opĆine biljebilje.hr/savjetovanje_javnost/plan_go_opcine_bilje_2018-2023.pdf · plan gospodarenja...

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

OPĆINE BILJE

ZA RAZDOBLJE 2018. - 2023. GODINE

Nacrt

Sisak, prosinac 2017.

NARUČITELJ: Općina Bilje

Kralja Zvonimira 1B

31327 Bilje

Osječko-baranjska županija

IZRAĐIVAČ

ZAGREBINSPEKT D.O.O.

Draškovićeva 29

10 000 Zagreb

VRSTA PROJEKTA:

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

NAZIV ZAHVATA: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE BILJE

ZA RAZDOBLJE 2018.-2023.

VODITELJ IZRADE

IZRAĐIVAČI:

Marija Deanović, dipl.kem.ing

Marija Deanović, dipl.kem.ing.

Ena Stanušić, mag. oecol.

Darko Dujlović, dipl.ing.agr.

MJESTO I DATUM: Sisak, prosinac 2017.

Korištene kratice:

CGO Centri za gospodarenje otpadom

CS Civilni sektor

EE Električni i elektronički uređaji i oprema

FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtnička komora

HV Hrvatske vode

ISZO Informacijski sustav zaštite okoliša

JLS Jedinice lokalne samouprave

JP(R)S Jedinice područne (regionalne) samouprave

KO Komunalni otpad

MBO Mehaničko-biološka obrada

MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

MGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

MINFIN Ministarstvo financija

MP Ministarstvo poljoprivrede

MINZDR Ministarstvo zdravstva

MKO Miješani komunalni otpad

MMPI Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

MUP Ministarstvo unutarnjih poslova

MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

NN Narodne novine

NRT Najbolje raspoložive tehnike

OPKK Operativni program konkurentnost i kohezija

PCB Poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili

PKO Posebne kategorije otpada

PU Privatna ulaganja

RH Republika Hrvatska

ROO Registar onečišćavanja okoliša

ZOGO Zakon o održivom gospodarenju otpadom

ZAGREBINSPEKT d.o.o. za kontrolu i inženjering

Stranica 1 od 125

Sadržaj:

1. UVOD ................................................................................................. 3

1.1. Polazišta za izradu Plana gospodarenja otpadom Općine Bilje ......................... 4

1.1.1. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (“Narodne novine 94/13 i 73/17) ............. 4 1.1.2. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2022. godine

(„Narodne novine“, br. 3/17) ......................................................................... 5 1.1.3. Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine” br. 50/17) ............ 7

2. OSNOVNE ZNAČAJKE OPĆINE BILJE ....................................................... 11

2.1. Prostorna i demografska obilježja ........................................................ 11

2.1.1. Klimatske značajke ....................................................................... 12 2.1.2. Reljefne osobine .......................................................................... 13 2.1.3. Hidrološke značajke ...................................................................... 13 2.1.4. Hidrogeološke značajke .................................................................. 13 2.1.5. Ekološka mreža ........................................................................... 14 2.1.6. Zaštićena područja ........................................................................ 16 2.1.7. Stanovništvo .............................................................................. 17 2.2. Analiza prostorno-planske dokumentacije ............................................... 19

2.2.1. Prostorni plan Osječko baranjske županije ............................................... 19 2.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Bilje ..................................................... 20

("Službeni glasnik" Općine Bilje broj 8/05 i 2/16, 8/16-ispravak i 9/16) ..................... 20

2.2.3. Prostorni plan Parka prirode "Kopački rit"("Narodne novine" broj 24/06) ......... 22

3. ANALIZA, OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM ............ 24

3.1. Osvrt na Plan gospodarenja otpadom u Osječko-baranjskoj županiji za razdoblje

2007. – 2014. godine ........................................................................ 24

3.2. Osvrt na Plan gospodarenja otpadom Općine Bilje za razdoblje 2008.-2015. ........ 24

3.3. Analiza Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom na području Općine Bilje

............................................................................................... 29

3.4. Postojeće stanje gospodarenja otpadom Općine Bilje ................................... 41

4. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO

SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG

OTPADA ............................................................................................ 43

4.1. Vrste i količine proizvedenog otpada ..................................................... 43

5. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA

GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUKLAĐENIH

ODLAGALIŠTA .................................................................................... 48

5.1. Pregled podataka o tvrtkama koje obavljaju neku od djelatnosti iz gospodarenja

otpadom na području Općine Bilje ....................................................... 48

5.2. Odlagalište neopasnog otpada Gradsko odlagalište otpada Beli Manastir ............ 49

5.3. ŽCGO Orlovnjak .......................................................................... 50

5.4. Reciklažno dvorište ........................................................................ 51

5.5. Mobilno reciklažno dvorište ............................................................... 54

5.6. Zeleni otoci .................................................................................... 55

6. PODACI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVOM UKLANJANJU .... 56


Stranica 2 od 125

7.1. Ciljevi u gospodarenju otpadom Općine Bilje ............................................. 57

7.2. Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže

građevina i uređaja za gospodarenje otpadom .......................................... 58

7.3 Aktivnosti i mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva u gospodarenju otpadom na

području Općine Bilje ..................................................................... 62

7.3.1 Aktivnosti i mjere sprečavanja i smanjivanja nastanka otpada .............................. 62 7.3.2. Izobrazno-informativne aktivnosti ........................................................... 64 7.3.3. Akcije prikupljanja otpada ................................................................... 66 7.3.4. Aktivnosti poboljšanja odvojenog sakupljanja otpada ...................................... 66 7.3.5. Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada 69 7.3.6. Aktivnosti i mjere prikupljanja komunalnog otpada ........................................ 70 7.4. Obveze Općine Bilje sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne

novine” br. 94/13, 73/17) ................................................................... 71

7.5. Obveze Općine Bilje sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne

novine” br. 50/17) .......................................................................... 73

7.6. Mjere za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom ........................... 77

na području Općine Bilje ......................................................................... 77

8. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA GOSPODARENJA

OTPADOM OPĆINE BILJE ..................................................................... 80

9. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, ROKOVI I IZVORI FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA

PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM ......................................... 81

10. KORIŠTENI POJMOVI .......................................................................... 86

11. ZAKONSKI PROPISI I LITERATURA ......................................................... 92

12. PRILOZI ............................................................................................ 94

Plan gospodarenja otpadom Općine Bilje za razdoblje od 2018. – 2023. godine


Stranica 3 od 125

1. UVOD

Svrha donošenja Plana gospodarenja otpadom je definiranje okvira za održivo

gospodarenje otpadom. Plan gospodarenja otpadom Općine Bilje za razdoblje od 2018. do

2023. godine temelji se na ciljevima Zakona o održivom gospodarenju otpadom sukladno

kojem se gospodarenje otpadom mora provoditi na način da se ne dovede u opasnost ljudsko

zdravlje i okoliš, a načela održivosti osobito moraju biti usmjerena na: očuvanje prirodnih

resursa, sprječavanje od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanje biološke

raznolikosti, sprječavanje značajnijeg narušavanja izgleda mjesta, krajolika i/ili kulturnog

dobra.

Plan gospodarenja otpadom ima za zadatak uspostavu cjelovitog i učinkovitog sustava

gospodarenja otpadom, koji će se ostvariti provedbom aktivnosti sanacije i zatvaranja

postojećih neusklađenih odlagališta otpada, divljih odlagališta, crnih točaka te unaprjeđenjem

sustava odvojenog sakupljanja i obrade otpada. Okvir za uspostavu cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom, s jasno propisanim obavezama, odgovornostima i mehanizmima

kontrole, postavljen je donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne

novine“, br. 94/13 i 73/17) koji zajedno s pripadajućim strateškim ciljevima iz područja

zaštite okoliša postavlja osnovne ciljeve gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih

zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima

međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila

struke, a osobito na sljedećim načelima:

1. načelo onečišćivač plaća proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada,

odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera

gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za

provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je

prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad;

2. načelo blizine obrada otpada mora se obavljati u najbližoj

odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto

nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku

učinkovitost i prihvatljivost za okoliš;

3. načelo samodostatnosti gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan

način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih

ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir

zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim

građevinama za posebne kategorije otpada;

4. načelo sljedivosti

utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod,

ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog

otpada uključujući i obradu.



Stranica 4 od 125

Zakon o održivom gospodarenju otpadom definirao je red prvenstva gospodarenja

otpadom na sljedeći način:

1. sprječavanje nastanka otpada (mjere kojima se smanjuju količine otpada uključujući

ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda),

2. priprema za ponovnu uporabu (postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi

proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom, pripremaju za

ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade),

3. recikliranje (svaki postupak oporabe, kojim se otpadni materijali prerađuju u

proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu, osim uporabe otpada u

energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za

zatrpavanje),

4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i

5. zbrinjavanje otpada.

1.1. Polazišta za izradu Plana gospodarenja otpadom Općine Bilje

Polazišta za izradu Plana gospodarenja otpadom Općine Bilje su pravno-zakonodavni

okviri Republike Hrvatske i EU, međunarodni ugovori, državni strateški dokumenti

gospodarenja otpadom, planski dokumenti gospodarenja otpadom, prostorno–planska

dokumentacija i pravni akti lokalne samouprave.

1.1.1. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (“Narodne novine 94/13 i 73/17)

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13 i

73/17) (u daljnjem tekstu ZOGO), Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave

sadrži najmanje sljedeće:

1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice

lokalne samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva,

2. podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada,

odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva,

3. podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom

te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom,

4. podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju,

5. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada,

uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada,

6. opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama

otpada,

7. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog

otpada,

8. mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada,

9. popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana,

10. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera

gospodarenja otpadom,



Stranica 5 od 125

11. rokove i nositelje izvršenja Plana.

Jedinica lokalne samouprave dužna je za prijedlog Plana gospodarenja otpadom ishoditi

prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave

nadležnog za poslove zaštite okoliša.

Nadležno upravno tijelo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana

gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave usklađen s odredbama Zakona o

održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13 i 73/17), propisa donesenih

na temelju ovoga Zakona i Plana gospodarenja otpadom na području RH.

Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave donosi predstavničko tijelo

jedinice lokalne samouprave za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po

potrebi. Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave objavljuje se u službenom

glasilu jedinice lokalne samouprave.

Nacrt Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave objavljuje se radi

pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. Posredstvom medija jedinice

lokalne samouprave izvješćuju javnost o mjestu na kojem je nacrt plana gospodarenja

otpadom jedinice lokalne samouprave dostupan te načinu i vremenu iznošenja mišljenja,

prijedloga i primjedbi. Rok u kojem javnost može iznositi primjedbe, prijedloge i

mišljenja ne može biti kraći od 30 dana od dana objave.

1.1.2. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2022.

godine („Narodne novine“, br. 3/17)

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (RH) za razdoblje 2017. do 2022. („Narodne

novine“, br. 3/17) određuje i usmjerava gospodarenje otpadom na području RH te se na

temelju analize postojećeg stanja na području gospodarenja otpadom i ciljeva gospodarenja

otpadom određuju mjere za unaprjeđivanje postupaka pripreme za ponovnu uporabu,

recikliranje i drugih postupaka oporabe i zbrinjavanja otpada.

Planom gospodarenja otpadom RH utvrđeno je sljedeće stanje u RH:

• Uzevši u obzir nacionalni cilj u vezi s odlaganjem biorazgradivog otpada, kapaciteti za

obradu biootpada, na svim razinama (kućanstva, lokalno i nacionalno) nisu

zadovoljavajući. Sustav odvojenog sakupljanja biootpada u većini JLS-a je nedostatno

razvijen. Iako ZOGO propisuje obvezu JLS da u dokumentima koje donose temeljem

ZOGO-a (planovi gospodarenja otpadom JLS, odluke o načinu pružanja javnih usluga

prikupljanja komunalnog otpada te odluke o dodjeli obavljanja javne usluge

prikupljanja komunalnog otpada) osigura odvojeno prikupljanje otpada učinci ove

mjere u pogledu biootpada na nacionalnoj razini su vrlo mali.

• Potrebno je dodatno urediti način pružanja usluge prikupljanja komunalnog otpada,

posebice u vezi s odvojenim prikupljanjem biootpada i otpadne ambalaže, uključujući



Stranica 6 od 125

i način obračuna te usluge kako bi se postigli zadani ciljevi u vezi s gospodarenjem

komunalnim otpadom.

• Kako bi dosegli propisani cilj stope recikliranja u 2020. godini od 50% potrebno je u

što kraćim rokovima osigurati veću stopu odvajanja komunalnog otpada i što bolju

kvalitetu odvojeno prikupljenog otpada za recikliranje. Za ispunjenje cilja kroz

ostvarenje planirane dinamike potrebno je nabaviti komunalnu opremu, vozila i

plovila za odvojeno prikupljanje otpada, izgraditi reciklažna dvorišta, reciklažne

centre i postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada.

• Dinamika sanacije odlagališta predviđena Planom gospodarenja otpadom Republike

Hrvatske za razdoblje 2007.–2015. nije postignuta, zbog toga jer se kasni s izgradnjom

centara za gospodarenje otpadom, dugotrajnim postupcima u pogledu rješavanja

imovinsko pravnih odnosa, donošenju izmjena prostorno planskih dokumenata i svih

drugih preduvjeta za početak građevinskih radova.

• Obzirom na obvezu prestanka odlaganja na neusklađenim odlagalištima nakon 2018.

godine ovim Planom je predviđena mjera 4.1. „Izrada Plana zatvaranja odlagališta

neopasnog otpada koja će uključivati i analizu za daljnje kapacitete i mogućnosti za

odlaganje otpada na usklađenim odlagalištima otpada “.

• Osim već izgrađenih CGO-a (Kaštijun i Marišćina) i CGO-a koji su u provedbi

(Biljane donje i Bikarac) nastaviti će se s pripremom CGO-a definiranim Planom

gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine kao i

s pripremom CGO-a na novo utvrđenim lokacijama.

• Raspoloživi kapaciteti za obradu nekih posebnih kategorija otpada su dostatni (npr.

otpadna ambalaža), a kod nekih čak znatno premašuju trenutne potrebe (otpadna

vozila 250.000 tona, EE otpad 66.000 tona).

• Količine odvojeno sakupljenog biootpada iz kućanstava su zanemarive.

Najzastupljeniji način gospodarenja ovom vrstom otpada još uvijek je odlaganje.

• Sustav gospodarenja otpadnim tekstilom nije dostatno razvijen.

• Kapaciteti za oporabu otpadnih guma su dostatni, a odnos kapaciteta za materijalnu i

energetsku oporabu je zadovoljavajući zbog toga jer se daje prednost recikliranju u

odnosu na korištenje u energetske svrhe.

• Postojeći kapaciteti za sakupljanje i oporabu otpadnih mazivih ulja u RH smatraju se

dostatnim, međutim sustav odvojenog sakupljanja otpadnih mazivih ulja ne postiže

očekivane učinke.

• Razmatrajući količine sakupljenih i oporabljenih otpadnih baterija i akumulatora

uspostavljeni sustav može se ocijeniti kvalitetnim i zadovoljavajućim.

• Prema raspoloživim podacima kapaciteti za oporabu otpadnih vozila u RH su dostatni,

međutim sustav gospodarenja otpadnim vozilima nije dostatno uređen u dijelu koji se

odnosi na ukidanje statusa otpada i sprječavanje nastanka otpada (upotrebljivi dijelovi

vozila).

• Sustav gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest je uspostavljen, međutim

potrebno je dodatno regulirati tehničke pojedinosti i ostale uvjete.



Stranica 7 od 125

• Postojeći sustav gospodarenja medicinskim otpadom potrebno je unaprijediti te na

prikladniji način riješiti gospodarenje pojedinim vrstama medicinskog otpada koje se

trenutno izvoze.

