MAGAZ I N HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 25 • PROSINAC 2007.ISSN 1331-9523

Ozren BonaËiÊLEGENDE

OLIMPIJSKANADA

Tina Erceg

AKADEMSKI O ©PORTU

Nenad Cambi,akademik

Sk

ulp

tur

a “

Hr

va

tsk

og

Ap

ok

sio

me

na

”

Slalom i nastazi i nacesti

Njeænizagrljajleda

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

ÆENSKA STRANA ©PORTA

3

Josip »op, dipl. oec.Glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji,

ovo je 25. jubilarni broj Ëasopisa Hrvatskogolimpijskog odbora, ujedno Ëetvrti u ovoj godini. Posadræaju i izboru tema nastoji biti blizak svemu πtoπport kao interdisciplinarna kategorija ukljuËuje.Uredniπtvo, kojem ovom prigodom odajem priznanje,i dalje Êe, vjerujem, marljivo nastaviti raditi u pravcukoji je osloboen senzacionalizma i prolaznih“dnevno-πportskih tema”.

U stalnoj rubrici ©port i druπtvo ovaj smo put obradiliπkolovanja πportaπa, jer u nas “joπ nitko nije upotpunosti istraæio kako bi aktivni πportaπi trebalistudirati po bolognskom sustavu koji ne poznajeklasiËno izvanredno studiranje”.

U rubrici Olimpijska solidarnost o institucionalnomobliku meunarodnog zajedniπtva u πportu iolimpizmu, pod naslovom “UËinkovito upravljanje”moæete proËitati kako Hrvatski olimpijski odborparticipira u stjecanju znanja i vjeπtina u upravljanju,voenju i koordinaciji visoke πportske administracijeposebno vaæne u gradnji meunarodne uloge πporta.

Uvedena je nova rubrika - Nastanak modernog πporta,u kojoj Êemo pisati o dogaajima i ljudima koji supostavili temelje veÊini danaπnjih πportova, a u Ëijimrezultatima uæivaju generacije mladih ljudi i svihpoklonika hrvatskog πporta.

To su, poπtovani Ëitatelji, samo neke od tema u ovombroju Olimpa koji bi trebao uveliËati proslavu Velikogdana hrvatskog πporta, proslavu kojom obiljeæavamoprimanje Hrvatskog olimpijskog odbora umeunarodnu olimpijsku obitelj, a koja Êe se ovegodine odræati 27. prosinca u hrvatskom glazbenomdomu, Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog uZagrebu. O proslavi i slavljenicima hrvatskog πporta,najuspjeπnijim πportaπima i dobitnicima najveÊenagrade HOO-a Matija Ljubek, moÊi Êete Ëitati usljedeÊem broju Ëasopisa.

Na kraju æelim svim olimpijskim kandidatima, kakoonima koji su sigurni putnici za Peking, tako i onimakojima tek predstoje ispiti za odlazak na Igre, svimhrvatskim πportaπicama i πportaπima, svim πportskimdjelatnicima, te vama poπtovani Ëitatelji, Sretan BoæiÊi puno sreÊe, zdravlja, poslovnih, πkolskih i πportskihuspjeha u olimpijskoj 2008. godini.

SADRÆAJ

18. str. 48. str.

Æenska strana πporta

©portskafotografija

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIKAnte DrpiÊ

UREDNI©TVOÆeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa, Nada SenËar,Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar

LEKTURAMARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb

TISAKTEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o.Zagreb, KranjËeviÊeva 25a

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

ZnaËajne godiπnjice hrvatske tjelovjeæbe i πporta u 2008. 4Akademski o πportu: Nenad Cambi, akademik 6Talenti: Tina Erceg, gimnastiËarka 8Legende: Ozren BonaËiÊ, vaterpolista 10Nastanak modernog πporta:Izniman osjeÊaj za igre i nadmetanje 12Europa i πport: ©port u Francuskoj 14©port i druπtvo:Dvojna karijera mora pratiti πportsku od poËetka 16Religija i πport: NeÊu zadrhtati 18Æenska strana πporta: Njeæni zagrljaj leda 20Studentski πport: Zemlje srednjoistoËne Europe 22Filozofija πporta: Od igre do πporta 24Olimpijska solidarnost: UËinkovito upravljanje 26PrilogPOVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29©port i znanost: Borba za zdravlje ili za profit 42Umjetnost i πport: Motivi πporta u umjetnosti Starog Rima 44©port i duhovnost: Meditacija uËi i pobjedi i porazu 46©portska terminologija: Slalom i na stazi i na cesti 48©portska fotografija 50Publicistika 52Od Olimpa do Olimpa 54

4

Godiπnjice roenja

10. 1. 1948. roen koπarkaπ Nikola PleÊaπ - 60. godiπnjica

14. 1. 1938.roen πahist Draæen MaroviÊ - 70. godiπnjica

8. 2. 1833.roena uËiteljica gimnastikeMarija FabkoviÊ - 175. godiπnjica

7. 4. 1948. roen vaterpolist Ratko RudiÊ -60. godiπnjica

7. 4. 1883. roensokolskidjelatnikMilanDeËak -125.godiπnjica

5. 5. 1928. roenkuglaËDujam

SmoljanoviÊ - 80. godiπnjica

3. 6. 1933. roen πportski novinar VilkoLuncer - 75. godiπnjica

8. 6. 1908. roen nogometni sudac LeoLemeπiÊ - 100. godiπnjica

30. 6. 1938. roen koπarkaπki trener MirkoNovosel - 70. godiπnjica

28. 7. 1948.roena atletiËarka –ura FoËiÊ -60. godiπnjica

19. 8. 1878.roen atletiËar –uro StantiÊ - 130. godiπnjica

26. 8. 1958.roeni nogometaπi Zlatko i ZoranVujoviÊ - 50. godiπnjica

9. 9. 1918.roen stolnotenisaË LovroRatkoviÊ - 90. godiπnjica

12. 10. 1948.roen dæudaπ Goran Æuvela - 60. godiπnjica

22. 9. 1933.roen boksaË Ivan Prebeg - 75. godiπnjica

10. 11. 1948.roen atletiËar Lucijano Suπanj -60. godiπnjica

16. 11. 1948.roen boksaË Mate Parlov - 60. godiπnjica

18. 11. 1948.roen koπarkaπ Vinko Jelovac -60. godiπnjica

26. 11. 1948.roen koπarkaπ Kreπo ΔosiÊ - 60. godiπnjica

4. 7. 1888. roen sokolski djelatnik Frano©oba - 120. godiπnjica

18. 5. 1918. roen nogometaπ Franjo Wölfl -90. godiπnjica

13. 12. 1928.roen rukometni trener VilimTiËiÊ - 80. godiπnjica

8. 5. 1958.roena stolnotenisaËica BrankaBatiniÊ - 50. godiπnjica

ZnaËajne godiπnjice hrvatske tjelovjeæbe i πportau 2008. godini Pripremio Zdenko JajËeviÊ

Mate Parlov

Ratko RudiÊ

2008.60 godina

2008.60 godina

2008.120 godina

Sokolana izgraena 1883. godine

5

Godiπnjice smrti

31. 1. 1968. umro sokolski djelatnik MilanDeËak - 40. godiπnjica

13. 2. 1968.umro πportski djelatnik AntePandakoviÊ - 40. godiπnjica

17. 2. 1918.umro maËevalac Milan NeraliÊ -80. godiπnjica

25. 5. 1983.umro πportski djelatnik BogdanCuvaj - 25. godiπnjica

3. 7. 1983. umro nogometaπ Rudolf Rupec -25. godiπnjica

8. 8. 1978.umro πportski djelatnik BorisPraunsperger - 30. godiπnjica

16. 8. 1978.umro πportski novinar MiÊoMazele - 30. godiπnjica

3. 9. 1983.umro nogometaπ Branko Kunst -20. godiπnjica

29. 9. 1968.umro plivaË Paolo RadmiloviÊ -40. godiπnjica

Godiπnjice osnivanjatjelovjeæbenih iπportskih organizacija

21. 3. 1928.osnovan ©portski savezZagrebaËkog sveuËiliπta - 80. godiπnjica

10. 8. 1948.osnovan RK GavriloviÊ u Petrinji -60. godiπnjica

20. 9. 1908.osnovan VeslaËki klub Jadran uZadru - 100. godiπnjica

20. 10. 1918.osnovan Ski klub Zagreb - 80. godiπnjica

1883. osnovan Circolo canottieriDalmazia u Zadru - 120. godiπnjica

1908.osnovan Hrvatski sportski klubViktoria u Suπaku - 100. godiπnjica

1933.osnovan Nogometni klub ©ibenik -70. godiπnjica

1938. osnovano KuglaËko druπtvoGrmoπÊica u Zagrebu - 70. godiπnjica

Novinarstvo i publicistika

15. 2. 1878.izdan prvi broj Ëasopisa Sokol -130. godiπnjica

1. 4. 1908.izdan prvi broj Hrvatskogπportskog lista

15. 5. 1908. izdana prva pravila nogometneigre - 100. godiπnjica

3. 6. 1948.osnovana Sekcija πportskihnovinara Hrvatske - 60. godiπnjica

©portski objekti31. 5. 1808.otvorena streljana u Tuπkancu -200. godiπnjica

1. 9. 1838.otvorena streljana u Tuπkancu -170. godiπnjica

1. 5. 1883.otvorena Sokolana u Zagrebu -120. godiπnjica

VeslaËki klub Jadran

RK GavriloviÊ

2008.100 godina

2008.60 godina

2008.godiπnjiceZnaËajne

6

Nenad Cambi, akademik

Skulptura "HrvatskogApoksiomena", nakon dva

tisuÊljeÊa na morskome dnu,zahvaljujuÊi sluËajnom nalazu

belgijskog ronioca Renea Woutersaobogatila je hrvatsku kulturnu baπtinu

kao jedan od najvaænijih nalaza.Dugotrajne i zahtjevne

konzervatorsko-restauratorske radove,koji su zapoËeli 2000. u Hrvatskome

restauratorskom zavodu u Zagrebu tezavrπeni 2006., kad je bronËana statua

atleta prvi put javno izloæena uArheoloπkom muzeju u Zagrebu, pratilo je

povjerenstvo struËnjaka, meu kojima je biopoznati hrvatski arheolog Nenad Cambi,

kojeg smo pitali kojim se πportom atlet bavio?

AKADEMSKI O ©PORTU

Kojim seπportom

bavio»istaË

strigila?

Priredio Marko CuraÊ

7

B ilo je uistinu neoËekivano igotovo senzacionalno otkriÊenadnaravno velikog bronËa-

nog kipa mladiÊa na morskom dnu kodotoËiÊa Vele Orjule u blizini Loπinja, apoglavito njegovo vaenje 1999. godi-ne.

Kip prikazuje nadnaravno visokogmladiÊa - 1,92 m, πto je za ono dobadaleko iznad prosjeËnoga rasta. Kip je,dakako, prikazan proporcionalno uskladu s visinom. U stojeÊem je stavus ispruæenim rukama pred sobom. Udesnoj je dræao neki predmet, koji sena temelju jedne kasnije rimske repli-ke istog priginala moæe odrediti kaostrigil, orue kojim se atlet Ëistio odulja, pijeska i praπine nakon natjeca-nja. Po poloæaju ruku najvjerojatnije jeda je mladiÊ zapravo Ëistio strigil, kojise napunio neËistoÊom u æljebastomudubljenju. Dakle, πportaπ nije bio pri-kazan u pokretu nekog natjecanja, ne-go nakon πto je ono zavrπilo.

Moæe li se na temelju samog likautvrditi kojim se πportom bavio? Je lito bio trkaË, bacaË, boksaË, hrvaË ilipak pankratist? Preostaju, na æalost,samo neki sporedni elementi na teme-lju kojih bi se to moglo pokuπati utvr-diti. Natjecatelji su prije natjecanjauljili tijelo, ali to su radili svi, bezobzira na πport, ponajviπe hrvaËi i bo-ksaËi. Kao moguÊnost odgonetavanjadiscipline preostaje analizirati mladi-Êevo tijelo i muskulaturu. Odmah sezapaæa da su noge priliËno vitke i danemaju izrazito snaæne miπiÊe. Gornjidio tijela je, naprotiv, bio iznimno sna-æan. Moæe se ustvrditi da mladiÊ imaπiroka i snaæna ramena, da je muskula-tura razvijena, da su osobito jaki lijevii desni trapesius, da su vrlo profiliranibicepsi i miπiÊi podlaktice. To bi upu-Êivalo da je rijeË o osobi za Ëiju πport-sku disciplinu bijahu potrebne snaæneruke.

BoksaË nije Kad se pak mladiÊ promatra straga,

zapaæa se da su lea od pojasa nagorezaobljena, lagano zgrbljena sa zna-tnom masom muskulature. To bi bilosvojstveno dobro treniranom hrvaËukojem ne sluæe samo ruke za obaranjeprotivnika, nego je za to bila neopho-dna pomoÊ tjelesne mase i snaænih le-nih miπiÊa, ali to isto treba i boksaËuda zada snaæan udarac.

Za boksaËa, meutim, ne bi govorilekarakteristike glave. Naime, na obrazi-ma i oËima se ne vide tragovi udaraca

- nos nije spljoπten i πirok, uπi, iako suzadebljane, ipak nisu natekle i pokida-ne kao πto je to obiËno kod boksaËa ko-ji su se dugo natjecali. Naime, borcimasu πake bile opletene remenjem s me-talnim okovima πto je pojaËavalo udar-ce, koji su posvuda na licu boksaËaostavljali vidljive tragove. MladiÊ nijebio ni pankratist (kombinirani borila-Ëki πport hrvanja i boksa koji je bioosobito cijenjen), zbog istog razloga:nedostatka oπteÊenja lica i uπiju.

S druge strane, bacaËi diska ili ko-plja, Ëak i kad nisu u akciji, imaju spra-vu u nekom logiËnom poloæaju. TrËa-nje pak treba posve iskljuËiti. Prematomu, po svoj prilici, rijeË je o hrvaËu.Ta je disciplina bila iznimno popularnakod starih Grka. Samo jedan dio tijelanije u skladu s hrvaËkom muskulatu-rom, a to je elegantni i dosta tanak vratkoji je pravim borcima bio takoersnaæan da bi bio otporan na protivniko-ve zahvate. Vrat je tijekom borbe po-dnosio velike napore i zato je moraobiti dobro razvijen. UnatoË tomu, naj-veÊi broj tjelesnih svojstava i drugih li-kovnih elemenata »istaËa strigila kara-kteristiËan je za hrvaËa, ali to se ipakne smije smatrati kao jedino moguÊerjeπenje.

Iz Lizipova krugaGrËki su umjetnici viπekratno prika-

zivali ili vrlo precizno odreene vrstenatjecatelja (Diskobol, u viπe varijanti,Dorifor ili pak hrvaËi i boksaËi, bilosamostalno ili u skupinama), ali je biloprikaza i atleta kojima se teπko moæeodrediti disciplina. Umjetnici su traæilii nalazili inspiraciju u svim moguÊimradnjama i pokretima koje su natjeca-telji obilno nudili njihovoj kreativnojimaginaciji. Bogatstvo radnji i pokretanedvojbeno je bio velik umjetniËki iza-zov, a popularnost natjecanja, osobitona velikim priredbama, poput olimpij-skih igara, tomu je znatno doprinosila.

Hrvanje je pradavni πport koji suizmislili Grci, a Rimljani ga nastavili irazvijali. Danaπnje grËko-rimsko hrva-nje izravno se nastavlja na drevne anti-Ëke tradicije, Ëime se ta borilaËkavjeπtina smije ponositi.

Kip je grËkog postanja, po svoj prili-ci helenistiËka kopija nekog poznatogoriginala pribliæno iz sredine IV. sto-ljeÊa prije Krista, koji se rado kopirao iizlagao. Na æalost, umjetnik nam nijepoznat, ali je nedvojbeno netko iz Lizi-pova kruga, najveÊeg kipara antike, anismo daleko od istine ako kaæemomoæda u svjetskoj povijesti umjetnostiuopÊe.

Kip nije dobro nazivati Apoksiome-nom, jer je taj tip izradio Lizip, njego-ve su karakteristike πto strigilom struæevlastito tijelo, a uhvaÊen je u trenutkukad Ëisti ispruæenu ruku. Pa iako nijeLizipova kreacija, Orjulski kip je ipakjedno od najvaænijih djela iz razdobljaantike.

Nenad Cambi roen je 21. veljaËe 1937.u Splitu. Redoviti je Ëlan Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti, umirovl-jeni profesor klasiËne i starokrπÊanskearheologije na SveuËiliπtu u Zadru. Autormnogih knjiga i znanstvenih radova, uz ine"Antika na pariπkoj izloæbi" (1972.), "An-tiËki sarkofazi na istoËnoj obali Jadrana"(1988.), "AntiËki portret u Hrvatskoj"(1991.), "AntiËka Salona" (1991.), "Anti-ka" (2002.) i "Kiparstvo rimske Dalmacije"(2005.). U mladosti se bavio plivanjem iod 1954. do 1957. bio je jugoslavenskirekorder na 100 i 200 metara leptirovimstilom.

Æivotopis

Hrvatsko vijeÊe za kulturna dobra iHrvatsko muzejsko vijeÊe na zajedniËkojsjednici poËetkom listopada 2007. odluËilisu da nalaz svjetskog znaËenja - antiËkaskulptura Apoksiomena bude trajno sm-jeπtena u PalaËi Kvarner, na rivi u MalomLoπinju, koja ima oko 700 metaraËetvornih izloæbenog prostora. Kako sepredvia, statua bi tamo trebala biti prem-jeπtena iz zagrebaËkog Arheoloπkogmuzeja 2009., kad prostor bude ureen.Osim Malog Loπinja, ponude su dali Zadari Rijeka.

U PalaËi Kvarner

8

TALENTI

Piπe Liljana Jazbinπek

oli

mp

ijs

ka

na

da

Roena je 3. svibnja 1988. u Splitu. S roditeljima i bakom æivi uKaπtel ©uÊurcu. Otac Slobodan je zaπtitar, a majka Ana radi u pro-izvodnji navlaka za automobilska sjedala. Sestra Jelena je udata paTina ima neÊaka Josipa. Maturirala je u srednjoj turistiËkoj πkoli uSplitu. Trenerica joj je Magda MiloπeviÊ-IliÊ. »lanica je GK Marjan iz Splita.Tinina internetska stranica je: www.tinaerceg.com.

Tko je Tina Erceg?

Djevojkaod milijundolara -beziËega

TIN

A E

RC

EG

U sudarima snajboljima vidiπ u Ëemuje problem. Meninajviπe nedostajeiskustva na velikimnatjecanjima. No,najvaænije sampostigla. Ostvarila samsvoj san - idem naOlimpijske igre uPeking, presretna jebila naπa mladagimnastiËarka nakonSP-a u Stuttgartu

9

J oπ prije πest godina, dok je bi-la samo simpatiËna djevojËi-ca koju se joπ nije nigdje mo-

glo vidjeti na natjecanjima (jer jeimala premalo godina), gimnastiËkisu struËnjaci predviali da je predmladom Kaπtelankom Tinom Ercegvelika buduÊnost. S njenim je razvo-jem i usponom (kao i onim gimnasti-Ëara Roberta Seligmana i FilipaUdea) zapoËela renesansa hrvatskegimnastike.

Gotovo nitko nije mogao vjerovatiMagdi MiloπeviÊ-IliÊ kad je Tini Er-ceg radila vjeæbu na tlu. Jer, tog par-tera u Splitu nema. A Split ima gi-mnastiËki biser koji veÊ πest godinaizaziva veliku pozornost struËnjaka.Na putu za Europsko prvenstvo2004. u Amsterdamu doËekala je 16.roendan i bila njegova najmlaa su-dionica. Zavrπila ga je sjajnim rezul-tatom - 15. mjestom u viπeboju, dokje ekipa bila osma!

U finalu na svim spravama Na natjecanju Svjetskoga kupa u

Lyonu nakon toga, njenom prvomnastupu te razine, bila je πesta nagredi. U godinu dana mnogo se togadogodilo Tini Erceg. Izrasla je desetcentimetara, imala i velikih proble-ma s ozljedama, putovala na rad ipripreme, najËeπÊe u Ljubljanu, ali iu Bratislavu i ©vicarsku.

U πkoli je radila i uËila bez popu-sta, uz puno razumijevanje nastavni-ka. Godine 2005. imala je dva velikacilja - EP u Debrecenu i SP u Melbo-urneu. Oba je natjecanja mlada Spli-Êanka zavrπila promjenjivo. U eu-ropskom je viπebojskom finalu bila23., πto je bilo dobro, no na svjetskojse smotri nije uspjela uvrstiti u fina-le zbog pogreπaka u vjeæbi na gredi idvovisinskim ruËama. Pitanje sazri-jevanja i stjecanja iskustva.

Ipak, zastoja u njenu razvoju nijebilo, ali jest u ostvarenju kakvih-ta-kvih uvjeta. Tina Erceg, koja nemapartera ni u Splitu, a kamoli dvoranuu kojoj se moæe raditi, bila je πesta uviπeboju na Mediteranskim igrama uAlmeriji 2005. te Ëetvrta u preskokui na tlu.

Na Svjetskom kupu u Mariboru je-dina je koja se uspjela uvrstiti u fina-la na svim spravama. Najbolja, dru-ga, bila je u svojoj najjaËoj vjeæbi natlu, πesta u preskoku, te osma na gre-di. Na Svjetskom kupu u Cottbusu uvjeæbi na tlu bila je sedma.

SljedeÊa joj je godina donijelaoperaciju koljena i dugotrajno odsu-stvo s natjecanja. Uspjela se vratitipred kraj sezone na SK-u u Maribo-ru te osvojiti srebrnu i bronËanu me-dalju na ruËama i u preskoku, a u Ar-husu na SP-u u viπeboju 60. mjesto.

Rasplet olimpijskih nadanja bio je,iako je za nastup ekipe joπ dug put,sjajan. Hrvatska Êe sljedeÊe godine

imati dvoje predstavnika - na SP-u2007. u Stuttgartu. Tina Erceg jemukotrpnim putem kroz viπeboj (ka-ko govore pravila, dodajuÊi tomusvjetske prvakinje i prvake po spra-vama zapravo olimpijskoga nastu-pa), doπla do olimpijskoga sna. Nijebilo lako. Uvertira velikom ispitumlade gimnastiËarke bila je Univer-zijada u Bangkoku, koju je odradilaodliËno, devetim mjestom u viπebojui πestim na tlu.

Peking je bio jedini cilj “Peking je moj jedini cilj. Za fina-

la nije bilo izgleda. Konkurencija jena SP-u strahovito jaka”, kazala jeTina, oËekujuÊi najveÊi ispit svojedosadaπnje karijere. »etiri godine ra-nije, SpliÊanka je kao 15-godiπnjaki-nja bila 13. rezerva za OI u Ateni injene æelje i nade imale su realnu po-dlogu. Tina je kvalifikacije viπebojazavrπila na 69. mjestu. Na prvi po-gled ne baπ impresivno, no osim πtoje konkurencija gotovo nezamislivapa to nije nimalo loπe, s tog se mjestauvrstila najprije meu olimpijske re-zerve, a dan kasnije i meu olimpij-ke.

“Nisam izvela svoj najbolji pro-gram. Puno je treninga, rada i odri-canja. Sve elemente odavno znam iimam, meutim, drukËije je kad radiπna velikom natjecanju. Mogu li bolje?Tko zna, u sudarima s najboljima vi-diπ gdje ti fali. Meni najviπe iskustvana velikim natjecanjima. No, najva-ænije sam uspjela. Ostvarila sam svojsan, idem na Olimpijske igre”, bila jeushiÊena nakon raspleta na SP-a.

Tad joj se pridruæio i 20-godiπnji»akovËanin Filip Ude, takoer kroznatjecanje viπebojaca, koji se nebro-jeno puta iskazao na velikim natje-canjima i odlazak na OI ne samo daje ostvarenje sna i za njega, nego inastavak puta ka vrhu svjetske gi-mnastike.

Za zemlju koja tek odnedavno naKinezioloπkom fakultetu u Zagrebuima gimnastiËku dvoranu, a gimna-stiËki se centar u Murskom SrediπÊugradi, u kojoj manjka sprava, kojadosad nije bila na gimnastiËkim kar-tama, uspjesi koji su doπli senzacio-nalni su.

Olimpijci Tina Erceg i Filip Ude

10

LEGENDE

Piπe Zvonimir VukeliÊ

BonaËiÊ Êe velike zasluge za dva svojaznaËajna priznanja - proglaπen je inajboljim bekom i najboljim centromna svijetu - pripisati momËadi

Zlato uz marijaËe

OZREN B

11

K ada bih se opet rodio, volio bihisto ovako æivjeti. Divan jeosjeÊaj kad se osvoji trofej, po-

bjede donose zadovoljstvo. I uz njih sebrzo zaborave razoËaranja vezana uz ne-uspjehe.

Tako danas govori Ozren BonaËiÊ, go-rostasni vaterpolski velikan Ëija je karije-ra optoËena medaljama i pobjedama. Paje i razumljivo πto svoju lijepu priËu niza πto ne bi promijenio.

Ulazak u reprezentaciju BonaËiÊ jeobiljeæio srebrom na Olimpijskim igra-ma u Tokiju, a kruna njegove bogate ka-rijere olimpijsko je zlato izboreno 1968.u Meksiku.

Div sa Save- U Tokiju nismo izgubili utakmicu, ali

na tron su se popeli Maari koji su imalibolju gol-razliku. U Meksiku smo dozlata doπli nakon iscrpljujuÊe borbe saSovjetskim Savezom, koji smo u finalusvladali u produæecima. Baπ sve golovepostigli su iz Ëetveraca. Tada su bila dru-kËija pravila, tri teπka prekrπaja znaËilasu kazneni udarac. Sudio je Fuchs, uhva-tio se za glavu kada je odsvirao svrπetaki vidio da je 11-11. Mi smo stalno vodi-li, ali za pobjedu smo se morali joπ malonamuËiti. U produæecima je lopta stalnobila kod nas, suparnici su je imali moædadesetak sekundi. Ronald Lopatny je pli-vao za loptu, osvojio ju je, a mi smo jedugo dræali i na kraju zabili. I slavili 13-11 pobjedu - prisjetio se tih dana Div saSave.

Naravno, zlatne se priËe ne zaboravlja-ju.

- SveËanost proglaπenja pobjednika idodjele medalja propustio sam zbog do-pinπke kontrole na kojoj sam proveo trisata. SuigraËi su me Ëekali i Ëekali, kadasam izaπao, zlatnu medalju uruËio mi jeMirko SandiÊ. A onda smo otiπli na sla-vlje.

Proslava je bila primjerena trofeju kojije osvojen.

- Naπu igru oboæavao je Meksikanackoji je bio vlasnik nekoliko lokala. Po-zvao nas je u svoj restoran, sve druge go-ste preselio je u drugi lokal i mi smo dojutra slavili uz marijaËe! Upamtio samadresu, Plazza Garibaldi.

