operativni menadžment u proizvodnji

8/10/2019 Operativni Menadment u Proizvodnji

1/16

UVOD

Potreba za upravljanjem postoji u svim organizacijama u kojima postoje ljudi i resursi i u

kojima je u odreenom roku potrebno ostvariti rezultat. U svojoj sutini menadment predstavljaupravljanje ljudima, resursima i procesima, pa je neophodan u organizacijama svih oblika, vrsta i

veliina. Tako postoji menadment vladinih institucija i nevladinih organizacija, menadment

proitnih i neproitnih organizacija i menadment u privredi, zdravstvu, obrazovanju, sportu i u

drugim oblastima. U kontekstu upravljanja speciinim situacijama i kategorijama, postoji krizni

menadment, projekt menadment, marketing menadment, inansijsk imenadment, menadment

promjena, menadment kvaliteta, operativni menadment i mnogi drugi.

!perativni menadment osigurava transormaciju strategijskih dugoronih planova u operativne

planove " akcije. Temeljni nositelji operativnih aktivnosti su menaderi koji se nalaze na niem ili

srednjem nivou, ovisno o obliku organizacije preduze#a i njegove veliine. !perativni menadment

je prilino sloen proces koordinacije i usmjeravanja operativnih aktivnosti." a da bi uspio operativni

menadment mora osigurati strukturu i potreban kvalitet resursa, i te resurse treba usmjeriti prema

eljenom cilju," ti resursi su proizvodi i usluge pa je zadatak operativnog menadmenta da upravo njih

usmjeri prema eljenom cilju.$

% kako #e to uspjeti&" tako to #e u realizaciji operativnog menadmenta deinirati

operativne ciljeve i strategije," a ove ciljeve i strategije treba deinirati za pojedine poslovne unkcije

'proizvodnju, nabavu, prodaju itd.( te za radne operacije i radne zadatke.)im se ciljevi rasporeuju

po poslovnim unkcijama i u proces neposredne proizvodnje 'bilo proizvoda ili usluga( to znai da

su ciljevi i rezultati mjerljivi, a" upravo mjerljivost operativnih rezultata temeljno je obiljeje

operativnog menadmenta..

$*raker P.,+ oj pogled na menadment+ , %dies, -ovi ad, /001. godina

$


2/16

1. OPERATIVNI MENADMENT

!perativni menadment je proces sistematske direktive i kontrole operacija u kojima se

nabavljeni inputi transormiu u gotove proizvode, dobra i usluge. !perativni menadment ukljuujetakve aktivnosti, kao sto su nabavka, kontrola zaliha, kontrola kvaliteta nabavljenih materijala i

odravanj.!perativni menadment obuhvata upravljanje transormacionim procesima u materijalnoj

proizvodnji i u proizvodnji usluga,na eikasan nain. !perativni menadment obuhvata kako

upravljanje trans. procesima materijalne proizvodnje tako i trans. procesima industrije usluga. /

2ad operativnog menadera uslovljen je ne samo potrebom da se zna koliko je potrebno materijala

za odvijanje procesa proizvodnje, ve# i kad treba da se materijal porui, odnosno nabavi od

dobavljaa. 3oriste se dva osnovna metoda za odredjivanje kad treba da se materijal porui4 metod

iksiranih koliina i metod iksiranih perioda. Primjena jednog ili drugog metoda zavisi od vie

okolnosti, ali pre svega od trisnih uslova, od mogu#nosti da se na tristu nadju potrebni materijali.

5a praksu je najjednostavniji sistem kontrole zaliha primjenom %67 metode. Treba napomenuti da

ova metoda upravljanja zalihama zasniva se na vredno#u pojedinih materijala koji se koriste u

proizvodnom procesu preduze#a. 3od velikog broja preduze#a mali je broj materijala koji ulaze u

grupu %, ali je najve#a njihova vrijednost u ukupnim zalihama. aterijali koji ulaze u grupu 6 imaju

relativno malu vrijednost, a materijali koji ulaze u grupu 7 vrlo malu vrijednost zaliha.

