opći vodić za procjenu rizika
TRANSCRIPT
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
1/26
10
Vodi za procjenu riz ika u
malim i srednjim poduzeima
Procjena rizika opi vodiPrepoznavanje i vrednovanje opasnosti; Poduzimanje mjera
Sekcija zaelektrinu energiju
Sekcija zaeljezo i metalSekcija zastrojeve i sigurnosne sustave
INTERNATIONAL SOCIAL SECURITY ASSOCIATION
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
2/26
10
Vodi za
procjenu rizika u
malim i srednjim poduzeima
Procjena rizika opi vodi
Prepoznavanje i vrednovanje
opasnosti;Poduzimanje mjera
Sekcija zaelektrinu energiju
Sekcija zaeljezo i metalSekcija zastrojeve i sigurnosne sustave
INTERNATIONAL SOCIAL SECURITY ASSOCIATION
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
3/26
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
4/26
2
Autori: Karolina Gwczyska-WoelkeMr.sc. Eng., Grzegorz yjak Ph.D.,NLI, Poljska
Dr. Harald Gruber, ISSA sekcija za metal
Dipl.-Ing. rka Vlkov, Mr.sc. Dagmar Mroziewicz, VUBP,Republika eka
Kroly Nagy, MD, OMFI-NLI, Maarska
Ing. Mr. Christian Schenk, ISSA sekcija za metal, AUVA Austrija
MUDr. Zdenk merhovsk, Ph.D., SZU, Republika eka
Preporuka: Upotrijebljene ilustracije su iz knjiice:
Gruber, Kittelmann, MierdelGuidelines for Risk Assessment and Risk Reduction,Verlag Technik & Information e.K., Bochum, Njemaka, 2009
Produkcija: Verlag Technik & Information e.K.,Wohlfahrtstrasse 153, 44799 Bochum, NjemakaTelefon +49(0)234-94349-0, Fax +49(0)234-94349-21
Tiskano u Njemakoj, listopad, 2010
ISBN 978-3-941441-69-9
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
5/26
3
Uvodne napomene
Ovaj prirunik je napravljen kao pomomikro-, malim i srednjim poduzeima uprepoznavanju opasnosti i procjenirizika na radnim mjestima. Sigurnost izatita zdravlja na radu i njihov razvojusko su povezani s drutvenim iekonomskim razvojem drutva izauzimaju visoko mjesto meuprioritetima drava lanica EU.
Europski propisi zahtijevaju da semjerama zatite na radu osigurava ipoboljava zatita zdravlja i sigurnostradnika na radnom mjestu. Mjerezatite zdravlja i sigurnosti na radutrebaju se provesti prije nego se naradnom mjestu pojave specifini rizici.
Zajedno s racionalnom i optimalnom
upotrebom sredstava, procjena rizikaje od presudne vanosti. Zato jeprocjena rizika i zakonska obvezaposlodavca i osnovni proces kojim seosigurava potrebna razina sigurnosti izatite zdravlja radnika na radu.
Jedna od najvanijih EU direktiva jeOkvirna direktiva 89/391/EEZ osigurnosti i zdravlju radnika na radu.
Drave lanice EU moraju primijenitiOkvirnu direktivu. Najvaniji zahtjev tedirektive za poslodavce je provestiprocjenu rizika.
Procjena rizika je kljuni instrumentza provoenje sigurnosti i zatitezdravlja na radu. Pri primjeni mjeraposlodavac mora, u skladu srezultatom procjene rizika, uzimati uobzir sva dostignua vezana zamjere zatite.
Ovaj prirunik je podijeljen na sljedeapoglavlja:
1. Procjena rizika zakonska obveza
2. Pojmovnik
3. Metodologija
4. Prepoznavanje opasnosti
5. Procjena i vrednovanje rizika
6. Smanjenje rizika(odabir i poduzimanje mjera)
Dodatak: Primjeri procjene rizika
Posebni nacionalni aspekti, vezani uztematiku ovog prirunika, mogu sevidjeti u odgovarajuim zakonskimpropisima u poglavlju Nacionalniaspekti.
Na temelju ovog dokumenta u ovojseriji prirunika posebno su obraenesljedee teme:
Buka
Opasnosti koje nastaju odstrojeva i druge radne opreme
Kemijske tetnosti
Opasnosti od padova
Opasnosti od eksplozija
Opasnosti od vibracija koje seprenose na cijelo tijelo i na ruke-ake
Runo prenoenje tereta
Psihiko optereenje na radu
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
6/26
4
1. Procjena rizika zakonska obveza
Procjena rizika je niz logikih korakakoji na sistematian nain omoguujuanalizu i vrednovanje rizika. Postojemnogi naini i metode koji se koriste zaprepoznavanje opasnosti i procjenurizika, a svaki od njih ima nekeprednosti i nedostatke. Zato je izborprikladnog postupka vrlo znaajan. Kodizbora adekvatne metode treba uzeti uobzir odreene podatke. Oni ukljuuju
svrhu procjene, aktualno stanje upoduzeu, dostupne podatke ilifinancijske mogunosti i osobnusklonost ocjenitelja.