Igrao je Bone i na Igrama u Münchenui Montrealu, ali tada odliËja nije bilo.

- U Münchenu smo moæda bili i najja-Ëi, ali pukla je naπa kemija. Stalno je re-prezentacija bila sastavljena uglavnomna principu pola iz Mladosti, pola iz Par-tizana. I premda smo bili ljutiti klupskisuparnici, u reprezentaciji smo dobrofunkcionirali. Te, 1972. nije iπlo.

BonaËiÊ Êe svoju πportsku filozofiju,koja ga je vodila i kao igraËa i kao trene-ra, saæeti u samo nekoliko rijeËi: “Uniπti-ti protivnika na sve moguÊe dopuπtenenaËine i u obrani i u napadu”.

Ali, priznat Êe da je punim angaæma-nom iπao samo protiv onih jakih, oni sla-

bini-

suga ni-

kadmogli

potpunomotivira-

ti. Kao te-melj uspje-

ha BonaËiÊÊe debelo po-

dcrtati zaje-dniπtvo.

Pobjeuje zajedniπtvo- Tjelesne predispozicije vaæne su u

vaterpolu, visina je svakako prednost.Vaæna je, kao i u svim momËadskimigrama, inteligencija. Mi smo kao narodjako nadareni za igre loptom. A osobitosu, za visoke domete u vaterpolu, vaænekarakterne osobine. To je πport u kojemupobjeuje zajedniπtvo, momËad.

Tragom takvog razmiπljanja BonaËiÊÊe velike zasluge i za svoja dva znaËajnapriznanja - proglaπen je i najboljim be-kom i najboljim centrom na svijetu - pri-pisati momËadi.

I kao trener Bone je bio trofejan. Naj-veÊi mu je uspjeh osvajanje Kupa europ-skih prvaka s Mladosti 1996. Nakon toga“mladostaπi” viπe nisu bili najbolji u eu-ropskoj eliti. Bili su blizu, dvaput i s Bo-naËiÊem, ali nisu dohvatili trofej.

- Mnogo se toga mora poklopiti za ta-kav uspjeh - reÊi Êe BonaËiÊ.

Bio je nakratko izbornik slovenskihvaterpolista, ali nije mu se ostvarila æeljada vodi i najbolje naπe igraËe.

- Nisam bio dovoljno lukav.Struka je tada bila za njegov izbor, ali

Ëelnici Saveza nisu.Na kraju, pohvalit Êe rezultate svojih

nasljednika.- Izvanredni su rezultati i naπih klubo-

va i reprezentacije. Jug je jak, Mladostisto, a nadam se da Êe Ratko RudiÊ na-slov svjetskih prvaka uspjeti osnaæiti no-vim trofejima, da Êe uspjeti zadræati kon-tinuitet sjajnih rezultata.

Ozren BonaËiÊ roen je 5. sijeËnja1942. u Zagrebu. Kao πestogodiπnji dje-Ëak poËeo je vjeæbati plivanje, a sa 15otiπao je meu vaterpoliste. CijeluigraËku karijeru proveo je u zagreba-Ëkoj AVK Mladosti, samo je na 10dana - tadaπnja su pravila to do-puπtala - posuen 1964. JVKPartizanu s kojim je u Zagrebuosvojio Kup prvaka europskihzemalja. S AVK Mladosti je bioËetiri puta pobjednik Kupa prvaka:1967.,1968., 1969. i 1971. Viπestruki jeosvajaË naslova dræavnog prvaka i kupa. Zareprezentaciju Jugoslavije nastupio je 96puta, Ëetiri puta zaigrao je na olimpijskimigrama. U Tokiju 1964. osvojio je srebrnumedalju, a Ëetiri godine kasnije u Meksikuzlatnu. U Münchenu i Montrealu ostao je bezodliËja. U riznici ima i Ëetiri bronËane meda-lje s europskih i svjetskih prvenstava. Bio jeproglaπen najboljim braniËem na svijetu, azatim i najboljim centrom. Nakon igraËke ka-rijere odmah je sjeo na trenersku klupu s di-plomom viπeg πportskog trenera steËenomna Kinezioloπkom fakultetu u Zagrebu. Je-dnu sezonu vodio je juniore Mladosti, a1979. preuzeo je prvu momËad s kojom jeosvojio po Ëetiri puta dræavno prvenstvo ikup, europski Superkup, Kup kupova i 1996.Kup prvaka. S kranjskim Triglavom osvojio jeMediteranski kup, naslov slovenskog prvakai osvajaËa kupa. Trenirao je i vaterpolisteMedveπËaka, Primorja i Brescie, a bio je iizbornik slovenske reprezentacije. BonaËiÊ jedanas umirovljenik, savjetnik u vaterpolskojπkoli HAVK Mladosti.

©est puta na krovu Europe

v a t e r p o l i s tONA»IΔ

12

M oderni se πport rodio uXIX. stoljeÊu u Engleskojkao rezultat novih

druπtvenih odnosa nakon graanskerevolucije, ali i nevjerojatnog osjeÊa-ja Engleza za igre i natjecanje. Do-voljno je reÊi da je ta nacija izmislilagotovo sve danaπnje πportove. Uovom su Ëlanku opisane druπtveneprilike vezane uz tjelovjeæbu i πport,koje su stvorile uvjete i prethodileprocesu nastanka modernog πporta.

Narodna nadmetanja Kako uzroke svake druπtvene poja-

ve treba traæiti u proπlosti, tako je i smodernim πportom, koji korijene vu-Ëe iz narodnih nadmetanja i igara. Sa-ma rijeË πport dolazi od starofrancu-ske rijeËi desport ili deport, koja zna-Ëi zabavu opÊenito, relaksaciju, bijegod obveza. Igre na otvorenom i na-dmetanja koja zahtijevaju snagu ispretnost na Otoku su bile popularneoduvijek. Kroz povijest su kraljeviuËestalo zabranjivali, a crkva osui-vala takve igre, ali Engleze se od njihteπko moglo odvojiti. Ako su se obli-ci zabave (rekreacije) i mijenjali svremenom, na to je daleko viπe utje-cala promjena ukusa ili mode, negolizakoni i zabrane. Istina je da ono πtoËovjek radi u svoje slobodno vrijemena najbolji naËin ocrtava njegov kara-kter, a u isto vrijeme taj karakter i

formira. Siromaπtvo ili obiËaji mogunekoga sprijeËiti da svoju dokolicuprovodi na naËin koji ga veseli, alibarem ga se ne moæe prisiliti da radiono πto ne æeli - ili, ako ga se i prisi-li, to onda nije dokolica. Isto se odno-si na cijelu naciju.

Druπtvena dogaanja vezanauz crkvu

U proπlosti su sva druπtvena doga-anja, pa tako i tjelovjeæbena, bilaËvrsto vezana uz crkvu. Neke su odtih igara bile i starije od krπÊanstva,ali s vremenom su se, kao i mnogidrugi poganski obiËaji, potpuno sto-pile s krπÊanskim svjetonazorom. Cr-kva je bila dio svakodnevice i svjeto-vnog æivota u tolikoj mjeri da je to izdanaπnje perspektive teπko i pojmiti.UobiËajeno je bilo pjevanje crkvenihpjesama na popularne melodije zasluæenja mise. Vjernici su slobodnopisali svoje zavjete po zidovima ilivjeπali zavjetne predmete po zidovi-ma i svodovima crkvi. Ne samo da suse unutar crkvi organizirale zabave iplesovi, nego su se unutar crkvenihdvoriπta prireivali hrvaËki dvoboji iborbe pijetlova. Klaenje je bilo sa-stavni dio takvih manifestacija. Po-znat je sluËaj borbe pijetlova u sa-mom svetiπtu crkve u Knottingu1639. godine (za πto su organizatoribili kaænjeni), ali i sluËaj sveÊenika

IznimanosjeÊaj za igrei nadmetanje

Povijesno gledano, moderni je πport nastao kaorezultat kompromisa, svojevrsnog sjedinjavanjastarog i novog, tradicionalnog i suvremenog, πto mu idanas osigurava neiscrpnu privlaËnost i popularnost

Ana PopovËiÊ

NASTANAK MODERNOG ©PORTA koji je joπ u XVIII. stoljeÊu ne samoprisustvovao igri fives (u kojoj dvoji-ca igraËa naizmjence dlanom udarajulopticu koja se mora odbiti o zidiznad zadane linije) u dvoriπtu crkveu Babcaryju, nego je i osvojio novacod oklade.

Engleski puËki nogometNeke su igre bile vezane uz odree-

ne crkvene praznike; takav je sluËaj sengleskim puËkim nogometom kojise tradicionalno igrao na pokladniutorak. Taj nogomet, koji porijeklovuËe iz antiËke rimske igre harpa-stum, bio je divlja, brutalna igra kojase igrala na ulicama, gotovo bez ika-kvih pravila. Suvremenici je opisujukao divljaËku i surovu igru, punu mr-ænje, bijesa i ekstremnog nasilja ko-jem je cilj ozlijediti protivnika. Nemasumnje da je puËki nogomet bio, ko-liko rekreacija, toliko i tuËnjava su-parniËki nastrojenih sela ili skupinaljudi. Joπ od XIII. stoljeÊa crkva je,dosta neuspjeπno, pokuπavala zabra-niti ili barem regulirati takve oblikezabave. Ozbiljnije promjene donoseprotureformacija ili katoliËka obnovau katoliËkim zemljama, a u Engleskojreformacija i puritanci, ali ni te sepromjene nisu dogodile preko noÊi.Veza izmeu svjetovnih igara s jednestrane, i crkvenih praznika i svetiπta sdruge, dugo je umirala.

Staro i novo U vremenu kada su informacije sla-

bo kolale, ljudi malo putovali i teπkoili nikako odræavali kontakte s udalje-nijim mjestima, vremenu bez radija,televizije i industrije zabave, ljudi subili mnogo kreativniji u osmiπljava-nju razbibrige i, osim toga, puno suse viπe zabavljali raznim igrama i na-dmetanjima. VeÊ i samim naËinomæivota u proπlosti bili su prisiljeni naveÊu fiziËku aktivnost, negoli smo midanas, u vremenu kada veÊina nas ne-ma samo sjedalaËke poslove, nego naneki naËin i æivote. Aristokracija jenjegovala svoje tradicionalne akti-vnosti: jahanje, lov, sokolarstvo, golf,maËevanje, uzgoj pasa, dok se pukzabavljao igrama s loptom, plesovi-ma, hrvanjem, πakanjem, trËanjem...Povijesno gledano, moæe se reÊi da jemoderni πport upravo i nastao kao re-zultat kompromisa, svojevrsnog sje-dinjavanja starog i novog, odnosnotradicionalnog i suvremenog, πto mui danas osigurava neiscrpnu privlaËnusnagu i popularnost.

13

UkinuÊe svih prijaπnjih zabrana

Nakon graanske revolucije 1688.godine, Engleska postaje ustavna mo-narhija. Padom apsolutne moÊi kraljapala je i moÊ crkve, a pod okriljemosobnih sloboda i vjerske tolerancijepoËelo se konstituirati novo, graan-sko druπtvo. Jedna od odredbi novevlade bila je ukinuÊe svih prijaπnjihzabrana koje su se odnosile na igre irekreaciju. U sklopu graanskih slobo-da otvorio se prostor za proizvoljno ra-spolaganje slobodnim vremenom.Osim toga, u novim druπtvenim okol-nostima, kad plemstvo viπe nije potpu-no nedodirljivo u povlasticama, dolazido prve drukËije interakcije izmeuaristokracije i naroda. Dvije klase po-Ëinju s novim interesom pratiti akti-vnosti jedni drugih. To je druπtvenaklima u kojoj se raao moderni πport,ali svakako treba moæda joπ i viπe na-glasiti temperament engleske nacije,nevjerojatnu ljubav Engleza za πport,natjecanje, boravak na svjeæem zrakukao i dubok osjeÊaj tradicije.

Literatura1. Holt, R. (1990). Sport and the British a mo-

dern history. Oxford: Oxford universitypress.

2. Olivová, V. (1979). Lidé a hry. Prag:Olympia.

3. Hole, C. (1949). English and Pastimes. Lon-don: B. T. Batsford Ltd.

Gore: Skup engleskihkraljevskihstreliËara

Desno:Utrka æena u

kojoj jepobjednica

osvojila koπuljukoja se vijori na

drvetu

Dolje:Lov sa psima.Pogled na parkHatfield.

14

©port u FrancuskojU domovini olimpizma i formule 1 πport zauzima vaæno mjesto u druπtvu.Prema statistiËkim pokazateljima iz 2003. godine, 71 posto djece s navrπenih15 godina bavi se πportom i nositelji su raznih diploma i licenci u πportu

Piπe Saπa Ceraj

EUROPA I ©PORT

U domovini Pierrea de Couberti-na, zaËetnika modrenih olim-pijskih igara, πport doæivljava

snaæan zamah, posebice nakon 1970.godine. Francuska je bila domaÊinolimpijskih igara pet puta, dva puta lje-tnih odræanih u Parizu 1900. i 1924. itri puta zimskih olimpijskih igara uChamonixu 1924., Grenobleu 1968. iAlbertvilleu 1992. godine. Na OI uAteni 2004. godine, francuski πportaπiosvojili su ukupno 33 medalje (11 zla-tnih, devet srebrnih i 13 bronËanih).

©portski propisiZakon o πportu i drugi propisi ek-

splicitno reguliraju podruËje πporta injegovu promociju u Francuskoj teosiguravaju jedinstven model povezi-vanja vladinih i privatnih tijela radiπto kvalitetnijeg razvoja πporta i πport-skih aktivnosti. Na temelju takvogmodela vlada delegira svog predsta-vnika u πportske saveze. Putem zako-na o πportu vlada je osigurala standar-de i osnovne zakonske okvire πporta,dok su putem zakona o zdravlju, obra-zovanju i drugih propisa definirana iostala podruËja πporta.

Vladine πportske institucijeOd 18. svibnja 2007. godine Mini-

starstvo mladih i πporta i Ministarstvozdravstva spajaju se u novo dræavnotijelo pod nazivom Ministarstvozdravstva, mladeæi i πporta koje jeodgovorno za provoenje i primjenuvladine politike, kao i za poticanjemladih na bavljenje πportom. Na regi-onalnoj i lokalnoj razini za πport suzaduæene 22 uprave, 83 upravna odje-

la, devet inozemnih uprava, 24 regio-nalna πportska centra i pet nacionalnihπportskih πkola i instituta. Na podru-Ëju opÊina s viπe od 20.000 stanovni-ka djeluju πportski forumi O. M. S.(Office Municipal des Sports) koji seudruæuju u forume na nacionalnoj ra-zini F. N. O. M. S. (Fédération Natio-nale des Offices Municipaux desSports). Nacionalni centar za razvojπporta (C.N.D.S.) dræavno je tijelo za-duæeno za razvoj πporta na lokalnojrazini i πporta za sve, te pruæa potporuUpravi za πport u njezinu radu. Prora-Ëun C.N.D.S.-a za 2006. godinu pove-Êao se 11 posto u odnosu na 2005. teiznosi 236 milijuna eura.

Nevladine πportske institucije

Francuski nacionalni olimpijski iπportski odbor, C.N.O.S.F. (ComitéNational Olympique et Sportif Fran-cais), najviπe je nevladino πportsko ti-jelo i predstavnik olimpijskog pokretau Francuskoj, Ëlan Meunarodnogolimpijskog odbora, u koji su udruæeninacionalni πportski savezi olimpijskihπportova, nacionalni πportski savezineolimpijskih πportova i nacionalnimultiπportski savezi. CNOSF je odgo-voran za pripremu πportaπa za odlazakna olimpijske igre i poveÊanje brojaπportskih objekata u zemlji. U Francu-skoj djeluje 87 nacionalnih πportskihsaveza s oko 170.000 πportskih klubo-va i 13 milijuna Ëlanova koji su razvr-stani u Ëetiri grupacije πportskih save-za: nacionalni savezi olimpijskih πpor-tova (Fédérations sportives olympi-ques), nacionalni savezi neolimpijskih

πportova (Fédérations sportives), na-cionalni studentski i πkolski πportskisavezi (Fédérations scolaries et uni-versitaires) i nacionalni savezi vjer-skih i kulturnih zajednica.

15

Vrhunski πportVlada je zaduæena za osiguravanje

uvjeta za socijalnu integraciju vrhun-skih πportaπa nakon zavrπetka πportskekarijere, dakle za razne πportske stipen-dije, posebne πportske πkole i sveuËi-liπta te razni πportski teËajevi. Nacio-nalni institut za πport i tjelesni odgoj,I.N.S.E.P. (Institut National du Sport etd´Education Physique), ima veoma va-ænu ulogu kad je rijeË o obrazovanju uπportu. Takoer, dræava potiËe za-poπljavanje vrhunskih πportaπa nakonzavrπetka njihove karijere te im i takopomaæe. Nacionalno povjerenstvo zavrhunski πport (C.N.S.H.N.) tijelo jekoje donosi strateπke odluke o vrhun-skom πportu kao πto su: nacionalna po-litika u vrhunskom πportu, odreivanjekriterija, podnoπenje izvjeπÊa o brojuvrhunskih πportaπa i druge odluke. Mi-nistar nadleæan za πport je predsjednikPovjerenstva, a Ëlanovi su predstavnicinacionalnog olimpijskog odbora, vr-hunskih πportaπa, πportskih sudaca i lo-kalne vlasti.

Financiranje πporta

Na temelju zakona o financijama iz2001. godine πport se financira dije-lom iz dræavnog proraËuna te igara nasreÊu (oko tri posto). Dræava takoerfinancira plaÊe djelatnika u nacional-nim πportskim savezima, dok se izgra-dnja πportskih objekata financira izsredstava Nacionalnog fonda za razvi-tak πporta (F.N.D.S. - Fond Nationalpour le Développement du Sport).ProraËun za πport u 2006. godini izno-sio je 969, a u 2007. je poveÊan 47 mi-lijuna eura.

ZakljuËakU domovini olimpizma i formule 1

πport zauzima vaæno mjesto u druπtvu.Prema statistiËkim pokazateljima iz2003. godine, 71 posto djece s navrπe-nih 15 godina bavi se πportom i nosi-telji su raznih diploma i licenci u πpor-tu. ©portski su savezi izdali 14,2 mili-juna πportskih licenci i 900.000 diplo-ma Ëiji su vlasnici mladi do 19 godina,πto pokazuje njihov velik interes za πport i obrazovanje u πportu.

Literatura

1. Le Roux, N., Camy, J. (1999). AnEssay on the French Sports System.

2. Remans, A.,Delforge, M. (1997).Sports Structures in Europe, Brussels

16

Iza svakog olimpijskog pobjednika stoje desecionih koji se nikada nisu popeli na postolje, a i izasvakog uspjeπnog nogometaπa deseci onih kojinisu bili dovoljno talentirani, ili im je grubi uletdrugog igraËa uniπtio zdravlje

U ovoj smo rubrici veÊ pisali opotrebi razvoja dvojne karije-re πportaπa, tj. omoguÊavanja

πportaπu da nakon πportske karijere po-Ëne raditi u “civilnom” zanimanju. Svimi volimo gledati i pamtiti uspjeπne:olimpijske pobjednike, nogometne re-prezentativce, πportaπe koji su πportskukarijeru zamijenili onom profesional-nog trenera i time se materijalno osigu-rali za æivot - no ne smijemo zaboravi-ti da su pobjednici u biti manjina.

Iza svakog olimpijskog pobjednikakojemu uza slavu slijede ozbiljni spon-zorski ugovori i dræavna renta stoje de-seci onih koji se nikada nisu popeli napostolje, a i iza svakog uspjeπnog no-gometaπa stoje deseci onih koji nisu bi-li dovoljno talentirani, ili im je grubiulet drugog igraËa uniπtio zdravlje.Dvojna karijera jednostavno mora pra-titi πportsku karijeru od samog poËe-tka.

Osnovna πkolaOsnovna πkola je ustavna, obrazo-

vna, pa i odgojna obveza. Znanja iiskustva koja se tu stjeËu neizostavnasu za mladu osobu. Nekakvo odvojenoili dopisno πkolovanje jednostavno nedaje sve ono πto osnovna πkola moradati; a to je, meu ostalim, i socijaliza-cija i djelovanje u druπtvenoj sredinikoja zna biti koji put i pomalo okrutna- no bitna je za razvoj djeteta.

Mladom πportaπu je potrebno datinajbolje u sklopu redovnog πkolova-nja, a to je u prvom redu jednosmjen-ski rad osnovne πkole, koji u velikojmjeri omoguÊava lakπe usklaivanje streniranjem. Jednosmjenski rad πkolaje veÊ dugo cilj, ali naæalost, u velikimgradovima joπ godinama neÊe bitiispunjen - πto ne znaËi da na to ne tre-ba stalno podsjeÊati.

Nadalje, potrebno je organiziranopomagati mladom πportaπu koji jezbog obveza ili ozlijede izostao s dije-la nastave. Ne u obliku povremene ini-cijative - nego kao dio ureenog postu-pka unutar obrazovnog sustava.

Loπije ocjene zbog aktivnog bavlje-nja πportom nisu poæeljne, posebno uniæim razredima, stoga je bitno uskla-diti πkolske i πportske obveze. Mlaiπkolarci su priliËno “πtreberski” nastro-jeni, uspjeh u ocjenama je jednakdruπtvenom uspjehu. Dijete koje jezbog aktivnog bavljenja πportom neπtoloπije u ocjenama dobiva iznimno ne-gativnu poruku; i druga djeca πport po-Ëinju povezivati s neuspjehom, a ne s

©PORT I DRU©TVO

Piπe Goran VojkoviÊ

Dvojna karijeramora pratitiπportsku od poËetka

BRAΔA SINI©A iNIK©A SKELIN: I πport i studij

17

iznimnim trudom i radom koji uz mno-go znoja dovode do uspjeha. U viπimrazredima se to promijeni, uspjeπanmladi πportaπ postaje Ëesto razredni ju-nak, ali i tu mu treba pomoÊi: dobreocjene trebaju mu za daljnje πkolova-nje.

Potreban je angaæman svih koji suzaduæeni za πkolovanje i odgoj djeteta:uËitelja, psihologa, roditelja i trenera.Povremeno treba sjesti, popriËati oπkolskim i πportskim obvezama, vidje-ti je li dijete premoreno ili se dobrosnalazi - to je neπto πto mora biti redo-vno i uobiËajeno, a ne neπto πto se do-gaa tek kada nastupe problemi.

Srednja πkolaZanimljivo je da je srednjoπkolsko

obrazovanje kategorija koja je u Hrvat-skoj najbolje prilagoena πportaπima -dopisna πkola, koja je nekada ugla-vnom sluæila za stjecanje srednjoπkol-skog obrazovanja uz rad, danas je mje-sto gdje se πkoluje relativno mnogomladih πportaπa: radi se samostalno,odnosno uz individualne i grupne kon-zultacije, piπu se kontrolne zadaÊe iizlazi na ispite. U dopisnom obrazova-nju u Hrvatskoj postoji mnogo isku-stva, sustav je razvijen i πirokog spek-tra smjerova. Tako Centar za dopisnoobrazovanje “Birotehnika” (www.bi-rotehnika.hr) nudi nekoliko smjerovaËetverogodiπnje πkole: ekonomist, ko-mercijalist, poslovni tajnik, upravni re-ferent, turistiËko-hotelijerski komerci-jalist, hotelijersko-turistiËki tehniËar,tehniËar zaπtite osoba i imovine teopÊu gimnaziju; a nude se i trogodiπnjiprogrami: prodavaË, kuhar, konobar,zaπtitar osoba i imovine te pekar. Po-stojanje gimnazije omoguÊava nasta-vak πkolovanja na bilo kojem fakulte-tu, dakle sustav je zaokruæen.

Kako tu nema svakodnevne rutineodlaska u πkolu na roditeljima (ali i natreneru u kojeg se obiËno ima najviπepovjerenja!) je da mladog πportaπausmjere prema knjizi. Sustav πkolova-nja je fleksibilan, moæe se i produljitibez klasiËnog padanja razreda, ali kodovakvog rada iznimno je bitno koduËenika stvoriti radne navike, koje Êemu na fakultetu biti nuæne. Spomeni-mo joπ - ako mladi πportaπ iz bilo ko-jeg razloga prekine aktivnu πportskukarijeru, treba porazmisliti (u razgovo-ru s psihologom) o vraÊanju u redovnisustav πkolovanja. Promjena ritma ko-ju uzrokuje prestanak treninga, viπakvremena i manjak redovnih obveza ni-su dobra kombinacija! Opet: roditelji,

psiholozi, struËnjaci za obrazovanje idrugi moraju suraivati i pronaÊi naj-bolje rjeπenje.

FakultetiOno πto kod dvojne karijere u Hrvat-

skoj joπ nitko nije pravilno istraæio jestkako bi aktivni πportaπi trebali studira-ti sukladno bolognskom sustavu. Nai-me, bolognski studij ne poznaje klasi-Ëno izvanredno studiranje, gdje se upravilu dolazilo samo na ispite. Premanovom sustavu postoji student koji jeoptereÊen puno radno vrijeme i studentkoji je optereÊen dio radnog vremena -drugi je model predvien za studiranjeuz rad, traje dulje, predavanja se ugla-vnom organiziraju popodne, programimogu biti i skraÊeni, ali je redovnaaktivnost na fakultetu obveza. Jedno-stavno, model po kojem bi student do-lazio samo na ispite viπe ne postoji.

Izvanredno studiranje po novom mo-delu (ako se viπe uopÊe moæe nazvati

tako) i dalje je vremenski manje opte-reÊujuÊe od redovnog, ali nije predvi-eno da student ode na jednomjeseËnepripreme u doba predavanja. Jednosta-vno, neÊe dobiti nuæne potpise da biuopÊe mogao pristupiti ispitu. U ino-zemstvu postoje i punovrijedni on-linestudiji: studira se prouËavanjem litera-ture, pisanjem eseja i ispitima pomoÊuraËunala, tako da nema obveznih pre-davanja i vjeæbi - naravno, na smjero-vima gdje je takav naËin studiranjamoguÊ, πto bi za πportaπe bilo idealno,ali u Hrvatskoj joπ takvih studija nema.

Dakle, postavlja se ozbiljno pitanjestudiranja πportaπa uz obveze na fakul-tetu koje nameÊe provoenje Bologne.A kako se odgovor krije unutar istogMinistarstva, treba se nadati da Êemotaj model i dobiti, i to tako da bude ja-san, univerzalan i javno objavljen, ka-ko bi svi naπi πportaπi-studenti znalikoje su im obveze i koje su im povla-stice.

DUJE DRAGANJA: Preko Berkeleyja do olimpijskog srebra u Ateni

18

P salmi pripadaju u najpozna-tije biblijske tekstove. Zadi-vljuje ipak Ëinjenica da se u

njima nalaze crte zdrave πportskepedagogije.

