open office impress

Ivana Bosni, dipl.ing

OpenOffice.org prirunikImpress prezentacije

Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet HrOpen za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku

Zagreb, 2008.

Naslov knjige: OpenOffice.org prirunik: IMPRESS - prezentacijeAutor: Ivana Bosni, dipl.ing.Nakladnik: Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet - HrOpen,

Unska 3, 10000 Zagreb, http://www.open.hr/za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku

Urednici: Kristijan Zimmer, dipl.ing.Vlatka Paunovi, dipl.ing.

Recenzenti: Doc.dr.sc. Gordan Gledec Kristijan Zimmer, dipl.ing.

Grafike: Andrija Lonar, dipl.ing. Tisak: Elektrostrojarska kola VaradinDozvola uporabe:

Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2.5 Hrvatska

Slobodno smijete:

umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati ovo djelo preraivati ovo djelo

Pod sljedeim uvjetima:

Imenovanje. Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nainkako je specificirao autor ili davatelj dozvole.

Nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalnesvrhe.

Dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujeteili stvarate koristei ga, preradu moete distribuirati samo podistovjetnim uvjetima sadranim u ovoj dozvoli

U sluaju daljnjeg koritenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati doznanja obvezu primjene uvjeta sadranih u dozvoli uporabe ovog djela.

Od svakog od tih uvjeta mogue je odstupiti, ako dobijete doputenje nositeljaautorskog prava.

Prethodno ni na koji nain ne utjee na zakonska ogranienja autorskog prava.Cjelovit tekst dozvole nalazi se na kraju knjige.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice uZagrebu pod brojem 650724

ISBN 978-953-7560-03-4

Sadraj

1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org.................................5 1.1 Ciljevi ovog poglavlja..............................................................................5 1.2 Uvod u OpenOffice.org...........................................................................5

1.2.1 Projekt OpenOffice.org.....................................................................5 1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke..............................................6 1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org...............................................7 1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org.............................................7 1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org.....................................11

1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org.....................................12 1.3.1 Instalacija uredskog paketa OpenOffice.org.......................................12 1.3.2 Koraci instalacije...........................................................................12 1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org.................................18

1.4 esta pitanja.......................................................................................18 1.5 Zadaci za vjebu.................................................................................19

2 Koritenje programskog alata Impress...............................21 2.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................21 2.2 Prvi koraci u radu ................................................................................21

2.2.1 Otvaranje programskog alata..........................................................21 2.2.2 Radno okruenje...........................................................................22 2.2.3 Otvaranje prezentacija....................................................................25 2.2.4 Kreiranje nove prezentacije prema predloku......................................26 2.2.5 Spremanje prezentacije...................................................................27 2.2.6 Spremanje prezentacije u drugom podatkovnom formatu......................28 2.2.7 Prijelaz izmeu otvorenih prezentacija...............................................30 2.2.8 Zatvaranje prezentacije...................................................................31 2.2.9 Koritenje sustava pomoi..............................................................31

2.3 Prilagodba postavki...............................................................................32 2.3.1 Poveavanje/smanjivanje veliine prikaza slajda.................................32 2.3.2 Prikazivanje i sakrivanje ugraenih alatnih traka.................................33 2.3.3 Izmjena osnovnih postavki u programskom alatu................................34

2.4 esta pitanja.......................................................................................35 2.5 Zadaci za vjebu..................................................................................36

OpenOffice.org Impress 1

3 Razvoj prezentacije.........................................................37 3.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................37 3.2 Pogledi na prezentaciju..........................................................................37

3.2.1 Razlozi koritenja razliitih pogleda..................................................37 3.2.2 Promjena pogleda na prezentaciju....................................................38

3.3 Slajdovi...............................................................................................40 3.3.1 Dodavanje novog slajda s odreenim izgledom..................................40 3.3.2 Promjena izgleda slajda pomou ugraenih predloaka......................41 3.3.3 Promjena boje pozadine slajda........................................................41

3.4 Koritenje predloaka za dizajn...............................................................42 3.4.1 Primjena dostupnih predloaka dizajna na prezentaciju.......................42 3.4.2 Promjena predloka dizajna u prezentaciji.........................................43

3.5 Glavni slajd ........................................................................................44 3.5.1 Umetanje i micanje objekata u/iz glavnog slajda................................45 3.5.2 Dodavanje teksta u podnoje slajda..................................................47 3.5.3 Dodavanje datuma i numeriranja slajdova.........................................48


4 Tekst i slike...................................................................51 4.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................51 4.2 Unos i oblikovanje teksta.......................................................................51

4.2.1 Dodavanje teksta u prezentaciju.......................................................51 4.2.2 Promjena sadraja slajda i napomena...............................................52 4.2.3 Promjena veliine i tipa grafikog pisma...........................................52 4.2.4 Promjena oblikovanja teksta............................................................53 4.2.5 Promjena malih slova u velika i obrnuto............................................54 4.2.6 Promjena boje grafikog pisma........................................................54 4.2.7 Sjenanje teksta............................................................................55 4.2.8 Poravnavanje teksta u slajdu............................................................55 4.2.9 Promjena razmaka izmeu redaka....................................................55 4.2.10 Promjena oblika oznaavanja, numeriranja u listi.............................56 4.2.11 Ponitavanje izmjena (undo) i ponitavanje posljednje undo izmjene(redo)....................................................................................................57

4.3 Slike i crtei.........................................................................................58 4.3.1 Umetanje slike iz galerije slika u slajd...............................................58 4.3.2 Umetanje crtea u slajd..................................................................58

2 OpenOffice.org Impress

4.4 Umnoavanje, premjetanje, brisanje.......................................................59 4.4.1 Umnoavanje teksta, slike i crtea....................................................59 4.4.2 Premjetanje teksta, slike i crtea.....................................................60 4.4.3 Promjena veliine slike i crtea........................................................60 4.4.4 Brisanje teksta, slike i crtea............................................................61


5 Grafikoni, crtani objekti...................................................65 5.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................65 5.2 Koritenje grafikona..............................................................................65

5.2.1 Unoenje podataka za izradu razliitih grafikona................................65 5.2.2 Promjena vrste grafikona.................................................................66 5.2.3 Promjena boje pozadine u grafikonu.................................................67 5.2.4 Promjena boja dijelova grafikona.....................................................67

5.3 Crtanje objekata...................................................................................68 5.3.1 Dodavanje razliitih tipova nacrtanih objekata....................................69 5.3.2 Promjena boje, pozadine objekta, boje, debljine i stila linije.................70 5.3.3 Promjena stila poetka i zavretka strelice.........................................71 5.3.4 Primjena sjene na objektu...............................................................72 5.3.5 Rotacija i zrcaljenje objekta.............................................................73 5.3.6 Poravnanje nacrtanih objekata.........................................................74 5.3.7 Promjena veliine nacrtanog objekta i grafikona.................................75 5.3.8 Postavljanje objekata ispred i unatrag...............................................76

5.4 Umnoavanje, premjetanje, brisanje grafikona i objekata...........................77 5.4.1 Umnoavanje grafikona i crtanih objekata.........................................77 5.4.2 Premjetanje grafikona i crtanih objekata..........................................77 5.4.3 Brisanje grafikona, crtanih objekata..................................................78

5.5 Organizacijski dijagrami.........................................................................78 5.5.1 Izrada hijerarhijskog organizacijskog dijagrama..................................78 5.5.2 Promjena strukture organizacijskog dijagrama....................................80 5.5.3 Dodavanje elemenata na organizacijskom dijagramu..........................81



6 Prezentacijski efekti........................................................85 6.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................85 6.2 Pripravljena animacija...........................................................................85

6.2.1 Dodavanje i promjena animacijskog efekta .......................................85 6.3 Prijelazi...............................................................................................88

6.3.1 Dodavanje i promjena efekata pri prijelazu slajdova............................88 6.4 esta pitanja.......................................................................................89 6.5 Zadaci za vjebu..................................................................................89

7 Priprema izlaznih rezultata..............................................91 7.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................91 7.2 Pripremanje.........................................................................................91

7.2.1 Odabir odgovarajueg izlaznog formata............................................91 7.2.2 Provjera pravopisa u prezentaciji......................................................91 7.2.3 Dodavanje zabiljeki za predavaa...................................................92 7.2.4 Promjena svojstava, orijentacije i veliine slajdova...............................93 7.2.5 Umnoavanje i premjetanje slajdova...............................................93 7.2.6 Brisanje slajdova............................................................................94

7.3 Ispis...................................................................................................95 7.3.1 Razliite vrste ispisa.......................................................................95

7.4 Distribucija elektronike prezentacije........................................................97 7.4.1 Skrivanje i prikazivanje slajdova.......................................................97 7.4.2 Pokretanje prikaza prezentacije........................................................97


8 Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org ..........101 8.1 Umetanje .ods tablice.........................................................................101 8.2 Umetanje grafikona............................................................................102 8.3 Umetanje OLE objekata.......................................................................102

Literatura........................................................................105

Dozvola uporabe ovog djela (cjelovit tekst)...........................107


1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org

1.1 Ciljevi ovog poglavlja

Nakon ovog poglavlja moi ete: definirati osnovne karakteristike uredskog paketa OpenOffice.org i

slobodnog softvera, ukratko prikazati povijest paketa OpenOffice.org, navesti dijelove paketa OpenOffice.org, instalirati i pokrenuti OpenOffice.org.

1.2 Uvod u OpenOffice.org

1.2.1 Projekt OpenOffice.org

OpenOffice.org je projekt temeljen na filozofijislobodne programske podrke (FreeSoftware). U ovom trenutku njegov razvojpodrava i velikim dijelom omoguava tvrtkaSun Microsystems. Kao i kod mnogih drugihprograma otvorenog koda, toan broj programera koji sudjeluju na njegovoj izradinije mogue odrediti, budui da su svi pozvani sudjelovati na njegovom unaprjeenjui poboljanju. Prema zadnjim podacima, broj sudionika projekta procjenjuje se navie od 180.000 osoba iz cijelog svijeta.

Za instalaciju i koritenje paketa OpenOffice.org nije potrebno plaati licenciju, vese on moe koristiti bez ikakve naknade za sve namjene, kako u komercijalne tako i uobrazovne namjene.

OpenOffice.org je raspoloiv na velikom broju platformi. To korisnicima omoguavaznatno jednostavniju promjenu platformi ako se za to odlue. U ovom trenutkuOpenOffice.org se moe preuzeti u izvrnom obliku za ove platforme:

Microsoft Windows, GNU / Linux, Solaris, FreeBSD, MAC OS X.

OpenOffice.org mogue je preuzeti i u obliku izvornog koda ime se omoguavanjegovo prenoenje i na druge platforme za koje jo nije raspoloiva instalacija.


Osim dostupnosti na velikom broju platformi i jednostavne prenosivosti,OpenOffice.org je dostupan i na velikom broju jezika (vie od etrdeset) a za vie odsedamdeset jezika, ukljuujui i hrvatski, dostupne su provjere pravopisa i rastavljanjarijei.

Svi dijelovi paketa OpenOffice.org imaju slino suelje i meusobno su dobrointegrirani. To omoguava jednostavnu razmjenu podataka i brz prijelaz iz jednogdijela u drugi. Svi dijele zajednike provjere pravopisa i ostale programske alate kojise koriste dosljedno u svim njegovim dijelovima.