Prije ulaska materijala u proces proizvodnje i njegovog skladitenja, neophodno je da se izvri

kontrola njegovog kvaliteta i koliine. 3ad se izvri kontrola nabavljenog materijala sainjava se

zapisnik i tek tada materijal moe da bude primljen, skladiten i evidentiran kao zaliha. %ko

komisija za kontrolu kvaliteta konstatuje da nabavljeni materijal nije po svom kvalitetu u skladu sa

odredbama ugovora, onda se materijal privremeno odlae i sainjava odgovaraju#a reklamacija, ciji

je cilj da prinudi dobavljaa da postupi u svemu u skladu sa odredbama ugovora. enadment

preduze#a moe da postupi na tri naina4 da izvri povra#aj nabavljenih materijala, da trai

otklanjanje utvrdjenih nedostataka na licu mesta, ukoliko je moguce, i da prihvati materijale,

ukoliko nedostaci nisu takve prirode da #e da ometaju tok proizvodnje i da utiu standardan kvalitet

proizvoda, uz odredjene kolekcije u cijeni.

/6ijeli# 5., ilanovi# 6.,8Proizvodni i usluni menadment8, 9isoka kola za primijenjene i pravne nauke :Prometej8,6anjaluka, /0$/.godina.

/


3/16

2. SUTINA I ZNAAJ OPERATIVNOG MENADMENTA

;ta obuhvata operativni menadment& !buhvata brojne i razliite zadatke to ih strategijski

menadment dodjeljuje niim nivoima menadmenta, a s ciljem da se osigura realizacija

strategijskih ciljeva. 5bog toga je operativni menadment usmjeren na poslove opte koordinacije i na

upravljanje operativnim unkcijama u preduze#u. % da bi to uspio operativni menadment4 planira, organizira i

kontrolira.;ta planira, organizira i kontrolira& !dnos ulaganja i rezultata u okviru unkcionalnih i

organizacijskih cjelina," da bi ti rezultati bili povoljni operativni menadment mora donositi odluke

o optimalnoj strukturi koritenja rada, sredstava rada i predmeta rada te njihovoj transormaciji u

procesu rada u gotove proizvode i usluge. 3ako to mogu uspjeno obaviti& Tako to, najprije, moraju

poznavati strukturu, sadraj poslova, oblik organizacije rada i principe rada s ljudima. !perativni

menaderi, dakle, odgovorni su za realizaciju proizvodnje i pruanje usluga. 3ao i u svakomsloenom i odgovornom poslu, tako i za eikasno unkcioniranje operativnog menadmenta treba4

deinisati operativne ciljeve, deinisati ograniavaju#e uzronike u realizaciji ciljeva,

utvrditi standarde za mjerenje operativnih rezultata, deinisati strukturu i sadraj radnih

zadataka,deinisati oblik akcije 'treba li pomo# drugih(, deinisati sistem pohvala i nagrada,

deinisati odnose rukovoditelja i podreenih i deinisati sistem kontrole operativnih rezultata. 3ada

sve prednje deinie, operativni menadment ukljuuje u akciju4 operativnu politiku, operativne

ciljeve i operativne strategije.

Operativnapolitikaje skup mjera za osiguranje potrebnih resursa 'rad, sredstva rada, predmeti rada(

i njihovo optimalno koritenje, tako se operativna politika opredjeljuje za kadrove, materijal,

kvalitetu i sl. Tako se operativnom politikom moe, npr., insistirati na pove#anju kvaliikacije

radnika, pojaanoj kontroli kvalitete i sl. 5ato operativni menadment mora ostvariti optimalne radne uvjete,

prona#i najeikasniji sistem rukovoenja ali i motivaciju za radno angaovanje radnika.

Operativni ciljevi su kvantitativni i kvalitativni rezultati koji se oekuju od operativnog menadmenta..

Temeljni operativni ciljevi su4 optimalno koritenje kapaciteta, zadovoljavanje potreba potroaa,

pove#anje proizvodnje rada i maksimalna dobit 'proit(. % to znai da se operativni menadment zalae za

realno deinisanje kratkoronih ciljeva kao temelja eikasnosti operativnog menadmenta." naglaeno je da dugorone

ciljeve deinira strategijski menadment.

Operativne strategije predstavljaju oblike ostvarenja operativnih ciljeva, a to je sposobnost

operativnog menadera da usmjeri raspoloive resurse prema operativnim ciljevima.

1


4/16

Operativni menadmentostvaruje se na srednjem ili operativnom nivou ili na niem ili linijskom nivou

hijerarhijske ljestvice.

Funkcionalni ili srednji nivo menadmenta transormie dugorone strategijske planove u skup

kratkoronih operativnih planova. !vaj, srednji nivo menadmenta su menaderi sektora, slubi,

odjeljenja itd. rednji nivo menadmenta upravlja ovim unkcijama 4 nabavom,proizvodnjom, marketingom, kadrovima, inancijama, razvojem, istraivanjem, inormiranjem itd.

