanjujuÊi znaËenjesame igre, igraËkog nadmetanja i sura-dnje.

Pobjeda uvijek pretpostavlja drugoga ili druge

DostiÊi cilj, meutim, u pojedina-Ënoj igri joπ ne znaËi i pobijediti. Po-bjeda uvijek pretpostavlja drugoga ilidruge. Samo kada æelimo nadigrati,prestiÊi ili nadmaπiti najbolji po-

Natjecanje je Ëinjenica naπe svakodnevice i niti jevrlina, niti porok samo po sebi. Ono moæe bitietiËki procijenjeno samo u konkretnoj situaciji te bi ljude trebalo cijeniti ne zbog izbjegavanjanatjecanja, nego zbog obuzdavanja snaæne æeljeza dominacijom koja ugroæava poπtivanje unaprijed dogovorenih pravila

22

FILOZOFIJA ©PORTA

Etika natjecanja

Piπe Drago VujeviÊ


23

kuπaj/napor drugih, mi se doista na-dmeÊemo. Svako je natjecanje, nada-lje, pokuπaj maksimiziranja vlastitoguËinka, a istodobno i pokuπaj umanji-vanja uËinka suparnika/protivnika.Uspjeh se, dakle, ne mjeri ostvarenjemnekoga po sebi vaænog cilja, nego po-glavito poraæavanjem suparnika.

Natjecanje je, Ëini se, svojstvo ljud-ske prirode i moæemo reÊi da se bez ta-ko snaænog poriva mnogi ljudski po-tencijali ne bi aktualizirali. Ljudi, na-dmeÊuÊi se, ne ulaæu jednake napore ine sudjeluju istim intenzitetom.

Ipak, Ëini se da je natjecanje neizbje-æna Ëinjenica naπe svakodnevice i nitije vrlina, niti porok samo po sebi. Onomoæe biti etiËki procijenjeno samo ukonkretnoj situaciji te bi ljude trebalo

cijeniti ne zbog izbjegavanja natjeca-nja, nego zbog obuzdavanja snaæneæelje za dominacijom koja ugroæavapoπtivanje unaprijed dogovorenih pra-vila. U protivnom se natjecanje ne birazlikovalo od bespoπtedne borbe ilidestruktivnog konflikta.

Otvorena natjecanja ne generiraju mrænju

Moralna razina natjecanja, nadalje,ovisi o uvjetima odræavanja samog na-tjecanja. ©to je intenzivniji natjecatelj-ski poriv i znaËajniji uspjeh, veÊi je inagon za krπenjem dogovorenih pravi-la, a time i povredama moralnih normi.Iako je natjecanje neizbjeæno pri su-protstavljenim interesima, i po svojoj jeprirodi antisocijalno i promovira ne-snoπljivost, tamo gdje se zbiva u pozna-tim uvjetima, s poznatim pravilima ko-je poπtuju obje strane, ono u pravilu neizaziva gorËinu.

Deklarirana opozicija i otvorenanatjecanja ne generiraju mrænju i di-vljaπtvo. Nasuprot tome, mrænja i za-vist najjaËi su gdje otvorenost i je-dnakost nedostaju. VeÊina se moral-nih problema u πportskom natjecanjupovezuje s izuzetno naglaπenom na-tjecateljskom prirodom samog natje-canja i prenaglaπenom æeljom za po-bjedom kojom drugome/suparnikuuskraÊujemo suverena prirodna pra-va i slobode. U takvim okolnostimasamo Ëlanovi iste ekipe mogu "dije-liti" pobjedu, dok se o πportskoj igrikao slobodnoj i kreativnoj aktivnostikoja implicira samoostvarenje i za-dovoljstvo, ne traæeÊi cilj izvan sebesame, ne moæe ni govoriti.

Pobjeda s drugimaDræanje natjecateljskog poriva unu-

tar prikladnih granica mora sadræavatine samo puko pridræavanje pravila, ne-go i istinski obzir prema drugima/su-parnicima. Ne smijemo dopustiti da sesuparnika, rivala, drugoga doæivljavakao sredstvo za postizanje odreenog(vlastitog) cilja, nego kao svrhu samupo sebi. Instrumentalno doæivljavanjedrugih, naime, pretvara suparnike uempirijske objekte u sluæbi osobnihegoistiËnih aspiracija. Pobjeda, dakle,ne bi trebala biti pobjeda nad drugima,koliko pobjeda s drugima.

Premda je zadovoljstvo primarni ciljπportske aktivnosti, to ne znaËi da, je-dnom kad je aktivnost otpoËela, igraËnije determiniran u svojoj namjeri dapobijedi. On se bori pobijediti upravozato jer ga iskustvo uËi da napor ulo-æen u svladavanju "prepreka" koje igranosi sa sobom viπestruko doprinosiuæivanju u toj aktivnosti. Napokon, on

bi varao samoga sebe i uskraÊivao su-igraËima/suparnicima osjeÊaj iskrenogzadovoljstva, kada njegovi vlastiti na-pori ne bi bili iskreni i Ëasni.

Natjecanje, poimano kao uzajamni,pozitivni izazov koji teæi izvrsnosti,vodi boljitku, prijateljstvu, uspjehu,samopoπtovanju i uzajamnom obziru.U tome je i bit natjecanja.

Literatura1. Kretchmar, S. R. (1994). Practical

Philosophy of Sport. Champain Ill.2. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Za-

greb: Naprijed. 3. ÆugiÊ, Z. (1996). Uvod u sociologiju

sporta. Zagreb: Kinezioloπki fakultet.


24

O snovni Ëimbenici olimpij-skog pokreta - Meunarodniolimpijski odbor (MOO),

meunarodne πportske federacije i na-cionalni olimpijski odbori (NOO),kao i druga tijela sliËnih zanimanja,odgovorni su za zajedniËko djelova-nje u cilju razvoja πporta i πirenju vri-jednosti koje proizlaze iz osnovnihprincipa olimpizma.

Olimpijska solidarnost, tijeloMOO-a odgovorno za provoenje iupravljanje distribucijom prihoda do-bivenih od televizijskih prava prijeno-sa olimpijskih igara, pruæa NOO-imafinancijsku, struËnu i administrativnupotporu u sklopu Ëetverogodiπnjegrazdoblja izmeu olimpijskih igara2005. - 2008., kroz tri programska po-druËja: svjetski programi, kontinen-talni programi i potpore za sudjelova-nje na olimpijskim igrama.

U uspostavu, provoenje i praÊenjeprograma Olimpijske solidarnosti kaoi pruæanje struËne procjene ukljuËenaje globalna mreæa partnera, poputkontinentalnih udruæenja (Europskiolimpijski odbori i dr.), Svjetskogudruæenja NOO-a, NOO-a i meuna-rodnih πportskih federacija, kao i vr-hunskih trenaænih centara, sveuËiliπtai struËnjaka u raznim podruËjima.

Svjetski programi Olimpijska solidarnost predstavila je

20 svjetskih programa za razdoblje od2005. do 2008. koji odraæavaju Ëetiriglavna programska podruËja razvoja

πporta: πportaπi, treneri, upravljanjeNOO-a i promocija olimpijskih vrije-dnosti, koja NOO-i smatraju esencijal-nima u ispunjavanju zadaÊa povjerenihOlimpijskom poveljom, a koji su saËi-njeni radi jaËanja potpore πportaπima iuËvrπÊivanja strukture NOO-a.

©PORTA©I

1. Torino 2006. - pripreme NOO-a2. Olimpijske stipendije za πportaπe -

Peking 2008. 3. Potpora za ekipne πportove 4. Kontinentalne i regionalne igre -

pripreme NOO-a5. Potpora za trening perspektivnih

πportaπa (za ZOI 2010. i OI 2012.)6. Program identifikacije talenata

TRENERI

7. StruËni teËajevi za trenere 8. Olimpijske stipendije za trenere9. Razvoj nacionalne πportske stru-

kture

UPRAVLJANJE NOO-a

10.Razvoj administracije 11.Nacionalni teËajevi za πportske

administratore 12.Meunarodni izvrπni teËajevi

πportskog upravljanja 13.Forumi NOO-a (razmjena izmeu

NOO-ova, regionalni forumi)

PROMOCIJA OLIMPIJSKIHVRIJEDNOSTI

14.©portska medicina15.©port i okoliπ

Stipendisti za Peking OLIMPIJSKA SOLIDARNOST

HOO je podnio kandidaturu za dobivanje olimpijskih stipendija zadvadesetero πportaπa iz 11 πportova koji se pripremaju ili nastoje kvalificirati

za Igre u Pekingu, a Olimpijska solidarnost je dodijelila osam stipendija:Danijeli GrgiÊ, Milanu Koturu, Saπi ImpriÊu, Nevenu Rihtaru, Robertu

Seligmanu, Filipu Udeu, Igoru MareniÊu i ©imi Fanteli. Financijska je potporaodobrena i æenskoj rukometnoj reprezentaciji

Piπe Vesna Peran


16.Æene i πport17.©port za sve18.Meunarodna olimpijska akade-

mija19.Kultura i obrazovanje20.Baπtina NOO-a

Radi πto potpunijeg iskoriπtavanjaponuenih moguÊnosti koje pruæacjelokupni projekt Olimpijske soli-darnosti MOO-a, Hrvatski olimpij-ski odbor (HOO) je za razdoblje2005.-2008. saËinio brojne projektnezahtjeve i izradio financijska i pro-gramska izvjeπÊa koja je duæan do-stavljati Olimpijskoj solidarnosti na-kon zavrπetka aktivnosti.

Programi namijenjeni πportaπima

HOO je, na temelju prijedloga na-cionalnih saveza ljetnih pojedinaËniholimpijskih πportova podnio kandi-daturu za dobivanje olimpijskih sti-pendija za dvadesetero πportaπa iz 11πportova koji se pripremaju ili nasto-je kvalificirati za sudjelovanje naIgrama 29. olimpijade u Pekingu2008. Olimpijska solidarnost je, na-kon temeljitog razmatranja podnese-nog zahtjeva, dodijelila osam stipen-dija - Danijeli GrgiÊ i Milanu Koturu(atletika), Saπi ImpriÊu (plivanje),Nevenu Rihtaru (badminton), Rober-tu Seligmanu i Filipu Udeu (gimna-stika), Igoru MareniÊu i ©imi Fanteli(jedrenje).

Stipendije se isplaÊuju Ëetveromje-seËno, do 31. kolovoza 2008. ako seπportaπ kvalificira, odnosno do po-sljednjeg moguÊeg kvalifikacijskognatjecanja. ©portaπu se time osigura-va pristup odgovarajuÊim trenaænim

objektima, specijalizirani trener uodgovarajuÊoj disciplini, redovitamedicinska i znanstvena pomoÊ ikontrola, troπkovi smjeπtaja i hranete pristup struËnim informacijama oOlimpijskim igrama u Pekingu.

Korisnici stipendija Olimpijske so-lidarnosti svojedobno su bili skijaπiJanica i Ivica KosteliÊ, plivaËi Kreπ-imir »aË, Alexei Puninski i Sanja Jo-vanoviÊ, kanuist Emanuel Horvati-Ëek te atletiËari Blanka VlaπiÊ i EdisElkaseviÊ.

U sklopu programa Potpore za eki-pne πportove HOO je podnio zahtjevza financijsku potporu æenskoj ruko-metnoj reprezentaciji koja se æelikvalificirati za Peking, a nakon stru-Ënih konzultacija s Meunarodnomrukometnom federacijom, Olimpij-ska solidarnost je odobrila podnesenizahtjev. Financijsku potporu dozna-Ëava sukcesivno, sukladno predoËe-nim projektima priprema te nakonusvajanja financijskih i struËnih iz-vjeπÊa.

Meunarodna teniska federacija,prepoznavπi tenisaËa Marina »iliÊakao iznimno nadarenog, ponudila jeHOO-u, putem Olimpijske solidar-nosti i njenog programa Potpore zatrening perspektivnih πportaπa zaZimske olimpijske igre 2010. i Olim-pijske igre 2012., potporu kojom bise »iliÊu osigurao trening u vrhun-skom teniskom trenaænom centru, naAkademiji Boba Bretta u Francuskoj,kao i nastupi na turnirima u 2006.godini. Meunarodna teniska federa-cija je, kad je HOO prihvatio tu izni-mnu ponudu, uplaÊivala potporu di-rektno Akademiji, odnosno »iliÊu.

Europski olimpijski odbori dodje-ljuju NOO-ima financijsku potporuza sudjelovanje na ljetnom i zimskomEuropskom olimpijskom festivalumladih (EYOF), a iznos koji se upla-Êuje ovisi o broju sudionika - πpor-taπa i sluæbenih osoba. Usto, HOO jepodnio Olimpijskoj solidarnosti, pu-tem kontinentalnog udruæenja Europ-skih olimpijskih odbora, zahtjev zafinancijskom potporom za pripremeπportaπa za zimski EYOF odræan uJaci (©panjolska) i ljetni, koji je odr-æan u Beogradu (Srbija). Zahtjev jeodobren, a mladi πportaπi su visokomrazinom postignutih rezultata potvr-dili da se potpora pokazala opravda-nom. Na zimskom EYOF-u u πpa-njolskoj Jaci hrvatska skijaπica SofijaNovoseliÊ (alpsko skijanje) osvojilaje bronËanu medalju, dok su na lje-tnom EYOF-u u Beogradu hrvatskiπportaπi osvojili osam medalja - πestu atletici i dvije u dæudu. AtletiËarMarin Premeru osvojio je u bacanjukugle zlatnu i u bacanju diska srebrnumedalju, Dino Pervan zlatnu medaljuu skoku udalj, Sandra PerkoviÊ u ba-canju diska srebrnu medalju, IvanaLonËarek na 100 m prepone bronËa-nu medalju i Stipe ÆuniÊ u bacanjukoplja bronËanu medalju, a dæudaπiceAndrea BekiÊ (do 52 kg) i Andreja–akoviÊ (do 57 kg) srebrne medalje.

Dobivene potpore Olimpijske soli-darnosti u sklopu Programa za πpor-taπe uvelike pomaæu razvoju mladih inedovoljno afirmiranih πportaπa nanjihovom putu do vrhunskih dosti-gnuÊa, a u buduÊnosti Êe zasigurnobiti zastupljeni joπ i viπe.

25

Olimpijska solidarnost pomaæehrvatskoj æenskoj rukometnojreprezentaciji u nastojanjima danastupi na OI u Pekingu 2008.

Danijela GrgiÊ, jedna od osmerokorisnika olimpijske stipendijeOlimpijske solidarnosti MOO-a zaπportaπe koji se pripremaju ili nastoje kvalificirati za sudjelovanjena Igrama 29. olimpijade uPekingu 2008.

AtletiËar Dino Pervan iz Zadraosvojio je zlatnu medalju na 9.

europskom olimpijskom festivalumladih (EYOF) u skoku udalj, s

rezultatom 7,49 m


26

Z a narod koji je toliko sklonsvojim πportaπima neobiËan jepodatak o, zapravo, nesklono-

sti bavljenju πportom. "Stignimo Euro-pu, pribliæimo se sa sadaπnjih 10 postonaπih graana ukljuËenih u program'©port za sve' europskim standardimakoji dosiæu i viπe od 50 posto aktivnihsudionika u odnosu na broj stanovni-ka", apelira Hrvatski savez πportskerekreacije na svojoj internetskoj strani-ci (www.hssr.hr). Deset posto?!

Suvremeni javnozdravstveni pristuppromiËe umjerenu tjelesnu aktivnostbarem 30 minuta dnevno. Sluπamo i neobaziremo se. Sluπamo i zabrinjavaju-Êe podatke o πtetnosti sjedilaËkog na-Ëina æivota. Mudro kimamo glavom iiduÊe se jutro parkiramo, ako je ikakomoguÊe, ispred ulaza na posao. U ku-pnju i ne pomiπljamo iÊi pjeπice, onomalo slobodnog vremena πto imamoprovodimo pred televizorima gledaju-Êi nogomet, uz Ëips ako je moguÊe, iraËunalima.

Sudar sa stvarnoπÊu Kad skupimo koji kilogram viπe,

mahnito traæimo nove, svemoguÊe di-jete. Znanstveno dokazane Ëinjenice otome da je tjelesna aktivnost vaæna uprevenciji gojaznosti, πeÊerne bolesti,poviπenih masnoÊa u krvi, bolesti srËa-

Suvremeni javnozdravstveni pristup promiËeumjerenu tjelesnu aktivnost barem 30 minuta

dnevno. ©portska je rekreacija nuænost uprevenciji bolesti pa razvijene zemlje mnogo ulaæuu nju, dakle i u πportske objekte i infrastrukturu.

U njima je πport nesumnjivo dostupniji

StignimoEuropu

Piπe Marijana MikaπinoviÊ JambroviÊ

UVIJEK FAIR PLAY


27

noæilnoga sustava… prolaze mimo ve-Êine nas. I tako dolazimo do 10 posto.

A onda, opet, sudar sa stvarnoπÊu. Primjer prvi. Osjetivπi neodoljivu

potrebu za zdravim æivotom, Ëetvero-Ëlana se obitelj uputila u obliænji novo-zagrebaËki bazen u Utrini. A tamo,koπnica. Na malom plivaliπtu πkola, udesnom vjeæbanje skokova, u srediπ-njem s jedne strane vaterpolisti, s dru-ge plivaËki klub, za rekreaciju otvore-ne dvije trake. Nema veze, sloæila senaπa obitelj, doÊi Êemo drugi put. Ide-mo na Jarun rolati. Za prijevoz i traæe-nje parkiraliπta trebalo im je 60 minu-ta, pa joπ neko vrijeme za ukljuËivanjeu rijeku rolera. Da su uæivali, i nisu.IduÊi Êe tjedan na planinarenje, dogo-vorili su se.