Prilikom otvaranja datoteke, OpenOffice.org e sam zakljuiti koji od programskihalata je najprikladniji za njeno ureivanje. Tako je, na primjer, iz programskog alataCalc otvoriti datoteku koja je pisana u programskom alatu Writer. U tom sluajuautomatski e se pokrenuti Writer u kojem e se uitati datoteka.

OpenOffice.org koristi otvoreni zapis datoteka Open Document Format (ODF) ijanorma je javno dostupna, te prihvaena ISO/IEC 26300. Temelji se na XML oblikukoji je zajedno sa slikama saet u jednu datoteku upotrebom standardnog zapisaZIP.

Otvorena norma omoguava pristupanje podacima i iz nekog drugog programa.Tako je, na primjer, lako izraditi program koji e otvoriti dokument pisan u Writeru,u njega upisati neki tekst i zatim ga spremiti u toj istoj datoteci. Sve ovo je moguebez instalacije programskog alata Writer na raunalu na kojem se izvodi ova radnja.

1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke

Slobodna programska podrka omoguava svimzainteresiranim osobama izravno sudjelovanje uunapreenju programa temeljenog na ovoj filozofiji.Sudionici projekta ne trebaju prolaziti razliite razineispitivanja, zapoljavanja ili potpisivanja ugovora otajnosti podataka kako biste mogli raditi na unaprjeenjupostojeeg programa. Za sudjelovanje je dovoljno samoimati znanja, vremena i dobre volje.

Prednosti ovakvih projekata su otvorenost prema svim sudionicima i otvoreni pozivdrugima na aktivno sudjelovanje. Sama filozofija slobodnog softvera temelji se naetiri osnovne slobode:

1. sloboda uporabe programa za sve namjene;2. sloboda uvida u rad programa i prilagodbe potrebama za ovo je potrebno

imati pristup izvornom kodu programa;3. sloboda irenja kopija programa;4. sloboda poboljanja programa i dijeljenje te poboljane inaice drugima.


1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org

Povijest uredskog alata OpenOffice.org zapoinje 1994. godine kada njemaka tvrtkaStarDivision, osnovana 1986. godine, zapoinje razvoj svojeg alata StarOffice suite.1999. godine tvrtku StarDivision i sva prava nad njenom razvijenom programskompodrkom kupuje tvrtka Sun Microsystems kako bi imala proizvod koji moekonkurirati istovrsnim komercijalnim uredskim alatima.

Nedugo nakon preuzimanja 2000. godine, Sun Microsystems nudi svim privatnimkorisnicima potpuno besplatno, uredski alat StarOffice 5.2. Iste godine pokree se iprojekt OpenOffice.org. U ovom trenutku aktualna je inaica OpenOffice.org 2 kojaje prevedena i na hrvatski jezik.

1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org

OpenOffice.org se sastoji od nekoliko osnovnih programskih alata: Writer Obrada teksta, Calc Tabline kalkulacije, Impress Prezentacije, Draw Vektorska grafika, Base Baza podataka, Math Prikaz matematikih formula i jednadbi.

Writer obrada teksta

Writer je program za obradu teksta, izradu pisama, izvjetaja, broura i drugihdokumenata. U svaki od dokumenata mogue je umetnuti grafiku i objekte. Writermoe itati i snimati podatke u nekoliko zapisa kao to su:

ODT vlastiti zapis temeljen na otvorenoj normi ISO/IEC 26300 za elektronikeuredske dokumente,

DOC inaica zapisa Microsoft Word dokumenata, HTML Hypertext Markup Language zapis dokumenata weba, XHTML Extended Hypertext Markup Language proireni zapis dokumenata

weba, XML Extended Markup Language proireni zapis dokumenata weba, PDF Portable Document Format samo kreiranje, ne i otvaranje .pdf

dokumenata, i mnogi drugi.

Prema svojim karakteristikama Writer se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Word, WordPerfect.


Calc tabline kalkulacije

Calc omoguava sve napredne mogunosti programa za izradu tablinih kalkulacijakao to su: prorauni, analiza podataka, izrada grafova te mogunosti donoenjaodluka. Ukljuuje preko 300 razliitih funkcija za financijske, statistike imatematike operacije. Na temelju unesenih podataka mogue je izraditi velik brojrazliitih 2D i 3D grafikona koji se mogu jednostavno ukljuiti u druge dokumente.Podaci se mogu zapisati u obliku sukladnom istovrsnim komercijalnim alatima.

Prema svojim karakteristikama Calc se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Excel, Word Perfect - Quattro Pro.


Slika 1: Writer - program zapisanje i obradu teksta

Slika 2: Calc - program za tabline kalkulacije

Impress prezentacije

Impress ima sve karakteristike naprednih programskih alata za izradu prezentacijakao to su rad sa specijalnim efektima, prijelazima izmeu slajdova i animacijama.Integriran je s naprednim grafikim mogunostima koje pruaju programski alatiDraw i Math.

Prezentacije se mogu dodatno istaknuti uporabom specijalnih efekata teksta, zvuka ivideo zapisa. Svi podaci, osim u vlastitom formatu ODP, mogu se zapisivati u oblikusukladnom srodnom komercijalnom alatu, a ugraena je i mogunost izravnogpohranjivanja u obliku Macromedia Flash (SWF).

Prema svojim karakteristikama Impress se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft PowerPoint, WordPerfect Presentations.

Draw vektorska grafika

Draw omoguava izradu vektorske grafike kojom se mogu grafiki prikazatijednostavni crtei, grafikoni, sve do 3D grafika. Koritenjem mogunosti SmartConnectors jednostavno je povezivanje elemenata koji ine grafiku uporabomstrelica.

Grafika izraena u programskom alatu Draw moe se koristiti u svim drugimprogramskim alatima u uredskom paketu OpenOffice.org. Draw moe snimitipodatke u vie od 20 razliitih zapisa, a neki od popularnijih su:

PNG, HTML, PDF, Flash.


Slika 3: Impress - program za prezentacije

Base baze podataka

Base omoguava pristup i rad s bazama podataka koritenjem jednostavnoggrafikog suelja. Upotrebom arobnjaka mogue je brzo kreirati obrasce, izvjetaje,upite, tablice, poglede i odnose.

Kao osnovni oblik baze, Base koristi relacijsku bazu podataka HSQLDB. Osim ovebaze bez instalacije dodatnih alata moe koristiti i dBASE, Microsoft Access, MySQL iOracle, ali i sve druge baze koji su dostupne putem suelja ODBC i JDBC.

Prema svojim karakteristikama Base se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Access, WordPerfect Paradox.


Slika 5: Base - baza podataka

Slika 4: Draw - vektorskagrafika

Math Ureivanje matematikih formula i jednadbi

Math je namijenjen izradi i ureivanju matematikih formula i jednadbi. Za izradusloenih formula mogue je koristiti grafiko suelje koje ukljuuje simbole i znakovekoji inae nisu dostupni u uobiajenom fontu. Math se moe koristiti kao samostalniprogramski alat, ali i kao dio drugih programskih alata OpenOffice.org. Kaosamostalni alat podatke moe snimati u normi MathML namijenjenoj zapisumatematikih formula na Webu.

Uz grafiko suelje, formule je mogue unositi i u tekstualnom obliku, to u nekimsluajevima moe znatno ubrzati unos i ureivanje sloenih formula bez uporabemia.

1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org

OpenOffice.org nudi mogunost proirenja u obliku pisanja makro naredbi i u oblikuizrade dodatnih programa (plug-inova) koji proiruju postojee mogunosti.

Za izradu makro naredbi OpenOffice.org koristi programski jezik OpenBasic. Osimnjega, makro naredbe za mogue je izraditi u sljedeim programskim jezicima:

Beanshell programski jezik nalik na programski jezik Javu, Java napredni programski jezik prema nekim karakteristikama i sintaksi slian

programskim jezicima C++ i kasnije nastalom C#, JavaScript jednostavan skriptni jezik prema sintaksi nalik na programske jezike

Java i C++ , Python napredni programski jezik.

Za izradu dodatnih programa OpenOffice.org nudi mogunost njihove izrade uprogramskim jezicima C, C++, Java i Python.


Slika 6:

Math - program zaureivanjematematikih formula i jednadbi

1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org

1.3.1 Instalacija uredskog paketa OpenOffice.org

Za instalaciju paketa OpenOffice.org potrebno je prvo preuzeti instalacijske datoteke.Najjednostavnije ih je preuzeti izravno sa slubene web stranice projektahttp://www.openoffice.org, a mogue ih je preuzeti i upotrebom brojnih Peer2Peerprotokola kao to je BitTorrent.

Osim izravnim preuzimanjem s Interneta mogue je kupiti i CD-ROM distribuciju odnekog od distributera paketa OpenOffice.org.

Hrvatsku inaicu najjednostavnije je preuzeti izravno sa stranica projekta lokalizacije:http://lokalizacija.linux.hr koja je rezultat rada Hrvatske udruge Linux korisnika HULK.

Nakon preuzimanja datoteke, potrebno je instalirati program dvostrukim klikom nadatoteku Setup.exe, nakon ega se pokree instalacija. Ovisno o preuzetoj inaici,instalacija moe biti na hrvatskom, engleskom ili nekom drugom jeziku.

1.3.2 Koraci instalacije

Slika 7: Korak 1

Prvi dijaloki okvirobavjetava da e seOpenOffice.org prvootpakirati i zatim seautomatski pokrenutipostupak instalacije.Za nastavak instalacijekliknite na gumbSljedee (Next).


Slika 8: Korak 2

U ovom korakuinstalacije odaberitemapu u koju eliteotpakirati datotekepotrebne za instalacijupaketaOpenOffice.org. Za odabir nove mapekliknite na gumbPregledaj (Browse) iodaberite novumapu. To nije mapa ukoju e seOpenOffice.org instalirati ve privremeno mjesto odpakiravanja instalacijskihdatoteka. Kliknite na gumb Otpakiraj (Unpack) za nastavak instalacije.

Slika 9: Korak 3

Priekajte dok se svedatoteke uspjeno neotpakiraju uinstalacijsku mapu kojuste odabrali uprethodnom koraku iautomatski pokreneidui korak.


Slika 10: Korak 4

Za poetak instalacijekliknite na gumbSljedee (Next).

Slika 11: Korak 5

U ovom koraku ispisujese licencija - uvjetikoritenja programa. Za nastavak instalacijeproitajte licenciju,odaberite Prihvaamuvjete u licencnomugovoru (I accept theterms in the licenceagreement) te potvrditenastavak instalacijeklikom na gumb Sljedee (Next).


Slika 12: Korak 6

Prije prelaska nasljedei korak ispunitepodatke o korisnikupaketa OpenOffice.org.Kada ste sve ispunili,kliknite na gumbSljedee (Next) zanastavak instalacije.

Slika 13: Korak 7

Odaberite naininstalacije: Zavri(Complete) za potpunuinstalaciju iliPrilagoeno (Custom)za prilagoenuinstalaciju. Ako niste sigurni,odaberite Zavri(Complete), te kliknitena gumb Sljedee(Next) za nastavakinstalacije.