Svaka metoda treba omoguiti jasanuvid u pojedine korake postupkaprocjene, kako korisnicima rezultataprocjene tako i svim zaposlenicima kojimogu biti izloeni riziku.
Prijedlog 1
Nain procjene rizika prikazan u ovompriruniku je openiti postupak kojisadri analizu opasnosti i vrednovanjerizika.
Prijedlog 2Nain procjene rizika prikazan u ovompriruniku temelji se na definiciji rizikakoja rizik odreuje kao kombinacijuvjerojatnosti nastanka tetnog dogaajai teine potencijalnih posljedica togdogaaja.
Rezultati procjene mogu se koristiti zaspreavanje nastanka opasnih situacija,
pripravnost za adekvatnu reakciju istvarnu akciju. Sustavna procjena rizikaomoguuje da se odrede prioriteti pripoduzimanju mjera, pri procjenimogunosti i dodjeli sredstava itd., todovodi do stalnog poboljanja ipoveanja razine sigurnosti na radu izatite zdravlja.
Ovaj opi vodi na najprecizniji i najlaki
nain daje upute koje poslodavac moelako razumjeti. Cilj mu je da seposlodavcima prui pomo kako bimogli procijeniti da li je neka opasnostznaajna, i da li su primijenjenezadovoljavajue mjere koje razinu rizikaine prihvatljivom.
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
7/26
5
2. Pojmovnik
U priruniku su upotrijebljene sljedeedefinicije:
teta tjelesna ozljeda ili oteenjezdravlja.
Opasnost potencijalni izvor ozljede ilidruge tete. Treba istaknuti da seopasnost moe kvalificirati tako da sedefinira njezino porijeklo (npr.
mehanika opasnost, elektrinaopasnost) ili priroda potencijalneozljede (npr. opasnost od elektinogudara, opasnost od posjekotina).
Zatitne mjere mjere kojima sepostie smanjenje rizika, i kojeobuhvaaju mjere proizvoaa ilikonstruktora (siguran dizajn, zatita odopasnosti, komplementarne zatitne
mjere, uputstva za uporabu) i mjerekoje provodi korisnik (npr. sigurni radnipostupci, nadgledanje, upotrebadodatnih zatita, upotreba osobnihzatitnih sredstava, obuka).
Rizik kombinacija vjerojatnostinastanka opasnog dogaaja i teineposljedinog oteenja zdravlja.
Procjena rizika ukupan proces kojisadri analizu opasnosti i vrednovanjerizika.
Nain rada izvor opasnosti koji jeuglavnom odreen tehnikimsvojstvima predmeta i radnih alata(dizajn, konstrukcija i veliina),organizacijom i metodama rada, kao iponaanjem radnika.
Mjesto rada radni prostor opremljens radnim alatima u kojima radnik iliskupina radnika obavlja svoje zadatke.
Radni okoli uvjeti okruenja u
kojima se provode radni procesi, a kojisu odreeni fizikalnim, kemijskim ibiolokim faktorima.
Zadatak specifina aktivnost kojuobavlja jedna ili vie osoba tijekomradnog procesa.
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
8/26
6
3. Metodologija
U ovom poglavlju opisani su principimetodologije procjene rizika, koji sutemeljeni na europskoj normi EN ISO14121-1 o procjeni rizika. Slika 1prikazuje metodologiju procjene(analiza i evaluacija koraka postupka) ismanjenja rizika.
Cilj cijelog procesa procjene rizika iprimjene preventivnih mjera jesmanjiti rizik na prihvatljivu razinu, ato je stupanj rizika pri kojem sumogui gubici povezani s odreenomopasnou prihvatljivi.
Korak 1:
Opis zadatka
Prvi korak procjene rizika na radusastoji se od prikupljanja potpunih inajnovijih informacija koje se odnosena vrstu zadatka koju radnik izvodi, na
nain izvoenja zadatka, radne uvjete,strojeve i alate, te zatitne mjere kojesu ve u uporabi. Tijekom prikupljanjainformacija bitno je voditi rauna osvim zadacima, ukljuujui i one kojise izvode izvan uobiajenog radnogmjesta, uzimajui u obzir sva mjestagdje se rad izvodi (stacionarna imobilna mjesta rada).
Prikupljanje informacija o opasnostimaukljuuje:
promatranje provoenja zadataka naodreenom mjestu rada i izvan njega
ukljuujui nain rada, radnestrojeve i alate, kao i organizacijurada
promatranje radne okoline, npr.prisutnost radnika drugihposlodavaca, koji mogu utjecati nasigurnost na radu, vremenski uvjeti
razgovore s radnicima
analizu raspoloivih dokumenata:- tehnike specifikacije strojeva i
alata (sa ciljem usporedbe sainjeninim stanjem na mjesturada)
- upute za konkretno mjesto rada- rezultati ispitivanja i analize tetnih
imbenika (praina, buka),- sigurnosno-tehniki listovi zakemikalije,
- dokumenti o nesreama na radu iprofesionalnim bolestima
informacije o uzrocima prekida rada
informacije o ponavljajuim ljudskimpogrekama.