Primjer drugi: kontrolirajuÊi u ne-djelju πkolsku torbu, otac vadi nedir-nute stvari za tjelesni odgoj. Na pitanjezar proπli tjedan nisu imali tjelesni, sinodgovara da je dvorana bila zauzeta.Oba puta. SreÊa πto tjelesni nemaju Ëe-tiri sata, jer bi valjda Ëetiri puta sjediliu razredu i 'vjeæbali' na ploËi…

»ekajuÊi odgovor Primjer treÊi ili nemoguÊa misija.

Svjesni vaænosti πporta za djetetovozdravlje, roditelji odluËe kako je vrije-me da se njihova kÊi, uz teËaj engle-skog i πpanjolskog te povijesnu idramsku grupu, poËne baviti i nekimπportom. U πkoli moæe na badminton iodbojku, ali u tim terminima ide nastrane jezike. Gimnastiku voli, ali bi jemorali voziti u grad dva puta tjedno,naveËer. S tenisom je ista priËa. Nakraju joj kupe bicikl i zaπtitnu opremu,zakljuËujuÊi da je i to zdravo. Iako ni-je neopasno, uz sve one aute u naselju.

©portska je rekreacija nuænost u pre-venciji bolesti. Zato razvijene zemljemnogo ulaæu u nju, jer je to jeftinije odlijeËenja. Ulaæe se stoga, dakle, i uπportske objekte i infrastrukturu. U nji-ma je πport dostupniji. Ulaæu i u πkol-ski πport, ni studenti nisu zanemareni.Rekreirati se mogu svi koji to æele, bezstraha da neÊe moÊi na bazen. Tu je,dijelom, opravdanje za onih 10 posto,jer navike za bavljenje πportskom re-kreacijom proizlaze i iz djelovanjadruπtva, ulaganja u objekte, ulaganja ustruËnjake…

Ipak, dok Ëekamo odgovor na pita-nje πto dræava kad je rijeË o πportu mo-æe uËiniti za nas, moæda bismo mi mo-gli uËiniti neπto za sebe. ©port je, nai-me, i stanje uma pa bismo se, za poËe-tak, mogli parkirati barem kilometardalje od ulaza na posao.


UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Ekipa ÆNK Zagreb prije susreta s nogometaπicama iz Brna na igraliπtu Svetice 24. srpnja 1938.

GODINA 38 • BROJ 142 • RUJAN 2007.


Coubertina nije primarno zanimalo unapreivanje olimpijskih igara, nego ga jevodila teænja da se igre iskoriste kao podloga za popularizaciju odgojne ulogeπporta, kako bi se osigurao tjelesni i moralni razvoj mladeæi. Smatrao je da πportvalja internacionalizirati da bi se osigurala njegova rasprostranjenost od koje bikoristi imali mladi cijeloga svijeta

UZ 70. GODI©NJICU SMRTI PIERREA DE COUBERTINA

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Promotor suvremenog olimpijskoga pokreta barun Pi-erre de Coubertin roen je u Parizu 1. sijeËnja 1863.godine. Kao izdanak ugledne francuske plemiÊke po-

rodice Coubertin je dobio klasiËno obrazovanje koje je svo-joj djeci namijenilo propadanjem zahvaÊeno plemstvo, pri-vræeno svojim preæivjelim obiËajima.

ZahvaljujuÊi ocu, poznatom slikaru Charlesu LouisuFredyju de Coubertinu, Pierre rano otkriva raskoπ kultureHelade. Od trenutka kada ju je upoznao bio je opËinjen an-tiËkim olimpijskim igrama. Srednjoπkolsko obrazovanjestekao je u pariπkom isusovaËkom koledæu Sv. Ignacija.Nakon toga trebao se odluËiti za æivotni poziv. Primljen jena vojnu akademiju, ali odustaje i upisuje πkolu politiËkihznanosti, na kojoj je i diplomirao. Vrijednost πporta otkrioje rano. Kao djeËak bavio se veslanjem, maËevanjem i bo-ksom.

Uzor u djelu Thomasa Arnolda

U knjigama Biljeπke o Engleskoj i ©kolovanje TomaBrowna upoznao je pedagoπki rad Thomasa Arnolda, ra-vnatelja privatne πkole u engleskom gradu Rugbyju. Godi-ne 1883. odlazi na izvor samih zbivanja, u Rugby. Arnoldje veÊ odavno mrtav, ali zahvaljujuÊi nasljednicima, njego-ve su ideje u cijelosti oæivotvorene. ©kolarci Rugbyja su-djeluju u brojnim πportskim aktivnostima s ozbiljnoπÊu ko-ja graniËi s fanatizmom. Coubertin je zaprepaπten Ëinjeni-com koliko je tjelesni odgoj u njegovoj zemlji bio okovanpredrasudama naslijeenima iz Napoleonova doba: prostra-ni travnjaci Rugbyja, po kojima hitaju lagano odjeveni mla-diÊi, nasuprot zaguπljivim, najËeπÊe iz konjuπnica preure-enim francuskim vjeæbaonicama, u kojima uniformamastegnuti mladiÊi izvode mehaniËke vjeæbe pod budnom pa-skom za tjelovjeæbu priuËenih Ëasnika. Engleske su πkoletjelovjeæbom i πportom odgajale muæevne liËnosti snaænevolje. Odgoj je imao prednost nad obrazovanjem. Arnold jenapisao: Æelim odgojiti krπÊane - dæentlmene. DjeËake na-stojim nauËiti da vladaju sami sobom, πto je mnogo boljenego da im ja zapovijedam.

UËenici su slobodno birali πport kojime su se æeljeli ba-viti. Osim toga, u engleskom je koledæu postojala slobodaraspravljanja i udruæivanja te πkolski tisak. Moæe se reÊi daje Coubertin u Arnoldovu djelu otkrio moderan vid anti-Ëkog olimpizma.

©irenje πporta u Francuskoj

©port Êe mu postati glavnim oruem za ostvarenje peda-goπkih reformi u francuskom πkolstvu. O tome je napisao:Pruæit Êu πportom sjaj mlitavoj i ukruÊenoj mladeæi, ojaËat

Êu njezino tijelo i njezin znaËaj, prihvaÊajuÊi sve rizikeπporta, pa i njegova pretjerivanja. Proπirit Êu njezine vidi-ke i njezin sluh, otvorit Êu joj πiroka obzorja - nebeska, pla-netarna, povijesna obzorja sveopÊe ljudske povijesti. To Êeuroditi uzajamnim poπtovanjem i postati kvascem svjetskogmira. I sve to pristupaËno svima, bez obzira na podrijetlo,staleæ, bogatstvo, poloæaj ili zanimanje.

U realizaciji ideja Coubertin je ponajprije mislio na fran-cuske srednjoπkolce. Oni su reformu tjelesnog odgoja iπporta doËekali s oduπevljenjem. Sami su osnivali πkolskaπportska druπtva i upravljali njima. Svake bi godine najbo-ljem πportaπu u svakom πportskom druπtvu bila dodijeljenaNagrada Pierre de Coubertin. U ispravnost svojih ideja Co-ubertin je uvjeravao direktore srednjih πkola, ali i odgovor-ne u ministarstvima. Coubertin je pokazao izvanredan smi-sao u borbi za ostvarivanje svojih ciljeva. Odræao je be-zbroj briljantnih predavanja i napisao πezdesetak tisuÊastranica tekstova. Godine 1884. u jednom je pariπkom ko-ledæu osnovao πkolsku πportsku skupinu, smanjujuÊi brojsati nastave u korist πporta.

Coubertin se 1887. javno zalaæe za to da se odmor u πko-lama iskoristi za igre i πport. Godinu kasnije osniva odborza uvoenje tjelesnih vjeæbi u francuskim πkolama. Cou-bertin je 1889. godine posjetio SAD, gdje je sudjelovao uradu Kongresa za tjelesni odgoj. Svoje dojmove iz SAD-aopisao je u knjizi Prekooceanska sveuËiliπta (1890.).

Internacionalizacija πporta

Nakon uspjeha u promicanju modernoga πporta u svojojzemlji, Coubertin je svu energiju usmjerio na utemeljenjemodernoga olimpijskoga pokreta. Ideja o obnovi olimpij-skih igara æivjela je u Europi veÊ stotinjak godina. Igre podtim nazivom odræavane su u Engleskoj, ©vedskoj i GrËkoj,ali s nejasnom programskom koncepcijom, neredovito i smalo sudionika.

Coubertin je predloæio formulu uspjeha. BuduÊi da je do-bro poznavao prilike svoga vremena, znao je da ne moæeobnoviti antiËke olimpijske igre sa svime πto im je bilosvojstveno. ShvaÊao je da moderni πport moæe biti koristanili πtetan, ovisno o pravcu kojime Êe biti usmjeren i o naËi-nu na koji Êe biti koriπten. Ispravno je procijenio da novomπportskom pokretu valja dati moralnu okosnicu. Zapravo,Coubertina nije primarno zanimalo unapreivanje olimpij-skih igara, nego ga je vodila teænja da se igre iskoriste kaopodloga za popularizaciju odgojne uloge πporta, kako bi seosigurao tjelesni i moralni razvoj mladeæi. Smatrao je da π-port valja internacionalizirati da bi se osigurala njegova ra-sprostranjenost od koje bi koristi imali mladi ljudi cijeloga

Otac suvremenog olimpizma

2


svijeta. Radi toga valjalo je pripremiti sjajnu priredbu kojabi bila viπe od natjecanja i nosila aureolu slave kakvu sunosile antiËke olimpijske igre.

U Parizu, u velikom amfiteatru SveuËiliπta Sorbona odr-æana je 25. studenoga 1892. proslava pete obljetnice posto-janja Saveza francuskih druπtava za atletske πportove. Naproslavi se govorilo o povijesti tjelesnog vjeæbanja. U svo-jem izlaganju Coubertin je predloæio obnavljanje olimpij-skih igara, no prijedlog nije naiπao na odjek.

Osnivanje MOO-a

Dvije godine kasnije, na istom mjestu u Sorboni, izmeu16. i 23. lipnja 1894. odræan je meunarodni kongres na ko-jemu je, prema pozivu i programu sudeÊi, glavno pitanjetrebalo biti razjaπnjenje pojma i uvjeta πportskog amater-stva. U program je kao posljednju toËku rasprave Couber-tin dodao: O moguÊnosti obnove olimpijskih igara.

Vjeπtim Coubertinovim postupkom raniji naziv, Kongresza amaterstvo i profesionalizam u πportu, zamijenjen je uposljednjim pozivnicama Kongresom za obnovu olimpij-skih igara. Kad je prijedlog s oduπevljenjem prihvaÊen, na-zoËni su delegati opunomoÊili Coubertina da sastavi, odno-sno da imenuje Ëlanove Meunarodnog olimpijskog odbo-ra. OdgovarajuÊi na svoje pitanje "zaπto sam oæivio olim-pijske igre", Coubertin je napisao: Zato da bih oplemenio iojaËao πport, da bih osigurao njegovu samostalnost i traj-nost te ga tako osposobio za ispunjenje one odgojne ulogekoja mu pripada u suvremenom svijetu. Oæivio sam ih zatoda bih uzdigao pojedinca-πportaπa, Ëija je nazoËnost nuænada bi se druπtvo moglo angaæirati u natjecateljskom πportui Ëiji pothvati postaju primjerom koji valja slijediti. Igremogu djelovati oplemenjujuÊe i istinski odgojno samo on-da budu li budile duh i budu li uspjesi pojedinih πportaπapostali primjerima koje Êe drugi slijediti.

Odlazak iz MOO-a

Nakon πto je njegovo djelo, tj. olimpijske igre, izraslo upravu planetarnu sveËanost, Coubertin se na zasjedanjuMOO-a u Pragu 1925. zahvalio na predsjedniËkoj ulozi.Vjerovao je da Êe mladi rukovoditelji dati novi impulsolimpijskom pokretu. Osim toga, æelio je joπ mnogo toganapisati. Naæalost, ubrzo je pao u zaborav. Posljednje godi-ne æivota, skrhan i obiteljskim problemima, proveo je usa-mljen i siromaπan. Oskudijevao je i u novcu, koji je po-troπio na organiziranje i pomaganje olimpijskom pokretu.U svojoj 72. kandidirao se za katedru na sveuËiliπtu Lau-sanne, ali nije uspio. Drugoga listopada 1937., pogoen in-farktom, umire u jednom æenevskom parku, ali ostajuÊi za-uvijek uspravan kao Ëovjek. Nekoliko dana prije smrti na-pisao je: Napor je vrhunski uæitak. Uspjeh nije cilj, negosredstvo da se teæi joπ viπemu. Pojedinac ima vrijednost sa-mo u odnosu prema ËovjeËanstvu. Stvoren je da djeluje, nepredajuÊi se, i da umre pomiren sa sudbinom.

Prema æelji Pierrea de Coubertina srce mu je poloæeno umalu komoru mramornoga spomenika u Olimpiji. Na spo-meniku je na starogrËkom napisano: Olimpija prima srceonoga koji je oæivio olimpijske igre.

Literatura

1. Flochmoan, J. (1962). La genèse des sports. Paris: PetiteBibliothèque Payot.

2. Gillet, B. (1970). Povijest sporta. Zagreb: Matica Hrvatske.

3. Boulongne, P. (1984). Olimpijski duh Pjera de Kubertena.Beograd: Narodna knjiga.

3

Izvrπni odbor MOO-a u Ateni 1896. Stoje slijeva: W. Gebhart, Jiri Guth-Jarkovsky, Ferenc Kemeny i Viktor Balck. Sjede: Pierre du Coubertin, D. Vikelas i A. Butowski


Piπe Miroslav ©ariÊ

PRIJE 130. GODINA U ZAGREBU

I. hrvatsko sklizalaËko druπtvo

4

Godine 1874. u Zagreb je iz Graza doπao mladi graevin-ski inæenjer Milan Lenuci. On je prvi predloæio da se uZagrebu osnuje klizaËki klub, a svestrani πportaπ i trgo-

vac Ladislav Beluπ preuzeo je ureenje klizaliπta. Jedno privat-no klizaliπte otvorio je na Jezuitskom trgu na Gornjem gradu, adrugo javno, na mjestu gdje je kasnije izgraena zgradaHrvatskog sokola na danaπnjem MaæuraniÊevom trgu. Kada bitemperatura pala ispod niπtice, vatrogasci su iz obliænjeg poto-ka Tuπkanca, koji je tekao Frankopanskom ulicom, ispumpavalivodu na teren klizaliπta, koji je bio niæi od danaπnjeg. KlizaËkiklub osnovan je u listopadu 1874., a u prosincu iste godineotvoreno je spomenuto klizaliπte. Sezonska ulaznica za pojed-inca stajala je dvije forinte, a obiteljska Ëetiri forinte. NeËlanovisu dnevno mogli klizati za 10 novËiÊa. Ulaznice su se moglekupiti u nekima zagrebaËkim trgovinama i kavanama. Pret-postavlja se da klub nije uspio okupiti brojnije Ëlanstvo jer je16. sijeËnja 1875. javnost putem novina obavijeπtena da dnev-na ulaznica stoji pet novËiÊa.

Organizacija prve utakmice ili "obdulje"

KlizaËki je klub u nedjelju 14. veljaËe 1875., u dva sata po-podne, odræao prvu utakmicu odnosno natjecanje uz vojnu gla-zbu c. kr. regimente. Program utakmice ili, kako je najavljeno,"obdulje" bio je ovaj: 1. Brzo kli-zanje sa zaprekama za gospodu,tri puta naokolo, prva nagrada bi-le su dvije boce vina, a druga bo-ca pjenuπca; 2. Pogaanje i razbi-janje lonca sa zatvorenim oËima,nagrada 50 novËiÊa; 3. Brzo trËa-nje za gospoe, jedanput naoko-lo, prva nagrada veliki, a drugamali buket, naruËeni u Trstu; 4.Zgaanje obruËa za klizanja, na-grada 25 naranËi, uloæak 10 nov-ËiÊa; 5. DjeËja utrka, jedanputnaokolo, nagrada jedan kartonbombona, uloæak 10 novËiÊa; 6.Pogaanje æivog kokota sa πta-pom zatvorenim oËima - nagradaje bila isti taj kokot.

Sjediπte za Ëlanove ili neËlano-ve iznosilo je 30 novËiÊa, a zastajanje je trebalo izdvojiti 10novËiÊa. Uz prisustvo nekolikotisuÊa gledatelja, po velikoj hla-dnoÊi, zabava je izuzetno uspjela.Jedino je loπe proπao kokot koji je

bio privezan na jednom mjestu na uzi-ci, te je jedva ostao æiv nakon ove tor-ture… Posljedica ove zabave i utrkebila je da se cijeli Zagreb zainteresiraoza klizanje. UnatoË tome, nakon ovepriredbe rad KlizaËkog kluba je za-mro.

Osnutak I. hrvatskog

sklizalaËkog druπtva

BuduÊi da Zagreb bez klizaËkog kluba nije mogao biti,skupina ljubitelja klizanja predvoena Ivanom Kosirnikomodræala je 25. listopada 1877. OsnivaËku skupπtinu I. hrvat-skog sklizalaËkog druπtva. U molbi za odobrenje pravilaDruπtva, upuÊenoj vlastima tjedan dana kasnije, navodi se daje njegova svrha gojenje i promicanje sklizanja koje se zavi-eenjem liepog i udobnog sklizaliπta uz πto jeftinije uvjetepostiÊi ima. Nadalje Êe druπtvo nastojati oko promicanja so-cijalnog æivota prireujuÊ druπtvene zabave gojiÊ uz to i do-brotvorne svrhe. »im su 7. prosinca 1877. pravila Druπtvabila potvrena, odmah je predana molba gradskom poglavar-stvu za besplatni ustup zemljiπta uz plinaru, na mjestu da-naπnje zgrade Elektre u GunduliÊevoj ulici.