• Sustav gospodarenja građevnim otpadom i kapaciteti za obradu građevnog otpada

(reciklažna dvorišta za građevni otpad i mobilni uređaji za obradu građevnog otpada)

nisu u zadovoljavajućoj mjeri razvijeni. Sortiranje građevnog otpada na mjestu

nastanka značajno bi povećalo mogućnost njegove oporabe.

• Trenutno u RH nije uspostavljen odgovarajući sustav gospodarenja otpadnim muljem

iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a što se prvenstveno odnosi na potrebnu

infrastrukturu za obradu. Prilikom uspostave sustava gospodarenja otpadnim muljem

treba voditi računa o redu prvenstva gospodarenja otpadom, slijedom čega se mora

razmotriti u prvom redu materijalna oporaba i primjena na površinama pogodnima za

primjenu mulja.

1.1.3. Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine” br. 50/17)

Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine” br. 50/17) se

propisuje sadržaj odluke o načinu pružanja javne usluge, način gospodarenja komunalnim

otpadom u vezi s javnom uslugom prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada te odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla,

plastike, tekstila, problematičnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada, prostorni razmještaj

reciklažnih dvorišta, način izračuna granične količine miješanog komunalnog otpada za

određena razdoblja, način i uvjeti određivanja i obračuna naknade za gradnju građevina za

gospodarenje komunalnim otpadom i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine

miješanog komunalnog otpada.

Cilj Uredbe je uspostava javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog

sustava sakupljanja komunalnog otpada u svim jedinicama lokalne samouprave, u skladu s

načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, gospodarenja otpadom i zaštitom javnog interesa.

Svrha sustava sakupljanja komunalnog otpada je osiguranje mogućnosti korištenja

javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada

te poticanje proizvođača otpada i posjednika otpada da odvojeno predaju otpad, kako bi se

smanjila količina miješanog komunalnog otpada koji nastaje, smanjio udio biorazgradivog

komunalnog otpada u nastalom miješanom komunalnom otpadu, povećale količine i ispunila

obveza Republike Hrvatske da osigura odvojeno sakupljanje i recikliranje otpadnog papira,

otpadnog metala, otpadne plastike i otpadnog stakla, uključivo i otpad koji se svrstava u

posebne kategorije otpada čije gospodarenje je uređeno posebnim propisima, te time smanjila

količina otpada koji se zbrinjava odlaganjem.

Osnovne odredbe Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine” br.

50/17) dane su u nastavku:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_05_50_1138.html?wa=WWG17ZO



Stranica 8 od 125

Sukladno članku 30. ZOGO-a predstavničko tijelo lokalne samouprave u obvezi je

donijeti Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada. Uredba propisuje odredbe koje Odluka, osim odredbi

propisanih člankom 30. ZOGO-a, mora sadržavati.

Javna usluga i usluga povezana s javnom uslugom mora osigurati odvojenu

primopredaju biorazgradivog komunalnog otpada, reciklabilnog komunalnog otpada,

problematičnog otpada, glomaznog otpada i miješanog komunalnog otpada.

Javna usluga u okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada provodi se u skladu sa

sljedećim standardima:

• korisniku usluge mora biti osigurana mogućnost odvojene predaje otpada na njegovom

obračunskom mjestu i korištenjem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog

dvorišta te spremnika postavljenog na javnoj površini i odvoz glomaznog otpada,

• odvojena primopredaja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog

otpada obavlja se putem spremnika kod korisnika usluge, na način da se otpadni papir

i karton prikuplja odvojeno od biootpada.

U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pružaju se bez naknade za korisnika

usluge sljedeće usluge:

• sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta

korisnika usluge,

• sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila putem spremnika

postavljenih na javnoj površini,

• sakupljanje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom

dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge,

• sakupljanje otpada određenog posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom

u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu.

Međutim, na zahtjev korisnika usluge pružaju se sljedeće usluge:

• preuzimanje komunalnog otpada u slučaju iznimnog preuzimanja veće

količine otpada,

• preuzimanje glomaznog otpada, osim preuzimanja glomaznog otpada u

reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu što se provodi

jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge.

Spremnik za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada mora se nalaziti:

• na području pružanja javne usluge,

• kod korisnika usluge i

• na javnoj površini za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i

tekstila, na primjerenoj udaljenosti od obračunskog mjesta korisnika usluge.



Stranica 9 od 125

Jedinica lokalne samouprave i davatelj javne usluge dužni su na svojoj mrežnoj stranici

objaviti i ažurno održavati popis koji sadrži sljedeće informacije:

• lokacije mobilnih reciklažnih dvorišta po naseljima,

• lokacije spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i

• područja u kojima se spremnici za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada

izravno ustupaju korisniku usluge.

Jedinica lokalne samouprave koja nije na svom području osigurala funkcioniranje

reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem

mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom svaka tri mjeseca u svakom naselju.

Jedinica lokalne samouprave koja je na svom području osigurala funkcioniranje


mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom svaka četiri mjeseca u svakom naselju,

izuzevši naselje u kojem se nalazi reciklažno dvorište.

Davatelj javne usluge je dužan u okviru javne usluge jednom u kalendarskoj godini

preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge bez

naknade.

Davatelj javne usluge je dužan na zahtjev korisnika usluge osigurati preuzimanje

glomaznog otpada od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge, pri čemu je

korisnik usluge dužan platiti cijenu prijevoza tog otpada do reciklažnog dvorišta.

Davatelj javne usluge je dužan preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge na

obračunskom mjestu korisnika usluge u što kraćem roku koji zajednički određuju korisnik

usluge i davatelj usluge.

Spremnik za komunalni otpad kod korisnika usluge mora imati oznaku, time da

oznaka sadrži naziv davatelja javne usluge ili naziv davatelja usluge povezane s javnom

uslugom i oznaku koja je u Evidenciji pridružena korisniku usluge i obračunskom mjestu.

Cijena javne usluge, sukladno ovoj Uredbi mora biti takva da potriče korisnika usluge

da odvojeno predaje biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni

otpad i problematični otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo,

kompostira biootpad.

Cijena javne usluge plaća se radi pokrića troškova poslovanja davatelja javne usluge.

Strukturu cijene javne usluge čini cijena javne usluge za količinu predanog miješanog

komunalnog otpada, cijena obvezne minimalne javne usluge i cijena ugovorne kazne.

Korisnik usluge je dužan platiti davatelju javne usluge iznos cijene javne usluge za

obračunsko mjesto i obračunsko razdoblje. Iznimno obveza korisnika usluge ne nastaje za

obračunsko mjesto na kojem se nekretnina trajno ne koristi.



Stranica 10 od 125

Kad jedan korisnik usluge samostalno koristi spremnik, udio korisnika usluge u

korištenju spremnika je jedan. Kad više korisnika usluge zajednički koriste spremnik zbroj

udjela svih korisnika, određenih međusobnim sporazumom ili prijedlogom davatelja usluge,

mora iznositi jedan. Kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, nastalu obvezu

plaćanja ugovorne kazne u slučaju kad se ne utvrdi odgovornost pojedinog korisnika snose svi

korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik sukladno udjelima u korištenju spremnika.

Uredbom je utvrđen iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog

komunalnog otpada. U skladu s navedenim, utvrđena je granična količina miješanog

komunalnog otpada jedinice lokalne samouprave na temelju koje se određuje iznos poticajne

naknade. Granična količina miješanog komunalnog otpada jedinice lokalne samouprave za

2022. godinu iznosi 50 % od ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada u

2015. godini nastalog na području te jedinice lokalne samouprave.



Stranica 11 od 125

2. OSNOVNE ZNAČAJKE OPĆINE BILJE

2.1. Prostorna i demografska obilježja

Osječko-baranjska županija smještena je na istoku Hrvatske. Obuhvaća krajeve oko

donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav kod Aljmaša, tj. cijelu hrvatsku

Baranju i dio Slavonije koji gravitira gradu Osijeku. Županija je podijeljena na 7 gradova i 35

općina.

Slika 2-1: Položaj Osječko baranjske županije unutar Republike Hrvatske

Slika 2-2: Položaj općine Bilje unutar Osječko baranjske županije



Stranica 12 od 125

Općina Bilje nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, 5 km od grada Osijeka. Općinu Bilje

čine naselja:

• Bilje,

• Kopačevo,

• Kozjak,

• Lug,

• Podunavlje,

• Tikveš,

• Vardarac,

• Zlatna Greda.

Bilje je sjedište općine, 3 km sjeverno od Osijeka i jedno je od najstarijih naselja u Baranji

čiji tragovi sežu do rimskoga doba. Osim poljoprivrede, koja je do Domovinskoga rata

dominirala kao temeljna djelatnost Biljana, u posljednje se vrijeme razvio turizam vezan uz

Park prirode Kopački rit i danas predstavlja ishodišnu točku kontinentalnog turizma Baranje.

Geografski položaj Općine vezan je za važne prometne pravce. Na svom jugozapadnom

dijelu Općina Bilje graniči sa sjedištem županije – gradom Osijekom, na istoku graniči s

Bačkom u Republici Srbiji, a kroz Bilje prolazi i važan prometni pravac prema susjednoj

Republici Mađarskoj.

2.1.1. Klimatske značajke

Klimatske prilike Općine dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg prostora, kako

prostora Baranje, tako i područja istočne Hrvatske, u kojemu prevladava umjereno

kontinentalna klima, koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.

Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje Cfwbx, što je oznaka za umjereno

toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Srednja godišnja

temperatura zraka na širem području Općine kreće se od 10,7˚C do 11,0˚C (meteorološke

postaje Osijek i Brestovac-Belje). Sve te vrijednosti su u granicama za ovakav tip klime.

Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (21,4˚C

Osijek ili 21,9˚C Brestovac-Belje), a zatim su u opadanju, dok su najniže vrijednosti

zabilježene u siječnju, kada je zabilježen minimum temperature (- 1,4˚C Osijek, odnosno –

1,3˚C Brestovac-Belje).



Stranica 13 od 125

Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu

temperature javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature.

Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za

Osijek 22,3˚C, što je odlika kontinentalnih područja. Maksimalne temperature zraka javljaju

se u ljetnim mjesecima. Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine.

Prosječna godišnja količina oborine zabilježena na ovom području kreće se od 632

mm u Brestovcu do 685,7 mm u Osijeku.

Reljefna otvorenost Baranje prema sjeveru i nizinski reljef uvjetovali su dominaciju

vjetrova iz sjevernog kvadranta, dok su strujanja zraka iz južnog kvadranta slabije prisutna.

2.1.2. Reljefne osobine

Reljefne osobine prostora Općine Bilje dio su nizinskog, ravničarskog dijela geografske

cjeline Baranje, odnosno šireg prostora istočne Hrvatske. Današnji izgled i osobine reljefa u

okruženju područja Općine, nastali su djelovanjem tektonskih procesa, radom rijeka, te

utjecajem klimatskih promjena od pleistocena do danas. Utjecajem i međuzavisnim

djelovanjem svih činitelja, nastali su na taj način složeni morfološki oblici. Na širem prostoru

Baranje nastala su tri osnovna tipa reljefa:

• nizinski (fluvijalni i fluvio-močvarni),

• ravničarski (lesne zaravni) i

• brdski (tektonski).

2.1.3. Hidrološke značajke

Na području Općine Bilje mogu se izdvojiti dvije hidrološke cjeline: inundacija

Dunava i Drave (poplavno područje) i branjeno područje. Desna inundacija Dunava i lijeva

inundacija Drave kao hidrološka cjelina Općine, površine 227,40 km² omeđena je s istoka

rijekom Dunav, sa zapada nasipima Zmajevac-Kopačevo i Drava-Dunav, sa sjevera granicom

Općine Kneževi Vinogradi, a s juga rijekom Dravom. Predmetna cjelina poplavno je područje

Dunava i Drave izrazito niskog terena prosječne nadmorske visine oko 82 mnv. Posebno

obilježje ovom prostoru daje dinamika plavljenja uzrokovana oscilacijama vodostaja Dunava.

Ovo područje dio je Parka prirode "Kopački rit". Druga hidrološka cjelina je prostor omeđen s

istoka i juga nasipima Zmajevac-Kopačevo i Drava-Dunav, sa sjevera granicama Općine

Čeminac i Kneževi Vinogradi, a sa zapada cestom Lug-Vardarac-Kopačevo-Bilje, veličine

78,80 km², te predstavlja branjeno područje od poplavnih voda Drave i Dunava.

2.1.4. Hidrogeološke značajke

Na prostoru Kopačkog rita postojeće geološke naslage odlikuju se promjenjivom

vodopropusnošću ovisno o debljini kvartarnog nanosa i njegova sastava, te o debljini pijesaka

i šljunaka, koji mogu biti i djelomično zaglinjeni, zatim o rasporedu i debljini proslojaka gline

kao medija u kojem se nalaze veće ili manje dionice vodonosnih pijesaka i koje ujedno

sprječavaju prodor mogućeg onečišćenja organogenog podrijetla na samoj površini. Voda se u



Stranica 14 od 125

vodonosni horizont procjeđuje ili neposredno od padalina ili kroz površinski pokrivač koji

ima ulogu regulatora procjeđivanja, kroz glinovite međuslojeve različite debljine uz riječne

terase i aluvijalne ravnice tvoreći jedan ili više vodonosnih horizonata.

S geomorfološkoga gledišta na području Baranje razlikujemo tri osnovna područja i

to: nizinski (fluvijalni i fluvijalno močvarni), ravnjački (lesne zaravni) i brdski (tektonski),

izgrađen od kvartarnih naslaga koje su svrstane u najznačajniju hidrogeološku jedinicu

formiranu tijekom pleistocena i holocena.

U geološkoj građi najvažniju ulogu imaju pleistocenski sedimenti predstavljeni

fosilnim crvenim glinama, fluvijalnim, eolskim i deluvio-proluvijalnim pijescima i šljuncima i

lesom i lesu sličnim naslagama, u okviru kojih je česta pojava slojeva pijeska deluvijalnog i

eolskog porijekla, te reliktnih pedoloških horizonata.

2.1.5. Ekološka mreža

Ekološka mreža obuhvaća područja koja su, primjenom stručnih kriterija, utvrđena kao

područja važna za očuvanje vrsta i stanišnih tipova.

Ekološku mrežu čine:

• Područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od

interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa te područja značajna za očuvanje

migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti

(područja očuvanja značajna za ptice – POP).

• Područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i

njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju

(Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS).

Na području Općine Bilje nalazi se šest područja ekološke mreže:

• HR1000016 Podunavlje i Donje Podravlje (područja očuvanja značajna za

ptice, POP),

• HR2000394 Kopački rit (područja očuvanja značajna za vrste i stanišne

tipove, POVS ),

• HR2001308 Donji tok Drave (POVS),

• HR2000372 Dunav – Vukovar (POVS),

• HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita (POVS),

• HR2000728 Biljsko groblje (POVS).

Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove Općine Bilje prikazana su u tablici 2-1., a

definirana su Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15).



Stranica 15 od 125

Tablica 2-1: Ekološka mreža u Općini Bilje

R.br. Šifra Naziv Ukupna

površina (ha) Očuvanje

1. HR1000016

PODUNAVLJE I

DONJE

PODRAVLJE

66335 SPA- područja važna za

očuvanje ptica

2. HR2000394 KOPAČKI RIT 23127

pSCI - područje od europske

važnosti na nacionalnoj

evaluacijskoj listi područja

NATURA 2000

3. HR2001308 DONJI TOK

DRAVE 21498

4. HR2000372 DUNAV-

VUKOVAR 13359

5. HR2001309 DUNAV S OD

KOPAČKOG RITA 13791

6. HR2000728 BILJSKO GROBLJE 2,85

Navedena područja ekološke mreže prikazana su na sljedećoj slici s pripadajućim

naseljima Općine Bilje.