Slika 14: Korak 8

Ako na raunalunemate instaliranMicrosoft Office,svakako oznaite svemogunosti kako bistete dokumente mogliizravno ureivati uprogramskom alatuOpenOffice.org. Zanastavak instalacijekliknite na gumbSljedee (Next).

Slika 15: Korak 9

Sada ste zavrili sasvim pripremamapotrebnim za samuinstalaciju. Za poetakinstalacije kliknite nagumb Instaliraj(Install).


Slika 16: Korak 10

U ovom koraku trebatepriekati daOpenOffice.orginstalira sve potrebnedatoteke na vaeraunalo.

Slika 17: Korak 11

Ako je sve uspjenoinstalirano, pojavit ese poruka o uspjenostiinstalacije. OdabiromZavri (Finish) zavritete instalaciju.


1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org

Ako je na raunalu instaliran operativni sustav Microsoft Windows XP, Calc moetepokrenuti na sljedei nain:

1. kliknite na Start (Start) u donjem lijevom dijelu,

2. kliknite na link Svi programi (All programs),

3. odaberite link OpenOffice.org ,

4. odaberite odgovarajui programski alat (na primjer: Writer za pisanje teksta).

Slika 18:

Pokretanje programskih alata OpenOffice.org

1.4 esta pitanja

Je li ovaj program demo inaica?

Ne, ovo nije demo inaica, ve je to potpuni programski paket. OpenOffice.orgsadri sve dijelove i ni na koji nain nije ograniena njegova uporaba u skladu slicencijom otvorenog koda.

Mogu li slobodno kopirati i distribuirati kopije ovog programskog paketa? Na primjer,snimiti ih kolegama ili dati prijateljima?

Da, u skladu s licencijom slobodne programske potpore moete slobodno kopirati idistribuirati kopije ovog paketa bez naknade. Za kopiranje i distribuiranje moetetraiti naknadu koja niime nije ograniena.

Na koliko raunala smijem instalirati jednu kopiju programskog paketa?

Jednu kopiju programskog paketa moete instalirati na neogranieni broj raunala.

Mogu li koristiti programski paket u komercijalne svrhe?

Programski paket moete koristiti bez ikakve naknade u komercijalne, obrazovne,osobne te bilo koje druge namjene.

Zato je ovaj programski alat besplatan, a drugi se plaaju?

Izradu ovog programskog alata podrava i sponzorira tvrtka Sun Microsystems a nanjoj rade strunjaci dobrovoljci iz cijeloga svijeta koji ne trae naknadu za svoj rad.

Tko je vlasnik autorskih prava programskog paketa?


Vlasnik autorskih prava je tvrtka Sun Microsystems i svi dobrovoljci koji sudjeluju naprojektu.

Moe li se licencija promijeniti? Hou li biti prisiljen platiti programski paket zanekoliko godina?

Licencija koja se koristi (GPL) napisana je tako da se ne moe promijeniti i povui,dakle autori ne mogu uzeti softver natrag.

Zato trebam Javu za pokretanje? Je li ovaj program pisan u Javi?

Java je potrebna za pokretanje nekih dijelova programa od kojih je najznaajnijarelacijska baza podataka HSQLDB. OpenOffice.org pisan je u programskom jeziku C++, a Java se koristi samo za proirivanje nekih mogunosti. Bez upotrebe Javemogue je koristiti velik dio mogunosti programa.

Mogu li koristiti dijelove programa (ili cijeli program) u sklopu svojeg programa?

Moete, ali samo u skladu s pravilima licencije GPL.

Je li OpenOffice.org bolji od nekih drugih komercijalnih alata iste namjene?

Za izradu raznih vrsta dokumenata, pisama, broura, dokumentacije, znanstvenihradova OpenOffice.org prua mogunosti usporedive s vodeim komercijalnimalatima za istu namjenu.

U ovom trenutku neki komercijalni alati pruaju vee mogunosti korisniku nego toto ini OpenOffice.org u obliku razliitih programskih alata i pomagala za bruizradu pojedinih dijelova dokumenta, kao i napredne analize i obrade dokumenata.

OpenOffice.org nudi mogunost proirivanja, izmjene i potpunog prilagoavanjanego to je to sluaj s komercijalnim alatom.

Komercijalne alate nije dozvoljeno koristiti bez plaene licencije, kao niti dijelitidrugima i instalirati na druga raunala za koja nije plaena odgovarajua licencija.Uporaba komercijalnih programa bez odgovarajue licence je kanjivo djelo.

S druge strane programski paket OpenOffice.org mogue je mijenjati, dograivati,distribuirati, koristiti i instalirati bez plaanja dodatnih licenci i naknada.

1.5 Zadaci za vjebu

1. Preuzmite instalacijske datoteke uredskog paketa OpenOffice.org sa stranicawww.openoffice.org. Instalirajte OpenOffice.org.

a) U koliko koraka se provodi instalacija?

b) Koje ovlasti trebate imati za instalaciju?


2 Koritenje programskog alata Impress

Programski alat Impress dio je uredskog paketa OpenOffice.org i slui za izraduprezentacija u elektronikom obliku. Nain izrade ovakvih prezentacija slian je izradiklasinih prozirnih folija za prikaz pomou grafoskopa. Prezentacije se sastoje odslajdova na kojima se nalazi tekst, slike, tablice i grafovi. Slajdovi se izmjenjujupritiskom tipke na raunalu ili automatski, nakon nekog vremena.

Izrada prezentacija u programskom alatu Impress jednostavna je, a rezultati radabrzo su vidljivi.


Nakon ovog poglavlja moi ete: otvoriti programski alat Impress, izraditi novu prezentaciju, spremiti i otvoriti prethodno spremljenu prezentaciju, upravljati korisnikim sueljem programskog alata, promijeniti osnovne postavke programskog alata.

2.2 Prvi koraci u radu

2.2.1 Otvaranje programskog alata

Otvaranje programskog alata Impress vri se kroz izbornik Start, obino putem

Start All Programs (Programs) OpenOffice.org 2.2 OpenOffice.org Impress.

Mogue je da na radnoj povrini postoji i kratica za bre otvaranje programskogalata.

Programski alat moete jednostavno zatvoriti na jedan od sljedeih naina:

odabirom znaka u gornjem desnom uglu programskog alata,

putem trake izbornika, Datoteka (File ) Izlaz (Exit).Prilikom izlaska, ako je prezentacija promijenjena od zadnjeg spremanja, pojavit ese izbornik za spremanje prezentacije.


2.2.2 Radno okruenje

Na slici je prikazano radno okruenje, slino mnogim programskim alatima,elementima uredskih paketa.

Glavni dijelovi suelja su:

Naslovna traka (Title Bar)U lijevom dijelu naslovne trake moete proitati naziv dokumenta kojeg ste otvorili(openoffice) i u kojem se od programskih alata OpenOffice.org trenutno nalazite(OpenOffice.org Impress).

U desnom dijelu naslovne trake nalaze se standardne ikone za rad s programskimalatom (smanjivanje, poveavanje ili zatvaranje programskog alata).


Slika 19: Dijaloki prozor za spremanjeprezentacije

Slika 20: Izgled radnog okruenja u programskom alatu Impress

Slika 21: Naslovna traka

Traka izbornika (Menu Bar)Odmah ispod naslovne trake nalazi se glavna traka izbornika. Uz pomo ove trakemogue je napraviti sva oblikovanja dokumenta i podataka.

Alatne trake (Toolbars)Alatne trake su najee smjetene ispod iznad samog podruja za unos sadraja,odnosno ispod trake izbornika. Mogue je da se te trake nalaze i na drugim mjestimaoko samog polja za unos ili da su otvorene unutar novog prozora.

Dio za ureivanje slajda

Ovo je glavni dio programskog alata za ureivanje slajda. Ovisno o pogledu naprezentaciju, slajd e biti prikazan na razliite naine.

Statusna traka (Status Bar)Na samom dnu dokumenta nalazi se statusna traka. Na njoj moete vidjeti fizikuveliinu, trenutni postotak veliine slajda, broj trenutnog i ukupni broj slajdova tedizajn trenutnog slajda.

Suelje se moe jednostavno prilagoditi iz trake izbornika Ureivanje (Edit), gdjemoete odabrati elemente koje elite imati na radnoj povrini.


Slika 22: Traka izbornika

Slika 23: Uobiajene alatne trake

Slika 24: Glavni dio za ureivanje slajda

Slika 25: Statusna traka

Ploa slajdova (Slide Pane)Dio koji sadri umanjene slike svihslajdova u prezentaciji. Odabirompojedinog slajda, njegov e se sadrajprikazati u dijelu za ureivanje slajda.

Ploa sa zadacima (Task Pane)Dio koji moe sadri razliite zadatke:pregled glavnih slajdova prezentacije,izglede slajda, animacije pojedinihelemenata i prijelazi izmeu slajdova.

Kontekstni izbornik

Pri radu s programskim alatom Impress, kao i s mnogim drugim programskimalatima, esto ete se susretati s pojmom kontekstnog izbornika. To je izbornik kojegmoete dobiti klikom desnom tipkom mia na neki objekt (eliju u tablici, slajd,crte, itd.). Sam naziv izbornika govori kako je ovisan o kontekstu, tj. o objektu koji jeodabran. Tako se naredbe unutar izbornika mijenjaju ovisno o mogunostimanavedenog objekta. Kontekstni je izbornik dobar nain za brz rad s programskimalatom, jer se vrlo esto mogunost koju elite primijeniti na objekt nalazi na dohvatsamo jednog klika miem.


Slika 26: Primjer kontekstnog izbornika

2.2.3 Otvaranje prezentacija

Postojeu prezentaciju, koja se nalazi na tvrdom disku raunala, mrenom disku ilinekom prijenosnom mediju, moete otvoriti na sljedei nain:

putem trake izbornika, Datoteka (File ) Otvori (Open), putem alatne trake, klikom na ikonu Otvori (Open), kombinacijom tipaka Ctrl + O, koritenjem arobnjaka (Wizard) i njegove opcije Otvori postojeu prezentaciju

(Open existing presentation). arobnjak se, ako je omoguen, prikazuje priotvaranju programskog alata.

U svakom je trenutku istim postupcima mogue otvoriti vie prezentacija i usporednoraditi na njima.


Slika 27: Otvaranje postojeeprezentacijekoritenjemarobnjaka

Jeste li znali...

elite li otvarati nove prezentacije uz pomo arobnjaka, a prethodno steodabrali "Ne pokazuj ovog arobnjaka nadalje", do njega moete doi putemtrake izbornika Datoteka (File ) arobnjaci (Wizards ) Prezentacija(Presentation).

2.2.4 Kreiranje nove prezentacije prema predloku

Nova prezentacija moe biti potpuno prazna ili kreirana prema nekom od predloaka(unaprijed zadanih tipova dizajna i razmjetaja elemenata). Pri kreiranju noveprezentacije pomae arobnjak za prezentacije (Presentation Wizard), kojeg moeteotvoriti na neki od sljedeih naina:

putem trake izbornika, Datoteka (File ) Novi (New ) Prezentacija(Presentation),

putem alatne trake, klikom na ikonu Novi (New), kombinacijom tipaka Ctrl + N.

