1. Što je SIMA? Oceanska kora 10-12km ispod oceana.

2. Što je SIAL? Sial čini dijelove kontinentalne kore do 40km.

3. Koje vrste voda postoje? Postoje meteorska(vadozna), juvenilna(primarna) i konantna.

4. Dijelovi rasjeda? Dijelovi rasjeda su tereni(krila) koji se nalaze s obje strane paraklaze.

5. Koje nebesko tijelo utječe na morske mijene? Mjesec.

6. Kod koje vrste rasjeda se prostor sažima? Kod reversnih rasjeda.

7. Primarni strukturni elementi litosfere? Batolit, sklad, žila, laktolit.

8. Teorije nastanka planete Zemlje? Plimska, planetezimalna, nebularna, globularna, teorija sunčeva blizanca, protuplanetska.

9. Što je Sunce? Zvijezda.

10. Moho teorem? Između Zemljine kore i plašta.

11. Weichert – Gutenbergov teorem? Između donjeg plašta i jezgre.

12. Najzatupljeniji element na planeti Zemlji? Kisik

13. Tipovi poroznosti? Primarna(međuzrnska), sekundarna(pukotinska) i pukotinsko erozijska(može biti i kao sub-tip sekundarne porozije).

14. Egzodinamika je…? Utjecaj vanjskih čimbenika na Zemljinu površinu(voda, vjetar, snijeg, led, sunce…itd.), gravitacijskim privlačenjem, toplinskom energijom i insolacijom.

15. Tipovi sedimentnih stijena? Klastične, organogene, kemogene.

16. Dijelovi navlake? Korijen, čelo, tektonsko okno, tektonsko poluokno, navlačak.

17. Tipovi rasjeda? Normalni, reversni i rasjedi sa horizontalnim kretanjem(u smjeru kazaljke na satu i suprotno od nje).

18. Nabroji elemente položaja slojeva? Pružanje, smjer nagiba i nagib.

19. Stratigrafski prazni sloj? Stratigrafskim praznim slojem možemo uvidjeti DISKORDANCIJU – temeljem fosila, te izostankom ili kraćim trajanjem nekih vrsta, moguće je ustvrditi starost pojedinih struktura.

20. Kretanje vode ovisi o? Nagibu, gravitaciji, geološkim karakteristikama, količini vode, uvijek teče smjerom najmanjeg otpora.

21. Posljedice vode mogu biti? 1)Razaračke – dubi korito EROZIJE (bočno i dubinski), učinak ovisi o nagibu i tvrdoći 2) Graditeljske.

22. Kako djeluje erozija? Djeluje regresivno u smjeru izvorišta.

23. Erozijska baza? Najniža mjesta gdje prestaje dubljenje i prijenos materijala je sveden na minimum.

24. Što može utjecati na erozijsku bazu? Nagib terena, količina oborina, promjena klime.

- 1 -

25. ''Unatražno'' djelovanje? Djelovanje dovodi do borbe za izvorišnu vodu između dva vodotoka, ''tko jači kvači''.

26. Kakve akumulacije postoje? Postoje akumulacije u nižim dijelovima gdje se taloži sitniji materijal, i u višim dijelovima gdje se taloži krupniji materijal.

27. Tipovi dolina? 1) Konsekventna – određen geološkom građom i nagibomi. 2)Supsekventna – prati zonu lako trošivih stijena

ii. 3)Antecedentna – nastala prije završnih tektonskih promjena iii. 4)Epigenetska – urezana je u najmlađe taložine koje prekrivaju stare

strukture.

28. Terase su? Ostaci starog dolinskog dna.

29. Dijelovi sloja? Stratigrafska i topografska podina i krovina, te promatrani sloj.

30. Tipovi bora? Uspravna, kosa, polegnuta, ulegnuta i prebačena.

31. Bora se sastoji od? Antiklinale i sinklinale, te od sredisnjeg kraka koji ih spaja.

32. Izvor je ? Mjesto izlaska vode.

33. Kakve izvore razlikujemo? Silazne( ), preljevne( ) i arteške (izvori koji izbijaju na površinu pod nekim tlakom).

34. Što su estavele? Izvori za visokog vodostaja, a za niskog ponori.

35. Posebni tipovi izvora? 1)Mineralni izvori vode s većom koncentracijom otopljenih mineralnih tvari 2) Termalni izvori izvori vruće vode.