Slika 2-3: Područja ekološke mreže na području Općine Bilje



Stranica 16 od 125

U tablicama u Prilogu 1. navedene su ciljne vrste i staništa gore navedenih područja

ekološke mreže preuzete iz Priloga II. i III. Uredbe o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži

(NN 105/15).

2.1.6. Zaštićena područja

Na sljedećoj slici prikazana su zaštićena područja prirode na području Općine Bilje s

pripadajućim naseljima. U Prilogu 1. navedene su značajke zaštićenih područja u Općini

Bilje.

Slika 2-4: Zaštićena područja prirode na području Općine Bilje



Stranica 17 od 125

U tablici 2-2 su prikazani zaštićeni dijelovi prirode na području Općine Bilje koji su

proglašeni na temelju Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13).

Tablica 2-2: Zaštićena područja prirode na području Općine Bilje

Kategorija zaštite Lokacija/naziv Ukupna površina (ha)

Park prirode Kopački rit 23142.81

Regionalni park Mura - Drava 87448.7

Posebni rezervat

zoološki

Kopački rit -

rezervat 6065.72

Spomenik parkovne

arhitekture

Bilje – park oko

dvorca 8.83

Spomenik prirode

botanički

Biljsko groblje -

travnjak 0,61

2.1.7. Stanovništvo

Po Popisu stanovništva iz 2011. godine na prostoru Osječko baranjske županije živi

304.899 stanovnika, što čini 7,10% svog stanovništva RH. Navedeni broj stanovnika čini

gustoću naseljenosti od 73,49 stanovnika na km², što je nešto manje od prosjeka RH koji

iznosi 75,81 stanovnika na km² i za trećinu ispod prosjeka EU-27, koji iznosi 115 stanovnika

na km², temeljem čega zaključujemo da je Županija rijetko naseljena. Prema rezultatima

popisa stanovništva iz 2011. godine u Županiji je bilo 110.009 kućanstava, za 3.574

manje u odnosu na popis iz 2001. godine, s prosječno 2,75 članova po kućanstvu (2,79 na

nivou RH), smanjeno s 2,91 člana po kućanstvu 2001. godine (3,00 na nivou RH). Sve

je više samačkih kućanstava i sve manje onih s većim brojem članova, što također ukazuje

na analizirane demografske tendencije, kao i na društveno-gospodarsko stanje u kakvom se

Županija nalazi.

Tablica 2-3: Podaci o općini Bilje

Površina

JLS

u km2

Broj

stanovnika

2001.g.

Broj

stanovnika

2011.g.

Gustoća

naseljenosti

2001.g.

stan./km2

Gustoća

naseljenosti

2011.g.

stan./km2

Općina

Bilje

270,15

5.480

Ukupno 5 642

26,9

20,88 M 2.803

Ž 2.839 Izvor: Državni zavod za statistiku



Stranica 18 od 125

Tablica 2-4: Privatna kućanstva prema broju članova u Općini Bilje

Ukupno

Broj članova kućanstava Prosječan broj

osoba

u kućanstvu 1 2 3 4 5 6 7 8 9,

10 >11

Broj kućanstava 1.999 409 534 403 414 168 56 6 6 -

3 2,82

Broj osoba 5.642 409 1.068 1.209 1.656 840 336 42 48 -

34 -

Izvor: Državni zavod za statistiku

Tablica 2-5: Demografski podaci po naseljima Općine Bilje

Bilje sv. 3.613 Podunavlje sv. 1

m 1.791

ž 1

ž 1.822

Kopačevo sv. 559 Tikveš sv. 10

m 278

m 4

ž 281 ž 6

Kozjak sv. 60 Vardarac sv. 630

m 34

m 310

ž 26 ž 320

Lug sv. 764 Zlatna Greda sv. 5

m 381

m 5

ž 383

Izvor: Državni zavod za statistiku



Stranica 19 od 125

2.2. Analiza prostorno-planske dokumentacije

2.2.1. Prostorni plan Osječko baranjske županije

(Odluka o Prostornom planu Osječko-baranjske županije - pročišćeni tekst

("Županijski glasnik" 6/16 ))

Izvod iz Odredbi za provedbu Prostornog plana uređenja Osječko-baranjske županije

(pročišćeni tekst) ("Županijski glasnik" 6/16 ) dan je u nastavku:

9. GOSPODARENJE OTPADOM

Članak 115.

(1) Na području Županije uspostavlja se cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u skladu

s Planom gospodarenja otpadom RH i drugim posebnim propisima. U PPOBŽ su planirane

lokacije za izgradnju građevina za gospodarenje otpadom i to:

- centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak,

- pretovarne stanice uz gradove Beli Manastir, Donji Miholjac, Našice, Valpovo-

Belišće i Đakovo,

- građevina za skladištenje opasnog otpada i sabirno mjesto opasnog otpada

"Nemetin" u Osijeku,

- lokacije za odlaganje viška iskopa, te

- građevine za termičku obradu ili energetsku oporabu komunalnog otpada i mulja iz

UPV.

(2) U okviru navedenih lokacija mogu se graditi sve vrste građevina koje služe

obavljanju djelatnosti, a propisane su i predviđene posebnim propisom.

(3) Kazete za zbrinjavanje azbesta predviđene su na lokaciji Nemetin i uz centra za

gospodarenje otpadom Orlovnjak, a moguće ih je formirati i na lokacijama pretovarnih

stanica ukoliko jedinice lokalne samouprave za to iskažu interes.

Članak 116.

PPOBŽ-om se utvrđuju lokacije za odlaganje viška iskopa na lokaciji centra za

gospodarenje otpadom Orlovnjak, te na svim pretovarnim stanicama. Višak iskopa

moguće je odlagati na najbližu utvrđenu lokaciju, a u tu svrhu moguće je u PPUO/G

utvrđivati privremene lokacije po potrebi. Tako utvrđene lokacije se ne smatraju

građevinskim područjima. Budući da se lokacije u PPUO/G utvrđuju kao privremene

obavezno je prilikom njihovog utvrđivanja za svaku propisati i način sanacije po završetku

korištenja.

Članak 117.

(1) Za prikupljanje i oporabu građevinskog otpada predviđene su lokacije uz

gradove Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek, u Općini Čepin, te

u okviru centra za gospodarenje otpadom, za što je kroz izradu PPUO/G potrebno

osigurati adekvatna građevinska područja.



Stranica 20 od 125

(2) Svaka jedinica lokalne samouprave može unutar građevinskog područja, prema

posebnom propisu, utvrditi lokacije za sakupljanje i oporabu građevinskog otpada.

Članak 117a.

Građevine iz članka 115. stavak 1. podstavak 5. moguće je locirati unutar

građevinskih područja gospodarske namjene, a lokacije im se, uz primjenu mjera zaštite

okoliša i prirode, detaljnije utvrđuju kroz izradu PPUO/G.

2.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Bilje

("Službeni glasnik" Općine Bilje broj 8/05 i 2/16, 8/16-ispravak i 9/16)

Izvod iz Odredbi za provedbu Prostornog plana uređenja Općine Bilje:

„7. GOSPODARENJE S OTPADOM

Članak 279.

Planom gospodarenja otpadom Osječko-baranjske županije se na području Općine Bilje

planira izgradnja reciklažnih otoka, reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta građevinskog

otpada, postavljanje rashladnog kontejnera za otpad životinjskog porijekla.

Članak 280.

Reciklažni otoci se opremaju u skladu s planom gospodarenja otpadom. Reciklažni otoci se

mogu graditi/postavljati unutar površina javne namjene ili na zasebnoj građevnoj čestici.

Reciklažni otoci smješteni unutar uličnog profila ne smiju biti smješteni unutar polja

preglednosti raskrižja.

Članak 281.

Mini reciklažno dvorište i reciklažno dvorište građevnog otpada smještaju se unutar

građevinskih područja naselja gospodarske namjene i/ili izdvojenih građevinskih područja

izvan naselja gospodarske namjene na zasebnoj građevnoj čestici, ograđena i opremljena

potrebnim infrastrukturnim priključcima.

Širina kolnika u uličnom profilu građevne čestice na kojoj se grade građevine iz prvog stavka

mora udovoljiti prometu kamiona, odnosno omogućiti dvosmjerni promet i biti minimalne

širine 5,0 m. Pristup do građevne čestice mora biti širine minimalno 3,5 m. Na građevnoj

čestici nužno je osigurati potrebni manevarski prostor u svrhu postavljanja, pražnjenja i

održavanja kontejnera za otpad. Minimalna širina građevne čestice je 6,0 m, a minimalna

površina 500 m².

Za gradnju građevina iz prvog stavka primjenjuju se uvjeti gradnje građevina PPUT

djelatnosti.

Na građevnoj čestici se mora osigurati kontrolirano prikupljanje oborinske vode te

zbrinjavanje iste na lokalno prihvatljiv način.



Stranica 21 od 125

Članak 282.

Rashladni kontejner za otpad životinjskog porijekla postavlja se unutar mini reciklažnog

dvorišta ili na neku drugu odgovarajuću lokaciju, osim na površine javne namjene.

U slučaju smještaja rashladnog kontejnera izvan reciklažnih dvorišta na ostalim površinama,

nužno je osigurati mogućnost priključka na infrastrukturne sustave, te manipulativne površine

za pristup vozila za postavljanje i pražnjenje rashladnih kontejnera.

Unutar građevne čestice rashladni kontejner mora biti odmaknut od regulacijske linije

minimalno 5,0 m, a od dvorišnih međa minimalno 3,0 m.

Članak 283.

Unutar građevinskih područja naselja dozvoljena je gradnja građevina u sustavu

gospodarenja otpadom prema uvjetima iz ovog Plana, osim građevina za trajno odlaganje

otpada bilo koje vrste, kao i građevine za skladištenje otpada na vrijeme preko 6 mjeseci,

prema posebnom propisu.

Članak 284.

Na lokacijama neuređenih (divljih) odlagališta planirana je sanaciju kojom se zemljište

privodi namjeni prije onečišćenja ili namjeni utvrđenoj odredbama ove Odluke.“

Slika 2-5: Korištenje i namjena prostora



Stranica 22 od 125

2.2.3. Prostorni plan Parka prirode "Kopački rit"("Narodne novine" broj 24/06)

Izvod iz Prostornog plana Parka „Kopački rit“:

„1.2.4. Zbrinjavanje otpada

Ni jedno naselje koje je locirano u Parku prirode ili na njegovoj granici nema riješeno

pitanje zbrinjavanja otpada na odgovarajući, sanitarno ispravan način. Otpad se odlaže na

mjestu na kojem je i nastao, na divlja odlagališta u neposrednoj blizini naselja. S obzirom na

ovako neodgovarajući način zbrinjavanja prisutni su svi problemi mogućeg negativnog

djelovanja divljih smetlišta na okoliš (tlo, vode, zrak).

7. POSTUPANJE S OTPADOM

(92.) (1) Na prostoru Parka prirode neće se vršiti deponiranje ni drugo trajno odlaganje

otpada. Otpad se mora prikupljati i odvoziti ili odnositi na mjesta izvan Parka prirode, na

kojima se otpad može trajno zbrinuti na zakonima propisan način.

(2) Isključivo organski otpad koji ne spada u skupinu opasnog i štetnog otpada dopušteno je

odlagati u okoliš, na za to primjereno mjesto.

(93.) (1) U građevinama poplavnog područja Parka prirode kao i pojedinačnim građevinama

branjenog dijela u kojima trajno ne borave ljudi, otpad će se zbrinjavati tako da se on odnosi

zajedno s opremom i stvarima za boravak u tim građevinama. Za privremeno prikupljanje

mogu se upotrebljavati manji spremnici.

(2) Za građevine branjenog dijela s trajnim boravkom manjeg broja ljudi otpad će se

zbrinjavati na već opisani način s tim što se otpad može prikupljati na posebno uređenom

prostoru, do njegovog odvoženja.

(3) Naselja i punktovi za posjetitelje trebaju biti uključeni u organizirano zbrinjavanje

otpada. Na razini naselja otpad se može prikupljati u odgovaraju će posude za prikupljanje,

iz kojih će otpad preuzeti specijalizirano vozilo te ga odvesti na daljnje zbrinjavanje

općinskog ili županijskog modela zbrinjavanja otpada.“

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/126315.html



Stranica 23 od 125

Slika 2-6: Teritorijalno-politički ustroj



Stranica 24 od 125

3. ANALIZA, OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM

3.1. Osvrt na Plan gospodarenja otpadom u Osječko-baranjskoj županiji za razdoblje

2007. – 2014. godine

Plan gospodarenja otpadom u Osječko-baranjskoj županiji donesen je u skladu s tada

važećim Zakonom o otpadu za razdoblje od 8 godina. Izvješće o njegovoj provedbi

Skupština Županije razmatra svake godine. Postavke ovog planskog dokumenta

ugrađene su u prostornoplansku dokumentaciju i provode se u skladu s njom.

Planom su zacrtani ciljevi u gospodarenju otpadom:

• smanjivanje količine nastalog otpada i održivo gospodarenje otpadom radi

zaštite ljudskog zdravlja i okoliša,

• izdvajanje posebnih kategorija otpada, oporaba otpada recikliranjem i

ponovnom uporabom u materijalne ili energetske svrhe,

• zbrinjavanje otpada na propisan način,

• sanacija otpadom onečišćenog tla.

Za realizaciju navedenih ciljeva Plan je predvidio sljedeće mjere:

• izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada, gospodarenje otpadom prema

najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtjeva previsoke troškove,

• iskorištavanje vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog sakupljanja

otpada,

• plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada,

• sanacija otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta,

• nadzor i praćenje gospodarenja otpadom,

• izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera,

• rokove za izvršenje utvrđenih mjera.

3.2. Osvrt na Plan gospodarenja otpadom Općine Bilje za razdoblje 2008.-2015.

Općinsko vijeće Općine Bilje na svojoj 18. sjednici održanoj dana 06. ožujka 2008. g.

donijelo je Plan gospodarenja otpadom u općini Bilje za razdoblje 2008. - 2015.

Plan gospodarenja otpadom u općini Bilje za razdoblje 2008. - 2015. sadrži:

Uvod

1. Osnovne i opće odredbe

2. Nazivlja u planu

3. Opis postojećeg stanja sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada

4. Mjere gospodarenja otpadom i odvojenog sakupljanja komunalnog otpada

5. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad

6. Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta

7. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog

okoliša

8. Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije

9. Ostale prijelazne i završne odredbe.



Stranica 25 od 125

Općina Bilje na svom području nema službeno odlagalište komunalnog otpada. Za

zbrinjavanje komunalnog otpada nastalog na području općine Bilje koristi se odlagalište

komunalnog otpada locirano na prostoru grada Beli Manastir. Planom gospodarenja otpadom

Osječko-baranjske županije planira se zatvaranje i sanacija gradskog odlagališta Beli

Manastir, a na njegovoj lokaciji se predviđa izgradnja pretovarne stanice i reciklažnog

dvorišta. Otpad će se odvoziti na regionalno odlagalište predviđeno na području općine

Antunovac.

Kako na području općine Bilje ne postoji odvojeno sakupljanje određenih komponenti

otpada, ovim Planom se predviđa u razdoblju od osam godina realizacija sljedećeg:

- postavljanje reciklažnih otoka u naselju Bilje (7 kompleta), Lug (2 kompleta),

Vardarac (1 komplet), Kopačevo (1 komplet) i Kozjak (1 komplet)

- mini reciklažnog dvorišta u naselju Bilje

- postavljanje rashladnog kontejnera za otpad životinjskog porijekla u naselju

Bilje.