Prezentaciju prema predloku (template) moete kreirati sljedeim koracima:

1. Otvorite arobnjak za prezentacije putem trake izbornika Datoteka (File ) arobnjaci (Wizards ) Prezentacija (Presentation);

2. Odaberite tip nove prezentacije Iz predloka (From template);

3. Iz padajueg izbornika odaberite Prezentacije (Presentations) ili Pozadinaprezentacije (Presentation Backgrounds) ovisno o tome elite li iz predlokakoristiti samo dizajn/pozadinu ili i cjelokupni predloak prezentacije, snaslovima slajdova i slino;

4. Odaberite gumb Sljedee >> (Next >>) za postavljanje dodatnihmogunosti ili Napravi (Create) za izravno kreiranje prezentacije.


Slika 28: Odabir predloka dizajna

Odabirom gumba Sljedee (Next >>) bit e vam ponuen:

1. ponovni odabir pozadine,

2. odabir izlaznog medija (zaslon, papir, itd.),

3. odabir efekta prijelaza tranzicije slajda (animacija pomou koje se prelaziiz jednog slajda u drugi),

4. odabir naina prelaska na novi slajd runi ili automatski nakon nekogvremena,

5. upisivanje imena autora i tvrtke, koje e izravno biti postavljeno naodgovarajua mjesta u prezentaciju,

6. odabir ve ponuenih predloaka slajdova za posebne tipove prezentacija(npr. za predstavljanje novog proizvoda, predstavljanje strategije tvrtke, itd.).

Po zavretku ovog postupka, nova prezentacija spremna je za daljnje ureivanje.

2.2.5 Spremanje prezentacije

Postupak spremanja prezentacije potreban je kako biste sauvali promjene i rad naprezentaciji, od poetka ili od zadnjeg otvaranja.

Prezentaciju moete spremiti:

putem trake izbornika, Datoteka (File ) Spremi (Save), putem alatne trake, klikom na ikonu Spremi (Save).

Ako je datoteka ve bila spremljena na neku lokaciju i ima svoj naziv, nova inaicaprezentacije bit e spremljena umjesto stare, na isto mjesto i pod istim nazivom.

Ako datoteka dosad nije bila spremana, otvara se uobiajeni dijaloki prozor zaspremanje/otvaranje dokumenata. Koritenjem padajueg izbornika Spremi u (Savein) odaberite odredinu mapu u koju elite spremiti dokument te navedite nazivdokumenta (File name).

Spremanje prezentacije pod drugim imenom

Ponekad postoji potreba prezentaciju koja je ve spremljena spremiti pod drugimimenom ili na drugu lokaciju. Razlozi za to mogu biti razliiti, poput potrebe zauvanjem stare inaice prezentacije ili pohrane na neki prijenosni medij.

Prezentaciju pod drugim imenom ili na drugo mjesto moete spremiti putem trakeizbornika, Datoteka (File ) Spremi kao (Save As).


Otvara se isti dijaloki prozor kao i u sluaju da prezentacija nikad nije bilaspremljena, s ve upisanim trenutnim nazivom prezentacije i lokacijom, koje jemogue promijeniti.

2.2.6 Spremanje prezentacije u drugom podatkovnom formatu

Uobiajeni format prezentacije u programskom alatu Impress je .odp(OpenDocument prezentacija). OpenDocument Format ili punim imenom OASISOpen Document Format for Office Applications datoteni je format za elektronikeuredske dokumente, koji je otvorena meunarodna norma ISO/IEC 26300:2006.Spremanjem u takav format najlake je nastaviti rad na prezentaciji u ovomprogramskom alatu. No, ponekad moe biti potrebno spremiti prezentaciju u nekomdrugom formatu, kako bi se mogla otvarati pomou drugih programskih alata.

Format prezentacije moete promijeniti u dijalokom prozoru za spremanjeprezentacije (vidjeti poglavlje Spremanje prezentacije), iz padajueg izbornika Spremikao tip (Save as type):


Slika 29: Spremanje prezentacije

Slika 30: Formati za spremanje prezentacija

Evo nekih najvanijih formata za spremanje: predloak OpenDocument prezentacije (.otp) predloak koji se kasnije moe

koristiti za izradu novih prezentacija; Microsoft PowerPoint 97/2000/XP (.ppt) format koji se moe otvoriti u slinom

programskom alatu PowerPoint, dijelu Microsoft Office paketa.Spremanje / pretvorbu u neke druge, takoer vrlo korisne formate moete izvritiputem trake izbornika, Datoteka (File ) Izvezi (Export).U ovom dijalokom prozoru nalazi se mnotvo formata, od kojih su najvaniji:

PDF Portable Document Format (.pdf) iznimno popularan format zadistribuciju dokumenata i ispis prezentacija, koji se moe pregledavatiprogramskim alatima poput Adobe Readera,

Macromedia Flash (SWF) (.swf) jedan od formata za prikaz animacija naInternetu, koritenjem Flash preglednika,

HTML dokument (OpenOffice.org Impress) (.html, .htm) skup datoteka zaprikaz u preglednicima weba (Mozilla Firefox, Microsoft Internet Explorer,Opera...),

razliiti slikovni formati (BMP, GIF, JPEG, WMF...) - izvoz slajdova upojedinane slike.

Vano je napomenuti da za prikaz ovako izvezenih datoteka nije potrebno imatiinstaliran Impress, to moe biti korisno u situacijama kada niste sigurni koji eprogramski alati postojati na raunalu na kojem ete prikazivati prezentaciju.


Slika 31: Formati za izvoz prezentacija

Jeste li znali...

PDF dokument, osim iz prozora Izvoz (Export), moete bre napraviti iz prozoraIzvoz u PDF... (Export to PDF) koji se takoer nalazi u traci izbornika Datoteka(File).

2.2.7 Prijelaz izmeu otvorenih prezentacija

esto je korisno imati vie otvorenih prezentacija odjednom, kako biste usporedilineke inaice, preuzeli tekst, sliku ili itav slajd iz druge prezentacije i slino. Zaprijelaz izmeu trenutno otvorenih prezentacija (i svih ostalih trenutno otvorenihOpenOffice.org dokumenata), odaberite Prozor (Window) iz trake izbornika. Tu senalazi popis svih otvorenih datoteka, dostupan iz svakog prozora prezentacije.

Vano je napomenuti da se otvaranjem nove prezentacije stara ne zatvara, ve sesamo privremeno skriva i moe se ponovno vidjeti na navedeni nain.


Jeste li znali...

Osim u ugraenom sustavu pomoi, vrlo je korisno potraiti pomo i na Internetu,koritenjem slubene stranice pomoi: http://documentation.openoffice.org/ . Mnogikorisnici paketa OpenOffice.org esto su voljni pomoi savjetima na razliitimdiskusijskim grupama i blogovima.

Slika 32: Popis trenutno otvorenihOpenOffice.org datoteka

2.2.8 Zatvaranje prezentacije

Prezentaciju je mogue zatvoriti bez zatvaranja cijelog programskog alata. Zazatvaranje prezentacije odaberite Datoteka (File ) Zatvori (Close).Ovisno o tome jesu li se nakon zadnjeg spremanja dogodile neke promjene nadatoteci, bit e postavljeno pitanje o spremanju dokumenta (vidjeti poglavljeOtvaranje programskog alata).

2.2.9 Koritenje sustava pomoi

Cijeli paket OpenOffice.org sadri sustav pomoi koji korisnika prati u radu sprogramskim alatom. Do funkcije pomoi moete doi:

putem trake izbornika, Pomo (Help ) OpenOffice.org Help, putem alatne trake, odabirom ikone OpenOffice.org Help, pritiskom tipke F1.

Novootvoreni prozor sastoji se od dva dijela: s desne se strane nalazi tekst pomoi, as lijeve moete odabrati:

Sadraj (Contents) pomo podijeljena po logikim cjelinama poglavljima, Indeks (Index) lista pojmova u sustavu pomoi, Nai (Find) pretraivanje pomoi, Knjike oznake (Bookmarks) lista korisniku vanih stranica pomoi.

Stranica se na listu moe dodati koritenjem desne tipke mia na desnojstrani prozora, naredbom Dodaj u knjike oznake... (Add to Bookmarks...).

Pri radu s nekim dijalokim prozorom ili popisom mogunosti, gumb Pomo (Help)izravno vodi autora na dio pomoi koji opisuje taj dio programskog alata.


Slika 33: Sustav pomoi u paketuOpenOffice.org

Korisna je i opcija Pomo (Help ) to je ovo? (What's This?) iz trake izbornika, kojastrelicu mia pretvara u strelicu s oznakom upitnika. Prelaskom takvom strelicompreko nekog dijela programskog alata, u baloniu pokraj strelice prikazuje se opisfunkcije tog dijela programskog alata.

2.3 Prilagodba postavki

2.3.1 Poveavanje/smanjivanje veliine prikaza slajda

Stranice sa slajdovima mogu se poveavati ili smanjivati po potrebi, ovisno o tomeelite li raditi na nekom detalju ili vidjeti cjelokupni izgled slajda. Za poveanje,odnosno zumiranje stranice odaberite Pregled (View ) Uveaj/Zumiraj (Zoom).

U prozoru koji se otvara moete odabratirazliite veliine slajdova, poput pogleda nacijelu stranicu, poveavanja do lijevog i desnogruba (irina stranice) ili nekog od postotkastvarne veliine stranice.

Iste mogunosti moete dobiti i iz alatne trake,odabirom strelice pokraj ikone

Uveaj/Zumiraj (Zoom).


Slika 34: Promjena veliine prikaza slajda

Slika 35: Promjena veliine izalatne trake

2.3.2 Prikazivanje i sakrivanje ugraenih alatnih traka

Na vrhu stranice, ispod trake izbornika, nalaze se razliite alatne trake, grupe ikonaza bri rad s programskim alatom koje su grupirane po svojoj namjeni. Ovisno onainu i namjeni koritenja programskog alata, svaki korisnik moe ukljuiti alatnetrake koje su njemu najpotrebnije. Lista alatnih traka nalazi se u traci izbornikaPogled (View ) Alatne trake (Toolbars).Najvanije trake koje su obino ukljuene su:

Crtanje (Drawing) traka za dodavanje i ureivanje nacrtanih objekata,

Linije i ispuna (Line and Filling) traka za ureivanje linija, rubova i ispuna,

Formatiranje teksta (Text Formatting) traka za oblikovanje svojstava teksta,

Prezentacija (Presentation) traka za oblikovanje i upravljanjeprezentacijom,

Standardno (Standard) traka za rad s datotekama, umnoavanje /premjetanje teksta i pozivanje vanih mogunosti programskog alata.