36. Denudacija je..? Proces trošenja koji voda na svom putu radi.

37. Dijelovi toka ? 1)Gornji tok – izvorište – veliki nagib – dubinska erozija V - obliki. 2)Srednji tok – manji nagib – bočna erozija jača – zavijanje korita

ii. 3)Donji tok – najsporija – prošireno korito- meandri, mrtvi rukavci, otočići .

38. Primarni elementi strukture sedimentnih stijena? Slojevi ,grebeni i nepravilne nakupine sastojaka različitih dimenzija

39. Izvori iz kojih ide vruća voda i para? Vrući izvori(gejziri).

40. Prema kiselosti magmatske stijene dijelimo na ? Bazične, kisele, neutralne, ultrabazične.

41. Kod reversnog rasjeda koji sloj ide gore? Krovina ide gore.

42. Prema osnovnoj plohi bore dijelimo na? Normalne, izoklinalne, lepezaste.

43. Koja poroznost nastaje zajedno sa stijenom? Primarna.

44. U kojim krajevima krškim ili bez krških pojava- je češća podzemna razvodnica? U krškim krajevima je češća.

45. Površina podzemne vode se naziva? Vodno lice.

46. Metamorfizirana inačica čega je gnajs? Granita.

47. Sekundarni pojavni oblici litosfere? To su elementi koji su nastali nakon formiranja stijena zbog tektonskih poremećaja različite vrste(bore, rasjedi, navlake, pukotine).

- 2 -

48. Kako se zove koritasti dio bore? Sinklinala.

49. Ime znanosti koja proučava spilje? Speleologija.

50. Granično područje u kojem ne postoji mogućnost miješanja vode? Razvodnica.

51. Obalno područje (litoral): - prijelazno područje između kopna i mora. Tu se javljaju delte (ušća velikih rijeka),

limani (potopljena riječna dolina odvojena od mora podmorskom barijerom), estuariji (potopljena riječna dolina), lagune (prostori morske vode povremeno odvojeni od mora).

52. Delte : klastični kopneni materijal koji nošen riječnim tokom lepezasto ulazi u morski prostor. Delta Mississipija progradira u more 100 m godišnje premda dio donesenog materjala odnose morske struje (slika).

53. Estuarij : obrnuto od delte.54. Limani : estuariji s pomorskom barijerom, ili nešto između estuarija i lagune.55. Lagune : različite s obzirom na stupanj slanosti vode. Mogu postupno prijeći u močvare i

tresetišta.56. Estuarij - suprotno od delte- more ulazi u kopno-nema tako jake sedimentacije kao kod delte.

57. Što je to batijal? Područje dubine 200(400) pa do 2000(3000) metara, to je jednoličan refelj, mali odnos materijala s kopna, u ovom prostoru se vrši sedimentacija.

58. Što je abisalno područje? Područje dubine preko 10000 metara.

59. Kakva je to hemipelagička taložina? Taložina koja se sastoji od 20% nekarbonantnih čestica (plavi mulj (sumpor), crveni mulj (latriti), zeleni mulj (glaukonit)).

60. Kakva je to eupelagička taložina? Taložina koja se sastoji od sitnih skeletnih dijelova organizama.

61. Kokolit? Pločica koja je dio kokosfere(kuglaste tvorevine koja je izgrađena od mnogo kokolita).

62. Što je kompenzacijska linija? Granica između područja u kojem se vrši karbonatna sedimentacija i područja gdje su karbonati otopljeni(nalaze se na 4000m dubine, ispod te dubine karbonati su otopljeni), kompenzacijska linija nije povezana sa toplim ni hladnim morem.

63. Kako izgleda raspored morskog dna u oceanu? Neritik, batijal i abisal.

64. Transgresija? Napredovanje mora prema kopnu(poplavljivanje), jako često se sačuva kao sedimentološki zapis.

65. Regresija? Napredovanje kopna, pad morske razine. Da bi se regresivni sedimenti sačuvali mora postojati subsidencija (spuštanje, tonjenje kopna, inače se regresivni slijed uništi erozijom – STRATIGRAFSKA PRAZNINA)

66. Starost morskog dna? Mlađe od 200 000 000 godina, i to vrijedi samo za stijene morskog dna, a ne one na kontinentalnim rubovima. Kontinenti sadrže kompletan zapis Zemljine povijesti, a pokrivaju 30 % Zemljine površine, a oceani pokrivaju 70% površine i sadrže manje od 1/12 Zemljine prošlosti.