Upravljanje navedenim unkcijama vrlo je sloen posao. !n zahtijeva4 organizacijske i kreativne

sposobnosti menadera. 5ato& 5ato jer svaku unkciju treba4 planirati,organizovati, i kontrolisati.

Nii ili linijski nivooperativnog menadmenta ostvaruje se na radnim mjestima i radnim operacijama,

na ovom nivou vodi se rauna o ekonomiji troenja 'sirovina, energije, opreme, radnika i sl.(, a radno

mjesto je najznaajniji element radnog procesa. 5ato je eikasna organizacija radnih mjesta temeljni

zadatak operativnog menadmenta na ovom nivou.. % radno mjesto ine4 radnici, oprema, sirovine i zbir

radnih zadataka. !rganizacija radnih mjesta zavisi o tehnologiji posla, strunosti radnika

'izvritelja(, oblika organizacije rada i radnih uvjeta.. 3ako se u okviru radnog mjesta obavljaju i radne

operacije to je organizacija radnog mjesta i mjerilo organizacije cijelog preduze#a.!rganizacija

radnog mjesta treba osigurati optimalno koritenje rada, sredstava i predmeta rada. Otvoreni oblik je

takav oblik organizacije radnog mjesta u kojem se javljaju nepotrebni gubici radnog vremena, a koji nastaju zbog

loe pripreme 'materijala, dokumentacije i sl.( u ovakvom obliku radnik sam obavlja dio poslova

pripreme, sam ide po dokumentaciju, materijal, dijelove ili ostali materijal. 5bog svega toga radnik

esto komunicira s pretpostavljenim, a to, nepotrebno, optere#uje obojicu. !vo je lo oblikorganizacije radnog mjesta.1

Zatvorenioblik organizacije radnog mjesta je takav oblik u kojem su nepotrebni prekidi u radu

svedeni na minimum, ovdje je priprema dobro obavljena, radnik ne prekida rad da bi obavio pripremu izvan svoga

radnoga mjesta, ovo radno mjesto je potpuno opremljeno svime to je potrebno za proces rada i

radnici nemaju potrebu da se kre#u van radnog mjesta..

Stabiliziranioblik organizacije radnog mjesta predstavlja takvo radno mjesto koje je organizirano na

najracionalniji nain, zbog toga ovaj oblik organizacije radnog mjesta osigurava masovnu i visokoserijsku

proizvodnju bilo proizvoda bilo usluga. U organizaciji ovog radnog mjesta koriste se savremene

metode i principi prouavanja i mjerenja rada..

3. KONTROLA PROIZVODNOG TOKA

1T u i # * . ,< a n k o v i # = . , , ; i p r a g i # . , + trategijski i operativni menadment , >da, 6anjaluka,

/00?. =odina@

A


5/16

3ontrola je znaajan element u procesu upravljanja proizvodnjom i nabavkom. 3ontrola

proizvodnog toka, svih operacija, omogu#ava menaderu proizvodnje da blagovremeno otklanja

odstupanja i zastoje i da dobije proizvod traenih kvaliteta B unkcionalnih i eksternih. U procesu

upravljanja nabavkom kontrola zapoinje da deluje od aze izbora dobavljaa, slanja porubine,

ugovaranja, isporuivanja, trransporta. U procesu obezbedjenja proizvodnje potrebnim materijalima

i dijelovima znaajnu ulogu ima i kontrola zaliha. Poznato je da nedostatak materijala dovodi do

prekida proizvodnje i teko#a u izvravanju preuzetih obaveza u odnosu na kupce. Prekomjerne

koliine nabavljenih materijala dovode do zamrzavanja obrtnih srestava, pla#anja kamata i dodatnih

trokova skladitenja i uvanja. U procesu upravljanja zalihama treba donijeti odluku o tome koliko

pojedinih materijala i sirovina treba naruiti. obzirom na trokove naruivanja, prevoza i

upravljanje zalihama, uobiajeno je nastojanje da se potrebni materijali nabavljaju u ve#im lotovimaili serijama. !ptimalan broj jedinica za naruivanje odreren je takom gde su trokovi porudbine

jednaki trokovima zaliha, odnosno gdje su ukupni trokovi minimalni.

