olimpijska revija br 9
DESCRIPTION
Olimpijska revija br 9TRANSCRIPT
DNEVNE NOVINE PRESS SU EKSKLUZIVNI MEDIJSKI SPONZOR OLIMPIJSKOG KOMITETA SRBIJEBROJ 9, JANUAR 2010.
Srpska premijera u Vankuveru
Rogova podr{ka OKS-uDelegacija Olimpijskog komiteta Srbije imala je u dva dana seriju sastanaka sa prvim ~ovekom MOK-a, a epilog subili zadovoljstvo obe strane i optimisti~ko gledanje na budu}nost kada je u pitanju saradnja dva olimpijska komiteta
SASTANAK PREDSTAVNIKA OKS-a I @AKA ROGA, PREDSEDNIKA MOK-a U LOZANI
MISIJA SRBIJE NA ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA OD 12. DO 28. FEBRUARA 2010. GODINE
� STRANE 8 I 9
Beograd se u zimu 1910. od izgleda,
danas, 100 godina kasnije, razliko-
vao po veli~ini, broju gra|evina, po
broju stanovnika, ali ne mnogo po
atmosferi koja je vladala u centru
prestonice tada{nje Kraljevine Sr-
bije. Hotel „Moskva“, ta~nije pala-
ta „Rosija“, na istom mestu gde se
nalazi i danas, na beogradskim Te-
razijama, bio je jedno od centralnih
mesta okupljanja gradske elite, ku-
lturne, politi~ke i privredne, mesto
susreta razli~itih ideja...
U zemlji pre 100 godina stanovni-
{tvo je `ivelo, broje}i promene vla-
da (od 1903. do 1910. promenilo ih
se ~ak sedam), u isto vreme nosilo
teret ekonomske krize kao posledi-
ce carinskog rata, tragalo za pravim
izrazima nacionalnog identiteta...
Grupa sportskih entuzijasta, uvere-
na da ~ini ne{to novo i vredno, bez
velike pompe, uz podr{ku urednika
dnevnog lista „Novo vreme“ Vlajka
Savi}a, u hotelu „Moskva“ u Beogra-
du postavila je 23. februara 1910. te-
melje Olimpijskog komiteta Srbije,
koji }e u svom prvom veku, uz sve
promene, posti}i zaista zna~ajne re-
zultate.
Prvi koraci olimpizmaSrpski olimpijski klub osnivaju sr-
pski oficiri u redakciji lista „Novo
vreme“ uz veliku pomo} urednika
ovog lista, Vladislava Vlajka Savi}a.
Svetomir \uki}, kapetan, izabran je
za prvog direktora SOK, za po~asnog
predsednika general Nikodije Steva-
novi}, sekretari kluba postali su Mi-
lo{ Ili}, poru~nik, i Aleksandar D.
Bodi, student, a blagajnici Milosav
Jovanovi}, drogerista, i Milorad Pe-
tkovi}, kapetan. Po osnivanju kluba
usvojen je Program rada, u kome u
nekoliko re~enica pi{e i danas ne-
prevazi|ena su{tina rada nacional-
ne olimpijske organizacije:
- da olak{ava osnivanje vite{kih
dru{tava i sportskih klubova, kao i
da moralno i materijalno, delom i
savetom, poma`e vite{ka dru{tva i
klubove koji postoje;
- da prire|uje zemaljske i olimpi-
jske utakmice i igre;
- da prire|uje putovanja i pe{a~e-
nja po otad`bini i van nje;
- da preduzima mere za bu|enje i
podstrekivanje vite{kog duha u na-
rodu.
Osim neposredno izabranog ru-
kovodstva, koji je brojao Predsedni-
{tvo od ~etiri ~lana, Izvr{ni odbor od
pet i osam ~lanova Uprave, Srpski
olimpijski klub je imao i redovne
~lanove, utemeljiva~e, dobrotvore,
ba{ kao i dana{nje sportske organi-
zacije. Institucije koje su zna~ajno
pomogle SOK na samom po~etku
su: Ministarstvo narodne privrede,
Top~iderska ekonomija, Kazneni za-
vod, Ministarstvo vojno, Brodarsko
dru{tvo, Udru`enje prevoznika,
Beogradska op{tina, Prometna ban-
ka, Tramvajsko dru{tvo i ve} pome-
nuta redakcija lista „Novo vreme“.
Klub je vrlo brzo stekao poverenje
i ugled, o ~emu govori i podatak da
se za njegov rad interesovao i pose-
}ivao manifestacije u njegovoj orga-
nizaciji ~ak i sam kralj Petar I Kara-
|or|evi}. I pre odlaska sportista Sr-
bije na prve Olimpijske igre, u Stok-
holm 1912, za olimpijsku organiza-
ciju u Srbiji znao je Pjer de Kuberten,
osniva~ modernog olimpijskog po-
kreta. Kuberten, naime, u „Olimpij-
skim memoarima“ u polemici oko
toga da li Grcima treba prepustiti
trajnu organizaciju Igara pominje
izja{njavanje svih ~lanova MOK-a, a
me|u njima nabraja i Srbiju, odno-
sno olimpijsku organizaciju koju je
osnovao \uki}.
Prva olimpijska organizacija kod
Ju`nih Slovena u`ivala je podr{ku u
zemlji, popularnost njegovih pro-
grama rasla je vremenom, ali isto-
vremeno sa njegovim ja~anjem
stvorio se i otpor u jednom delu jav-
nosti. Ova pojava, nimalo druga~ija
u Srbiji nego {to je bila prema spor-
tu i fizi~kom ve`banju u decenijama
koje su prethodile osnivanju SOK-a,
govori vi{e o mentalitetu i kulturnim
tradicijama u na{em narodu, koji je
te{ko menjao usa|ene navike i jo{
te`e prihvatao novine.
Re~enica koja mo`da i najbolje
oslikava ostvarenja koje posti`e ne-
kada{nji Srpski olimpijski klub osta-
la je upisana u listu „Srpski vitez“
1910. godine: „Olimpijski klub raste-
ruje tradicionalnu letargiju i u~ma-
lost na{ih vite{kih dru{tava, a bog-
me i onu tesnogrudost i nepoimanje
polo`aja, ambicioznost i nevite{ko
dr`anje izvesnih upravlja~a.“
Danas, 100 godina kasnije, Olim-
pijski komitet Srbije ba{tini nasle|e
Srpskog olimpijskog kluba, prema
osniva~kom pe~atu ve} tada Olim-
pijski komitet Srbije. Osnivanjem
nove dr`ave 1919. godine OKS je
postao Jugoslovenski olimpijski od-
bor, a zatim Jugoslovenski olimpij-
ski komitet, i to ime nosio je sve do
3. aprila 2003, kada je postao Olim-
pijski komitet Srbije i Crne Gore. Po-
slednja promena imena u Olimpij-
ski komitet Srbije desila se 8. juna
2006. zbog ga{enja Dr`avne zajedni-
ce Srbija i Crna Gore, ~ime je na{ na-
cionalni olimpijski komitet posle 87
godina plodnog rada na organizova-
nju i predstavljanju sporta u save-
znim dr`avama ponovo postao
predstavnik olimpijskog pokreta i
sporta dr`ave Srbije, nastavljaju}i
kontinuitet ~lanstva u MOK-u, zapo-
~etu od Srpskog olimpijskog kluba.
Otkrivanje spomen-plo~eMerilo uspeha Olimpijskog komi-
teta Srbije danas se sagledava u ~i-
njenici da su sportisti na{e zemlje
u~estvovali na svim Letnjim olimpi-
jskim igrama od 1912. godine, kada
su debitovali na olimpijskoj sceni.
Od 1920. do 2000. u~estvovali su kao
sportisti Jugoslavije, izuzev 1992, ka-
da su zbog sankcija bili Nezavisni
olimpijski u~esnici.
Olimpijski komitet Srbije u pone-
deljak, 1. februara promovisa}e Oli-
mpijski tim za Zimske olimpijske
igre u Vankuveru i tradicionalnim
polaganjem lovorovog venca na
spomen-plo~u, vencom kao simbo-
lom olimpijskih pobednika, prosla-
viti vek od svog osnivanja.
^itava godina bi}e posve}ena pr-
vom veku olimpijskog pokreta u Sr-
biji, sa nizom manifestacija, a u no-
vembru na Skup{tini EOK-a bi}e or-
ganizovan veliki broj manifestacija
posve}enih ovom jubileju.
3
Osniva~ i izdava~PRESS DNEVNE NOVINE d. o. o. Beograd, Kraljice Marije 1/14Direktor Nenad Lazi}
Glavni i odgovorni urednik svih izdanja \oko Kesi}Urednik izdanja Dragutin Stojmenovi}Layout Borislav Bajki}
Mateja Miladinovi}[tampa PPG {tamparija
MEMBER OF PRESS PUBLISHING GROUP
U PONEDELJAK 1. FEBRUARA PO^E]E OBELE@AVANJE PRVOG VEKA OLIMPIZMA U SRBIJI
PO^ETAK PROSLAVE JUBILEJA... Vlade Divac u dru{tvu Milo{a Simovi}a, Daneta Korice,
Lidije Mihajlovi}, otvorio je u Ni{u izlo`bu „VEK IGRE“, povodom 100 godina olimpizma u Srbiji
OBILAZAK... Vlade Divac u dru{tvu gradona~elnika
Ni{a Milo{a Simonovi}a razgleda izlo`ene eksponate
IZLO@BA „VEK IGRE“... Galerija u Ni{u
OSNIVA^...