IdealiU psalmima je Bog prisutan kao

jasan ideal koji ispunja Ëovjeka,usmjerava njegove sile i potiËe ga.Bog je opisan, primjerice, kao“svjetlost i spasenje” u æivotu oso-be (Ps 27,1). Cijela zajednica Ëujepoziv: “u njega gledajte i razveseli-te se!” (34,6). Pravi ideal privlaËipozornost, daje snagu i motivira.

OsjeÊaj sigurnosti fascinantan je,povjerenje toliko da se Ëovjek viπeniËega ne boji i idealistiËki pita:“pred kime da strepim?” (27,1).Upravo πportaπ Ëesto mora pronaÊiizvor odvaænosti i snage da iziepred pretpostavljeno ili realno na-dmoÊnijeg napadaËa.

»vrsto srceVelik zadatak na ulasku u πportski

æivot jest nadvladati strah. Psalmiopetovano pozivlju na junaπtvo. Nisuoni tek molitva, Bogu upuÊena, negojasno Ëovjeka sokole da pronae izvorpouzdanja. “OjunaËi se!” (27,14) -potiËu izravno, na valjani temelj ju-naπtva. I ovaj Êe poziv biti proπiren uohrabrenje koje vrijedi ne samo za po-jedinca nego za cijelu zajednicu: “Bu-dite hrabri i jaka srca” (31,25).

Rezultati su Ëudesni. Trenutak sreÊedonosi veliku sigurnost u sebe: “NeÊuse pokolebati nikada” (30,7). Zadatakostaje da samopouzdanje bude realnoutemeljeno, sukladno dubinskoj ljud-

skoj æelji: “o da se ne postidim nika-da” (31,2). Psalmi svjedoËe da Ëovjekkoji je ispunjen i noπen pravim idea-lom uæiva slobodu “od straha svako-ga” (34,5).

Joπ jedno pedagoπko pravilo po-navljaju psalmi. Ako æelim pogoditicilj i postiÊi uspjeh, ne smijem do-pustiti ljutnji da me svlada ni da mevodi osjeÊaj srdæbe (37,1.8). Razu-mijemo da se treba smiriti i stiπatignjev kako bismo mogli prikupiti si-le i usmjeriti ih na napor koji slijedi.Ali psalam dodaje i praktiËan napu-tak: “Ne æesti se na onog koji imasreÊe” (37,7). Kolika je opasnost odkrivih poteza kad protivnicima odje-dnom pogoci pou za rukom, najbo-lje znaju iskusni treneri!

©port moæe pomoÊi mladom Ëo-vjeku u zdravoj socijalizaciji, jertraæi od njega da izae iz zaπtiÊenogkruga obitelji. Mora prijeÊi prag inapustiti roditeljsku toplinu, uÊi uveliki svijet. Psalam i o tome govo-ri, istiËuÊi da istinski ideal kojemuposveÊujemo æivot vrijedi i “ako meotac i mati ostave” (27,10).

Psalmi ocrtavaju osobitu hrabrostkoja Ëovjeka ispunja i potrebna muje da stane pred mnogo ljudi. Taj re-alan i zahtjevan zadatak, koji πportdonosi sa sobom, nalazi odgovor:“neka se vojska protiv mene utabo-ri, srce se moje ne boji” (27,3). ©to-viπe, Sveto pismo upozorava i napritisak medija koji je povezan suspjehom. Psalmist svjedoËi: “mno-gima postadoh Ëudo” (71,7).

Protivnicima ususret©port donosi susret s onima koji

me æele pobijediti, koji - veÊ iz sa-

Bog psalama jest lukavi playmaker kojipronalazi prostor na terenu i vodi nogesvoga suigraËa "na prostran put" (Ps 31,9)

NeÊu zadrhtati

RELIGIJA I ©PORT

Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

Berlinska katedrala, snimio Daniel Schwen (2007.)

19

mih natjecateljskih razloga - æele mojporaz. Psalmi su puni zaziva koji smje-raju upravo na takvo iskustvo. Molitvaje to koja lijeËi preuranjeni strah, a ouspjeπnosti svjedoËi usliπanje: “posti-eni su i posramljeni oni πto traæe mo-ju nesreÊu” (71,24).

Psalmi govore o pravoj “navali”(27,2; 32,6). Vrlo precizno istiËu i ru-ganje koje treba izdræati: “razvaljujusvoja usta na me i govore ‘Ha, ha, vi-djesmo oËima svojim!’”(35,21). Doj-mljiva je taktika koju kao pomoÊ nala-zimo: psalmist “izdiæe glavu” (27,6) itime ne naznaËuje samo svijest o vla-stitoj vrijednosti koja je u takvim prili-kama odluËujuÊa, nego sugerira i vrlopraktiËan strateπki postupak - trebaimati pregled nad onim πto se zbiva naterenu i razumjeti cijelu situaciju.

Tijelo je vaænoS kojom potankoπÊu psalmi opisuju

opipljivu Boæju prisutnost u æivotu Ëo-vjekovu! Vjera nije nikakav skok u na-zadnjaËku, polumagijsku praksu, negoje svjesno prepuπtanje u ruke vrsnomtreneru. Pslamist svjedoËi iz osobnogiskustva: “Ruke mi za borbu uvjeæba, imiπice da luk napinju” (18,35). Bogpsalama nije oronuli starac s bradom,nego lukavi playmaker koji pronalaziprostor na terenu i izvodi noge svogasuigraËa-uËenika “na prostran put”(31,9). Psalmist je naπao onoga koji“uËvrπÊuje korake Ëovjeku”, pa uz ta-kav oslonac “ako i posrne, ne pada”(37,23s).

Pslami se opetovano vraÊaju i na“kosti” (31,11; 32,2; 35,10) - sliku du-blje strukture i cjeline. I tu upozorava-ju na blizinu Boga koji ne samo da sto-luje na nebesima, nego je zainteresira-no prisutan: “Ëuva kosti” pravedniko-ve (34,21). Odatle odvaænost dovoljnai za krajnji napor, neÊe je zaplaπiti nisama smrt. Upravo taj psalam, naime,objaπnjava: “nijedna mu se kost neÊeslomiti” i time ocrtava sudbinu Raspe-toga.

Literatura1. TomiÊ, C. (1986), Psalmi. Kratki uvod i tu-

maË, Zagreb.2. Schmidt W. H. (1996), Alttestamentlicher

Glaube, Neukirchen-Vluyn.3. Groß, H. / Reinelt, H., (1977), Das Buch der

Psalmen, Leipzig.4. Dahood, M., Psalms. Introduction, transla-

tion and notes I.-III., New York (1966-1970)

Nije dosta koplje, potreban je i πtit.

S kim se oznojiπ, toga upoznaπ.Imaπ li pravo uporiπte, moæeπ pred tisuÊe.

Hrabrost traæi vjeæbu kao i miπiÊi.

i s k r i c e✴ ✴

Obrisi gradiliπta u Pekingu.Vedro je nebo netipiËno za lokalnu klimu.

Snimio: Felix Andrews (2006.)

20

P rva hrvatska æenska ekspedi-cija “Cho Oyu 2007”veÊ je usamoj ideji izazvala dovoljnu

pozornost medija da ne promakne ne-zapaæeno. Sama Ëinjenica da se dva-desetak æena uspjelo ujediniti na zaje-dniËkom zadatku za zlobnike je bilodovoljno za vijest, bez obzira na na-dmorsku visinu, ali treba joπ jednomponoviti nekoliko tehniËkih podatakavezanih uz πportsku dimenziju ovogaokupljanja. Himalajski vrh Cho Oyu -ili Tirkizna boæica, kao πto smo veÊ,nadamo se, svi nauËili - nalazi se8201 metar iznad mora i s tim poda-tkom dræi πesto mjesto u apsolutnojkonkurenciji. Mount Everest (ili Cho-molungma, da ostanemo pri lokalnojtoponimici) udaljen je samo tridese-tak kilometara, otprilike kao JapetiÊod Sljemena. Ako ste se ikada pitalizaπto vam stjuardesa ne dopuπta daotvorite prozor na toj visini, spomeni-mo da se temperature spuπtaju do mi-nus 50, da vjetrovi puπu brzinom ve-Êom od 200 kilometara na sat i da jegustoÊa kisika otprilike tri puta manjanego ste navikli.

Takvom izazovu odazvale su se do-sad samo tri æenske ekspedicije - dvi-je ameriËke i jedna kineska - tako dasu naπe dame postavile ne samo naci-onalni nego i kontinentalni rekord utoj disciplini.

Road to HellPrvi dio tima otputovao je u Nepal

sredinom kolovoza, jer su se Ëlanicetrebale podvrÊi aklimatizaciji koja jeukljuËivala i trenaæne uspone na okol-ne pettisuÊnjake. Krajem kolovozaekipa se kompletira u mitskome Kat-hmanduu i u monsunskim uvjetimaprelazi u kinesko podnoæje Himalajeiz kojeg Êe krenuti u najofenzivnijidio pothvata. Na internetskim strani-cama Hrvatskoga planinarskog save-za tih se tjedana vodila neka vrsta ko-lektivnoga bloga ekspedicije πto ga izdana u dan prati mnogo navijaËa kojise slaæu u procjeni da je ova generaci-ja posebna dragocjenost hrvatskogaæenskog alpinizma.

Ni taj, tranzitni dio ekspedicije, ko-ji se u æargonu penjaËa diËi okreplju-juÊim nazivom Road to Hell, nijeliπen odreenih posebnosti. DarkoBerljak, tajnik planinarskoga saveza ijedan od nekoliko muπkih logistiËaraekspedicije, objaπnjava: “Za æivce pu-tnika dobro je da se vozi po noÊi, ka-ko se ne bi vidjelo da kotaËi prolazepo samom rubu viπe stotina metaradubokih ponora”.

Sama Ëinjenica da se dvadesetak æena uspjeloujediniti na zajedniËkom zadatku za zlobnike je bilodovoljno za vijest, bez obzira na nadmorsku visinu.No priËa ide dalje: naπe su alpinistice s Cho Oyuaprimijetile da tridesetak kilometara istoËnije strπineπto πto im izgleda... kao novi poziv u πetnju!

Njeæni zagrljaj leda

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Piπe Ratko CvetniÊ

21

Boæica otvara prozorJedan dio ceste uruπava se nekoliko

dana nakon prolaska hrvatske ekipeπto je uobiËajena posljedica sezonskihciklonalnih i anticiklonalnih propuhi-vanja koja se veÊ nadmeÊu nad cije-lim podruËjem Himalaje. U situaciji ukojoj druge ekspedicije zajedno sasvojim πatorima i bocama za kisik je-dna za drugom bivaju doslovno otpu-hane u sigurnost podnoæja, naπe sedjevojke oprezno primiËu cilju. Utom Ëasu Hrvatice su najviπa æiva bi-Êa na planetu (u πto, zapravo, mi osta-li nikad nismo ni sumnjali). Ono πtovrebaju, stiπËuÊi zube u zametenimlogorima pod samim krovom svijeta,jest kratkotrajna milost povoljnogvremena, tzv. prozor koji Êe im omo-guÊiti da finiπ pokuπaju u koliko-toli-ko podnoπljivim okolnostima.

Napokon, u prvim minutama 2. li-stopada, kad je veÊ istjecala priËuvapenjaËkoga vremena, Tirkizna boæicanakratko otvara svoj prozor, dovoljnoda se tri rijeËke Ëlanice ekspedicije,sestre Iris i Darija BostjanËiÊ i Vedra-na SimiËeviÊ - pokretane na minus 30onim tihim, ali visokooktanskim pri-morskim “krepat, ma ne molat”, oti-snu iz mjeseËinom obasjanog Logora3 na posljednju dionicu. Nakon πest ipol sati zavrπnoga juriπa, nekolikominuta nakon podneva zabole su hr-vatsku zastavu na sam goli vrh ChoOyua. Sutradan isti su pothvat pono-vile joπ dvije Ëlanice ekipe: ZadrankaJana MijailoviÊ, jedina majka meuËlanicama ekipe, i Marija MaÊeπiÊ izZagreba. Cho Oyu je pod nogama!

Njeæni zagrljaj ledaApsolventica zagrebaËke Akademi-

je likovnih umjetnosti Irena GayatriHorvat i Maja Danica PeËaniÊ, profe-sionalna art-fotografkinja, na izloæbi“Njeæni zagrljaj leda”, koja je do pri-je neki dan bila postavljena u galerijiArt Point Centra u Zagrebu, ostavilesu nesvakidaπnju zabiljeπku, vrlo oso-bni doæivljaj ovoga πportskog pothva-ta. Riskiramo da nam se tekst u ovomdijelu obilato prelije u jednu od susje-dnih rubrika - ©port i umjetnost - aliizazov je naprosto prevelik.

Slikarica, pjesnikinja i alpinisticaIrena je, naime, jedna od Ëlanica ek-spedicije Ëija je uloga u ovoj avanturi

sezala do Logora 1 na visini od 6500metara. To je, da podsjetimo, pet kilo-metara viπe od Parnasa. Maja je “izperspektive alpinistiËkog autsajdera”fotoaparatom pratila Irenine pripremeza put na Himalaju priloæivπi njeænomzagrljaju πporta i umjetnosti nekolikoslikopisnih chiaroscura. Poetski pri-nos izloæbi, svojevrsnu posvetu meta-fiziËkoj ljepoti krova svijeta, IrenaGayatri Horvat zavrπila je strofomobojenom tirkiznim odsjajem haikua:

I odjednom, ispuni se njeænoπÊuSamoÊa planinskih vrhova,PozivajuÊ' me u πetnju.

I kao πto smo u proljetnome brojuOlimpa tekst o Dariji BostjanËiÊ, oËi-toj ovisnici o adrenalinu, zavrπili nje-nom najavom uspona na Tirkiznu bo-æicu, ovaj Êemo zavrπiti najavom odkoje Ëovjeka doista prolaze srsi. Nai-me, naπe su alpinistice s Cho Oyuaprimijetile da tridesetak kilometaraistoËnije strπi neπto πto im izgleda...kao novi poziv u πetnju.

Literatura1. Horvat, Irena Gayatri; PeËaniÊ, Maja Danica

(2007): Njeæni zagrljaj leda. Zagreb: Zagreba-Ëki holding.

2. www.agm.hr/dartpoint.php, mreæne stranice za-grebaËke galerije i knjiæare Art Point Centar.

3. www.plsavez.hr, mreæne stranice Hrvatskogaplaninarskoga saveza, srediπnje planinarskeudruge u Republici Hrvatskoj.

22

SlovaËka Povijest slovaËkog studentskog πporta

datira od 27. lipnja 1919. godine, kada jeosnovan prvi Studentski klub u sklopukojeg su bili organizirani treninzi u atle-tici, odbojci, koπarci, nogometu, boksu,maËevanju i tenisu. »etiri godine kasni-je, 1923. godine, osnovan je SlovaËkiπportski sveuËiliπni klub. Na pojedinimsveuËiliπtima poput Bratislave, Praga,Brna poËinju se osnivati πportska stu-dentska druπtva i organizirati meusveu-Ëiliπni πportski susreti, prethodnica naci-onalnih πportskih studentskih natjecanjakoja se provode viπe od dvadesetak godi-na.

Povijesni “Sokol” koji je okupljaoπportske radnike u vrijeme bivπe »eho-slovaËke nakon 1948. godine u Slova-Ëkoj se mijenja u novo ime πportskih or-ganizacija, “Slavia”. Godina 1953. bilaje iznimno vaæna za studentski πport. NasveuËiliπtima SlovaËke osnovani suodjeli za tjelesno vjeæbanje i πport koji usvom punom nazivu sadræe i rijeË “Sla-via”. Mnoga od njih djeluju i danas s ne-kim malim promjena u nazivu. Od naj-poznatijih vrijedno je spomenuti SláviaUniverzita Komenského i Slávia SlovakTechnical University u Bratislavi teSlávia Koπice, Slávia Æilina i Slávia Ni-tra.

Povijesna dogaanja utjecala su nausporedni razvoj slovaËkog i Ëeπkog stu-dentskog πporta. Nakon federalizacije»ehoslovaËke 1968. osnovana je Slova-Ëka unija sveuËiliπnog πporta koja, uzmanje izmjene, djeluje i danas pod nazi-vom SlovaËka sveuËiliπna πportska orga-nizacija koja 1993. postaje Ëlanicom Me-unarodne federacije sveuËiliπnih πport-skih organizacija (FISU). Na meunaro-dnoj sceni obje nacionalne studentskesveuËiliπne πportske organizacije pozna-te su po kvalitetnoj suradnji i organizaci-ji mnogobrojnih meunarodnih πportskihpriredbi, poput Zimske univerzijade1964. i 1978. godine u ©pindleruv Mlÿnte 1987. godine u ©trbské Pleso i Poprad-Tatry 1999. godine, Svjetskog sveuËi-liπnog rukometnog prvenstva 1971. uPragu. Nekoliko sastanaka FISU-ovaIzvrπnog odbora odræano je u Bratislavi1977., 1985., i 1998. godine. SlovaËkasveuËiliπna πportska organizacija bila je1994. organizatorom i domaÊinom Svjet-skog sveuËiliπnog rukometnog prvenstvaza studentice i Svjetskog sveuËiliπnogskijaπkog prvenstva u kajaku na divljimvodama 2000. U dostupnoj literaturi po-sebno se istiËe kvalitetna organizacija19. te Zimske univerzijade odræane1999. godine u Poprad-Tatry sa 1412studenata πportaπa iz 40 zemalja te 4000volontera koji su sudjelovali u organiza-

Studentski πport srednjoistoËnih europskih dræavaPoljske, »eπke i SlovaËke karakteriziraju tradicija

i kvalitetan sustav, iskustvo i uspjesi u organizaciji velikih studentskih πportskih priredbi

te povijesna i danas poznata i priznata imena"Sokol" i "Slavia", sadræana u nazivima Ëeπkih i

slovaËkih πportskih klubova i saveza

Zemlje srednjoistoËne

Europe

STUDENTSKI ©PORT

Piπe Romana Caput-Jogunica

23

ciji. Zimska univerzijada 2001. godineodræana je u Zakopanima, a SlovaËka jeosvojila πest medalja (u biatlonu MartinaChwarzbacherová, zlatna medalja u ho-keju…). Milan Haborak je dosad naju-spjeπniji slovaËki student koji je osvojiosedam medalja na univerzijadama u ba-canje kugle.

»eπkaKao πto je u SlovaËkoj simbolom πpor-

ta “Slavia”, u »eπkoj je “Sokol” najstari-ja πportska organizacija koju, osim πpor-ta, karakterizira promicanje patriotizma idemokratskih ideja. Velika πportska pri-redba Spartikiada koja je prvi put odræa-na 1921. godine, tek nakon 1948. posta-je u pravom smislu rijeËi velika πportskapriredba pod utjecajem aktualnog politi-Ëkog okruæenja. Danas, »eπka sokolskaorganizacija (»OS) okuplja 57 πportova injeni su ciljevi usmjereni na razvoj pro-grama πportskog i rekreativnog tjelesnogvjeæbanja graana, ukljuËujuÊi i osobe sposebnim potrebama. Prema dostupnimstatistiËkim podacima »OS okuplja 1100πportskih udruga i oko 190.000 Ëlanova.

»eπka organizacija sveuËiliπnog πporta(»AUS) je multiπportska organizacijakoja okuplja 43 visokoπkolska πportskasaveza i pridruæenu sveuËiliπnu tehniËkuπportsku organizaciju. SveuËiliπnu tehni-Ëku πportsku organizaciju i partnerskiodnos s nacionalnim savezom za stu-

dentski πport, prema dosadaπnjim anali-zama u Olimpu, nalazimo prvi put. Stu-dentska organizacija tehniËkih πportovatzv. »eπka organizacija akademskih te-hniËkih πportova okuplja studente kojiimaju interes za tehniËke discipline usljedeÊih osam πportova: πportsko gaa-nje, biatlon (zimski i ljetni), ronjenje,plivanje s velikom perajom, zrakoplov-stvo, slobodno letenje, zmajarstvo i zra-koplovno modelarstvo. Godine 2010.»AUS Êe proslaviti 100. obljetnicu rada.

PoljskaPoljska ima dvije πportske organizaci-

je na nacionalnoj razini koje su nadleæneza natjecateljski πport: Multidisciplinar-

nu federaciju i Poljsku πportsku organi-zaciju. Prvoj pripada studentski πportodnosno SveuËiliπna πportska organiza-cija (AZS), ©kolska πportska organizaci-ja, ©portska organizacija za πportaπe s in-validitetom… Glavni ciljevi te multidi-sciplinarne organizacije odnose se naosiguravanje πportskih programa u πpor-tu i πportskoj rekreaciji, organizacijuπportskih natjecanja, ostalih πportskih iπportsko-rekreativnih priredbi te πport-skih studentskih kampova, informiranje ipromicanje tjelesnog vjeæbanja, osigura-vanje uvjeta za πkolske πportske klubovete organiziranje struËnih seminara zaprofesionalce i volontere u πportu.

24

P ropitivati multidimenzionalneodnose izmeu Ëiste igre (lu-dus, paidia), vjeπtine i πporta

kao strukturirane aktivnosti, podrazu-mijeva promiπljanje πporta kao sasta-vnog dijela suvremene kulture, πto uje-dno znaËi krenuti od razumijevanja Ëo-vjeka kao homo ludensa. Prema Hui-zingi, kultura se ne raa iz igre kao æi-va voÊka koja se odvaja iz starog sta-bla, nego se razvija u igri, kao igra.IgraËki karakter bitno je antropoloπkoobiljeæje suvremene kulture, iako πport,postajuÊi strukturiranom aktivnoπÊu,polako napuπta podruËje igre i postajestvar po sebi, neπto drugo.

Igra je "neπto drugo"Igra je dobrovoljna radnja ili djela-

tnost koja se odvija unutar nekih utvr-enih

vremenskih ili prostornih granica,prema dobrovoljno prihvaÊenim, ali ibeziznimno obaveznim pravili-ma, kojoj je cilj u njoj sa-moj, a prati jeosjeÊaj nape-tosti i radostite svijest da jeona “neπto dru-go”, nego “obiËni æi-vot”. (Huizinga, 1992.).

Koncept πporta kao Ëiste igre(play), utemeljen je na odreenju Ëo-vjeka kao homo ludensa. Odreenjeigre kao samodostatne, samosvrho-vite djelatnosti (play) odnosi se napet (Huizinga, 1992.), odnosnoπest (Caillois, 2001.) osno-vnih znaËajki. Igra je, dakle,slobodna (po vlastitom izbo-ru odluËujemo u koju Êemo se

igru i kada ukljuËiti); izdvojena (ogra-niËeno trajanje igre u vremenu i prosto-ru); neizvjesna (njen tijek i krajnji re-zultat nisu predvidivi); neproduktivna ineutilitarna (krajnji ishod nisu materi-jalni produkti, a svrha je aktivnosti unjoj samoj); ima vlastitu realnost (vri-jede pravila posebne realnosti) i ima fi-ktivni karakter (ona je realnost posebnenaravi), πto govori da ona predstavljasvijet za sebe.

Igra kao vjeπtina je poludragovoljna aktivnost

Roger Caillois, nastavljajuÊi se svo-jom antropoloπkom studijom “Man,Play and Games” na “Homo Ludens”Johana Huizinge, razvija meukon-cept izmeu Ëiste igre i πporta.Taj se meukoncept odnosi naigru kao vjeπtinu (game),omeenu

pravilima, a koji je meukoncept uje-dno i poveznica izmeu play i sport.Caillois uvodi svoju podjelu kojom do-datno raπËlanjuje spomenuti meukon-cept, te razlikuje Ëetiri tipa igara: agon(natjecanje i vjeπtina); alea (igre na sre-Êu); mimicry (igre preruπavanja) i ilinx(igre zanosa). U meukonceptu igre πtoga razrauje Caillois, u prvom su planuvjeπtina izvedbe i pravila, ali i obiljeæjadruπtvenokulturnog okruæenja. Igrakao vjeπtina poludragovoljna je akti-vnost, dakle jer je odreena pravilimakoja omeuju prostor igre (game) kaomeukoncepta. Igra kao sreÊa i vjeπtinanije viπe Ëista igra i neutilitarni zanos,ali joπ nije do kraja prestrukturirana uπport.

Pomak πporta izvan podruËja igre

Povijesno motre-

Êi, πport se razvi-jao ovisno o socijal-

nim i klasnim okolno-stima u kojima je isprvabio strogo odvajan od uti-litarnih gospodarskih ci-ljeva i zadræavan u se-

gmentu slobodnog vre-mena tzv. dokoliËar-

ske klase. Danas jeπport dostupan

πirokim socijalnimslojevima, u akti-

vnom i pasivnom smi-

Svladana izvanjskim motivima, igra je prostorno i vremenski omeena iuozbiljena te, optereÊena rezultatom, postaje neπto sasvim drugo -

suvremeni πport. Prostor joj je, nadalje, i antropoloπki suæen, tako da sedanas, moæemo slobodno reÊi, igraju joπ samo djeca

Od igre do πportaFILOZOFIJA ©PORTA

Piπe Drago VujeviÊ

25

slu, dok su samo neke πportske akti-vnosti rezervirane za povlaπtenu elitu.Institucionalizacija πporta dogaa se usvim elementima Ëovjekove ludiËkeaktivnosti, i to novovjekovnim poma-kom πporta izvan podruËja igre. Svla-dana izvanjskim motivima, igra je pro-storno i vremenski omeena i uozbilje-na te, optereÊena rezultatom, postajeneπto sasvim drugo - suvremeni πport.Prostor joj je, nadalje, i antropoloπkisuæen, tako da se danas, moæemo slo-bodno reÊi, igraju joπ samo djeca.

Preobrazba igre u πportUkratko, kako se ide od koncepta Ëi-

ste igre, preko meukoncepta - igra kaosreÊa i vjeπtina - prema πportu kao stru-kturiranoj aktivnosti, vidljive su brojnepromjene. Tu je nuæno pridodati jednood odreenja πporta koje sabire sve unjemu danas prisutne znaËajke.

Prema Mcphersonu, Curtisu i Loyu(nav. prema ÆugiÊ, 1996.) πport je stru-kturirana, ciljno-usmjerena, kompetiti-vna, na borbi utemeljena, ludiËka

(igraËka) tjelesna aktivnost.Preobrazba igre u πport po-sljedica je, dakle, træiπnogusmjerenja suvremenogdruπtva u svim njegovimsegmentima. NapuπtajuÊipodruËje igre suvremenise Ëovjek otuuje od vla-stitih ontoloπko- antropo-loπkih obiljeæja, sve ma-nje opstojeÊi kao homo ludens.