Cormula za odreivanje operativne koliine od dobavljaa je4

>!D E , gde je4

* B stvarna potreba za kori#enjem zaliha,

! B trokovi narudbine i

7 B trokovi zaliha.

eutim , rad operativnog menadera uslovljen je ne samo potrebom da se zna koliko je

potrebno materijala za odvijanje procesa proizvodnje, ve# i kad treba da se materijal porui,

odnosno nabavi od dobavljaa. U sluaju netaice materijala, skoka cijene i raznih pekulacija,

operativni menadm. nije u stanju da potuje odreene ekonomske principe, ve# po svaku cijenu

nastoji da doe do potrebnih materijala, kako se ne bi ugrozio kontinuitet proizvodnje. U takvim

okolnostima princip nabavke i kontrole zaliha imaju relativni znaaj i ustupanju mesto pragmatizmui nastojanju da se obezbijedi odravanje proizvodnje i trina konkurentnost. Prije ulaska materijala

u proces proizvodnje i njegovog skladitenja, neophodno je da se izvrsi kontrola njegovog kvaliteta i

koliine. 3valitet nabavljanih materijala mora da bude u skladu sa navedenim kvalitetima u

porudbini, odnosno ugovoru o nabavci.

F


6/16

enadment preduze#a moe da postupi na tri naina4 da izvri povra#aj nabavljenih materijala, da

trai otklanjanje utvrenih nedostataka na licu mjesta, ukoliko je mogu#e i da prihvati materijale,

ukoliko nedostaci nisu takve prirode da #e da ometaju tok proizvodnje i da utiu na stardandan

kvalitet proizvoda, uz odreene korekcije u cijeni.

!perativni menadment je primarno orijentisan na dobijanje kvalitetnog proizvoda ili usluge,

u skladu sa speciikacijama, odnosno standardima. !tuda, nastoje da u proizvod ugrauju kvalitetne

materijale i dijelove. U operativnom menadmentu sve vie mjesta zauzima razvoj just in time '


7/16

dobijanje potrebnih podataka o mjestima na kojima dolazi do odstupanja od deinisanog kvaliteta

i uzrocima odstupanja kako bi se preduzele mjere za njihovo otklanjanje.

>ikasna kontrola kvaliteta proizvoda podrazumijeva da su nalazi4 nedvosmisleni, blagovremeni i

da sadre jasnu dispoziciju o tome kako treba postupati sa nekvalitetnim dijelovima i proizvodima.

3valitet proizvoda je skup njegovih svojstava koja su odreena unkcionalnim karakteristikama'oblik, dimenzije boje, vrsto#a(, estetskim i statusnim obelejima.etode ispitivanja navedenih

svojstava su4 metode individualnog ispitivanja pojedinih proizvoda ili statistike metode.

Gndividualne metode kontrole kvaliteta zasnivaju se na uporeivanju odgovaraju#ih karakteristika

proizvoda sa njegovim konstrukcionim zahtevima sa njegovim karakteristikama koje su deinisane

prilikom konstruisanja proizvoda. etode tehnike kontrole kvaliteta proizvoda uslovljene su

vrstom delatnosti, tipom proizvodnje karakterom tehnoloko B tehnikog postupka.A

U praksi se, naje#e koriste slede#e metode4

kontrola kljunih operacija vri se u toku i na zavretku rada,

retrospektivna kontrola primenjuje se kod tehnikih osjetljivih dijelova ili proizvoda,

kontrola prije montae vri se u izvjesnim sluajevima da bi se provjerilo da li dijelovi po svojim

kvalitetima odgovaraju konstrukcionim zahtjevima,

unkcionalna kontrola primjenjuje se kod osejtljivih dijelova radi utvrivanja unkc.ispravnosti,

zavrna kontrola prestavlja kompletnu kontrolu proizvoda.tatika kontrola ukljuuje provjeru procesa, materijala, proizvoda i usluga da bi se

osiguralo da odgovaraju deinisanim standardima. tatikom kontrolom se deiniu granice preko

kojih ne mogu da idu odstupanja u kvalitetu dobijenih proizvoda. tatika kontrola kvaliteta

proizvoda primjenjuje se kod preduze#a koja proizvode veliki broj dijelova, odnosno proizvoda i

gdje se neisplati kontrolisanje svakog primjerka. Prednost ove kontrole su u tome to se njome

smanjuju trokovi kontrole, jer se konntroliu odreeni uzroci i to ona pokazuje da li su

usklaeni standardi i tolerancije sa odgovaraju#im procesima rada. 3ontrola kvaliteta prestavlja onu

unkciju menadmenta koja omogu#ava da se konstatuje da li su svi predhodni poslovi uspjeno

ostvareni i ta treba mijenjati u budu#nosti. !tuda menadment primjenjuje organizaciju i tehniku

A*raker P.,+ oj pogled na menadment+ , %dies, -ovi ad, /001. godina

?


8/16

kontrole koja najvie odgovara datim uslovima4 tipu proizvodnje i karakteru proizvoda i tehniko

tehnolokih procesa.