Svetomir \uki}
osnovao OKS
1910. godine
Sto godina igre
Boravak delegacije Olimpijskog
komiteta Srbije u Lozani bio je
vi{e od obi~nog susreta sa prvim
~ovekom Me|unarodnog olim-
pijskog komiteta @akom Rogom.
Srpski ~elnici su imali dva inten-
zivna dana i seriju sastanaka, a
epilog je bio zadovoljstvo obe
strane i optimisti~ko gledanje na
budu}nost kada je u pitanju sa-
radnja OKS-a sa jedne i MOK-a
sa druge strane.
\or|e Vi{acki, generalni sekre-
tar OKS-a ne krije da je zadovo-
ljan ura|enim 18. i 19. januara u
Lozani.
- Povezali smo glasove i lica,
gledali se o~i u o~i. Bez obzira na
ranije kontakte i susrete ovo je bi-
lo prvi put da se zvani~no sasta-
nemo. Mi smo `eleli da se pred-
stavimo u punom sastavu. Pored
predsednika Vlada Divca i mene
u delegaciji su jo{ bili sportski di-
rektor Brana Jevti}, ispred marke-
tinga Dejan Kozlina, Milo{ Milen-
kovi} koji vodi program o karijeri
posle sporta, Gordana Nikoli} za-
du`ena za dnevnu komunikaciju
sa Lozanom, Marina Lekovi}... Vi-
deli su nas i sada su, posle serije
razgovora, sigurni da u nama
imaju prave partnere - ka`e \or-
|e Vi{acki.
Rog ceni DivcaU zvani~nim razgovorima, ka-
ko sa Rogom tako i sa predstavni-
cima sektora MOK-a na{ komitet
se predstavio kao pravi saradnik,
koji zna {ta ho}e, koliko mo`e i
kakva mu je podr{ka potrebna.
- U pripremi sastanka imali
smo i malu prednost. Nije tajna
da Rog, sa svojim timom, voli ka-
da ima sportiste na ~elu nacional-
nih olimpijskih komiteta. Ne `eli
na taj na~in da marginalizuje dru-
ge partnere koji nemaju sportsku
karijeru ali, kako je i sam bio vr-
hunski sportista, ~ini se da lak{e
komunicira sportskim jezikom.
Uz to, srpski rukovode}i dvojac
ima i direktne veze sa Rogom.
- Pre svega, nije potrebno pri-
~ati o Divcu, sportskoj karijeri, ha-
rizmi. Ali MOK jako ceni i njego-
ve aktivnosti na humanitarnom
polju koje imaju odjeka {irom
sveta. Pored ~injenice da smo bi-
li vrhunski sportisti, da je Divac to
{to jeste, Rog nije zaboravio ni EJ-
OF ~iji sam ja bio deo. EJOF jeste
delo @aka Roga i on ne zaboravlja
koliko je i {ta je Beograd uradio da
sve protekne na kvalitetan na~in.
Mo`da sve to i nije bilo kako tre-
ba u najboljem mogu}em smislu,
ali sve se nadoknadilo energijom
koja je osnovna su{tina za takav
uzrast mladih sportista. Dakle,
imali smo dobre startne pozicije
za razgovore.
Prvi sastanak u Lozani je odr-
`an sa Pere Miroom direktorom
Olimpijske solidarnosti i odelje-
nja odnosa sa Nacionalnim olim-
pijskim komitetima.
- Sa njima smo u dnevnoj ko-
munikaciji najvi{e povezani. Tu
je veliki broj fondova koji je,
zbog opisa na{e aktivnosti, nama
i najvi{e interesantan. Ina~e Miro
je sjajan sportski radnik, [panac,
biv{i vaterpolista. Dugo je na
ovom mestu, jo{ iz vremena
predsednikovanja Samaran~a.
Izuzetno je svestan situacije u
svim nacionalnim olimpijskim
komitetima tako da nije bilo po-
trebe da ga o bilo ~emu dugo
upoznajemo.
Predstavljeni su projekti OKS-
a, pre svega onaj koji se ti~e siste-
ma finansiranja sportista za Oli-
mpijske igre u Londonu.
- Nije fraza ali slobodno mogu
da ka`em da im se taj na{ pristup
jako dopada. U svim pri~ama po-
lazi se od osnovnog stanovi{ta da
je sportista centralna li~nost, da
se o njemu najvi{e vodi ra~una.
Na{ sistem jasno pokazuje da ra-
zmi{ljamo na isti na~in i zbog to-
ga mo`emo da se nadamo da bi
od septembra mogli od MOK-a
da dobijemo poja~anje bud`eta.
Vlade Divac sa saradnicima je
predstavio i akcije koje se ti~u ne
samo vrhunskog sporta ve} i pro-
4
SASTANAK U LOZANI SA @AKOM ROGOM, PREDSEDNIKOM MOK-a,IZ UGLA \OR\A VI[ACKOG, GENERALNOG SEKRETARA OK SRBIJE
Srbija pravi partner
ZAHTEV PRE ^ETIRI MESECA
Predsedniku MOK-a kalendar je isplaniran do tan~ina.Zahtev za zvani~nim susretom od strane OK Srbije uprili-~en je pre ~etiri meseca.
- Nije to bio na{ prvi susret. Ove godine smo se vide-li na Mediteranskim igrama u Peskari, na EJOF-u uFinskoj, Divac ga je video na Kongresu MOK-a u Ko-penhagenu i zatim smo se u Lisabonu sreli na godi-{njem zasedanju EOK-a. Ali, sve je to bilo u prolazu,sada je sve bilo zvani~no i dobro pripremljeno.
Sam kontakt sa Rogom je u Lozani trajao ne{to vi{eod 30 minuta {to je i uobi~ajeno za ovakve susrete u dne-vnom rasporedu predsednika MOK-a.
SASTANCI
I saradnici Divca i Vi{ackogsu imali ~itav niz sastanaka.Dejan Kozlina je razgovarao saElizabet Altman zadu`enom zamarketing i Filipom Blan{a-rom direktorom Informacio-nog centra kojem su uru~eniprimerci Olimpijske revije uizdanju OK Srbije. Milo{ Milen-kovi} je imao sastanak sa @anLoren Burkinom, drugim re~i-ma, odmora nije bilo.
PRVA POSETA... Vlade Divac i
\or|e Vi{acki uru~uju poklon
predseniku MOK-a @aku Rogu
PODR[KA
PROJEKTIMA...
Vlade Divac
i Pere Miro
mocije olimpijske ideje i njenih
vrednosti na tlu Srbije. Zna se da
MOK insistira na takvim progra-
mima pa je predstavljanje Muze-
ja sporta i olimpizma nai{lo na
veliko odobravanje.
- ̂ itav koncept razra|ujemo sa
Fakultetom sporta i fizi~ke kultu-
re i dosta je ura|eno. U MOK-u
na{ muzej vide i kao produ`enu
ruku onoga {to ve} postoji u Lo-
zani i njihova je `elja da takvih
muzeja u svetu bude {to vi{e.
Sa MOK-om i o KosovuSlede}i doma}in predstavnici-
ma OKS-a bila je Pamela Vipong,
zamenica direktora Olimpijske
solidarnosti, a tema je bila vezana
za ve} poznate projekte solidar-
nosti. @erom Povej zadu`en za le-
gislativu, odnosno politi~ka pita-
nja je razgovarao sa Divcem i Vi-
{ackim o osetljivim temama.
- Naravno, tema je bila Kosovo.
U MOK-u pa`ljivo prate {ta se sve
doga|a. Raniji stav je bio da MOK
~eka konkretnu odluku ili drugim
re~ima stolicu u Ujedinjenim na-
cijama. U ovom trenutku, toga,
{to se Kosova ti~e, nema. E, sada,
kako }e se pona{ati ostaje da se
vidi. Njima je bitno da se sportisti
takmi~e. Mi smo insistirali da UN
reaguje ali decidiran odgovor ni-
smo dobili.
Razgovor sa Rogom kojem je
prisustvovao i Pere Miro protekao
je u odli~noj komunikaciji.
- Predstavili smo ~etiri projek-
ta: finansiranje sportista za Lon-
don, po~etak realizacije takvog
programa i za Rio 2016, zatim ulo-
gu dr`ave u razvoju nacionalnih
trena`nih centara, pre svega u Re-
publi~kom zavodu za sport i na
kraju projekat vezan za muzej i {i-
renje ideje olimpizma, odnosno
na{e Olimpijske ku}e.
MOK je jo{ 2002. dodelio sred-
stva za kupovinu opreme pri Za-
vodu za sport i Rog je bio zadovo-
ljan ~injenicom da se dr`ava akti-
vno uklju~ila i da je prepoznala
zna~aj projekta.