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
9/26
7
Slika 1: Metodologija procjene i smanjenja rizika
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
10/26
8
Korak 2:
Prepoznavanje opasnosti
Najvanija faza u procesu procjenerizika na radu sastoji se odprepoznavanja svih opasnosti, kojemogu uzrokovati nepoeljne uinke(ozljede i druge tetne posljedice zazdravlje, materijalne gubitke i drugevrste gubitaka, kao na primjer izgubljene sposobnosti).
Kod provedbe ove faze trebaodgovoriti na sljedea pitanja:
TOpredstavlja opasnost?
TKOje izloen opasnosti?
U tom smislu sljedei alati mogu biti odpomoi:
kontrolne liste, npr. listepripremljene za pojedinetehnoloke procese i uvjeteproizvodnje ili za razliite vrsteopasnosti
metode, kao to su analiza rada saspekta sigurnosti, koja se sastojiod opisa i svrhe zadataka kojeobavljaju radnici, popisa aktivnosti iradnih operacija te utvrivanjaopasnosti povezanih s izvoenjemsvake aktivnosti.
Gore spomenuti alati mogu se razvijatiu samom poduzeu. Pri tome jeneophodno voditi brigu o svimpodrujima i procesima gdje seoekuje opasnost.
Korak 3:
Procjena i vrednovanje rizika
Procjena rizika sastoji se od utvrivanjauinka aktivirane opasnosti ivjerojatnosti da se opasnost aktivira.
Nakon toga, kod vrednovanja rizikaodluuje se da li treba ili ne poduzetimjere, te kako brzo ih treba poduzeti sasvrhom smanjenja ili eliminiranja rizika.
Prema EN ISO 14121-1, kodvrednovanja rizika trebalo bi se uzeti uobzir: sve osobe koje mogu biti izloene
opasnosti, vrstu, uestalost i vrijeme
izloenosti, odnos izmeu razine izloenosti i
uinaka,
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
11/26
9
ljudske faktore (meuljudskiodnosi, psiholoki aspekti, itd.),
prikladnost zatitnih mjera,
mogunost izbjegavanja ilizaobilaenja zatitnih mjera,
mogunost stalnog provoenjazatitnih mjera.
U ovoj fazi mora se procijeniti je li rizikprihvatljiv. Ako se smatra da su radniuvjeti sigurni, ne moraju se poduzetidaljnje aktivnosti.
S druge strane, ako se razina rizika
povezana s obavljanjem zadanogzadatka ne moe prihvatiti, potrebno
je poduzeti aktivnosti sa svrhomsmanjenja rizika.
Korak 4:
Smanjenje rizika (odabir i poduzimanje mjera)
Ovisno o razini procjenjenog rizika naradnom mjestu, potrebno je planirati iprovoditi uinkovite preventivne mjere.
Njihov cilj je eliminirati ili minimaliziratipostojei rizik, a u isto vrijeme ne
stvarati nove opasnosti.
Temeljna pravila pri odreivanjupreventivnih mjera obuhvaajusljedee:
tehnike mjere koje eliminiraju ilismanjuju opasnost na njihovomizvoru (mjere primijenjene na samomizboru opasnosti su najuinkovitije i
uglavnom se sastoje odautomatizacije i mehanizacije radnihprocesa),
kolektivna zatitna oprema,
organizacijske mjere,
osobna zatitna oprema.
Faza planiranja trebala bi datiodgovore na dva pitanja:
Hoe li poduzete mjere dovesti dooekivanog smanjenja razinerizika na radnom mjestu?
Nee li primijenjena rjeenjastvoriti nove opasnosti?
U fazi primjene planiranih mjera trebaodrediti osobu (ili vie osoba)odgovornu za nadzor:
pravilne primjene odabranih mjera,
provedbe obuke za odgovarajuuprimjenu planiranih mjera,
stalnog provoenja mjera, da bi seosigurala prihvatljiva razina rizika.
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
12/26
10
Korak 5:
Nadziranje
Preventivne mjere se trebaju primijenitii koordinirati na nivou cijelog poduzea.
Ovaj pristup e osigurati osnovu zarazvoj uinkovitog sustava upravljanjarizikom, koji e se temeljiti nadostupnosti informacija i usklaenostiaktivnosti.
Dodatna korist ovakve organizacijepreventivnih aktivnosti je sustavnakontrola koja se odnosi na:
poduzimanje odgovarajuih mjera,
postizanje prethodno postavljenogcilja (eliminiranje ili smanjenjerizika),
uinkovito funkcioniranje
primijenjenih rjeenja u odreenomvremenskom razdoblju.
Zato e biti potrebno provoditiperiodike preglede da bi se osiguraloda se ne javljaju nove opasnosti ili dase to bre otkriju.
Nije praktino odrediti tone periode ukojima e se provoditi pregledifunkcionalnosti primijenjenih mjera, jerse radni uvjeti mogu dinamino i brzomijenjati.