4. ISHOD RAZVOJA OPERATIVNOG MENADMENTA U PROIZVODNJI

Praktina teorija proizvodnje : specijalizacija aktivnosti i znanja uporedo s porastom ekonomski

eikasne veliine preduze#a4

" razvoj novih oblika pogonske energije te mogu#nosti irenja razmjera proizvodnje, razvoj

postupaka prerade i obrade materijala," organizacija za uspostavljanje ekonomija razmjera," organizacija za sistemsko uvoenje proizvodnih tehnolokih i organizacijskih unapreenja

'studij rada, unkc. analiza vrijednosti, projektovanje proizvoda i proizvodnih postrojenja...(" specijalizacija prate#ih tehnikih i administrativnih poslova 'naruivanje mat@ voenje

zaliha, odravanje opreme i postrojenja, operativno planiranje, obraun proizvodnje...(" inormatizacija prate#ih tehnikih i administrativnih poslova 'kasnije integracija(

Znanstvena teorija proizvodnje : razvoj tehnikih znanosti@ razvoj sistema znanja o organizaciji

'managementu( proizvodnog poslovnog podruja@ operacijska istraivanja, ekonomika proizvodnje.

Poticaji novog vala zanimanja za pom4

" ubrzan 5T razvoj 'nove tehnologije, konvergencija tehnologija, ubrzana distribucija i

komercijalizacija znanja(

" tercijarizacija gospodarstva" globalizacija" rascjepkanost trita i premjene preerencija potroaa" zahtjevi za pove#anom leksibilnosti poslovanja" alternativni modeli organizacije proizvodnje

konomska teorija proizvodnje:E model odluivanja poduze#a u uvjetima savrenog ili monopolskog trita@ tumaenje ek. razmjera

Prob!"#$

$. visok stupanj apstrakcije neprimjeren rjeavanju svakidanjih operativnih problema

/. prvenstvena namjena protumaiti djelovanje trinog mehanizmaPr#%&o'%(%)*!$

$. pojam proizvodnoh aktora, pojam izdanosti 'koe. 3onverzije(

/. input B output modeli

1. pojam supstitucije i krivulja supstitucije jednog proizvodnog aktora drugim .

I


9/16

R%+(o* POM , %

" !ndustrijska revolucija'$?00"$J00( novi pogonski mehanizmi4 mehanizacija@" Znanstveno upravljanje '$J$0"$JH0( B principi znanstvenog upravljanja, studij vremena,

analiza radnih metoda 'T%(, standardizacija, planiranje, kontrola@" "eorija me#uljudski$ odnosa'$J10"$J?0"e(" humano oblikovanje radnih mjesta, selekcija i

obuka radnika, sistemi poticaja 'motivacija(@" Operacijska istraivanja '$JF0"e nadalje(" matematika analiza i modeliranje problema,

optimizacija zaliha, optimizacija redosljeda operacija 'serijska proizvodnja(@" !n%ormatizacija &$JI0"e nadalje(" K za planiranje zaliha 'CP(, K za preraspored

optere#enja kapaciteta, >2P sistemi@" 'P ssistemi" tiha revolucija kroz dodavanje i prilagoavanje K" osobito razvoj uslunih

djelatnosti koje usljed veliine poslovnih sistema obrauju ogromne koliine

standardiziranih podataka, procjena je da se u svijetu /000"e godine uloilo $00 mld. U* u

>2P sisteme, od ega cca $0 do /0 L vrijednost samog K 'licenci(

T%b#-% 1. R%+ob*! )%/o) 0#Sr%!*% M!o! # 5r!5(%Proizvodno unkcijsko podruje

jo kra#i ivotni ciklusimodularni dizajn multitehnologija

integriranje proizvoda i usluga intenzivnija specijalizacija, ali

uz mreno povezivanje

" umreavanje poduze#a polaze#i odprocesa

" e"business 'internetsko poslovanje( uinalnoj prodaji ali i u nabavi,

ukljuivo poslovnih usluga" daljnja integracija komunikacijskih

procesa" >2P sistemi za planiranje i

organizaciju operativnog poslovanja 72 7 PM

" konvergencija stratekog ioperativnog planiranja

Trino unkcijsko podruje

" clusterizacija B mark. reg. brandovaiNili brandova poslovnih grupacija

" personalizirani marketing

()')("N! P*(N +plan resursa temeljan na koliinama koje se, rukovode#i se potranjom,namjeravaju proizvesti u nekom vremenskon razdoblju 'godini, tromjeseju...(

J


10/16

"',!NS-! P*(N" plan alokacije resursa 'kapaciteta( unutar zadanog vremenskog okvira kako bi

se na najbolji nain ostvarili raznorodni ciljevi proizvodnje4

$. eikasnost 'Evisoka iskoritenost kapaciteta(

/. niska razina zaliha1. kvaliteta uslugeNproizvoda sa stanovita kupaca

5a linijske procese, dio terminiranje zadan 'rijeen( ve# prilikom deiniranja tehnologije.