- Budu}i da insistiraju na spor-
tisti kao centru pri~e, postojanje
centara koji brinu o zdravlju spo-
rtista dokaz je da se prate na pra-
vi na~in. Kada tome dr`ava da
svoj doprinos onda je sistem po
MOK-u zaokru`en.
Predsednik @ak Rog je podr`ao
koncept vezan za Muzej sporta i
olimpizma.
- Rekli smo da to ne}e biti samo
Muzej sporta i olimpizma. @elimo
da to postane mesto od izuzetne
va`nosti za sport. O~ekujemo da
Muzej u isto vreme bude centar
za edukaciju, za promociju ideje
olimpizma, mesto za razne aktiv-
nosti za mlade, za odr`avanje se-
minara...
Na pitanje kako je Rog reago-
vao Vi{acki se nasmejao, a zatim
rekao:
- Bio je vidno zadovoljan. Re-
kao je da sa njegove strane podr-
{ka postoji ali i da je zbog toga tu
Pere Miro koji gleda sve sa ekono-
mske strane i predstavlja, da tako
ka`emo, filter za dono{enje odlu-
ka. Treba da budemo realni. Je-
smo postigli dosta ali moramo da
radimo i da ih ubedimo da je pri-
~a jedno, a dela ne{to drugo. Rog
naravno ima uticaj na odre|ene
fondove i mo`emo da budemo
optimisti jer je zaista bilo dobro
videti njegove pozitivne reakcije
na na{e predloge.
Kosovo je tako|e bilo tema ali
je Rog vi{e govorio o takmi~enju:
- Rekao je da u ovom trenutku
zaboravimo politiku jer imamo si-
tuaciju da sportisti jedne sredine,
koju odre|ene ~lanice priznaju
kao zemlju nemaju gde da se tak-
mi~e. To mora da se prevazi|e.
Na{ odgovor je bio da postoji si-
stem koji }e se jo{ vi{e razraditi i
koji }e omogu}iti svima na Koso-
vu i Metohiji da se takmi~e u na-
{em sistemu. Da li }e `eleti to je
druga stvar. Na kraju, dodali smo
da tamo ̀ ive i drugi narodi pored
Albanaca, a Divac je posebno in-
sistirao na ~injenici da u ovoj si-
tuaciji deca ne mogu da se bave
sportom. Na kraju je ostalo sve na
konstataciji da }e se pratiti ~itava
situacija ali i da }e se tra`iti na~i-
ni da se to prevazi|e.
@ak Rog je obe}ao dolazak u
novembru na godi{nje zasedanje
Skup{tine Evropskih olimpijskih
komiteta.
- U~ini}emo sve {to mo`emo
da projekti koje smo predstavili
dotad potpuno za`ive. Bilo bi sja-
jno da Muzej bude u takvom sta-
nju da ga on otvori jer bi to ~itavu
pri~u podiglo na jo{ vi{i nivo. Ko-
na~no to jeste i na{ cilj. Danas si
tu, sutra nisi, a dela ostaju.
5
za ideje olimpizma
POMO] I ZA KU]U
Predstavnici MOK-a su dobi-li informaciju oko Olimpijskeku}e Srbije. Sada{nji objekat uulici Generala Vasi}a je uzet uzakup od strane dr`ave.
- Ho}e da nam pomognu alimoramo da obezbedimo odre-|ena sredstva. Da li nova ku}aili renoviranje postoje}e - a tumora tako|e da se dosta ula`e- ostaje da se vidi.
DIVAC NA SVE^ANOSTI
Vi{acki iznosi jo{ jednu zanimljivost:- Od kongresa MOK-a u Kopenhagenu Vlade Divac pri~a o lopti
koja je napravljena od skromnog materijala, otpadaka, od stranedece iz siroma{nih krajeva. Nju je poklonio Ban Ki Mun generalnisekretar UN i predstavlja simbol povezanosti MOK-a i UN-a. Do-godilo se da drugog dana na{e posete lopta bude na sve~ani na-~in predata @aku Rogu i Divac je prisustvovao toj sve~anosti.
Loptu je @aku Rogu uru~ila princeza Haje ~lan MOK-a i promoterUN-a za mir, a sa njom je bio i Vilfird Lemke, specijalni savetnik UN-a za mir i razvoj sporta.
PRIJATELJI I PARTNERI... @ak Rog u dru{tvu Vlada Divca i \or|a Vi{ackog
SOLIDARNOST UVEK OBAVEZA... Vlade Divac i \or|e Vi{acki sa Pamelom Vipond
6
ZVANI^NO SAOP[TENJE SA SASTANKA PREDSTAVNIKA OKS I MOK U LOZANI
Delegacija Olimpijakog komite-
ta Srbije (OKS) u poseti je Me|u-
narodnom olimpijskom komite-
tu (MOK), i to je prva zvani~na
poseta predsednika OKS Vlade
Divca i generalnog sekretara \o-
r|a Vi{ackog ovoj instituciji, ot-
kako su stupili na du`nost.
Kako je saop{tio na{ nacionalni
olimpijski komitet, program pose-
te pripremljen je i uskla|en sa po-
trebama u delu tema o programi-
ma koje OKS sprovodi.
Prvi sastanak i dobrodo{licu de-
legaciji OKS uprili~io je Pere Miro,
direktor Odeljenja za saradnju sa
nacionalnim olimpijskim komite-
tima (NOK) i ujedno rukovodilac
Olimpijske solidarnosti MOK.
Miro je upoznao predstavnike
OKS sa istorijatom Vile Mon Re-
pos, jednom od ~etiri lokacije u
kojima MOK ima svoja odeljenja.
Tokom sastanka sa Miroom pred-
sednik i generalni sekretar OKS
preneli su planove za o~uvanje i
unapre|enje autonomije sporta
na podru~ju na{e zemlje, {to je je-
dan od osnovnih ciljeva za koje se
zala`e MOK.
Usledili su sastanci sa odelje-
njem Olimpijske solidarnosti, gde
je zamenica direktora OS MOK
Pamela Vipond predstavila pro-
grame koji se NOK stavljaju na ra-
spolaganje u ovom ~etvorogodi-
{njem ciklusu.
Generalni sekretar OKS pred-
stavio je projekat finansiranja
sportista na putu za London
2012.Tokom sastanka predstavlje-
ni su i drugi programi koje OKS
realizuje sa naglaskom na progra-
me iz dela o~uvanja nasle|a NOK
koje je podr`ala Olimpijska soli-
darnost, s obzirom na zna~aj ju-
bileja 100. godi{njice pripadanja
olimpijskom pokretu koju OKS
ove godine obele`ava.
Centralni susret ove posete bio
je sastanak sa predsednikom
MOK @akom Rogom, koji je izra-
zio zadovoljstvo posetom Divca i
Vi{ackog, ali i ~injenicom da se na
~elu OKS kao i u njegovom pred-
sedni{tvu i komisijama nalazi ve-
liki broj olimpijaca i osvaja~a
medalja.
Teme koje su bile razmotrene ti-
cale su se pre svega programa i
projekata koje OKS sprovodi, {to
je nai{lo na podr{ku i odobravanje
Roga, a posebno projekat finansi-
ranja priprema sportista za OI u
Londonu 2012, kao i projekat koji
se po principu MOK-a planira za
pripreme sportista Srbije za pred-
stoje}e OI za mlade u Singapuru
sa naglaskom na ne samo sporst-
kim, ve} i kulturnim i edukativnim
stranama ovog programa.
Energija koju OKS ula`e u ra-
zvoj programa, kojima u prvi plan
stavlja sportiste i entuzijazam na
polju njihove realizacije, koncept
su koji }e MOK uvek podr`ati,
istakao je Rog u razgovoru.
Volonterski pokret, kao jedan
od bitnih ~inilaca olimpijskog po-
kreta, koji je za`iveo tokom EYO-
Fa u Beogradu 2007, a unapre|en
je u protekle dve godine, tako|e je
bio jedan od klju~nih ~inilaca
uspeha ovogodi{nje Univerzijade
u Beogradu, istaknuto je u razgo-
voru kao jo{ jedan od pozitivnih
koraka koje je OKS zapo~eo.
Na kraju sastanka predsednik
MOK je obe}ao da }e posetiti Beo-
grad u novembru, kada }e biti or-
ganizovana centralna proslava
povodom 100. godi{njice OKS i
39. Generalna skup{tina EOK.
Puna podr{ka programima OK Srbije
DOBTRI KONTAKTI SA SVETOM... Predstavnici OKS u Lozani
Novi kriterijumi i pravac rada,
pravilna strategija i odnos
osnovni su cilj svih u~esnika
predstoje}ih Zimskih olimpij-
skih igara u Vankuveru, dogo-
voreno je na poslednjem koor-
dinacionom sastanku sa savezi-
ma Srbije sa programa ZOI
Vankuver 2010. godine. Iako
budi nadu za budu}nost razvo-
ja zimskih sportova, dovoljno
realno govori o mogu}im rezu-
ltatskim o~ekivanjima na{e mi-
sije na ovogodi{njim Igrama.