- Okvirni prijedlog rasporeda objekata za gospodarenje otpadom u naselju Bilje

prikazan je na slici 3-1.

- Lokacije reciklažnih otoka trebaju udovoljavati kriterijima: da maksimalna

udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za smještaj otoka bude oko 350 m,

u drugoj fazi i manje udaljenosti od oko 200 m, te da jednoj posudi treba

gravitirati minimalno 750 stanovnika. Kako je gustoća u većem broju naselja

na analiziranom području uglavnom manja od prije spomenute, uvažavajući

slobodne površine, prometnice i zelene površine koje su na površinama

naselja više ili manje prisutne, primijeniti će se i drugi važeći kriteriji. Za

pojedine etape vrijedi:

- I. etapa: > 750 stanovnika - 1 reciklažni otok

- II. etapa: > 500 stanovnika - 1 reciklažni otok

- Iznimka za postavljanje kontejnera moguća je ukoliko na određenom prostoru

postoji neki veći proizvođač određene vrste otpada (restorani, kafići, uredske

prostorije s većim brojem zaposlenih i sl.).

- U I. etapi skupljati će se sljedeće vrste korisnog otpada: papir i karton, staklena

ambalaža i PET – ambalaža.

- U II. etapi na većini reciklažnih otoka dodati će se posude/kontejneri za

izdvojeno skupljanje limenki od pića i napitaka.

- U skladu s preporukama da jednoj posudi gravitira cca 750 stanovnika općina

Bilje odredila je više otoka od predviđenog standarda s obzirom na veličinu

općine i manji broj stanovnika u pojedinim naseljima. Kako je gustoća

stanovništva na analiziranom području uglavnom manja od prije spomenute,

uvažavajući slobodne površine, prometnice i zelene površine koje su na

površinama naselja više ili manje prisutne, primijenjeni su drugi važeći

kriteriji kako bi se zelenim otocima obuhvatio što veći broj stanovnika.



Stranica 26 od 125

Slika 3-1: Planirani raspored objekata za gospodarenje otpadom u naselju Bilje

Izgradnja reciklažnog dvorišta osigurava se na cca 500 do 1000 m2 tlocrtne površine.

Kriteriji za izgradnju jednog reciklažnog dvorišta je gravitaciono područje polumjera od 1 do

3 km. Na osnovi izvršenih analiza, na području Županije, predviđa se etapna izgradnja

reciklažnih dvorišta.

Skupljanje glomaznog otpada već je određeno vrijeme prisutno na području Županije,

a obavlja se na postojećim odlagalištima. Isto se vrši bez odgovarajućih mjera zaštite okoliša

koje su propisane našim i EU propisima. U narednom razdoblju predviđa se realizacija

objekta za prihvat, predobradu i privremeno skladištenje ove vrste otpada skupljenog od

domaćinstava, institucija i uslužnih djelatnosti u sklopu Županijskog/Regionalnog centra za

gospodarenje otpadom. Ovdje bi se prihvaćao otpad iz redovnog i izvanrednog skupljanja i

● ●

●

●

●

● ●

▲ ■

Reciklažni otok

Rashladni kontejner

Mini reciklažno dvorište

● ▲

■

Legenda:



Stranica 27 od 125

odvoza glomaznog otpada. Prva predobrada sastoji se od odvajanja otpada pretežno metalnog

sastava (bijela tehnika, autokaroserije i sl.) od otpada pretežno nemetalnog sastava. Sljedeći

korak je sortiranje pretežno nemetalnog otpada na upotrebljiv, opasni i ostatni otpad, a svaka

vrsta tretira se u skladu sa zakonskim propisima. Potrebna veličina netto lokacije je

minimalno 0,5 ha, koja mora udovoljavati osnovnom uvjetu, a to je da je uređena, asfaltirana

površina s nepropusnom kanalizacijom, separatorom ulja i masti, taložnikom - pjeskolovom,

kao i izgrađenom zaštitom od buke, u onoj mjeri koja je propisana Zakonom. Na tu lokaciju

dovozi se i skuplja glomazni otpad iz raznih akcija čišćenja, kao i napuštena stara vozila.

Ovakve lokacije u Županiji se predviđaju uz lokacije pretovarnih stanica, reciklažnih dvorišta

i Županijskog/regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Uvjeti reciklaže građevinskog otpada vrlo su složeni i redovito zahtijevaju izgradnju

posebnih postrojenja. Na području Općine ne predviđa se realizacija takvog objekta.

U općini Bilje predviđena je gradnja mini reciklažnog dvorišta, u koje će gravitirajuće

stanovništvo odlagati glomazni, građevinski i ambalažni otpad.

Uvažavajući ciljeve i kvote navedene u Planu gospodarenja otpadom Općine Bilje za

razdoblje 2008.-2015., neophodno je u prvoj fazi (prve 4 godine) uvesti odvojeno skupljanje

papira, stakla, plastike, metalne i druge ambalaže, glomaznog i građevinskog otpada.

U drugoj fazi (od 5. do 8. godine) potrebno je iz istih razloga uvesti i izdvojeno

skupljanje biorazgradivog otpada iz domaćinstava i uslužne djelatnosti. Skupljene količine

odvozile bi se na jedan od županijskih pogona za obradu biorazgradivog otpada.

Ambalažni otpad, otpadna vozila, EE otpad, otpadne gume vozila i otpadna ulja

ovlašteni skupljači odvoziti će obrađivačima koji posjeduju ovlaštenje MZOPUG-a za obradu

i/ili zbrinjavanje takvog otpada.

Opasni otpad iz kućanstava potrebno je izdvajati i odvoziti do najbližeg objekta za

obradu, pretovarnu stanicu ili reciklažno dvorište.

Tijekom vremena, a ovisno o efikasnosti provedbe reciklažnih aktivnosti na području,

moguće je mini reciklažno dvorište dograditi u reciklažno dvorište većeg kapaciteta.

Procjenjuje se da će trošak nabave planirane opreme i izgradnje predviđenih objekata

za odvojeno skupljanje komunalnog otpada iznositi oko 480.000 kn.

Na području Županije predviđeno je 7 lokacija za kompostane i to u gradovima te

jedna u sklopu regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Na području općine Bilje trenutno nema divljih odlagališta otpada koji bi predstavljali

opasnost za prirodni okoliš i ljudsko zdravlje. Divlja odlagališta otpada i dijelovi okoliša koji

su bili onečišćeni otpadom su sanirani uklanjanjem i odvozom na odlagalište izvan područja



Stranica 28 od 125

općine. Financijska sredstva potrebna za sanaciju osigurana su iz općinskih sredstava, te

novčanom pomoći Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Sanacija je

izvršena putem poduzeća Komunalno-Bilje d.o.o. iz Bilja.

Na području općine Bilje postoji jedno aktivno odlagalište građevinskog otpada koje

je svrstano u kategoriju Dogovornih odlagališta: Odlagalište otpada „Bilje“ - nalazi se na

k.č.br. 1207 i 1208 k.o. Bilje (Slika 3-2). Odlagalište je otvoreno 1998. godine radi odlaganja

građevinskog otpada nastalog u obnovi ratom oštećenih objekata. Odlagalište nije predviđeno

odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima, ne raspolaže potrebnim dozvolama

(lokacijskom, građevinskom, uporabnom), ali djeluje uz znanje i u dogovoru s tijelima

nadležne lokalne samouprave. Odlagalište ima status privremenog odlagališta građevinskog

otpada, do završetka obnove.

Ukupna površina lokacije deponije iznosi 15.000 m2. Prema procjeni, na odlagalištu je

odloženo oko 85 000 m3 otpada. Na odlagalištu nema osnovne infrastrukture niti se provodi

kontrola pristupa na odlagalište. Tlo na koje je odložen otpad je neuređeno te dolazi do

nekontroliranog otjecanja procjedne vode u podzemlje. Odlagalište treba sanirati i zatvoriti, a

dio prostora osposobiti za daljnje odlaganje otpada u periodu od 3 do 5 godina odnosno do

otvaranja regionalnog odlagališta.

Slika 3-2: Privremeno odlagalište građevinskog otpada u naselju Bilje

Na području općine Bilje planirana je sanacija privremenog odlagališta građevinskog

otpada u naselju Bilje. Potrebno je pristupiti izradi projektne dokumentacije, odnosno Plana

sanacije divljih odlagališta kojim bi se utvrdila ukupna količina i vrsta otpada te troškovnika

na temelju kojeg će biti poznat ukupan iznos financijskih sredstava potrebnih za sanaciju

odlagališta, te odvoz i deponiranje otpada na najbliži deponij. Nakon toga, bi se prema Fondu

za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uputio zahtjev za sufinanciranje sanacije.

▲



Stranica 29 od 125

3.3. Analiza Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom na području Općine Bilje

Načelnik Općine Bilje, sukladno zakonskoj regulativi, dužan je podnositi Izvješće o

izvršenju Plana Općinskom vijeću do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu.

Usvojeno Izvješće dostavlja se nadležnom ministarstvu i agenciji. U nastavku je prikazano

stanje gospodarenja otpadom na području Općine Bilje prema Izvješćima o izvršenju Plana

gospodarenja otpadom na području Općine Bilje.

Komunalni otpad na cijelom području Općine Bilje temeljem koncesije sakuplja i

odvozi na deponiju u Beli Manastir poduzeće Baranjska čistoća d.o.o. Beli Manastir, Ulica

Republike 11. Otpad se skuplja i iznosi u kantama od 120 l, te se odvozi i zbrinjava na

Gradskom odlagalištu u Belom Manastiru, gdje je predviđena, nakon izgradnje regionalnog

centra, pretovarna stanica. Dva puta godišnje (u proljeće i jesen) organizira se odvoz

glomaznog otpada. Način obračuna troškova skupljanja i odlaganja komunalnog otpada je

volumen posude (120 l).

Općinsko vijeće Općine Bilje je 13. kolovoza 2010. godine donijelo Odluku o lokaciji

reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom i

reciklažnog dvorišta za građevni otpad. Za izgradnju reciklažnog dvorišta i reciklažnog

dvorišta za građevni otpad na području općine Bilje određena je lokacija u Poslovnoj zoni

„Sjever“ Bilje, na dijelu k.č.br. 442/1 K.O. Bilje, na ukupnoj površini od 4 000 m2.

Završetak sanacije odlagališta građevinskog otpada „Bilje“ je početkom 2014. godine.

Tijekom sanacije prikupljeno je:

1,88 tona stakla, plastike i drva koji sadrže ili su onečišćeni opasnim tvarima,

0,81 tonu apsorbensa, filtarskog materijala, tkanina i sredstava za brisanje i upijanje i

zaštitne odjeće, onečišćene opasnim tvarima,

0,21 tonu otpadnih tiskarskih tonera koji sadrže opasne tvari,

0,85 tona ambalaže koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

0,97 tona ostalog građevinskog otpada i otpada od rušenja objekata koji sadrže opasne

tvari,

0,74 tona plastike,

4,08 tona istrošenih guma,

6,85 tona stakla,

1,11 tona građevinskog materijala koji sadrži azbest,

50,86 tona miješanog građevinskog otpada i otpada od rušenja objekata,

13562,24 tone miješanog komunalnog otpada.

Počevši od 01. srpnja 2014. godine, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju

otpadom, uveden je redoviti odvoz razvrstanog otpada iz kućanstava i to 12 puta godišnje,

odvoz otpadne ambalaže od papira, kartona i plastike, te 4 puta godišnje otpadne staklene i

metalne ambalaže.



Stranica 30 od 125

Prikupljanje razvrstanog otpada iz kućanstava u Općini Bilje vrši „Baranjska čistoća“

d.o.o. te isti predaje ovlaštenim oporabiteljima.

Odlukom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u rujnu 2014. godine Općini

Bilje odobreno je sufinanciranje nabave komunalne opreme – kanti i kompostera. Nabavljene

su:

1722 plave kante za papir i karton,

1722 žute kante za plastiku,

500 zatvorenih kompostera od 350 l i

500 otvorenih kompostera od 650 l.

U nastavku slijedi tablični prikaz ukupne godišnje količine komunalnog otpada koje su

skupljene na području Općine Bilje i deponirane na deponiju Beli Manastir po godinama.

Tablica 3-1: Ukupne godišnje količine komunalnog otpada koje su skupljene na području

Općine Bilje i deponirane na deponiju Beli Manastir

Godina Količina

komunalnog

otpada, t/god

Miješani

komunalni otpad,

t/god

Biorazgradivi

otpad, t/god

Obuhvat

stanovništva, %

2008. 3200,14 - - -

2009. 1001,88 - - 99,2

2010. 789,24 - - 99,2

2011. 719,42 - - 99,7

2012. 1.577,81 - - 100

2013. 1.633,83 - - 100

2014. - 1.070,72 2,29 100

2015. - 1.119,30 120,54 100

2016. - 1.207,04 100

U nastavku su tablično prikazane vrste i količine otpada koje su odvojeno prikupljene

putem zelenih otoka.

Tablica 3-2: Količina otpada prikupljena putem zelenih otoka

Godina Papir,

t/god

Ambalažno

staklo,

t/god

Pet, t/god Metalna

ambalaža,

t/god

Otpadne

baterije,

t/god

2010. 8,33 6,61 1,5

2011. 8,31 6,17 1,49 0,07

2012. 8,82 6,84 2,04 0,54

2013. 6,30 7,00 1,62 0,06 0,11

2014. 6,64 6,48 2,14 0,59

2015. 8,89 0,50 9,07 0,20

2016. 5,08 4,68 1,51 0,76



Stranica 31 od 125

Tablica 3-3: Izvadak iz Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Općine Bilje po godinama

Cilj Sakupljanje komunalnog

otpada

Uspostava sustava odvojenog sakupljanja otpada Saniranje i zatvaranje „divljih“

odlagališta otpada

2008. Komunalni otpad na cijelom

području Općine Bilje temeljem

koncesije sakuplja i odvozi na

deponiju u Beli Manastir

poduzeće Baranjska čistoća d.o.o.

Beli Manastir, Ulica Republike

11.

U srpnju 2008. godine pripremljena je i poslana kandidatura

Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za

natječaj radi financiranja programa i projekata u području

zaštite okoliša za kupnju kanti, kontejnera, zelenih otoka i

press-kontejnera.

Ponuda za realizaciju projekta Općine pod nazivom „Projekt

poticanja izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada na

području općine Bilje - kupnja kanti i zelenih otoka“, je

prihvaćena čime će Fond sufinancirati projekt u visini od 80

% zaokružene financijske konstrukcije investicije.

Vrijednost cijele investicije je 400.000,00 kn.

Navedenim projektom planira se nabava 9 kompleta

„zelenih otoka“ za odvojeno sakupljanje otpada (papir,

staklo, PET i metalna ambalaža, stari lijekovi i baterije) koji

će se postaviti u sva naselja Općine, te nabava kanti za

kvalitetniji i jednostavniji odvoz kućnog komunalnog

otpada.

Općina Bilje utrošila je 197.853,02 kn iz

općinskog proračuna za saniranje divljih

deponija otpada. Sredstva su utrošena za

čišćenje otpadom onečišćenog okoliša

nastalim nelegalnim odlaganjem otpada te

na održavanje odlagališta građevinskog

otpada u Bilju i Lugu gdje se otpad

povremeno strojno ravna i sabija. Radove

sanacije obavilo je Trgovačko poduzeće

Komunalno-Bilje d.o.o. iz Bilja.

Tijekom 2008. godine pripremljena je i

poslana kandidatura Fondu za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost za natječaj

radi financiranja programa i projekata u

području zaštite okoliša za sanaciju divljih

odlagališta. Projekt Općine je prihvaćen

čime će Fond sufinancirati projekt sanacije

divlje deponije u Lugu u visini od 80 %

zaokružene financijske konstrukcije

investicije.