Problem terminiranja ne postoji kad se na jednoj proizvodnoj liniji izrauje samo jedan proizvod,

ve# nastaje onda kada je potrebno vremenski uskladiti vie paralelnih ili uzastopnih procesa u sliaju

kad postoje e#e varijacije u asortimanu i veliini serija, odnosno, kada se na istim proiz. linijama

proizvodi vie proizvoda. EO potrebna alokacija linijskog kapaciteta na vie razliitih proizvoda.

POS".P(- :$. izraunati potrebnu veliinu serije 'konliktni zahtjev4 minimalni trokovi, vrijeme zamjene

alata(

/. odrediti vrijeme, redosljed izrade svakog pojedinog proizvoda 'pod pretpostavkom da se svi

djelovi proizvoda proizvode za zalihe prioritet ima onaj proizvod za kojeg je dranje zaliha

najskuplje...(

1. izraunati vrijeme isteka zalihe za svaki proizvod 'proizvodi s najmanjim vremenom isteka

zaliha dolaze prvi na red(

5a diskontinuirane procese, terminiranje je sloenije, osobito odreivanje redosljeda poslova .

3oritene tehnike4

$. koncentriranje na vremenski redosljed " gantovi dijagrami '$J$?(,

/. tehnike mrenog planiranja B kompromisne odluke o minimiziranju vremena i trokova,

1. 2P sistemi B sloeniji 'kompjutorizirani( sistemi planiranja optimalnih razina zaliha i

optimalnog iskoritenja kapaciteta 'naglasak na tokovima materijala4 $. sastavnice, /.

vremena protoka, 1. stanje zaliha(

6. EKONOMIKA POSTROJENJA 7KAPA8ITETA9

$0


11/16

POS"'O/N/( : strojevi i ureaji alati i naprave

-(P(0!""! E proizvodna sposobnost, uinak mogu# u jedinici vremena ili uinak po

jedinici ulaganja

-ONO,!-( POS"'O/N/(racionalno koritenjezavisi o obiljejima postrojenja, odnosno o

tipu industrijske proizvodnje koji

12 predodre#uju inpute

" ograniavaju elastinost u primjene razliitih materijala@

" odreuju zahtjeve u pogledu strunosti razliitih materijala@

" odreuju stupanj meuzavisnosti proizvodnih operacija i radnih mjesta.

32 predodre#uju svojstva proizvoda

" razinu kvalitete koji je mogu#e dosti#i realnim zalaganjem 'ulaganjem(@

" mogu#nost inoviranja na postoje#im tipovima proizvoda@" uestalost promjene asortimana@

" mogu#nost personalizacije proizvoda@

" leksibilnost u pogledu veliine serija 'relativne gubitke zbog odstupanja od

optimalne"maksimalne razine iskoritenja kapaciteta(.

42 predodre#uju razini i strukturu cijene kori5tenja

" udio direktnih i indirektnih trokova.

62 predodre#uju ukupnu organizaciju operat2 poslovanja, organizaciju aktivnosti podrke" skladite@

" UT@

" isteme planiranja i nadzora.

S7!, N(78N!, B predodreuje se konkurentska sposobnost preduze#a. Poevi od

leksibilnosti u rokovima isporuka, preko leksibilnosti dizajna i izvedbe sve do otpornosti

preduze#a na ve#e i manje trine okove kroz privremeno ograniavanje proizvedenih koliina ili

kroz prelaz na druge i drugaije proizvode u razdobljima krize. Podjednako znaajne za leksibilnost

postrojenja jesu i mogu#nosti nadogradnje uz relativno nia dodatna ulaganja.

OP9! "'N8B neovisno o tipu ind. proizvodnje B sve vie stupanj automatizacije, robotizacije,

kompjutersko integriranje inormacijskih resursa, koji zajedno djeluju na nain da kontinuirano

podiu leksibilnost proizvodnih sistema.