Slika 37: Alatna traka Linije i ispuna (Line and Filling)

Slika 38: Alatna traka Formatiranje teksta (Text Formatting)

Slika 39: Alatna traka Prezentacija (Presentation)

Slika 40: Alatna traka Standardno (Standard)

Slika 36: Alatna traka Crtanje (Drawing)

2.3.3 Izmjena osnovnih postavki u programskom alatu

Pri radu s bilo kojim programskim alatom, svaki bi ga korisnik trebao prilagoditisvojim potrebama. Tako i u paketu OpenOffice.org i programskom alatu Impressmoete prilagoditi mnoge postavke. Mnotvo postavki za bolju prilagodbu nalazi se uizborniku Alati (Tools ) Odrednice (Options).Za promjenu korisnikog imena, tj. imena autora, koje e pisati u svojstvima svihprezentacija, odaberite:

Alati (Tools ) Odrednice (Options ) OpenOffice.org Korisniki podaci (Userdata)

Ovdje moete dodati razliite osobne podatke, korisne osobama koje e doi udoticaj s vaim dokumentom. Mnogi programski alati za suradnju na pisanjudokumenata te e podatke takoer moi prepoznati i koristiti za oznaavanjepromjena.

Jedna od korisnih prilagodbi je i promjena primarne mape za otvaranje i spremanjedokumenta, koja se otvara u dijalokom prozoru Otvori (Open) i Spremi (Save). Zapromjenu navedene mape odaberite Alati (Tools ) Odrednice (Options ) OpenOffice.org Putanje (Paths).Putanja koju je potrebno promijeniti naziva se Moji dokumenti (My Documents), a zapromjenu nakon odabira odaberite gumb Uredi, te pronaite eljenu mapu.


Slika 41: Promjena osobnihpodataka

2.4 esta pitanja

Kada koristiti naredbu Spremi kao (Save As), a kada Spremi (Save)?

Naredbu Spremi je dobro koristiti kada vam stara inaica prezentacije nije vana, naprimjer pri manjim promjenama prezentacije. Radite li na nekoj veoj prezentaciji ielite imati vie inaica kako biste se mogli vratiti "u prolost", koristit ete Spremikao i spremati inaice pod drugim imenom.

elite li spremiti prezentaciju u drugu mapu na disku, takoer trebate koristitinaredbu Spremi kao.

Kako jednostavno objaviti prezentaciju na Internetu?

Objavljivanje prezentacije u formatu .odp uvjetuje preuzimanje prezentacije na disk inaknadno pregledavanje. Jednostavan nain je izvoz u format .swf (Flash). Zapregled je potrebno u pregledniku weba imati instaliran Flash Player, koji se trenutnonalazi na oko 95% raunala u svijetu. Drugi nain je izvoz u HTML dokument. Ovajnain ne zahtjeva instalirane dodatke, a za pregled je dovoljan samo preglednikweba.

Mogu li na alatne trake dodati neke, meni korisne, ikone?

Dodavanje novih ikona na traku vri se na sljedei nain:

1. Odaberite malenu ikonu s trokutiem desno od svake alatne trake;

2. Odaberite naredbu Uredi traku s alatima;

3. Oznaite kvadratie i na taj nain odaberite eljene ikone. Ako ih nema,moete ih pronai odabirom gumba Dodaj.

Zato bih elio mijenjati primarnu mapu za otvaranje/spremanje dokumenata?

Drite li veinu dokumenata unutar jedne mape (neovisno o tome imate lipodmape), korisno je tu mapu proglasiti primarnom. Dolazak do eljene mape kojizahtijeva vie klikanja miem troi dragocjeno vrijeme.


2.5 Zadaci za vjebu

1. Pokrenite Impress.

2. Koritenjem arobnjaka izradite novu prezentaciju, pritom koristei predloakprezentacije Introducing a New Product.

3. Promijenite korisnike podatke u prezentaciji, upiite svoje ime, prezime,inicijale i tvrtku.

4. Spremite prezentaciju pod imenom proizvod.odp.

5. Promijenite putanju primarne mape za otvaranje i spremanje dokumenata namapu u koju esto spremate prezentacije.

6. Promijenite veliinu prikaza slajda na uveanje "Cijela stranica".

7. Izvezite prezentaciju proizvod.odp u format PDF, u datoteku proizvod.pdf.

8. Izvezite prezentaciju proizvod.odp u format SWF u datoteku proizvod.swf.

9. Otvorite izvezenue datoteke u formatima PDF i SWF. emu slue ova dvaformata?

10. Spremite prezentaciju proizvod.odp kao Microsoft Office prezentaciju, udatoteku proizvod.ppt.

11. Zatvorite Impress.


3 Razvoj prezentacije


Nakon ovog poglavlja moi ete: razumjeti svrhu koritenja razliitih pogleda na prezentaciju, upravljati slajdovima, razumjeti svrhu koritenja glavnog slajda te ureivati glavnog slajd.

3.2 Pogledi na prezentaciju

3.2.1 Razlozi koritenja razliitih pogleda

Jednostavan odgovor na pitanje: "Od ega se sastoji prezentacija?" bio bi: "Odslajdova". No, pod izradom i pripremom prezentacije bilo bi pogreno smatrati samopisanje slajdova, od prvog do zadnjeg. U pripremi prezentacije treba razmisliti i oporetku slajdova, tekstu koji je na njima napisan, tekstu koji e izgovarati osoba kojaodrava prezentaciju, poruci koju treba prenijeti i slino. Kako biste lake rjeavaliovakve zadae, Impress vam nudi nekoliko pogleda na prezentaciju:

Obino (Normal) uobiajeni, najei pogled; jedan slajd u "krupnomplanu",

Kontura (Outline) pogled na tekst rasporeen po slajdovima; hijerarhijskiprikaz kontura / razina teksta,

Zabiljeke (Notes) prikaz po jednog slajda i prostor za zabiljeke autora,bilo za njegovu pripremu ili dodatne informacije gledateljima prezentacije,

Letak (Handout) prikaz vie slajdova odjednom, pogodan za ispis, Razvrstavanje slajdova (Slide Sorter) prikaz vie slajdova i njihovih naslova,

s jednostavnom mogunou prijenosa slajda na drugo mjesto u prezentaciji.


Slika 42: Pogled "Obino" uobiajeni pogled napojedinani slajd prezentacije.

Iako se veina zadaa moe uspjeno obaviti i iz pogleda Obino, korisno jenaviknuti se i na druge oblike, kako biste to bre i efikasnije pripremali prezentacije.


Slika 44: Pogled "Razvrstavanje slajdova" - pogled nasve slajdove u prezentaciji odjednom. Uovom je pogledu lake sagledati prezentacijukao jednu cjelinu.

Slika 45: Pogled "Letak" pogled prikladan za oblikispisa prezentacije namijenjen publici.

Jeste li znali...

elite li se usredotoiti na pisanje teksta - sadraja prezentacije, najbolje seposluiti pogledom Kontura (Outline)

Slika 43: Pogled "Kontura" tekstualni pogled na sveslajdove, s hijerarhijskim prikazom unesenogteksta.

3.2.2 Promjena pogleda na prezentaciju

Pogled na prezentaciju moete promijeniti na dva naina:

iz trake izbornika, odabirom eljenog pogleda iz izbornika Pogled (View), odabirom kartice (tab) eljenog pogleda ispod alatnih traka.


Slika 46: Razliiti pogledi naprezentaciju

3.3 Slajdovi

3.3.1 Dodavanje novog slajda s odreenim izgledom

Slajdovi koji se dodaju u prezentacijumogu biti razliitog, unaprijed definiranogizgleda, koji autoru moe pomoi u brojizradi. Postoji dvadeset oblika izgleda,poput praznog slajda, slajda koji sadrinaslov i podnaslov, slajda koji sadrinaslov i natuknice, slajda s grafikonom,slikom, tablicom, itd. Slajd koji dodajete upostojeu prezentaciju poetno e uvijekizgledati kao i slajd koji trenutnopromatrate, no konani odabir svodi se najedan klik tipkom mia.

Novi slajd moete dodati na nekolikonaina:

putem trake izbornika, Ubaci (Insert ) Slajd (Slide),

odabirom ikone Slajd (Slide) izalatne trake.

Novi slajd bit e dodan ispod trenutno odabranog slajda. U desnom dijeluprogramskog alata, u ploi sa zadacima, aktivirat e se dio Izgledi, u kojem moeteklikom lijevom tipkom mia odabrati koji izgled slajda elite. Neki od eekoritenih izgleda su:

prazni slajd, naslovni slajd, naslov s tekstom, naslov s grafikonom, naslov s proraunskom tablicom, naslov sa slikom i tekstom.


Slika 47: Izgled slajda

3.3.2 Promjena izgleda slajda pomou ugraenih predloaka

Oblik izgleda svakog, ve postojeeg slajda, moe se promijeniti na isti nain,odabirom slajda i koritenjem dijela ploe sa zadacima Izgledi (Layouts). Pritom eprogramski alat pokuati prilagoditi ve unesene objekte (tekst, naslov, slike) novomizgledu slajda.

Ako ploa sa zadacima nije vidljiva na zaslonu, moete je ukljuiti iz trake izbornikaPogled (View ) Ploa sa Zadacima (Task Pane).Dodatni nain za promjenu oblika izgleda slajda je odabir slajda iz popisa slajdovadesnom tipkom mia, te odabirom naredbe Izgled slajda (Slide Layout) izkontekstnog izbornika.

3.3.3 Promjena boje pozadine slajda

Kako bi prezentacija, koja se obino prikazuje veem broju osoba s pomouraunala i projektora bila vizualno dopadljiva i imala prepoznatljiv oblik, potrebno jepripremiti i dizajn prezentacije. Odabir pozadine jedan je od elemenata dizajna.

Za promjenu pozadine iz trake izbornika odaberite Oblik (Format ) Stranica (Page),te karticu Pozadina (Background).

Na kartici Pozadina (Background) nalazi se 5 glavnih oblika pozadine, koje moeteodabrati kroz padajui izbornik Ispuna (Fill):

Nita bez pozadine, Boja ispuna pozadine jednom bojom, Gradient ispuna pozadine gradijentom dvije boje, koje se prelijevaju jedna u

drugu na razliite naine, Hatching glavna boja pozadine proarana crticama odreenog smjera, Bitmapa odabir slike kao pozadine, uz dodatne mogunosti, poput

postavljanja veliine i poloaja slike.


Slika 48: Promjena pozadine slajda

Nakon odabira i potvrde izbora pozadine, otvorit e se dijaloki prozor s pitanjem:Postavke pozadine za sve stranice? (Apply background to all slides?), kojim eljenupozadinu moete postaviti bilo na trenutni slajd, bilo na sve slajdove u prezentaciji.

3.4 Koritenje predloaka za dizajn

3.4.1 Primjena dostupnih predloaka dizajna na prezentaciju

U programskom alatu Impress postoji nekoliko unaprijed definiranih predloakadizajna, o kojima je bilo rijei u poglavlju Otvaranje prezentacija. Pri izradiprezentacije mogue je odabrati neki od predloaka grafikog oblikovanjaprezentacije. No, i kasnije, za vrijeme izrade prezentacije, mogue je primjenjivatipredloke dizajna.

Jedan od naina primjene predloaka je prozor Dizajn slajda (Slide Design), do kojegmoete doi na sljedee naine:

putem trake izbornika, Oblik (Format ) Dizajn slajda (Slide Design), putem alatne trake, odabirom ikone Dizajn slajda

(Slide Design),

odabirom slajda u popisu slajdova, te odabirom naredbe Dizajn slajda (SlideDesign) iz kontekstnog izbornika.