»ista se igra pretvorila u posao

Igru kao igru nadomjestilo je surovo,bespoπtedno natjecanje koje u suvre-menom druπtvu proæima sve segmenteËovjekova æivota, od rada do zabave.Natjecanje je, kao simbol uËinkovito-sti, potisnulo agonalni element te dove-lo do razvoja πporta ne primarno kaoigre, nego kao naporne produktivisti-Ëke aktivnosti kojoj je cilj rekord ili po-bjeda po svaku cijenu. »ista se igra, ko-ja postoji kao stvar po sebi, leprπava,izvanvremenska, nepredvidiva i slobo-

dna aktivnost, kakvom je vide i tumaËeHuizinga i Caillois, pretvorila u Ëistuprodukciju, posao, svrhu.

Literatura1. Caillois, R. (2001). Man, Play and Ga-

mes. Chicago: University of IllinoisPress.

2. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Za-greb: Naprijed.

3. ÆugiÊ, Z. (1996). Uvod u sociologijusporta. Zagreb: FFK.

© portski i olimpijski uspjehne dolazi iskljuËivo samimnastupom πportaπa. Bez

odgovarajuÊe administrativne potpo-re i brojnih razvojnih programa u ko-rist πportaπa i trenera, taj uspjeh ne bibio u potpunosti moguÊ. Zato Me-unarodni olimpijski odbor pruæasnaænu potporu razvoju struËne,uËinkovite i znalaËke πportske admi-nistracije, smatrajuÊi je opÊim do-brom meunarodnog πporta i olimpi-zma.

SmatrajuÊi da su nacionalni olim-pijski odbori primarni kanal prijeno-sa univerzalnosti unutar olimpijskogpokreta, MOO unaprjeivanje njiho-vih upravljaËkih potencijala ocjenju-je izuzetno vaænim za uspjeπno i cje-lovito voenje tog jedinstvenog po-kreta koji ujedinjuje πportske i hu-manistiËke potencijale svjetske zaje-dnice. Kao odgovor na takav za-htjev, najveÊa svjetska olimpijskazajednica pristupa organizacijomOlimpijske solidarnosti koja ima nizprojekata i programa u upravljanjuπportom i njegovim resursima.

Potpora organizirana u Ëetiri kategorije

Nacionalni olimpijski odbori kojinastoje unaprijediti organizaciju imodernizirati upravljaËku strukturuizravnu potporu mogu dobiti od

Olimpijske solidarnosti MOO-a krozprogram Upravljanje NOO-a organi-ziran na globalnoj, svjetskoj razini.Potpora organizirana u Ëetiri katego-rije: razvoj administracije, nacional-ni teËajevi za πportske administrato-

re, meunarodni teËajevi πportskogupravljanja (MEMOS) i razmjenaznanja NOO-a (forumi), ispunjavatemeljne uvjete za stjecanje potre-bnih znanja i vjeπtina, radi joπuspjeπnijeg obavljanja zadaÊa nacio-nalnih olimpijskih odbora.

Tim se programom omoguÊuje fi-nancijska potpora NOO-ima zatroπkove njihovog svakodnevnogdjelovanja, edukaciju zaposlenika iπportskih administratora kroz orga-nizaciju teËajeva i seminara, ulaga-nje u informatiËku tehnologiju teomoguÊavanje razmjene znanja iiskustava kroz bilateralnu i multila-teralnu suradnju s drugim NOO-ima.

Kako funkcioniraju programiMOO-a u korist nacionalnih olimpij-skih odbora nabolje kazuju sami pro-grami. Jedan od njih je Forum koji jeu sluæbi razmjene znanja i iskustavana individualnoj, regionalnoj i konti-

nentalnoj razini. U tom smisluOlimpijska solidarnost u suradnji skontinentalnim udruæenjima organi-zira regionalne forume koji se bavepitanjima posebno vaænim za odre-enu regiju odnosno kontinent, teodluËuje o godiπnjim programimaodræavanja foruma po kontinentima.RazliËitim oblicima suradnje, olim-pijski odbori pod pokroviteljstvomMOO-a kontinuirano dogovaraju vr-stu suradnje i naËin razmjene stru-Ënih znanja. Bit Foruma je potporaplanskom upravljanju πportskim ka-drovskim resursima koji su sastavni-ca strategijskih planova nacionalniholimpijskih odbora. Ono πto je oso-bito vaæno je aktivna uloga NOO-a uapliciranju novih spoznaja u razvojumeunarodnog πporta i olimpijskogpokreta.

Novije hrvatsko iskustvoZa koriπtenje programa Olimpijske

solidarnosti posljednjih godina redo-vno konkurira i Hrvatski olimpijskiodbor, nastojeÊi da znanja iz podru-Ëja upravljanja, voenja i koordina-cije poslova πportske administracijepodigne na razinu koja moæe odgo-voriti sve sloæenijim zahtjevima or-ganizacije meunarodnog πporta.

U predolimpijskoj 2007. godinidvije su hrvatske kandidatureuspjeπno zavrπene. Naime, u koristnovih znanja, HOO je dobio i iskori-stio pravo na struËno usavrπavanje u

UËinkovito upravljanjeOLIMPIJSKA SOLIDARNOST

Za koriπtenje programa Olimpijske solidarnosti posljednjih godina redovnokonkurira i Hrvatski olimpijski odbor, nastojeÊi da znanja iz podruËja

upravljanja, voenja i koordinacije poslova πportske administracije podignena razinu koja moæe odgovoriti sve sloæenijim zahtjevima organizacije

meunarodnog πporta

Piπe Vesna Peran

26

27

podruËju medija i odnosa s javnoπÊuu trajanju od tri mjeseca u Olimpij-skom odboru SAD-a, a koji jeuspjeπno zavrπila Gordana GaÊeπa,glasnogovornica HOO-a i predsta-vnica za odnose s javnoπÊu. NovastruËna i organizacijska saznanja izolimpijskog marketinga stekla je istruËna suradnica za marketinπkeprojekte HOO-a Manuela Senterdi,koja je tu vrstu dodatnog obrazova-nja unutar olimpijskog pokreta ste-kla na staæiranju koje je za Olimpij-sku solidarnost organizirao Novoze-landski olimpijski odbor.

Naprednim teËajevima za πportskoupravljanje razvijenim u suradnji sMEMOS-om (Executive Masters inSports Organisation Management), akoje vode profesori s mreæe sveuËi-liπta specijaliziranih za to podruËje,cilj je pruæiti πportskim administra-torima znanje i vjeπtine za uspjeπnovoenje olimpijske πportske organi-zacije na nacionalnoj i regionalnojrazini u pet podruËja: voenje olim-pijske πportske organizacije, stra-teπko upravljanje, voenje kadrov-skih poslova, marketing i medijskakomunikacija te voenje manifesta-cija.

Polaznicima meunarodnih teËaje-va MEMOS-a koji su priznati na ra-zini magisterija, Olimpijska solidar-nost plaÊa πkolarine i putovanje napredavanja. Svaki teËaj provodi setijekom akademske godine, uz poha-anje Ëetiri modula na sveuËiliπtimalociranim na razliËitim mjestima usvijetu, a osnovni element teËaja zasudionike voene mentorom je pre-zentirati na kraju projekt kojim se te-æi unaprjeenju aspekta voenjaπportske organizacije. Za takav tipusavrπavanja πportske administracijeHOO je kandidirao Almu PapiÊ, po-moÊnicu glavnog tajnika HOO-a zaprograme lokalnog πporta i kandida-tura je prihvaÊena.

Sudjelovanjem u ovakvim kao idrugim programima i projektimaOlimpijske solidarnosti MOO-a, Hr-vatski olimpijski odbor ne samo dainvestira u vlastite struËne potencija-le veÊ i dokazuje druπtvenu odgovor-nost i zrelost pripadanja meunaro-dnoj olimpijskoj obitelji koja ga jeupravo prije petnaest godina prizna-la za svojeg ravnopravnog Ëlana.

Glavne ciljeve programa "Upravljanje nacionalnih olimpijskih odbora" i teænju za postizanjemposlovne izvrsnosti Olimpijska solidarnost MOO-a ilustrirala je s tri "E": "Educate" -

omoguÊavanje edukacije zaposlenika NOO-a, "Exchange" - razmjena informacija i iskustavas ostalim NOO-ima, a sve radi uspjeπnog ispunjavanja postavljenih zadaÊa - "Execute".

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Podizanje zastava zemalja sudionica Gimnaestrade u Zagrebu 10. srpnja 1957.

GODINA 38 • BROJ 143 • PROSINAC 2007.

Miroslav Singer bio je jedan od prvih uËitelja tjelovjeæbe i Ëlan utemeljiteljHrvatskog sokola. Svaki je mjesec od svoje male plaÊe davao druπtvu 20 novËiÊa.Sve do izgradnje Sokolane 1883. godine, zagrebaËki su sokoli vjeæbali u Singerovojdvorani. Æivio je oskudno, jer nije mogao zasluæiti ni koliko je trebao za æivot.

PRIJE 150 GODINA U ZAGREBU JE UVEDENA NASTAVA TJELOVJEÆBE

Piπe Mirko PoldrugaË

Sredinom XIX. stoljeÊa u europske πkole poËela seuvoditi nastava tjelovjeæbe. BuduÊi da nisu postojaliadekvatni uvjeti, nastava u Hrvatskoj u prvo vrijeme

nije bila obvezatna. Na zagrebaËkom Gornjem gradu posto-jale su dvije gimnazije. KlasiËna gimnazija na Katarinskomtrgu, a Realna gimnazija na GriËu broj 3. Danas je u tojzgradi Dræavni hidrometeoroloπki zavod.

Ravnatelj KlasiËne gimnazije Josip Premru uputio je napoËetku 1857. godine dopis vojnoj upravi u BeËu u kojemje traæio da jedan uËitelj tjelovjeæbe i kaligrafije (krasopisa)doe predavati na njegovu πkolu. U odgovoru preporuËenje Adalbert Brüll koji je roen u mjestu Novi JiËin u »eπkoj1834. godine: “PreporuËamo ga i radi njegova solidnogponaπanja, bez bojazni moæe mu se povjeriti odgoj mlade-æi”.

U mjesecu lipnju 1857. godine u gimnazijskom dvoriπtupostavljeni su ureaji za tjelovjeæbu i uvedena je redovnanastava. Narednik Adalbert Brüll predavao je tjelovjeæbutri sata na tjedan. Devedeset uËenika bilo je svrstano u petodjela. Ali nakon πest mjeseci boravka u Zagrebu, Brüll jeiznenada otputovao. UnatoË kratkom boravku, AdalbertBrüll se u povijesti tjelesnog odgoja Zagreba vodi kao prvistruËni voditelj.

Dolazak Friedricha Miroslava Singera

Nakon deset godina ravnatelji zagrebaËkih gimnazijaJosip Premru i Josip Torbar zamolili su Friedricha Singe-ra da doe u Zagreb. Singer je u Zagreb iz Rijeke doπao2. veljaËe 1859. godine. Bio je zanimljiva osoba, poliglot,vrstan poznavalac Orijenta i mineralog. Singer je prije to-ga dugo boravio u Carigradu. Zanimao se za turski jezik,a napisao je, i u rukopisu ostavio, tursko-njemaËki rje-Ënik. U prizemlju “realke” na GriËu ureena je dvoranatzv. “Singerova gombaonica”, prva dvorana za tjelovje-æbu u Zagrebu. Tamo je, u izuzetno skromnim uvjetima,Singer i stanovao.

Tjelesni je odgoj u poËetku bio obvezatan za muπkuomladinu, a Singer je privatno poduËavao i tridesetak dje-vojaka uz novËanu naknadu. Vjeæbalo se u posebnim odje-lima. Ljeti se nastava odræavala ispred gombaonice, na ta-daπnjoj promenadi, danaπnjem Strossmayjerovom πetaliπtu,πto je redovno privlaËilo paænju prolaznika. Zapovijedi za“hodne i redovne vjeæbe” bile su na njemaËkom jeziku.Singer je dobivao 100 forinti godiπnje plaÊe. Svaki uËenikplaÊao mu je po 30 novËiÊa mjeseËno, a siromaπni i dobriuËenici bili su osloboeni naknade.

Meutim, sve to nije bilo dovoljno i prvi je nastavnik tje-lesnog odgoja u Zagrebu teπko æivio. UnatoË tome, u graduje bio veoma cijenjen i popularan. Zanimljivo je da je saSingerom u Zagreb iz Rijeke na poziv baruna AmbrozaVranyczanyja doπao i tamoπnji uËitelj plesa Pietro Coronel-li, koji je odmah u Zagrebu osnovao poznatu plesnu πkoluπto ju je kasnije vodila njegova kÊi Elvira.

Zavod za vjeæbanje tela

U Singerovom Zavodu za vjeæbanje tela vladali su red idisciplina. Singer je napisao neku vrstu kuÊnog reda, tzv.“Zaptne zakone”. U njima je potanko opisao duænosti vje-æbaËa, gledateljima je zabranio mijeπanje u rad, a Ëak jepredvidio da “po svrπenju vjeæbah imade svaki vjeæbaocmirno i Ëedno otiÊi”.

Singer je bio angaæiran na viπe strana. Najprije je namje-ravao s ostalim zagrebaËkim Nijemcima osnovati njema-

2

Prvi uËitelji tjelovjeæbe u Zagrebu

Ëko gimnastiËko druπtvo Turnverein, kakvo je veÊ ranijeutemeljeno u Ljubljani i Celju. Meutim, jedan je od najza-sluænijih za osnivanje Tjelovjeæbenog druπtva Hrvatski so-kol u Zagrebu. Singer je bio jedan od prvih uËitelja i Ëlanutemeljitelj Hrvatskog sokola. Svaki je mjesec od svojemale plaÊe davao druπtvu 20 novËiÊa. Sve do izgradnje So-kolane 1883. godine, zagrebaËki su sokoli vjeæbali u Singe-rovoj dvorani. Bio je i uËitelj Dobrovoljnog vatrogasnogdruπtva u Zagrebu. Æivio je dosta oskudno, jer nije mogaozasluæiti ni koliko je trebao za æivot.

Singerova smrt

Singer je stanovao u gombaonici u Realnoj gimnaziji, usuterenu na lijevoj strani zgrade. S desne je strane bila ka-vana “Bariπec”. U subotu 5. studenoga 1876. kao i obiËno,doπli su aci na vjeæbanje popodne u 17 sati, no nitko nijeotvorio. Singer je veÊ prije doπao kuÊi. Prilegao je i zaspao,a da nije zatvorio jedan pipac plina. Plin je omamio Singe-ra pa je pravo Ëudo da nije nastala eksplozija. NaveËer u 19sati jedan je Singerov prijatelj zakucao na vrata, ali nitkonije otvorio. Kada je zaËuo stenjanje i jecanje iz sobe,odmah je naslutio nesreÊu, poslao po bravara i otvorio vra-ta. Odmah je doπao lijeËnik ©ime ©vrljuga, koji ga je po-kuπao spasiti, no bilo je prekasno i Singer je odnesen u bol-nicu Milosrdne braÊe.

Prvi pogreb na Mirogoju

Prijepodne 6. studenoga 1876. godine bilo je posveÊenonovo centralno groblje Mirogoj, a Singer je drugi dan bioprvi koji je tamo pokopan. Kako nije imao porodice nitiimetka, pokopan je na troπak grada Zagreba u drugom redupolja broj 1. UnatoË velikoj hladnoÊi sprovod je bio veli-Ëanstven, jer je pridoπlo mnogo svijeta da vidi prvi sprovodna Mirogoju. Iz bolnice Barmherzige Brüder - MilosrdnebraÊe u tadanjoj ©pitalskoj, a danas Gajevoj ulici, krenula

je povorka u 16 sati preko JelaËiÊevog trga, Kaptola i No-ve Vesi na Mirogoj. Sudjelovale su sve πkole s uËiteljima,gradsko zastupstvo i poglavarstvo, te mnogi Singerovi uËe-nici, od kojih su neki imali veÊ ugledan poloæaj. Pogreb jepriredio Hrvatski sokol zajedno s vatrogascima, kojima jeSinger bio takoer uËiteljem tjelovjeæbe i zaËasnim Ëla-nom. Na lijesu su bila tri vijenca.

Odbor Hrvatskog sokola pozvao je svoje Ëlanstvo putemnovina da Singerovom sprovodu prisustvuje u odorama, tesu uz lijes stupala sa svake strane po petorica sokola i pe-torica vatrogasaca s bakljama. Na Ëelu povorke iπao je so-kolski barjaktar. Prema grobu Singera su ponijeli ËlanoviHinterhober, HraniloviÊ, Hojnik i KovaËiÊ, a vijenac je no-sio Milan Lenuci. Preparandisti su zapjevali tuæaljku, a nadgrobom je u ime Hrvatskog sokola govorio gradonaËelnikIvan VonËina, istaknuvπi Singerove zasluge za Hrvatski so-kol i tjelovjeæbu uopÊe. Vatrogasna je glazba odsvirala æa-lopojku, a pjevaËki zbor uËitelja “otpjevao je viπe krasnihzborova”. Zatim su ostali, vatrogasci i πkole poloæili vijen-ce na grob uz svjetlo baklja, jer je veÊ pala noÊ. Nakon to-ga velika se povorka vratila u grad. Svom prvom uËiteljuHrvatski sokol podignuo je kameni nadgrobni spomenik nakojem je uklesano: “Miroslavu Singeru Hrvatski sokol 1.studenoga 1876”. Naæalost, taj podatak nije toËan pa Ëestounosi zabunu kad se piπe o prvom ukopu na Mirogoju.

Literatura

1.RadoviÊ, M. (1974). Prvi uËitelji tjelovjeæbe i plesa u Zagre-bu. Povijest sporta, 5 (17), 1539 - 1560.

2.BuËar, F. (1944). Miroslav Singer. Hrvatski πport. 4 (48), 3.3.RadoviÊ, M. (1971). UËitelji maËevanja u Zagrebu od 1856.

godine do danas. Povijest sporta. 2 (5), 457 - 461.

3

Dopis Adalberta Brülla

Piπe Zdenko JajËeviÊ

KROVNA RUKOMETNA ORGANIZACIJA OSNOVANA U NESRETNIM OKOLNOSTIMA

PoËeci djelovanja Hrvatskog rukometnog saveza

4

Prvu rukometnu utakmicu u Hrvatskoj odigrali su uËeniciDræavne realne gimnazije u Varaædinu, 29. svibnja 1930. naigraliπtu Varaædinskog πportskog kluba. Prvi meugradski

susret rukometnih reprezentacija Dræavne I. muπke realne gi-mnazije iz Zagreba i srednjoπkolske reprezentacije Ljubljaneodigran je 19. svibnja 1935. u Ljubljani (7-5). Prva javna ruko-metna utakmica u Zagrebu odigrana je na otvaranju Srednjo-πkolskog igraliπta 1. lipnja 1935. godine. Sastale su se rukome-tna reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije i reprezen-tacija srednjih πkola Ljubljane (8-3).

Prvo rukometno prvenstvo zagrebaËkih srednjih πkola organi-zirano je u πkolskoj godini 1935./1936. uz sudjelovanje repre-zentacija realnih i klasiËnih gimnazija.

Prve meunarodne utakmice

Rukometna ekipa Dræavne I. muπke realne gimnazije gostova-la je u vrijeme odræavanja XI. olimpijskih igara u Berlinu u me-unarodnom omladinskom kampu. Za tog gostovanja ekipa jeodigrala tri utakmice s ekipama berlinskih srednjih πkola. Dvijepobjede i jedan nerijeπeni rezultat prvi su meunarodni uspjesihrvatskog rukometa (13-9, 9-8 i 9-9). Prva meunarodna utakmi-ca u naπoj zemlji odigrana je 19. srpnja 1939. godine na Sre-dnjoπkolskom igraliπtu izmeu reprezentacija SveuËiliπta u Za-grebu i Univerziteta u Grazu. ZagrebaËke je studente vodio pro-fesor Vladimir JankoviÊ, a studente iz Graza Josef Recla.

ZahvaljujuÊi uËenicima zagrebaËkih srednjih πkola koji su ma-turirali 1939. godine, pri tadaπnjim zagrebaËkim πportskimdruπtvima i klubovima poËele su se osnivati rukometne sekcije.Tako se rukomet poËeo igrati u I. hrvatskom graanskom πport-skom klubu, H©K LiËaninu, kasnije nazvan Martinovka, H©KGradske elektriËne centrale, H©K ©parta, H©K Meteoru, H©KConcordiji i ©K ÆeljezniËar, kasnije nazvan H©K Trnje. Godine1940. osnovana je rukometna sekcija i pri SK Marathonu.

U proljeÊe 1940. godine predstavnici zagrebaËkih rukometnihsekcija osnovali su Rukometni radni odbor, koji je te godine or-ganizirao I. klupsko rukometno prvenstvo grada Zagreba. Uz su-djelovanje sedam momËadi, naslov najboljeg pripao je ekipi Hr-vatskog πportskog kluba Meteor. U listopadu 1941. godine zapo-Ëeo je djelovati Hrvatski rukometni savez.

Prva sjednica Hrvatskog rukometnog saveza

Prva sjednica Hrvatskog rukometnog saveza odræana je 2. li-stopada 1941. u prostorijama Hrvatskog πportskog doma u Ju-riπiÊevoj 3. Povjerenik Saveza kojeg su nametnule vlasti bio jeKoberac, a zamjenik Klement Heger. Povjerenik Koberac je zatajnike imenovao GoluboviÊa, Marjana Flandera i Branka Kruæi-

Êa, za blagajnike Lisaka i Vladimira AntonËiÊa, a za saveznogkapetana Dragutina Peheima. U Savjetodavnom odboru bili su iHalapir, Vladimir Horvat, Sente i Zvonimir VujasinoviÊ.

U Zapisniku s prve sjednice piπe da je povjerenik Koberacotvorio sjednicu i podijelio duænosti pojedinim Ëlanovima Savje-todavnog odbora. Izabran je i odbor za sastav pravila i to u sasta-vu Heger, Flander, Horvat i Lisak. Kada su prisutni nabrojali naj-potrebnije stvari koje su savezu potrebne spomenute su i dvijegarniture dresova, gaÊica i dokoljenica za dræavno i gradskopredstavniπtvo. Flander je predloæio da se zamoli g. ZebiÊa, daodredi g. JankoviÊa, kao trenera za dræavno i gradsko predsta-vniπtvo.

U to vrijeme predstavniπtvo je bio pojam za reprezentaciju.Nejasno je zaπto je to predloæio, kada je za tu duænost bio odre-en Peheim. Na kraju zapisnika s prve sjednice Saveza napisanoje neπto πto svjedoËi o njegovom naivnom naËinu rada: Povjere-nik Koberac odredio je da Ëlanovi Savjetodavnog odbora javeSavezu svoje adrese, a isto tako i klubovi. Zatim je povjerenikspomenuo da se u dopisu, koji Êe se slati g. ZebiÊu spomene (za-moli) da odredi na prvoj meudræavnoj nogometnoj utakmici kaoglavnu predigru dvije izabrane momËadi rukometaπa. Zatim jepovjerenik odredio da se poπalje u novine sluæbeno, da se svi klu-bovi u provinciji jave savezu na adresu: Hrvatski rukometni sa-vez, Zagreb, JuriπiÊeva ul. 3. Na kraju je nekoliko Ëlanova Sa-vjetodavnog odbora predloæilo da se dobije neka dvorana zazimske treninge rukometaπa. Povjerenik Koberac preuzeo je du-ænost da se upita za dvoranu u PalmotiÊevoj ulici.

Vjeæbovna utakmica hrvatske rukometne reprezentacije

Na drugoj sjednici 9. listopada 1941. Koberac je zamolio taj-nika da vodi toËnu evidenciju o onima koji ne dolaze redovito nasjednice. Nakon πto je proËitan zapisnik s prve sjednice KlementHeger je govorio o prvim problemima koji su se javili u radu Sa-veza. Dopisi Saveza, iako su napisani, ne πalju se jer nije napra-vljen æig Saveza. Javio se i prvi klub H©K Zagorac iz Varaædina.Poslao je dopis u kojem nam javlja da bi æelio postati Ëlan Save-za, ali da ne zna kako i na koji naËin. Zatim nas moli da mupoπaljemo savezna pravila i pravila o rukometnoj igri. U zadnjojtoËki dnevnog reda spominje se vjeæbovna utakmica koju Êe odi-grati u nedjelju 12. listopada dvije izabrane momËadi. Saveznikapetan odredio je igraËe koji se imadu pozvati sluæbeno prekonovina. Kao predigra gornjoj utakmici odredjena je utakmicaizmedju Zvonimira i druge momËadi Gradjanskog. Bila je to pr-va trening-utakmica hrvatske rukometne reprezentacije.

U proljeÊe 1940. godine predstavnici zagrebaËkih rukometnih sekcija osnovali suRukometni radni odbor, koji je te godine organizirao I. klupsko rukometnoprvenstvo grada Zagreba. Uz sudjelovanje sedam momËadi, naslov najboljegpripao je ekipi Hrvatskog πportskog kluba Meteor. U listopadu 1941. godinezapoËeo je djelovati Hrvatski rukometni savez

5

Savezu 10 posto neto utrπka od prihoda s utakmica

Na daljnjim sjednicama Saveza nije se pojavljivao povjerenikKoberac i to je oËito koËilo donoπenje odluka. Sjednicama jepredsjedao zamjenik povjerenika Klement Heger. Klubovi susvaku utakmicu morali javiti i traæiti odobrenje, a Savez ih jeodobravao i imenovao suce. Takvu su dozvolu na Ëetvrtoj sjedni-ci 23. listopada zatraæili H©K Meteor i I. hrvatski graanski πport klub. Na istoj sjednici Savez je odredio da se 10 posto ne-to utrπka dade, njemu, kao savezni prihod s utakmica. Na petojsjednici 30. listopada 1941. Marjan Flander je predloæio da sepoπalje dopis Internacionalnom rukometnom savezu u Berlin,kojim bi se zamolilo da nam poπalje upute o naËinu pristupanjau savez i adrese rukometnih saveza koji su uËlanjeni u njihov sa-vez, da bi tako mogli stupiti u vezu s drugim savezima radi odi-gravanja meugradskih i meudræavnih utakmica.

Na sedmoj sjednici Savjetodavnog odbora Hrvatskog rukome-tnog saveza proËitana je ponuda ZagrebaËkog nogometnog pod-saveza da rukometaπi 7. prosinca 1941. odigraju predigru nogo-metnoj utakmici gradskih reprezentacija Zagreba i Nürnberga.Savez je prihvatio ponudu i odredio da se predstavniπtvu Zagre-ba suprotstavi predstavniπtvo njemaËke vojske. Savezni kapetanje odredio igraËe koji se mogu smatrati prvim zagrebaËkim re-prezentativcima. Reprezentacija je nastupila u sastavu: ©urina(Branko Kralj), Josip Æitnik, Stjepan ©iriÊ, Vladimir ©imanoviÊ,Willer, Zlatko ©najder, Stanko Marinov, Emil JurkoviÊ, BrankoMarold i Zdenko Ungerer. Loptu za utakmicu osigurao je H©KMeteor, dokoljenice Graanski, a sve ostalo dao je Z.N.P. Uta-kmica je zavrπena 5-2 (3-0) u korist njemaËke vojske. Pogotke zaZagreb postigli su Ungerer i Marold.