U prvoj godini djelovanja Druπtva, 1877./1878., sezona je trajala 38. dana.Druπtvo je dalo tiskati crvene tablice, koje su znaËile da je klizaliπte otvoreno, ibijele, koje su znaËile da je klizaliπte toga dana zatvoreno. Ti svojevrsni semaforizimi su bili postavljeni u najprometnijim dijelovima grada. Za udobnost opÊinstvaDruπtvo je od trgovca drvom Vjekoslava Heinzela, oca kasnijeg gradonaËelnikaZagreba, iznajmilo Ëetiri barake uz cijenu od 60 forinti za sezonu.

Milan Lenuci

Upravni odbor I. hrvatskog sklizaËkog druπtva 1888. godine. Gornji red: Aurel ©enoa, MilanÆivkoviÊ. Slavko ©repel, Ivo Hatz, Zvonimir ÆepiÊ, Dragutin Kaiser i Ljudevit Andrassy. Sjede: Milan Accurti, Milan LenuciIvan Kosirnik, Vladimir »aËiÊ i Æiga Scabroth


5

Na prvoj redovitoj Glavnoj skupπtini 17. prosinca 1877. zapredsjednika je izabran Ivan Kosirnik, primarijus u bolniciMilosrdne braÊe, a prvi potpredsjednik bio je Milan Lenuci.»lanovi upravnog odbora nadzirali su led "alfabetskim re-dom". Gradsko poglavarstvo je nedjeljom odredilo dva stra-æara da odræavaju red na klizaliπtu. Agilni upravni odbor jeod prijaπnjeg vlasnika klizaliπta, Ladislava Beluπa, otkupiostari klizaËki inventar za 80 forinti.

KlizaËki semafori

Klizanje se u Zagrebu joπ viπe razvilo kada je trgovacKonπeg u Zagreb iz Ljubljane 1877. donio prve æeljezne"Halifaks" klizaljke, koje su se stalno poËele rabiti umjestoprvotnih drvenih "holenderica". U prvoj godini djelovanjaDruπtva (1877./1878.) sezona je trajala 38. dana. Iz danaπnjebi se perspektive moglo reÊi da je to bila izuzetno hladna zi-ma. Druπtvo je dalo tiskati crvene tablice, koje su znaËile daje klizaliπte otvoreno, i bijele, koje su znaËile da je klizaliπtetoga dana zatvoreno. Ti svojevrsni semafori zimi su bili po-stavljeni u najprometnijim dijelovima grada. Za udobnostopÊinstva Druπtvo je od trgovca drvom Vjekoslava Heinzela,oca kasnijeg gradonaËelnika Zagreba, iznajmilo Ëetiri barakeuz cijenu od 60 forinti za sezonu. Napokon, ispravljena jeboljka koja je pratila i djelatnost KlizaËkog kluba. Klizaliπteje dobro ograeno pa su se ulaznice mogle naplatiti svima.

"Taj nelijepi obiËaj"

U prvoj sezoni djelovanja u sijeËnju 1878., autor Ëlanka uAgramer Zeitungu se æali na gledatelje koji su bez klizaljkihodali po ledu. Taj nelijepi obiËaj, da se je iπlo bez klizaljkina led na razgovor sa klizaËima, napose sa damama, joπ jeviπe godina potrajao, dok se nije to konaËno uz opetovane ioπtre opomene sa strane odbora iskorijenilo. U drugoj sezo-ni postojanja, 1878./1879. godine, uvedeno je spremanje kli-zaljki i za to se na godinu plaÊalo dvije forinte.

Velika kostimirana zabava na klizaliπtu odræana je 21. sije-Ënja 1879. godine. Na ledu je bilo oko tisuÊu klizaËa, a izvanograde nakupilo se nekoliko tisuÊa gledatelja koji su ali po-radi preslabe rasvjete malo πta vidjeli. Novinaru Obzora jebilo malo Ëudno da se takva zabava prireuje tako kasno na-veËer: Jer nam se jedva Ëini, da Êe tko naivan misliti, da uZagrebu imade æenskog svijeta, koji bi maskiran u noÊi tra-æio objesnu zabavu. I na sam dan zabave konzervativni jeObzor joπ jedanput opomenuo roditelje, jer da nije svejednotko Êe se s njihovom djecom zabavljati naveËer maskiran naledu, kao πto se to zbiva u raskalaπenom BeËu.

Druga kostimirana zabava na ledu odræana je desetak danakasnije. Ovoga puta, zahvaljujuÊi baπ zanovijetanju Obzora,priredba je poËela u sedam, a zavrπila veÊ u 10 sati. Velikeprobleme stvarao je vjetar. Klizaliπte je bilo osvijetljeno

elektriËnom rasvjetom, petrolejkama i bengalkama. U Obzo-ru od 4. veljaËe 1879. spominje se da je Klizaliπte zasjalo Ëascrvenim, Ëas bijelim, Ëas modrim bengaluËkim svjetlom u hr-vatskim narodnim bojama. U veljaËi te sezone zabiljeæena jetemperatura od minus 34 stupnja.

Podvornici s posebnim kapama

Kako je pristup do klizaliπta bio neuredan, a za toplijegvremena blatan, odbor Druπtva zamolio je tadaπnjeg naËelni-ka Matu MrazoviÊa da po gradskom kapetanu PljuπËecupoπljunËi prilaz do klizaliπta.

U prvo se vrijeme klizaliπte punilo vodom iz potoka, a kasni-je vodom iz vodovoda. Zato je gradsko poglavarstvo izdalo po-sebnu dozvolu 3. studenoga 1879. godine. Druπtvo je za tisuÊuhektolitara vode moralo platiti sedam forinti. Odbor je odluËioda se nove tablice o radu klizaliπta trebaju postaviti na Stanko-viÊevoj kuÊi na JelaËiÊevom trgu, na bivπoj KegleviÊevoj kuÊina uglu Ilice i Frankopanske, te kod Ilije Guteπe na Markovomtrgu u Gornjem gradu. Podvornik na klizaliπtu dobio je posebnudruπtvenu kapu s natpisom, a pomoÊnici, koji su posjetiteljimavezivali klizaljke, dobili su kape i brojeve. KlizaËi su ih obiËnopozivali po tom broju, najËeπÊe na njemaËkom, npr. "Einser"!

Jedna od najduljih zima

U sezoni 1879./1880. u druπtvenoj je baraci Druπtva uree-na garderoba za pohranu stvari klizaËima, πto se po osobi pla-Êalo pet novËiÊa. U toj je sezoni klizaliπte radilo 46 dana. Pr-vi se put rabila i voda iz novog vodovoda za polijevanje veÊgotovog leda, πto su Ëinili vatrogasci pomoÊu cijevi. NekiklizaËi su uloæili prve tuæbe na tzv. "aËke kolone" koje susmetale klizanju ostalih mirnih klizaËa, te ih je odbor moraozabraniti.

Iz Spomenspisa ZagrebaËkog klizaËkog druπtva doznajemoda je U toj sezoni bila tako jaka zima da se Sava zaledila odKranjske do Jasenovca. Tekar 10. veljaËe popustila je zima tese je led poËeo micati na Savi. Kod Zagreba se je nakupilo odmosta do tisuÊu metara daleko ledenih santa, koje su ugroæa-vale Savski most. Ljudi su dolazili k Savi da se nagledaju togrijetkog i straπnog prizora. ZagrebaËki most je odræao pobje-du, a led se je pomalo stao gubiti u donje krajeve.

Literatura

1. BuËar, F. (1931). Spomenspis ZagrebaËkog klizaËkogdruπtva 1877 - 1931. Zagreb: ZagrebaËkoklizaËkodruπtvo.

2. Radan, Æ. (1973). Zbirka pravila gimnastiËkih i sportskihorganizacija od 1861. do 1914. u Arhivu Hrvatske, Povi-jest sporta, 4 (16), 1447 - 1486.

3. FrntiÊ, F. (1984). Prvi registrirani klizaËki klubovi u Hr-vatskoj, Povijest sporta, 15 (58). 36 - 39.

Klizaliπte na danaπnjem MaæuraniÊevom trgu 1898. godine


Dvoboj nogometaπica Zagreba i Prvog ËehoslovaËkog damskog nogometnog kluba izBrna 24. srpnja 1938. na stadionu Svetice u Maksimiru gledalo je 12.000 ljudi. Uskoro jeosnovan i Jugoslavenski æenski loptaËko-nogometni savez, ali je Ministarstvo telesnogvaspitanja Kraljevine Jugoslavije u oæujku 1939. odluËilo ne odobriti predloæena pravilaSaveza i po moguÊnosti sprijeËiti πirenje nogometa meu æenama

PRIJE 70. GODINA

Piπe Mirko PoldrugaË

Jedni su bili za, a drugi energiËno i odluËnoprotiv toga da æene igraju, prema tadaπnjemmiπljenju, posve muπku igru - nogomet. In-

teres za nogomet naglo je porastao nakonuspjeha jugoslavenske æenske reprezentacije uhazeni, koja je na IV. svjetskim æenskim igra-ma u Londonu 1934. osvojila prvo mjesto. Tajje uspjeh bio gotovo presudan za brojnijeukljuËivanje æena u πport, πto je opet uvjetova-lo potrebu osnivanja Jugoslavenskog saveza zaæenske sportove u sklopu Saveza sportskih sa-veza Kraljevine Jugoslavije. BuduÊi da je u tovrijeme doπlo do nesuglasica u Jugoslaven-skom hazena savezu, osnovanom 1924. godi-ne, stvoreni su dobri uvjeti ne samo za propa-gandu nogometa meu æenama nego i za osni-vanje klubova i sekcija za nogometaπice.

U cilju razvoja æenskog nogometa u nas, beËke ekipe Austri-ja i Windobonom su 6. lipnja 1937. odigrale u Zagrebu propa-gandnu utakmicu, a nakon toga nastupile su u Borovu, gdje jevrlo brzo doπlo do osnivanja Æenskog nogometnog kluba Ba-ta, prvog æenskog nogometnog kluba u Hrvatskoj. Iste su go-dine osnovane æenske nogometne sekcije u Hrvatskom πport-skog kluba Zagreb, Hrvatskom akademskom πportskom klu-bu, Hrvatskom πportskom klubu Maksimir, Sportskom klubuJugoslavija, svi iz Zagreba, i Varaædinskom πportskom klubuSlavija.

Prva kapetanica Mileva ReπËak

Najviπe je aæurnosti pokazao H©K Zagreb koji je u svojunovoosnovanu sekciju primao naπe mlade dame, koje suoduπevljene prijateljice nogometne igre. Tako je objavljeno udnevnim novinama VeËer 23. studenoga 1937., br. 5097. Za-nimanje je bilo veliko i potkraj godine u klub su bile upisane44 igraËice.

U zagrebaËkom dnevnom tisku æenski je nogomet Ëesto do-bivao podrπku, ali je bilo i podrugljivih napisa na temu nogo-metaπica. Tako je u listu VeËer objavljen crteæ koji prikazujekako Êe oduπevljeni kibici nositi igraËice na ramenima poslijepobjede, pa se navodi Ali kad æene jednom uzjaπu muπkarcuna grbaËu, ne silaze one tako brzo. Meutim, vodstvo H©KZagreb nije se dalo smesti. Nakon nove godine 1938. u dvora-ni u Hrvojevoj 10 radilo se na tehnici, a poËetkom veljaËe eki-pa je izaπla na snijeg. Prva kapetanica ekipe H©K Zagreb Mi-leva ReπËak izjavila je da se igraËice u njenom klubu regruti-raju iz redova radnica, Ëinovnica i uËenica Æenske realne gi-mnazije.

Prva utakmica s nogometaπicama iz Brna

IgraËice su nestrpljivo oËekivale prve javne nastupe. Zapo-Ëeti su pregovori s klubovima iz BeËa, ali je prva javna uta-

kmica dogovorena s ÆNK Bata iz Boro-va. Meutim, prva utakmica odigrana jes Prvim ËehoslovaËkim damskim nogo-metnim klubom iz Brna (Prvy»eskoslovensky Damsky FootballovyKlub). Te su igraËice imale trogodiπnjeiskustvo i nekoliko meunarodnihuspjeha. Utakmica je ugovorena za 24.srpnja 1938. na stadionu Svetice u Ma-ksimiru. GoπÊe su odsjele u hotelu"Astorija", a kada su se smjestile, po-zvane su na obilazak grada automobili-ma.

Na Sokolskom stadionu u Sveticamaokupilo se oko 12.000 gledatelja pa jeostvaren i velik financijski uspjeh. Po-sebnim je pozivnicama pozvan velik

broj uzvanika. Prije glavne utakmice odigrane su dvije predi-gre. U prvom nastupu u svom gradu igraËice su pobijedile ioduπevile brojne gledatelje. NaroËito su imponirale ne samoigrom, nego i ponaπanjem prema suparnicama, sucu i gledate-ljima. Utakmicu je sudio meunarodni nogometni sudac Ma-rijan MatanËiÊ, Ëlan uprave i tehniËki voa æenske ekipe H©KZagreb.

Nekoliko utakmica u nizu

Nakon toga, u nedjelju 31. srpnja 1938. igraËice Zagreba iBrna sastale su se u Banjoj Luci. ZagrepËanke su pobijedile 4-1 (1-1). U nedjelju 7. kolovoza ove su se ekipe susrele u Lju-bljani (2-2). Za susret je vladao velik interes jer su u ekipi Za-greba igrale tri Slovenke: Marica Cimperman, FanËi Bernik iAnica Oman. U Karlovcu je, u povodu otvaranja stadiona Za-jednice sportskih druπtava, odigrana utakmica izmeu H©KZagreb i H©K Maksimir, no pogodaka nije bilo. Komentiraju-Êi utakmicu u zagrebaËkim Novostima br. 244 od 6. rujna1938. napisano je: Zagrebaπice, osobito trio sa Cimpermano-vom, pokazale su u par navrata ljepπe akcije, nego li igraËinogometnih reprezentacija, koji su igrali predigru.

Inicijativa za osnivanje saveza

U æelji da udruæe i organiziraju svoj rad doπlo je do inicija-tive da se osnuje savez koji bi se brinuo o razvoju nogometameu æenama. U tom je cilju u tajniπtvu H©K Zagreb u Baka-Ëevoj 4/II. sazvana OsnivaËka skupπtina Jugoslavenskog æen-skog loptaËko-nogometnog saveza. Pozivu su se odazvalipredstavnici pet klubova: H©K Zagreb, ©K Jugoslavija (Za-greb), H©K Maksimir (Zagreb), ÆNK Bata (Borovo) i V©KSlavija (Varaædin). Skupπtina je prihvatila prijedlog pravilanovog saveza i izabrala privremeni odbor koji je vlastima tre-bao podnijeti pravila na odobrenje i uËlaniti Savez u Savezsportskih saveza Kraljevine Jugoslavije.

Prve hrvatske nogometaπice

6

Kapetanica Mileva ReπËak


Osnivanje Jugoslavenskog æenskog loptaËko-nogometnogsaveza zabiljeæio je brojni tisak. Neke su novine zamjerale dasu na Ëelo Saveza izabrani muπkarci, a kako su muπkarci i su-ci, æene su opet u podreenom poloæaju. U meuvremenu, doksu se funkcionari Saveza borili za njegovu registraciju, u tiskusu se vodile diskusije izmeu pristaπa i protivnika æenskog no-gometa. ZagrebaËka je VeËer provela anketu meu Ëitateljimakoja je trebala pokazati raspoloæenje ZagrepËana. Iznesenamiπljenja, naroËito ona koja su dale æene, bila su potpuno ra-zliËita.

Odbijenica Ministarstva

Rasprave o opravdanosti i korisnosti æenskog nogometa joπbi dugo potrajale da tadaπnje Ministarstvo telesnog vaspitanjaKraljevine Jugoslavije nije poËetkom oæujka 1939. izdalo slje-deÊe priopÊenje: U vezi s osnivanjem æenskog nogometnog sa-veza u Zagrebu, Ministarstvo je o tom pitanju pribavilomiπljenje svojih struËnih referenata, svrπenih apsolvenata vi-sokih πkola za tjelesni odgoj i traæilo je miπljenje sanitetskogodbora o utjecaju ovog sporta na æenski organizam. Glavnisanitetski savjet po svestranom razmotrenju stao je na gle-diπte, da nogometni πport, kao i svi πportovi koji mnogo anga-æiraju muskulaturu nogu i karlicu æene, u mnogim sluËajevimadovode do poremeÊaja funkcije generativnih organa æene iisto tako i do proπirenja vena na nogama, πto je svakako teπkai opasna komplikacija u trudnoÊi i poroaju. Ministarstvo za

telesno vaspitanje, suglasivπi se sa miπljenjem Glavnog sani-tetskog savjeta, da je nogometni πport πtetan za æenske orga-ne, a naroËito na eventualne posljedice kod æene - buduÊemajke, a sa miπljenjem struËnih referenata ministarstva, daovaj sport ne odgovara ni duhovno ni tjelesno æeni, rijeπilo jeda definitivno ne odobri predloæena pravila i po moguÊnostisprijeËi πirenje ovoga πporta meu æenama.

Toj su se odluci suprotstavile igraËice i njihove klupskeuprave. H©K Zagreb je donio odluku da neÊe raspustiti nogo-metnu sekciju. Meutim, od tada pa do II. svjetskog rata pre-staje sva aktivnost æenskog nogometa u Hrvatskoj

Literatura

1. FrntiÊ, F. (1979), Prilog povijesti nogometa igraËica, Povi-jest sporta, Zagreb br. 39, godina 10, str. 3374 - 3382.

2. Svijet, ilustrirani tjednik, Zagreb, br. 23, od 9. VI. 1938.3. Radan, Æ. (1970) Osnivanje æenskog loptaËkog saveza u

Jugoslaviji, Povijest sporta, Zagreb, br. 3, rujan 1970.