Slika 49: Odabir dizajna slajda

U prozoru se otvaraju oblici dizajna koji trenutno postoje u prezentaciji. Odabiromgumba Uitaj (Import) prikazuje se lista openito dostupnih predloaka, bilo da seradi o unaprijed definiranim, bilo o naim vlastitim predlocima. Odabir predlokapromijenit e dizajn trenutno oznaenog slajda.

Uz oznaenu opciju Zamjena pozadinske stranice (Exchange background page),predloak e biti primijenjen na sve slajdove u prezentaciji. Ova opcija zapravomijenja glavni, nadzorni slajd prezentacije, o emu e vie rijei biti u poglavljuGlavni slajd.

3.4.2 Promjena predloka dizajna u prezentaciji

Predloak dizajna u prezentaciji moe se primijeniti na sve slajdove i na drugi nain,izravnom primjenom glavnog slajda, tj. stranica. Za promjenu glavnog slajda iz ploesa zadacima odaberite Glavne stranice (Master Pages).

U ovom izborniku moete odabratipredloak iz tri grupe:

Koritene u ovoj prezentaciji (Usedin This Presentation),

Nedavno koritene (Recently Used), Dostupne za uporabu (Available forUse).

Promjena dizajna vri se jednimklikom mia pa se moe jednostavnoeksperimentirati i vidjeti koji dizajnnajbolje odgovara trenutnimpotrebama.

Dizajn se moe primijeniti i na samoodabrane slajdove. U tu svrhuodaberite naredbu Primijeni naodabrane slajdove (Apply To SelectedSlides), iz kontekstnog izbornikaslajdova u ploi sa zadacima, klikomdesnom tipkom mia.


Slika 50: Popis glavnihslajdova

Jeste li znali...

Vlastiti je predloak mogue napraviti spremanjem prezentacije u formatupredloak OpenDocument prezentacije (.otp)

3.5 Glavni slajd

Koncept glavnog ili nadzornog slajda vrlo je vaan za pravilnu izradu prezentacija.Prezentacija se uvijek promatra kao jedna logika cjelina, koja bi u svakom svomdijelu trebala imati prepoznatljiv oblik i stil. Dodatno, potreban je nain jednostavnihpromjena na prezentaciji. to bi se dogodilo kada biste usred izrade prezentacijeodluili kako boja slova naslova slajdova ne treba biti plava ve uta? Bilo bipotrebno u svim slajdovima runo zamijeniti jednu po jednu boju naslova. to akoste postavili pogrean logo tvrtke, a dodali ste ga na svaki slajd? Moda je logopostavljen malo previe udesno? Takve rune promjene bile bi izrazito zamarajue ineuinkovite.

Kako biste se unaprijed pripremili za takvo ureivanje prezentacije, korisno je sveopenite znaajke teksta, slajdova i prezentacija obavljati na glavnom slajdu. Tomogu biti:

svojstva pozadine slajdova, poloaj naslova, teksta, boja i stilovi teksta, dodatne slike koje se pojavljuju na veini slajdova, logo i naziv tvrtke, datum.

Vanost koritenja glavnog slajda golema je i ovu pomo u radu treba koristiti to jevie mogue. Kako biste uredili glavni slajd, odaberite Pogled (View ) Glavni(Master ) Glavni slajd (Master Slide). Sve promjene koje na ovom mjestu budunapravljene, bit e primijenjene na sve slajdove u prezentaciji.


Jeste li znali...

Pravu vrijednost koritenja glavnog slajda mogue je prikazati primjerom izradecrno-bijelog zbornika prezentacija. glavni slajd omoguuje brzu promjenupozadina i boja teksta, prilagoenih crno-bijelom ispisu.

Slika 51: Primjer glavnog slajda

3.5.1 Umetanje i micanje objekata u/iz glavnog slajda

Razliiti objekti mogu se dodati na glavni slajd. Oni se dodaju kao i na "obian"slajd. Evo primjera:

Umetanje slike (iz galerije)

U Impressu postoji programski alat Galerija (Gallery), koji ve sadri neke primjereslika za umetanje u prezentaciju. Kako biste otvorili Galeriju, iz trake izbornikaodaberite Alati (Tools ) Galerija (Gallery).

U galeriji se s lijeve strane nalaze grupe objekata, kao to su Grafike oznake,Pozadine ili Ravnala, a s desne strane su prikazani objekti unutar grupe. Postupakdodavanja slike je sljedei:

1. eljeni objekt odaberite desnom tipkom mia;

2. Odaberite naredbu Ubaci (Insert ) Kopiraj (Copy) iz kontekstnog izbornika;3. Nakon to se objekt pojavi na sredini slajda, prenesite ga na eljeno mjesto i

promijenite veliinu, ako je potrebno (vie o ovim postupcima u poglavljuUmnoavanje, premjetanje, brisanje)

Umetanje nacrtanog objekta

Unutar programskog alata mogue je izraivati crtee koritenjem oblika poput crta,geometrijskih likova, strelica i slinog. Takvi se oblici crtaju pomou alatne trakeCrtanje (Drawing). Ako traku ne vidite na ekranu, moete je ukljuiti iz trakeizbornika Pogled (View ) Alatne trake (Toolbars ) Crtanje (Drawing).eljeni oblici grupirani su, a grupe su predstavljene razliitim ikonama, tj. grupamaoblika. Po odabiru oblika, potrebno ga je definirati na slajdu, a kasnije ga se moepremjetati, te mu mijenjati veliinu i svojstva. Vie o crtanju moete pronai upoglavlju Grafikoni, crtani objekti.


Slika 52: Primjer grafikih oznaka u Galeriji

Umetanje crtea

Pod pojmom crtea podrazumijeva se datoteka koja se nalazi na disku, a koja nemora biti u galeriji programskog alata, ve se dodaje pretragom datotenog sustava.

Crte na slajd moete umetnuti putem:

Ubaci (Insert ) Slika (Picture ) Iz datoteke (From file), odabirom ikone Iz datoteke u alatnoj traci Crtanje (Drawing).

Otvara se uobiajeni prozor za pretragu datotenog sustava i pronalaenje datoteke.Korisno je oznaiti opciju Pregled (Preview) koja prikazuje umanjenu sliku crtea, tonam pomae u odabiru prave slike.

Ako odaberete opciju Link, slika e u slajd biti umetnuta kao veza na datoteku, toznai da nakon eventualnog ureivanja slike nee biti potrebno ponovno je umetati uslajd, ve e promjene odmah biti vidljive.

Oprez: Prilikom prijenosa prezentacije na drugo raunalo, datoteke unesene kao linknee biti automatski prenesene pa ih je potrebno runo prenijeti i postaviti u istomrelativnom odnosu prema datoteci prezentacije u datotenom sustavu, kako je bilo ina prethodnom raunalu.

Prilagodba crtea nakon umetanja u slajd objanjena je u poglavlju Umnoavanje,premjetanje, brisanje.


Slika 53: Umetanje slike

Brisanje objekata iz glavnog slajda

Kako biste izbrisali maknuli objekt iz glavnog, a tako i bilo kojeg drugog slajda,potrebno je prvo oznaiti objekt. Objekt se oznaava jednostrukim klikom lijevomtipkom mia. Oznaeni objekt mogue je prepoznati po malenim kvadratiima (njihosam), koji se nalaze oko njega i slue za promjenu veliine objekta.

Nakon to je objekt oznaen, moete ga obrisati pritiskom tipke Delete na tipkovniciili odabirom naredbe Izrei (Cut) iz kontekstnog izbornika.

3.5.2 Dodavanje teksta u podnoje slajda

Na svakom slajdu postoje rezerviranamjesta za polja:

datuma i vremena, teksta podnoja, broja slajdova/stranica.

Kako biste prikazali tekst u podnojuslajda, prvo je potrebno rezerviratimjesto za taj element odabirom trake izbornika Pogled (View ) Glavni (Master ) Glavni elementi (Master elements). Ovdje je potrebno oznaiti Podnoje (Footer),kako bi mu se rezerviralo mjesto.

Tekst podnoja se ubacuje u prozoru Zaglavlje i podnoje (Header and Footer), dokojeg moete doi iz trake izbornika:

Ubaci (Insert ) Broj stranice (Page number), Ubaci (Insert ) Datum i vrijeme (Date and number).

U ovom prozoru oznaite Podnoje (Footer) te u polje Tekst podnoja (Footer text)upiite eljeni tekst.

Ako elite tekst postaviti na sve slajdove, ureivanje dovrite gumbom Primijeni nasve (Apply to All), a ako ga elite postaviti samo na odabrane slajdove, odaberitegumb Primijeni (Apply).


Slika 54: Oznaeni objekt

Slika 55: Elementi slajda

3.5.3 Dodavanje datuma i numeriranja slajdova

Slino kao i tekst podnoja, na svakom se slajdu moe nalaziti trenutni broj slajda, teautomatski (dananji) ili fiksni datum. Postupak dodavanja je vrlo slian dodavanjuteksta podnoja. Prvo je potrebno rezervirati mjesto za taj element, odabirom trakeizbornika Pogled (View ) Glavni (Master ) Glavni elementi (Master elements).Ovdje je potrebno oznaiti Broj stranice (Page number) i/ili Datum i vrijeme (Dateand Time), kako bi se rezerviralo mjesto za elemente.

Ovi se elementi umeu u prozoru Zaglavlje i podnoje (Header and Footer), do kojegmoete doi iz trake izbornika:

Ubaci (Insert ) Broj stranice (Page number), Ubaci (Insert ) Datum i vrijeme (Date and Time).

Slajdovi se numeriraju oznaavanjem opcije Broj slajda (Slide number).

Datum i vrijeme mogu biti:

fiksni (fixed) koji je napisao autor i koji je nepromjenjiv, varijabilni mijenja se s trenutnim datumom i vremenom.

Datum i vrijeme umeu se oznaavanjem opcije Datum i vrijeme (Date and Time).Za fiksno vrijeme treba upisati eljeni izraz u polje, a za varijabilno odabrati jezik(lokalne postavke) te oblik datuma i vremena.

Ako elite tekst postaviti na sve slajdove, ureivanje dovrite gumbom Primijeni nasve (Apply to All), a ako ga elite postaviti samo na odabrane slajdove, odaberitegumb Primijeni (Apply).


Slika 56: Postavke zaglavlja i podnoje

3.6 esta pitanja

Koji je pogled na slajdove najbolji?

Ovisno o tome to trenutno radite :-) Veina korisnika najvie voli uobiajeni prikaz,no za rukovanje tekstom najkorisniji je pogled Kontura, a za upravljanje slajdovimapogled Razvrstavanje slajdova.

Kako definirati vlastite vrste gradijenta pozadina?

Vlastite vrste gradijenta pozadina definirate putem Oblik (Format ) Podruje (Area) Gradijenti (Gradients).Ovdje moete promijeniti poetnu i zavrnu boju prijelaza, tip i kut prijelaza, te takodobiti zanimlijve pozadine ili dijelove pozadina.

Mogu li definirati i na popis oblika slajdova dodati vlastite oblike?

Naalost, u ovoj inaici paketa OpenOffice.org to nije mogue. No, mogue jeoblikovati vie glavnih slajdova, primijeniti ih samo na odreene slajdove, i takoostvariti eljeni uinak.