67. Što su ledenjaci ili glečeri? To su trajne mase leda i formiraju se na površini, miču se zbog gravitacije, a nastaju kompakcijom i rekristalizacijom snijega.

- 3 -

68. Koja dva tipa ledenjačkog terena postoje? A) Alpska glacijacija – javlja se u planinskim prostorima. B) Kontinentalna glacijacija – veliki dijelovi kopna prekriveni ledom. U oba slučaja ledenjaci na karakterističan način mijenjaju okolini.

69. Neke važne činjenice u svezi ledenjaka 85% današnjih ledenjaka je na Antarktiku, koji predstavlja najveći rezervoar pitke vode

na svijetu. Ako bi se otopio sav antartički led, razna mora na cijelom svijetu bi se povisila za 60 m. Granica vječnog snijega i leda je oko 2400 m.

70. Koji dijelovi ledenjaka se najbrže kreću? Brzina kretanja je različita u različitim dijelovima ledenjaka. U središnjem dijelu i na površini je brži nego na bokovima i dnu.zbog razlika u brzinama na moreni se javljaju pukotine a razlikujemo rubne, poprečne i uzdužne.

71. Što je to glacijalna erozija ili eksaracija? To je pojava koju ledenjak vrši svojim kretanjem tako što brazda podlogu po kojoj se kreće.

72. Što su morene i kakve morene razlikujemo? Ledenjaci troše okolni materijal i stvaraju morene . Razlikujemo: a) površinsku, b)unutrašnju, c) temeljnu (središnja) , d) postranu (lateralnu) , e)čelnu i f) završnu morenu (vidljive su s ledenjakom i geološki su zapis ledenjaka ).

73. Do čega dovode lateralne morene? Do stvaranja glacijalnih jezera.

74. Što je završni rezultat djelovanja ledenjaka? To su ledenjačka jezera i fjordovi.

75. Što su kotlovi, krnice, karovi ili cirkovi? To su udubljenja u tlu nastala opetovanim smrzavanjem i otapanjem snijega i leda, što rezultira razaranjem stijene i stvaranjem udubljenja u tlu.

76. Što je to krioturbacija? Uzastopno smrzavanje i odleđivanje koje rezultira promjenama u tlu kao rezultat djelovanja leda.

77. Što je to soliflukcija? Gravitacijsko premještanje krioturbacijom stvorenog materijala.

78. Što je to permafrost? Trajno smrznuto tlo, gdje nema gore navedenih pojava.

79. Što je to til? Sediment nastao djelovanjem ledenjaka. Ako je povezan naziva se tilit .

80. Što je dno kod mora, a što kod oceana? Dno mora je kontinentalna kora(nije uvijek pravilo nekada se i na dnu mora može naći oceanska kora npr. sredozmenmo more), a na dnu oceana dominira oceanska kora.

81. Gdje se može nalaziti sloj ugljena? Na mjestima gdje su nekada bile močvare u kojima je bilo nagomilavanje organskog materijala.

82. Glavne karaktrisitike metamorfnih stijena? Nastale pod visokim temperaturama, povišenim tlakom, djelovanjem plinova i vrućih otopina. Značajke: promjena kem. sastava, prekristalizacija, škriljavost.

83. U kojim krajevima su česte estavele? U krškim krajevima su estavele jako česte.

84. CRTANJE: POGLEDAJTE U KNJIZI SVE CRTEZE DA SI PONOVITE!!!! 85. Izoklinalna bora86. Reversni rasjed

- 4 -

- Vjetar ima geološku ulogu u područjima gdje ima materijala koji je pogodan za kretanje pod utjecajem vjetra.

- Pustinja je svako područje s malo oborina, tj. područje s manje od 25 cm oborina godišnje. Malo biljaka podnosi tako malo vode, pa su stoga pustinje gole.

- Zrak se zagrijava i diže na ekvatoru a spušta blizu 30 stupnja sjeverno i južno. Najveće svjetske pustinje su unutar tog pojasa.