Tako se mogu uvoditi novi strojevi,zamijeniti tvari ili materijale koji sekoriste s novim, primijeniti nove
tehnologije, promijeniti organizacijarada i radnih postupaka.
Preporuljivo bi bilo provesti nadzoreradnih uvjeta u svim gore navedenimsituacijama.
Kao i kod dokumentiranja drugih fazaprocesa procjene rizika, i ova faza bi setakoer trebala zakljuiti s dokumentom
koji potvruje da su postignuti zadani iplanirani ciljevi.
Podaci navedeni u takvom dokumentusu naroito znaajni za radnika kojeg sedirektno tiu i zato bi mu se obveznotrebali priopiti.
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
13/26
11
4. Prepoznavanje opasnosti
Opasnosti se mogu otkriti i odrediti: prospektivno, direktnim metodama
(npr. obilascima, intervjuima) ili
retrospektivno, indirektnimmetodama (npr. istraivanjemnesrea, analizom bolesti koje supovezane s radom).
Prioritet je sprjeavati nesree naradu, profesionalne bolesti i bolesti u
svezi s radom. Prepoznavanjeopasnosti i predvianje opasnihsituacija se provodi na sljedei nain:
1. Prepoznavanje relevantnihopasnih imbenika (onih kojiuzrokuju ozljede i bolesti) kojiprevladavaju na radnom mjestuili pri provoenju konkretne
aktivnosti.Sve opasnosti, tetnosti i napori kojimabi mogli biti izloiti radnici na radnommjestu moraju se prepoznati. Slika 2prikazuje glavne i osnovne opasnosti.
2. Utvrivanje izvora opasnosti
Cilj je odrediti izvor i uzrok moguihopasnosti.
3. Odreivanje opasnih uvjeta ilisituacija
Opasni uvjeti ili situacije su okolnosti naradnom mjestu koje omoguuju daopasnost moe stvarno djelovati na
radnika i uzrokovati oteenje zdravlja(moe li imbenik koji uzrokuje ozljeduili bolest utjecati na radnika?). Takoerse moraju razmotriti mogui izvoriljudske greke (izostavljanje,previanje ili zaboravljanje sigurnosnihureaja ili postupaka, itd.).
4. Sagledavanje potreba posebnihskupina
Individualne potrebe pri radu posebnihskupina radnika se moraju razmotriti npr. mladi radnici ili pripravnici, starijiradnici, trudnice, hendikepiraneosobe, strani radnici koji ne govoreteno lokalni jezik.
5. Prikupljanje informacija
Prikupljanje potrebnih informacijamoe biti odreeno npr. nacionalnimpravilima, normama i propisima(zakoni, odredbe, propisi osprjeavanju nesrea, tehnikapravila, itd.) utvrenim od stranedrave ili osiguravatelja za nesree naradu, koji se moraju uvaavati (npr.granine vrijednosti kemikalija na
radnom mjestu).
U sluaju ako takve smjernice,pravila ili propisi postoje, oni semoraju potivati (pogledatipoglavlje Nacionalni aspekti).
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
14/26
1. 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6
Mehanikeopasnosti
nezatienipokretnidijelovi strojeva
dijelovi sopasnimpovrinama
pokretnatransportnasredstva,pokretna radnaoprema
nekontroliranipomini dijelovi
pad,poskliznue,spotaknue,izvrtanje noge
pad s visine
2. 2.1 2.2 2.3
Opasnosti odelektrinestruje
strujni udar elektrini luk elektrostatskinaboj
3. 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5
Opasne tvariplinovi pare ae rosoli tekuine krute tvari
4. 4.1 4.2
Biolokeopasnosti
patogenimikroorganizmi (npr.bakterije,virusi, gljivice)
alergogene itoksinetvari-produktimikroorganizama
5. 5.1 5.2 5.3
Opasnosti odpoara ieksplozije
opasnost odpoara krutihtvari, tekuina,plinova
eksplozivnaatmosfera
eksplozivnetvari
6. 6.1 6.2
Toplinskeopasnosti
vruimaterijali/povrine
hladnimaterijali/povrine
7. 7.1 7.2 7.3 7.4 7.5 7.6 7.7 7.8
Fizikalnetetnosti
buka ultrazvuk,infrazvuk
vibracijecijelog tijela
vibracijeruka-aka
neionizirajuezraenje
ionizirajuezraenje
elektromagnetska polja
negativantlak, nadtlak
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
15/26
8. 8.1 8.2 8.3
Opasni radniuvjeti
klimatski uvjeti osvjetljenje,rasvjeta
utapanje
9. 9.1 9.2 9.3 9.4
Fiziki napor
tekidinamikirad
dinamiki radkoji optereujesamo jedandio tijela
statiki rad kombinacijastatikog idinamikograda
10. 10.1 10.2 10.3 10.4
Mentalniimbenici
nedovoljnoosmiljeniradni zadaci
nedovoljnoosmiljenaorganizacijarada
neprimjerenisocijalni idrutveni uvjeti
neadekvatniuvjetinamjestu rada iu radnomokoliu
11. 11.1 11.2 11.3
Ostaleopasnosti
od ljudi od ivotinja biljaka iproizvoda odpovra
Slika 2: Klasifikacija opasnosti
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
16/26
14
5. Procjena i vrednovanje rizika
5.1 Procjena rizika
Procjena rizika je postupak kojim seocjenjuje kombinacija vjerojatnosti dase neka teta dogodi i teine te tete.