(utomatizacijaB sposobnost da bez ljudske intervencije prelazi iz stanja u stanje.$$


12/16

'obotizacijaB upotreba programabilnih mehanikih ureaja koji zamjenjuju ljudski rad 'strojeva za

manipuliranje, uzimanje ili odlaganje, obradu i slino(.

istem planiranja i upravljanja4

3ompjuterski podrano projektiranje '7%*(@

3ompjuterski podrano tehnoloko planiranje '7%P(@3ompjuterski podrano izvrenja '7%(@

3ompjuterski podrano osiguranje kvalitete '7%D(@

3ompjuterski podrano kancelarijsko poslovanje '7%!(.

6.1. U;r%(*%)*! ;o5ro*!)*#"%

Pozicioniranje poslovnog sistema jedna je od temeljnih odluka koje, izmeu ostalog, deinira4

$. tip proizvodnog sistema

/. izbor opreme i postrojenja

1. organizaciju teku#eg unkcioniranje proizvodnog sistema

Temeljni zahtjev ekonomike postrojenje B maksimalna popunjenost kapaciteta odnosno tzv.

djelotvornost protoka F

*P E L ukupnog vremena angairanog u poslu Nukupno vrijeme proizvodnje

Teoretski postoje dva osnovna tipa proizvodnog sistema4

$. proizvodno orijentirani sistemi

/. procesno orijentirani sistemi

2azlike u stupnju leksibilnosti, stupnju okusiranja, stupnju vertikalne integracijeQ '(

!biljeja linijskog tijeka proizvodnje4

$. zadaci usko povezani

/. izbalansirati kapacitet

1. naglasak na poetnoj i zavrnoj kontroli

A. maksimalni stupanj specijalizacije opremeF. leksibilnost mogu#a na tetu eikasnosti

!biljeja radionikog tipa proizvodnje4

FT u i # * . ,< a n k o v i # = . , , ; i p r a g i # . , + trategijski i operativni menadment , >da, 6anjaluka,

/00?. =odina@

$/


13/16

$. diskontinuirani proces B isprekidan tijek proizvodnje 'vrijeme ekanja kod pojedinih strojeva

dugoR(

/. tijek proizvodnje deiniran za svaku pojedinanu seriju N proizvod

1. grupni raspored opreme

A. rizik trinih promjena manje izraen ali umanjena i djelotvornost

Sibridni sistemikao pokuaji istovremenog pove#anja eikasnosti i leksibilnosti 'CP(4

9ezano uz pozicioniranje4 T B %T! B T! B >T!. 9ezano uz prostorni razmjetaj4 modularna

organizacija 'takoer se koristi izraz cellular, =T B grupna tehnologija..(%lternativni rasporedi

opreme4 U B sistem, raspored u trokut..CP obino danas u ve#oj mjeri koriste automatizaciju,

raunalnu kontrolu strojnih operacija, kompjuterski upravljane sisteme usmjerav anja dijelova i

transporta. Tehnike za organizaciju tijeka procesa, tehnike za prikaz i modeliranje4

" analize toka materijala 'plan montae za bicikl(" dijagrami tijeka procesa 'F simbola(

" prostorni raspored 'laout(

" analize toka inormacija

6.2. Ob#/o(%)*! ;ro-!5%

Proizvodni proces4 slijed aktivnosti kroz koje nastaje proizvod ili usluga

ogu#e deinisati i kao proces transormacije inputa u speciini output, odnosno niz tokova

materijala, energije i inormacija kroz proizvodni sistem.

U uem smislu proizvodni proces shva#amo kao tokove materijala.

Tehnoloki proces4 proces dobivanja materije, pretvorbe i preoblikovanja materijala.

Tehnoloki proces je dio proizvodnog procesa.

Tehnoloki proces obuhvata metode reda na radnom mjestu i reime rada.vaki se tehnoloki proces moe dijeliti na manje cjeline prema hijerarhijskim iNili vremenskom

slijedu.

Teko se tehnoloki proces sastoji od radnih procesa, koji se dalje dijele na postupke operacije,

zahvate 'najmanja jedinica tehnolokog procesa( i pokrete.

$1


14/16

3od preraivake industrije esto se tehnoloki proces dijeli i na proces 'postupke izrade i proces

postupke sklapanja(.!dabir oblika proizvodnog procesa jedna je od temeljnih odluka koja #e utjecati

na organizaciju i eikasnost proizvodnje.

-riteriji izbora procesa4 Trini uvjeti, potrebe za kapitalom ,raspoloiva radna snaga,raspoloivost sirovina, raspoloive 'ukljuuju#i alternativne( tehnologije.

Strate5ki vana odluka koja dugorono predodre#uje4 strukturu trokova, razinu kvalitete,brzinuisporuke i leksibilnost 'promjene u asortimanu i svojstvima proizvoda(.