Lijevo:

Ekipa ÆNKZagreb u BanjaLuci prije susretasnogometaπicamaiz Brna 31.srpnja 1938.

Dolje:

Nogometaπice ÆNK Zagreb

nakon treningana igraliπtu uMiramarskoj

cesti 1937.godine

7

Karikatura iz novina VeËer, 7. lipnja 1937.


NOVI ©PORT U HRVATSKOJ

Izumitelj popularnog diska je Amerikanac Walter"Fred" Morrison. LeteÊi disk se isprva nazivao "Plu-to Platter". Zbog navike studenata u Connecticutu ko-

ji su se iz zabave Ëesto dobacivali praznim kutijama zapite pekare Frisbie Pie Co., Rich Knerr i Arthur Merlinzatraæili su marketinπka prava na Morrisonov izum u si-jeËnju 1957. godine, a πest mjeseci kasnije Knerr jeodluËio prihvatiti nadimak koji su studenti dali "PlutoPatteru". Prva su pravila napisana 1970., a prva utakmi-

ca odigrana je na Columbia High School u Maple-woodu, New Jersey, 1972. godine.

Nakon toga se frizbi poËeo πiriti Europom, Azijom iAustralijom. Prvo svjetsko prvenstvo organizirano je u©vedskoj 1983., a 2001. je uvrπten u program Svjetskihigara neolimpijskih πportova. Danas u svijetu frizbi igra100.000 aktivnih igraËa u viπe od 40 zemalja. Meuna-rodni frizbi savez - World Flying Disc Federation, osno-van je u πvedskom Helsinborgu 1985. godine.

©portska igra i fairplay osnove sufrizbija. Podræavase natjecateljskiduh, ali iznad svegase potiËe poπtovanjemeu igraËima,poπtivanje pravila iuæivanje u igri

8

Kako je nastao ultimate frizbi

Piπe Ognjen Livada


9

Shematski prikaz igraliπta i osnovnih pravila

Osnovna pravila igre

Ultimate frizbi se igra na travnatom igraliπtu izmeu dvi-je ekipe, svaka s po sedam igraËa. Igraliπte je pravokutnogoblika, veliËine 100x37 metara, s gol-zonama duljine 18 m.Pogodak se postiæe kada ekipa uhvati disk u suparniËkojgol-zoni. Utakmice se najËeπÊe igraju do 17 pogodaka i tra-ju oko 100 minuta. Disk se moæe baciti u bilo kojem smje-ru, a dodavanje je uspjeπno ako ga uhvati suigraË. Zabranje-no je trËati s diskom ili ga dodati samom sebi. IgraË u po-sjedu diska mora ga proslijediti nakon 10 sekundi, odbroja-vanje obavlja braniË koji ga Ëuva. U sluËaju da je akcija do-davanja presjeËena ili ako je disk uhvaÊen izvan granicaigraliπta ili je pao na tlo, obrana istog trenutka dolazi u po-sjed diska i postaje napad.

Na poËetku igre i nakon svakog pogotka, igraËi se poredajuna prednjoj liniji gol-zone. Novi igraË moæe uÊi u igru tek na-kon πto jedna od ekipa postigne pogodak ili ako se neki igraËozlijedi. U igri nije dopuπten nikakav fiziËki kontakt. Zabra-njeno je blokirati suparniËkog igraËa ili namjerno stati na pu-tanju dodavanja. IgraËi sami dosuuju prekrπaje i rjeπavaju ne-suglasice. Ako su suparniËki igraË suglasni da je poËinjenprekrπaj, igra se nastavlja s tog istog mjesta. Na vaænim natje-canjima postoje sluæbeni promatraËi koji donose odluke oprekrπajima samo u sluËajevima kad se igraËi meu sobom nemogu dogovoriti. Miπljenje sluæbenog promatraËa bezuvjetnose prihvaÊa.

Tri konkurencije

Ultimate frizbi se igra u tri konkurencije - mjeπovitoj,æenskoj i otvorenoj. U mjeπovitoj konkurenciji odreen jetoËan broj muπkih i æenskih igraËa u ekipi. U æenskoj kon-kurenciji nastupaju samo æene, a u otvorenoj konkurencijinije odreen spol natjecatelja. Osim na travnatim povrπina-ma frizbi se moæe igrati na pijesku ili u dvorani, a tada jeuobiËajeno da u ekipi nastupa Ëetiri ili pet igraËa. ©portskaigra i fair play osnove su frizbija. Podræava se natjecatelj-ski duh, ali iznad svega se potiËe poπtovanje meu igraËima,poπtivanje pravila i, osnovno, uæivanje u igri.

Ultimate frizbi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je grupa entuzijasta zapoËela igrati frizbi u li-pnju 2005., a krajem iste godine osnovan je i prvi klub podnazivom Frizbi klub Mali dim. Krajem 2006. godine, zapo-Ëela je promocija na ZagrebaËkom sveuËiliπtu, a za pilot-projekt posluæila je dvorana Fakulteta elektrotehnike i raËu-narstva, gdje se zapoËelo s redovnim treninzima u sklopunastave. Ujedno, i studentima Farmaceutsko-biokemijskogfakulteta omoguÊeno je pohaanje nastave tjelesne i zdrav-stvene kulture u sklopu redovnih treninga Frizbi kluba Ma-li dim. Dosad je taj klub sudjelovao na desetak meunaro-dna turnira u Sloveniji, Austriji i Maarskoj. Jedini klub uHrvatskoj, FK Mali dim ima dvadesetak Ëlanova.

Literatura

1. Rimac, I. (2007). 50. roendan slavnog diska. Zagreb,Jutarnji list, 16. VI. Str. 38.

2. Levinson, D. i Christensen, K. (1996). Encyclopedia ofWorld. Oxford: ABC - CLIO.

3. Maggi D. (2001) I πport ima duπu. Salezijanski bogoslo-vni dom.


©PORTSKA MUZEOLOGIJA

Piπe Ana PopovËiÊ

Zdenko Uzorinac poËeo je trenirati stolni tenis sa 12 godi-na u HA©K-u, zajedno s vrπnjacima Renom Vinekom, H.DundoviÊem i Kreπom Horvatom. Prema njegovim rijeËi-

ma, bili su samouki, krpali su loptice i imitirali pokrete i udar-ce starijih igraËa (braÊa Dolinar, »ajkovski, PopoviÊ, Prohaskai dr.). U dugoj πportskoj karijeri aktivan je igraË i reprezentati-vac od 1941. do 1966. godine, trener od 1966. do 1971. godine,a poslije πportski djelatnik i veteran. Branio je boje stolnoteni-skih klubova HA©K (1941. - 1945.), ASTK Mladost, gdje je ijedan od osnivaËa (1945. - 1952.), GSTK Zagreb - poslije Vje-snik, a danas VeËernji list (1953. - 1966.), ASTK Mladost-Ri-bomaterijal (1966. -1988.) i STK Industrogradnja (1991. - dosmrti).

Uspjeπan natjecatelj i trener

OsvajaË je brojnih odliËja, meu kojima se posebno istiËebronËana medalja na Svjetskom prvenstvu u BeËu 1951. godi-ne. Kup europskih prvaka osvo-jio je u sezoni 1961./1962. igra-juÊi za GSTK Zagreb s JosipomVogrincem i Æeljkom Hrbudom.Svjetski je novinarski prvak bio1963. u Pragu. Osvojio je viπeod sto turnira na domaÊim natje-canjima u raznim kategorijama,vlasnik je 25 naslova prvaka Hr-vatske. U razdoblju od 1945. do1965. osvojio je 25 naslova pr-vaka Hrvatske i πest naslova pr-vaka bivπe dræave. Bio je pobje-dnik meunarodnih prvenstavaSarajeva 1958. i 1964. i osvajaËveteranskog USA Opena 1990. uigri parova. Rezultatima se ista-knuo i u tenisu. Od 1968. bio jeËlan Teniskog kluba Treπnjevkau Ëijem je dresu dva puta osvojiomomËadsko prvenstvo Hrvatske,a 1976. u Portoroæu bio je drugina dræavnom prvenstvu novina-ra.

Uzorinac je bio uspjeπan i kaotrener. Krajem πezdesetih godinasa æenskom je ekipom ATSKMladost osvojio tri naslova pr-vaka Jugoslavije i Ëetiri naslovapobjednika Kupa.

Suradnik u brojnim novinama i struËnim Ëasopisima

Prvo kao natjecatelj, a kasnije kao izvjestitelj VeËernjeg listai Meunarodnog stolnoteniskog saveza (ITTF-a) Uzorinac jesudjelovao na 46 svjetskih i europskih prvenstava. Prvi se putza novine javio sa Svjetskog prvenstva u Utrechtu 1955. godi-ne. Najviπe je suraivao u spomenutom VeËernjem listu, a pisaoje i za Spotske novosti, Vjesnik, Arenu, Slobodnu Dalmaciju, SNreviju, Spin, Reviju Tenis i VUS koji je πezdesetih i ranih se-damdesetih godina bio kultni hrvatski tjednik. Bio je redovitidopisnik i suradnik i inozemnih stolnoteniskih Ëasopisa kojiizlaze u Japanu (Butterfly World Report), Americi (Table Ten-nis Topics), NjemaËkoj (Deutscher Tischtennis Sport), Italiji(La Revista del Tennistavolo), Francuskoj (France Tennis deTable i Ping), te ITTF World of Table Tennis i ITTF Digest.

Autor brojnih knjiga

Iskustvo s brojnih turnira, kao i stalna prisutnost u πportu re-zultirali su pisanjem knjiga: njih 14o stolnom tenisu i dvije o tenisu.Napisao je prvu cjelovitu povijestsvjetskog stolnoteniskog πporta OdLondona 1926. do Sarajeva 1973. iOd Sarajeva do Novog Sada, Pede-set godina stolnoteniskog πporta,©est desetljeÊa stolnog tenisa u nas,Stolnoteniski ABC, Antun StipanËiÊ,zlatna ljevica hrvatskog πporta, mo-nografije klubova GSTK Vjesnik -Zagreb i ASTK Mladost, zatim Te-niske legende i Teniske legende iasovi. Moæe se slobodno reÊi da sveπto nekoga zanima o stolnom tenisuili tenisu moæe naÊi u UzorinËevimknjigama.

Posebnu je Ëast doæivio kad mu jeMeunarodni stolnoteniski savez(ITTF) povjerio pisanje prve svjet-ske stolnoteniske povijesti. Knjigaje na engleskom jeziku bila predsta-vljena u Osaki 2001. pod naslovomTable Tennis Legends. Kao povje-sniËar πporta suraivao je u Leksi-kografskom zavodu na Sportskomleksikonu i Enciklopediji fiziËkekulture, Ëasopisu Povijest πporta teu knjizi Olimpizam u Hrvata.

10

ZdenkoUzorinac,1968.

Zdenko Uzorinac - povjesniËar i skupljaË stolnoteniske grae©portaπ, trener, πportski duænosnik, propagator i povjesniËar πporta, Zdenko Uzorinacroen je 7. srpnja 1929. u Zagrebu. Diplomirao je engleski jezik na Filozofskomfakultetu SveuËiliπta u Zagrebu 1960. godine, a cijeli je radni vijek proveo u GrafiËkomzavodu Hrvatske kao urednik i propagandist u IzdavaËkom sektoru


Award for Merit

Uza sve navedeno, bio je dugogo-diπnji Ëlan Propagandne komisije Me-unarodne stolnoteniske federacije, aod 1988. godine Ëlan je Europske stol-noteniske udruge, Ëlan Hrvatskog novi-narskog druπtva, Zbora πportskih novi-nara Hrvatske i Meunarodnog udruæe-nja πportskih novinara, predstavnik Hr-vatske u Svjetskoj veteranskoj stolnote-niskoj udruzi, Ëlan Stolnoteniske aka-demije πportske znanosti, a u Manche-steru 1997. godine izabran je za savje-tnika u ITTF Advisory Board.

Dobitnik je i brojnih odliËja, meukojima posebno mjesto zauzima najve-Êe meunarodno stolnotenisko prizna-nje Meunarodnog stolnoteniskog sa-veza Award for Merit, potom Dræavnanagrada πporta "Franjo BuËar" (1997.),Trofej Saveza za fiziËku kulturu Hrvat-ske (1989.) i Trofej Stolnoteniskog sa-veza Hrvatske (1971.).

Stolnoteniski Hemingway

Zdenko Uzorinac umro je 10. lipnja 2005. u 76. godini. Sa 75godina bio je najstariji Ëlan ITTF-a, u Ëijim je krugovima po-tpuno zasluæeno dobio nadimak "stolnoteniski Hemingway".Neumoran i pedantan kroniËar, za æivota je skupio golemu, mo-æda najveÊu stolnotenisku arhivu - viπe debelih tomova godina-ma briæno prikupljanih izrezaka, Ëlanaka, bogat fundus fotogra-fija i golem broj stolnoteniskih knjiga i Ëasopisa iz cijelog svi-jeta. Brojnim knjigama i tekstovima koje je iza sebe ostavioostvario je i svoj æivotni credo - ne zaboraviti one koji su stva-rali stolnotenisku povijest. Svojim πportskim, knjiæevnim i æi-votnim uspjesima dokazao je da je uistinu bio "pingiËar" duπomi tijelom.

Njegovu biblioteku,zbirku trofejnih pre-dmeta, dokumentaciju,arhiv i fototeku otku-pio je 2006. godineHrvatski πportski mu-zej u Zagrebu

Literatura

1. Uzorinac, Z.(1999). Stolnoteni-ske legende. Bjelovar: Prosvjeta

2. InternationalWho`s Who inTennis (1983),Dallas.

3. MaletiÊ, F. (1993).Tko je tko u Hrvatskoj. Zagreb: Golden marketing.

4. Vinek, R. In memoriam,Sportske novosti,11. lipnja 2005.

11

Iz arhive Z. Uzorinca

Zbirka Z. Uzorinca spakirana prijetransporta u Hrvatski πportski muzej

Jugoslavenska stolnoteniskareprezentacija u Kairu 1939.


12

Umro je Veljko Bakaπun, nositeljsrebrne olimpijske medalje i istin-ska legenda hrvatskog πporta.

Popularni πjor Baka, kako su Ba-kaπuna nazivali u πportskim krugovima,roen je u Splitu, 14. lipnja 1920. godi-ne. Bio je istaknuti vaterpolist splitskogVK Jadrana, Ëiju je kapicu nosio od1937. do 1958. godine. Veljko Bakaπunje dugo slovio kao najbolji vaterpolskibek na svijetu.

Godine 1935. poËeo se baviti pliva-njem, jer mu se vaterpolo nije sviao.Meutim, na jednom nastupu u Ljublja-ni "Baku" su nagovorili da uskoËi u va-terpolsku juniorsku momËad. Netko se uzadnji Ëas razbolio. Bilo je to 1937. go-dine. Reprezentativac Jugoslavije bio je od 1948. do 1953.godine. Kao Ëlan vaterpolske reprezentacije Jugoslavije na-stupio je na Olimpijskim igrama 1948. godine u Londonu i1952. godine u Helsinkiju, gdje je osvojio srebrnu medalju.

Jadran u eliti svjetskog vaterpola

U plejadi Jadranovih vaterpolista ranga Giovanellija,BrajnoviÊa, Cipcija, Nardellija…najviπe medalja osvojio jeupravo Veljko Bakaπun. Uz olimpijsko srebro, bio je i osva-jaË bronce i srebra na europskim prvenstvima 1951. i 1954.godine. Posebno je priznanje zlatna medalja osvojena na ne-sluæbenom prvenstvu svijeta 1953. godine.

Veljko Bakaπun pripada generaciji "jadranaπa" zajedno sIvom Giovanellijem i Markom BrajnoviÊem, koja je splitskiVK Jadran digla u visine. Pod vodstvom tog terceta Jadranse uspio probiti do same elite svjetskog vaterpola.

Bakaπun je poËeo u momËadi prije II. svjetskog rata, a po-sebno uspjeπno razdoblje njegove igraËke karijere je izme-u 1950. i 1954. godine, kada klub niæe uspjehe i u repre-zentaciju lansira Jadranove igraËe, πto Êe s vremenom po-stati tradicija.

"Ekipa divova"

U jednoj od Jadranovih monografija iskreno æali za olim-pijskim zlatom iz Helsinkija, te istiËe: "Bili smo vrlo dobraekipa, sve smo pobijedili osim u jednoj utakmici protivstraπnih Maara. Igrali smo neodluËeno. I ostali smo bezzlata zbog gol-razlike. ©teta. BrajnoviÊ i ja u reprezentaciji

smo zastupali Jadran. Strana πtampanas je nazivala 'ekipom divova1. Svi smobili visoki, Kurtini je bio teæak 120 kg,©takula i BrajnoviÊ po 110, Δiro Kova-ËiÊ 108, ja sam bio najelegantniji sa svo-jih 90. Kad smo vojnim avionom letjeli izgrada u grad kao reprezentacija Jugo-slavije, nismo mogli svi u avion, preba-cili smo dopuπtenu teæinu, pa su jednogod nas izvukli iz aviona, a ubacili nekogboksaËa iz perolake kategorije da bi po-punili taj let".

Povijesti radi, navodimo sastav vater-polske reprezentacije Jugoslavije koja jeosvojila srebrnu olimpijsku medalju1952. godine u Helsinkiju: Juraj Amπel,Veljko Bakaπun, Marko BrajnoviÊ, Vla-

dimir IvkoviÊ, Zdravko JeæiÊ, Zdravko KovaËiÊ, Ivan Kur-tini, Lovro RadoniÊ, Dragoslav ©iljak, Ivo ©takula i BoæidarVuksanoviÊ. Bakaπun je bio jedan od kljuËnih igraËa te re-prezentacije.