Procjena rizika ukljuuje sljedeeparametre:
stupnjevanje vjerojatnosti da seneka opasnost aktivira odnosnorealizira (stupnjevanje moe biti
kvalitativno ili kvantitativno) prikaz posljedica realizacijeopasnosti
odreivanje utjecaja odnosnorazine rizika
vrednovanje ukupne tonostiprocjene opasnosti.
Razina rizika se procjenjujeodreivanjem intenziteta njegovog
utjecaja, a na temelju toga se odreujuprioriteti rjeavanja. Postoje triimbenika koji utjeu na razinu rizika:
priroda opasnosti (koja pokazujehoe li se problemi vjerojatnodogoditi),
opseg rizika, koji je kombinacijaozbiljnosti odnosno teine moguegutjecaja i veliine odnosno brojaonih kod kojih je mogu utjecaj,
vremensko odreivanje utjecajarizika (kada i koliko dugo e seutjecaj osjeati).
Iako se vrednovanje rizika smatrasubjektivnom procjenom, ipak jemogue mjeriti razinu ili opseg rizika.Vrednovanje rizika se moe izvritikvantitativno ili kvalitativno.
Kvantitativne znaajke rizika su naprimjer:
podaci o izmjerenoj izloenosti koliina tvari koja se koristi uestalost izloenosti uestalost oboljevanja ili smrtnost.
Kvalitativne znaajke rizika mogu biti:
vrste zdravstvenih uinaka procijenjena uestalost izloenosti mjesto izvora opasnosti.
Obje, i kvantitativne i kvalitativnekomponente rizika trebaju biti dovoljnosveobuhvatne kako bi jasno odredilesve elemente koji utjeu na razinurizika. U sluaju da se izloenost(fizikalne tetnosti, kemijske tvari, radnovrijeme, itd.) moe kvantificirati, morase kvantificirati!
Kvantitativna procjena rizikaKvantifikacija rizika na radu ovisi oprirodi samog rizika, mogunostimjerenja izloenosti i odgovarajuimnormama i mjerilima. Tri komponenterizika su:
1. Frekvencija2. Vjerojatnost3. Posljedice.
esto se ove kom ponente mogu izrazitibrojanim faktorima, pa se tako moedobiti kvantitativna procjena rizika. Tifaktori za pojedine komponente rizikamogu biti:
1. Frekvencija se moe procijeniti natemelju podataka o razini prijanjeizloenosti ili zapisa o incidentima.
2. Vjerojatnost ili ansa da e se nekidogaaj dogoditi moe se procijeniti
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
17/26
15
npr. na skali od 0 do 1, gdje 0 znai danema anse da se dogaaj dogodi, a 1znai da je apsolutno sigurno da e sedogoditi.
3. Posljedice izloenosti odreenojopasnosti mogu biti:
broj izgubljenih ivota ili broj ozljeda teina oteenja zdravlja
(manja ozljeda, profesionalna bolest,trajna invalidnost, itd.)
trokovi tete.
Ogranienje kvantitativne procjenerizika je da ne uzima u obzir nau
individualnu i subjektivnu percepcijuopasnosti.
Kvantitativna procjena opasnosti jetakoer osnovica rangiranja mjera.
Kvalitativna procjena rizika
Kako pokazuje sam naziv, kvalitativnaprocjena rizika koristi kvalitativnemetode, pa je zbog toga subjektivna iesto sklona razliitim interpretacijama iraspravama. Postoje razliite metodeprocjene rizika na radnim mjestima.Ovdje se prikazuje jedna metoda kojase moe koristiti.
Matrica kvalitativne procjene rizika (primjer)
Posljedica
Vjerojatnost nastanka tete
gotovonemogue
malovjerojatno
moguegotovosigurno
manje porezotine,natuenja, nagnjeenja
(ozljede koje zahtijevajuprvu pomo nemagubitka radnog vremena)
ozljeda s posljedinomnesposobnosti za rad(izgubljeno radno vrijeme< 8 dana)
tea tjelesna ozljeda,profesionalna bolest
smrtna ozljeda
skupna ozljeda sa
smrtnim ishodom
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
18/26
16
5.2 Vrednovanje rizika
Nakon procjene rizika, na temeljuutvrene razine rizika, utvruju se dali je potrebno smanjenje rizika ili ve
postoji prihvatljiva razina sigurnosti izatite.
Ako rizik nije prihvatljiv, mora seizvriti smanjenje rizika (sl ika 3).