Planira se sanacija i zatvaranje odlagališta

građevinskog otpada u Bilju koje je

privremeno otvoreno 1998. godine radi

odlaganja građevinskog otpada nastalog u

obnovi ratom oštećenih objekata.



Stranica 32 od 125


otpada


odlagališta otpada

2009. Odvoz komunalnog otpada iz

domaćinstva i privrede obavlja se

jedanput tjedno.

Otpad se skuplja i iznosi u

kantama od 120 l, te se odvozi i

zbrinjava na „Gradskom

odlagalištu“ u Belom Manastiru.

Dva puta godišnje (u proljeće i

jesen) organizira se odvoz

glomaznog otpada.

Tijekom 2009. godine Općina Bilje je u cilju uspostave

odvojenog sakupljanja otpada provela postupak javne

nabave za kupnju komunalne opreme kako slijedi:

• 9 kompleta „reciklažnih otoka“. Svaki reciklažni

otok sadrži:

spremnik za stari papir, volumena 2m3,

1 spremnik za ambalažno staklo (2m3),

1 spremnik za PET ambalažu (2m3),

1 spremnik za metalnu ambalažu (2m3) i

1 spremnik za stare baterije volumena 20l.

• 600 komada kanti za komunalni otpad za kvalitetniji

odvoz kućnog komunalnog otpada.

Tijekom prosinca 2009. godine „reciklažni otoci“

postavljeni su u naseljima Općine i to:

• četiri kompleta u naselju Bilje,

• dva kompleta u naselju Lug,

• jedan komplet u naselju Vardarac,

• jedan komplet u naselju Kopačevo,

• a nakon sanacije pristupnog mosta jedan će se

komplet postaviti u naselju Kozjak.

U prosincu 2009. godine Općina Bilje je s tvrtkom

Unijapapir d.d. za preradu i promet sekundarnih sirovina,

Zagreb, Radnička cesta 22, potpisala Ugovor o međusobnoj

suradnji u skupljanju neopasnog otpada.

Za nabavu reciklažnih otoka, metalnih ograda za reciklažne

Tijekom 2009. godine Općina Bilje utrošila

je 67.189,86 kn iz općinskog proračuna za

saniranje divljih deponija otpada. Sredstva

su utrošena za čišćenje otpadom

onečišćenog okoliša nastalim nelegalnim

odlaganjem otpada te na održavanje

odlagališta građevinskog otpada u Bilju

gdje se otpad povremeno strojno ravna i

sabija. Radove sanacije obavilo je

Trgovačko poduzeće Komunalno-Bilje

d.o.o. iz Bilja.

U lipnju 2009. godine Općina Bilje je

potpisala Ugovor o sudjelovanju Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u

sufinanciranju programa sanacije divljeg

odlagališta otpada u Lugu. Izrađen je

geodetski elaborat - snimanje divljeg

odlagališta otpada i Plan sanacije divlje

deponije.

Za izradu geodetskog elaborata i Plana

sanacije divljeg odlagališta u Lugu utrošeno

je ukupno 25.597,00 kn. Fond za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost

sufinancirao je 80 % troškova izrade

navedene dokumentacije, odnosno

20.477,60 kn, a ostalih 20 % financirano je

iz proračuna Općine Bilje.



Stranica 33 od 125


otpada


odlagališta otpada

otoke te kanti za komunalni otpad utrošeno je ukupno

328.062,57 kn iz proračuna Općine Bilje.



jedanput tjedno.







glomaznog otpada.

Način obračuna troškova

skupljanja i odlaganja

komunalnog otpada je volumen

posude (120 l).

U naseljima općine Bilje postavljeno je 9 reciklažnih otoka:

• 4 u naselju Bilje

• 2 u naselju Lug

• 1 u naselju Vardarac

• 1 u naselju Kopačevo

• 1 u naselju Kozjak.

Svaki reciklažni otok sadrži:

1 spremnik za odvojeno sakupljanje starog papira

(volumen 2m3),

1 spremnik za ambalažno staklo (volumen 2m3),

1 spremnik za PET ambalažu (volumen 2m3),

1 spremnik za metalnu ambalažu (volumen 2m3) i

1 spremnik za stare baterije volumena 20 l.

Uslugu pražnjenja spremnika obavlja tvrtka Unijapapir d.d.

za preradu i promet sekundarnih sirovina, Zagreb, Radnička

cesta 22, s kojoj je općina Bilje potpisala Ugovor o

međusobnoj suradnji u skupljanju neopasnog otpada.

U 2010. godini za pražnjenje spremnika utrošeno je

4.215,44 kn iz proračuna općine Bilje.

S Veterinarskom stanicom Beli Manastir, Osječka 128

potpisan je Ugovor o izvođenju poslova higijeničarske

službe na području općine Bilje - prikupljanje i zbrinjavanje

lešina pasa i mačaka.

Tijekom 2010. godine Općina Bilje utrošila

je 62.313,36 kn iz općinskog proračuna za

saniranje divljih deponija otpada. Sredstva

su utrošena za čišćenje otpadom

onečišćenog okoliša nastalim nelegalnim

odlaganjem otpada te na održavanje

privremenog odlagališta građevinskog

otpada u Bilju gdje se otpad povremeno

strojno ravna i sabija. Radove sanacije

obavilo je Trgovačko poduzeće

Komunalno-Bilje d.o.o. iz Bilja.

Izrađen je geodetski elaborat - snimanje

privremenog odlagališta građevinskog

otpada u Bilju od strane tvrtke GEO-SM

d.o.o. i Plan sanacije deponije od strane

tvrtke Zavoda za unapređivanje sigurnosti

d.d. Osijek, Trg Lava Mirskog 3/III. Za

navedenu dokumentaciju ukupno je

utrošeno 34.932,00 kn iz proračuna općine

Bilje.

Općina Bilje je s Fondom za zaštitu okoliša

i energetsku učinkovitost potpisala Ugovor

o sudjelovanju u sufinanciranju programa

sanacije divljeg odlagališta otpada u Lugu.

Izrađen je geodetski elaborat - snimanje



Stranica 34 od 125


otpada


odlagališta otpada

Općinsko vijeće Općine Bilje je 13. kolovoza 2010. godine

donijelo Odluku o lokaciji reciklažnog dvorišta za odvojeno

prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom i

reciklažnog dvorišta za građevni otpad.

divljeg odlagališta otpada i Plan sanacije

divlje deponije.



jedanput tjedno. Otpad se skuplja

i iznosi u kantama od 120 l, te se

odvozi i zbrinjava na „Gradskom


Procijenjeni slobodni kapacitet

odlagališta do zatvaranja iznosi

58 000 m3.

U srpnju 2011. godine u

naselju Tikveš, koje zbog

udaljenosti i malog broja

stanovnika nije obuhvaćeno

organiziranim (tjednim)

skupljanjem otpada, postavljen je

kontejner volumena 5m3 za

odlaganje komunalnog otpada

koje periodično odvozi Baranjska

čistoća d.o.o.



cesta 22, s kojom je općina Bilje potpisala Ugovor o

međusobnoj suradnji u skupljanju neopasnog otpada. U

2011. godini za pražnjenje spremnika utrošeno je 4.294,96

kn iz proračuna općine Bilje.





U proteklom razdoblju izrađena je

pripremna dokumentacija za sanaciju

postojećeg privremenog odlagališta

građevinskog otpada u Bilju koje je nastalo

nakon mirne reintegracije na inicijativu

Ministarstva obnove i razvitka za odlaganje

građevinskog otpada.

Prema izrađenom Programu sanacije

procijenjeno je da bi troškovi sanacijskog

postupka za navedenu lokaciju mogli

iznositi oko 2.516.545,00 kuna s PDV-om.

S obzirom na velika financijska sredstva

koja su potrebna za sanaciju navedenog

odlagališta u svibnju 2011. godine upućena

je zamolba za sufinanciranje sanacije

odlagališta prema Fondu za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, čije su službene

osobe u lipnju 2011. obavile očevid

predmetne lokacije.



jedanput tjedno.





25. listopada 2012. godine zaprimljena je

Odluka Upravnog odbora Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost kojom se

Općini Bilje odobravaju sredstva



Stranica 35 od 125


otpada


odlagališta otpada






odlagališta do zatvaranja iznosi

58 000 m3.




posude (120 l).







financijske pomoći u sufinanciranju

programa sanacije divljeg odlagališta

„Bilje“ u iznosu od 2.013.236,00 (80 %

ukupno procijenjene vrijednosti investicije).

Tijekom 2012. godine izrađen je Geodetski

elaborat situacijskog nacrta stvarnog stanja

kao dopuna Posebnoj geodetskoj podlozi

koja je izrađena 2010. godine, kao i

novelirani Program sanacije odlagališta iz

2010. godine.



jedanput tjedno.






odlagališta do zatvaranja je oko

6.000,00 t, s time da je u planu

proširenje tijela odlagališta.




posude (120 l).











Dva puta godišnje (u proljeće i jesen) organizira se odvoz

glomaznog otpada putem tvrtke Baranjska čistoća d.o.o.

U travnju 2013. godine izrađena je dopuna

Programa sanacije divljeg odlagališta

otpada „Bilje“ iz 2010. godine, te je 18.

rujna 2013. godine zaprimljen Plan sanacije

divljeg odlagališta otpada BILJE – revizija

3, a 24. rujna 2013. zaprimljeno očitovanje

od Osječko – baranjske županije, Upravnog

odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i

zaštitu okoliša kojim se podržava sanacija

predmetnog odlagališta na način predviđen

Planom sanacije divljeg odlagališta otpada

„Bilje“ u Bilju iz rujna 2013. godine.

Dana 24. srpnja 2013. godine Općina Bilje

je s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost sklopila Ugovor o

neposrednom sudjelovanju Fonda u



Stranica 36 od 125


otpada


odlagališta otpada

.

sufinanciranju Programa sanacije divljeg

odlagališta „Bilje“ na području općine

Bilje, te je dana 23. prosinca 2013. godine

sklopljen Dodatak Ugovoru kojim je

utvrđena ukupna vrijednost sanacije u

iznosu od 2.364.691,38 kn i sufinanciranje

od strana Fonda u iznosu od 1.891.753,10

kn (80% investicije).

Tijekom 2013. godine ishođene su potrebne

suglasnosti za sanaciju i riješeni svi

imovinsko-pravni poslovi, čime je

omogućen početak sanacije.

Također je ishođena suglasnost Baranjske

čistoće d.o.o. za odlaganje i zbrinjavanje

izdvojenog komunalnog otpada s divljeg

odlagališta u Bilju na ovlaštenu deponiju –

Gradsko odlagalište komunalnog otpada u

Belom Manastiru, te je 04.studenog 2013.

sklopljen Ugovor o prihvatu (odlaganju)

otpada (KLASA:363-01/05-01/3;

URBROJ: 2100/02-13-152) između Općine

Bilje i Baranjske čistoće d.o.o.

2014. Otpad se skuplja i iznosi u



odlagalištu“ komunalnog otpada

Beli Manastir, smještenom na






U travnju 2013. godine izrađena je dopuna

Programa sanacije divljeg odlagališta

otpada „Bilje“ iz 2010. godine, te je

dana18. rujna 2013. godine zaprimljen Plan

sanacije divljeg odlagališta otpada BILJE –



Stranica 37 od 125


otpada


odlagališta otpada

k.č.br. 3058, 3059, 3053/2, 3459,

3373, 3060/2 i 3060/1 u k.o. Beli

Manastir.

Izgrađena je nova kaseta u sklopu

proširenja odlagališta i početak

odlaganja komunalnog otpada na

istu očekuje se tijekom 2015.

godine.

Odlagalištem upravlja „Baranjska

čistoća“ d.o.o. na temelju Dozvole

koja važi do 2017. godine.




posude (120 l).


Počevši od 01. srpnja 2014. godine, sukladno Zakonu o

održivom gospodarenju otpadom, uveden je redoviti odvoz

razvrstanog otpada iz kućanstava i to 12 puta godišnje,

odvoz otpadne ambalaže od papira, kartona i plastike, te 4

puta godišnje otpadne staklene i metalne ambalaže.

Prikupljanje razvrstanog otpada iz kućanstava u Općini Bilje

vrši „Baranjska čistoća“ d.o.o. te isti predaje ovlaštenim

oporabiteljima.

Prikupljeni otpad predan je na oporavak: otpadni papir i

karton – „Unijapapir“ Osijek, plastika – „Lotus 91“, metal –

„Oksid“ i staklo – različiti oporabitelji.

Odlukom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

u rujnu 2014. godine Općini Bilje odobreno je

sufinanciranje nabave komunalne opreme – kanti i

kompostera.

Nakon provedenog postupka javne nabave 24. prosinca

2014. godine sklopljen je ugovor sa tvrtkom Gradatin d.o.o.

u iznosu od 1.101.365,00 kn, te je u siječnju 2015. godine

sklopljen ugovor sa Fondom u iznosu od 881.092,00 kn

odnosno 80% sufinanciranja ugovorene cijene komunalne

opreme.

Nabavljene su 1722 plave kante za papir i karton, 1722 žute

kante za plastiku, 500 zatvorenih kompostera od 350 l i 500

revizija 3, a dana 24. rujna 2013.

zaprimljeno očitovanje od Osječko –

baranjske županije, Upravnog odjela za

prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu

okoliša kojim se podržava sanacija

predmetnog odlagališta na način predviđen

Planom sanacije divljeg odlagališta otpada

„Bilje“ u Bilju iz rujna 2013. godine.

Dana 24. srpnja 2013. godine Općina Bilje

je s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost sklopila Ugovor o

neposrednom sudjelovanju Fonda u

sufinanciranju Programa sanacije divljeg

odlagališta „Bilje“ na području općine

Bilje, te je dana 23. prosinca 2013. godine

sklopljen Dodatak Ugovoru kojim je

utvrđena ukupna vrijednost sanacije u

iznosu od 2.364.691,38 kn i sufinanciranje

od strana Fonda u iznosu od 1.891.753,10

kn odnosno 80% investicije.

Tijekom 2013. godine ishođene su potrebne

suglasnosti za sanaciju i riješeni svi

imovinsko-pravni poslovi, čime je

omogućen početak sanacije.

Također je ishođena suglasnost Baranjske

čistoće d.o.o. za odlaganje i zbrinjavanje

izdvojenog komunalnog otpada s divljeg

odlagališta u Bilju na ovlaštenu deponiju –

Gradsko odlagalište komunalnog otpada u



Stranica 38 od 125


otpada


odlagališta otpada

otvorenih kompostera od 650 l.





Belom Manastiru, te je dana 04.studenog

2013. sklopljen Ugovor o prihvatu

(odlaganju) otpada (KLASA:363-01/05-

01/3; URBROJ: 2100/02-13-152) između

Općine Bilje i Baranjske čistoće d.o.o. iz

Belog Manastira, Ulica Republike 11.

Radovi na sanaciji deponije izvođeni su

tijekom studenog i prosinca 2013. godine, a

po završetku radova na sanaciji dana 29.

siječnja 2014. obavljen je inspekcijski

nadzor, odnosno kontrola izvršenja

Rješenja o sanaciji divljeg odlagališta

otpada „Bilje“ kojim je općini Bilje

naloženo da ukloni i zbrine zatečeni otpad.

Inspektor je utvrdio kako je odlagalište u

cjelosti sanirano.

2015. Komunalni otpad na području

Općine Bilje temeljem koncesije

sakuplja i odvozi poduzeće

Baranjska čistoća d.o.o. za

održavanje čistoće i odlaganje

komunalnog otpada, Ulica

Republike 11, Beli Manastir.