U πportu sve do smrti

Veliki uspjeh u Bakaπunovoj karijeri, sigurno najveÊi po-slije olimpijske medalje, je osvajanje Trofeo Italia 1953.godine, πto se smatralo nesluæbenim prvenstvom svijeta.Zavrπetkom igraËke karijere Bakaπun je vaterpolo zamije-nio jedrenjem, preselio se sa ZvonËaca u susjednu uvalu Ba-luni. Jedrio je sve do smrti. Proπle je godine sa svojim bro-dom "Jadran" bio uspjeπan na tradicionalnoj Mrduljskoj re-gati. Godinama je bio i predsjednik JedriliËarskog kluba La-bud.

I privatno, πjor Baka je bio vezan uz more, kao inæenjerbrodogradnje radio je u splitskom brodogradiliπtu, gdje jedoËekao mirovinu.

Veljko Bakaπun preminuo je 17. srpnja 2007. godine naKorËuli, gdje je bio na odmoru, a pokopan je na splitskomgroblju Lovrinac

Literatura

1. Garber, M. (2005). Svi splitski olimpijci. Split: Slobo-dna Dalmacija d.d.

2. Franceschi, M. (1970). Pola stoljeÊa Jadrana. Split: PKJadran.

3. CopiÊ, M. (1990). "20 Jadran - Koteks". Split: PK Jadran

IN MEMORIAM:

VELJKO BAKA©UN(Split, 14. VI. 1920. - KorËula, 17. VII. 2007)

Piπe Jurica GizdiÊ

©jor Baka Istaknuti vaterpolist splitskog Jadrana Ëiju je kapicu nosio od 1937. do 1958. godine,

Veljko Bakaπun je dugo slovio kao najbolji vaterpolski bek na svijetu


42

N aπe fiziËko zdravlje ne ovisisamo o klicama i bolestima -moramo uzeti u obzir i koli-

Ëinu stresa u vlastitom æivotu i naËinna koji se suoËavamo s tim. Iako stre-sno stanje nastaje zbog raznih dogaa-ja, koji mogu biti i pozitivni i negati-vni, ipak je za veÊinu stres definirankroz negativne osjeÊaje ili vjerovanjakoja se javljaju kada ljudi procijene dase ne mogu suoËiti sa zahtjevom oko-line.

Brojna znanstvena istraæivanja utvr-dila su jasnu vezu izmeu stresa i Ëo-vjekova zdravlja. Ako je naπ organi-zam izloæen prevelikom ili predugomstresu, centri u mozgu postaju za-guπeni neugodnim porukama. Aktiva-cijom endokrinog sustava ubrzava serad srca, potiËe se oslobaanje gluko-ze (πeÊera) iz jetre i cijeli se organizamaktivira za suËeljavanje s prijetnjom.Dugotrajni stres dovodi organizam dofaze iscrpljenja, a kao posljedica toganastaju brojna psihosomatska obolje-nja. NajveÊe povezanosti izmeu stre-sa i takvih oboljenja utvrene su kodpoviπenog tlaka, Ëira na æelucu, bolestisrca i krvnih æila, infarkta, astme, ko-ænih bolesti, alergija, tegoba s kra-ljeπnicom, dijabetesa i karcinoma. Du-gotrajni stres moæe uzrokovati kroni-Ëan umor, depresiju, napade plaËa, pa-nike, fobije, utjecati na spolnu æelju,menstrualne poteπkoÊe i sl.

Pozitivne vrijednosti©port i tjelovjeæba veÊini ljudi pred-

stavljaju zdravo i svrsishodno provo-enje slobodnog vremena, te poæeljannaËin prevencije stresa ili ublaæavanjanjegovih posljedica. Ciljani procesvjeæbanja podiæe razinu emocionalnogi fizioloπkog optereÊenja, te pojaËavaaktivnost raznih receptora. Na taj jenaËin πportaπima moguÊe usaditi pozi-tivne vrijednosti, izoπtriti im moÊ per-cepcije, te ih odgojiti da u kasnijem æi-votu uspjeπno prevladaju stres. S dru-ge strane, nestruËan pristup u radu saπportaπima u uvjetima pojaËanog emo-cionalnog i fizioloπkog optereÊenjamoæe prouzroËiti nesagledive posljedi-ce na zdravlje te organizam staviti ustanje trajnog stresa.

Doziranje optereÊenja u πportu sli-Ëno je doziranju medicinske terapije ulijeËenju bolesti. Precizna dijagnostikastanja, odabir adekvatne metode ili li-jeka moæe rezultirati izljeËenjem nekebolesti. Meutim, uzimanje sredstavaprotiv bolova u velikoj koliËini zbogozlijede meniska neÊe pomoÊi bræemoporavku koljena, iako Êe onome koji

©port, Ëini se, ne koristi svoje nevjerojatnemoguÊnosti za borbu protiv stresa. BuduÊi da seËesto kaæe da je u πportu sve mjerljivo, javnosti je

nametnuta iluzija da neπkolovani treneri Ëestopostiæu bolje rezultate od πkolovanih. Katkad i

postiæu, ali ljudska pustoπ koja ostaje iza rezultatapo svaku cijenu nije mjerljiva

Bitka protiv iluzija

©PORT I ZNANOST

Piπe Miroslav Hræenjak


ih uzima radi ublaæavanja boli pruæitiiluziju zdravlja.

U πportu se neke situacije nuæno na-meÊu kao stresne. To su ponajprijefrustracije vezane uz proces treninga,natjecanja, pobjede i poraza. Adekva-tna mentalna i fiziËka priprema omo-guÊuje pojedincu da bez posljedicaprevlada te stresove i da se suoËi i sbrojnim drugim æivotnim stresovima,dok Êe neadekvatni odgoj πportaπu da-ti osjeÊaj stresa i tamo gdje ga zapravonema. Ako trener ne uspije prepoznatipoziv u pomoÊ koji mu upuÊuje orga-nizam πportaπa, problem Êe rjeπavatianalgeticima, sredstvima protiv bolo-va i sl. Za takav pristup - "rezultat posvaku cijenu" - cijenu plaÊa samoπportaπ, a rezultat Ëesto izostane.

Paraznanstvena literaturaDugotrajni stres niæeg intenziteta Ëe-

sto uzrokuje veÊe probleme od kra-tkotrajnog, jakog stresa. Dok na inten-zivni stres Ëovjek aktivno reagira, mi-Ëe se od izvora, nastojeÊi kroz unutar-nje mehanizme uravnoteæiti stanje, du-gotrajnog stresa Ëovjek Ëesto nije nisvjestan. Razne iluzije koje nas svako-dnevno okruæuju Ëesto nam onemogu-Êuju da uoËimo pravi izvor stresa,odnosno da ga otklonimo. Reklo bi se,sve je kako treba biti, ali neπto nedo-staje.

Koristi li πport svoje nevjerojatnemoguÊnosti za borbu protiv stresa? »i-ni se da ne koristi. Nekoliko je razlogaza to. Kao prvo, brojni treneri nemajuadekvatno obrazovanje, iako mnogi odnjih postiæu velike πportske uspjehe.BuduÊi da se Ëesto kaæe da je u πportu

sve mjerljivo - metrom, πtopericom... -javnosti je nametnuta iluzija da neπko-lovani treneri Ëesto postiæu bolje re-zultate od πkolovanih. Oni ih katkada ipostiæu, ali ljudska pustoπ koja ostajeiza rezultata po svaku cijenu nije mjer-ljiva ni metrom niti πtopericom.

Drugu vrstu iluzije omoguÊilo je tr-æiπte paraznanstvene literature - "psi-holoπkih kuharica", "dijeta za domaÊi-ce", "ravan trbuh za 14 dana" i ostaliself-help priruËnici. Popularnost ta-kvih naslova stvara predodæbu da seupravljanje procesom vjeæbanja moæenauËiti vrlo brzo: pozitivno razmiπlja-nje i 15 minuta dnevnoga razgibavanjaËine Ëuda! Pokrenuti su i teËajevi zainstruktore takvih vjeπtina nakon kojihpolaznici dobiju zvanja bombastiËnog,uglavnom engleskog i uglavnom nera-zumljivog nazivlja. Broj smrtno stra-dalih ronilaca, paraglidera i sliËno do-voljno govore o kvaliteti tih programa.

TreÊa vrsta iluzije stvara se kroz me-dijske prikaze sukoba u πportu i πport-skim institucijama. DramatiËni scena-riji pobuuju niz reakcija javnosti kojese s pravom mogu nazvati stresnim.Dakako, veÊina tzv. pasivnih proma-traËa smatra da takva izvjeπtavanjadjeluju na sve druge osim na njih. Me-utim, nisu u pravu. Osim πto takva iz-vjeπtavanja itekako utjeËu na formira-nje stavova o πportu ili o nekim njego-vim aspektima, ona pobuuju i odre-ene emocije, fizioloπke reakcije, te nasuptilan naËin cijeli organizam dræe ustanju napetosti.

Kineziologija kao "presretaË"Znanstvenici koji su prihvatili

druπtvenu odgovornost svojih zvanjazasigurno neÊe prodavati maglu kali-bra "treningom do sreÊe za 15 dana"nego Êe nastaviti istraæivati zamrπenemehanizme Ëovjekovog funkcionira-nja, kako u bazalnim uvjetima, tako i ureæimu poveÊanog fiziËkog i mental-nog optereÊenja. Na taj bi naËin kine-ziologija - kao znanost o upravljanjuprocesom vjeæbanja i o posljedicamatih zakonitost na ljudski organizam - ubuduÊnosti mogla biti jedna od vode-Êih znanstvenih disciplina, kad je rijeËo prevenciji bolesti. Dakako, prije ne-go πto ostvari optimistiËna oËekivanjau borbi protiv stresa - koji je Svjetskazdravstvena organizacija s pravom na-zvala epidemijom modernog doba - ki-neziologija Êe morati dobiti teπku bi-tku. Bitku protiv iluzija koje se veæuuz podruËje πporta i tjelesnog vjeæba-nja, a takvih je iluzija, naæalost, joπuvijek previπe.

Literatura1. Ader, R. (1993). Conditioned responses. In B.

Moyers (Ed.), Healing and the mind. NewYork: Doubleday

2. Cohen, S., Tyrrell, D. A. J., and Smith, A. P.(1993). Negatiee life events, perceived stress,negative affect, and susceptibility to conunoncold. Journal of Personality and SocialPsychology, 64, 131-140.

3. Gallucci, W. T., and others. (1993). Seks diffe-rences in sensitivity of the hipothalamic-pituitary-adrenal axis. Health Psychology, 12,420-425.

4. Griffin, D. W., and Ross, L. (1991). Subjectiveconstrual, social inference, and human misund-derstanding. In L. Berkowitz (Ed.), Advancesin experimental social psychology, 24, 319-359.

5. Seyle, H. (1980). The stress concept today. In I.L. Kutash and others (Eds.), Handbook onstress. San Francisco: Jossey-Bass.

6. Thoresen, C., and Powell, L. H. (1992). Type Abehavior pattern: New perspectives on theory,assessment, and intervention: Journal of Con-sulting and Clinical Psychology, 60, 595-604.

43

Iluzije nam senameÊu zato πto naspoπteuju patnji iumjesto njih nampruæaju uæitke.Moramo stoga bezæaljenja prihvaÊatikad se one ponekadsudare sa stvarnoπÊui razbiju nakomadiÊe.

Sigmund Freud

”


P eto stoljeÊe prije Krista u gr-Ëkoj umjetnosti oznaËavakraj arhajskog i poËetak kla-

siËnog stila. Nastupa poznato zlatnorazdoblje. Periklo se izuzetno zalaæeza obnovu razruπene Akropole, sve jepodreeno procvatu kulture i nosiumjetniËki predznak. To je razdobljeu kojem se umjetnost uzdiæe i stasa usamostalan i zaseban, neovisan kon-cept. Glavni pokazatelj toga je i soci-jalan status koji su uæivali vrsni grËkiumjetnici. Veliki su kipari, primjeri-ce, usprkos skromnom podrijetlu,uæivali u druπtvu najviπi ugled.

KlasiËni stilVelika slobodno postavljena bron-

Ëana statua Posejdona u pokretu, 460.- 450. pr. Kr., visine 2,15 m, najva-ænije je ostvarenje klasiËnog stila. Ia-ko je to statua atleta, ipak ne djelujekao zaustavljeni trenutak pokreta,nego kao stav koji ulijeva straho-poπtovanje i otkriva nam boæanskumoÊ. Kultna je i Polikletova statuaDorifora (kopljonoπe) iz zrelog klasi-Ënog stila, iz 450. - 440. godine pr.Kr. Poznata nam je samo po rimskimkopijama Ëiji nam tvrdi oblici mra-mora prenose malo od ljepote origi-nala. Otkrivamo da je stroga simetri-

ja arhajskog stila ustu-pila mjesto proraËu-natoj nesimetriji.Obratimo li paænjuna os tijela, uoËitiÊemo da to nije ra-vna vertikalna lini-ja, nego blaga kri-vulja. Teæina tijelapoËiva na lijevoj nozi,a desna u iskoraku imaulogu elastiËnog oslon-ca. Takav stav tijela, u ko-jem je ravnoteæa izmeu dvaistodobna pokreta figure usmje-rena u suprotnim pravcima, nazvase kontrapost prema talijanskoj rije-Ëi contrapposto. Diferencijacijaizmeu lijeve i desne polovine ti-jela uoËava se na svakommiπiÊu, a izrazit je i okret gla-ve. Ta prouËena ravnoteæa,toËni, makar pretje-rano uoËljiv ana-tomski detalji, aprije svega skladneproporcije figureuËinili su da je Dori-for postao uzor otjelo-vlje-njakla-si-

Ënog ideala ljudske ljepote. PremagrËkom kanonu, omjer glave na-spram tijela iznosi 1:7.

BronËana statua DiskobolaOko 450. godine pr. Kr. kipar Mi-

ron je izradio znamenitu bronËanustatuu Diskobola, bacaËa diska, kojaje po umjetniËkoj vrijednosti stala uzbok Dorifora. Statua je saËuvana sa-mo u antiËkim kopijama, od kojih jenajbolja ona u Britanskom muzeju.Miron je gotovo savrπeno realiziraotrenutak najveÊe tjelesne napetosti i

psihiËke koncentriranosti nepo-sredno prije izbaËaja diska.

Atlet je u poluokretu udesnu stranu, zadr-

æan u tre-nutku

uzi-manja za-maha pri-je baca-nja di-ska ko-ji dræiu de-snojruci.

Okrettijela za

puni krug ipol, koji bi nor-

malno uslijediopri bacanju diska,Miron je navijestiojedino desnim sto-palom koje jedvadotiËe tlo. Na jedin-stven naËin, u trenu-tku najveÊe napeto-sti, kipar je sloæenukretnju sveo na jedan

jedinstveni po-kret. To je

44

U grËkom zlatnom razdobljuumjetnost se uzdiæe i stasa usamostalan i zaseban, neovisankoncept. Glavni pokazatelj toga je i socijalanstatus vrsnih grËkih umjetnika - usprkosskromnom podrijetlu, veliki su kipari u druπtvuuæivali najviπi ugled

Piπe Diana ©imek

UMJETNOST I ©PORT

Procvat kulture i πporta


prvi prikaz atleta u tako snaænom za-nosu, a moæe se reÊi i da je jedna odnajdinamiËnijih figura tog vremenakoja tako vjerno pokazuje tijelo u po-kretu.

Miron u svojim djelima najËeπÊeprikazuje ljude u kretanju. Prikazujeih u specifiËnim situacijama, ekspli-citno naglaπavajuÊi konkretan, kara-kteristiËan pokret. Njegova djela mo-æemo podijeliti u dvije grupe. JednuËine kipovi boæanstava i heroja, adrugu kipovi koji prikazuju istaknuteatletiËare, olimpijske pobjednike. Di-skobol, trkaË Lada i hrvaË Timantejbili su postavljeni u svetiπtu u Olim-piji.

Olimpijske igreOlimpijske su igre, osim πportskog,

imale i velik vjerski i umjetniËki zna-Ëaj. Odræavale su se u slavu vrhovnogboga Zeusa kojemu je podignut veli-Ëanstven kip u Olimpiji. Olimpijski supobjednici bili ljudi sveopÊeg poπto-vanja, a pri povratku u rodni grad, Ëe-sto su se ruπili bedemi grada da bi nji-hova koËija mogla nesmetano uÊi.Olimpijski su pobjednici bili opjeva-ni u pjesmama, a njihov je rodni gradu olimpijskom svetiπtu mogao podiÊinjihovu statuu. Bili su i materijalnonagraeni, imali razne beneficije, bilioslobaani od poreza i sl.

Olimpijske su se igre odræavalesvake Ëetvrte godine.Vrijeme izmeuigara nazvano je Olimpijada, po kojojsu stari Grci raËunali vrijeme.

Zeusov kip u OlimpijiGodine 470. pr. Kr. zapoËela je, pre-

ma projektu elidskog arhitekta Libo-na, izgradnja novog Zeusovog hrama.Nakon 14 godina zavrπeno je to re-mek-djelo, najsavrπeniji uzor gradnjedorskih hramova. To je hram sa svihstrana okruæen stupovima, tzv. peri-pter, dug 64,10 m, πirok 27,66 m, a vi-sok 20 m. U dnu hrama podignut jehrizelefantinski kip Zeusa.