Slika 3: Veza izmeu sigurnosti i rizika
SigurnostPreostali rizik je manji
od najveegprihvatljivog rizika
OpasnostRizik je vei od
najveeg prihvatljivogrizika
Prag rizikaNajvei prihvatljivi
rizik
Preostalirizik
Rizik bezprimjenjenih zatitnih
mjera
Neophodnosmanjenje rizika
Stvarno smanjenje rizika
Niski Visoki
Rizik
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
19/26
17
6. Smanjenje rizika(Odabir i poduzimanje mjera)
Cilj smanjenja rizika je da se osmisle ilipronau postupci koji e smanjitiizloenost na minimum, bez obzira dali je opasnost fizikalna, kemijska,bioloka, ergonomska ilipsihosocijalna. Strategije smanjenjarizika bi mogle ukljuivati izbjegavanjerizika, optimiranje, zadravanje i
transfer rizika.
Osnovni razlozi za primjenu mjera zasmanjenje rizika su:
zatita sigurnosti i zdravljaizloenih radnika,
zatita drugih radnika i ljudi na kojemogu utjecati rizici nastali tijekomradnog procesa,
osiguranje udobnosti i sigurnostiradnika,
usklaenost sa zakonskomregulativom,
smanjenje zagaenja okolia,
minimiziranje ekonomskog gubitka,sirovina, proizvoda.
Bez obzira na razlog, mjere moraju bitirealistine i ekonomine. U mnogimsluajevima postoji nekoliko moguihrjeenja koje se moraju uzeti u obzirpri odabiru mjera za smanjenje rizikana prihvatljivu razinu.
Prioriteti pri odabiru mjera
Pri odreivanju prioriteta za odabir
mjera, moraju se razmotriti sljedeaosnovna pravila:
Otklanjanje ili minimizacija rizikamora biti prvo rjeenje, to znai dase mora dati prednost tehnikim iorganizacijskim mjerama u odnosuna mjere povezane s ponaanjem(Slika 4 na strani 18).
Prema tome, prioriteti pri odabirumjera su:
1. Eliminacija
2. Supstitucija
3. Tehniko rjeenje (sigurnosnenaprave, ventilacija, izolacija, itd.)
4. Individualno rjeenje (izobrazba,obuka, osobna zatitna sredstva)
1. Eliminacija: Najbolje rjeenje, ali
u mnogim sluajevima rizik se nemoe (potpuno) eliminirati.
2. Supstitucija: Npr. u sluajuopasnih tvari zamjenskosredstvo ima manju toksinost.Moe se pojaviti problem dasupstituent nema isti uinak irezultat kao prethodno (opasnije)sredstvo.
3. Tehniko rjeenje: Vjerojatno senajee koristi. Prednosti susposobnost spreavanja ilismanjenja utjecaja opasnostiputem fizike zapreke ilimogunost izolacije radnika odutjecaja sredstava.
4. Individualno rjeenje: Ono setemelji na ponaanju ovjeka injegovoj tenji za uspjehom.
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
20/26
18
Individualna rjeenja su dosljedna iispravna upotreba osobnih zatitnihsredstava (OZS) kao to surespiratori, rukavice, izme, naoale,titnici ili pomagala za zatitu sluha.Individualne se mjere primjenjuju na
rizike preostale nakon provedbekoraka 1, 2 i 3, tj. nakon supstitucije,eliminacije i tehnikih rjeenja.
Napomena:
Organizacijske mjere, kao npr.rijetka izloenost, rotacija radnika iadekvatan odabir radnog mjesta,dobro odravanje i higijena,
praenje i zdravstveni nadzor,rasporeivanje poslova, vane sukao sporedne mjere.
1. Izbjei / eliminirati / smanjitiopasnost na izvoru;
promijeniti svojstva izvora opasnosti
2. Mjere koje se odnose na sigurnost(prostorna odvojenost od izvora)
3. Organizacijske mjere(ogranienje trajanja izloenosti)
4. Upotreba osobne zatitne opreme(prostorno odjeljivanje radnika)
5. Mjere koje se odnose na nainponaanja (npr. izobrazba)
Slika 4:Prioriteti priodabirumjera za
smanjenjerizika
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
21/26
19
Dodatak 1 Primjeri procjene rizika
UvodSljedei primjeri daju uvid kako sepraktiki moe izvriti procjena rizika.Oni pokazuje postupak korak pokorak, tj. tijek procesa procjene.Osnovna svrha prikaza ovih primjeranije sadraj analize, ve postupakprocjene rizika.
Prikazana su dva primjera; rad u uredu kao primjer
stacionarnog radnog mjesta i odravanje uz upotrebu ljestava
(npr. izmjena elektrine arulje)kao primjer nestacionarnog radnogmjesta.
Primjer 1:
Procjena rizika uredskog radnogmjesta
Kratki opis: Ured s tri radne stanice, triosobe koje rade 8 sati na dan.
Korak 1 Op is zadatk a
U prvom koraku moraju se ustanoviti
radni uvjeti pri radu u redu. To se uzadanom sluaju moe uiniti: u razgovoru sa zaposlenicima promatranjem koje vri strunjak
zatite na radu koritenjem opisa zadanog posla.
