UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

Predmet:Skijanje

Tema: Opasnosti u planini

Prof.dr.Nermin Nurković

Opasnosti u planini

ŽIVOTNO JE VAŽNO ZNATI

Dok je čovjek kao biće koje živi u gradu u potpunosti upoznat s uvjetima života u toj sredini, dotle skijaš dolazeći u planinu nailazi na situacije na koje nije navikao. Nepripremljenost, te iznenađenja neugodnim situacijama u planini prilikom skijanja, a to nije rijetkost, dovode skijaša u situacije opasne po njegovu sigurnost, zdravlje, a u najekstremnijim slučajevima dovode u opasnost i njegov život.

MAGLA

Maglu predstavljaju guste nakupine vodene pare u nižim slojevima atmosfere i vrlo je česta u planini, a posebice u planinama naših prostora gdje se zna pojaviti trenutno, vrlo brzo-Bjelolasica, Platak, Bjelašnica, Jahorina, Bovec...Razlog tome jest što se navedene planine nalaze na razmeđi klima-kontinentalne i mediteranske,što u današnjoj situaciji dovodi do naglog miješanja toplih i hladnih zračnih masa, a time i znatnih toplinskih inverzija.

U uvjetima intenzivne magle-kada se ne vidi prst pred nosom!-zbog loše vidljivosti oslabljena je povezanost vidnih impulsa i centara za ravnotežu, te se u manjoj mjeri ili potpuno gubi osjećaj za orijentaciju. To zapravo znači da skijaš ne može odrediti pravac svoga kretanja-

stazu, dezorijentiran je,što u ekstremnim situacijama najčešće bude popraćeno vrtoglavicom, mučninom i povraćanjem.

ŠTO UČINITI U UVJETIMA INTENZIVNE MAGLE ?

ne izlaziti na skijalište

ako smo na stazi, smanjiti brzinu kretanja na skijama na minimalnu i tako se spustiti do odredišta

zaustaviti se, stati i pričekati određeno vrijeme; postoji vjerojatnost da se magla bar djelomično raziđe, a ako se i čekanje odulji, znajte da na uređenim skijalištima postoji služba spašavanja-oni će reagirati kada se primjeti da vas nema

učitelji skijanja obavezni su držati grupu kompaktnom i prvom prilikom spustiti grupu sigurno do odredišta

LAVINE

Pojavu sklizanja snježne mase niz planinsku padinu u dolinu nazivamo lavina. Uzroci nastajanja lavine mogu biti različiti. Vrsta snijega, nagib padine, oblik i vrsta zemljišta, položaj snježnih slojeva i dnevne vremenske prilike utječu na stvaranje lavina. Vrlo je teško prognozirati njihovu pojavu.

Lavine se javljaju zimi i u proljeće. Zimske lavine suhe su lavine, a proljetne su vlažne zbog naglog zatopljenja te snijega

natopljena vodom. Suhe lavine kreću se velikom brzinom, dok su vlažne lavine sporije, ali imaju veću razornu moć.

Pokretanjem lavine oslobađa se zvuk poput grmljavine. Opasnost od lavina veća je pri skijanju izvan uređenih staza .Zbog želje sa skijanjem u dubokom snijegu te odabira terena prikladnog za nastanak lavine, često je upravo skijaš pokretač lavine.

ŠTO UČINITI KADA POSTOJI OPASNOST OD LAVINE?

Ne skijati izvan uređenih skijaških staza,

Imati uvid u konfiguraciju terena i vrstu snijega po kojoj se skija-izbjegavati područja gdje postoji mogučnost pojavljivanja lavina.

SVAKAKO ZAPAMTITI !!!

Skijaš koji se nađe u lavini ima vrlo malo šanse da se spasi.

SMRZOTINE

Lokalne ozljede nastale djelovanjem niskih temperatura nazivamo smrzotinama.

Subjektivni osjećaj hladnoće, osim o stvarnoj temperaturi, ovisi o relativnoj vlažnosti zraka i brzini vjetra. Vjetar posebno pojačava taj osjećaj, tako da uz temperaturu znatno iznad ledišta, ali uz prisutan vjetar, može doći do pothlađivanja organizma, pa čak i smrti. Izlaganje temperaturama nižim od 0 dovodi i d smrzavanja dijela ili pak čitava tijela. Najčešće se smrzotine javljaju na stopalima, prsima ruku,ušnim školjkama

i nosu. Težina smrzotina ovisi o stupnju temperature te o trajanju izloženosti niskim temperaturama, a nastale promjene kreću se od blijede, hladne i bolne kože preko pojave mjehura do blijedoplave boje kože, neosjetljive na bol. Ova se oštećenja najlakše izbjegnu nošenjem adekvatne odjeće i obuće,a ako pak nastanu, ozlijeđenog treba postepeno utopljavati te mu davati tople napitke.