- Zato što se topli zrak diže na ekvatoru i hladeći se gubi vlagu, te su stoga oko ekvatora su najveće prašume. Te prašume razdvajaju po ekvatoru dva pojasa pustinja.

- Neke pustinje su rezultat kišne sjene, koja nastaje pod utjecajem gorskih lanaca (pustinja Nevade, sjeverna Arizona).

- Pustinje stvara i velika udaljenost od oceana, jer naviše vlage dolazi s mora (dijelovi Kine, gdje su pustinje sjevernije od 30 stupnja).

- Hladne oceanske struje također stvaraju pustinje, hladeći zrak iznad. Hladni zrak se diže i kreće preko kopna, stvarajući veliku evaporaciju i malo padalina u obalnom području (pacifički dio J. Amerike i atlantski dio Afrike).

- Pustinjama nedostaju stalni vodotoci. Rijeke Colorado i Nil su iznimke koje se “hrane” jakim pljuskovima s okolnih planina.

- Pljuskovi mogu pustinji dati do 13 cm vode u jednom satu te su česti bujični tokovi. Pošto nema biljnog pokrivača ti su tokovi “natovareni” s sedimentom.

87. Djelovanje vjetra

- najočitije u pustinjskim područjima.88. Njegovo djelovanje je najočitije ako su sedimentne čestice nepovezane i suhe.

89. Brzina vjetra je određena temperaturom zraka. U pustinjama razlika u temperaturi može biti od 10 -50 0C. Zbog tih razlika vjetar je jači u pustinji nego u humidnom području (vlažna klima i oblaci ublažuju djelovanje vjetra).

- Vjetrom nošeni sitni sediment može skulpturirati izolirane valutice u ventifakte – stijene s ravnim, vjetrom istruganim površinama.

- Deflacija je premještanje gline, silta i pješčanih čestica s površine pod utjecajem vjetra. Granica utjecaja deflacije je nivo podzemne vode.

- Les je siltno-kvarcni sediment vjetra sastavljen od uglatih čestica kvarca, feldspata i ostalih minerala, koji nisu pretrpjeli utjecaj atmosferilija, i slabo cementiranih s kalcitom. Ima visoki porozitet (60%), velike debljine (Kina, 100m), lagano se kopa, a lesno tlo je fertilno i poljoprivredno produktivno.

90. Dine - su nakupine nevezanog pijeska formirane vjetrom. U smjeru vjetra je blaža, a u

suprotnom strmija strana. Dina se može pomaknuti 10-15 m na godinu, što ovisi o snazi vjetra i dimenzijama dine (manje dine i brže).

- Bahran a -dina u obliku polumjeseca gdje krakovi su okrenuti u smjeru vjetra. Javlja se kada je količina pijeska ograničena.

- Transverzna dina - orijentirana je okomito na smjer vjetra, a razvija e kada je više pijeska raspoloživo za transport.

- Parabolična -obično se formira blizu ispušenih područja (blowout), jako je zakrivljena.91. Sve tri imaju strmiju i blažu stranu, te stalni smjer vjetra.92. Longitudinalna -najveća, paralelna s smjerom vjetra (Sahara, 200m visoke i 120 km dugačke)

93. ORGANIZMI

- 5 -

94. Stvaralačka i razaralačka djelatnost:

- Stvaralačka: nakupine skeletnih ostataka (gdje se nakupljaju koje?), nakupine organskih ostataka (kaustobioliti), nakupine mineralnih tvari (bakterije)

- Razaralačka: ubušivanje organizama (prstac). Razaranje malo (jedna jedinka), ali može biti značajno (velika populacija).

95. Sedimentacija- Egzodinamski faktori različito doprinose formiranju Zemljine površine.

- TROŠENJE: 96. (1)mehaničko (promjena temperature, valovi, led, vjetar, nema mineralne promjene stijene) i 97. (2)kemijsko (dio stijene topljiv dio ne –lateriti (tropsko), minerali glina (humidno), hidroliza,

oksidacija).

98. Transport: zaobljavanje (breča-konglomerat)99. Sortiranje:sedimentni materijal odvojen temeljem veličine zrna (brzina transporta, veličina

zrna)100. Sedimentacija: nastupa kada prestaje prijenos sedimenta ili kada dolazi do

akumulacije kemijskog ili organskog sedimenta (tipovi sedimenta, zato 2 mogućnosti).- Sedimentacija- klastiti i karbonati- razlike i sličnosti u procesima i konačnom

sedimentu.101. Sediment: 102. (1)Karbonatni- uglavnom topla mora, 103. (2)Klastični- kopno i more. Primjer krupnozrnatog.