Olimpijski komitet Srbije u~e-
{}em na ZOI u Vankuveru nasta-
vlja kontinuitet u tradiciji u~e{}a
na svim olimpijskim takmi~enji-
ma. Sportisti Srbije bi}e pred-
stavnici jednog od ukupno 78 na-
cionalnih olimpijskih komiteta
koji }e se takmi~iti na sportskim
terenima u Kanadi od 12. do 28.
februara. Za razliku od drugih, sr-
pski sportisti }e se pojaviti u okvi-
ru obele`avanja veka jubileja, i to
ba{ u mesecu osnivanja OKS u fe-
bruaru, oven~ani svojevrsnom si-
mbolikom, koja im mo`da i bude
podstrek za eventualne rezultat-
ske presedane.
Za na{e sportiste treba iskaza-
ti u punoj meri po{tovanje u du-
hu olimpijskih vrednosti, pre
svega zbog njihove sopstvene
`elje i ambicije da dosegnu oli-
mpijske visine. O~ekivanja u ne-
kom drugom smislu, realno go-
vore}i, ne postoje. O realnosti,
ali i budu}nosti kada je re~ o zi-
mskim sportovima na Olimpij-
skim igrama, razgovaramo sa
prof. dr Branislavom Jevti}em,
{efom misije Srbije na Igrama u
Vankuveru 2010. godine.
- Na{a misija u Vankuveru
predstavlja}e nasle|e i tradiciju
Olimpijskog komiteta u godini
jubileja, simboli~no i u duhu oli-
mpijskih vrednosti - ka`e Jevti}.
- Jedan od izraza ove simbolike
bi}e i planirani susret sa na{om
dijasporom u Kanadi koja je, kao
{to svi znamo, tamo veoma bro-
jna. Vrhunac ovog plana je srp-
sko sportsko ve~e koje na peto-
godi{njicu izgradnje hrama sve-
tog arhan|ela Mihajla u Vanku-
veru u prisustvu velikog broja
na{ih sportista koji se takmi~e za
Kanadu, nau~nika i drugih gos-
tiju, organizuje Srpski kulturni
centar. Organizovani su i dani
Srpske kulture u Britanskoj Ko-
lumbiji, gde }e se predstaviti sr-
pska ba{tina, a kao jo{ jedan
izraz simbolike na{eg u~e{}a je
to {to je na{oj misiji, od strane
organizatora, dodeljeno sedam
asistenata sa prostora nekada-
{nje Jugoslavije za brigu i pomo}
tokom boravka. To zna~i da }e
to biti ljudi koji govore na{ jezik
i koji dobro poznaju na{e obi~a-
je, kulturu i narav.
Pripreme za Vankuver protica-
le su u nizu problema, ~ini se ni-
kada toliko neizvesnih kao do sa-
da. Olimpijski komitet je pro-
gram za Vankuver pokrenuo jo{
olimpijske 2008. godine zajedno
sa Ministarstvom omladine i spo-
rta i zapravo se vremenom poja-
~avao u meri da je 2009. godine
~ak osmoro sportista koristilo oli-
mpijske stipendije u iznosu od
1.500 dolara mese~no, po pravi-
lima Me|unarodnog olimpijskog
komiteta. Partneri su bili OKS,
nacionalne federacije i sportisti.
Za razliku od prethodnih olimpi-
jskih ciklusa, kada su ulaganja i
izdvajanja za zimske sportiste bi-
la simboli~na, sada je obezbe|e-
no 300.000 dolara i pokriven je je-
dan deo putnih tro{kova. Podse-
timo, korisnici Olimpijskih stipe-
ndija su bili Jelena Lolovi}, Neve-
na Ignjatovi}, Marija Trm~i}, Ma-
rija Humo (alpsko smu~anje),
Vuk Ra|enovi} (bob), Nina Mi-
ci}, Boris Judin (snoubord) i Da-
mir Rasti} (biatlon).
- Imali smo neravnopravan si-
stem kvalifikacija. U jednom
sportu, primera radi snoubordu,
imamo samo Svetski kup kao
kvalifikacioni za u~e{}e. Mici}e-
va i Judin su jedini pored Lolovi-
}eve u~estvovali na Svetskom
kupu, zapravo takmi~enjima na-
jvi{eg ranga. Ali, zbog preseka li-
ste, jednostavno njihov odlazak
nije bio siguran. Ostali sportisti
su prakti~no bez kvalifikacija do-
{li do liste putnika za Igre. Nor-
dijsko tr~anje ni nema kvalifika-
cioni sistem, a bob i biatlon
odlaze po pozivu na Igre posle
preraspodele slobodnih mesta u
okviru u~esni~kih kvota MOK-a.
To je realnost. Jelenu Lolovi}
zaista treba pohvaliti za u~e{}e i
ostvarenja na rang-listi, iako je
sada skromnije plasirana nego
{to je to bila pre odlaska u Tori-
no na Igre 2006. godine - isti~e
Jevti}.
Posle Zimskih olimpijskih iga-
ra u Torinu 2006. godine izgleda
da nije postojala ambicija da se
u okviru svojih disciplina mati~-
nih nacionalnih saveza do|e do
rezultatskog napretka koji bi
omogu}io bolje plasmane na
predstoje}im OI.
- Rezultatski napredak bi bio
prvi korak, drugi bi bio definisa-
nje na{ih sopstvenih kriterijuma,
{to bi svakako olak{alo ovu sada
krajnje neizvesnu situaciju kada
je re~ o samim sportistima koji
evo, do pred sam po~etak Igara,
gotovo i da ne znaju kakve su
{anse za odlazak. Nadu budi sa-
stanak koji smo odr`ali u dece-
mbru i gde je dogovoreno da ve}
u Vankveru kre}emo druga~ije i
mnogo promi{ljenije za So~i
2014. godine - ka`e Jevti}.
Misiju OKS pored neizvesnih
imena i broja sportista do pred
sam polazak prvih ~lanova ({ef i
sekretar misije, lekar i fiziotera-
peut na put polaze ve} 3. februa-
ra) optere}ivali su i organizacio-
ni problemi. Najve}i je predsta-
vljao prevoz sportista i sportske
opreme, prvo jer avionska kom-
panija tra`i izdavanje karata na
ime, a te`ina koja u nekim slu~a-
jevima iznosi vi{e stotina kilo-
grama po osobi re{ena je obez-
be|ivanjem kombija do Minhe-
na. S ove odrednice koristi}e se
povoljnosti jedne avio-kompa-
nije koja dozvoljava i 120 kilo-
grama po teretu.
Nije bilo lako ni zauzeti stav
oko u~e{}a takmi~ara u bobu,
koji odlaze na poziv i kod kojih
samo pilot treba da ostvari nor-
mu. To je, naravno, po{lo za ru-
kom Vuku Ra|enovi}u (40. na
svetu), ali predlo`eni ~lanovi po-
sade sa kojima je u~estvovao u
trkama, dvojica, zapravo, nisu
dr`avljani Srbije. Bilo je i velikih
dilema oko u~e{}a biatlonaca.
Naime, Damir Rasti} je olimpij-
ski stipendista, ali je formu ove
sezone i vo`njom na IBU Svet-
skom kupu potvrdio Milanko
Petrovi}, koji je zauzeo 81. me-
sto od ukupno 106 (Rasti} je bio
98), pa je Biatlon savez u posled-
njem trenutku podigao kriteriju-
me za odlazak na Igre....
- Svi problemi koji su nas za-
desili su veliko otre`njenje za sve
nas - zavr{ava Brana Jevti} - Za
naredne igre u So~iju, Zimske
igre mladih u Insbruku i zimske
Evropske olimpijske letnje festi-
vale u saradnji sa sportskim sa-
vezima, ima}emo potpuno dru-
ga~iji pristup radu, strate{ki
odre|en i koordinisan u nameri
postavljanja zimskog sporta na
pravilne osnove, razvoja sporto-
va i mogu}e budu}e uspehe.
8
MISIJA SRBIJE NA ZIMSKIM OI U VANKUVERU OD 12. DO 28. FEBRUARA 2010. GODINE
Simbolikom do noveolimpijske pri~e
PREDVODI NA[E ZIMSKE OLIMPIJCE: Branislav Jevti}, sportski direktor OKS-a
Srbiju }e u Vankuveru na Olim-
pijskim igrama predstavljati de-
vetoro sportista uz prate}a lica.
Zastava na{e zemlje bi}e podi-
gnuta 10. februara u 17 ~asova
po lokalnom vremenu uz into-
niranje himne „Bo`e pravde“.
Sve~anosti }e prisustvovati svi
~lanovi misije Srbije sa pred-
sednikom Vladom Divcem i ge-
neralnim sekretarom \or|em
Vi{ackim na ~elu.
Na sve~anom otvaranju zasta-
vu Srbije nosi}e na{a najiskusni-
ja takmi~arka Jelena Lolovi}.
- Velika ~ast, pogotovo jer }e
Srbija prvi put samostalno biti
predstavljena na Zimskim olim-
pijskim igrama. Bez sumnje, to
je jedan od najlep{ih trenutaka
u mojoj karijeri - rekla je na{a
najbolja skija{ica.