OPEKLINE

Sunčane opekline (solarni dermatitis) nastaju djelovanjem UV spektra pojačanog refleksijom na snijegu. Svakih 1000 metara više nadmorske visine jačina zračenja je oko 70% do 100% veća.

Nakon 4 do 6 sati izloženosti suncu koža postaje intenzivno crvena uz osjećaj pečenja, a nakon 2 do 3 dana obično se počinje ljuštiti. Uočene promjene mogu se ublažiti primjenom hladnih obloga, a u slučaju težih opeklina s povišenom tjelesnom temperaturom i pojavom mjehura na koži potrebno je primjeniti adekvatnu terapiju. Najbolja je prevensija nanošenje krema s visokim zaštitnim faktorom pred odlazak na skijanje te u pauzama skijanja.

SNJEŽNO SLJEPILO

Snježno sljepilo nastaje djelovanjem prevelike količine ultraljubičastih (UV) zraka reflektiranih od snijega na oči. UV zrakama izazvana oštećenja oka mogu zahvatiti kožu

vjeđe, spojnice, rožnicu. Simptomi navedenih ozljeda obično se javljaju nakon 5 do 8 sati izlaganja suncu, a očituju se bolovima u očima i sljepilom.

Skijaši koji borave na snijegu u planinama, gdje je zbog nadmorske visine rjeđa koncentracija zraka, pa je djelovanje UV zraka intenzivnije, moraju biti svjesni štetnosti sunca na oči. Snježno sljepilo liječi se analgeticima, postavljanjem hladnih obloga na oči te boravkom ozlijeđenog u tamnoj prostoriji, a najbolja preventiva je nošenje zaštitnih naočala.

ŠTO UČINITI ?

U situaciji kada iz hotela odlazite na neko udaljenije skijalište odakle se nećete moći vratiti u hotel, PROVJERITE OBAVEZNO, jeste li sa sobom uzeli dijelove tzv.sekundarne skijaške opreme: skijašku kapu, rukavice, naočale, zaštitnu kremu....

Trebat će vam, budute sigurni u to, bez obzira na to kakvo je trenutno vrijeme.....

KRAŠKE RUPE

Kraš je prostor karakterističnih nadzemnih i podzemnih oblika, među kojima su od ovih posljednjih značajne kraške rupe smještene plitko pod površinom.

U zimskim mjesecima kraške rupe predstavljaju opasnost za osobu koja boravi u planini posebno za skijaša koji skija izvan obilježenih skijaških terena,jer su prekrivene snijegom teže uočljive. Zato je preporučljivo,posebno za pojedince, držati se markiranih staza, bez obzira na užitke koje donosi skijanje u dubokom snijegu izvan uređenih staza.

LEDENJAČKI PROCJEPI

Ledenjački procjepi pojave su vrlo učestale na predjelima vječno prekrivenim ledom, ledenjacima. Nastaju kao uzrok pomicanja ledenih ploha,te pucanja kompaktnih ledenih masa. To upućuje na to da skijši skijajući ledenjacima mogu vrlo lako biti neugodno iznenađeni njihovom pojavom.U pravilu su to vrlo duboki procjepi ne tako širokih otvora, a na taj način i teže zamjetni, što predstavlja dodoatnu opasnost za skijaša. Kako je skijanje postao sport koji se može prakticirati tijekom cijele godine, skijanje u ljetnim mjesecima na ledenjacima, a tako i ledenjački procjepi, postaju stvarna opasnost za sigurnost skijaša.

ŠTO UČINITI ?

Ne skijajte van utvrđenog skijališta! Ne znate šta vas čeka. Ugrozit ćete svoju sigurnost. A vaše zdravlje i život nemaju cijenu.

LITERATURA 1.www.snow crystals.com

2. www.skijanje.hr

KNJIGE

1. Sniježne pahuljice

Autor:Kennet Libbrecht

2. Enciklopedija

Leksikografskog zavoda

3. Skijajmo zajedno

Autori:Bojan Matković,Srećko Ferenčak,Milan Žvan