- Sitnozrnati klastit i sitnozrnati karbonat. Karbonatni mulj uglavnom rezultat organske produkcije.

- Sedimentne stijene su uglavnom taložene u plitkovodnim okolišima, pa tu postoji mogućnost očuvanja zapisa o procesu njihova nastanka. Takvih struktura nema kod dubokovodnih sedimenata.

104. Potresi se javljaju zbog poremećaja u litosferi izazvanih magmatskom aktivnošću, urušavanjem ili tektonikom.

105. Najšire djelovanje imaju potresi izazvani tektonskim djelovanjem, kod kojih dolazi do pucanja i vibracija stijenskih masa uz oslobađanje energije.

106. Fokus, žarište, hipocentar -mjesto gdje su seizmički valovi stvoreni

107. Epicentar -mjesto na površini neposredno iznad žarišta.108. Dva tipa seizmičkih valova se radijalno šire iz fokusa: (1) glavni valovi koji se šire iz

fokusa u svim smjerovima, kao zvučni valovi zrakom, i (2) površinski valovi, koji putuju površinom od epicentra, kao vodeni valovi koji se šire od mjesta gdje je kamenčić pao u vodu. Pomak stijena povezan s površinskim valovima, izumire s povećanjem dubine, kao što pomak vode u oceanu nestaje s dubinom.

109. Dva tipa glavnih valova : P valovi su kompresijski (ili longitudinalni, ili primarni) valovi, gdje stijena vibrira paralelno s smjerom vala. S valovi (sekundarni) su sporiji, transverzalni, a stijena vibrira okomito na smjer kretanja vala.

110. Površinski valovi su najsporiji . Generalno, ovi valovi stvaraju više štete nego glavni valovi, jer stvaraju više površinskih pomaka, putuju sporije te im treba više vremena za prolazak.

111. Seizmometar je uređaj za otkrivanje seizmičkih valova. Seizmograf je seizmometar koji vrši trajno snimanje seizmičkih pomaka Zemlje. Zapis seizmičkih vibracija se zove seizmogram .

- 6 -

112. Žarišta do dubine od 70 km plitka, od 70-300 srednja a od 300-700 km duboka. Ispod 700 km jako malo potresa. Oko 90% srednjih i dubokih potresa nalazi se na graničnoj zoni oceanske i kontinentalne kore u području Pacifičkog oceana.

113. Pravilnost rasporeda potresa prvi je primjetio H . Benioff , pa se po njemu zove Benioff zona. Plitki potresi su bliže granici s oceanskom korom , a dublji su smješteni najdalje pod kontinentalnu koru. Za njegovu zonu su vezani andezitski vulkanizmi. Pojavljivanje vulkana ovisi o kutu pod kojim se subdukcija dešava, veći kut, manja udaljenost od ruba ploče (što je s zonom potresa?)

114. Najveća dubina potresa je oko 670 km.

115. Srednji i duboki potresi daju oko 15% ukupne energije potresa zbog palstiočnosti stjenskih masa na tim dubinama. Površinske stijene su krute te stoga bolje prenose energiju.

116. Potresi se mjere MCS (Mercalli-Cancani-Sieberg) ljestvicom od 12 stupnjeva koja se temelji na učinku potresa. Što je udaljenost od epicentra veća to je stupanj manji.

117. Drugi način je Richterova lestvica koja mjeri oslobođenu energiju tijekom potresa u rasponu od 0-8.6 stupnjeva. Potresi jači od 9 su praktički nemogući jer 9 predstavlja gornju granicu otpornosti stijena. Ova ljestvica je logaritamska.

118. Na moru razaranje je najočitije kroz tsunamije. U dubokoj vodi, gdje obično nastaju, visina vala je od 0.6 do 2 m, a kad dođe do obale 15-30 m. Zbog velike dužine vala, tsunami se ne povlači brzo kao normalni val, već se voda pdiže nekoliko minuta, rezultirajući poplavljivanjem obale prije povlačenja vala.

- 7 -