Mogu li imati vie pozadina u prezentaciji?

Da, primjenom neke pozadine samo na odreene slajdove. Oprez: koritenje vierazliitih pozadina moe lako zamoriti gledatelje.

3.7 Zadaci za vjebu

1. Izradite novu, praznu prezentaciju.

2. Na prvi slajd primijenite izgled Naslov slajda, a kao naslov slajda iprezentacije unesite Projekti otvorenog koda, a svoje ime unesite u donjepolje naslovnog slajda.

3. Dodajte novi slajd Naslov, tekst.

4. Na cijelu prezentaciju primijenite neku od dostupnih glavnihstranica/slajdova.

5. U donji lijevi kut glavnog slajda dodajte logo svoje tvrtke ili neku drugu sliku,tako da logo bude prikazan na svim slajdovima prezentacije.

6. Na glavni slajd dodajte broj slajda, tako da bude prikazan na svimslajdovima prezentacije.

7. Primijenite najjednostavniji, crno-bijeli izgled glavnog slajda, na sve slajdoveu prezentaciji.

8. Promijenite boju pozadine glavnog slajda iz bijele u neku svijetlu boju.


4 Tekst i slike


Nakon ovog poglavlja moi ete: urediti tekst na slajdovima i zabiljekama, dodati sliku i crte na slajd, umnaati, pomicati te brisati tekst i objekte.

4.2 Unos i oblikovanje teksta

4.2.1 Dodavanje teksta u prezentaciju

Tekst se u prezentaciju dodaje putem jednog od dva pogleda: Obinog (Normal) iliKonture (Outline). Ovisno o izgledu slajda, mogue je da se na slajdu ve nalazepolja predviena za tekst. U tom je sluaju dovoljno samo kliknuti lijevom tipkommia u eljeno polje i zapoeti pisanje.

Ako je potrebno pisati po slajdu, a ve definirana polja za tekst nisu prisutna, lako ihmoete sami napraviti i postaviti gdje elite. Za izradu novog polja s tekstomodaberite ikonu Tekst iz alatne trake Crtanje (Drawing). Strelica mia promijenite se u krii, a povlaenjem (pritiskom lijeve tipke mia i pomicanjem strelice)moete odabrati mjesto i veliinu prikaza polja za tekst.

Radom u pogledu Kontura (Outline) mogue je usredotoiti se iskljuivo na tekst, ane na njegov poloaj ili izgled na slajdu. Svaki slajd prikazan je malom ikonomslajda, a pokraj ikone nalazi se tekst slajda, hijerarhijski poredan. U prvom retkunalazi se naslov, a u retcima ispod naslova su natuknice, uvuene po razini kontura.U ovom se pogledu najbolje sluiti tipkovnicom, posebno sljedeim tipkama:

tipkom Enter otvaranje novog slajda (pisanje novog naslova), tipkom Tab pomicanje udesno za jednu razinu, kombinacijom Shift + Tab pomicanje ulijevo za jedno razinu, strelicama pomicanje po napisanom tekstu.


4.2.2 Promjena sadraja slajda i napomena

Jednom napisan tekst na slajdu ili mjestu za napomene lako se moe izmijeniti. Zapromjenu slijedite ove korake:

1. Lijevom tipkom mia oznaite polje za tekst koje elite mijenjati;2. Jo jednom lijevom tipkom mia oznaite polje teksta za ureivanje, tako da se

unutar teksta pojavi treperei pokaziva (kursor);3. Pokaziva strelicama ili miem pomaknite na eljeno mjesto promjene.

Promjene mogu biti razliite, poput brisanja znakova (tipke Backspace i Delete),dodavanja znakova ili mijenjanja znakova.

Oznaavanje znakova

Oznaavanje znakova i rijei vrlo je esto u radu s tekstom, u sluaju primjene nekeradnje na vie znakova, poput promjene boje ili veliine slova. Oznaavanje seobavlja na neki od sljedeih naina:

povlaenjem mia: pritisnite i drite lijevu tipku mia te obuhvatite eljeni tekst; koritenjem strelica i tipke Shift : tekst kojim prolazite pomou strelica, dok

drite tipku Shift, bit e oznaen.Pokazatelj da je tekst oznaen inverzna je boja teksta obino bijeli tekst na crnojpozadini.

4.2.3 Promjena veliine i tipa grafikog pisma

Veliina i tip grafikog pisma jako utjeu na itljivost prezentacije, stoga ih jepotrebno paljivo odabrati. Ako je prezentacija itljiva na zaslonu raunala, ne znaida e biti itljiva i iz zadnjeg reda dvorane projicirana na zidu! Veliinu grafikogpisma moete promijeniti iz padajueg izbornika u alatnoj traci Formatiranje(Format). Tip grafikog pisma takoer moete promijeniti iz padajueg izbornika ualatnoj traci Formatiranje (Format). Preporuka je koristiti to manje tipova pisma ujednoj prezentaciji.


Jeste li znali...

Napredni korisnici u radu esto radije koriste tipkovnicu nego mia, jer semnoge radnje mogu bre obaviti razliitim tipkovnikim kraticama.

Jeste li znali...

Preporuka je koristiti veliine slova izmeu 20 i 48. Takoer, istraivanja supokazala da se sans-serif tipovi slova (tipovi bez "ukrasa", npr. Arial, Verdana,Tahoma) lake itaju nego serif tipovi (s "ukrasima", npr. Times New Roman,Garamond).

Dodatni nain za promjenu postavki koritenje je prozora Oblik (Format ) Znak(Character) i njegove kartice Pismo (Font).

4.2.4 Promjena oblikovanja teksta

Tri su najvanija tipa oblikovanja teksta, koji se nalaze u gotovo svim programskimalatima za bilo kakav rad s tekstom: podebljavanje, nakoavanje i podcrtavanjeteksta.

Ako elite oblikovati prethodno napisani tekst, potrebno ga je prvo oznaiti nekom odtehnika. elite li oblikovanje primijeniti na tekst koji e tek biti napisan, dovoljno jeprimijeniti neku od sljedeih metoda, bez oznaavanja.

Tekst moete podebljati (Bold): ikonom Masno iz alatne trake Formatiranje (Text Formatting), kombinacijom tipaka Ctrl + B.

Tekst moete nakositi (Italic): ikonom Kurziv iz alatne trake Formatiranje (Text Formatting), kombinacijom tipaka Ctrl + I.

Tekst moete podcrtati (Underline): ikonom Podcrtano iz alatne trake Formatiranje (Text Formatting), kombinacijom tipaka Ctrl + U.

Dodatni nain za promjenu oblikovanja koritenje je prozora Oblik (Format ) Znak(Character), i njegove kartice Pismo (Font).


Slika 57: Promjena veliine i tipa grafikogpisma

Slika 59: Ikoneoblikovanja tekstana platformi Linux

Slika 58: Ikoneoblikovanja tekstana platformi Windows

4.2.5 Promjena malih slova u velika i obrnuto

Za promjenu ve napisanog teksta iz velikih u mala slova, koristite izbornik:

Oblik (Format ) Velika/mala slova (Change Case)Unutar mini-izbornika Velika/mala slova moete odabrati elite li napisani tekstpretvoriti u sva velika ili sva mala slova. Prethodno je potrebno oznaiti eljeni tekst.

Dodatno, oblikovanje moete promijeniti koritenjem prozora Oblik (Format ) Znak(Character), i njegove kartice Pismo (Font) Efekti (Effects).

4.2.6 Promjena boje grafikog pisma

Boju grafikog pisma moete promijeniti odabirom ikone Boja pisma (FontColor) iz alatne trake Formatiranje (Text Formatting). Pokraj ikone nalazi se strelica,ijim se odabirom pojavljuje skup boja iz kojeg je mogue izabrati eljenu boju.

Dodatni nain za promjenu oblikovanja koritenje je prozora Oblik (Format ) Znak(Character), i njegove kartice Efekti na pismu (Font Effects).


Slika 60: Promjena boje grafikog pisma

Jeste li znali...

Tekst pisan velikim slovima obino je vrlo neitljiv, a u doba Interneta imanegativnu konotaciju podignutog glasa, odnosno vikanja, pa ga treba gaizbjegavati u svim vrstama dokumenata, posebno u prezentacijama.

Jeste li znali...

Vano je paziti na odabir boja u prezentaciji, posebno na boje teksta ipozadine. Preporua se koritenje kontrastnih kombinacija, poput tamnih slovana svijetloj pozadini. Neke kombinacije mogu izgledati lijepo na zaslonu, novrlo neitljivo pri projekciji na zid velike dvorane.

4.2.7 Sjenanje teksta

Tekst moete osjenati odabirom ikone Sjena (Shadow) iz alatne trakeFormatiranje (Text Formatting). Osjenani tekst neto je slabije itljiv pa ga jepreporuljivo upotrebljavati rijetko, na primjer samo za naslove slajdova.

Dodatno, oblikovanje moete promijeniti koritenjem prozora Oblik (Format ) Znak(Character), i njegove kartice Efekti na pismu (Font Effects).

4.2.8 Poravnavanje teksta u slajdu

Tekst unutar slajda moete vodoravno poravnati na etiri naina: lijevo centrirano desno obostrano

Za poravnavanje slue etiri istoimene ikone iz alatne trake Formatiranje (TextFormatting). Ako tekst nije oznaen, poravnavanje e se primijeniti na red u kojem senalazi pokaziva, a ako je tekst oznaen, poravnavanje e se primijeniti na sveredove u kojima se nalazi oznaeni tekst.

4.2.9 Promjena razmaka izmeu redaka

Razmak izmeu redaka, bilo da se radi o retcima nekog odjeljka, bilo onatuknicama, moe se mijenjati. Za promjenu razmaka potrebno je uiniti sljedee:

1. Oznaiti eljeni tekst;

2. Otvoriti prozor Oblik (Format ) Odlomak (Paragraph);3. Na kartici Uvlake i razmaci (Indents and Spacing) iz padajueg izbornika

Razmak izmeu linija (Line spacing) odabrati eljeni razmak:

Jednostruko, 1.5 redak, Dvostruko, Razmjerno u odnosu na veliinu slova, Najmanje minimalni razmak u centimetrima, Naslovno apsolutni razmak u centimetrima.


Slika 61: Ikone zaporavnavanje

4.2.10 Promjena oblika oznaavanja, numeriranja u listi

Natuknice se i nabrajanja, kao i u svim programskim alatima koji imaju mogunostobrade teksta, mogu oblikovati na dva naina:

pobrojana lista zapoinje brojevima, slovima, u nekom redoslijedu, nepobrojana lista zapoinje uvijek jednakim oznaavanjem grafikim

oznakama.

Takve liste se izrauju ili mijenjaju na istom mjestu, u prozoru Oblik (Format ) Grafike oznake i numeriranje (Bullets and Numbering), dostupnom i kroz ikonuGrafike oznake i numeriranje, alatne trake Formatiranje (Text Formatting).

Ovaj prozor sadri pet kartica: Grafike oznake (Bullets) odabir tipa grafike oznake (toke, strelice,

krugovi...), Tip numeriranja (Numbering type) odabir tipa numeriranja (arapski, rimski

brojevi, slova...), Grafike (Graphics) odabir tipa grafike oznake u obliku postojee slikovne

datoteke, Poloaj (Position) prilagodba uvlaenja teksta razliitih razina, Prilagodi (Customize) dodatne prilagodbe (boja i veliina znakova...).