Prvo rukometno dræavno prvenstvo

Iz zapisnika prve sjednice u 1942. doznajemo da joj je presje-dao novi povjerenik Miroslav Beda, a zamjenik je bio BrankoKruæiÊ. Savjetodavni odbor je izmijenjen i u njemu djeluju novalica poput ©najdera, ArapoviÊa, Bayera, BoæiÊeviÊa, MarijanaHorvatiÊa, Vlade AntonËiÊa, RadoviÊa, Nenada Heruca, Horvatai Halapira. Kada bi netko od njih otiπao, doπli su Branko Wolfer,Staroveπki i Robotka. U zapisniku od 18. oæujka 1942. doznaje-mo da Êe u defileu prigodom proslave prve godiπnjice NDH su-djelovati svi klubovi. Svaki klub Êe odrediti po jedanaest ljudi paÊe u toj povorci biti 77 rukometaπa. Bolno pitanje Saveza bile sukopaËke i lopte, pa je odluËeno da se zamoli Zapovjedniπtvo

ustaπke mladeæi da ustupi nekoliko lopti. Kada se povela disku-sija o organizaciji prvog dræavnog rukometnog prvenstva Flan-der je predloæio da se klubovi razdijele u dva razreda. U prvomrazredu bi trebali igrati Meteor, Graanski, ©parta i pobjednikutakmice Concordia - Martinovka, a u drugom razredu GrafiËar,Zvonimir, Zagreb i pobijeeni iz susreta Concordia - Matinovka.Meutim, taj je prijedlog odbaËen. Predlagano je i prvenstvo naprincipu kupa. ProËitan je i dopis njemaËke vojske u kojem semoli da dvije njihove ekipe nastupe na prvenstvu. Meutim,©najder se tome usprotivio zbog loπeg iskustva od proπle godine.Povjerenik Beda je primijetio da Nijemce ne smijemo odbiti.ArapoviÊ je primijetio da ako Nijemci æele igrati s naπim klubo-vima, moraju se pokoravati pravilima i odredbama Saveza.OdluËeno je da u prvenstvu sudjeluju njemaËke momËadi, aliizvan konkurencije, pa su u prvom dræavnom prvenstvu nastupi-li Concordia, Zvonimir, Graanski, Meteor, Luftwaffen-sportsverein, Deusche sport club, ©parta, Martinovka i GrafiËar.Ekipi H©K Zagreb nije dopuπten nastup zbog brojnih slabostikoje je pokazala u dotadaπnjim nastupima.

Literatura

1. Flander, M. (1986). Razvoj rukometa u Hrvatskoj. Za-greb: Rukometni savez Hrvatske.

2. Zapisnici Hrvatskog rukometnog saveza, 1941. - 1942.3. ©port, Zagreb 1941. - 1942.

ZagrebaËki gimnazijalci u Berlinu 1936.

Utakmica za dræavno prvenstvo na igraliπtu Graanskog 1942.

OLIMPIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Sve brojniji πportski klubovi osnovani u Hrvatskoj poËe-tkom XX. stoljeÊa nisu se viπe zadovoljavali samo rije-tkim meusobnim susretima, nego su traæili moguÊnost

nastupa i na meunarodnom planu. U to vrijeme u svijetu ja-Ëa meunarodni olimpijski pokret, osnivaju se meunarodneπportske federacije i prireuju europska i svjetska prvenstva.

Teænja za ukljuËivanje u ta dogaanja kulminirala su u Hr-vatskoj krajem prvog desetljeÊa XX. stoljeÊa. Prema Hrvat-sko-ugarskoj nagodbi od 1868. i kasnijim revizijama nagodbe,Hrvatska je imala potpunu samostalnost u pitanjima prosvjetei kulture, pa tako i u domeni πporta. Meutim, u praksi, svakipokuπaj da Hrvatska postane Ëlan MOO-a odmah je naiπao naprotivljenje austrijskih i maarskih predstavnika u najviπemolimpijskom tijelu. Uspjeh za ukljuËivanje Hrvatske u meu-narodne πportske forume bio je oteæan i Ëinjenicom da nije po-stojalo jedinstveno vrhovno πportsko tijelo koje bi formalno-pravno rukovodilo takvim akcijama.

Krovna hrvatska πportska organizacija, Hrvatski πportski sa-vez prvi je put osnovan 5. listopada 1909. u zagrebaËkomsvratiπtu GriË. Poslije I. svjetskog rata Hrvatski πportski savezsvoje je djelovanje prenio na Jugoslavenski olimpijski odbor,srediπnju πportsku organizaciju novostvorene dræave Kraljevi-ne SHS.

Ponovno osnivanje Hrvatskog πportskog saveza

Hrvatski πportski savez, H©S, osnovan je u Zagrebu 28. pro-sinca 1990. UsklaujuÊi se s novim politiËkim i gospodarstve-nim sustavom u Republici Hrvatskoj, Skupπtina Hrvatskogaπportskoga saveza usvojila je 28. veljaËe 1991. Projekciju po-litike razvoja hrvatskoga πporta. Projekcijom je kao jedan odvaænijih ciljeva utvrena uspostava izravnih odnosa s meu-narodnim πportskim savezima i uËlanjenje u Meunarodni

olimpijski odbor. SrednjoroËnim pla-nom Hrvatskoga πportskoga saveza zarazdoblje od 1991. do 1995. godine,koji je 28. veljaËe 1991. usvojilaSkupπtina, meu osnovne ciljeve i za-daÊe uvrπteno je osiguravanje povolj-nih uvjeta za ostvarivanje vrhunskihπportskih dometa i oËuvanje dostignu-te razine i prestiæa vrhunskih πportaπaHrvatske u europskim i svjetskim raz-mjerima, te stvaranje organizacijskih,struËnih i financijskih uvjeta za πport-ske pripreme i nastup hrvatskih πpor-taπa na olimpijskim igrama.

Radna grupa

za pripremu osnivanja HOO-a

Izvrπni odbor Hrvatskoga πportskog saveza donio je 5. li-pnja 1991. godine odluku o imenovanju Ëlanova Radne grupeza pripremu osnivanja Hrvatskoga olimpijskoga odbora(HOO). U Radnu grupu imenovani su Ivan Kern kao predsje-dnik, te Ëlanovi Vladimir Findak, Boris VolËanπek, SlavkoPodgorelec i Marijan MaloviÊ. Poslove tajnika obavljao jeZvonimir ©emper. Radna grupa bila je zaduæena za poduzima-nje svih radnji u svezi s osnivanjem Hrvatskoga olimpijskogaodbora. Morala je izraditi pravne akte buduÊe vrhovne hrvat-ske πportske organizacije: odluku o osnivanju, pravila, odlukuo naËinu izbora predsjednika, dopredsjednika i Ëlanova vijeÊai nadzornoga odbora. Takoer je trebalo inicirati donoπenjeodluka o osnivanju Hrvatskoga olimpijskoga odbora i izbornjegovih predstavnika, od republiËkih granskih πportskih sa-veza olimpijskih πportova, Hrvatskoga druπtva πportskih novi-

nara, Sekcije za πportsku me-dicinu hrvatskoga lijeËniËko-ga zbora i Fakulteta za fiziËkukulturu.

H©S prekida veze s

Jugoslavenskim

olimpijskim komitetom

BuduÊi da je tzv. Jugosla-venska narodna armija poËelaizvoditi ratne operacije na tluHrvatske, Izvrπni odbor H©S-a na sjednici 1. kolovoza1991. godine donio je odlukuo obustavljanju svojega su-djelovanja u radu Saveza zafiziËku kulturu Jugoslavije iJugoslavenskoga olimpijsko-

Izvrπni odbor H©S snimljen 29. 12. 1990. Slijeva: Vladimir Juriπa, Stjepan Puhak, Ivan Kern,Spasoke JanËiÊ, Zdenko PeπtiÊ, Emil Hofman i Zorislav SrebriÊ.

Osnivanje Hrvatskog πportskog sav

6

Sjednica IO H©S 5. 7. 1991.

Krovna hrvatska πportska organizacija, Hrvatski πportski savez prvi je put osnovan 5. listopada1909. u zagrebaËkom svratiπtu GriË, a potom ponovno u Zagrebu 28. prosinca 1990. Izvrπniodbor Hrvatskoga πportskog saveza donio je 5. lipnja 1991. godine odluku o imenovanju ËlanovaRadne grupe za pripremu osnivanja Hrvatskoga olimpijskoga odbora

ga komiteta i pre-kidu odnosa saSavezom organi-zacija za fiziËkukulturu Srbije.H©S je pozvaosve hrvatske

granske πportske saveze da donesu svoju odluku o obustavisvih aktivnosti klubova i pojedinaca u jugoslavenskom susta-vu natjecanja i odluku o nesudjelovanju u jugoslavenskim se-lekcijama. Odluka je donesena jednoglasno.

Predsjednik H©S Ivan Kern tom je prilikom izjavio: “Naπ jecilj da vidimo Hrvatsku predstavljenu meu mnogobrojnimnezavisnim dræavama na olimpijskim igrama. Dakako da tateænja ima i svoju cijenu, koju hrvatski sport i sportaπi mora-ju platiti”. (D. MaroviÊ, Sportske novosti, 6. kolovoza 1991).

Kritiku postojeÊega stanja i prijedloge za novu formu orga-niziranja hrvatskog πporta predlaæu brojni hrvatski πportaπi iπportski djelatnici. “... Stoga je normalno i nuæno da se u Hr-vatskoj osnuje inicijativni odbor za osnivanje Hrvatskogaolimpijskoga odbora, sa svim atributima nacionalnog olimpij-skog odbora u obitelji Meunarodnog olimpijskog odbora.HOO bi zastupao interese πportaπa iz Hrvatske u odnosu namoguÊe daljnje jednostrano uvlaËenje politike u πport i na di-skriminaciju πportaπa iz Hrvatske. Paralelno s tim nuæno jeprovesti i novu organizaciju cjelokupnog πporta u Hrvatskoj usvim njegovim segmentima. Moæe izgledati da nije vrijeme go-voriti o problemima πporta dok je Hrvatska u ovako teπkoj si-tuaciji, ali s druge strane se mora imati u vidu velike koristikoje Êe i dræava Hrvatska imati kad njeni πportaπi budu nastu-pali pod okriljem Hrvatskoga olimpijskoga odbora, nadajmose veÊ na Olimpijskim igrama 1992. godine.” (Z. KovaËiÊ,Nuæan osnutak HOO!, Vjesnik, 8.VIII. 1991).

“Hrvatska zloupotrebljava πport u politiËke svrhe”Na proπirenoj sjednici Predsjedniπtva Saveza za fiziËku kul-

turu Jugoslavije (SFKJ) koja je 13. kolovoza 1991. odræana uBeogradu, s predstavnicima πportskih saveza i Jugoslavensko-ga olimpijskoga komiteta “jednoglasno je osuena zloupotre-ba πporta u politiËke svrhe”. Povod tom skupu bilo je pismoHrvatskoga πportskoga saveza, kojim obavjeπtava SFKJ da

obustavlja svoje sudjelovanje u radu SFKJ-a i JOK-a i preki-da odnose sa SOFK-om Srbije. U radu sjednice nisu sudjelo-vali predstavnici H©S-a i ©portne zveze Slovenije. Meutim, ibez njih je skup imao kvorum za legitimno odluËivanje. Stru-Ëna sluæba SFKJ-a izdala je radni materijal pod naslovom Mo-guÊe posljedice odluke H©S i prijedlog mjera za osiguranjedjelovanja sistema u novonastalim okolnostima.

U tom se tekstu predlaæe “da se opozovu svi Ëlanovi meu-narodnih sportskih udruæenja iz hrvatskog sporta; da sportskisavezi razmotre moguÊnost uvoenja izvanrednog prijelaznogroka (20. do 27. kolovoza) za sve one πportaπe koji æele otiÊiiz hrvatskih klubova kako bi dobili moguÊnost nastupa na ve-likim natjecanjima i Olimpijskim igrama u Barceloni; da sesportski savezi, odnosno njihovi uredi (veslaËki, kuglaËki, ho-keja na travi, itd.) presele u Beograd; da se Skupπtina SFRJupozna s trenutnim stanjem u jugoslavenskom sportu; obavi-jestiti MOO i sva druga meunarodna sportska udruæenja; umeunarodna natjecanja treba iÊi bez klubova iz Hrvatske ko-ji su to ostvarili osvajanjem naslova prvaka i pobjednika ku-pova Jugoslavije, jer ako ne æele predstavljati Jugoslaviju, nemogu ni biti njeni predstavnici u meunarodnim natjecanji-ma; kako su novinari iz Hrvatske donijeli zakljuËak da se iz-dvoje iz Udruæenja novinara Jugoslavije, predloæeno je da sepovuËe akreditacija za sve one koji su to uradili u roku i akre-ditirali se za ZOI u Albertvilleu i OI u Barceloni; energiËno seosuuje zloupotreba sporta” (Nametnuta izolacija, Vjesnik,14. VIII. 1991.). Meutim, taj je tekst prihvaÊen samo kao po-lazna osnova, a u diskusiji je zatraæeno da se pojedini stavovii preporuke proπire. PreporuËeno je svim jugoslavenskimπportskim savezima da se πto prije izjasne o sustavu natjecanjana saveznoj razini u novim okolnostima, kao i o popuni dræa-vnih reprezentacija novim Ëlanovima, zbog otkaza reprezenta-tivaca iz Hrvatske.

Literatura

1. 1. Radan, Æ. (1970). PoËeci nogometnog sporta u Hrvatskoji osnivanje Hrvatskog πportskog saveza. Povijest sporta, 1(1), 102 - 131.

2. Z. KovaËiÊ, Nuæan osnutak HOO!, Vjesnik, 8.VIII. 1991.3. Nametnuta izolacija, Vjesnik, 14. VIII. 1991.

OsnivaËka sjednica Hrvatskog πportskog savezau Domu sportova 28. 12. 1990. godine

veza

7

PRIJE POLA STOLJEΔA:PRVA VELIKA ME–UNARODNA TJELOVJEÆBENO-©PORTSKA PRIREDBA U HRVATSKOJ

Od 10. do 14. srpnja 1957. godine u Zagrebu je odr-æana prva velika meunarodna tjelovjeæbeno-πportska priredba - II. gimnaestrada. Zamiπljeno

je da se priredba odræava svake Ëetiri godine i to godinudana poslije olimpijskih igara. Zbog brojnih poteπkoÊaËetverogodiπnji ciklus nije poπtivan, jer se Ëesto dovodi-la u pitanje opravdanost njenog odræavanja. Skup tjelo-vjeæbaËa bez natjecateljskih pretenzija teπko opstaje, jersve takve priredbe u danaπnje vrijeme imaju iskljuËivonatjecateljski karakter. Meutim, prije 50 godina nije setako razmiπljalo i u Zagreb je doπlo nekoliko tisuÊa vje-æbaËa i struËnih osoba. Iako za priredbu nije izgraen nijedan novi objekt, Organizacijski je odbor uspjeπnosvladao brojne zadatke.

Smisao odræavanja gimnaestrade

BuduÊi da gimnastiËka natjecanja nisu pogodna za pri-kaz raznolikosti i bogatstva koje pruæa tjelesno vjeæba-nje, stvorena je priredba na kojoj se to demonstrira. OnapodsjeÊa na vrijeme kada gimnastika nije bila iskljuËiviπport, nego masovni tjelovjeæbeni pokret. U pravilu, vje-æbaËi u grupi pokazuju kvalitetu, raskoπ i tehniËko bo-gatstvo tjelesnih vjeæbi. U opuπtenoj atmosferi vjeæbaËisvih uzrasnih kategorija pokazuju ljepotu i sklad Ëovje-kovih pokreta i kretanja. Skupine od osam do 50 sudio-nika u zatvorenom i od 50 do 400 osoba na otvorenomprostoru vjeæbaju maksimalno desetak minuta sa ili bezpratnje muzike. Gimnaestrada se odræava pod pokrovi-teljstvom Meunarodnog gimnastiËkog saveza, FIG, i nanjoj mogu sudjelovati nacionalni gimnastiËki savezi,udruæenja, instituti i fakulteti za tjelesni odgoj i πport.

Organizacijski odbor

U Organizacijski odbor zagrebaËke gimnaestrade iza-brani su brojni pripadnici tadaπnje partijske vrhuπke paje i to dokaz ozbiljnosti kojom se priπlo poslu. BuduÊi daje glavni organizator bio Partizan Jugoslavije - Savez zatjelesni odgoj, u organizaciji su sudjelovali duænosnici istruËne osobe iz cijele tadaπnje Jugoslavije. Predsjednikorganizacijskog odbora bio je Ivica GretiÊ, a potpredsje-dnici Risto Bajalski i Antun KrajnoviÊ. Tajnici priredbebili su Vlado MilaπeviÊ i Miljenko Pekota. U Organiza-cijski su odbor izabrani Luka BajakiÊ, Juraj Budja, Jo-van Despot, Slavko Delfin, Ivica HorvatiÊ, Jelica Janko-viÊ, Frane KosiÊ, Hrvoje MacanoviÊ, Petar Menac,Zvonko MiheliÊ, Stevan MiksiÊ, Miro MihoviloviÊ, Ju-rica Milun, Duπan Mrvoπ, Milan Perc, Branko PoliÊ, Da-na Poljπak, Ivko Pustiπek, Branko RaiÊ, Milica ©epa,Geno ©uπnjar, Nikola TataloviÊ, Emil VukotiÊ i KalmanWeiss.

Dvije godine prije odræavanja Organizacijski je odborosnovao TehniËku komisiju, Komisiju za propagandu iπtampu, Zdravstvenu komisiju, Komisiju za smjeπtaj,prehranu i izlete, Komisiju za saobraÊaj, Komisiju zavjeæbaliπte i sprave, Komisiju za kulturne priredbe i za-bave, Komisiju za financije, Komisiju za doËeke i prije-me i Komisiju za informacije. Na natjeËaju za idejnorjeπenje logotipa priredbe prvu je nagradu dobio aka-demski slikar Ferdinand Bisa.

Sve priredbe dobro posjeÊene

Osim na stadionu u Maksimiru, priredbe su se cijelogdana odræavale na nekoliko mjesta u Zagrebu. Jedno odnjih bio je stadion na ©alati, na kojoj je vjeæbaliπte sa zr-natom podlogom bilo veliko 40 x 27 metara. Na njemuje podignut drveni podij veliËine 15 x 10 m. Na ljetnojpozornici u Tuπkancu bilo je mjesta za 1000 gledatelja.U dvorani “C” starog ZagrebaËkog velesajma podignutje podij veliËine 16 x 10 m, a u njoj se moglo smjestiti1200 gledatelja. Isto je toliko ljudi moglo promatrati pri-redbe u dvorani “A”. U obje je dvorane pod bio od drve-ta i priredbe su se mogle odræavati cijeloga dana.

SveËano otvaranje II. gimnaestrade odræano je 10. sr-pnja 1957. na stadionu u Maksimiru, u 17 sati. Nakonmimohoda svih sudionika i pozdravnih govora, omla-dinci iz Zagreba izveli su tjelovjeæbeni prikaz pod nazi-vom “Stijeg tvoj nek samo za pobjede zna”, u kojem jesudjelovalo 1800 vjeæbaËa. Ujutro istoga dana na TrguRepublike, danaπnjem Trgu bana Josipa JelaËiÊa, podi-gnute su zastave zemalja sudionica. Tijekom pet dana uspomenutim su objektima odræane 24 priredbi, a na sva-koj je u prosjeku bilo tri do Ëetiri nastupa. Ponekad sunastupali vrhunski vjeæbaËi, a na nekim priredbama re-kreativci. Na programu su najËeπÊe bile vjeæbe obliko-vanja, vjeæbe obruËima i Ëunjevima, skokovi na tlu, ma-

Danaπnje gimnaestrade ne pobuuju veÊu paænju u svijetu i njihovo odræavanjeprolazi nezapaæeno

8

Gimnaestrada

Piπe Miroslav ©ariÊ

Nastup Ëlanica Akademije za tjelesniodgoj iz Varπave na ljetnojpozornici u Tuπkancu

9

sovne vjeæbe na ljestvama, masovne vjeæba s marama-ma, masovna vjeæba na gredama, ritmiËko-gimnastiËkisastavi s narodnim plesom, masovne vjeæbe s oblicama,masovna vjeæba s loptama i dr.

VjeæbaËi iz 15 zemalja

Na II. gimnaestradi nastupili su vjeæbaËi iz Austrije,Belgije, Brazila, Finske, Velike Britanije, Maarske, Ita-lije, Savezne Republike NjemaËke, NjemaËke Demo-kratske Republike, Poljske, ©vedske, »ehoslovaËke,Turske, Sovjetskog Saveza i domaÊina, Jugoslavije. Iztadaπnje je Jugoslavije nastupilo maksimalnih 5000 vje-æbaËa, a bilo je i 5000 sluæbenih promatraËa.

Na II. gimnaestradi nastupili su Maarski savez za tje-lesni odgoj, Akademija za tjelesni odgoj iz Varπave, »e-hoslavaËki savez za tjelesni odgoj, ©vedski savez za tje-lesni odgoj, Sekcija gimnastiËara SSSR-a, Viπi institutza tjelesni odgoj iz Rima, Austrijski savez za ritmiku,Belgijski kraljevski savez za tjelesni odgoj, RadniËkodruπtvo za tjelesni odgoj iz Örebroa (©vedska), Visokaπkola za tjelesni odgoj iz Leipziga, Turski savez za tje-lesni odgoj, Druπtvo za tjelesni odgoj iz Göteborga,Velπki savez za tjelesni odgoj, Viπa πkola za tjelesniodgoj iz Ljubljane, Visoka πkola za fiziËko vaspitanje izBeograda, Finski savez za tjelesni odgoj, Savez rukovo-dilaca njemaËkih πkola ritmike, Pokrajinski institut zatjelesni odgoj iz Liegea (Belgija), Odjeljenje za tjelesniodgoj ministarstva za odgoj i kulturu iz Rio de Janeira,Austrijski savez za ritmiku i Savez rukovodilaca njema-Ëkih πkola ritmike - πkola Bode iz Münchena.

StruËni skupovi i kulturne priredbe

Prije II. gimnaestrade u Zagrebu je od 6. do 10. srpnja1957. odræan 36. kongres Meunarodne gimnastiËke fe-deracije, FIG. Poslije priredbi odræan je prvi meunaro-dni studijski kongres FIG-a od 14. do 16. srpnja 1957.godine. Kongresna je tema bila “ZnaËenje, oblici i ulogafiziËkog odgoja u gimnastiËkim organizacijama za su-vremeno druπtvo”.

U to je vrijeme u Zagrebu bilo i kulturnih dogaanja.U dvorani “A” starog ZagrebaËkog velesajma prireenaje filatelistiËka izloæba pod nazivom “Filatelija i fiziËkiodgoj” i izloæba struËnih publikacija iz fiziËke kulture.Izloæba “Hrvatska grafika i crteæi” postavljena je u salo-nu ULUH-a. U HNK je izvedena GotovËeva opera “Ero

s onoga svijeta”, a matineje jugoslavenskih filmova odr-æane su u kinima Balkan i Central. Druπtvena veËer podnazivom “VeËer nacija” prireena je u hotelu Esplanade,a folklorni ansambl Lado nastupio je u dvorani Istra.Zavrπna zabava svih sudionika odræana je u parku Ma-ksimir.

Do danas 13 gimnaestrada

Danaπnje gimnaestrade ne pobuuju veÊu paænju usvijetu i njihovo odræavanje prolazi posve nezapaæeno.Do danas je odræano 13. gimnaestrada.

I. Rotterdam 1953.II. Zagreb 1957.III. Stuttgart 1961. IV. BeË 1965. V. Basel 1969.VI. Berlin 1975.VII. Zürich 1982. VIII. Hernning 1987.IX. Amsterdam 1991.X. Berlin 1995.XI. Göteborg 1999.XII. Lisabon 2003.XIII. Dornbirn 2007.

Literatura

1. Bulletin II. Gimnaestrade, Zagreb, 10 . - 14. VII. 1957., br. 1. - 6.

2. Studijski kongres F.I.G. (1957). Zagreb: Organizacionikomitet II. gimnaestrade.

Lijevo: Nastup»ehoslovaËkogsaveza za tjelesniodgoj

Dolje:Otvorenje

Gimnaestrade na stadionu Dinama

©PORT U SPLITU

Piπe Mladen Cukrov

Pred kraj I. svjetskog rata 1918. godine Split je postaovaæna luka. U interesu mira u nju su dolazili mnogisavezniËki ratni brodovi Ëije su posade trebale uspo-

staviti red i mir na politiËki uzavrelim splitskim ulicama.Uz ameriËke, u splitskoj luci pristajali su francuski, britan-ski i talijanski ratni brodovi. Tijekom 1919. stigli su i ame-riËki ratni brod Pittsburg i admiralski brod Olimpia sa za-povjednikom cijele savezniËke flote, admiralom PhilipomAndrewsom. Brodovi i posade, koje su Ëesto izlazile ugrad, doËekani su sa simpatijama. Sve je to pridonijelo iz-vjesnoj æivosti u grada u kulturnom, zabavnom i πport-skom pogledu. Nogometaπi Hajduka odigrali su brojneutakmice s posadama britanskih brodova, a ameriËka mor-nariËka glazba Ëesto je muzicirala na Narodnom trgu, Rivii Kraljevoj njivi, kako se tada zvalo staro Hajdukovo igra-liπte.

Nepoznata igra

Nogomet su ugla-vnom igrali Francuzi iBritanci, dok su ameri-Ëki mornari znatiæeljni-cima prikazali novu iSpliÊanima do tada ne-poznatu igru - bejzbol.NajËeπÊe se igrao upredigrama nogome-tnih utakmica. Jedna ta-kva utakmica odigranaje 10. oæujka 1919., ka-da su u predigri nogo-metne utakmice Fore-ster - Hajduk nastupiliameriËki mornari. Nji-hov je nastup bio po-praÊen muziciranjematraktivne mornariËkeglazbe. AmeriËki sumornari Ëesto treniralibejzbol na lokacijama u©pinutu i na KataliniÊabrigu. DjeËaci koji suondje stanovali s veli-kim su zanimanjempromatrali treninge.Duπko MaroviÊ, AnteBiluπ, Vinko Maestro-viÊ i Dalibor PeruzoviÊ

samo su neki mladiÊi koji su se na KataliniÊa brigu druæi-li s ameriËkim mornarima, skupljali im lopte i uËili pravi-la nove πportske igre.