Ko rak 2 Prepoznavanje op asnos t i
Na temelju podataka prikupljenih
korakom 1 moraju se prepoznatiopasnosti prisutne pri obavljanjuradnog zadatka. Pri tome mogu biti odpomoi kontrolne liste (npr. ISSA
prirunici, vidjeti poglavlje Uvodnenapomene), norme (npr. EN norme),te zakoni i smjernice.
U zadanom primjeru prepoznavanjeopasnosti temelji se naroito nasljedeim imbenicima:
raspored i poloaj radnog mjesta,
klimatski imbenici prostora
(temperatura, vlanost, brzinastrujanja zraka),
osvjetljenje prostorije i radnogmjesta,
aparat za gaenje poara, izlaz zanudu.
Tijekom postupka prepoznavanjaopasnosti u naem su primjeru naeni
sljedei nedostatci odnosno opasnosti:1. dva monitora su nepravilno
smjetena (ispred prozora), jedan odzaslona postavljen je previsoko
2. na jednom radnom mjestuosvjetljenje je preslabo (manje od300 Lux-a)
3. raspored radnih mjesta bi se trebao
poboljati i prilagoditi ergonomskimpotrebama.
Ko rak 3 Pro cjena i vredno vanje
riz ika
Procjena rizika: Kvantificirati vjerojatnosti teinu posljedica te njihovomkombinacijom odrediti razinu rizika.
Vrednovanje rizika: Vrednovati odnosnoocijeniti prihvatljivost rizika i na temeljutoga odrediti postoji li potreba da se riziksmanji.
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
22/26
20
U ovom sluaju detaljno vrednovanjerizika nije potrebno, jer nema prijeteeopasnosti za zdravlje i ivot radnika.Osim toga, praktini koraci zasmanjenje rizika se mogu lako provesti.S obzirom na to, na dva se temeljnapitanja moe zadovoljavajue odgovoritibez detaljne analize za vrednovanjerizika.
Kolika je vjerojatnost da se dogodisvaka od moguih posljedica(ozljeda, bolest)?
Koji napori i ulaganja se trebajupoduzeti da bi se nazadovoljavajui nain smanjio rizik?
Ko rak 4 Smanjenje opasnos t i
Uzimajui u obzir ispitane opasnosti(korak 2) sljedee mjere za smanjenjerizika su mogue:
1. promjena poloaja dva monitoratako da stoje paralelno s prozorima,
drvena kutija na kojoj stoji jedan odmonitora se treba odstraniti tako damonitor bude postavljen naodgovarajuoj visini koja nije iznadrazine oiju,
2. nabava stolne svjetiljke radnomjesto ije osvjetljenje je preslabo,
3. treba se pobrinuti da se uzmu uobzir ergonomski aspekti kod
preureenja ureda koje e se izvritiza etiri mjeseca.
Nadalje, obuka o ergonomiji,ergonomskom poloaju tijela iprimjerenom ponaanju pri radu trebase provoditi redovito, dva puta godinje.
Ko rak 5 Kontro la
(Nadziranje u inko vitos t i )
Mjesec dana nakon primjenemjera strunjak zatite na radu treba
prekontrolirati jesu li se poduzetemjere i promjene jo uvijek primjenjujui pitati zaposlenike je li im trenutnasituacija odgovara. Nakon planiranogpreureenja ureda potrebno je provestise jo jednu kontrolu. Razgovore sa
zaposlenicima i povratne informacije osituaciji na radnom mjestu neophodno
je provoditi redovito.
Primjer 2:Radovi na odravanju na ljestvama
Kratak opis: Radnik na odravanju,koji obavlja poslove koristei ljestve,
npr. mijenja elektrine arulje, obavljamanje popravke.Radno mjesto: cijelo poduzee.
Korak 1 Op is zadatk a
Prema opisu posla i dodatnimizjavama radnika i njegovognadreenog utvruje se da se naovom radnom mjestu obavljaju razliiti
radni zadaci. Za ovaj primjer razmatrase samo aktivnost rad na ljestvama.Utvruje se prosjeno radno dnevnovrijeme na ljestvama u zadanomsluaju oko 2 sata.
Ko rak 2 Prepoznavanje op asnos t i
Upotrebom kontrolne liste iz ISSAbroure Opasnosti od padova
(pogledati poglavlje 2 u toj brouri),ispitivanjem radne opreme ipromatranjem radnika mogle bi seotkriti sljedee opasnosti:
1. kod nekih poslova ljestve stoje namjestima prolaza,
2. na ljestvama se se radi dugovrijeme te se obavlja teak rad(buenje)
3. cipele nisu posebno prikladne zarad na ljestvama
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
23/26
21
4. na nekim mjestima u poduzeu svisokim stropovima spomenuteljestve nisu dovoljno dugake, to serjeava tako da radnik na ljestvestane previsoko.