Odvoz mješovitog komunalnog

otpada iz domaćinstva i privrede

obavlja se jedanput tjedno. Otpad

se skuplja i iznosi u kantama od

120 l, te se odvozi i zbrinjava na

„Gradskom odlagalištu“







Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, u

2014. godini uveden je redoviti odvoz razvrstanog otpada iz

kućanstava i to 12 puta godišnje, odvoz otpadne ambalaže

od papira, kartona i plastike, te 4 puta godišnje otpadne

staklene i metalne ambalaže.


Tijekom 2015. godine provođene su

kontrole onečišćenja tla otpadom i

utvrđivanje nastalih onečišćenja te je u

mjestu Kopačevu utvrđeno neovlašteno

odlaganje otpada u prirodi koje je odmah i

očišćeno, čišćenje je provedeno u okviru

redovnog poslovanja tvrtke Komunalno –

Bilje d.o.o. kojoj su povjereni komunalni

poslovi na području Općine Bilje.



Stranica 39 od 125


otpada


odlagališta otpada

komunalnog otpada Beli

Manastir.




posude (120 l).



glomaznog otpada.


oporabiteljima.

Prikupljeni otpad predan je na oporavak: otpadni papir i

karton – „Unijapapir“ Osijek, plastika – „Lotus 91“ i „Eko

flor“, metal – „Oksid“ i staklo – „Unijapapir“ Osijek.

Odlukom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

u rujnu 2014. godine Općini Bilje odobreno je

sufinanciranje nabave komunalne opreme – kanti i

kompostera.

Nakon provedenog postupka javne nabave 24. prosinca

2014. godine sklopljen je ugovor sa tvrtkom Gradatin d.o.o.

u iznosu od 1.101.365,00 kn, te je u siječnju 2015. godine

sklopljen ugovor sa Fondom u iznosu od 881.092,00 kn

odnosno 80% sufinanciranja ugovorene cijene komunalne

opreme. Nabavljene su 1722 plave kante za papir i karton,

1722 žute kante za plastiku, 500 zatvorenih kompostera od

350 l i 500 otvorenih kompostera od 650 l. Kante su

podijeljene početkom 2015. godine.

Tijekom 2015. godine poslove prikupljanja i zbrinjavanja

lešina pasa i mačaka prema potrebi obavljala je tvrtka

Medicor d.o.o., zbrinjavanje se odvijalo prema stvarnim

potrebama i na isto je utrošeno 2.117,41 kuna..

2016. Komunalni otpad na području

Općine Bilje temeljem koncesije

sakuplja i odvozi poduzeće

Baranjska čistoća d.o.o. za

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, od

2014. godini uveden je redoviti odvoz razvrstanog otpada iz

kućanstava, u 2016. godini 12 puta godišnje vršio se odvoz

otpadne ambalaže od papira i kartona, papira, ambalaže o

Tijekom 2016. godine provođene su

kontrole onečišćenja tla otpadom i

utvrđivanje nastalih onečišćenja, čišćenje je

provedeno u okviru redovnog poslovanja



Stranica 40 od 125


otpada


odlagališta otpada

održavanje čistoće i odlaganje

komunalnog otpada, Ulica

Republike 11, Beli Manastir.

Odvoz mješovitog komunalnog

otpada iz domaćinstva i privrede

obavlja se jedanput tjedno. Otpad

se skuplja i iznosi u kantama od

120 l, te se odvozi i zbrinjava na

„Gradskom odlagalištu“

komunalnog otpada Beli

Manastir.




posude (120 l).

Zbrinjavanje biorazgradivog

otpada omogućeno je u

kućanstvima osiguravanjem i

podjelom kompostera.

plastike i plastike, te 3 puta godišnje otpadne ambalaže od

stakla, stakla i metalne ambalaže.



oporabiteljima.

Prikupljeni otpad predan je ovlaštenoj osobi: otpadni papir i

karton – „DS Smith Unijapapir“ Osijek, plastika – „DS

Smith Unijapapir“ Osijek i „Eko flor“ Osijek, staklo – „DS

Smith Unijapapir“ Osijek i metal – „Oksid“ Darda i „Lava“

Beli Manastir.

2.3. Dva puta godišnje (u proljeće i jesen) organizira se

odvoz glomaznog otpada putem tvrtke Baranjska čistoća

d.o.o.

Tijekom 2016. godine poslove prikupljanja i zbrinjavanja

lešina prema potrebi obavljala je tvrtka Agroproteinka d.d.,

zbrinjavanje se odvijalo prema stvarnim potrebama i na isto

je utrošeno 684,30 kuna.

tvrtke Komunalno – Bilje d.o.o. kojoj su

povjereni komunalni poslovi na području

Općine Bilje.

U 2016. godini proveden je postupak

uklanjanja nepropisno odbačenog otpada na

privatnom vlasništvu, i to 18m3 miješanog

komunalnog otpada, težine 0,6 tona, koje je

uklonjeno putem treće osobe a na račun

vlasnika.



Stranica 41 od 125

3.4. Postojeće stanje gospodarenja otpadom Općine Bilje

Odvoz komunalnog otpada s područja Općine Bilje vrši tvrtka tvrtka Baranjska čistoća

d.o.o. osnovana društvenim ugovorom 2005. godine, a osnivači su općine Darda, Čeminac,

Kneževi Vinogradi, Bilje, Draž, Popovac, Jagodnjak i Petlovac te grad Beli Manastir.

Za adekvatno prikupljanje otpada koje nastaje u kućanstvima nabavljene su 1722

plave kante za papir i karton, 1722 žute kante za plastiku, 500 zatvorenih kompostera od 350 l

i 500 otvorenih kompostera od 650 l. Kante su podijeljene početkom 2015. godine.

Općina Bilje ima organiziran odvoz sa kućnog praga na sljedeći način:

• miješani komunalni otpad se prikuplja u kante za miješani komunalni otpad od

120 l te se odvozi jednom tjedno,

• plasika i papir se prikuplja odvojeno u kante od 120 l i odvozi se jednom

mjesečno,

• staklo i metal se prikuplja u vrećama te se odvozi 4 puta godišnje,

• glomazni otpad odvozi se 2 puta godišnje (u proljeće i u jesen).

U naselju Tikveš i Zlatna Greda, koje zbog udaljenosti i malog broja stanovnika nije

obuhvaćeno organiziranim (tjednim) skupljanjem otpada, postavljen je kontejner volumena

5m3 za odlaganje komunalnog otpada koje periodično odvozi Baranjska čistoća d.o.o.

Način obračuna troškova skupljanja i odlaganja komunalnog otpada je volumen

posude (120 l).

Organiziranim skupljanjem otpada iz domaćinstva obuhvaćeno je 100 % stanovništva

općine Bilje.

Općina Bilje je podjelila minikompostere zainteresiranim stanovnicima.

Korisnici mogu sami dovesti otpad te odložiti otpad (količina do 2 m3) na Gradsko

odlagalište u Belom Manastiru besplatno jednom godišnje.

U naseljima općine Bilje postavljeno je 9 zelenih otoka:

• 4 u naselju Bilje,

• 2 u naselju Lug,

• 1 u naselju Vardarac,

• 1 u naselju Kopačevo,




Stranica 42 od 125

Svaki zeleni otok sadrži:

• 1 spremnik za odvojeno sakupljanje starog papira (volumen 2m3),

• 1 spremnik za ambalažno staklo (volumen 2m3),

• 1 spremnik za PET ambalažu (volumen 2m3),

• 1 spremnik za metalnu ambalažu (volumen 2m3) i

• 1 spremnik za stare baterije volumena 20 l.

Na slici 3-3. prikazana je shema tehnološkog procesa sakupljanja i prijevoza otpada.

Slika 3-3: Shema tehnoloških procesa sakupljanja i prijevoza otpada

Kućanstva

Zeleni otok

Sakupljanje

neopasnog otpada

Izdvojeni korisni otpad Ovlaštena

osoba

Miješani komunalni

otpad

Gradsko odlagalište

Beli Manastir

Odlaganje na tijelo

odlagališta



Stranica 43 od 125

4. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA,

ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I

BIORAZGRADIVOG OTPADA

4.1. Vrste i količine proizvedenog otpada

U bazu Registra onečiščavanja okoliša (ROO), sukladno odredbama Pravilnika o ROO

(NN 87/15), prikupljaju se podaci o ispuštanjima i/ili prijenosu onečišćujućih tvari u zrak,

vodu i/ili more i tlo te proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu. Podaci o vrstama i

količinama otpada za potrebe izrade ovog Plana gospodarenja otpadom preuzeta su sa

službene web stranice ROO.

U sljedećoj tablici prikazane su prijavljene količine ukupno proizvedenog otpada na

području Općine Bilje prijavljenih u Registar onečišćenja okoliša.

Tablica 4-1: Ukupno proizvedeni otpad na području Općine Bilje

Godina

Vrsta

otpada 2013. 2014. 2015. 2016.

opasni 11,26 5,64 3,62 5,93

neopasni 117,32 23,64 - 252,24

Ukupno 128,58 29,28 3,62 258,17

(Izvor podataka: http://roo-preglednik.azo.hr/Default.aspx)

U sljedećoj tablici prikazane su količine ukupno skupljenog otpada (komunalnog i

proizvodnog) na području Općine Bilje.

Tablica 4-2: Ukupno skupljeni otpad (komunalni i proizvodni) na području Općine Bilje

Godina 2013. 2014. 2015. 2016.

Ukupno skupljeni otpad, t/god 15.264,53 1410,2 1222,45 1263,29 (Izvor podataka: http://roo-preglednik.azo.hr/Default.aspx)

Komunalni otpad definiran je kao otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i

sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a ne uključuje proizvodni otpad i otpad iz poljoprivrede i

šumarstva. Ukupna količina nastalog komunalnog otpada na teritoriju Republike Hrvatske u

2014. godini iznosi 1.637.371 tona odnosno ukupno 382 kilograma po stanovniku.

U sljedećoj tablici dane su količine skupljenog komunalnog otpada na području Općine

Bilje u periodu od 2013. do 2016. godine. Iz tablice je vidljivo da je ukupna godišnja količina

skupljenog komunalnog otpada u periodu od 2014. do 2016. godine pala u odnosu na 2013.

godinu te iznosi u prosjeku 229 kilograma po stanovniku godišnje.

http://roo-preglednik.azo.hr/Default.aspx




Stranica 44 od 125

Tablica 4-3: Skupljeni komunalni neopasni otpad s područja Općine Bilje

Godina 2013. 2014. 2015. 2016.

Broj stanovnika obuhvaćenih skupljanjem 5642 5642 5642 5642

Ukupno skupljeno (t/god) 15.264,53 1410,2 1222,45 1263,29

Količina otpada po stanovniku godišnje, t 2,705 0,249 0,216 0,223 (Izvor podataka: http://roo-preglednik.azo.hr/Default.aspx)

Prema podacima iz Registra onečišćenja okoliša, najveći udio u ukupnoj količini

sakupljenog komunalnog otpada na području Općine Bilje čini miješani komunalni otpad.

U sljedećoj tablici dan je prikaz procjene sastava miješanog komunalnog otpada u

Republici Hrvatskoj u 2015. godini iz koje je vidljivo da najveći udio unutar miješanog

komunalnog otpada pripada kuhinjskom otpadu (30,9%), zatim papir i karton (23,2%) te

plastika (22.9%).

Tablica 4-4: Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u RH u 2015. g.

Sastavnica Udio (%)

Kuhinjski otpad 30,9

Papir i karton 23,2

Plastika 22,9

Ostali otpad (zemlja, prašina, pijesak,

nedefinirano)

6,3

Vrtni otpad 5,7

Tekstil/odjeća 3,7

Staklo 3,7

Metal 2,1

Drvo 1,0

Koža/kosti 0,5

Guma 0,2

Ukupno 100 (Izvor: HAOP, projekt: „Izrada jedinstvene metodologije za analize sastava komunalnog

otpada, određivanje prosječnog sastava komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj i projekcija količina

komunalnog otpada“)

Podaci o količinama proizvedenog komunalnog otpada po ključnim brojevima na

području Općine Bilje nalaze se u nastavku.




Stranica 45 od 125

Tablica 4-5: Skupljeni neopasni komunalni otpad po ključnom broju

Ključni broj

otpada Naziv otpada

Ukupno skupljeno u izvještajnoj godini (t/god)

2013. 2014. 2015. 2016.

15 01 01 papirna i kartonska ambalaža 8,9 9,43

15 01 02 plastična ambalaža 6,564 14,039 9,74

15 01 04 metalna ambalaža 0,446 0,701 0,78

15 01 07 staklena ambalaža 3,15 2,87

20 01 01 papir i karton 24,54 32

20 01 02 staklo 3,34 4,63

20 01 36

odbačena električna i elektronička

oprema, koja nije navedena pod 20 01

21*, 20 01 23* i 20 01 35*

0,36

20 01 39 plastika 8,2 29,71

20 02 01 biorazgradivi otpad 2,3

20 03 01 miješani komunalni otpad 15.254,37 1381,39 1183,25 1174,27

20 03 07 glomazni otpad 1,98 3,16

Tablica 4-6: Skupljeni opasni komunalni otpad po ključnom broju

Ključni

broj

otpada Naziv otpada

Ukupno skupljeno u

izvještajnoj godini (t/god)

2013. 2014. 2015. 2016.

20 01 35*

odbačena električna i elektronička oprema koja nije

navedena pod 20 01 21* i 20 01 23*, koja sadrži opasne

komponente

0,35

Tablica 4-7: Popis tvrtki s područja Općine Bilje koji su u 2016. godini navedeni kao

proizvođači otpada u Registru onečišćavanja okoliša

Naziv tvrtke ili obrta Ulica i broj Djelatnost prema Prilogu 1 (opis)

Auto Centar Kovačević d.o.o. Kralja Tomislava 90 Servis vozila i plovila

HRVATSKE ŠUME d.o.o. Šandora Petefija 35 Ostala stacionarna oprema

INA – Industrija nafte d.d. Kralja Zvonimira 1c

Benzinske pumpe (uključujući opskrbu

vozila gorivom)

MOTONAUTIKA društvo s

ograničenom odgovornošću za

trgovinu i servisiranje brodskih i

izvanbrodskih motora Blatna 48 Servis vozila i plovila

Pestrid d.o.o. Šandora Petefija 109 Čišćenje onečišćenih lokacija



Stranica 46 od 125

Tablica 4-8: Proizvedeni neopasni otpad po ključnim brojevima na području Općine Bilje

Ključni broj

otpada Naziv otpada

Proizvedeno u izvještajnoj godini

(t/god)

2013. 2014. 2015. 2016.

12 01 01 strugotine i opiljci koji sadrže željezo 1,03

15 01 01 papirna i kartonska ambalaža 0,9405 0,059

15 01 02 plastična ambalaža 0,026 0,0885

15 02 03

apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za

brisanje i zaštitna odjeća, koji nisu navedeni

pod 15 02 02*

0,052 0,129

16 01 03 otpadne gume 4,149 0,335 0,24

16 01 17 željezo i legure koje sadrže željezo 18,689

16 01 19 plastika 0,34 1,303

16 01 20 staklo 0,59 0,626

17 04 05 željezo i čelik 1,38

17 04 07 miješani metali 16,201

17 09 04 kabelski vodiči koji nisu navedeni pod 17 04

10* 50,865

18 02 03

otpad čije sakupljanje i odlaganje ne podliježe

specijalnim zahtjevima radi prevencije

infekcije 0,17

20 01 02 staklo 6,85

20 01 25 jestiva ulja i masti 0,48

20 01 39 plastika 0,74

20 03 04 muljevi iz septičkih jama 36 252

Tablica 4-9: Proizvedeni opasni otpad po ključnim brojevima na području Općine Bilje

Ključni

broj

otpada

Naziv otpada

Proizvedeno u izvještajnoj godini

(t/god)

2013. 2014. 2015. 2016.