Kraljeva njiva najposjeÊenija

Meutim, ameriËkim je posadama najzanimljivija bilaKraljeva njiva, nekadaπnje austrougarsko vojno vjeæba-liπte, a tada Hajdukovo igraliπte. Tu je Hajduk, veÊ nakonosnutka 1911. godine, igrao svoje utakmice. Igraliπte je uto vrijeme bila obiËna ledina bez ograde i tribina. Nogome-tne vratnice su tada joπ bile postavljene u smjeru istok - za-pad. Nakon ©pinuta i KataliniÊa briga, Kraljeva njiva bilaje srediπnje mjesto gdje se trenirao i igrao bejzbol. Morna-ri su tamo dolazili u popodnevnim satima i ostajali do na-veËer. ZahvaljujuÊi opremi koju su darovali Amerikancibejzbol se u Splitu joπ viπe razvio. Kao najveÊe poklonike

bejzbola povijest bilje-æi imena: Ante BakotiÊ- Bako, Alfred Devivi,Ljubo IliÊ, BogdanIvanËiÊ - AuËina, Kata-linko KataliniÊ, VinkoReiÊ i dr. Stariji meunjima organizirali suprve bejzbolske ekipe.

Admiral Andrews

veliki ljubitelj πporta

Zainteresiranost zabejzbol se brzo πirila pase osnivaju prve uliËnemomËadi, npr. Marjan,Mosor, BaπËun, Slaven,Lav i druge. Za te ekipeobiËno su igrali djeËaci,odnosno mladiÊi kojisu u tim ulicama i sta-novali. Tako su za Ma-rjan igrali oni koji suæivjeli na obroncimatog brda. MladiÊi izpredjela Dobri igrali suza Mosor, a mladiÊi izMatoπiÊeve i Plinarskeulice za BaπËun. Osimmeusobnih utakmica,mladiÊi su znali zaigra-ti i protiv ameriËkih

10

ZapovjedniksavezniËke floteadmiralPhilip Andews

Bejzbol kao predigra nogometu Nogomet su uglavnom igrali Francuzi i Britanci, dok su ameriËki mornariznatiæeljnicima prikazali novu igru, bejzbol. NajËeπÊe se igrao u predigramanogometnih utakmica. Jedna takva utakmica odigrana je 10. oæujka 1919., kada su kaopredigra nogometaπima Forestera i Hajduka nastupili ameriËki mornari

mornara. Ponekad bi ekipa sastavljena od igraËa iz viπeuliËnih ekipa nastupila kao reprezentacija Splita.

Za razvoj bejzbola i πporta u Splitu i Dalmaciji posebnoje vaæan dolazak ameriËkog admirala Philipa Andrewsa1919. godine. On je, kao veliki zaljubljenik u πport, pokre-nuo brojne πportske manifestacije i susrete. Posebno je vo-lio bejzbol i æelio da ta igra uhvati korijene u Splitu i Dal-maciji. Tako je u Omiπu i Imotskom organizirao propagan-dne utakmice, a domaÊinima darivao opremu. U Splitu jeu ime Saveza krπÊanske omladine Y.M.C.A. πportskomdruπtvu Hajduk poklonio veÊu koliËinu opreme, za bejzboli druge πportove. Na darovima mu je zahvalio tajnik Haj-duka Bogumir Doleæal.

Bejzbolska sekcija u Hajduku

Osim uliËnih ekipa, u splitskim πportskim druπtvima Bo-rac i Hajduk osnovane su poËetkom 1920. godine bejzbol-ske sekcije. Posebno se dobrom igrom isticao Hajduk Ëijisu igraËi, uz posebnu odjeÊu, nosili bijele kape s utisnutimcrvenim slovom “H”. Za tu su sekciju nastupali i poznatinogometaπi kao Branko BakotiÊ - Bako, Zvonko BavËeviÊ,TonÊi BonaËiÊ, Alfred Devivi, Miro DeπkoviÊ, braÊaOtmar i Renzo Gazzari, Ferdinand i Vlade KragiÊ, PetarKurir, Marko Markovina, Ivan - Nino Montana, Josip Pe-rajica, Miloπ Rodin, Ante ©ore i dr. Zanimljivo je da jeY.M.C.A., uz pomoÊ admirala Philipa Andrewsa i drugihameriËkih Ëasnika, pomogla mnogim πportskim druπtvimau Splitu, ali i u drugim gradovima. Oprema je poslana i I.hrvatskom graanskom πportskom klubu i HA©K-u u Za-grebu. Meu ostalim poslane su palice, rukavice i lopticeza bejzbol. Za razliku od Splita, gdje su boravili ameriËkimornari i Ëasnici, u Zagrebu nije bilo osoba koje bi popu-larizirale novu πportsku igru. Nadanja SpliÊana da Êe bej-zbol uhvatiti korijene i u Zagrebu nisu se obistinila.

Odlazak ameriËke flote Utakmice bejzbola pratio je tadaπnji tisak i tijekom

1920. godine objavljivane su vijesti s utakmica Hajduka,Borca i Marjana u splitskim novinama Novo doba i Æivoti zagrebaËkoj Ilustrovanoj πportskoj reviji. Bejzbol se in-

tenzivno igrao u Splitu sve dok su ameriËki ratni brodovibili stacionirani u luci. Potpisivanjem mirovnog ugovora uRapallu, ameriËka je flota u travnju 1921. napustila Split.Nakon odlaska bejzbol se joπ neko vrijeme igrao, ali zbogpomanjkanja opreme i teπke socijalne situacije dolazi dostagnacije tog πporta. Jednu od rijetkih utakmica zabiljeæi-le su novine 1924. godine. IgraËi Hajduka su odigrali su-sret s ekipom posade ameriËkih brodova Warden 220. i228. Amerikanci su pobijedili 13-6.TreÊi oæujka 1925. bioje koban za Hajduk jer je u poæaru koji je izbio u klupskojbaraci Hajduka izgorjelo dosta bejzbolske opreme. To jepolako vodilo gaπenju bejzbola u Splitu. Ostali su samo ri-jetki i uporni mladiÊi koji su ga i dalje igrali na splitskimledinama. Oni su i najzasluæniji da se bejzbol ponovno po-Ëeo igrati 1935. godine, kada je osnovan Bejzbolski klubKrupa.

Literatura

1. MaroviÊ, D. (1987). Bejzbol u Splitu, Povijest sporta br.73 238-249

2. Milas, V. (1987) Bejzbol u Splitu Povijest sporta br 73.

11

Prva javni nastup Bjejzbol kluba Krupa. UdaraË je Josip - Bepo Radica, a hvataË Frane Viculin.

IgraËi Krupe na livadi Gospinica u ©pinutu 1935. godine. Stojeslijeva : Æivko PetroviÊ, Relja Vlak Niko Kaliterna i Jozo LoziÊ.»uÊe sljeva :Vinko ReiÊ, Arsen SenjanoviÊ, Miljenko MarËiÊ,Bogo BavËeviÊ i Frane Viculin.

12

Frane MatoπiÊ Hajdukova je legenda zasva vremena. Nogometaπ koji je za klubodigrao najviπe utakmica, 739, i posti-

gao najviπe zgoditaka, 729. Taj rekord teπkoÊe ikada itko nadmaπiti.

Rodio se u Splitu, u MatoπiÊevoj ulici, 25.studenoga 1918. godine. Bio je izraziti napa-daË, jugoslavenski nogometni reprezentati-vac. S devet godina poËinje se druæiti s nogo-metnom loptom koja Êe obiljeæiti njegov æi-vot. PoËeo je u Hajdukovu pomlatku u gene-racija “tiÊa i rebaca” znamenitog barba LukeKaliterne. Za seniorsku momËad debitirao je1935. godine protiv Slavije iz Sarajeva. Tadaje imao 16 godina. U momËadi je vladalo ri-valstvo tko Êe igrati centarfora, Leo LemeπiÊili Vlade KragiÊ, jer je to mjesto u momËadibilo rezervirano samo za odabrane. Obojicasu bili toliki znalci da je Luki Kaliterni bilo teπko odluËiti kome da-ti prednost. Barba Luka je razmiπljanje prekinuo odlukom: “Leoigra jednu spojku, Vlade drugu, a ti, mali Frane, centarfora”. Haj-duk je tada pobijedio 10-1, a mali je Frane postigao svoja prva dvazgoditka.

Frane MatoπiÊ ostaje na mjestu centarfora i spojke sve do 1956.godine kad se, u 38. godini æivota, oprostio od aktivnog igranja no-gometa. U meuvremenu je po godinu dana proveo u beogradskomBSK-u i talijanskoj Bologni.

Trener i potpredsjednik

S Hajdukom je osvojio prvenstvo Banovine Hrvatske u sezoni1940./1941. i prvenstvo NR Hrvatske 1946. U prvenstvu NR Hr-vatske 1946. najbolji je strijelac sa 13 postignutih zgoditaka, kao iu prvenstvu Jugoslavije u sezoni 1948./1949., sa 16 zgoditaka. SHajdukom je osvojio titule prvaka Jugoslavije 1950. i 1952. i u se-zoni 1954./1955.

Frane MatoπiÊ od 1955. do 1956. obnaπa duænost tehniËkog re-ferenta NK Hajduk, a potom i trenera prve momËadi od sijeËnja1957. do lipnja 1958. Treba napomenuti da je u prvenstvenoj sezo-ni 1964./1965. zajedno s Ozrenom Nedoklanom ponovno bio tre-ner “bijelih”. Neko je vrijeme obnaπao i duænost potpredsjednikakluba.

Trenirao je i NK Split kada je drugi put uπao u prvu saveznu li-gu u prvenstvenoj sezoni 1960./1961. Radio je kao trener i u Tuni-su, 1957. je trenirao seniorsku reprezentaciju Jugoslavije, da bi1958. trenirao i omladinsku reprezentaciju. Od 1958. do 1962.obnaπao je duænost predsjednika Zbora trenera Splitskog nogome-tnog podsaveza.

OsvajaË srebrne

olimpijske medalje

U reprezentaciji Jugoslavije Frane MatoπiÊnastupio je 16 puta, sedam puta prije, a devetposlije II. svjetskog rata. Petnaest nastupaimao je kao nogometaπ Hajduka, a jednom jenastupio kao nogometaπ beogradskog BSK-a.Postigao je πest reprezentativnih zgoditaka.Za reprezentaciju debitirao je u Bukureπtu 8.svibnja 1938. u Kupu Male Antante protivdomaÊina, reprezentacije Rumunjske, Jugo-slavija je pobijedila 1-0 upravo Franinim go-lom. Od reprezentativnog dresa oprostio se 9.svibnja 1953. u kvalifikacijskoj utakmici zaSvjetsko prvenstvo protiv GrËke u Beogradu.Rezultat je bio 1-0, a MatoπiÊ je ponovno po-stigao jedini zgoditak na utakmici. Bio je su-dionik Olimpijskih igara 1948. godine u Lon-

donu i osvajaË srebrne olimpijske medalje. IstiËemo da je Franebio Ëlan one znamenite momËadi Hajduka koja je kao prva nogo-metna momËad slobodne Europe, obnovljena na Visu, 7. svibnja1944. godine.

Golovi su posebno obiljeæili MatoπiÊevu karijeru. PriËao je Franekako je puno golova postigao izvan πesnaesterca. Pucao je iz daleka,slobodne udarce, penale. Nikada napamet: Opali, pa di balun ode.

Proπao πkolu Luke Kaliterne

Proπao je cijelu nogometnu abecedu. Joπ prije debija u dresuHajduka svladao je sve nogometne elemente πkole Luke Kaliterne.Frane MatoπiÊ dugo je na terenu bio pravi kapetan momËadi. Ka-petansku je vrpcu naslijedio 1947. godine od brata Joze. Frane jebio autoritet kakvoga Hajduk u svojoj povijesti nije imao, i kod su-igraËa i kod sudaca. Produæena ruka trenera na terenu. Bio je iostao simbol ljubavi i privræenosti svom Hajduku za koji je uvijekisticao da mu je sve. “I po Hajduku se Split poznaje” - volio je na-pomenuti Frane MatoπiÊ. Kao najdraæu utakmicu u karijeri isticaoje onu kada je Hajduk usred Zagreba pobijedio Dinamo 6-0.

Frane MatoπiÊ, istinska legenda hrvatskog i dalmatinskog no-gometa, obiljeæio je jednu Hajdukovu epohu, onu Ëetrdesetih i pe-desetih godina proπlog stoljeÊa kada su osvojene prve dvije tituleprvaka Hrvatske i prve tri poslijeratne titule prvaka Jugoslavije.Za sva vremena bio je i ostao sinonim kako se bori i voli bijelaboja, Hajduk i rodni Split. Nositelj je najviπih priznanja Hajduka,Zlatne znaËke s briljantom i Zlatne kapetanske trake. Preminuo jeu Splitu 29. listopada 2007. godine i pokopan na splitskom gro-blju Lovrinac.

IN MEMORIAM

FRANE MATO©IΔ (Split, 25. studenoga 1918. - Split, 29. listopada 2007.)

Piπe Jurica GizdiÊ

Legenda za sva vremena Frane je bio autoritet kakvoga Hajduk u svojoj povijesti nije imao, i kod suigraËa i kodsudaca. Produæena ruka trenera na terenu. Bio je i ostao simbol ljubavi i privræenosti

svom Hajduku za koji je uvijek isticao da mu je sve

42

G lobalni trendovi koje stvarajunove komunikacijske tehno-logije nametnuli su danaπ-

njem Ëovjeku obavezu brzog prilago-avanja, te su postupno promijenilimnoge aspekte njegovog æivota. Dokse naπi roditelji, djedovi i bake sjeÊajunekog mirnijeg doba u kojem je Ëo-vjek imao viπe vremena za prijatelje ivlastitu obitelj, najmlaa, “digitalnageneracija”, veÊ bjeæi u virtualne svje-tove kompjuterskih igara, interneta iblogova.

Potreba za intimnom povezanoπÊu sprirodom i svijetom oko sebe, potrebaza kontrolom nad vlastitim æivotomsamo su neki od faktora koji uzrokujuneravnoteæu kod onih koji su odlutalipredaleko. I to je nesumnjivo jedan oduzroka zaπto danas, viπe nego uproπlosti, ljudi imaju problema s pre-komjernom teæinom, poviπenim kr-vnim tlakom, bolestima kraljeπnice isl. Takoer, stalna neizvjesnost proi-zvodi razliËite neuroze (sklonost bri-gama, strah, osjeÊaj manje vrijednosti,nezadovoljstvo i sl.) te druga stanjamentalnih neuravnoteæenosti. VeÊinatih stanja nisu bolesna, ali naæalost, Ëe-sto prerastaju u konkretne bolesti.

Danaπnja znanost ima rjeπenje za ve-Êinu tih problema, meutim, kljuËnopitanje glasi: Jesu li znanstvena do-stignuÊa u podruËju prevencije bole-sti u dovoljnoj mjeri stavljena u fun-

kciju dobrobiti Ëovjeka?

Ljudi u trenirkamaKineziologija je znanstve-

nom svijetu podastrla dokazeo utjecaju programiranog ikontroliranog tjelesnog vje-æbanja na prevenciju brojnihbolesti. Ipak, dok je veÊi dio ja-vnosti upoznat s utjecajem tje-

lovjeæbe na prevenciju tjelesnihoboljenja, manji dio ima spoznaju outjecaju tjelesnog vjeæbanja na pre-venciju nekih stanja mentalne nera-vnoteæe (poremeÊaj ponaπanja, depre-sija, agresivnost…). Bez obzira na toje li rijeË o trenaænom procesu kojemje cilj prevencija tjelesnih ili mental-nih oboljenja - princip je isti. Potrebanje struËan pristup. U protivnom, du-ljom aktivnom primjenom neznanjaproblem vrlo lako moæe prijeÊi saπportskih u medicinske sfere, meuinim i psihijatrijske. Dakako, ozbiljanpristup zahtjeva interdisciplinarni pri-stup medicine, kineziologije, te stvara-nje pozitivnog socijalnog okruæja. UneËemu kineziologija ima nevjeroja-

Znanost i znanje postali su glavni razvojni resursi uveÊini zemalja, a 21. stoljeÊe je prozvano stoljeÊemznanja. HoÊe li ti resursi u buduÊnosti biti stavljeniu funkciju dobrobiti Ëovjeka ili u funkciju stjecanja

profita i/ili druπtvenog ugleda?

Borba za zdravlje ili za profit?

©PORT I ZNANOST

Piπe Miroslav Hræenjak

tnu prednost. Dokaz tome opet je pra-ksa.

Kako smo veÊ naveli, niz stanjamentalne neravnoteæe proizlazi iz Ëo-vjekovog otuenja - πto je djelomiËnoposljedica suvremenog naËina æivota.Borba za poziciju u druπtvenoj hijerar-hiji stvorila je prioritete u kojima odra-sla zaposlena osoba Ëesto zapostavljaobitelj, ukljuËujuÊi i najzahtjevnijeËlanove - svoju djecu. To dijete, da bibilo “konkurentno”, prisiljeno je veÊ unajranijoj dobi baviti se “ozbiljnimstvarima” na πtetu spontane djeËjeigre. U takvoj konstelaciji treneri, uËi-telji tjelovjeæbe i drugi “ljudi u trenir-kama” Ëesto su jedini kojima se dijeteiskreno povjeri, bilo da je rijeË o pro-blemima u obitelji, simpatijama u ra-zredu, pritisku okoline i sl. Objaπnje-nje za to moæda leæi u samoj prirodiπporta, nastave tjelovjeæbe, a djelomi-Ëno i u pedagoπkim i struËnim vjeπti-nama te znanjima πportskih struËnja-ka.

Naime, πport je neπto πto na trenutaksve probleme stavlja na stranu, πport-ski trenuci su trenuci preuzimanjakontrole nad svojim tijelom i pokreti-ma, trenuci u kojima dijete moæe i mo-ra biti spontano i originalno. Sam pro-ces tjelovjeæbe zbiva se u pozitivnom,afirmativnom okruæenju, a suptilnaenergija kolektiva, pozitivnih emocijai meusobne potpore je kljuËno za dje-tetovo zdravo odrastanje, ali i - kako jeznanost odavno dokazala - razvoj inte-ligencije. Rukovoenje tim procesommora izgledati spontano, πto podsjeÊana spontanost i mekoÊu pokreta vrhun-skog πportaπa koji obara svjetski re-kord. Sve su to Ëimbenici kvalitetnenastave, kvalitetnog programa tjelo-vjeæbe, rehabilitacije vjeæbanjem i sli-Ënih programa.

Meutim, upravo su navedeni prin-cipi spontanosti kineziologiju svrstaliu red neËeg ne osobito vaænog, Ëaksporednog. To je, dakako, utjecalo i napad æivotnog standarda πportskih stru-Ënjaka, dovelo do toga da volonteri uπportu omalovaæavaju znanje, do ne-milosrdnog pritiska “sveznajuÊih” ro-ditelja-ljudi prepoznatljivog modelaponaπanja, odijevanja, izraæavanja,ljudi koji se bave “ozbiljnim poslovi-ma” i koji najbolje poznaju svoju dje-cu.

©port je in kao i obrazovanjeKao protumjeru neki su kineziolozi

postupno stvorili kult nedodirljivosti ivrlo temeljito se uklopili u obrazac lju-

di koji s okruæjem komuniciraju pre-poznatljivim modelom ponaπanja, odi-jevanja i ophoenja. Stoga brojni da-naπnji πportski struËnjaci viπe nisu sa-mo “ljudi u trenirkama”. Danas je πport postao in kao i obrazovanje. Da-naπnja djeca u slobodno vrijeme uzi-maju instrukcije iz matematike, infor-matike i stranog jezika, ali provode idodatne sate individualnog kondicij-skog treninga ili tenisa. DjeËje πport-ske utakmice postale su arene za bor-bu, a nametnuti stres koji se producirau πportu sliËan je stresu pri upisu djecena fakultet ili svakodnevnom stresu ujutarnjoj prometnoj πpici. Ono πto jebilo planirano i programirano radianuliranja negativnih utjecaja suvre-menog naËina æivota sve se ËeπÊeokreÊe u svrhu utvrivanja hijerarhijemeu djecom, gdje se toËno zna tko je

tko i gdje je kome mjesto - u ekipi, ra-zredu, na ulici.

Znanost i znanje postali su glavni ra-zvojni resursi u veÊini zemalja, a 21.stoljeÊe je prozvano stoljeÊem znanja.HoÊe li ti resursi u buduÊnosti biti sta-vljeni u funkciju dobrobiti Ëovjeka iliu funkciju stjecanja profita i/ilidruπtvenog ugleda? Jednako je takoteπko pitanje hoÊe li motiv buduÊihznanstvenika biti stjecanje licence zaborbu za bolje i zdravije sutra ili lju-bav prema akademskoj tituli - tolikada je se neki ne odriËu ni nakon smrti,stavljajuÊi je na nadgrobni spomenik.Moæda ipak treba biti optimist i vjero-vati da Êe daljnja evolucija znanosti,ukljuËujuÊi i kineziologiju, Ëovjekuvratiti spontanost, mir, te tjelesno imentalno zdravlje, da Êe mu nove te-hnologije olakπati æivot, poboljπatistandard, okrenuti ga vlastitim potre-bama i afinitetima, potrebama obitelji,potrebama bliæe i πire sredine. U proti-vnom, mogao bi se nastaviti trend sve-ga onog πto nazivamo bolestima mo-dernog doba. A osim toga, novi Zakono akademskim i struËnim nazivimamogao bi neke potaknuti na prekuca-vanje akademskih titula na nadgro-bnim spomenicima svojih slavnih pre-daka.

Literatura1. Berlin, J. A. i Colditz, G. A. (1990). A meta-

analysis of physical activity in the preventionof coronary heart disease. American Journal ofEpidemiology, 132, 612-628.

2. Blair, S. N. i Brodney, S. (1999). Effects ofphysical inactivity and obesity on morbidityand mortality: current evidence and research is-sues. Medicine and Science in Sport andExercise, 31, 646-662.

3. Bruner, J. (2003). Kultura obrazovanja, Educa,Zagreb

4. Dryden, G.–. (2001). Revolucija u uËenju,Educa, Zagreb

5. Findak, V. i Neljak, B. (2007). Antropoloπke,metodiËke i struËne pretpostavke rada u podru-Ëjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i ki-neziterapije. Zbornik radova 16. ljetne πkole ki-neziologa Republike Hrvatske (glavni referat).Hrvatski kinezioloπki savez, Zagreb.

6. Helmrich, S. P., Ragland, D. R. i Paffenbarger,R. S. (1994). Prevention of non-insulin-depen-det diabetes mellitus with physical activity.Medicine and Science in Sport and Exercise,26, 824-830.

7. McAuley, E. (1994). Physical activity andpsychosocial outcomes. U: C. Bouchard, R.J.Shephard i T. Stephens (ur.). Physical activity,fitness and health: the consensus knowledge.Human Kinetics: Champaign IL. 551-568.

8. Warburton, D. E., Gledhill, N. i Quinney, A.(2001). Musculoskeletal fitness and health. Ca-nadian Journal of Applied Physiology, 26, 217-237.

43

”Svakoga jutra okomilijun preteænoAmerikanaca,Europljana iJapanaca ukljuËisvoje raËunalo da binapustili stvaransvijet u kojem æive ida bi zapoËeli sigrom. NajunosnijomraËunalnom igromkoja se zoveStvaranje novca.

Nenad Dragaπ, “Sierra”

U vod u rimsku umjetnost jeumjetnost EtruπËana koja serazvija u isto vrijeme kad i

kretska i mikenska kultura. Freskamladih boksaËica na drvenoj podloziiz Akrotirija, Thera, naslikana je oko1500. godine pr. Kr. Kao i u orijental-nom stilu grËkog slikarstva, i te suæenske figure raene po uzoru naEgipat. OËi su im un face dok su gla-va i tijelo iz profila. AntiËka je po sti-lu i naËinu izvedbe, odnosno po sta-nju oËuvanosti, bogatstvu boje i natu-ralistiËkoj obradi oblika. Grad Akro-tiri nije poznat kao minojska koloni-ja, ali postoji jasna veza izmeu fre-ski na Kreti i onih na Theri, jednakokao i izmeu tipova graevina i dru-gog kulturnog dobra tih dviju religija.

Kopirana veÊina grËkih djelaGrËki i rimski pisci datiraju osniva-

nje Rima po olimpijadama u kasnijeantiËko doba πto je prihvaÊena i da-nas te se konvencionalno uzima treÊagodina VI. olimpijade ili 753. godinapr. Kr. O rimskoj umjetnosti moglobi se mnogo viπe pisati i govoriti iakosu veÊinu toga preuzeli od Grka, kaoπto su to klasiËne skulpture koje sukopirali i prema kojima poznajemo

44

Iako su veÊinu toga preuzeli od Grka,Rimljani su stvorili dvije nove tehnike u kiparstvu -lijevanje u bronci iz kalupa i izrada realistiËnihgipsanih portreta. Bili su osobito vjeπti uprikazivanju dubine prostora i u dokumentarnom i identifikacijskom pristupu modeliranju lica ljudi na reljefima

Piπe Diana ©imek

UMJETNOST I ©PORT

Motivi πporta u umjetnostiStarog Rima

Reljef Ëetveroprega na trkaliπtu, II. st. pr. Kr.

veÊinu grËkih djela. Stvorili su i dvi-je nove tehnike u kiparstvu. To je li-jevanje u bronci iz kalupa i izrada re-alistiËnih gipsanih portreta. Bili suosobito vjeπti u prikazivanju dubineprostora i u dokumentarnom i identi-fikacijskom pristupu modeliranju licaljudi na reljefima, kao πto je Ara pa-cis, Oltar mira iz 13. godine pr. Kr.

VeÊina zidnih slika iz Pompeja

Mi Êemo se viπe zadræati na slikar-stvu o kojem se mnogo manje zna ne-go o rimskoj arhitekturi i kiparstvu,πto mu daje zagonetnost, tim viπe jersaËuvani materijal rimskog slikarstvas malim izuzecima pripada strogoograniËenom podruËju. Gotovo sesav sastoji od zidnih slika, a znatnaveÊina tih slika potjeËe iz Pompeja iokolnih naselja zatrpanih prilikomerupcije Vezuva 79. godine ili iz Ri-ma i njegove okolice. Njihovi datumipostanka obuhvaÊaju raspon od neπtomanje od 200 godina od kraja I. sto-ljeÊa pr. Kr. do kraja I. stoljeÊa. ©to jebilo prije ili poslije toga moæe se sa-mo nagaati. Najranija faza rimskogzidnog slikarstva, poznata iz malogbroja primjera iz II. stoljeÊa pr. Kr.pokazuje jasnu povezanost s heleni-stiËkim svijetom, jer je bila otkrivenau istoËnom Sredozemlju. Oko 100godine pr. Kr. taj tzv. prvi stil postu-pno zamjenjuje mnogo ambiciozniji isloæeniji stil, kojim se, pomoÊu iluzi-onistiËkih arhitektonskih perspektivai prozorskih efekata, ukljuËujuÊi ipredjele i figure, htjelo produbiti iliprobiti ravnu povrπinu zida. Izdvoje-ne su tri faze tog sloæenijeg stila, po-znate kao drugi, treÊi i Ëetvrti stil, alirazlike meu njima nisu uvijek jasne.»etvrti stil koji je vladao u vrijemeerupcije Vezuva 79. godine najsloæe-niji je od svih. Rimski slikar oËigle-dno je majstor za modeliranje i faktu-ru povrπina.