Ve postojee nabrajanje mogue je koritenjem navedenih opcija izravnopromijeniti, a program se brine za prijelaz iz jednog naina u drugi.


Slika 62: Promjena razmakaizmeu redaka

4.2.11 Ponitavanje izmjena (undo) i ponitavanje posljednje undoizmjene (redo)

Prilikom rada na ureivanju prezentacije, mogue je da e biti potrebno vratitiposljedice zadnje izvrene naredbe, bilo da je izvrena sluajno, bilo da krajnjirezultat nije zadovoljavajui. Vraanje izmjena / zadnje naredbe na engleskom sejeziku naziva Undo, a suprotna operacija, ponitavanje vraanja izmjena Redo.

Programski alat pamti vie zadnjih operacija pa se tako nije potrebno ograniiti navraanje samo jedne operacije, ve ih se moe vratiti vie njih. Zadnju operacijumoete vratiti na neki od sljedeih naina:

putem trake aizbornika, Ureivanje (Edit ) Vrati: (Undo), kombinacijom tipaka Ctrl + Z.

Vraanje izmjena napravljenih Undo naredbom (drugim rijeima, ponavljanjenaredbe koju ipak elimo izvriti) vri se na neki od sljedeih naina:

putem trake izbornika, Ureivanje (Edit ) Ponovi: (Redo), kombinacijom tipaka Ctrl + Y.


Slika 65: Primjer naredbi vraanja u traci izbornika

Slika 63: Pobrojana lista

Slika 64: Nepobrojana lista

4.3 Slike i crtei

4.3.1 Umetanje slike iz galerije slika u slajd

Programski alat Galerija omoguava brz unos ve postojee slike iz paketaOpenOffice.org u slajd. Nakon instalacije tamo se nalaze primjeri razliitih vrstapozadina, manjih znakova, strelica i slino. Galeriji moete pristupiti na neki odsljedeih naina:

putem trake izbornika, Alati (Tools ) Galerija (Gallery), putem alatne trake Crtanje (Drawing), odabirom ikone Galerija (Gallery).

U galeriji se s lijeve strane nalaze grupe objekata, kao to su Grafike oznake,Pozadine ili Ravnala, a s desne strane prikazani su objekti unutar grupe. Postupakdodavanja slike je sljedei:

1. eljeni objekt odaberite desnom tipkom mia;

2. Odaberite naredbu Ubaci (Insert ) Kopiraj (Copy) iz kontekstnog izbornika;3. Nakon to se objekt pojavi na sredini slajda, prenesite ga na eljeno mjesto i

promijenite veliinu, ako je potrebno (vie o ovim postupcima u poglavljuUmnoavanje, premjetanje, brisanje).

4.3.2 Umetanje crtea u slajd

Pod crteom se podrazumijeva datoteka koja se nalazi na disku i ne mora biti ugaleriji programskog alata, ve se dodaje pretragom datotenog sustava.

Crte na slajd moete umetnuti putem:

Ubaci (Insert ) Slika (Picture ) Iz datoteke (From File), odabirom ikone Iz datoteke u alatnoj traci Crtanje (Drawing).

Otvara se uobiajeni prozor za pretragu datotenog sustava i pronalaenje datoteke.Korisno je oznaiti opciju Pregled (Preview) koja prikazuje umanjenu sliku crtea, tomoe pomoi u odabiru prave slike.


Slika 66: Primjer grafikih oznaka u Galeriji

Ako odaberete opciju Link, slika e u slajd biti umetnuta kao veza na datoteku, toznai da nakon eventualnog ureivanja slike nee biti potrebno ponovno je umetati uslajd, ve e promjene odmah biti vidljive.

Prilagodba crtea nakon umetanja u slajd objanjena je u poglavlju Umnoavanje,premjetanje, brisanje.

4.4 Umnoavanje, premjetanje, brisanje

4.4.1 Umnoavanje teksta, slike i crtea

Umnoavanje je korisno kada je potrebno isti objekt prikazati na vie mjesta uprezentaciji. Kako ne biste uvijek ponovno umetali sliku ili crte te ponovno pisali istitekst, moete umnoiti one koje se ve nalaze drugdje u prezentaciji. Zaumnoavanje je prvo potrebno oznaiti objekt, klikom lijevom tipkom mia nanjegovu povrinu. Objekt e postati oznaen sivim obrubom, s osam zelenihkvadratia.


Slika 67: Umetanje crtea

Jeste li znali...

Umetanjem crtea, a posebno slika, mogue je uvelike "oivjeti" prezentaciju.Pritom je vano paziti na autorska prava i uvjete objavljivanja slike!

Tako oznaen objekt moete umnoiti na sljedee naine: odabirom naredbe Kopiraj (Copy) iz kontekstnog izbornika, odlaskom na eljeni

slajd te odabirom naredbe Umetni (Paste) iz kontekstnog izbornika; putem trake izbornika Ureivanje (Edit ) Kopiraj (Copy), odlaskom na eljeni

slajd te odabirom naredbe Ureivanje (Edit ) Umetni (Paste); premjetanjem objekta metodom povlaenja i isputanja (eng. drag & drop)

(vidjeti poglavlje Premjetanje teksta, slike i crtea) uz dranje tipke Ctrl.Mogue je da e se u prva dva naina umetnuti objekt nalaziti na istom mjestu kao ioriginalni pa ga je potrebno premjestiti na eljeno mjesto.

4.4.2 Premjetanje teksta, slike i crtea

Premjetanje je korisna mogunost pri ureivanju prezentacije, s obzirom na to da jeteko na poetku rada biti zadovoljan trenutnim rasporedom elemenata na slajdu.Premjetanje je slino umnoavanju, no pritom nee biti izraena kopija objekta, vee se poetni objekt premjestiti na novo mjesto.

Za premjetanje je prvo potrebno oznaiti objekt, klikom lijevom tipkom mia nanjegovu povrinu. Objekt e se oznaiti sivim obrubom, s osam zelenih kvadratia.Tako oznaen objekt moete premjestiti na sljedee naine:

odabirom naredbe Izrei (Cut) iz kontekstnog izbornika, odlaskom na eljenislajd te odabirom naredbe Umetni (Paste) iz kontekstnog izbornika;

putem trake izbornika Ureivanje (Edit ) Izrei (Cut), odlaskom na eljenislajd te odabirom naredbe Ureivanje (Edit ) Umetni (Paste);

premjetanjem objekta metodom povlaenja i isputanja (eng. drag & drop) oznaiti objekt, tako da strelica mia poprimi oblik kriia, te ga premjestiti naeljeno mjesto.

4.4.3 Promjena veliine slike i crtea

Promjena veliine slike i crtea se, kao i umnoavanje i premjetanje, esto koristi zaureivanje rasporeda elemenata stranice. Sliku ili crte moete premjestiti na sljedeinain:

1. Oznaite objekt klikom lijevom tipkom mia na njegovu povrinu. Objekt e seoznaiti sivim obrubom, s osam zelenih kvadratia;

2. Odaberite jedan kvadrati, pritisnite i drite lijevu tipku mia te povucite neki odkvadratia u proizvoljnom smjeru. Na taj e se nain promijeniti veliina testranice slike ili crtea. U sluaju povlaenja kutnog kvadratia, bit epromijenjene obje susjedne veliine;

3. Otpustite tipku mia.


Nekoliko vanih savjeta:

mala slika koju previe poveavate bit e vrlo zrnata i nee izgledati dobro; pri povlaenju kutnog kvadratia slika se moe izobliiti, ovisno o smjeru

povlaenja;

ako pri povlaenju kutnog kvadratia drite tipku Shift, omjer visine i irineobjekta bit e sauvan, pa nee doi do izoblienja.

4.4.4 Brisanje teksta, slike i crtea

Brisanje svih objekata (tekst, slika, crte) provodi se na isti nain. Potrebno je prvooznaiti objekt, a zatim pritisnuti tipku Delete na tipkovnici.


Slika 68: Promjena veliine slike

Jeste li znali...

Oznaite li vie objekata odjednom, moete im promijeniti veliinu odjednom itako utedjeti vrijeme izrade prezentacije. Najjednostavnije je koristiti metoduoznaavanja (selektiranja), pri emu treba povui pravokutnik oko eljenihobjekata pritiskom i povlaenjem lijevom tipkom mia.

4.5 esta pitanja

Kako u prezentaciju dodati poveznicu na web stranicu?

Ako adresa web stranice poinje s kraticom protokola (http://, na primjer) ili slovimawww, poveznica e biti automatski oznaena nakon prelaska u novi red. Runododavanje je mogue putem Ubaci (Insert ) Hiperveza (Link).Kako za znakove prije natuknica odabrati vlastite sliice?

Posebne prilagodbe natuknica nalaze se u dijalokom prozoru:

Oblik (Format ) Grafike oznake i numeriranje (Bullets and numbering ) Prilagodi(Customize).

Ovdje je mogue definirati svaku razinu oznaka posebno. Za odabir vlastitih sliica izpadajueg izbornika Numeriranje odaberite Grafike te pronaite eljenu sliicu.

Gdje pronai lijepe slike za dodavanje u prezentaciju?

Evo nekoliko prijedloga:

Besplatne:

http://www.morguefile.com/ http://www.sxc.hu/

Komercijalne:

http://www.istockphoto.com/ http://www.stockxpert.com/

Pri svakom koritenju obratite panju na autorska prava! Preuzimanje slika "sInterneta", s tuih web stranica bez dozvole autora esto predstavlja povreduautorskih prava. U nekim je sluajevima potrebno navesti ime autora. Neke slikemogu biti besplatne samo za nekomercijalnu uporabu.

Kako nauiti izraivati lijepe prezentacije?

Ukratko, koritenjem vlastitog i tueg iskustva. Na webu je mogue pronai razliitestranice koje se bave ovom problematikom, a postoji i nekoliko zanimljivih blogovaposveenih dizajnu prezentacija, poput:

http://www.presentationzen.com/ http://blog.guykawasaki.com/


4.6 Zadaci za vjebu

1. Na slajdu izgleda "Tekst, naslov", dodajte sljedei tekst: Naslov: Prednosti otvorenog koda Tekst:

uvid u kod promjena i prilagodba koda

besplatno koritenje2. Prijeite u pogled Kontura. Ispod zadnje natuknice dodajte novu natuknicu:

Podrka zajednice.

3. Vratite se u uobiajeni pogled. U glavnom slajdu podebljajte sve naslove uprezentaciji, promijenite boju slova naslova u crveno i dodajte naslovu efektsjenanja.

4. U glavnom slajdu promijenite oblik grafikih oznaka natuknica u oblikcrvenih kuglica.

5. Napravite jo jedan slajd izgleda Naziv, tekst. Umnoite ve napisani tekst sprijanjeg slajda.

6. Na novoizraenom slajdu, natuknicu "Podrka zajednice" poravnajte udesno.

7. Na slajd dodajte jednu sliku sa svog raunala.

8. Premjestite sliku na naslovni slajd.

9. Promi