08 03 17* otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne

tvari 0,211 0,0023 0,04 0,015

13 02 05* neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na

bazi minerala 0,1 0,53 0,634 0,85

13 02 06* sintetska motorna, strojna i maziva ulja 1,05 0,536

13 02 08* ostala motorna, strojna i maziva ulja 0,58239 0,658 0,601 0,695

13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda 0,4 0,4 0,2

13 05 07* zauljena voda iz separatora ulje/voda 0,4 0,4 0,3

13 07 03* ostala goriva (uključujući mješavine) 0,495 0,953

14 06 03* ostala otapala i mješavine otapala 0,044 0,252 0,332 0,111

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili

je onečišćena opasnim tvarima 1,8305 1,283 1,474 2,508

15 01 11* metalna ambalaža koja sadrži opasne krute

porozne materijale (npr. azbest), uključujući

prazne spremnike pod tlakom

0,041 0,065 0,0598

15 02 02* apsorbensi, filtarski materijali (uključujući

filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi

način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća,

onečišćeni opasnim tvarima

0,8745 0,0395 0,0835 0.089



Stranica 47 od 125

16 01 07* filtri za ulje 0,679 0,638 0,156 0,181

16 02 13* odbačena oprema koja sadrži opasne

komponente3, a koja nije navedena pod 16 02

09* do 16 02 12*

0,09

16 06 01* olovne baterije 0,063 0,303 0,244 0,02

17 02 04* staklo, plastika i drvo koji sadrže ili su

onečišćeni opasnim tvarima 1,885

17 06 05* građevinski materijali koji sadrže azbest 1,118

17 09 03* ostali građevinski otpad i otpad od rušenja

objekata (uključujući miješani otpad), koji

sadrži opasne tvari

0,977

18 01 03* otpad čije je skupljanje i odlaganje

podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi

prevencije infekcije

0,209 0,193

18 02 02* ostali otpad čije sakupljanje i odlaganje

podliježe specijalnim zahtjevima radi

prevencije infekcije

0,1853 0,237

20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži

živu 0,014

20 01 33* baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06

01*, 16 06 02* ili 16 06 03* i nesortirane

baterije i akumulatori koji sadrže te baterije

0,115



Stranica 48 od 125

5. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA

GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUKLAĐENIH

ODLAGALIŠTA

5.1. Pregled podataka o tvrtkama koje obavljaju neku od djelatnosti iz gospodarenja

otpadom na području Općine Bilje

Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom (http://rizicna.azo.hr/AZO1/registar)

je baza podataka koja sadrži:

• podatke o dozvolama za gospodarenje otpadom,

• podatke iz očevidnika: prijevoznika, posrednika, trgovaca otpadom, izvoznika otpada

koji ne podliježe notifikacijskom postupku, uvoznika otpada koji ne podliježe

notifikacijskom postupku, nusproizvoda, reciklažnih dvorišta, laboratorija za

ispitivanje otpada, osoba koje skladište vlastiti proizvodni otpad, energetskih

oporabitelja, te očevidnika za ukidanje statusa otpada,

• popis pravnih osoba koje imaju dozvolu za gospodarenje otpadom.

U nastavku slijede podaci o tvrtkama na području Općine Bilje upisanih u pojedine

očevidnike gospodarenja otpadom.

Tablica 5-1: Popis tvrtki na području Općine Bilje upisanih u pojedini očevidnik

Očevidnik Popis tvrtki upisanih u pojedini

očevidnik

Očevidnik prijevoznika otpada Komunalno Bilje d.o.o., PRV-543

Očevidnik osoba koje skladište vlastiti proizvodni

otpad

Hrvatske šume d.o.o., Šandora Petefija

44

U sljedećoj tablici nalazi se popis tvrtki koje obavljaju neku od djelatnosti iz područja

gospodarenja otpadom, a koje djeluju na području Općine Bilje.

Tablica 5-2: Popis tvrtki koje obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom na području Općine

Bilje

Naziv tvrtke Adresa

Komunalno-Bilje d.o.o. Ulica kralja Zvonimira 1/b, Bilje

Zlatna školjka d.o.o. Šandor Petefi 73, Bilje

http://rizicna.azo.hr/AZO1/registar

http://ogo.mzoip.hr/Ocevidnici/PopisPDF/5

http://ogo.mzoip.hr/Ocevidnici/PopisPDF/5



Stranica 49 od 125

5.2. Odlagalište neopasnog otpada Gradsko odlagalište otpada Beli Manastir

Gradsko odlagalište otpada Beli Manastir nalazi se na adresi Bele Bartoka 24i u funkciji je

od 1960.god čiju lokaciju je odabralo tadašnje vijeće Skupštine općine. Gradsko odlagalište

otpada Beli Manastir je odlagalište neopasnog otpada, ukupnog kapaciteta 175.000 t.

Odlagalište je smješteno u industrijskoj zoni grada, na prostoru bivšeg kopa gline, udaljenosti

od najbližeg objekta cca 200 m. Gradsko odlagalište je 03.01.2005. dobilo lokacijsku dozvolu

za sanaciju i zatvaranje a kasnije i građevinsku dozvolu.

Za odlagalište je ishodovano Rješenje o okolišnoj dozvoli (KLASA: UP/I 351-03/14-

02/32, URBROJ: 517-06-2-2-1-15-37, Zagreb, 07. listopad 2015.). Rok važenja rješenja je do

31. prosinca 2018. godine.

Slika 5-1: Odlagalište otpada Beli Manastir

Postojeći prostor za odlaganje otpada iznosi cca 1,2 ha te je uz njega izgrađena nova ploha

za nastavak odlaganja otpada također površine cca 1,2 ha. Postojeći prostor za odlaganje kao i

proširena ploha imaju ugrađen donji brtveni sloj izgrađen u skladu s projektnom

dokumentacijom i ishođenim dozvolama. Organizirano skupljeni otpad svakodnevno se

dovozi na odlagalište. Tehnologija odlaganja otpada se sastoji iz sljedećih osnovnih operacija,

koje se odvijaju tijekom radnog dana:

istresanje otpada na radnu površinu

rasprostiranje otpada u slojeve

zbijanje otpada

povremeno prekrivanje otpada slojem inertnog materijala.

Na odlagalištu otpada rade dva stroja: utovarivač-gusjeničar i kombinirani stroj

utovarivač-rovokopač.

Sanitarne otpadne vode se skupljaju u vodonepropusnom sabirnom bazenu kojeg prazni

ovlaštena pravna osoba.

Tehnološka otpadna voda od pranja kotača vozila i opreme odvodi se na separator ulja i

masti te ispušta u melioracijski kanal Vašarište.



Stranica 50 od 125

Oko odlagališta postojećeg i proširenog dijela odlagališta otpada izgrađen je obodni kanal.

Oborinske vode skupljene u obodnom kanalu ispuštaju se preko taložnika u melioracijski

kanal Vašarište.

Procjedne vode skupljaju se drenažnim sustavom u 2 sabirna bazena za procjedne vode.

Recirkulacija procjedne vode po tijelu odlagališta se provodi.

Na tijelu odlagališta otpada ugrađeni su odzračnici kojima je uspostavljen pasivni

sustav otplinjavanja.

Ulazno-izlazna zona obuhvaća sljedeće:

ulazna trokrilna vrata

porta i objekt za zaposlene (montažni objekt površine cca 28,8 m2) – kontrola ulaza

sabirni bazen za otpadne sanitarne vode

plato za pranje vozila i opreme uz koji je separator ulja i masti s taložnikom

parkiralište

kolna vaga

reciklažno dvorište.

Na prostoru ulazno-izlazne zone kontrolira se otpad koji se zaprima te vodi evidencija o

zaprimljenom otpadu putem očevidnika. Manipulativne i prometne površine se održavaju i

čiste. Lokacija odlagališta je ograđena čime je neovlaštenim osobama spriječen slobodan

pristup odlagalištu.

U sklopu ulazno-izlazne zone izgrađeno je reciklažno dvorište u kojem se nalaze

spremnici za privremeno skladištenje izdvojeno prikupljenog otpada. Prostor je opremljen

opremom i sredstvima za čišćenje rasutog i razlivenog otpada ovisno o kemijskim i fizikalnim

svojstvima otpada. Po zapunjenju spremnika, na poziv operatera ovlaštene pravne osobe vrše

odvoz navedenih sirovina.

5.3. ŽCGO Orlovnjak

Županijski centar za gospodarenje otpadom planiran je od 2009. godine na lokaciji

"Orlovnjak" na području općine Antunovac. Ova lokacija potvrđena je Studijom

predizvodljivosti kao najprihvatljivija i najbolja i za regionalni centar za gospodarenje

otpadom. EKOS d.o.o. za gospodarenje otpadom je trgovačko društvo u vlasništvu

Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije koje je osnovano s ciljem uspostave

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Osječko-baranjske županije i

Vukovarsko-srijemske županije to izgradnjom i upravljanjem Regionalnim centrom za

gospodarenje otpadom Orlovnjak, koji bi trebao biti na već ranije spomenutoj lokaciji

Antunovac-Orlovnjak.



Stranica 51 od 125

Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (PGO RH) za razdoblje 2017.

- 2022. godine, koji je Vlada RH donijela početkom 2017. godine potvrđen je koncept

izgradnje i funkcioniranja 13 centara na području RH od kojih je jedan i CGO Orlovnjak uz

jasno određenje da će veličinu, kapacitet i tehnologiju centra odrediti buduća studija

izvodljivosti uvažavajući sva opredjeljenja u postupanju s otpadom utvrđena spomenutim

PGO RH.

Slika 5-2: Položaj i obuhvat CGO-a sukladno Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje

od 2007. do 2015. prema trenutnom statusu realizacije

5.4. Reciklažno dvorište

Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i

privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Na području Općine Bilje do sada nije izgrađeno reciklažno dvorište. Reciklažno

dvorište je planirano prostorno planskom dokumentacijom u naselju Bilje na katastarskoj

čestici 1207, K.O. Bilje. U završnoj je fazi izrada projektne dokumentacije te ishođenje

potrebnih dozvola za početak gradnje reciklažnog dvorišta.



Stranica 52 od 125

Slika 5-3: Predviđena lokacija izgradnje reciklažnog dvorišta

U reciklažnom dvorištu otpad se mora zaprimati odvojeno po vrsti, svojstvu i

agregatnom stanju. Osoba koja zaprima otpad u reciklažnom dvorištu dužna je razvrstati

zaprimljeni otpad odvojeno po vrsti, svojstvu i agregatnom stanju u odgovarajućim

spremnicima te je dužna sakupljeni otpad predati osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom

vrstom otpada, osim ako se radi o posebnoj kategoriji otpada sa kojom mora postupati

sukladno posebnim propisom kojom se uređuje gospodarenje tom posebnom kategorijom

otpada.

Tablica 5-3: Popis otpada koji je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimiti

(Dodatak III Pravilnika o gospodarenju otpadom (“Narodne novine” br. 117/17))

OPIS

OTPADA

KLJUČNI

BROJ NAZIV OTPADA

problematični

otpad

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim

tvarima

15 01 11* metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale (npr.

azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom

16 05 04* plinovi u posudama pod tlakom (uključujući halone) koji sadrže opasne

tvari

20 01 13* otapala

20 01 14* kiseline

20 01 15* lužine

20 01 17* fotografske kemikalije

20 01 19* pesticidi

20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu

20 01 23* odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike



Stranica 53 od 125

OPIS

OTPADA

KLJUČNI

BROJ NAZIV OTPADA

20 01 26* ulja i masti koji nisu navedeni pod 20 01 25*

20 01 27* boje, tinte, ljepila i smole, koje sadrže opasne tvari

20 01 29* detergenti koji sadrže opasne tvari

20 01 31* citotoksici i citostatici

20 01 33* baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01*, 16 06 02* ili 16 06 03*

i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže te baterije

20 01 35* odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01

21* i 20 01 23*, koja sadrži opasne komponente

20 01 37* drvo koje sadrži opasne tvari

otpadni papir 15 01 01 papirna i kartonska ambalaža

20 01 01 papir i karton

otpadni metal 15 01 04 metalna ambalaža

20 01 40 metali

otpadno staklo 15 01 07 staklena ambalaža

20 01 02 staklo

otpadna

plastika

15 01 02 plastična ambalaža

20 01 39 plastika

otpadni tekstil 20 01 10 odjeća

20 01 11 tekstil

krupni

(glomazni)

otpad

20 03 07 glomazni otpad

jestiva ulja i

masti 20 01 25 jestiva ulja i masti

boje 20 01 28 boje, tinte, ljepila i smole, koje nisu navedene pod 20 01 27*

deterdženti 20 01 30 detergenti koji nisu navedeni pod 20 01 29*

lijekovi 20 01 32 lijekovi koji nisu navedeni pod 20 01 31*

baterije i

akumulatori 20 01 34 baterije i akumulatori, koji nisu navedeni pod 20 01 33*

električna i

elektronička

oprema

20 01 36 odbačena električna i elektronička oprema, koja nije navedena pod 20 01

21*, 20 01 23* i 20 01 35*

građevni

otpad iz

kućanstva1

17 01 01 beton

17 01 02 cigle

17 01 03 crijep/pločice i keramika

17 04 11 kabelski vodiči koji nisu navedeni pod 17 04 10*

17 06 01* izolacijski materijali koji sadrže azbest

17 06 03* ostali izolacijski materijali, koji se sastoje ili sadrže opasne tvari

17 06 04 izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01* i 17 06 03*

17 06 05* građevinski materijali koji sadrže azbest

17 08 01* građevinski materijali na bazi gipsa onečišćeni opasnim tvarima

17 08 02 građevinski materijali na bazi gipsa koji nisu navedeni pod 17 08 01*



Stranica 54 od 125

OPIS

OTPADA

KLJUČNI

BROJ NAZIV OTPADA

ostalo

08 03 17* otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne tvari

08 03 18 otpadni tiskarski toneri koji nisu navedeni pod 08 03 17*

16 01 03 otpadne gume

18 01 01 oštri predmeti (osim 18 01 03*)

5.5. Mobilno reciklažno dvorište

Mobilno reciklažno dvorište definira se kao mobilna jedinica odnosno pokretna

tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i

skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Na području Općine Bilje trenutno nije osigurano odvojeno prikupljanje i skladištenje

manjih količina posebnih vrsta otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta.

Općina Bilje planira u narednom periodu nabaviti do tri mobilna reciklažna dvorišta.

Slika 5-4 : Primjer mobilnog reciklažnog dvorišta

(Izvor: http://www.vgcistoca.hr/mobilno-reciklazno-dvoriste/ )

http://www.vgcistoca.hr/mobilno-reciklazno-dvoriste/



Stranica 55 od 125

5.6. Zeleni otoci

Zeleni otok je mjesto na javnoj površini na kojoj su smješteni spremnici za odvojeno

prikupljanje korisnog otpada (papir i staklo). Zeleni otok ne smatra se reciklažnim dvorištem.

U naseljima Općine Bilje postavljeno je 9 zelenih otoka:

• 4 u naselju Bilje,

• 2 u naselju Lug,

• 1 u naselju Vardarac,

• 1 u naselju Kopačevo,


Svaki zeleni otok sadrži:

• 1 spremnik za odvojeno sakupljanje starog papira (volumen 2m3),

• 1 spremnik za ambalažno staklo (volumen 2m3),

• 1 spremnik za PET ambalažu (volumen 2m3),

• 1 spremnik za metalnu ambalažu (volumen 2m3) i

• 1 spremnik za stare baterije volumena 20 l.