Kip i zdanje predstavljali su veli-Ëanstvenu cjelinu. Kip Zeusa je biojedno od sedam svjetskih Ëuda, izu-zetno poznato u starom svijetu, zbogkrasote i oboæavanja koje je pobui-valo. Fidija ga je izradio prema Ho-merovu opisu boæanstva. Zeus sjedina raskoπnom prijestolju, dræeÊi u de-snici kip Nike, a u ljevici æezlo. Gla-va gigantskog boga, visokog 12,40m, gotovo je doticala strop. Prijesto-lje i pijedestal, ukraπeni legendarnim

prikazima bogova i demona, bili suizraeni od zlata, bjelokosti i dragogkamenja. Hiton i sandale bile su sa-stavljene od zlatnih listiÊa. Za izradustatue potroπeno je Ëetiri tone zlata iËetiri tone bjelokosti. Ispred kipa bioje stol izraen od zlata. Na njemu suporedani maslinovi vijenci kojima suovjenËavani olimpijski pobjednici,posljednjeg, petog dana olimpijskihigara.

Fidija, koji je prije toga izradio kipAtene za Partenon, od zlata i slonova-Ëe, izradio je nacrt i nadzirao gradnjuu svojoj radionici zapadno od Altisa.Statua je izraivana u dijelovima ikasnije sastavljena u hramu. Od togFidijinog remek-djela nije saËuvanoniπta osim nekoliko skromnih kopijana elidskom novcu i detaljan opisrimskog putopisca Pauzanija: "Dru-gim se Ëudima samo divimo, ispredovoga se bacamo niËice". Smatralo sevelikom nesreÊom zavrπiti æivot, anemati prilike promotriti ga. Da jekip izradio Fidija svjedoËi i napisispod Zeusovih nogu: "Fidija, Harmi-dov sin Atenjanin, naËini mene".

Literatura1. Boardman, J. (1964). Greek Art. Lon-

don: Thames and Hudson.2. Boardman, J. (1974). Athenian Black

Figure Vases. London: Thames andHudson.

3. Boardman, J. (1978). Greek Sculpture,The Archaic Period. London: Thamesand Hudson.

45

Polikletov Dorifor

Fidijin kip Zeusa


M oæemo li povezati rijeËi"meditacija" i "streljaπtvo" ucjelinu? Meditacija asocira

na neπto πto se zbiva lagano, tiho, po-stupno, dubinski. Streljaπtvo upuÊuje nabrzinu, odluËnost, borbenost, preci-znost. Premda pripadaju razliËitim svje-tovima, te dvije rijeËi, poπtujuÊi autono-miju podruËja, Ëine æivotnu i praktiËnucjelinu.

Kao πto streljaπtvo ukljuËuje razliËitsplet πportskih disciplina, naËina i po-stupaka, tako i meditacija oznaËava ve-liku mnoæinu brojnih tehnika, vjeæbi,nastojanja u visokom stupnju πaroliko-sti i dubine. Meditacija, naime, nije sa-mo neka tehnika opuπtanja i sabranosti.U svome izvornom smislu oznaËavaumijeÊe i stil æivota. Kao takva otvaraperspektivu mnogim novim situacijamakoje nam nosi svagdaπnjica.

Velika je vrijednost i znaËenje stre-ljaπtva u naπoj domovini. ImajuÊi u vi-du kvalitetu - olimpijske i druge rezul-tate, streljaπtvo moæe znatno unaprije-diti stvarnost meditacije. Taj drevni iplemeniti πport koji se mnogo mijenjao,ali je zadræao bit, moæe se poboljπati iusavrπiti kvalitetnim pristupom duho-vnog, psiholoπkog, ljudskog praÊenja ianimiranja. Meditacija je stvarnost kojase nalazi na raskriæju religije, duhovno-sti, psihologije, igre i πporta

Vaænost duhovne inteligencije

Nema velikih istraæivanja na podru-Ëju odnosa meditacije i streljaπtva. Lite-ratura je oskudna. Neizravno ipak krozpovijest nalazimo svjedoËanstva o va-ænosti duhovne komponente u boraca-strijelaca. Nastanak i odvajanje psiho-logije iz filozofije u novome dobu otva-ra nove moguÊnosti za istraæivanje ljud-ske prirode i Ëovjekova ponaπanja. Pri-mjerice, kreativna vizualizacija veomaje vaæna u pripremi, kondicijskim vje-æbama, treninzima i nastupima πpor-taπa-strijelaca. ©portska psihologijamnogo govori o Ëovjekovim unutarnjimprocesima kognitivnog, afektivnog, ko-nativnog i operativnog razvoja. Motiva-cija je veoma bitna za ostvarenje rezul-tata. Traæi se primjeren i ozbiljan men-talni trening. PoËetkom 21. stoljeÊa pre-poznata je vaænost duhovne inteligenci-je. Osim kognitivno-racionalne (IQ) iemocionalne inteligencije (EQ), sve seviπe govori, ne samo meu vjernicima,o duhovnoj inteligenciji (SQ). Ta po-sljednja inteligencija koja povezuje sto-tine intelektualnih procesa u ljudskomemozgu i Ëovjekovu ponaπanju vaæna je

©portska meditacija predana streljaπtvu traæi dobroi Ëvrsto vodstvo koje vodi pobjedi, ali i osobnomzadovoljstvu, smislu, vedrini, vjeri i zajedniπtvu.Vaæno je treninge prilagoditi osobi i osobnosti.Rezultati doista mogu biti visoki i veliki

Meditacija i streljaπtvo

46

©PORT I DUHOVNOST

Piπe Tvrtko Beus


47

jer daje smisao æivotu i njegovim poje-dinim oblicima.

Podrπka na duhovno-egzistencijalnom planu

Upravo je streljaπtvo izvrsna πportskadisciplina koja s mnogo napora i entuzi-jazma teæi ostvarenju smisla - sredine,pogotka, cilja. Navedene spoznaje izpsihologije, filozofije, duhovnosti i teo-logije otvaraju prostor za traæenje i pre-poznavanje terena za stvaralaËki,osmiπljen, dubinski i uspjeπan treningstrijelaca. Meditacija s psiholoπko-du-hovnim vjeæbama vizualizacije, imagi-nacije, interiorizacije, motivacije, aktu-alizacije, intuizacije, afektizacije i ope-racionalizacije æeli obogatiti i unaprije-diti streljaπtvo u postupnom i konkre-tnom tijeku.

KoristeÊi domaÊe rijeËi i izraze, do-bro je spomenuti da meditacija (hrv. ra-zmatranje) s raznim vjeæbama teæi bu-enju sabranosti, samopouzdanja, smi-renosti, maπtovitosti, jasnoÊe i ostvare-nja u mladih ljudi. Streljaπtvo kao naπpravi olimpijski πport traæi podrπku naduhovno-egzistencijalnu planu. Ta jerazina nerijetko potisnuta u vremenukoje sve promatra izvanjski, materijal-no, komercijalno i pomodarski.

Serije treningaDuhovno-psiholoπki treninzi i asi-

stencije u streljaπtvu zbivaju se na viπerazina i oblika. PoπtujuÊi dinamikumnogih obveza i interesa danaπnjeg Ëo-vjeka kao i sloæenu stvarnost ovogaπporta, potrebno je odvojiti neko vrije-me samo za sebe, za svoj duh, za svojetijelo, sve oËi i ruke, ramena i snagu te

krenuti. Prva serija tre-ninga odnosi se na poËe-tne vjeæbe iz svijeta medi-tacije: poloæaj tijela, vje-æba disanja, osnovna vje-æba, vjeæba nemiπljenja i π-utnje. U stankama vjeæbiπportaπi bi bili upoznati sastvarnoπÊu duhovno-psiho-loπkih vjeπtina.

Druga je serija treningavezana uz napredne vjeæbekoje neizravno i izravnoukljuËuju i streljaπtvo. Pola-znici treninga bili bi uvedeniu ljepotu naravne - ciljane me-ditacije koja je svrhovita i ci-ljevita u svome razvoju i dose-gu.

TreÊa serija treninga tiËe sekonkretnih vjeæbi iz svijeta meditacije ivizualizacije s jedne, te streljaπtva iπporta s druge strane. To su vjeæbe za-miπljanja srediπnje toËke, zamiπljanjakonkretnog treninga i natjecanja noπ-enog pozitivnom energijom pobjede,vjeæba sabranosti i preciznosti, vjeæbasamopouzdanja i povjerenja. Ne trebazaboraviti da je sama meta svojevrstanmeditativni simbol. Postoji mnogo mo-guÊnosti za meditativno poniranje i za-nimljive vjeæbe.

PoËetna toËka sebesvijestiTe tri serije treninga nisu strogo odi-

jeljene. Zbivaju se prema afinitetu i mo-guÊnostima samih polaznika. Spome-nutim serijama treninga pridruæuju seteoretski i praktiËni primjeri iz svijetameditacije (iskustva, fenomeni, doga-aji). PraktiËni pokusi bili bi ostvareni

naprimjeru

samoga streljaπtva:ciljanje u normalnim i su-

bjektivno oteæanim okolnostima,ciljanje s normalnom i oslabljenom vje-rom - pouzdanjem, ciljanje s ometenomi poveÊanom motivacijom, refleksivnevjeæbe u razliËitim situacijama itd. Pra-ktiËnim bi se primjerima dodale relaksi-rajuÊe vjeæbe, vjeæbe opuπtanja, vjeæbeistezanja, vjeæbe buenja energije, vje-æbe snage, vjeæbe produhovljavanja ti-jela. Interesantno bi bilo provesti alfameditaciju koja vraÊa u nultu, poËetnutoËku sebesvijesti i postojanja. Strijelcibi prolazili u maπti svoje poËetke i dje-tinjstvo s posebnim naglaskom na vo-ljeni πport i æivotni izbor.

©portska meditacija, u naπemu sluËa-ju predana streljaπtvu, traæi dobro i Ëvr-sto vodstvo koje vodi pobjedi, ali i oso-bnom zadovoljstvu, smislu, vedrini,vjeri i zajedniπtvu. Vaæno je treningeprilagoditi osobi i osobnosti. Rezultatidoista mogu biti visoki i veliki. Mnogotoga ovisi o treneru, o povjerenju, o su-radnji. Mnogo ovisi o samim polaznici-ma. RijeË je o svojevrsnoj filozofiji æi-vota vezanoj uz duhovnost koja postojikod pojedinca ili skupine na ovaj ilionaj naËin. UÊi u svijet meditacije stre-ljaπtva znaËi iÊi prema cilju, prema smi-slu, prema srediπtu, prema dubini, pre-ma sebi i svome ostvarenju. Vaæno jepoËeti, uËiniti prvi korak - za sebe i zasvoje bliænje.

Literatura

1. Horga, S. (1993). Sportska psihologija.Zagreb: ©kolska knjiga.

2. Orlick, T. (1998). Mentalni trening zasportaπe. Zagreb: Gopal.

3. Petz, B. (1987). Psihologija rada. Za-greb: ©kolska knjiga.

4. K. Tilmann, T. (1981). Uvod u medita-ciju. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost.

5. Marshall, I. i dr. (2002). SQ - Duhovnainteligencija, suπtinska inteligencija. Za-greb: V.B.Z.


48

R ijeË surf engleskoga je podri-jetla i oznaËava bijelu pjenukoja se stvara na vrhovima

valova kada se primiËu obali (Lo-gman Dictionary of ContemporaryEnglish, 2006., 1670). RijeË oznaËavai val, odnosno nabiranje mora (u obli-ku vala) prije nego πto se razbije odobale (Random House Webster’sUnabridged Dictionary, 1999.).

»esto se misli da se ta rijeË odnosina dasku koja se koristi u svakoj od triπportske aktivnosti na vodi koje se nahrvatskome zovu jedrenje na dasci(na engleskome wind-surfing), jaha-nje na valovima (surfing) i kitesurfing- voænja na dasci po vodi uz pomoÊpadobrana. Potonji je πport kombina-cija letenja sa zmajem (kite flying) ijedrenja na dasci (windsurfing) (-Wikipedia - The Free Encyclopedia,2007a.). Meutim, rijeË surf ne ozna-Ëava dasku nego, kako je reËeno, valili bijelu pjenu koja se stvara na vrho-vima valova. Istina, puni naziv u en-gleskome jeziku za dasku kojom seoni koji se bave nekom od tri navede-ne πportske aktivnosti sluæe glasi surf-board, odnosno daska na kojoj osobastoji dok se vozi po valovima, ali rijeËsurf samo je dio navedene sloæenice iima u engleskome jeziku neko od dvaprethodno navedena znaËenja, dok ri-jeË board znaËi daska. Stoga je u hr-vatskome jeziku pogreπno koristitianglizam surf da bi se njime oznaËilodasku.

Uporaba rijeËi surfingRijeË surfing danas je vrlo Ëesta u hr-

vatskome jeziku. Ono πto je zanimljivosu znaËenja u kojima se u hrvatskomejeziku ta rijeËi koristi. U vrijeme inter-neta i, putem njega, globalne komuni-kacije veÊina ljudi u suvremenomedruπtvu glagol surfati povezuje s pre-traæivanjem na internetu. Sintagmasurfati po internetu ne postoji samo uhrvatskome jeziku - primjerice, Lon-gman Dictionary of Contemporary En-glish (2006., 1670) navodi dva znaËe-nja toga glagola. Prvo se znaËenjeodnosi na jahanje na valovima stojeÊina dasci, a drugo na traæenje informa-cija na svjetskoj komunikacijskoj mre-æi. Od glagola surf u engleskome jezi-ku nastaje surfing kao naziv za πportkoji se u hrvatskome jeziku naziva ja-hanje na valovima. RijeË je o πportu ukojemu se πportaπ stojeÊi na dasci vozipo velikim valovima.

U hrvatskome se imenica surfingkoristi u znaËenju jedrenje na dasci.

Meutim, pogled na navedena dvaznaËenja u engleskome jeziku pokazu-je da se glagol surfati u hrvatskome ko-risti u samo jednome od dva navedenaznaËenja koja glagol ima u englesko-me. Istina, u hrvatskome glagol surfatiima joπ jedno znaËenje koje se takoerodnosi na bavljenje jednim od πportovana vodi, ali nije rijeË o πportu koji senaziva jahanje na valovima. U hrvat-skome se jeziku imenica surfing koristiu znaËenju jedrenje na dasci, te vrlo ri-jetko - i to samo u sluËaju osoba koje su

dobro upuÊene u πportsku terminologi-ju - u znaËenju jahanje na valovima.Jedrenje na dasci je πport u kojem oso-ba stoji na dasci, ali kretanjem na njojupravlja pomoÊu jedra koje jepriËvrπÊeno za dasku. Dakle, u hrvat-skome se jeziku πport jedrenje na da-sci, Ëiji naziv na engleskome jezikuglasi wind-surfing, Ëesto u svakodne-vnome govoru naziva jednostavno sur-fanje, Ëime se, zapravo, ta tuica u hr-vatskome jeziku koristi za oznaËavanjeπporta (jedrenja na dasci) razliËitog odonoga kojega ista rijeË oznaËava u en-gleskome jeziku (jahanje na valovima).

Surfboard ili daska Zanimljivo je da se takvo preklapa-

nje znaËenja dogodilo i u njemaËkomejeziku u kojemu se vrlo Ëesto rijeËiSurfen i Windsurfen koriste kao isto-znaËnice i to za oznaËavanje jedrenjana dasci (DUDEN - DeutschesUniversalwörterbuch, 2003., 1551).Isti izvor, meutim, navodi da se u nje-maËkome jeziku rijeË Surfen koristi iza oznaËavanje πporta koji se u hrvat-skome jeziku naziva jahanje na valovi-ma. Naziv jedrenje na dasci je preve-denica engleskoga naziva boardsailingkoji se u engleskome koristi kao isto-znaËnica za naziv wind-surfing. U je-drenju na dasci daska se na englesko-me naziva surfboard (daska za voænjupo valovima) ili sailboard - u prijevo-du daska za jedrenje. U engleskome sejeziku daska naziva surfboard i u jaha-nju na valovima i u jedrenju na dasci.

Moderno je doba svjedokom razvoja brojnih novihπportskih aktivnosti koje koncept πporta Ëine sveraznovrsnijim. Pojedini su πportovi sliËni popojedinim elementima, kao πto je to sluËaj sjedrenjem na dasci, jahanjem na valovima,kitesurfingom i skateboardingom

Jedro, daska i voda

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Piπe Darija OmrËen


49

Veza izmeu jahanja na valovima i skateboardinga

Skateboarding, odnosno voænja nadasci s kotaËima, nastaje iz jahanja navalovima. Ljudi koji su uæivali u voænjipo velikim valovima tijekom toplihmjeseci pronaπli su naËin kako se i nakopnu baviti aktivnoπÊu Ëije su kretnestrukture sliËne ili potpuno iste kao ikretne strukture u jahanju na valovima.Umjesto valova su u prvo vrijeme po-sluæila isuπena korita rijeka i rjeËica teprazni bazeni za plivanje, a zatim su sepoËele izraivati rampe u obliku po du-æini prepolovljene savijene cijevi (-engl. half-pipes) da bi se imitiralooblik vala i da bi se na njoj moglo vo-ziti na dasci s kotaËima na naËin sliËannaËinu voænje na dasci po valovima,odnosno jahanju na valovima. Uspore-de li se engleski nazivi za daske u jaha-nju na valovima (surfing) i skateboar-dingu, odnosno voænji na dasci s kota-Ëima, jasno je o kojemu je od dva na-vedena πporta rijeË - surfboard (u pri-jevodu na hrvatski: daska za valove) -je daska na kojoj se osoba vozi po ve-likim valovima kojima se na vrhu stva-ra bijela pjena, dok je skateboard da-ska na kojoj osoba klizi, odnosno nakojoj se osoba vozi po tvrdoj povrπini.