Srbiju }e predstavljati slede}i
sportisti: Jelena Lolovi} i Neve-
na Ignjatovi} (slalom, veleslalom
i super G), Belma [mrkovi} i
Amar Garibovi} (nordijsko tr~a-
nje), Vuk Ra|enovi}, Igor [ar~e-
vi}, Milo{ Savi} i Slobodan Ma-
tijevi} (bob) i Milanko Petrovi}
(biatlon).
U misiji su: Branislav Jevti},
{ef misije, Marina Lekovi} (se-
kretar), dr Goran Vasi} (lekar),
Ninoslav Cvetanovi} (fiziotera-
peut), Du{ko [ipeti}, Miha Ma-
lus i Anja Kalan (treneri, alpsko
smu~anje), Boris Stojni}-Ra|e-
novi} (trener, bob), Tihomor Mi-
losavljevi} (trener, biatlon) i Mu-
rat Garibovi} (trener nordijaca).
Prvi }e startovati biatlonac Mi-
lanko Petrovi}. U takmi~enju na
10 km sprint predstavi}e se u ne-
delju 14. januara u 11.15 ~asova.
Dan kasnije u nordijskom tr~anju
takmi~i}e se Belma [mrkovi}.
9
U VANKUVERU NA OLIMPIJSKIM IGRAMA SRBIJU ]E PREDSTAVLJATI DEVETORO SPORTISTA
Predsedni{tvo Olimpijskog komi-
teta Srbije odr`alo je 28. januara
svoju devetu sednicu, prvu u
2010. godini, kojoj je, uz prisustvo
15 od 22 ~lana, predsedavao Vla-
de Divac, predsednik OKS.
Predsednik je informisao ~la-
nove Predsedni{tva o poseti de-
legacije OKS Me|unarodnom
olimpijskom komitetu i izrazio
svoje zadovoljstvo ovom pose-
tom. Istakao je da je da je rad na
razvoju i unapre|enju sporta u
Srbiji koji sprovodi Olimpijski
komitet Srbije nai{ao na podr-
{ku i odobravanje predsednika
MOK-a @aka Roga, ali i direkto-
ra sektora MOK-a sa kojim je
delegacija imala priliku da se
sretne.
Nakon usvajanja zapisnika sa
8. sednice, Predsedni{tvo je raz-
matralo pitanje sastava Olimpi-
jskog tima Srbije za 21. zimske
olimpijske igre. Sastav tima bi}e
prezentovan javnosti nakon
objave kona~nih lista me|una-
rodnih federacija zimskih spor-
tova i njihovog usagla{avanja sa
postoje}im stanjem kada su u
pitanju potencijalni u~esnici
Igara iz Srbije.
Predsedni{tvo je zatra`ilo da
Komisija za programska pitanja
Predsedni{tva OKS pripremi
predlog kriterijuma za novi oli-
mpijski ciklus kada su u pitanju
zimski sportovi.
Jednoglasno je doneta odluka
da nosilac zastave na ceremoni-
ji sve~anog otvaranja Zimskih
olimpijskih igara u Vankuveru
bude skija{ica Jelena Lolovi}.
Generalni sekretar OKS \or|e
Vi{acki predstavio je ~lanovima
Predsedni{tva okvirni program
obele`avanja 100 godina Olim-
pijskog komiteta Srbije. Iznet je
i predlog da se u godini velikog
jubileja jedan broj sednica Pred-
sedni{tva odr`i van Beograda, s
obzirom na zainteresovanost lo-
kalnih samouprava {irom Srbije
da se sednice organa OKS odr`e
u njihovim mestima. Osnovna
ideja odr`avanja sednica u me-
stima {irom Srbije jeste unapre-
|enje odnosa sa lokalnim sa-
moupravama sa ciljem da se
sportistima, koji poti~u iz tih sre-
dina, obezbedi {to ve}a podr{ka
na lokalnom nivou.
Predsedni{tvo je jednoglasno
usvojilo predlog finansijskog
plana za 2010. u skladu sa pro-
gramima koji su podneti MOS-u.
Zastava u rukama Jelene Lolovi}
GODINA PUNA IZAZOVA: Detalj sa poslednje sednice predsedni{tva OK Srbije
OD NJE SE NAJVI[E
O^EKUJE: Jelena Lolovi},
najbolja srpska smu~arka
U znaku Lozane, Vankuvera, jubilejaU BEOGRADU ODR@ANA 9. SEDNICA PREDSEDNI[TVA OLIMPIJSKOG KOMITETA SRBIJE
Odlaskom grupe pliva~a u Cen-
tar za visinske pripreme u Sijera
Nevadi (Granada, [panija) na
tronedeljne pripreme, Olimpij-
ski komitet Srbije po~eo je reali-
zaciju specijalisti~kih programa
u kampovima u okviru progra-
ma za Olimpijske igre u Londo-
nu 2012. godine.
U Sijera Nevadi, na nadmor-
skoj visini od 2.320 metara, do
31. januara boravi}e devetoro
pliva~a od kojih ~etvoro olimpi-
jskih stipendista za Igre 2012.
godine: Na|a Higl, ^aba Sila|i,
Ivan Len|er i Marica Stra`me-
{ter. Zajedno sa jo{ petoro spor-
tista i trenerima Dejanom Peji-
novi}em i Sebastijanom Higlom
pliva~i koriste fantasti~ne uslo-
ve ovog svetski poznatog trena-
`nog objekta. Pored olimpijskog
bazena, nekoliko dvorana, cen-
tar u Sijera Nevadi obiluje mo-
gu}nostima za zimske sportove,
pre svega kao skija{ki centar.
Uostalom, Sijera Nevada ima
dovoljno razvijenu sportsku in-
frastrukturu kao doma}in Zim-
skih univerzitetskih igara 2015.
godine.
- Ovo je prvi kontakt koji smo
ostvarili u Sijera Nevadi - obja-
{njava Branislav Jevti}, sportski
direktor OKS. - Pripreme su
ostvarene uz na{u koordinaciju
i finansijsku pomo} jednog bro-
ja pliva~a, zajedno sa Pliva~kim
savezom Srbije, koji je razumeo
zna~aj kori{}enja ovog centra i
participirao pripreme. Sijera Ne-
vada je poznata za pliva~ke vi-
sinske pripreme, ali mi o~ekuje-
mo da }e njegove pogodnosti,
posebno kada je re~ o visinskom
treningu, koristiti i drugi sporto-
vi, odnosno savezi. Ve} sada
imamo zainteresovane boksere,
rva~e, d`udiste...
Centar u {panskoj Granadi je
jedan od omiljenih mesta za
pripreme mnogih sportista u
trena`nom periodu iz tzv. veli-
kih zemlja poput SAD, Francu-
ske, Japana i drugih, zbog ~ega
Olimpijski komitet Srbije ve}
sada razmi{lja o svim raspolo-
`ivim terminima do 2012. godi-
ne za zainteresovane sportiste
u Srbiji. Pliva~i se u Sijera Ne-
vadu vra}aju ve} u aprilu, posle
priprema u [efildu, gde }e ta-
ko|e koristiti odli~ne uslove
trening centra sa kojim OKS sa-
ra|uje.
- Pliva~i su sada koristili i me-
renja {panskih stru~njaka po do-
govoru sa nama. Isto }e se pono-
viti i na prvom slede}em takmi-
~enju, pa }emo tako imati bazu
podataka za evaluacioni standa-
rd - obja{njava Jevti} zna~aj pri-
prema za same sportiste. - O~e-
kujem da }emo u narednom pe-
riodu imati jo{ vi{e promocije
trena`nih efekata, pogodnosti vi-
sinskih priprema i da }e ovaj na-
~in rada usvojiti i mnogi drugi
sportovi. Sve
p o m e n u t o
su velike
p r e d n o s t i
t r e n a ` n o g
centra na
jednom me-
stu, koji ne
postoji u ova-
kvoj meri u
na{oj zemlji.
Za pliva~e,
primera radi,
kori{}enje olim-
pijskog bazena,
adekvatne lekar-
ske nege i svih dru-
gih pogodnosti. ^ak i
obrazovanja, s obzi-
rom na to da su svi
bili u poseti Granadi
kao zna~ajnom ku-
lturno-istorijskom
mestu Evrope.
10
DEVETORO NA[IH PLIVA^A BORAVI U CENTRU ZA VISINSKE PRIPREME U SIJERA NEVADI U OKVIRU PRIPREMA ZA LONDON 2012.
OLIMPIJSKI STIPENDISTI
Pripreme za Olimpi-jske igre po pro-
gramu OKS dosada su poredpliva~a ve} ko-ristili vesla~i(Tivat), strelci,baca~ kugle,tekvondista,d`udista... Oli-mpijski stipen-
disti za London2012. godine
IMA VREMENA I ZA ZABAVU: Srpski pliva~i u pauzi priprema se za novu sezonu
NA VRHOVIMA SIJERA NEVADE: Trena`ni centar u [paniji
POGLED KA
EVROPSKOM
PRVENSTVU:
Srpska
uzdanica
Na|a Higl@ELI JO[ MEDALJA: Ivan Len|er
U bazen preko Granade
Novi Sad - 16.1.2010. U „Me-
rkator centru“ Novi Sad, u su-
botu 16. januara, izvu~ene su
nagrade u velikoj „Merkator-
S“ nagradnoj igri pod nazi-
vom „1.001 zimska ~arolija“,
koja je trajala od 26. novem-
bra 2009. do 6. januara 2010.
godine, u svim maloprodaj-
nim objektima „Merkatora“ i
„Rode“. Vernim potro{a~ima
„Merkatora“ i „Rode“ ova na-
gradna igra donela je brojne
nagrade.