Poetsko shvaÊanje volumena i prostora

Slike obiluju svjetloπÊu, velikimtonskim rasponom s finim prijelazimatitrajuÊeg svjetla i tople koloriziranesjene. Primjer za to je slika Tri gracije(freska iz Pompeja, IV. stil). Tri æen-ska lika su Karijateide koje pleπu nageu krugu. Okrunjene su vijencima mir-te, dok dvije od njih dræe u ruci gran-Ëice te biljke. Dvije gracije naslonilesu dlan na ramena treÊe koja nam je le-

ima okrenuta dok joj je glava u profi-lu. Nemirne mrlje livade stapaju se sprvim planom æenskih figura, a svje-tlucave najsvjetlije povrπine njihovatijela potjeËu iz nekog drugog izvorasvjetlosti. Rimski slikar ne raspolaæesistematskim shvaÊanjem prostornedubine, njegova je perspektiva sluËaj-na i nedosljedna, naglasak je na poet-skom shvaÊanju volumena i prostora.U najljepπim primjerima taj nedosta-tak bogato je nadoknaen drugim kva-litetama, a nepostojanje logiËno pove-zanog gledanja na vidljivi svijet trebasmatrati graniËnom crtom koja razdva-ja rimsko slikarstvo od slikarstva rene-sanse ili modernog doba.

Mozaici i skulpture

Osim plesa postoje kompozicijeæenskih πportova, igre loptom, ples ikrunidba pobjednica (Piazza Armeri-na u Vili Erkulija). Zatim slika meu-gradskog atletskog natjecanja izmeuPompeja i Nocera koje se odigrava uareni u Pompejima, a nalazi se u Na-puljskom arheoloπkom muzeju. Sistoka je u Rim doπla umjetnost mo-zaika koji je bio naroËito pogodan zaukraπavanje podova, svodova dvora-na, odaja i kupaliπta. Na tim su moza-icima prikazani neki motivi iz πport-skog æivota Rimljana, npr. zidni mo-zaici iz Rima su bacaË diska i boksaË,zatim mozaik hrvaËa iz Aquincumana podruËju danaπnje Budimpeπte ko-ji krasi pod ulaza u gradsko kupaliπte.Figura afriËkog hrvaËa izraena je odcrnih kamenËiÊa bazalta. Zgrabio jeprotivnika za lea obuhvativπi ga zapojas. Sudac je ispred njih u semi-squatting poloæaju i pozorno pratiborbu.

Literatura

1. Boardman, J. (1964). Greek Art. Lon-don: Thames and Hudson.

2. Boardman, J. (1974). Athenian BlackFigure Vases. London: Thames andHudson.

3. Boardman, J. (1978).Greek Sculpture,The Archaic Period. London: Thamesand Hudson.

45

EtruπÊanska freska iz grobnice u Chiusa, V. st. pr. Kr.

BronËana statuaprofesionalnog

πakaËa iz I. st. pr. Kr.

A tletika - kraljica πportova te-melj je za druge πportove iigraËka umijeÊa. Uspjeh u atle-

tici pretpostavlja poπtivanje njezine na-ravi - naravi univerzalnosti. Atletika jesveobuhvatna jer ukljuËuje znalaËko iprofinjeno kombiniranje sabranosti, sna-ge, spretnosti, tehnike, opuπtenosti, fle-ksibilnosti i ËvrstoÊe. Sloæena i zahtje-vna kombinacija mnogih elemenata do-gaa se u cjelovitom biÊu - suglasjuuma, duha, tijela. Meditacija kao duho-vna sposobnost poniranja u sebe i u dru-ge oko nas pruæa vaæne poticaje i mogu-Ênosti za unaprjeenje drevnog, pleme-nitog i dragocjenog πporta, atletike.

Naravna meditacijaAtletici kao spletu razliËitih πportskih

disciplina najviπe odgovara znalaËka ipromiπljena primjena tzv. naravne me-ditacije. Naravna meditacija temeljita jei snaæna vjeæba uma i duha u razvojutjelesnih sposobnosti. Za njezino boljerazumijevanje potrebno je vratiti se -kronoloπki i idejno - nekoliko desetlje-Êa unazad. NjemaËki profesor i katoli-Ëki sveÊenik Klemens Tilmann sredi-nom XX. stoljeÊa mnogo je pomogao upromociji meditacije u zapadnom soci-okulturnom kontekstu. Posebno je va-æan jer je naglasio vrijednost naravnemeditacije koja svojom prirodnoπÊu ijednostavnoπÊu otvara put mnogimoblicima meditacije. Naravna meditaci-ja uËi Ëovjeka gledati, sluπati, ponirati,zahvaljivati, πutjeti, voljeti. Ta medita-cija pripada i Zapadu i Istoku. Pruæaizvrsnu moguÊnost dijaloga i promiπlja-nja vlastite vjere, rada i postojanja.

NaÊi osobu koja dovoljnopoznaje duhovnost

Naravna meditacija ne pruæa gotoverecepte i ponude æivota. Traæi dovoljnoponiznosti i smjelosti. SliËna je iskrenojmolitvi koja nastaje u nutrini osobnosti.Otvara put u carstvo dubine, u carstvovlastite originalnosti i vrijednosti. Na-ravna meditacija dobar je temelj zaπportsku meditaciju. Osoba koja se pre-dano bavi atletikom, zahvaljujuÊi nara-vnoj meditaciji moæe naslutiti naravatletike u temeljima. Moæe upoznativrijednost atletike u povijesnoj i æivo-tnoj stvarnosti. Razmjerno malo litera-ture moæe biti poticaj za stvaralaËkopromiπljanje i istraæivanje odnosa atle-tike i meditacije.

Viπe je ciljeva meditacije atletiËara.Meditacija izravno i neizravno pomaæeboljoj sabranosti, veÊoj snazi, boljoj

Atletici kao spletu razliËitih πportskih disciplinanajviπe odgovara znalaËka i promiπljena primjenatzv. naravne meditacije, temeljite i snaæne vjeæbauma i duha u razvoju tjelesnih sposobnosti

Meditacija uËi i pobjedi i porazu

46

©PORT I DUHOVNOST

Piπe Tvrtko Beus

47

spretnosti, veÊem samopouzdanju, bo-ljim rezultatima, veÊoj smirenosti atleti-Ëara. Pravilna (ne bilo kakva) meditacijapruæa duboko iskustvo zadovoljstva,(samo)ostvarenja, ispunjenosti i vedrine.Potrebno je odabrati dobrog trenera, du-hovnika, voditelja meditacija i vjeæbikoji πportaπe prati u dubinsko-dinami-Ëkom radu pojedinaËno i skupno. Potre-bno je naÊi osobu koja dovoljno poznajeduhovnost, filozofiju, psihologiju, atleti-ku - narav osobe i πporta.

Dobra meditacija ukljuËujepostojanu vjeru

S velikom pouzdanoπÊu moæemo tvr-diti da dobro vodstvo i dobra meditaci-ja vodi znatnom napretku atletike. Do-bro vodstvo i dobra meditacija ukljuËu-ju postojanu vjeru, vedrinu i povjerenjeu æivot. Mnogi uspjeπni atletiËari odra-æavaju odrastanje u entuzijazmu, uozraËju vjere u uspjeh, odgoj u æivotnojvjeri i upornosti. Naime, meditacija seËesto dogaa “anonimno” u malo prijenavedenim uvjetima. Sama tehnika me-ditacije bez vrijednosti koje nosi u sebine omoguÊuje znatan napredak u æelje-nom πportu. Meditacija atletiËara imaodreene sliËnosti s meditacijom drugihπportova, ali i vlastite osobitosti. Zaje-dniËke su vjeæbe pravilnog dræanja i di-sanja, vjeæbe opuπtanja, osnovna vje-æba, vjeæba produhovljavanja tijela,vjeæbe povjerenja i dr. Posebnost medi-tacije vezane uz atletiku jesu vjeæbe snaglaskom na energiju, vjeæbe snage,vjeæbe preciznosti i vjeæbe izdræljivosti.

Treba poπtivati darovane datosti

Meditacija usmjerena na trkaËke di-scipline po vlastitoj prosudbi ukljuËuje

imaginacijsko i vizualizacijsko svlada-vanje prepreka na viπe razina, buenjebrzinske pokretljivosti i ustrajnosti, po-vezivanje stabilnosti i pokretljivosti ucjelovitosti psihofiziËkog dogaanja.Meditacija koja ima u vidu bacaËke di-scipline ukljuËuje imaginacijsko-hipno-tiËko dematerijaliziranje predmeta u ra-znim vjeæbama dubinske pokretljivostii snage duha i tijela. Ciljane se vjeæbeprovode u raznim olakπavajuÊim i ote-æavajuÊim ambijentalnim uvjetima. Utome smislu mnogo pomaæe rad u parui rad u manjim skupinama pod vod-stvom maπtovitih i iskrenih trenera.Meditacija vezana uz skakaËke discipli-ne uz navedene vjeæbe dematerijalizaci-je predmeta i tijela u biranim vjeæbamaopuπtanja, zamiπljanja, sabranosti i po-niranja ukljuËuje tjelovjeæbu u razliËi-tim okolnostima kondicijskog ili kojegdrugog treninga. Dakako, mnoge suvjeæbe zajedniËke, sliËne odnosno sro-dne u svojoj biti. Vaæno je pokrenuti,probiti temeljnu prepreku koja prijeËiostvarenje æeljenog rezultata. Trebapoπtivati darovane datosti. Treba tako-er vjerovati u snagu duha koji nadilazidarovane datosti (sposobnosti). Isku-stvo pokazuje da se vrhunski rezultatiponavljaju kada se jednom dogode.Mora se dogoditi to poËetno iskustvopobjede i uspjeha.

Treba naÊi dobar startMeditacija uËi pobjedi. Meditacija

uËi i skromnosti. UËi smireno prihvaÊa-ti i pobjedu i poraz. UËi prolaziti krozkriæevite napore, trpljenje i patnju. UËivjerovati u nadu uskrsnuÊa, nadu novo-ga poËetka i nove stvarnosti. GledajuÊimnoge mlade osobe koje traæe svojemjesto i buduÊnost u atletici, ne moæe-mo se ne upitati o njihovom vodstvu i

struËnoj pratnji. Je li mladim osobamaomoguÊen pravi put u pravu budu-Ênost? Je li moguÊe dobiti mnogo novihatletiËarki i atletiËara koji Êe proslavititaj divan, vrijedan i plemenit πport usvojoj domovini? Imaju li danaπnji kan-didati za πportska olimpijska i druga na-tjecanja doista prave uvjete da ostvaresvoje najbolje moguÊnosti i rezultate?Jesmo li svjesni koje moguÊnosti pruæasvjetlo vjere i duhovnosti na putu nasto-janja i napretka? Poznajemo li naravnumeditaciju? Poznajemo li krπÊanskumeditaciju? Poznajemo li svoju kultur-nu i duhovnu nacionalnu baπtinu?

Za poËetak je dovoljno poÊi, krenuti.Potrebno je naÊi dobar start. Potrebno jekrenuti pravim, jakim i odluËnim kora-cima. Potrebno je skoËiti dovoljno sna-æno u novu stvarnost koja nije optereÊe-na porazima i sumnjama. Potrebno jeodbaciti teret dovoljno daleko od teæinesvakodnevice koja nerijetko prijeËi po-gled do æeljenog cilja i æeljene budu-Ênosti.

Literatura

1. Tilmann, K. (1981). Uvod u meditaciju.Naravna meditacija. Zagreb: KrπÊanskasadaπnjost.

2. MarijanoviÊ, I. (1996). Trener - odgaja-telj. Zagreb: Katehetski salezijanskicentar.

3. Maggi, D. (2001). I πport ima duπu. Pe-dagoπko-duhovna razmiπljanja za πport-ske djelatnike. Zagreb: Salezijanski bo-goslovni dom.

4. J. Griesbeck, J. (1997). 77 meditativeImpulse. Freiburg: Herder.

5. C. Naranjo, C., Ornstein, R.E. (1976).Psychologie der Meditation. Frankfurt:Fishcher Taschenbuch Verlag.

48

S kijanje je jedan od najstarijihzimskih πportova. Ime dobi-va 1890-ih u norveπkome je-

ziku od staronorveπke rijeËi skithkoja je znaËila palica od drveta,odnosno skija. Meutim, ljudi suskije radi prijevoza upotrebljavaliod davnina - smatra se da je skijanjestaro Ëak 5000 godina. Godine1924. prvi su put odræane zimskeolimpijske igre. Dogodilo se to uChamonixu u Francuskoj. Broj seskijaπkih disciplina na olimpijskimigrama stalno poveÊavao kako su sekonstituirale nove discipline. Njimase pridruæilo i klizanje, utrke u bo-bu, sanjkanje, ali i drugi zimskiπportovi.

Neki su od novih πportova Ëak vr-lo brzo postali i olimpijski πportovi.Tako je, primjerice, skijanje na da-sci (snowboarding) relativno brzosteklo status olimpijskog πporta.Smatra se da je prvu dasku za skija-nje na snijegu 1963. godine izradioAmerikanac Tom Sims (McKhann,1993. - 1999.). International Snow-board Federation je utemeljen 1991.godine, Fédération Internationale deSki (FIS) je priznao skijanje na da-sci kao disciplinu koja je zatim kre-nula na turneju po Svjetskom kupu,a skijanje je na dasci postalo olim-pijskim πportom veÊ na Zimskimolimpijskim igrama u Naganu 1998.godine, dakle, za 'samo' 35 godina.

Skijaπke discipline i njihova imena

Danas se skijanje dijeli na alpskoskijanje, nordijsko, biatlon i skijanjeslobodnim naËinom. Grupacija disci-plina pod zajedniËkim nazivnikomalpski dobila je ime prema znaËenjute rijeËi - taj pridjev znaËi brdovit,odnosno planinski. Naravno, ime je iza planinski lanac Alpe. Nordijsko jeskijanje dobilo ime prema pridjevunordijski koji se odnosi na sjevernoe-uropske zemlje (Island, Dansku, Nor-veπku, ©vedsku i Finsku). Kako na-staju nazivi nekih disciplina u alp-skom i nordijskom skijanju? RijeËslalom dolazi iz norveπkoga jezika iznaËi kosa (kosa u smislu padine) sta-za, odnosno vijugava staza. Stoga ni-je Ëudo da se danas u svakodnevnomegovoru vrlo Ëesto Ëuje sintagma vozislalom (primjerice, automobilom).»esto se susreÊe i miπljenje da su na-zivi veleslalom i super veleslalomistoznaËnice. To, meutim, nije to-Ëno. RijeË je o razliËitim disciplinamau alpskom skijanju. Engleski je nazivza veleslalom - giant slalom: rijeË gi-ant kao imenica znaËi div, a kao pri-djev divovski, golem, velik - dakle, ve-leslalom. Puni naziv discipline kojugotovo svi poznaju pod nazivom Su-per-G na engleskome jeziku glasi su-per giant slalom, dakle, na hrvatsko-me super veleslalom. Slovo G u nazi-vu je poËetno slovo rijeËi giant iz en-gleskoga naziva za veleslalom - Su-per-G(iant slalom).

RijeË sanjke u hrvatskome jeziku dolazi odcrkvenoslavenske rijeËi u znaËenju zmija. SliËnostizmeu vijugavog kretanja zmije i naziva alpskihdisciplina koje u svojem nazivu imaju rijeË slalom(vijugavo se kretati) oËigledna je

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Piπe Darija OmrËen

Slalom i na stazi i na cesti

49

Skijaπko trËanjeSkijaπko se trËanje na engleskome

jeziku zove cross-country skiing (udoslovnome prijevodu trËanje krozprirodu), a na, primjerice, njema-Ëkom (Ski)langlauf, odnosno trËanjena skijama. Naziv te nordijske ski-jaπke discipline u hrvatskome jezikuzapravo je vrlo blizak nazivu kojiona ima u njemaËkome. Ime biatlo-na nastaje spajanjem predmetka bi-koji znaËi dva i grËke rijeËi âthlon uznaËenju natjecanje - doista, biatlonse sastoji od dvije discipline u koji-ma se natjecatelji nadmeÊu, a to suskijaπko trËanje i gaanje iz puπke.

Skijanje slobodnim naËinom

Skijanje slobodnim naËinom obu-hvaÊa tri discipline - akrobatske ski-jaπke skokove (engl. aerials), utrkepreko grba (engl. moguls) te ples naskijama (engl. acroski, odnosno nje-gov stariji naziv ballet). Od navede-nih je disciplina kao naziv zanimljivmoguls, odnosno utrke preko grba.RijeË mogul se ovdje ne koristi uznaËenju moÊnik (moÊan Ëovjek, pri-mjerice industrijski mogul) koje rijeËmogul takoer ima u engleskome je-ziku i u kojemu je poznata u svijetu,nego dolazi od rijeËi Mügel iz au-strijskog njemaËkog koja znaËi malobrdo - doista, to je disciplina u kojojnatjecatelji prelaze stazu punu malihbrda. U struËnoj πportskoj termino-logiji na hrvatskome jeziku rabi serijeË grba, a ne hupser, rijeË koja jevrlo Ëesta u svakodnevnome govoru- potonja je rijeË germanizam u hr-vatskome jeziku.

Joπ neki zimski πportovi

Osim skijanja postoje i drugi zim-ski πportovi - utrke u bobu, sanjka-nje, klizanje i hokej na ledu. RijeËsanjke u hrvatskome jeziku dolazi odcrkvenoslavenske rijeËi u znaËenjuzmija (Gluhak, 1993., str. 540). Sli-Ënost izmeu vijugavog kretanjazmije i naziva alpskih disciplina kojeu svojem nazivu imaju rijeË slalom(vijugavo se kretati) je oËigledna.Luge tobogganing puni je naziv naengleskome jeziku za natjecateljskudisciplinu sanjkanje. I rijeË luge i ri-jeË toboggan znaËe sanjke. RijeË lu-ge je francuska, a dolazi od latinsko-ga sludia. RijeË toboggan dolazi iz

jezika sjevernoameriËkih IndijanacaMicmaca. Krovna svjetska udrugaza natjecanja u bobu i sanjkanju jeFédération Internationale de Bobsle-igh et de Tobogganing (FIBT). U di-sciplini sanjkanja poznatoj pod nazi-vom skeleton natjecatelj leæi potr-buπke na sanjkama kojima se spuπtaniz stazu.

Hokej na leduHokej na ledu pripada skupini vrlo

popularnih zimskih πportova. Smatrase da je podrijetlo njegovoga nazivau starofrancuskome i rijeËi hoquet uznaËenju savijeni πtap koji koristepastiri (Longman Dictionary ofContemporary English, 2005.). Ho-kej na ledu nije, meutim, i jedinavrsta hokeja. Hokej na travi dalekoje stariji πport od varijante koja seigra na zaleenoj plohi. Iako podrije-tlo hokeja na travi (engl. fieldhockey) nije u potpunosti jasno, crte-æi pronaeni u grobnici Beni-Hasenau Dolini Nila u Egiptu koji su stariËak 4000 godina prikazuju ljude ko-ji igraju taj πport (USA FieldHockey, 2005.). Razne oblike hoke-ja koji je vjerojatno jedan od najsta-rijih oblika igara loptom i palicomigrali su, osim EgipÊana, veÊ i stariGrci, Perzijanci, Rimljani. Za irskise hokej na travi (hurling) zna da seigrao u prvom tisuÊljeÊu prije Kristau Irskoj. Hokej na ledu nastaje u dru-goj polovici XIX. stoljeÊa.

Skijanje ima i svoje moderne vari-jante poput skijanja na vodi, a natje-canja u bobu su, u biti, varijantasanjkanja (koje, kako je poznato, po-stoji i danas kao natjecateljska disci-plina).

Literatura

1. Gluhak, A. (1993). Hrvatski etimoloπkirjeËnik. (str. 540). Zagreb: August Cesa-rec.

2. Longman Dictionary of ContemporaryEnglish (2005). Writing Assistant EditionCD-ROM. Pearson Education Limited.

3. McKhann, M. (1993-1999).Snowboarding. History. In: Microsoft®Encarta® Encyclopedia 2000. MicrosoftCorporation.

4. USA Field Hockey (2005). A:/USA FieldHockey Field Hockey History.htm. Smreæe skinuto: 23. 6. 2005.

50

Uhvatiti pravi trenutak, zanimljivi pokret uπportu je najveÊe umijeÊe. ©portaπ Rickey

Henderson kojeg je snimio Roland C. Modrasnimljen je upravo u jednoj takvoj situaciji. Svakirecenzent fotografije sad je pred dvojbom: πto reÊio desnoj nozi koja je odrezana rubom okvira ili odesnoj ruci koja nekako Ëudno viri? Moæda smeta isjena na majici i hlaËama? Da to jesu manjepogreπke o kojima bismo vjerojatno pisali da jesnimljen neki drugi motiv. U ovom sluËaju bitan jetrenutak, to je sadræaj ove snimke. Trenutak koji sezabiljeæio πportaπevu reakciju, a to je vaænije odsvega, pa i od koloristiËki zanimljive i ujednaËenepozadine.

Ne ulazeÊi sada u rasprave o boksu kao πportu,smatramo da je ova snimka Mikea Tysona

(autor Jed Jacobsohn) vrijedna naπe pozornosti.Moæda baπ i stoga πto ukazuje na grubost u ovojigri. RabeÊi uskokutnik (teleobjektiv), odnosnoprimjenjujuÊi njegovu karakteristiku male dubinskeoπtrine promatraË se uspijeva usredotoËiti na uhokoje je stradalo. U cjelokupnoj neoπtrini slikenekako se Ëini da je i posljedica okrutne borbemanje drastiËna nego πto bi to bila da je cjelokupnafotografija oπtra.

Brandi Chastain slavi pobjedu na Svjetskomkupu za æene 1999. godine. Fotograf Robert

Beck uspjeπno je zabiljeæio svu tu radost. I naovom primjeru moæemo uoËiti koliko je bitanuskokutnik u snimanju πportskih dogaanja. Lik jedostatno odvojen od ostalih osoba koje uoËavamo,ali one nimalo ne smetaju s obzirom na srediπnjimotiv - pobjednicu. Neoπtrina drugog plana, iako sobzirom na boju vrlo bogata, nije niËim privuklapozornost te je koncentracija promatraËazaustavljena na bitnom.

Nakon hrvatskih majstora πportskefotografije iz proπlog broja, vraÊamo sekolegama iz svijeta od kojih moæemonauËiti mnogo korisnoga

Piπe Kreπimir MikiÊ

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

1

1

2

3

2

©port nadrukËiji(fotografski)naËin

Michael Phelps u Ateni 2004. godinezabiljeæen je kamerom Heinza

Kluetmeiera. Vrsna fotografija koja plijenifunkcionalnom kompozicijom - dobro jeπto je u ovom sluËaju plivaË u samomsrediπtu, simetriËno smjeπten, da je iznadnjega prostor ispunjen bjelinom i πto izslike izlaze dvije æute trake u blagojdijagonali πto, osim dinamike, u sliku unosii koloristiËki sklad - i zanimljivim kutomsnimanja.

©portski fotograf (Claus Bergmann) naπportskom terenu i tijekom natjecanja

mora biti spreman reagirati i naneoËekivane dogaaje, popu ove situacijekod ozljede Monike Seleπ u Hamburgu1993. godine. Snimljena je dosta uspjeπno,pri Ëemu manju primjedbu upuÊujemoosobi u desnom dijelu slike, koju bi zbogizrazite bjeline odjeÊe trebalo maloreducirati, jer zauzima veÊi dio prednjegplana. No fotografija moæe biti i ovakva, stime da bi uz naπu primjedbu,barem tako mislimo, bila joπ ibolja.

1. Prije fotografiranja promatrajte (vje-æbajte) gledati svijet kroz traæilo. Mi negledamo u okviru, a pri snimanju to je nu-æno.

2. Nuæno je aparatom (objektivom) obavi-ti izbor, izdvojiti, naglasiti, selekcionirati iz

mnoπtva detalja i motiva koji nam se nu-de.

3. ©to smo snimili viπe snimaka istog mo-tiva, veÊi su izgledi da rezultat bude izvr-sna fotografija.

4. Pazite na vrijeme snimanja (doba da-na), a i smjer iz kojeg snimate, kako vamsvjetlo ne bi viπe odmoglo nego pomoglo.

5. Umjesto fleπa rabite osjetljiviji film (ilikod digitalnih aparata poveÊajte osjetlji-vost) i pomognite si tronoπcem (stativom)ako vam, naravno, motiv do dopuπta.

6. Pri kompoziciji slike posebnu pozor-

nost usmjerite na rubove fotografije i nato treba li odabrati horizontalni ili vertikal-ni format.

7. Automatsko odreivanje ekspozicijedaje pouzdane rezultate svim prosjeËnimsituacijama. Kad one to nisu (primjericekod πportske fotografije), preporuËuje seruËno odreivanje.

8. Ne vjerujte da moæete bez dodatnogdræaËa za objektiv snimati iz ruke snaænimuskokutnicima! Snimka Êe se i u najmir-nijoj ruci potresti, πto Êe rezultiratineoπtrinom.

4

5

51

3

4

Fotografski savjetnik

5

P U B L I C I S T I K A

52

Gimnastika u Slavoniji

Sto godina gimnastike u VinkovcimaAutor: Æeljko IveljiÊOblikovanje i priprema za tisak: SN "PrivlaËicaVinkovci", Smilja MajstoroviÊGodina i mjesto izdavanja: 2007., Vinkovci Stranica: 204; format: 22x22 cmIzdavaË: SN "PrivlaËica", VinkovciTisak: Tiskara Pauk doo, IlaËa

I ako gimnastiku ne gledamo u udarnim TV terminima,iako je nema na naslovnicama, njome se u Hrvatskoj

bavi mnogo πportaπa i πportskih djelatnika. Jedan od njih jei VinkovËanin Æeljko IveljiÊ, koji je u svijet gimnastikeuπao sa 12 godina i ostao joj vjeran do danas. U svojojprvoj knjizi piπe o onome πto mu je æivotno opredjeljenje,o gimnastici.

Knjigu poËinje povijesnim pregledom nastankatjelovjeæbe kao sustavnog organiziranog vjeæbanja u πkoli,od XVII. stoljeÊa do danas. PodsjeÊa nas na prisustvotjelovjeæbe i gimnastike u zemljama Europe, nastankusprava koje se i danas koriste, zabiljeæio je prvo odræanonatjecanje i rijeË po rijeË stigao do gimnastike danas.