Joπ o kitesurfinguKitesurfing (poznat i pod nazivima fly

surfing i kiteboarding; Wikipedia - TheFree Encyclopedia, 2007b.) relativno jenova πportska aktivnost (godina 1998.

se smatra godinom njene ekspanzije;Wikipedia - The Free Encyclopedia,2007a.) koja svakim danom dobiva napopularnosti. Oni manje spretni zadovo-ljavaju se time da na dasci (koja se naengleskome jeziku naziva surfboard,wakeboard ili kiteboard) klize po valo-vima, dok oni spretniji pri tome izvode ivrlo zahtjevne figure u zraku, po Ëemuje ovaj πport vrlo sliËan skateboardingu.Engleska rijeË kite koja se koristi u ovo-me nazivu, istina, znaËi zmaj, kolokvi-jalno i avion, ali se u engleskome jezikuodnosi i na vrstu jedra koje se kod jedri-lica na vodi koristi za jedrenje po laga-nome vjetru (Schult, 1992., 145). Ta serijeË poËela koristiti i u nazivu navede-ne πportske aktivnosti. U hrvatskome sejeziku kite naziva zmaj.

Sve sloæeniji koncept πporta Moderno je doba svjedokom razvoja

brojnih novih πportskih aktivnosti kojecjelokupni koncept πporta Ëine sve sloæe-nijim i raznovrsnijim. Pojedini su πporto-vi sliËni po pojedinim elementima, kaoπto je to sluËaj s jedrenjem na dasci, ja-hanjem na valovima, kitesurfingom iskateboardingom koje povezuju jedro,daska i voda. Istina, sva tri navedena ele-menta nisu zajedniËka i svim trima nave-denim πportovima, ali tvore nit koja na-vedene aktivnosti meusobno povezuje.

Literatura

1. DUDEN - DeutschesUniversalwörterbuch. (2003). 5. izdanje.(str. 1551). Mannheim:Bibliographisches. Institut & F.A. Brock-haus Ag, Langenscheidt KG.

2. Longman Dictionary of Contemporary En-glish (2006). (str. 1670). Harlow: PearsonEducation Limited.

3. Random House Webster’s UnabridgedDictionary. (1999). V2.2 for 16bitWindowsTM systems, V3.0 for 32bitWindowsTM systems, Random House, Inc.Collexion Reference Software (1998) Le-mout & HousepieTM.

4. Schult, J. (1992). The Sailing Dictionary.Second edition. (str. 145). London: AdlardColes Nautical.

5. Wikipedia - The Free Encyclopedia.(2007a). Kitesurfing. http://hr.-wikipedia.org/wiki/Kitesurfing; S mreæe skinuto: 30. 5. 2007.

6. Wikipedia - The Free Encyclopedia.(2007b). Kitesurfing. http://en.wikipedia.org/wiki/Kitesurfing; S mreæe skinuto: 30. 5. 2007.


O cjenjivaËki sud Hrvatskog olimpijskogodbora, zaduæen za provedbu meunaro-dnog natjeËaja "Sport i fotografija

2006." u Hrvatskoj, a koji je raspisao Meunaro-dni olimpijski odbor, proglasio je za pobjedniËkeradove autorske amaterske snimke Sanjina Kova-ËiÊa, Kreπimira MehiËiÊa i Petre »izmiÊ.

Fotografski zapisi Sanjina KovaËiÊa proglaπenje najboljim u kategoriji koncept - posveÊene se-riji u maËevanju, Kreπimira MehiËiÊa - mape natemu nogometni navijaËi, dok je Petra »izmiÊ, ukategoriji - natjecanja svoje autorske snimke po-svetila softballu.

Prvonagraeni iz Hrvatske konkurirali su za je-dnu od nagrada na meunarodnoj razini natjeËajaza fotografe - amatere u organizaciji Komisije zakulturu i olimpijsko obrazovanje MOO-a. Kreπ-imir MehiËiÊ i Sanjin KovaËiÊ u meunarodnojkonkurenciji uvrπteni su u osam najboljih i takodobili posebno priznanje MOO-a. Nagraeni fo-tografski radovi natjecatelja amatera iz viπe od 70zemalja objavljene su u posebnoj ediciji MOO-akoja je adresirana na sve nacionalne olimpijskeodbore.

Petra »izmiÊ - prva fotografija prikazuje detalj snatjecanja, πto je zanimljivo i dobro zapaæanje,no manja bi se primjedba mogla uputiti poloæajulijeve noge unutar okvira koja je dosta nespretnorezana rubovima slike. Na drugoj fotografijividimo akciju opet sliËnog koncepta - snimanja udetalju, ovaj put u neπto πirem planu, s time dabi se ponovo moglo reÊi isto πto i za prethodnisnimak. Naravno, treba imati na umu da je rijeËo amaterskim fotografijama i dinamiËnom πportuza koji, kad je o snimanju rijeË, treba imati punoiskustva.TreÊi snimak je u kolekcijinajuspjeπniji, samo je πteta πto je igraË dostanevjeπto rezan. Dakle, savjet autorici: VeÊapozornost kompoziciji slike, posebice rubovimafotografskog okvira!

Sanjin KovaËiÊ je snimio seriju fotografija natemu maËevanje. Seriju objavljujemo u cijelostipri Ëemu su, naravno, neke fotografijeuspjeπnije, a neke manje uspjeπne. Kadgovorimo o neπto manje uspjeπnim, mislimo nazapostavljenu kontrolu pozadine, drugog plana uslici, πto se oËituje kosim snimkom, rezanimosobito u drugom planu i sl.

Kreπimir MehiËiÊ - od 12 vrlo dobrih fotografijaza objavljivanje u naπoj rubrici odabrali smo tri.Prvi je snimak zanimljiv zbog kuta snimanja kojije istaknuo geometrijska obiljeæja slike, drugi -portret pokazuje da autor uoËava zanimljivedetalje, dobro komponira, a pri tome jasno dajedo znanja da je rijeË o navijaËima po drugomplanu slike. Na treÊoj fotografiji, iako osobugledamo snimljenu straga, odabirom ponovnozanimljivih detalja autor naglaπava ljubav premadomovini, πportu i igraËima. Sve u svemu,drukËiji fotografski pristup navijaËima inavijanju.

Naπi pobjednici

Fotografski zapisi Sanjina KovaËiÊa proglaπenje najboljim u kategoriji koncept - posveÊeneseriji u maËevanju, Kreπimira MehiËiÊa - mapena temu nogometni navijaËi, dok je Petra»izmiÊ, u kategoriji- natjecanja svojeautorske snimkeposvetila softballu

Piπe Kreπimir MikiÊ

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

pe

tra

Ëiz

miÊ


51

san

jin

ko

vaË

iÊ

kre

πim

ir m

eh

iËiÊ


P U B L I C I S T I K A

52

Nogomet u Rijeci

Rijeka nogometa 1873-1948Autori: Ferruccio Burburan, Zlatko MoranjakGrafiËko oblikovanje: Zambelli, RijekaGodina i mjesto izdavanja: 2006., RijekaStranica: 152, format: 17x23 cmNaklada: 300 primjerakaIzdavaË: Grafika Zambelli, RijekaTisak: Grafika Zambelli, Rijeka

R ijeËki autori Feruccio Burburan i Zlatko Moranjakodvojili su vrijeme i strpljenje da potraæe i prikupe te

sustavno uobliËe informacije koje su jednostavno nazvaliRijeka nogometa. Igra rijeËi u naslovu dvojakog je smisla,odnosi se na grad Rijeku, ali i rijeku nogometa koja uRijeci teËe joπ od treÊe Ëetvrtine XIX. stoljeÊa. Kroz sedampoglavlja vode nas kroz sedam desetljeÊa razvojanajvaænije sporedne stvari na svijetu. Da bi nam pokazaliproπlost, odluËili su na poËetku napisati kratku povijestgrada Rijeke kroz vaæne godine, i kratku povijest razvojaπporta u tom gradu. Burburan i Moranjak, nakon pregledarazvoja igre s loptom, cijelo jedno poglavlje posveÊujunastanku i razvoju nogometa u Rijeci. Posebno suinteresantni povijesno-ekonomski uvjeti grada tog doba.

NajveÊi dio knjige pripada skupljenom kronoloπkommaterijalu prvo nastanka svih klubova, a potom i detaljnompregledu odigranih utakmica, rezultata, igraËa. Posebno suistaknuti igraËi koji su obiljeæili to razdoblje: RodolfoVolk, Marchello Mihalich, braÊa Varglein, Ezio Loik,Brubo Quaresima, Erbstein Egri Ernst, Lipizer Alceo,Ossoinak Luigi, Kossovel Ernesto Attila i GinoGardassanich.

Knjiga je ilustrirana fotografijamaigraËa, momËadi, dokumentima,portretima igraËa. Autori su,prikazujuÊi proπlostnogometa u Rijeci,na jednommjestuskupili svevaænijepodatkekoje svakiistinskiljubitelj ilipovjesniËarnogometa trebaimati.

Veslanje u Makarskoj

VeslaËki klub "Biokovo"Makarska 1921 - 2006Autor: Milivoj »apetaGrafiËko oblikovanje: Martina Gulan, GrafikaGulanGodina i mjesto izdavanja: 2006., MakarskaStranica: 88, format: 21,5x25,5 cmNaklada: 400 primjerakaIzdavaË: VeslaËki klub Biokovo, Makarska

P roslava 85 godina postojanja kluba posluæila je kaorazlog monografije posveÊene nastanku, trajanju i

razvitku VeslaËkog kluba Biokovo. Veslanje kao πport imadugu tradiciju u svijetu, od 1715. godine kada je odræanoprvo natjecanje, preko XIX. stoljeÊa kada se postupnostvaraju pravila ovog πporta, pa sve do danas kada seveslanjem aktivno ili rekreativno bavi mnogo ljudi.

Autor je knjigu posvetio upravo tom πportu i njegovomnastanku i razvitku u Makarskoj. Skupivπi bogatu arhivskudokumentaciju, prati razvoj kluba od prve osnivaËkeskupπtine, preko nabave prvih Ëamaca, prvih πportskihuspjeha, prikljuËenja Makaranki pa sve do suvremenogπportskog veslanja u XXI. stoljeÊu. Knjiga je pisana vrlojasnim, Ëistim jezikom, πto je Ëini interesantnom za Ëitanjei onima koji u veslanju ne provode svoje πportsko ilislobodno vrijeme. Kako je rijeË o monografiji, poseban jedio knjige posveÊen ljudima koji su obiljeæili i obiljeæavajuVK Biokovo, te je objaπnjena njihova uloga u klubu iπportu.

Posebno je interesantno da »apeta na kraju knjige piπe inekoliko anegdota.

OsvrÊuÊi se na proπlost, autor govori io buduÊnosti kluba, u kojoj ËelniciVK Biokovo æele mladimaomoguÊiti da pronausvoje mjesto u ovomπportu. Knjiga jebogatoilustriranafotografijamai dokumentimaod vremenaosnivanja pa svedo danaπnjihdana.


Rukomet u Solinu

RK Solin, 50 godinarukometa u SolinuAutor: Jurica GizdiÊGrafiËko oblikovanje: Zoran JuriÊGodina i mjesto izdavanja: 2006., Solin Stranica: 195, format: 24x31 cmNaklada: 1.000 primjerakaIzdavaË: Rukometni klub SolinTisak: Herceg Tisak, Split

J urica GizdiÊ autor je joπ jedne knjige posveÊene πportu.Ovaj je put pozornost usmjerio na rukomet i to onaj dio

koji se igra u Solinu. Neumoran istraæivaË arhiva idokumenata vezanih uz πport posluæio se strpljivoπÊu iæeljom istraæivaËa da prikupi sve podatke vezane uzrukomet i njegovih 50 godina u Solinu te pronaeno uobliËiu monografiju posveÊenu RK Solin.

Na poËetku knjige koja je monografija 50 godinapostojanja sjajnog πportskog kluba daje nam pregled razvojarukometa u svijetu i Hrvatskoj, poËetak igranja u Splitu1945. pa sve do vremena sadaπnjosti kada je Hrvatskarukometna velesila. U Solinu je rukomet sluæbeno zaæivio1956. godine, iako se igrao veÊ tri godine ranije. RK Solinime je mijenjao tijekom svog postojanja da bi tek 1981.godine dobio ime koje nosi i danas.

Velik je dio knjige posveÊen svim nastupima rukometaπaSolina od 1951., a statistiËki su obraeni nastupi naprvenstvima, u ligama i kupovima sve do sezone2005./2006. Posebna poglavlja posveÊena su duænosnicimate reprezentativcima Peri MetliËiÊu, TonËiju Periboninu,Neni Bobanu, Peri JukiÊu, Ljubi VukiÊu iNenadu Rogulju. Zadnji dio knjigebavi se prijateljskimutakmicama, turnejama izanimljivostima izprvih 50 godinaovog kluba.

Bogatoopremljenafotografijamaiz arhiva kluba,te uz sveπportske podatkekoji se umonografiji mogupronaÊi, knjiga jeizvor nepresuπnihpodataka za rukometnezaljubljenike iistraæivaËe ovog πporta uHrvatskoj.

Piπe Milena DragiπiÊ

53

Knjiga o olimpizmu

Olimpizam u HrvatskojAutor: Zdenko JajËeviÊGrafiËko oblikovanje: Erika KreπiÊGodina i mjesto izdavanja: 2007. ZagrebStranica: 312, format: 17x25 cmIzdavaË: Libera Editio d.o.o.Tisak: Tiskara Svebor

O limpizam je æivotna filozofija koja promiËe i slaviuravnoteæenu cjelinu u kojoj su sjedinjene kvalitete

tijela, volje i uma. Prva je to reËenica predgovora knjigeautora Zdenka JajËeviÊa o olimpizmu u Hrvatskoj.Filozofija olimpizma kroz suvremene olimpijske igre vrloje brzo pronaπla plodno tlo i u Hrvatskoj. JajËeviÊ pratirazvojni put olimpijske filozofije u Hrvatskoj od prvihpodataka 1894. kada je Franjo BuËar obavijestio πportskujavnost o olimpizmu pa sve do suvremenih dana iposljednjih Zimskih olimpijskih igara u Torinu.

Samo iskreni poklonik πporta i strpljivi istraæivaË iznanstvenik kao πto je JajËeviÊ uspijeva o povijestiolimpizma pisati s toliko poπtovanja dræeÊi se faktografije.U prvoj polovici knjige sustavno je opisan razvitak πporta iolimpizma u Hrvatskoj prateÊi godinu za godinom zbivanja,glavne protagoniste i nastanak institucija koje su uskovezane uz razvoj πporta i olimpijskog pokreta u Hrvatskoj,kao direktne posljedice opÊe politiËke, ali i druπtvene iπportske uvjetovanosti.

Druga polovica pripada faktografskim podacima o svimnaπim πportaπima koji su nastupili na olimpijskim igrama do1988. i od 1992. godine do 2006. Navedeni πportaπi praÊenisu kroz nastupe i na zimskim i na ljetnim olimpijskimigrama. Posebno su izdvojeni πportaπi, πportovi i disciplineosvajaËa medalja na ljetnim i zimskimolimpijskim igrama. Sve napisanoprati dokumentacijskafotografija koja je bitnakao ilustracija teksta,ali i kaodokumentkoji nas islikovnopodsjeÊa naprotagonisteolimpizma krozpovijest.

Zbog sveganavedenog, knjigazasluæuje pronaÊisvoje mjesto u rukamasvih πportaπa i πportskihradnika.


NOVOSEL U KUΔI SLAVNIH

U KuÊu slavnih u Springfieldu (ameriËka sa-vezna dræava Massachusetts) inauguriran je 8.rujna najtrofejniji hrvatski koπarkaπki trenerMirko Novosel. On je treÊi dræavljanin Republi-ke Hrvatske koji je primljen u KuÊu slavnih:prije njega to su, zbog igraËkih dostignuÊa, za-sluæili Kreπimir ΔosiÊ (1996.) i Draæen PetroviÊ(2002.). Novosel je jedan od Ëetiri svjetska tre-nera koji imaju tri ili viπe olimpijskih medalja.S reprezentacijom bivπe SFRJ osvojio je olim-pijsko zlato 1980., zatim srebro 1976. i broncu1984. godine. Jedinstven je i po tome πto je1971., 1972. i 1973. osvajao kadetsko, junior-sko i na kraju seniorsko Europsko prvenstvokao izbornik reprezentacije Jugoslavije. S Cibo-nom je osvojio sve πto se moglo (tri je puta bioprvak Jugoslavije, sedam puta osvajaË Kupa Ju-goslavije, dva puta pobjednik europskog Kupakupova i osvajaË Kupa prvaka Europe 1985.).Posebnu su Ëast Mirku Novoselu, u ime hrvat-ske olimpijske obitelji, sveËanim primanjem usjediπtu HOO-a u Zagrebu iskazali predsjedniki glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip»op, a u nazoËnosti uglednih πportskih duæno-snika Stojka VrankoviÊa, dopredsjednika HOO-ai Æeljka DrakπiÊa, glavnog tajnika HKS-a.

PREDSJEDNIK MATE©A U POSJETU KINI

Na poziv Ëelnika Organizacijskog odboraOlimpijskih igara u Pekingu 2008. (BOCOG),predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora iËlan Komisije za pripremu olimpijskih igaraEuropskih olimpijskih odbora Zlatko Mateπaboravio je od 2. do 10. rujna u Kini. U πport-skom srediπtu buduÊih Olimpijskih igara u Pe-kingu, kao i regionalnom Hong Kongu, predsje-dnik HOO-a razgovarao je s najviπim duænosni-cima Odbora Igara i Kineskog olimpijskogodbora, s kojim HOO ima vrlo uspjeπnu πport-sku suradnju. Prema izvjeπÊu predsjednika Ma-teπe, πportska infrastruktura Pekinga je na naj-viπoj razini spremnosti za Igre, kao i prostori ukojima Êe biti press-centar i prostor za promi-dæbu hrvatskog turizma i gospodarstva zaku-pljen u pekinπkom hotelu Zhaolong, nasuprothrvatskog veleposlanstva.