Glavne nagrade - tri „hjun-
dai i30“ automobila izvukao
je @arko Paspalj, potpredsed-
nik Olimpijskog komiteta Sr-
bije, i time sre}nim dobitni-
cima iz Smedereva, Sremske
Mitrovice i Novog Sada ulep-
{ao po~etak ove godine.
Blizu milion potro{a~a
ispunilo je uslove za u~e-
{}e u nagradnoj
igri, a nagrade
su po svojoj
vrednosti i
atraktivnosti
bile podeljene
u 32 grupe.
Pravo u~e{}a
imali su svi kupci
„Merkatora“ i „Rode“, koji su
pri kupovini ostvarili ra~une
sa iznosom od 1.001 dinar i
ve}im, ~ime su stekli mogu}-
nost da postanu dobitnici pa-
`ljivo biranih i vrednih nagra-
da.
Nagradni fond, u duhu sa-
mog naziva nagradne igre,
sastojao se od 1.001 nagrade,
od kojih su svakako najvred-
nije tri automobila „hjundai
i30“. Podjednako atraktivne
nagrade za sre}ne dobitnike
bile su i deset putovanja u
Veneciju, kao i nagrade kao
{to su skuteri, LCD televizori,
kompjuteri, fotoaparati, ka-
mere, ku}ni aparati i druge,
koje je obuhvatio nagradni
fond vredan vi{e od osam mi-
lijardi dinara. U nagradama
}e u novoj godini u`ivati po-
tro{a~i iz mnogobrojnih gra-
dova Srbije, Beograda, Novog
Sada, Ni{a, ^a~ka, Subotice,
Sombora.
Za sve prisutne goste na
izvla~enju kompanija „Mer-
kator-S“ priredila je u „Mer-
kator centru“ Novi Sad prigo-
dan zabavni program.
DODATNE INFORMACIJE:
Maja Rei}
telefon: 064/11 3 66 49
imejl: [email protected]
11
„1.001 ZIMSKA ^AROLIJA“
Klju~evi tri automobila „hjundai i30“ u rukama vernih potro{a~a „Merkatora-S“
Beogra|anima otvorenog srcaOlimpijski komitet Srbije uklju~io se u
tradicionalnu manifestaciju „Ulica otvo-
renog srca“ i ve} prvog dana 2010. po~eo
da obele`ava veliki jubilej - 100 godina
olimpijskog pokreta u Srbiji. Na velikom
panou postavljenom ispred zgrade „Po-
litike“, posetioci, od kojih je najvi{e bilo
dece sa roditeljima mogli su da napi{u
~estitku povodom 100. ro|endana.
Naravno, ljubazni doma}ini su bili
predstavnici OKS: predsednik Vlade Di-
vac, potpredsednik @arko Paspalj i gene-
ralni sekretar \or|e Vi{acki. Iza{li su u
susret mnogobrojnim `eljama za foto-
grafisanjem i koristili priliku da promo-
vi{u Olimpijski pokret.
- Ovo je godina na{eg velikog jubileja i
sjajno je da smo sa obele`avanjem po~e-
li ve} prvog dana Nove godine.U ime Oli-
mpijskog komiteta Srbije i svoje li~no
ime deci `elim bezbri`no detinjstvo, a
svim gra|anima Srbije lep{u, sre}niju i
zdraviju Novu godinu - poru~io je pred-
sednik Vlade Divac.
Nova internet prezentacija OKSU godini u kojoj Olimpijski komitet Srbi-
je slavi vek postojanja, jedan od ve}ih i
zna~ajnijih projekata, svakako je lansira-
nje nove internet prezentacije OKS.
U skladu sa jednim od zaklju~aka sa
D`III kongresa MOK odr`anog u Kopen-
hagenu u septembru 2009. i imaju}i u vi-
du dinami~an razvoj digitalnih medija,
Olimpijski komitet Srbije svojom novom
internet prezentacijom te`i ka tome da
br`e, vi{e i lak{e komunicira sa {to ve}im
brojem ljudi, posebno mladih i da tim
putem efikasnije {iri ideju olimpizma i
promovi{e olimpijske vrednosti.
Osim potpuno druga~ijeg vizuelnog
identiteta, novi sajt Olimpijskog komite-
ta nudi nove sadr`aje i nov koncept.
Uz uobi~ajne informacije vezane za
rad i istorijat Olimpijskog pokreta kod
nas, predvi|eni su brojni novi sadr`aji
koji bi ovu veb prezentaciju trebalo da
u~ine interesantnijom i interaktivnijom.
Zami{ljen kao portal, ovaj sajt bi trebalo
da na{e vrhunske sportiste, jo{ vi{e pri-
bli`i {iroj javnosti, odnosno ljudima ko-
ji ih podr`avaju i za njih navijaju. Pose-
tioci sajta mo}i }e da prate u~e{}a i rezu-
ltate na{ih najboljih sportista na me|u-
narodnim takmi~enjima.
Poseban deo prezentacije bi}e posve-
}en sportistima i njihovoj direktnoj ko-
munikaciji sa OKS.
Cilj je da vremenom pose}enost sajta
raste i da na taj na~in Olimpijski komitet
{to ve}em broju korisnika predstavi Oli-
mpijske vrednosti kroz svoje programe,
takmi~enja i druge aktivnosti.
MAGNET ZA DECU: Potprdsedsednik OKS @arko Paspalj u dru`enju sa mali{anima
VANKUVER 2010.
Problemi sa snegom re{eniOrganizatori ZOI u Vankuveru
(od 12. do 28. februara) planiraju
da kamionima donose sneg na
staze na planini Sajpres na kojoj
}e se odr`ati takmi~enja u skija-
nju i snoubordu.
Vremenska prognoza za nared-
nu nedelju ne predvi|a sneg za
planinu na severnoj obali Vanku-
vera. Ne}e biti ni dovoljno hlad-
no da se sneg napravi, ali se orga-
nizatori Igara nisu iznenadili.
- Pripremamo se kao da ne}e
biti snega - izjavila je predstavni-
ca organizacionog ko-
miteta Igara Prajstner
Alinger i do-
dala da }e
sneg biti
d o n o { e n
kamionima, a
ako bude bilo
potrebno i heli-
kopterima.
- Napravi}e-
mo fantasti~an
ambijent, samo
}emo to uraditi
na malo druga-
~iji na~in.
12
NAVAL EL MUTAVAKIL NA ^ELU KOORDINACIONE KOMISIJE MOK-a ZA IGRE 2016.
Marokanska divaodgovorna za RioPrva olimpijska pobednica na 400
m prepone (disciplini koja je na
Igrama u Los An|elesu 1984. godi-
ne dobila olimpijski status) i prva
olimpijska {ampionka iz Afrike Ma-
rokanka Naval el Mutavakil postala
je predsednik Koordinacione komi-
sije MOK-a za 31. letnje olimpijske
igre u Rio de @anieru 2016. godine.
Ova izuzetno va`na du`nost nika-
da do sada u istoriji MOK-a nije pri-
pala ̀ eni, tako da Naval el Mutava-
kil pored ve} nekoliko epiteta „pr-
va“, sebi mo`e da doda jo{ jedan.
[ampionka Igara 1984. godine
do sada je uspe{no vodila komisije
MOK-a za izbor doma}ina Igara u
Londonu 2012. godine i Rio de @a-
nieru 2016. godine, ~lan je MOK-a
od 1998, a 2008. godine postala je i
~lan Izvr{nog ve}a MOK-a. Od
1995. godine je ~lan Saveta Me|u-
narodne asocijacije atletskih fede-
racija (IAAF) i bila je ministar spo-
rta i omladine Maroka.
Koordinaciona komisija koja je
zadu`ena da prati, usmerava i ko-
riguje sve pripreme Rio de @anei-
ra za Igre 2016. godine sastavljena
je od 16 uglednih ~lanova me|u
kojima je i Gilberta Feli, izvr{ni di-
rektor MOK-a za Olimpijske igre.
Rio de @aneiro izabran je za do-
ma}ina Letnjih olimpijskih igara
2016. na 121. zasedanju Me|una-
rodnog olimpijskog komiteta u
Kopenhagenu i prvi je ju`noame-
ri~ki grad organizator Olimpijskih
igara. Igre u Riju traja}e od 5. do
21. avgusta 2016. godine.
LONDON 2012.