!zbor i oblikovanje procesa odrazit ;e s na operativnu e%ikasnost predodre#uju;i: izbor tehnologije ,politiku kapaciteta 'sistemi planiranja proizvodnje(, politiku zaliha 'sistemi zavisnih i nezavisnih

zaliha( i organizaciju rada 'studij rada( .

6.3. A)%#+% o/% ;ro-!5%

$. *einisanje sistema B preduvjet za analizu toka procesa " izolacija sistema za potrebe

istraivanja, odnosno identiikacija4 granica, output, inputa, izvora 'inputa(, korisnika

'outputa(,tijeka 'tijekova( procesa, montani crtei, montani planovi,opisi postupaka i

dijagram toka procesa.

/. %naliza sistema B generiranje i testiranje alternativa 4 identiiciranje kritinih taaka,

primjena kvalitativnih i kvantitativnih tehnika generiranja rjeenja 'npr. brainstorming( i

primjena kvalitativnih i kvantitativnih tehnika analize 'scenariji, simulacije, prorauniQ(

1. !blikovanje procesa B uravnoteenje rjeenja prema mogu#nostima 'danim ogranienjima( i

prema posebnostima elemenata sistema 'iz toke jedan(.

Ogranienja: zgrade, iksna lokacija, odje#a, organizacijska rjeenja u smislu rasporeda poslova po

slubama, tehnoloke veze i odnosi, varijabilnost poslova, asortimana, vremena trajanja operacija

i psihosocioloki aktori.


15/16

!perativni menadment je proces sistematske direktive i kontrole operacija u kojima se

nabavljeni inputi transormiu u gotove proizvode, dobra i usluge. !perativni menadment ukljuuje

takve aktivnosti, kao sto su nabavka, kontrola zaliha, kontrola kvaliteta nabavljenih materijala iodravanj.!perativni menadment obuhvata upravljanje transormacionim procesima u materijalnoj

proizvodnji i u proizvodnji usluga,na eikasan nain. !perativni menadment obuhvata kako

upravljanje trans. procesima materijalne proizvodnje tako i trans. procesima industrije usluga. 2ad

operativnog menadera uslovljen je ne samo potrebom da se zna koliko je potrebno materijala za

odvijanje procesa proizvodnje, ve# i kad treba da se materijal porui, odnosno nabavi od dobavljaa.

3oriste se dva osnovna metoda za odredjivanje kad treba da se materijal porui4 metod iksiranih

koliina i metod iksiranih perioda.

3ontrola je znaajan element u procesu upravljanja proizvodnjom i nabavkom. 3ontrola

proizvodnog toka, svih operacija, omogu#ava menaderu proizvodnje da blagovremeno otklanja

odstupanja i zastoje i da dobije proizvod traenih kvaliteta B unkcionalnih i eksternih. >ikasna

kontrola kvaliteta proizvoda podrazumijeva da su nalazi4 nedvosmisleni, blagovremeni i da sadre

jasnu dispoziciju o tome kako treba postupati sa nekvalitetnim dijelovima i proizvodima.

U procesu upravljanja nabavkom kontrola zapoinje da deluje od aze izbora dobavljaa, slanja

porubine, ugovaranja, isporuivanja, trransporta. !perativni menadment je primarno orijentisan

na dobijanje kvalitetnog proizvoda ili usluge, u skladu sa speciikacijama, odnosno standardima.!tuda, nastoje da u proizvod ugrauju kvalitetne materijale i dijelove.

!perativni menadment obuhvata brojne i razliite zadatke to ih strategijski menadment

dodjeljuje niim nivoima menadmenta, a s ciljem da se osigura realizacija strategijskih ciljeva.

5bog toga je operativni menadment usmjeren na poslove opte koordinacije i na upravljanje operativnim

unkcijama u preduze#u. % da bi to uspio operativni menadment4 planira, organizira i kontrolira.

=. LITERATURA

$F


16/16

$. %dies G.,+Upravljanje ivotnim ciklusima preduze#a+, %dies, -ovi ad, /00A.godina@

/. 6ijeli# 5., ilanovi# 6.,8Proizvodni i usluni menadment8, 9isoka kola za primijenjene i

pravne nauke :Prometej8, 6anjaluka, /0$/.godina.1. *raker P.,+ oj pogled na menadment+ , %dies, -ovi ad, /001. godinaA. T u i# * . , da, 6anjaluka, /00?. =odina@

$H

operativni menadžment u proizvodnji

Documents