Korak 3 Proc jena i vrednovanje
riz ika
U ovom sluaju provodi se detaljnaprocjena i vrednovanje rizika kako bi seustanovilo koji prioriteti se morajupostaviti i koje mjere je potrebnoprimijeniti uzimajui u obzir utvrenirizik. Mora se odgovoriti na tri sljedea
pitanja: Koliko je vjerojatna nezgoda? (jedanfaktor je i vrijeme provedeno naljestvama)
Kolika bi bila teina mogue ozljede?(u sluaju padanja s ljestviozbiljnost ozljede je openito velika)
Koje mjere i intervencije se morajupoduzeti za zadovoljavajue
smanjenje rizika? Primjenom postupka procjene rizika
iz broure Opasnost od padova(pogledati poglavlje 3) utvrena jerazina rizika 3 koja znai da su mjereodmah potrebne.
Ko rak 4 Smanjenje rizika
Za etiri opasnosti otkrivene u koraku 2i vrednovane u koraku 3, planirane su iprovedene sljedee mjere:
1. pristup mjestima prolaza je
ogranien pomou upozoravajuihtraka, dodatne organizacijske mjere:rad u takvim zonama treba seprovoditi samo za vrijeme openitomanjeg broja prolaza
2. koritenje mobilne skele za dueradove umjesto ljestvi
3. radniku su nabavljene specijalne
radne cipele protiv sklizanja4. nabavljene su (due) ljestve
Ko rak 5 Ko ntro la
(Nadziranje u inko vitos t i )
Prva dva tjedna nakon to su mjerepoduzete, radnik je pod nadzoromsvojeg nadreenog koji se informira o
subjektivnim poboljanjima iprihvatljivosti mjera od strane radnika.
Strunjak zatite na radu kao inadreena osoba obavljaju redovituobuku (dva puta godinje) i razgovore sradnicima o primjenjenim mjerama.
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
24/26
22
Nacionalni aspekti
U Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe Pravilnika o izradi procjeneopasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/03, 144/09)), koje utvruju nain i postupakizrade procjene rizika, sadraje procjene, podatke na kojima se mora temeljitiprocjena, uvjete obnove i revizije, te uvjete koje moraju zadovoljavatiposlodavci i druge ustanove pri izradi procjene.
Prema navedenom pravilniku procjena opasnosti treba sadravati:
Ope podatke o poslodavcu, ukljuujui podatke o lanovima radneskupine za procjenu, sudjelovanju predstavnika radnika i Odbora zazatitu na radu i podatke o ovlatenoj ustanovi u sluaju kada procjenuprovodi vanjska ustanova.
Podatke o postojeem stanju, koji obuhvaaju opis tehnolokih procesa,popis opasnih radnih tvari, organizaciju rada i izloenost opasnostima napojedinom radnom mjestu, broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti tedokumente i izvore podataka potrebnih za procjenu.
Analizu i procjenu prikupljenih podataka u okviru kojih se utvrujuusklaenost postojeeg stanja sa zakonskim zahtjevima i primjenaosnovnih i posebnih mjera zatite na radu te se procjenjuje razina rizikapreostalog nakon primjene mjera.
Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti koji mora, osim samih mjera,
sadravati rokove i osobe odgovorne za njihovo izvrenje. Priloge koji obuhvaaju popis poslova za koje je potrebno provesti
osposobljavanje za rad na siguran nain, poslova s posebnim uvjetimarada, popis opasnih kemijskih tvari, strojeva i ureaja s poveanimopasnostima, popis radnih prostora za koje postoji obveza ispitivanjaradnog okolia i popis poslova na kojima se moraju upotrebljavati osobnazatitna sredstva.
-
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
25/26
23
Kontakti na nacionalnoj razini
Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na raduRadoslava Cimermana 64a, 10020 Zagreb
http://www.hzzzsr.hr/mailto:[email protected]:[email protected]://www.hzzzsr.hr/ -
8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika
26/26
U izradi prirunika sudjelovale su sljedee meunarodne sekcije ISSA-e. Kod njih sutakoer dostupne dodatne informacije:
ISSA Sekcija zaeljezo i metal
Opa ustanova zaosiguranje od nesreaUred zameunarodnu
suradnjuAdalbert-Stifter-Strasse 651200 Be AustrijaTel: +43 (0) 1-33 111-558Fax: +43 (0) 1-33 111-469E-Mail: [email protected]
ISSA Sekcija zaelektrinu energiju
Struna udruga za elektro-tekstilnu i finu mehanikuGustav-Heinemann-Ufer130
50968 Kln NjemakaTel: +49 (0) 221-3778-6007Fax: +49 (0) 221-3778-196007E-Mail:[email protected]
ISSA Sekcija zastrojeve i sigurnosnesustave
Dynamostrasse 7-1168165 Mannheim Njemaka
Tel: +49 (0) 621-4456-2213Fax: +49 (0) 621-4456-2190E-Mail: [email protected]
www.issa.intKliknite na Prevention Sections ispod Quick Links
Croat ian Inst i tute for Health Protect ion and Safety at Work
R. Cimermana 64a10020 ZagrebCroatiaTel: (+385 1) 6558705, 6558703, 5577498, 5577499Fax: (+385 1) 6558704www.hzzzsr.hr; [email protected]
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]://www.issa.int/http://www.issa.int/mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]