Igre smanjujunezaposlenost
Na izgradnji Olimpijskog parka
i Olimpijskog sela za Igre u Londo-
nu 2012. godine trenutno je anga-
`ovano vi{e od 9.000 ljudi. Organi-
zacioni odbor tvrdi da ovaj proje-
kat izgradnje u isto~nom delu gra-
da doprinosi da se ubla`i problem
nezaposlenosti u toj oblasti. Na
izgradnji Olimpijskog parka radi
6.277 radnika, a svaki peti je iz tog
dela grada, koji je poslednjih de-
cenija ekonomski pogo|en sla-
bljenjem lokalne proizvodnje. U
izgradnji Olimpijskog sela trenut-
no je anga`ovano 2.887 ljudi, a tri
~etvrtine, od ukupnog broja rad-
nika su Britanci. LOCOG o~ekuje
da }e broj radnika anga`ovanih na
izgradnji vremenom biti jo{ ve}i.
Posebna fudbalska lopta, koju su na-
pravila deca iz siroma{nih krajeva Na-
jrobija u Keniji, na{la je svoje mesto u
Olimpijskom muzeju u Lozani kao si-
mbol inspiracije snage sporta i bliske
povezanosti MOK-a i Ujedininjenih
nacija.
Predsednik MOK-a @ak Rog je pri-
mio ovu ru~no izra|enu loptu od nje-
nog veli~anstva princeze Haje al Hu-
sein, ~lana MOK-a i promotera UN za
mir u dru{tvu Vilfirda Lemkea, speci-
jalnog savetnika UN za mir i razvoj
sporta.
- Ova lopta napravljena je od skro-
mnog materijala, ali je vrednost ne-
procenjiva. Sport mo`e da promeni `i-
vote ljudi, bez obzira da li oni `ive u
palati ili izbegli~kom kampu. Jednos-
tavna lopta simbolizuje saradnju iz-
me|u UN i MOK-a i verujem da }e u
Olimpijskom muzeju biti eksponat ko-
ji dostojno predstavlja olimpijske
vrednosti i sportska dostignu}a - ista-
kao je tim povodom @ak Rog.
Loptu je zapravo MOK-u donirao ge-
neralni sekretar UN Ban Ki Mun na Oli-
mpijskom kongresu u Kopenhagenu
odr`anom u oktobru 2009. Po{to je
potpisana od strane Roga i Ki Muna lo-
pta je otputovala za Dubai gde je na do-
brotvornoj ve~eri prikupljeno 205.000
dolara, a donator je dozvolio da se ona
izlo`i u Olimpijskom muzeju, tri mese-
ca po{to je MOK dobio status posma-
tra~a u UN.
U Olimpijskom muzeju u Lozani
ovih dana je u toku i prezentacija u
znak solidarnosti prema ljudima Hai-
tija posle razaraju}eg zemljotresa.
MOK, zajedno sa Olimpijskim komite-
tom ove zemlje, a u saradnji sa ostalim
svojim ~lanovima i Panameri~kom
sportskom organizacijom (PASO) po-
mo}i }e u rekonstrukciji sportske in-
frastrukture nastradale u zemljotresu.
Sve~anosti predaje lopte prisustvovao
je i predsednik OK Srbije Vlade Divac.
OLIMPIJSKI MUZEJ
Lopta kao simbololimpizma
Ostalo je jo{ 200 dana do po~etka Prvih
olimpijskih letnjih igara mladih (JOG)
kada }e se u Singapuru predstaviti oko
3.600 najboljih mladih sportista sveta.
MOK je povodom toga promovisao ka-
mpanju pod nazivom JOG-DNA.
Kampanja se mo`e videti na veb
adresi www.olympic.org/yog i uklju-
~uje celokupan digitalni i dru{tveni
koncept ovih Igara i budu}ih izdanja
Olimpijskih igara mladih. Ovim povo-
dom je napravljen i film koji treba da
doprinese afirmaciji novog koncepta
Igara. JOG-DNA za ciljnu grupu ima
mlade ljude i oli~ava stav i slobodu
mladih ljudi bez zabrana. Bi}e to ma-
rka koja }e predstavljati duh Olimpij-
skih igara za mlade.
- Do sada je, za kratko vreme, mnogo
u~injeno u kreiranju doga|aja koji tre-
ba da bude platforma za komunikaciju
mladih ljudi {irom sveta kroz sport, ku-
lturu i obrazovanje, a me|u njima od ve-
likog zna~aja je ova pokrenuta kampa-
nja-istakao je @ak Rog ovim povodom.
Organizacioni komitet Igara u Sin-
gapuru saop{tio je i trasu {tafetnog
prenosa baklje. Plamen }e biti upaljen
u Atini, a na svom putu preko pet kon-
tinenata zadr`a}e se u Berlinu (Nema-
~ka), Dakaru (Senegal) Meksiko Sitiju
(Meksiko), Oklandu (Novi Zeland) i
Seulu (Republika Koreja) pre nego {to
stigne u Singapur u avgustu.
Olimpijske igre mladih za sportiste
od 14 do 18 godina odr`a}e se u Sin-
gapuru od 14. do 26. avgusta 2010. go-
dine. U~estvova}e predstavnici 205
NOK u 26 sportova jednakih kao i na
programu Igara u Londonu. Sveobu-
hvatan obrazovni program za cilj ima
podizanje svesti o olimpijskim vred-
nostima, zdravom `ivotu i borbi pro-
tiv dopinga. Kulturni program ~ini in-
tegralni deo ovih Igara.
NOVE IDEJE: Predsednik MOK @ak Rog (levo) u dru{tvu Pamele Vipond
SINGAPUR 2010.
Novi vizuelni identitet JOG-DNA
13
Prva u nizu od 12 izlo`bi ove godine
posve}ene jubileju stogodi{njice olim-
pizma u Srbiji otvorena je u galeriji „Sr-
bija“ u Ni{u 11. januara u prisustvu
Vlade Divca, predsednika Olimpijskog
komiteta Srbije, Milo{a Simonovi}a,
gradona~elnika Ni{a, Lidije Mihajlovi},
u~esnice Olimpijskih igara u Barseloni
1992. i Pekingu 2008, dr Daneta Kori-
ce, generalnog sekretara Sportskog sa-
veza Srbije, brojnih sportista iz regio-
na i u~enika osnovnih i srednjih {kola.
Ovom izlo`bom po~eo je tzv. Olim-
pijski karavan po Srbiji koji za svoj ci-
lj, pored prezentacije ogromne arhiv-
ske gra|e Muzeja sporta i olimpizma,
ima edukaciju i afirmaciju olimpijskih
vrednosti {irom na{e zemlje. U sarad-
nji sa lokalnom samoupravom, sport-
skim savezom i uz aktivno u~e{}e sa-
mih sportista i u~enika, serija izlo`bi u
organizaciji Fonda sporta i olimpizma
na najneposredniji na~in prikazuje
istoriju sporta i olimpijskog pokreta,
u~e{}e na{ih sportista na letnjim i zi-
mskim Igrama, kao i brojne legate sa-
mih takmi~ara, uz poseban naglasak
na istoriju sporta u samom regionu u
kome se odr`ava.
- Ni{ je grad velikog broja olimpijaca
koji su postizali sjajne rezultate i pro-
movisali na{u zemlju na Olimpijskim
igrama - istakao je na otvaranju Vlade
Divac, predsednik Olimpijskog komi-
teta Srbije. - Kao centar juga Srbije zna-
~ajno doprinosi razvoju sporta, pa se
nadam da }e ova izlo`ba biti dodatni
stimulans za podsticaj ulaganju u spo-
rt i promociji olimpijskih vrednosti.
Lidija Mihajlovi}, jedna od najboljih
strelaca u na{oj zemlji, finalista Igara u
Pekingu 2008. i odnedavno vlasnica
Kristalnog globusa, na otvaranju je uru-
~ila svoj legat Muzeju sporta i olimpiz-
ma na dar. Municija kojom ga|a, i to
ba{ ona koju je koristila na Igrama u
Pekingu, i mete su prvi olimpijski legat
iz Ni{a u Muzeju sporta i olimpizma.
U nameri da izlo`be imaju interakti-
vnu notu i da animiraju mlade sugra-
|ane, za polaznike De~je akademije
sporta i Sportske gimnazije u Ni{u, u
galerijskom prostoru organizovan je
Olimpijski ~as koji je odr`ao Marko
Stojanovi}, predsednik Komisije za ku-
lturu i olimpijsko obrazovanje OKS.
Fond sporta i olimpizma ovu izlo-
`bu je realizovao uz pomo} uprave
grada Ni{a, Sportskog saveza Ni{a,
sponzora kompanije „[enker-Srbija“ i
u saradnji sa osniva~ima, Olimpijskim
komitetom Srbije i Fakultetom sporta
i fizi~kog vaspitanja Univerziteta u
Beogradu.
Prva stanica olimpijskog karavanaNI[ DOMA]IN IZLO@BE „VEK IGRE - 100 GODINA OLIMPIZMA U SRBIJI“
OLIMPIJSKE PRI^E: Vlade Divac sa doma}inima u Ni{u
Lepota ledenih ~arolija
KOLIKO ZNATE
O ISTORIJI KLIZANJA?