OSAM MEDALJA SA 9. OLIMPIJSKOG FESTIVALA

Mladi hrvatski πportaπi, njih 51, sudionici 9.olimpijskog festivala europske mladeæi (EYOF)koji je odræan u Beogradu od 21 do 28. srpnja,vratili su se s osam medalja, od toga Ëak πestatletskih. Meu atletiËarima osvajaËima odliËja

54

Piπe Radica Jurkin LugoviÊ

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavnidogaaji u Hrvatskom

olimpijskomodboru

DOBITNICI NAGRADE DRAÆEN PETROVIΔ U nazoËnosti brojnih uglednika hr-

vatskog πportskog i javnog æivota naprigodnoj sveËanosti u zagrebaËko-me hotelu Sheraton, 15. rujna, povo-dom Hrvatskog olimpijskog dana,najboljim perspektivnim πportaπimauruËena je Nagrada Draæen PetroviÊkoju HOO prvi put 2007. dodjeljujemladim vrhunskim πportaπima. Na-gradu koja nosi ime Draæena Petrovi-Êa, jednog od najboljih svjetskihkoπarkaπa i nositelja triju olimpijskihmedalja (OI Los Angeles., Seoul

1988. i Barcelona 1992.) dodijeljena je u Ëetiri kategorije u obje konkurencije. Tako jeu æenskoj konkurenciji izbor pao na Danijelu GrgiÊ, svjetsku juniorsku prvakinju na400 m, a u muπkoj Filipa GrgiÊa, svjetskog juniorskog prvaka u taekwondou.

U konkurenciji ekipa Nagradu su dobili æenska juniorska odbojkaπka reprezentacija,europske viceprvakinje 2006., a u sastavu: Ana Grbac, Danijela AneliÊ, Ivana Kale-biÊ, Paola Doπen, Jelena Alajbeg, Danica UljeviÊ, Ines Medved, Simona UπiÊ, Tara Ve-kiÊ, Marina LjubiËiÊ, Magda PetkoviÊ i Matea IkiÊ, te muπka juniorska rukometna re-prezentacija, svjetski viceprvaci 2007.godine, u sastavu: Ivan PeπiÊ, Ante GraniÊ, Ma-rio GaguliÊ, Stipe Borovac, Domagoj Duvnjak, Manuel ©trlek, Marko Tarabochia, IgorKaraËiÊ, Marko MatiÊ, Ivan Sever, Josip CrniÊ, Goran BogunoviÊ, Hrvoje TojËiÊ, Jo-sip IliÊ, Ivan ©kegro, Dinko Vuleta i Luka RakoviÊ. »lanovi reprezentacija uz Nagra-du koja ukljuËuje povelju i novaËni iznos, dobili su i mobilne ureaje s godiπnjom pret-platom, dar T-Mobile-a, dok su Danijela i Filip dobili prijenosno raËunalo dar HGspo-ta. Dirljivim govorima majke Draæena PetroviÊa koja je i uruËila Nagradu, te predsje-dnika HOO-a Zlatka Mateπe, te prvog i poËasnog predsjednika HOO-a i Ëlana MOO-aAntuna Vrdoljaka, u spomen na velikog Draæena PetroviÊa Ëije ime se nalazi u KuÊislavnih, ovim je mladim πportaπima poruËeno: Draæenov je πportski put jedini ispravanput mladog πportaπa i, kako je Vrdoljak, sugerirao „slijedite taj uzor jer Êe vas sigurnodovesti na πportski put Ëasti i slave".

Izbor nagraenih izvrπio je Odbor za dodjelu Nagrade na Ëelu s Zvonimirom Boba-nom, te Ëlanovima: Goranko FiæuliÊ, Zvjezdana Tuma Pavlov i Dragutin Kamenski,predstavnici VijeÊa HOO-a, Iva Perdec- AugustinËiÊ, Romana Caput-Jogunica i VinkoKneæeviÊ, predstavnici Hrvatskog zbora sportskih novinara, te olimpijci, AleksandarPetroviÊ, Kaja Ileπ i Vlado Lisjak, Ëlanovi Hrvatskog kluba olimpijaca.


55

Ç

najuspjeπniji je bio bacaË Marin Premeru koji jeosvojio zlato u bacanju kugle i srebro u bacanjudiska, Ëime si je priskrbio epitet naπeg naju-spjeπnijeg πportaπa u Beogradu. Ostale Ëetirimedalje pripadaju Dinu Pervanu, zlato u skokuudalj, Sandri PerkoviÊ, srebro u bacanju diska,Ivani LonËarek , bronca na 100 m prepone i Sti-pi ÆuniÊu, bronca u bacanju koplje. S odliËjimasu se vratile i dæudaπice koje su osvojile dvijesrebrne medalje; Andrea BekiÊ u kategoriji do52 kg i Andreja –akoviÊ do 57 kg. "Zahvaljuju-Êi atletici i dæudu, koji su u usponu iako nema-ju idealne uvjete rada, nastup hrvatskih πportaπana ovoj vaænoj meunarodnoj πportskoj manife-staciji bio je dosad najuspjeπniji", kazao je pred-sjednik HOO-a Zlatko Mateπa ËestitajuÊi πpor-taπima, Ëlanovima struËnih stoæera i Ëelnicimasaveza na sveËanom primanju u HOO-u 29. ko-lovoza. Tom je prigodom naglasio: "UtolikoznaËajnim Ëine se ovi rezultati zbog novosti uorganizaciji meunarodnog πporta i odluke Me-unarodnog olimpijskog odbora o utemeljenjuOlimpijskih igara mladih koje Êe se odræati veÊ2010.".

»ETIRI MEDALJE S 24. LJETNE UNIVERZIJADE

Na 24. ljetnoj univerzijadi u Bangkoku, od 8.do 18. kolovoza, natjecalo se oko 12.000 πpor-taπa-sveuËiliπtaraca iz 200 zemalja u 18 πporto-va. Hrvatska sveuËiliπna reprezentacija sa 30πportaπa, pod vodstvom πefa misije Davora Ha-bljaka, osvojila je Ëetiri medalje: srebrnom su seokitili Danijela GrgiÊ na 400 m i Josipa KusaniÊu taekwondou u kategoriji do 63 kg, a bronËani-ma teniski parovi, sestre Ivana i Marija Abra-moviÊ te Ivan CeroviÊ i Ivana AbramoviÊ.

Zapaæene su rezultate ostvarili atletiËarkaVera BegiÊ s Ëetvrtim mjestom u bacanju diska

- samo joj je metar nedostajao do bronËane me-dalje i gimnastiËarka Tina Erceg koja je bila π-esta u vjeæbi na tlu i deveta u viπeboju. U finaluskoka udalj za muπkarce Marijo BakoviÊ zau-zeo je sedmo mjesto, a Martin MariÊ bio je osmiu bacanju diska.

OLIMPIJSKO “NE” PRETILOSTI

Hrvatski olimpijski odbor odazvao se pozivuEuropskih olimpijskih odbora da zajedniËkismanje broj pretile djece kojih je u Europi viπeod 30 posto. SmatrajuÊi da πport i olimpijskeigre te osobito πportaπi olimpijci mogu utjecatina zdraviji rast i razvoj mladih, Europski olim-pijski odbori su, uz sponzora Samsung Electro-nicsa, izradili projekt koji u prvoj godini kaniobuhvatiti oko 120 tisuÊa djece u dobi do 15godina u 300 πkola i klubova u Italiji, po 75πkola u Danskoj i Hrvatskoj, 280 πkola VelikeBritanije i 20 πportskih centara u Irskoj. Prvi jekorak instruiranje olimpijaca koji Êe svoje zna-nje prenijeti trenerima da bi oni mogli provestirad s djecom u izvanπkolskim aktivnostima.

Partner HOO-u u pilot-projektu pod nazivom"Get up & go", koji Êe koordinirati i voditiolimpijka i πportska djelatnica Danira BiliÊ, no-voosnovani je Hrvatski πkolski πportski savezËija je zadaÊa odabir πkola i animacija trenera zarad s djecom. Hrvatski olimpijski odbor, nosi-telj projekta u Hrvatskoj, odradio je veÊinu pri-premnih radnji od kojih i seminar za olimpijce-instruktore kojem su se odazvali Gordan Ko-æulj, Ana Srπen, Kornelija KvesiÊ i Renata©aπak. Europski olimpijski odbori za ambasa-dora projekta imenovali su proslavljenog olim-pijca, hrvatskog tenisaËa Gorana IvaniπeviÊa.

NOV»ANA POTPORA ÆUPANIJSKIM©PORTSKIM ZAJEDNICAMA

ZajedniËka potpora HOO-a i Hrvatske lutrijeπportu lokalnih zajednica u iznosu od 100 tisu-Êa kuna, koja je pokrenuta lani u studenome, idedalje. Tako je ljetos Ëek dobila Zajednica πpor-ta DubrovaËko-neretvanske æupanije, koja Êenovac upotrijebiti za opremanje trim kabinetaπportske dvorane u Dubrovniku. U Kneæevomdvoru u Dubrovniku, predsjedniku Zajedniceπporta DubrovaËko-neretvanske æupanije Bran-ku Bazdanu Ëek su uruËili glavni tajnik HOO-aJosip »op i pomoÊnik direktora Hrvatske lutrijeTomislav Svetina, u nazoËnosti predsjednikaHOO-a Zlatka Mateπe, dubrovaËke gradonaËel-nice Dubravke ©uice, doæupana dubrovaËko-ne-retvanskog Miπe Galjufa, πportaπa i drugihuglednika. Glavni tajnik HOO-a Josip »op iizvrπna direktorica Hrvatske lutrije Vesna Ba-kran uruËili su 20. kolovoza Ëek na 100 tisuÊakuna predsjedniku Zajednice πportskih udruga isaveza ZagrebaËke æupanije Marijanu JuriÊu,Ëija Êe zajednica novac usmjeriti za ureenjeatletske staze nogometnog stadiona Samobor.SveËanost je odræana u Hotelu Lavica u Samo-

U povodu Hrvatskog olimpijskog dana (HOD),10. rujna,inaËe 16. roendana Hrvatskog olimpijskog odbora, diljemHrvatske odræan je niz πportsko-edukativnih manifestacija.Projektu proslave πporta i olimpizma odazvale su se brojneπportske sredine πirom zemlje Ëime se, kako je naglasila ko-ordinatorica projekta i pomoÊnica glavnog tajnika HOO-aAlma PapiÊ, HOO pribliæio ciljevima kao πto su masovnijeukljuËivanje graana u razliËite oblike πportskih aktivnosti,podizanje svijesti o vaænosti redovnog bavljenja πportom tejaËanje svijesti o ulozi πporta u druπtvu i edukacija mladih.Bavljenje πportom trebala bi biti kultura æivljenja, poruka jepoziva na proslavu HOD-a, s preporukom "vaæno je sudjelo-vati", upuÊenog na desetak tisuÊa adresa predπkolskih us-tanova, osnovnih i srednjih πkola, fakulteta, nacionalnihπportskih saveza, vrhunskih πportaπa, æupanijskih πportskihzajednica, rekreativaca i onih koji to nisu. SimboliËnapoveznica svim sudionicima bila je bijela majica kao porukamira i prijateljstva, solidarnost i fair playa. Promotor ovog nacionalnog projekta proslave πporta i olimpizma koji bi trebao postatitradicija bila je svjetska juniorska prvakinja, atletiËarka Danijela GrgiÊ.

»estitajuÊi Hrvatski olimpijski dan Ëelnici HOO-a uputili su svim πportaπima, πportskim djelatnicima, osobito volonterima, πport-skim uglednicima (meu kojima su poklisari i Ëlanovi olimpijske obitelji utemeljitelja HOO-a 1991.), novinarima i onima koji supridonijeli najviπem nacionalnom πportskom tijelu u uspjeπnom predstavljanju i voenju hrvatskog olimpijskog pokreta od 10. ruj-na 1991. godine Ëestitku u kojoj stoji: "»estitamo vam Hrvatski olimpijski dan kao izraz osobitog πtovanja i zahvalnosti za nese-biËnu potporu hrvatskome πportu i Hrvatskom olimpijskom odboru u zajedniËkoj misiji svih ovih godina".

HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN

Prezentacija projekta u Rimu, 13.9.

Proslava HOD-a u Zadru, 10.9.

Foto

: NG

Juni

or

Foto

: ©im

e St

rikom

an


Ç

boru, u nazoËnosti predsjednika HOO-a ZlatkaMateπe, æupana ZagrebaËke æupanije StjepanaKoæiÊa te brojnih predstavnika æupanijskih i lo-kalnih πportskih zajednica. TreÊa æupanijskaπportska zajednica koja je primila 100 tisuÊa ku-na donacije bila je Zajednica πportskih udruga isaveza Brodsko-posavske æupanije, Ëiji je pred-sjednik Nikola StevanoviÊ tog prigodom orga-nizirao sveËanost u Slavonskom Brodu. »ek ko-jI su uruËili glavni tajnik HOO-a Josip »op i po-moÊnik direktora Hrvatske lutrije TomislavSvetina namijenjen je obnovi fitness dvoraneNogometnog kluba Oriolik iz Oriovca. No, ka-ko je naglasio predsjednik NK Oriolik Anto Pa-vetiÊ, fitness dvoranu Êe koristi i πportaπi drugihπportova s ovog podruËja. U listopadu ove godi-ne na redu za Ëek od 100 tisuÊa kuna je zajedni-ca πportova Splitsko-dalmatinske æupanije.

NOVI PUTNICI ZA PEKING

BuduÊa hrvatska olimpijska delegacija OIPeking 2008., uz ranije potvrenog 21 πportaπa(od toga 15 vaterpolista), od 15. rujna broji 12πportskih imena viπe. Status evidentnih kandi-dati tijekom ljetnih mjeseci izborili su kajakaπStjepan JaniÊ, plivaË Marko Strahija, jedriliËari©ime Fantela, Igor MareniÊ, Luka RadeliÊ iIvan KljakoviÊ-GaπpiÊ, veslaËi Nikπa i SiniπaSkelin, Ante Kuπurin i Mario VekiÊ te gimnasti-Ëar Filip Ude, dok se za gimnastiËarku Tinu Er-ceg Ëeka potvrda iz Meunarodnog gimnasti-Ëkog saveza (MGS).

Od 15. rujna, na listi putnika za OI Peking2008. je 33 πportaπa: atletika (2) Blanka VlaπiÊi Ivana BrkljaËiÊ, gimnastika (2) Filip Ude i Ti-na Erceg koja Ëeka potvrdu MGS-a, jedrenje (4)©ime Fantela, Igor MareniÊ, Luka RadeliÊ iIvan KlakoviÊ -GaπpiÊ, kajak (1) Stjepan JaniÊ,plivanje (2) Sanja JovanoviÊ i Marko Strahija,streljaπtvo (3) Snjeæana PejËiÊ, Suzana Cimbal-©pirelja i Petar Gorπa, veslanje (4) Nikπa Ske-lin, Siniπa Skelin, Ante Kuπurin i Mario VekiÊte vaterpolo (15) hrvatska vaterpolska reprezen-tacija sa 15 πportaπa o Ëijem Êe se sastavu odlu-Ëiti prije sluæbene prijave delegacije.

ODLI»JA ©PORTA©A S INVALIDITETOM

»elnici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op, uznazoËnost glavnog tajnika Hrvatskog paraolim-pijskog odbora (HPO) Ticijana KompariÊa iglasnogovornika Darka MaiÊa, primili su 29.kolovoza delegaciju Hrvatskog πportskog save-

za slijepih (HSSS), Ëlana HPO-a. U sastavu de-legacije stigle su nositeljice odliËja Marija Ive-koviÊ, zlatna u troskoku i svjetska rekorderka teMarija MikuliÊ, s bronËanom medaljom na 800metara sa Svjetskog prvenstva odræanog u SaoPaolu u kolovozu ove godine.

Uz zanimljivosti o boravku u juænoameri-Ëkom Sao Paolu, susret je veÊim dijelu bio po-sveÊen pripremama za Paraolimpijske igre (PI)u Pekingu 2008., koje Êe se odræati odmah na-kon OI. Predsjednik HSSS-a i πef misije u SaoPaolu Franko Bakπa, uz atletskog izbornikaBranka OmaziÊa i glavnog tajnika HPO- a Tici-jana KompariÊa, izvijestili su Ëelnike HOO-a ointeresu za proπirenje πportskog programa oso-ba s invaliditetom i osnivanju nacionalnih πport-skih saveza pojedinih πportova, a po uzoru naslijepe i slabovidne te gluhe. Meu njima su iodbojkaπi organizirani u devet klubova u Hrvat-skoj Ëija je reprezentacija ozbiljni kandidat zapekinπke igre 2008., zatim kuglaËi koji su nanedavnom Svjetskom prvenstvu osvojili drugomjesto. U skupinu spremnih za osnivanje samo-stalnih saveza unutar Hrvatskog paraolimpij-skog odbora su i atletiËari koji su u Hrvatskojokupljeni u 11 klubova. Uz pripreme za PI Pe-king 2008. te organizacijski ustroj po πportovi-ma, ove se πportske institucije iznimno trudepotaknuti medije da daju poticaj πportaπima sinvaliditetom i njihovom doprinosu hrvatskomdruπtvu.

Na primanju u HOO-u, 29.8.

Foto

: HOO

arh

iv


olimp 24

Documents