Ipak, okosnica knjige sustavno je praÊenje razvojagimnastike u Vinkovcima. IveljiÊ je povijest vinkovaËkegimnastike podijelio u sedam razdoblja, stavljajuÊi ju upovijesne okvire, ali i naglaπava povijest koju je u tomrazdoblju obiljeæila gimnastika. Fotografije, plakati,arhivski dokumenti ilustriraju tekst koji govori o stvarnimosobama koje su tu povijest, ali i povijest gimnastikestvarali. ProuËavajuÊi dokumentaciju arhiva, klubova,sustavno i dosljedno, ali i vrlo Ëitljivo napisao je knjigukoja predstavlja interesantnudokumentiranu bogatu povijestvaænog πporta koji setradicijski njeguje uSlavoniji. Uvijek jezanimljivoproËitatiknjigukojuzaljubljenicinekog πportapiπu sastraπÊu, alinikad neodustajuÊi odËinjenica kojeπport Ëine.

Kako πport pribliæiti djeci

Velika enciklopedija za djecu, ©portAutor: grupa autoraStranica: 160; format: 24x29 cmIzdavaË: Europapress holding d.o.o. Godina i mjesto izdanja: 2007., Zagreb

E uropapress holding d.o.o. kao izdavaË ove je godine zasve one koji vole πport izdao πportsku enciklopediju za

djecu. Knjiga je prijevod s originala koji je izaπao u Italiji,ali pripremljen i preraen za domaÊe, hrvatske potrebe.Kao i svaka enciklopedija, πto stoji u nazivu, knjiga jepregled πporta od davnih do danaπnjih vremena. Ono πto jeizdvaja, ali i Ëini dostupnijom ili interesantnijom djeci, jeobrnut redoslijed uobiËajenog sadræaja koji oËekujemo zaovakve knjige. Naime, umjesto povijesti i priËa vezanih zanju, knjiga djecu odmah uvodi u πport. ©portovi su uprvom poglavlju podijeljeni po onome πto ih obiljeæava:mreæa i reket, izlazak na mreæu, palica i loptica, lopte,pogodak u sridu, fiziËka vjeπtina, u vodi, na snijegu i ledu,uzjahati u sedlo. Iako moæda s odrasle toËke glediπtaneobiËna podjela, autori su se vodili djeËjom logikompodjele ,πto je vjerojatno primjerenije najmlaima, kojimaje knjiga i namijenjena.

Naravno da nije izostavljena povijest, datumi i rezultati,ali napisano tako da πport predstavlja igru u kojoj sepostiæu rezultati koji raduju one koji se u πportu igraju.

Posebno poglavlje naslovljeno je ©portski rjeËnik.Posebnost tog rjeËnika je πto ga Ëine slavni πportaπi koji suobiljeæili povijest πporta, a kroz priËe o πportaπimadoznajemo i o povijesti πporta.

Bogato ilustrirana crteæima i fotografijama s natjecanja,enciklopedija privlaËi pozornost djecekojoj je slikovni prikaz πportadaleko primamljiviji. Kadih privuËe slika, uznju je i vrlointeresantantekstprilagoenuzrastukojem jenamijenjen.

Piπe Milena DragiπiÊ

53

NauËiti igrati golf

Napredni golf za poËetnikeAutor: Stuart CallanOblikovanje i priprema za tisak: maba-comGodina i mjesto izdavanja: 2007. Zagreb Stranica: 92; format: 15x21 cmIzdavaË: Golf & Country Club Zagreb d.o.o.Tisak: maba-com

G olf je u posljednjih desetak godina u Hrvatskojprocvao po broju igraËa i otvaranju vjeæbaliπta i

terena. Sustavnom razvoju πporta pridonio je i profesionalnigolfer i trener ©kot Stuart Callan, koji je dulje boravio uHrvatskoj, prenoseÊi svoje znanje poËetnicima inaprednima. Knjiga “Napredni golf za poËetnike” druga jeu nizu autora Stuarta Callana i izdavaËa G&CC Zagreb.Nastala je kao pomoÊ igraËima u razumijevanju pravila,naziva i tehnike. Knjiga ima πest lekcija: igranje iznepokoπene trave, igranje iz bunkera, vjeæbeosposobljavanja i psihiËka priprema, pitching i igranje woodpalicama, igranje s kosina i igranje na igraliπtu.

Sve su te lekcije dio problema s kojima se igraËi na terenususreÊu. Callan vrlo jednostavnim jezikom objaπnjava kakorijeπiti problem. Osim tekstom, svaka je lekcija bogatoilustrirana fotografijama, πto pomaæe u kompletnomrazumijevanju rjeπenja postavljenog problema.

Golf je πport koji se, kako golferi istiËu, igra protivterena, a lekcije u knjizi upravo pomaæu da se problemiterena lakπe i jednostavnije rijeπe. Za one koji se odluËepotraæiti pomoÊ u rjeπavanju svojih problema kroz πtivo uknjizi, na kraju svake lekcije je i saæetak koji u nekolikokljuËnih naputaka naglaπava pravila koja se tiËu konkretnelekcije.

Knjiga sigurno imasvakodnevnu uporabnuvrijednost za sveaktivneigraËegolfa, aveliËinomje prikladna iza torbu spalicamasvakog golfera.

Joπ jedno slavlje πporta

Pierre de Coubertin et le Miracle GrecAutor: Jean DurryOblikovanje i priprema za tisak: ChristianWackerGodina i mjesto izdavanja: 2005., LausanneStranica: 254; format: 17x24 cmIzdavaË: Comite International Pierre deCoubertinTisak: Comite International Pierre de Coubertin

D o olimpijskih igara u Pekingu ostalo je neπto viπe odosam mjeseci. I dok se pripremamo za joπ jedno

slavlje πporta, moæda je vrijeme prisjetiti se proπlosti i kakoje sve nastalo. U Hrvatskom olimpijskom odboru ima knjigakoja je izdana 2005. godine u povodu izloæbe povratkaolimpijskih igara u njihovu prapostojbinu Atenu.Jednostavnog naziva “Pierre de Coubertin et le MiracleGrec”, knjiga nas vraÊa u XIX. stoljeÊe i poËetak sna kojitraje do danas, suvremenih olimpijskih igara i njihovogtvorca Pierrea de Coubertina.

Svaki je πportaπ u posljednja tri stoljeÊa na svoj naËinobiljeæio πport naπe zemaljske kugle, ali je Pierre deCoubertin taj koji je osmislio i vratio vaænost πporta iπportaπa u naπe domove i naglasio vaænost i iskonskuvrijednost bavljenja πportom.

Knjiga je posveÊena njegovom velikom djelu, nastankuideje, razvoju olimpijskih igara, razvoju πporta i πportskihdostignuÊa. Arhivski dokumenti, slike, pojmovi, osobe,medalje, ordeni, sprave, rekviziti kroz proπlo vrijemepokazani su na izloæbi i ovjekovjeËeni u knjizi.

Knjiga je pisana trojeziËno (francuski,engleski i grËki) i vrsta je literature bezkoje je teπko zamisliti bilo kakvoistraæivanje ili vraÊanje upovijest poËetkasuvremeniholimpijskih igara.Amaterizam,nekomercijalnipristup πportu,vaænost slogana “Bræe,bolje, jaËe” mogu se uXXI. stoljeÊu Ëinitizastarjelima, ali ne trebazaboraviti da je πportupravo uæivanje u igri kojena vidjelo donosi najbolje unama. Zato treba stalnopodsjeÊati na izvorne ideje iciljeve koje je postavio tvoracsuvremenih olimpijskih igaraPierre de Coubertin.

NULTA TOLERANCIJA NA DOPINGNulta tolerancija na doping prioritet je olimpij-

skog pokreta, poruËio je predsjednik Meunaro-dnog olimpijskog odbora Jacgues Rogge s treÊeSvjetske antidopinπke konferencije u Madridu,od 15. do 18. studenoga, a u organizaciji Svjetskeantidopinπke agencije (WADA) Ëiji je osnivaËMOO. Rogge je najavio joπ oπtrije mjere od onihkoje propisuje svjetski antidopinπki kodeks usvo-jen u oæujku 2003., a Ëije su izmjene kljuËne zaborbu protiv tog moralnog, zdravstvenog i πport-skog zla. Za novog predsjednika WADA-e iza-bran je bivπi australski ministar financija JohnFahey koji je naslijedio Kanaanina Richarda Po-unda, predsjednika u dva mandata. Na skupu naj-veÊih autoriteta svjetskog πportskog pokreta,πportaπa i vladinih delegacija te predstavnika an-tidopinπkih institucija sudjelovali su i Ivan Fatto-rini, predsjednik Upravnog vijeÊa i Damir Erceg,privremeni ravnatelj Hrvatske antidopinπke agen-cije (HADA) osnovane Vladinom uredbom u ve-ljaËi 2007.

©ARIΔ I STOJ©IΔ U OLIMPIJSKOMKAMPU MLADIH

Perspektivna gimnastiËarka, Ëlanica GK Vuko-var i juniorske nacionalne vrste Martina StojπiÊ teIvan ©ariÊ, europski juniorski πahovski prvak2007., bit Êe - prema odluci VijeÊa HOO-a - su-dionici Olimpijskog kampa mladih u Pekingu.Kamp mladih organiziran je pod pokrovitelj-stvom Organizacijskog odbora Igara u Pekingu2008. i Olimpijske solidarnosti.

MICROSOFT I HOO NA UNAPRJE–ENJU INFORMATIZACIJE

Hrvatski olimpijski odbor i vodeÊa informati-Ëka tvrtka Microsoft Hrvatska potpisali su 5. stu-denoga ugovor o suradnji na informatizaciji hr-vatskog πporta i HOO-a. Ugovor su potpisali gla-vni tajnik HOO-a Josip »op i direktor MicrosoftaDavor MajetiÊ. Obostrani interes tih institucija jezajedniËki doprinos obrazovanju i znanju u πpor-tu osobito πportaπa, uvoenje suvremenih infor-matiËkih rjeπenja u komunikaciji svih ËlanicaHOO-a, razvoj web portala domaÊeg i meunaro-dnog πporta, kao i visoko sofisticirana informati-Ëka rjeπenja u potpori nastupa delegacije naOlimpijskim igrama u Pekingu 2008., Zimskimolimpijskim igrama u Vancouveru 2010. i Olim-pijskim igrama u Londonu 2012. Kako je nagla-sio predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, “bespa-pirnata” tehnologija, osobito nakon potpunog

hardverskog opremanja Ëlanica HOO-a, moæeviπestruko unaprijediti svjetsku informatiËku iπportsku zajednicu kojima ove institucije pripa-daju.

RIJEKA NIJE USPJELA, GR»KI VOLOS DOMAΔIN 2013.

DomaÊin Mediteranskih igara 2013. bit Êe gr-Ëki grad Volos, odluËili su Ëlanovi Meunaro-dnog odbora mediteranskih igara na glavnojskupπtini u Pescari 27. listopada. Od triju kandi-data, Rijeke, turskog Mersina i grËkog Volosa, udrugi krug glasovanja uπli su Rijeka i Volos, arezultat je bio 37-34 za Volos. Rijeka je time, na-æalost, Ëetvrti put izgubila u nadmetanju za orga-nizaciju MI: prvi se put kandidirala 1994. za or-ganizaciju MI 2001. (pobjeda Tunisa), 1998. zaMI 2005. (πpanjolska Almerija), te 2002. godineza MI 2009. (talijanska Pescara).

OCJENJIVA»KI SUD ZA NAGRADUMATIJA LJUBEK

O izboru kandidata za najviπu nagradu HOO-aMatija Ljubek koja se dodjeljuje svake godine zaosobite zasluge u hrvatskome πportu, odluËit ÊeOcjenjivaËki sud HOO-a koji Ëine ugledna πport-ska imena na Ëelu s predsjednikom, olimpijcemStojkom VrankoviÊem. U sastavu suda su Klau-dija Klikovac Bubalo, Æeljko Braja, Nataπa Ve-zmar, Dinko Vuleta te zamjenski Ëlanovi JuroHorvat i Branko Zorko. Nagrada Matija LjubekuruËit Êe se na sveËanosti Velikog dana hrvatskogπporta predvienoj 27. prosinca 2007. godine.

FAIR PLAY MORA BITI PRAVILO Uvesti fair play kao vodeÊe naËelo u πportu bit

Êe prioritet Hrvatskog odbora za fair play koji Ëi-ne predstavnici HOO-a i Hrvatskog zbora πport-skih novinara. Njegova predsjednica Biserka Per-man na tu je temu sazvala konferenciju za novi-nare u Ëijem su radu sudjelovala ugledna πportskai novinarska imena, Jura Ozmec, Biserka Vrbek iMorana PalikoviÊ Gruden. Perman, koja je s Bi-serkom Vrbek, tajnicom Odbora, u Frankfurtu su-djelovala u radu 13. kongresa europskog fair playpokreta “Olimpijske vrijednosti i buduÊnost πpor-ta”, najavila je opÊu mobilizaciju πportskih udru-æenja, πportaπa, πportskih djelatnika, novinara iodgojno-obrazovnih institucija kako bi se suzbilisvi oblici nasilja u πportu, krπenje naËela toleran-cije, naruπavanje dopinπkih i drugih pravila Ëijenepoπtivanje ugroæava πportsko tkivo svake zaje-dnice.

O NASILJU U ©PORTU Javnim priopÊenjem, predsjednik HOO-a Zla-

tko Mateπa osudio je svaki oblik nasilja u πportu,pa i verbalni, koji je Zdravko MamiÊ, direktorkluba NK Dinamo, demonstrirao u listopadu2007. na konferenciji za novinare.

“Hrvatski olimpijski odbor najoπtrije osuujenaËin komunikacije u πportu kojem smo ovih da-na bili svjedoci. Dræimo ga neprimjerenim za bi-lo koga tko djeluje u πportu ili javnom æivotu uo-pÊe, a posebice je nedopustiv prema æenama.Ovakvo ponaπanje osobe iz javnog æivota osobi-to je πtetno za mlade generacije koje u svojemodrastanju nuæno trebaju vrsne uzore kako biizgradili zrelu liËnost i oblikovali moralne i eti-Ëke vrijednosti.

54

Piπe Radica Jurkin LugoviÊ

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavnidogaaji u Hrvatskom

olimpijskomodboru

Susret na najviπoj razini svrsnim πportskim izaslan-stvima nacionalnih πport-skih saveza redovita je pra-ksa Ëelnika HOO-a, pred-sjednika Zlatka Mateπe iglavnog tajnika Josipa »o-pa. Povod su najËeπÊeizvanredni πportski rezultatili pothvati svjetske razine,pa su primanja πportaπa iËlanova πportskih izaslan-stva prigoda da se razmije-ne miπljenja i ideje o broj-nim pitanjima voenja hr-vatskog πporta, a osobitoskrbi o πportaπima.

Takav je susret s povo-dom poËetkom listopadabio s izaslanstvom Hrvat-skog πahovskog saveza imladim πahistom, junior-skim europskim prvakom2007. Ivanom ©ariÊem,kandidatom za program in-dividualne skrbi o mladimπportaπima; potom s boÊari-ma, osvajaËima srebrnihmedalja s ovogodiπnjeg SP-au Grudama, Rolandom Mar-Ëeljom i Tomislavom Kolo-bariÊem te bronËanima San-drom Guljom i Antom Pa-pkom. Vodstvo njihovog sa-veza sprema se posvetiti or-ganizaciji baza otoËnog bo-Êanja uz pomoÊ lokalnih za-jednica.

»lanovi Ëak tri reprezenta-cije u razliËitim disciplinamaπportskog ribolova na moru,koji su na svjetskim prven-stvima slavili ekipna i pojedi-naËna odliËja, mogli su svojaiskustva prenijeti ËelnicimaHOO-a. Meu njima bili suMirjana Pobor, Tea Radil,Stefan Stelka i podvodni ribo-

lovac Daniel GospiÊ, redomvlasnici pojedinaËnih odliËjau svojim disciplinama.

Iz prve ruke, Ëelnici HOO-a mogli su doznati o detalji-ma povijesnog pothvata æen-ske alpinistiËke ekspedicijakoja se ljetos popela na πestisvjetski vrh - himalajski ChoOyu. To je prva æenska ek-spedicija u svijetu kojoj je touspjelo. Meu sugovornica-

ma bile su Iris BostjaËniÊ, Ja-na MijailoviÊ i Marija Ma-ËeπiÊ koje su, uz Dariju Bo-stjanËiÊ i Vedranu SimiÊeviÊ,bile na samom vrhu - 8201metar. Njihov je sljedeÊi ciljnajviπi svjetski vrh MountEverest.

U studenome su ËelniciHOO-a ugostili i nositeljiceekipne bronËane medalje sovogodiπnjeg padobranskogEuropskog prvenstva u Osi-jeku, Veseljku KlobuËariÊPirc, Helenu Janson, PetruDæidaru, Jadranku ZaradiÊ iInu MuharemoviÊ. Pirc jeosvojila i pojedinaËno sre-bro. MatiËni Hrvatski zrako-plovni savez najavio je zna-tniji angaæman na poveziva-nju s æupanijskim πportskimzajednicama u korist popula-rizacije ovog πporta meumladima.

Izaslanstvo Hrvatskogπportskog ribolovnog savezaËinili su svjetski prvaci Dani-jela VajdiÊ, Mihovil Vudrag,Illam Shuhani, Renato Pal-ËiÊ, Ivica ValentiÊ, ÆeljkoBlaæ, kapetan Siniπa Pavlo-viÊ, te pojedinaËni prvaciÆeljko Mokri i Zoran Petko-viÊ u lovu na πarane. Svjetskeprvake u lovu na πarane i nji-hove struËne stoæere oËekujezahtjevno Svjetsko prvenstvou JuænoafriËkoj Republici2008. godine.

S NAJBOLJIMA OD NAJBOLJIH...

55

Ç

Poimanje etiËnog i vrijednosnog u πportu Hr-vatski olimpijski odbor dokazao je odgojem nizaπportskih generacija u kojima su stasali mladi lju-di uravnoteæena duha, Ëija je æivotna filozofija ipraksa - prijateljstvo, solidarnost, fair play i mi-roljubivost. Sve suprotno ovakvom poimanju æi-vota i javnog rada Hrvatskom olimpijskom odbo-ru i hrvatskome πportaπu je strano i neetiËno”.

PROTIV PRETILOST U 75 HRVATSKIH ©KOLA

Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski πkolskiπportski savez potpisali su 17. listopada spora-zum o provedbi pilot-projekta “Olimpijsko NEpretilosti” u 75 osnovnih πkola. Edukacija u bor-bi protiv pretilosti, koja Êe se provesti kaoizvanπkolski program i to u “kritiËnim” termini-ma kada djeca dolaze u doticaj s druπtveno nepri-hvatljivim ponaπanjem - kako je naglasila koordi-natorica projekta Danira BiliÊ - sastavni je dioprojekta pod nazivom “Get up&go" pod pokrovi-teljstvom Europskih olimpijskih odbora uz spon-zorstvo Samsunga.

NAGRADA "FRANJO BU»AR" SUSIΔU, PAVLOVIΔU I BLAÆEVIΔU

Dræavnu nagradu za πport “Franjo BuËar" -najviπe priznanje Republike Hrvatske za doprinosu πportu, za æivotno djelo dobili su Æarko SusiÊ,Ante PavloviÊ i Miroslav BlaæeviÊ. Dobitnici go-diπnje nagrade su Slaven BiliÊ, Ivana BrkljaËiÊ,Ivo Cipci, Nataπa DrenËiÊ JerkoviÊ, Marijan Kla-nac, Tomislav Paπkvalin, Ratko RudiÊ, Damir©karo, Andrija VekiÊ, Zdeslav Vrdoljak, DinkoVuleta i Hrvatski vaterpolski savez. Dræavnu na-grada za πport “Franjo BuËar", nazvana po ocuhrvatskog olimpizma a u povodu Ëijeg se roen-dana (25. studenoga) dodjeljuje u studenome,uruËili su na prigodnoj sveËanosti u prostorijamaHAZU-a u Zagrebu ministar znanosti, obrazova-nja i πporta Dragan Primorac i predsjednik Odbo-ra Dræavne nagrade za πport “Franjo BuËar" Ma-to Bartoluci.

IZ SOLUNA SA 47 ODLI»JA

Hrvatski su πportaπi nastupili na I. igrama mla-deæi zemalja jugoistoËne Europe organiziranimapod pokroviteljstvom VijeÊa Europe u grËkomSolunu (15. - 21. listopada). Njih 93, u dobi od14 do 17 godina - od ukupno 129 Ëlanova πport-ske delegacije pod vodstvom πefa misije Damira©egote - konkurirali su vrπnjacima iz Albanije,BiH, Bugarske, Hrvatske, GrËke, Makedonije,Moldavije, Rumunjske,Turske, Srbije i Crne Go-re u devet πportova i vratili se sa 47 medalja.Najviπe odliËja osvojili su u atletici - 20, od kojih10 zlatnih, tri srebrna i sedam bronËanih. Po je-dnu zlatnu medalju osvojili su u taekwondou,koπarci, plivanju i hrvanju. Srebrna odliËja, 13,donijeli su u Hrvatsku nogometaπi, atletiËari, pli-vaËi, hrvaËi i taekwondoaπi. BronËane, po sedam,osvojili su atletiËari i plivaËi, tri hrvaËi i po jednuu taekwondou, odbojci i gimnastici. SlijedeÊe, II.igre odræat Êe se 2009. u Hrvatskoj, u gradovimaËija kandidatura tek predstoji.

I. ©ariÊ, europski πahovski prvak

... sa svjetskim prvacima ribolova na moru i podvodnom ribolovu

... sa Ëlanicama svjetskoga alpinistiËkoga pothvata

... s nositeljicama europske bronËane medalje u padobranstvu

... s najboljim svjetskim lovcima na πarane

... sa svjetskom klasom u boÊanju

Ç

13 MEDALJA IZ ©ANGAJA Hrvatska πportska delegacija, 30 πportaπa,

osam trenera i voditelja na Ëelu sa πeficom misi-je, predsjednicom Specijalne olimpijade Hrvat-ske Vericom HaraminËiÊ, sudjelovala je na 16.svjetskim specijalnim olimpijskim igrama u kine-skom ©angaju (2. - 11. listopada). DelegacijaSpecijalne olimpijade Hrvatske koja na igramasudjeluje od 1993. godine, ovaj se put vratila s Ëe-tiri zlatne, sedam srebrnih i dvije bronËane meda-lje u razliËitim disciplinama atletike, plivanja, bo-Êanja, tenisa, kuglanja, te u nogometu.

DOGOVOR IZ BUKURE©TA Na poziv predsjednika Rumunjskog olimpij-

skog odbora Octaviana Morariua Ëelnici HOO-aZlatko Mateπa i Josip »op boravili su od 28. do30. rujna u Bukureπtu, gdje je odræan koordinacij-ski sastanak predstavnika nacionalnih olimpijskihodbora srednje i jugoistoËne Europe. Tom prigo-dom uskladili su pripremu 36. opÊe skupπtine Eu-ropskih olimpijskih odbora (EOC) koja Êe se odr-æati 30. studenoga i 1. prosinca ove godine u πpa-njolskoj Valenciji, te druga pitanjima od zajedni-Ëkog interesa, kao πto su skrb o πportaπima, orga-nizacija i upravljanje u πportu te bolja koordina-cija u olimpijskom pokretu. Za razmjenu znanja ibolju koordinaciju posluæit Êe zajedniËke inter-netske stranice.

STO TISUΔA KUNA SAVEZU ©PORTOVA ISTARSKE ÆUPANIJE

Savez πportova Istarske æupanije 11. je æupa-nijska zajednica πportova koja je u 2007. godini

preuzela zajedniËku novËanu potporu HOO-a iHrvatske lutrije u projektu potpore πportu na lo-kalnoj razini. Novac koji Êe posluæiti za nabavujedrilica klase laser mladim pulskim jedriliËarimavrijedna je investicija u optimalne uvjete za tre-ning i natjecanje jedriliËara od kojih, kako je ka-zao predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, barem je-dnog oËekuje na Olimpijskim igrama u Londonu2012. Na prigodnoj sveËanosti 13. studenoga uPuli, u nazoËnosti predsjednika Mateπe, te broj-nih drugih uglednih imena hrvatskog πporta, Ëekod 100 tisuÊa kuna od glavnog tajnika HOO-a Jo-sipa »opa preuzeo je predsjednik Saveza πporto-va Istarske æupanije Livio MatoπeviÊ.

IO EUROPSKE UNIJE ©PORTSKIHNOVINARA U ZAGREBU

U Zagrebu je od 1. do 4. studenoga odræansastanak Ëlanova Izvrπnog odbora Europskeunije πportskih novinara (UEPS) Ëiji je dopred-sjednik Jura Ozmec, ujedno i predsjednik Hr-vatskog zbora sportskih novinara (HZSN). NazagrebaËkom je sastanku odluËeno da se sazoveizvanredni kongres UEPS-a na kojem Êe se po-nuditi nove smjernice rada. Tako bi se na kon-gresu koji Êe se odræati na Kreti 28. listopada2008. ponudile novosti koje ukljuËuju usposta-vu web portala, izdavanje redovnog godiπnjegmagazina, seminare za novinare u suradnji sUefom te organizaciju πkole novinarstva UEPS-a, uz sudjelovanje vrhunskih novinara, πportaπai πportskih djelatnika. »lanovima IO UEPS-a ti-jekom rada prikljuËili su se predsjednik i glavni

tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op, koji suuvaæene πportske novinare iz cijele Europe in-formirali o specifiËnostima rada HOO-a i zani-mali se za probleme rada πportskih novinara uEuropi. ZajedniËki je iskazana velika zabrinu-tost zbog vandalskog ponaπanja, posebice dijelanogometnih navijaËa, te istaknuto da se s timproblemom moraju baviti ne samo πportska,nego i dræavna tijela.

JAMNICA ZLATNI SPONZOR

Hrvatski olimpijski odbor i Jamnica potpisalisu 1. listopada u sjediπtu HOO-a novi sponzor-ski ugovor kojim Jamnica, uz INA-u, postajezlatni sponzor HOO-a. »etverogodiπnji ugovor,financijski dvostruko veÊi od dosadaπnjega, vri-jedan 1,2 milijuna kuna po godini, potpisali suglavni tajnik HOO-a Josip »op i predsjednikUprave Jamnice Ivica SertiÊ, a u nazoËnostipredsjednika HOO-a Zlatka Mateπe, direktoramarketinga HOO-a i Jamnice Ranka »etkoviÊai Darka Cesareca te marketinπkog menadæeraJamnice Zorana Tricka. Tvrtka Jamnicaviπestruko je zadovoljna ulogom zlatnog spon-zora osobito hrvatske olimpijske delegacije zaPeking 2008. godine, no svjesna je odgovorno-sti koju ta zadaÊa nosi, naglasio je predsjednikUprave Ivica SertiÊ, dok je predsjednik HOO-aZlatko Mateπa pohvalio Jamnicu kao odanogpartnera i dobrog poznavatelja vrijednosti hr-vatskog πporta.