Ta~no vreme i proces po kojem su ljudi
nau~ili da klizaju na ledu nije poznat,
iako arheolozi veruju da je ova aktiv-
nost bila {iroko rasprostranjena u najrani-
jem dobu. Pogodnost i efikasnost klizanja na
ledu za prelazak preko velikih, ledom prekri-
venih povr{ina, prikazane su u arheolo{kim
nalazima klizaljki od kosti primitivnih `ivo-
tinja na mestima u Rusiji, Skandinaviji, Veli-
koj Britaniji, Holandiji, Nema~koj i [vajca-
rskoj, pa i Srbiji. Najstariji eksponat Mu-
zeja sporta i olimpizma koji mogu da vide
na{i sugra|ani je ko{tana klizaljka koja
datira iz neolita (na slici) i koja ima fo-
rmu dana{nje klizaljke. Klizaljke su
pravljene od kostiju `ivotinja kao
{to su: konj, krava, bik, irvas...
Kosti su bile bru{ene sve dok
ne bi dobile ravnu povr{i-
nu; vezivane su za nogu
trakama, sli~nim onim
na papu~ama tzv. „ja-
drankama“. Klizaljke
tada nisu kori{}ene kao
savremene klizaljke,
ve} uz {tap kojim se kli-
za~ gurao napred. Iako
su putovali brzinom od
samo 4 kilometra na sat,
ovaj na~in putovanja je
tro{io manje energije nego
hodanje po zamrznutom,
klizavom jezeru. Istra`iva-
nje koje je radio Frederiko
Formenti sa Univerziteta u
Oksfordu ukazuju da se klizalo
na ledu u ju`noj Finskoj pre 4.000
godina.
KO JE IZMISLIO
UMETNI^KO KLIZANJE?
LJudi su klizali gotovo od kada su po~e-
li i da hodaju. Englez Robert D`ons je
prvi pisao o tome u svom delu „Studi-
ja o klizanju“ 1772. godine. Njegov stil je bio
poznat kao „engleski stil“ klizanja. Bio je krut
i formalan i vrlo malo toga ima zajedni~kog sa
dana{njim umetni~kim klizanjem. Umetni~-
ko klizanje je, me|utim, nastalo tek sredinom
XIX veka, a osnove klizanja i stil izmislio je
ameri~ki kliza~ D`ekson Hajns, koji je prvi
predstavio svoje slobodne i zadivljuju}e teh-
nike oko 1860. Ovaj stil je do`iveo veliku po-
pularnost u Evropi, a u Americi, zanimljivo,
tek posle smrti njegovog tvorca.
Me|unarodna kliza~ka organizacija (ISU)
osnovana je 1892. godine. Prvo evropsko pr-
venstvo, tada samo za mu{karce, odr`ano je
1891, a prvo svetsko prvenstvo, tako|e tada
samo za mu{ki pol, odr`ano je iste godine ka-
da i Prve olimpijske igre, 1896. Pobe-
dio je @ibert Fu{. Mar` Si-
jer prva je ̀ ena koja se ta-
kmi~ila u konku-
renciji mu{ka-
raca 1902. go-
dine na prve-
nstvu sveta i
osvaja drugo
mesto, ali ovaj
njen poduhvat ISU osu|u-
je i zabranjuje takmi~enja `e-
na protiv mu{karaca. Organizuje
1906. godine prvenstvo samo za da-
me. Prve Olimpijske igre sa umetni~kim
klizanjem kao standardnom disciplinom na
programu odr`ale su se 1908. godine.
Umetni~ko klizanje je danas jedan od olim-
pijskih sportova na programu ZOI koji zaoku-
plja najve}u pa`nju javnosti i medija. Obuhva-
ta discipline klizanje pojedinaca i parova u di-
sciplinama pojedina~no, sportski i plesni pa-
rovi i za svaku postoje posebni elementi spe-
cifi~ni samo za tu disciplinu, koji doprinose
ocenjivanju i kona~nom u~inku. Sam sport je
tako|e usko povezan i sa {ou-biznisom. Glav-
na takmi~enja uklju~uju egzibicije u kojima
najbolji kliza~i izvode ta~ke po izboru, bez ika-
kvih zabrana i ograni~enja pred publikom.
KO JE NAJSLAVNIJA
KLIZA^ICA U ISTORIJI?
Kraljica leda, jedna od najslavnijih
predstavnica u istoriji umetni~kog kli-
zanja je, bez sumnje, Sonja Heni, No-
rve`anka kojoj je po{lo za rukom da osvoji
zlatne olimpijske medalje na tri uzastopna
takmi~enja: Igrama 1928, 1932. i 1936.
Rezultatski u~inak, ali i njena slavna kari-
jera koju je posle takmi~enja nastavila u Ho-
livudu, privla~i i danas pa`nju javnosti. He-
nijeva je prva u ovaj sport unela baletske po-
krete, doprinela njegovoj ogromnoj popula-
rizaciji {irom sveta, pre svega u Evropi i
Americi, i postala prototip za sve budu}e {a-
mpionke u ovom sportu. Ro|ena je 8. apri-
la 1912. godine u Oslu, a otac joj je bio uspe-
{an biciklista koji je svojoj }erki preneo lju-
bav prema sportu. Majka je doprinela izra-
di njenih ~uvenih haljinica koje su zajedno
sa belim klizaljkama ostale njen za{titni
znak i koje je prva unela u svet
umetni~kog klizanja.
Henijeva je u periodu od 1927.
do 1936. godi-
ne osvojila
tri uzastop-
na olimpijska
zlata, {est evropskih
{ampionskih titula zaredom
i 10 titula prvaka sveta. Ta-
kav u~inak do sada nije po-
{ao za rukom nijednom spo-
rtisti. U Norve{koj je smatra-
ju najistaknutijim nacional-
nim idolom posle Henrika
Ibsena, najmla|oj kojoj je
uru~eno priznanje no` pr-
vog reda Reda svetog Olava
od strane kralja Hakona.
Posle Igara u Garmi{u 1936. go-
dine prestala je da se amaterski
bavi sportom i po~inje da u~e-
stvuje u profesionalnim {ou-pro-
gramima na ledu u Americi. U
isto vreme zapo~inje svoju kari-
jeru u Holivudu u laganim kome-
dijama izvode}i predstave na le-
du i doprinose}i popularizaciji
klizanja u Americi.
Kako se Igre u Vankuveru pribli`ava-
ju, ljubitelji ovog sporta prognozira-
ju mogu}e {ampione. U konkuren-
ciji `ena, favoriti su svetska {ampionka
2009. i {ampionka ~etiri kontinenta Kim
Ju Na, olimpijska vice{ampionka iz Tori-
na 2006. Sa{a Koen koja se na takmi~arsku
scenu vratila posle trogodi{nje pauze,
Mao Asada, svetska prvakinja 2008, Miki
Ando, prvakinja sveta 2007, kao i pro{lo-
godi{nja vice{ampionka sveta D`oani Ro-
{et.
Olimpijski {ampion iz Torina 2006. go-
dine Evgenij Plu{enko nedavno je najavio
povratak na takmi~enja posle du`e pauze
i jedan je od favorita za osvajanje medalje
u Vankuveru. U konkurenciji mu{karaca
najve}e {anse za olimpijske titule pored
Plu{enka imaju i Ivan Li{ek, svetski prvak
2009, D`oni Ver, osvaja~ bronzane meda-
lje na svetskom prvenstvu 2007. godine,
tako|e iz Amerike, ali i veoma dobri Ka-
na|anin Patrik ^en i Brajan @uber, prvak
sveta 2007. godine.
U konkurenciji parova isti~u se Nemci
Aliona Sav~enko i Robin [olkovi, osvaja~i
olimpijske bronze, par iz Kine Ksu [en i
Hongbo Zao, kao i olimpijski vice{ampio-
ni Dan Zang i Hao Zang. Kada je re~ o ple-
snim parovima, Oksana Domnina i Mak-
sim [abalin iz Rusije su favoriti broj jedan,
ali su im Tanja Belbvin i Ben|`amin Agu-
sto, kao i Meril Dejvis i ^arli Vajt iz SAD,
velika konkurencija. O~ekuje se da }e do
forme sti}i i Francuzi Izabel Delobel i Oli-
vijer [genfelder, svetski prvaci 2008.
14
MALI PODSETNIK ZNANJA FONDA SPORTA I OLIMPIZMA
KVIZ
Umetni~ko klizanje je jedan
od najpopularnijih sportova na
programu Zimskih olimpijskih
igara. Takmi~enja `ena u ovom
sportu su me|u najgledanijim
televizijskim prenosima u uku-
pnom TV rejtingu olimpijskih
kadrova. Ovaj sport i u na{oj ze-
mlji bele`i veliku popularnost
kada je re~ o gledali{tu kraj ma-
lih ekrana, iako sam sport tek
~eka na razvojnu ekspanziju u
budu}nosti. U ovom malom
podsetniku znanja, koji vam, iz
broja u broj, poklanja Fond
sporta i olimpizma, predstavlja-
mo osnove umetni~kog kliza-
nja. Ima}emo priliku da gleda-
mo i u`ivamo u piruetama, ak-
selima i skokovima najve}ih {a-
mpiona sveta kraj televizijskih
prijemnika, ve} za nekoliko da-
na tokom Zimskih olimpijskih
igara u Vankuveru.
KO SU FAVORITI U VANKUVERU?