Problematika koja se javlja na području Općine Bilje, kao i okolnim područjima, je

nesavjesno ponašanje građana i posjetitelja koji otpad iz kućanstva (posebno glomazni otpad)

koji se ne zaprima putem spremnika na lokaciji zelenog otoka ostavljaju pokraj kanti na

lokaciji zelenog otoka.



Stranica 56 od 125

6. PODACI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVOM

UKLANJANJU

Bez obzira na činjenicu o postojanju organiziranog odvoza otpada iz kućanstava i dalje

postoje mjesta na koja pojedinci nekontrolirano odlažu otpad. Divlja odlagališta otpada

predstavljaju iznimno veliku opasnost za okoliš, prvenstveno zbog onečišćenja tla, zraka te

voda. Kao mogući izvori zaraza direktno ili indirektno utječu na zdravlje ljudi i ostalih živih

organizama, a u ljetnim mjesecima često su i izvor požara. Većina divljih odlagališta otpada

sadrži otpad iz domaćinstava te građevinski otpad. S obzirom da se ponekad izbjegava

plaćanje naknade za odlaganje pojedinih vrsta otpada i s obzirom na navike odlaganja

otpada na „divlja“ odlagališta, problem će i dalje postojati.

Na području Općine Bilje uspostavljen je sustav dojave lokacije divljih odlagališta kao i

redoviti obilazak komunalnog redara koji provjerava da li postoje lokacije divljih odlagališta.

Lokacije divljih odlagališta za koje se ne ustanovi tko je odgovoran sanira općina odvozom

otpada na službeno odlagalište. Lokacije divljih odlagališta za koje se ustanovi odgovorna

osoba, odgovorna osoba je dužna o svom trošku sanirati lokaciju.

Slika 6-1: Divlja odlagališta (Izvor: http://www.casopis-gradjevinar.hr)



Stranica 57 od 125

7. CILJEVI I MJERE U GODPODARENJU OTPADOM

7.1. Ciljevi u gospodarenju otpadom Općine Bilje

Planom gospodarenja otpadom RH propisani su sljedeći nacionalni ciljevi u

gospodarenju otpadom koje je potrebno postići do 2022. godine u odnosu na 2015. godinu, a

koji su time i ciljevi u gospodarenju otpadom Općine Bilje:

Tablica 7.1: Ciljevi za gospodarenje otpadom koje je potrebno postići do 2022. godine u

odnosu na 2015. godinu

Br. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM

1.

Unaprijediti sustav

gospodarenja komunalnim

otpadom

Cilj 1.1 Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog

komunalnog otpada za 5%

Cilj 1.2

Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog

komunalnog otpada (prvenstveno papir,

staklo, plastika, metal, biootpad i dr.)

Cilj 1.3 Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog

biootpada koji je sastavni dio komunalnog

otpada

Cilj 1.4 Odložiti na odlagališta manje od 25% mase

proizvedenog komunalnog otpada

2.

Unaprijediti sustav

gospodarenja posebnim

kategorijama otpada

Cilj 2.1 Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog

građevnog otpada

Cilj 2.2 Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim

muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda

Cilj 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom

ambalažom

Cilj 2.4 Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim

posebnim kategorijama otpada

3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom

4. Sanirati lokacije onečišćene otpadom

5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti

6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom

7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom

8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom



Stranica 58 od 125

Na području Općine Bilje u 2015. godini prema podacima ROO sakupljeno je

1.222,45 t neopasnog komunalnog otpada. Obzirom na gore navedene ciljeve u gospodarenju

otpadom, brojčano gledano, u 2022. godini na području Općine Bilje potrebno je postići

sljedeće:

• Količina proizvedenog komunalnog otpada trebala bi se smanjiti za 61,12

t/god, odnosno u 2022. iznosila bi 1.161,33 t/god,

• Odvojeno putem zelenih otoka, reciklažnog dvorišta i odvajanja na kućnom

pragu ili nekog drugog načina potrebno je prikupiti 733,47 t/god otpadnog

papira, stakla, plastike, metala, biootpada i drugih vrijednih sastavnica,

• Odvojeno putem zelenih otoka, reciklažnog dvorišta i odvajanja na kućnom

pragu prikupiti 794,59 t/god biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada,

• Odlagati na odlagališta manje od 305,61 t/god proizvedenog komunalnog

otpada.

7.2. Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže

građevina i uređaja za gospodarenje otpadom

Procjena razvoja tijeka komunalnog otpada na području Općine Bilje rađena je prema

projekcijama procjene količina proizvedenog komunalnog otpada na području RH za

razdoblje od 2015. do 2030. danim u Planu gospodarenja otpadom RH.

U nastavku je prikazana projekcija tijeka komunalnog otpada na području Općine Bilje

tablično i grafički.

Godina t/godini

2015. 1222,45

2016. 1239,56

2017. 1256,67

2018. 1273,78

2019. 1290,89

2020. 1308,00

2021. 1325,11

2022. 1342,22

2023. 1359,33

2024. 1376,44

2025. 1393,55

2026. 1410,66

2027. 1427,77

2028. 1444,88

2029. 1461,99

2030. 1479,1

Slika 7-1: Projekcija tijeka komunalnog otpada na području Općine Bilje tablično i grafički



Stranica 59 od 125

Planom gospodarenja otpadom RH, kao i ovim planom, predviđen je porast nastajanja

ukupnih količina komunalnog otpada. Kako je navedeno u Planu gospodarenja otpadom RH,

da bi se zaustavio trend rasta proizvedenog komunalnog otpada, povećao stupanj odvojenog

prikupljanja i recikliranja te smanjio udio odloženog biorazgradivog otpada potrebno je

uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom koji:

• potiče sprječavanje nastanka otpada,

• potiče odvajanje otpada na mjestu nastanka te

• sadrži infrastrukturu koja omogućuje ispunjavanje ciljeva i gospodarenje

otpadom sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom.

Težište u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom će biti na sustavu odvojenog

sakupljanja komunalnog otpada i to kroz osiguranje potrebne infrastrukture za odvajanje

komunalnog otpada:

• na mjestu nastanka otpada,

• putem reciklažnih dvorišta,

• na javnim površinama te

• kroz provedbu propisa za posebne kategorije otpada (otpadna ambalaža,

otpadne gume, otpadna EE oprema itd).

Sustav gospodarenja komunalnim otpadom na području Općine Bilje uspostavit

će se kako je prikazano na shemi sustava gospodarenja komunalnim otpadom (Slika 7-

1), odnosno predviđeno Planom gospodarenja otpadom RH, i to:

• kućno kompostiranje – uspostava kućnog kompostiranja kroz dijeljenje

kompostera i edukaciju stanovništva o kućnom kompostiranju,

• odvojeno prikupljeni biootpad će se nakon izgradnje kompostane odvoziti na

materijalnu oporabu u cilju proizvodnje komposta,

• odvojeno prikupljeni papir, karton, metal, staklo i plastika će se predavati

ovlaštenim tvrtkama za recikliranje, odnosno obradu.

• miješani komunalni otpad (ostatni otpad) će se prikupljati u okviru javne

usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, a prikupljeni otpad će se

dopremati do odlagališta otpada Beli Manastir do izgradnje županijskog centra

za gospodarenje otpadom.

Uspostavom prethodno opisanog sustava osigurat će se ispunjenje ciljeva predviđenih

Planom gospodarenja otpadom RH u 2022. godini, a isto tako i promijeniti današnji tokovi

otpada.

Odbor za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog Parlamenta

(European Parliament Committee ENVI1) usvojio je izmjene prijedloga paketa regulative o

1 http://www.europarl.europa.eu/news/en/news-room/20170123IPR59605/waste-boost-recycling-cut-landfilling-

and-curb-food-waste-say-meps



Stranica 60 od 125

otpadu, te zatražio postavljanje ambicioznijih ciljeva za recikliranje. Konkretno, novi

prijedlog izmjena regulative predviđa da do 2030. godine, najmanje 70 posto (umjesto

sadašnjih 65 posto) komunalnog otpada treba biti reciklirano ili pripremljeno za ponovnu

uporabu. Do 2030. godine udio komunalnog otpada koji završava na odlagalištima treba se

ograničiti na 5 posto umjesto sadašnjih 10 posto, a ograničenje bacanja hrane na 50 posto do

2030., u odnosu na količinu iz 2014. godine. Članice s najnižim stopama recikliranja (među

kojima se nažalost nalazi i Hrvatska), više neće imati općenito izuzeće od zakona, nego će to

morati tražiti pod posebnim uvjetima.



Stranica 61 od 125

Slika 7-2: Shema sustava gospodarenja komunalnim otpadom2

2 preuzeto iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2017.-2022. („Narodne novine“, br. br. 03/17)



Stranica 62 od 125

7.3 Aktivnosti i mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva u gospodarenju otpadom na

području Općine Bilje

7.3.1 Aktivnosti i mjere sprečavanja i smanjivanja nastanka otpada

Prevencija i sprečavanje nastanka otpada prva je i najvažnija aktivnost u sklopu

uspostave sustava gospodarenja otpadom kako je i definirano redom prvenstva. Ta se

aktivnost najteže provodi na razini jedinice lokalne samouprave, a odnosi se na

odgovarajuće postupke odnosno promjene u proizvodnim ili uporabnim procesima npr.

sprječavanje nastanka pojedinih vrsta i količina otpada, sprječavanje da se u proizvodima za

tržište koriste štetne tvari i dr. Neki od načina prevencije i sprečavanja nastanka otpada su

korištenje prihvatljivijih načina proizvodnje te podizanje ekološke osviještenosti krajnjih

potrošača.

Središnji aspekt europske politike je prelazak s postojećeg linearnog ekonomskog

modela na model kružnog gospodarstva. Cilj je modela kružnog gospodarstva dovođenje

nastanka otpada na najmanju moguću mjeru, i to ne samo otpada koji nastaje u proizvodnim

procesima, već sustavno, tijekom čitavog životnog ciklusa proizvoda i njegovih komponenti.

Slika 7-3: Model kružnog gospodarstva3

Prema ZOGO-u sprječavanje nastanka otpada podrazumijeva mjere poduzete prije

nego neka tvar, materijal ili proizvod postane otpad, u svrhu smanjenja količina otpada,

uključujući ponovnu uporabu proizvoda i produljenje njihova životnog vijeka, smanjenje

negativnih utjecaja nastalog otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, te smanjenje sadržaja opasnih

tvari u materijalima i proizvodima.

3 izvor http://sprjecavanjeotpada.azo.hr/page.htm?id=43

http://sprjecavanjeotpada.azo.hr/page.htm?id=43



Stranica 63 od 125

Sprječavanjem nastanka otpada postiže se smanjenje količina i toksičnosti otpada prije

nego bilo koji drugi postupak oporabe ili zbrinjavanja uopće postanu opcija.

Planom gospodarenja otpadom RH utvrđeno je da nedostaje odgovarajuća organizacija

sustava sprječavanja nastanka otpada kao i konkretni pokazatelji za praćenje učinkovitosti

mjera, na primjer, iako postoji zakonski definiran okvir za uvođenje eko oznake proizvoda i

usluga kojim se utječe na njihovu potrošnju i korištenje, ova mjera još uvijek nije prepoznata

kao značajna od strane proizvođača i šire javnosti (potrošača). Prema službenim podacima

HAOP-a, postotak odvojeno sakupljenog i oporabljenog otpada još uvijek je relativno nizak i

najveći dio proizvedenog komunalnog otpada završi na odlagalištima otpada i to bez

prethodne obrade.

Mjere za sprečavanje i smanjivanje nastajanja otpada potrebno je provoditi na dvije

razine i to u:

• proizvodnji materijalnih dobara i

• potrošnji materijalnih dobara.

U nastavku se navode mjere za sprečavanje i smanjivanje nastajanja otpada u

proizvodnji materijalnih dobara, koje su usuglašene s mjerama predviđenim Planom

gospodarenja otpadom RH:

• izbjegavati nastanak otpada u proizvodnji razvojem tehnologije koja ne stvara

otpad,

• vraćati otpad u vlastitu proizvodnju, upućivati ga na recikliranje i/ili koristiti u

drugim proizvodnim procesima,

• prilagoditi veličinu ambalaže veličini proizvoda,

• koristiti ambalažu koja se može koristiti višekratno,

• osmišljavanje proizvoda i/ili njegova pakiranja na način da ima što je moguće

manje papirnate ili kartonske ambalaže,

• koristiti materijale u proizvodnji koji su evidentirani kao manje štetni,

• promicati načela čistije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrđivanja sustava

upravljanja okolišem (EMS, ISO 14000) i označavanja ekološki povoljnih

proizvoda.

U nastavku se navode mjere za sprečavanje i smanjivanje nastajanja otpada u potrošnji

materijalnih dobara, koje su usuglašene s mjerama predviđenim Planom gospodarenja

otpadom RH:

• koristiti proizvode s manjim potencijalom nastanka otpada odnosno ne kupovati

proizvode koji se ne mogu reciklirati (provjeriti oznake na proizvodu),

• ne kupovati plastične vrećice,

• izbjegavati robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno pri kupovanju preferirati

povratnu ambalažu,

• izbjegavati kupovinu jednokratnih proizvoda,



Stranica 64 od 125

• prilikom ispisa koristiti dvostrani ispis,

• korišenje elektronske komunikacije i/ili oglašavanja,

• kupovanje proizvoda s manje kartonske ambalaže,

• kupovina kvalitetnijih proizvoda koji imaju dulji vijek trajanja,

• prikupljanje stare odjeće za razmjenu ili doniranje,

• kupovanje hrane u odgovarajućim količinama,

• primjena kućnog kompostiranja,

• korištenje baterija, koje imaju mogućnost punjenja, u električnim i elektroničkim

uređajima,

• popravak pokvarenih uređaja i ponovno korištenje isluženih proizvoda kroz

uspostavu centara za ponovnu uporabu.

U nastavku su prikazane mjere sprječavanja nastanka otpada u svrhu postizanja

definiranih specifičnih ciljeva Plana sprječavanja nastanka otpada za razdoblje 2017.-2022.

godine koji je sastavni dio Plana gospodarenja otpadom RH:

• Poticanje ponovnog korištenja materijala od rušenja,

• Organizacija informativno-edukativnih kampanja na temu sprječavanja

nastanka otpada od hrane,

• Rad na unaprjeđenju sustava prikupljanja i obrade podataka o otpadu od

hrane,

• Promicanje održive gradnje,

• Uspostava sustava doniranja hrane,

• Organizacija komunikacijske kampanje za građane,

• Poticanje sprječavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica,

• Promicanje kućnog kompostiranja,

• Poticanje „zelene“ i održive javne nabave,

• Poticanje razmjene i ponovne uporabe isluženih proizvoda.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) pokrenula je "Portal za sprječavanje

nastanka otpada" (http://sprjecavanjeotpada.azo.hr/page.htm?id=38). Portal sprječavanja

nastanka otpada izrađen je u sklopu projekta Plan razvoja sustava za sprječavanje nastanka

otpada te informiranja i razmjene dobre prakse. Cilj sustava za sprječavanje nastanka otpada

te informiranja i razmjene dobre prakse je doprinos ostvarenju ciljeva sprječavanja nastanka

otpada. Specifični ciljevi su razvoj sustava za sprječavanje nastanka otpada putem razmjene

podataka te informiranja i razmjene dobre prakse između nadležnih tijela, poslovnih subjekata

i građana.

7.3.2. Izobrazno-informativne aktivnosti

Prema ZOGO-u, jedinica lokalne samouprave dužna je o svom trošku, na odgovarajući

način osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja

otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju

otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio te u sklopu

http://sprjecavanjeotpada.azo.hr/page.htm?id=38%20



Stranica 65 od 125

mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o

gospodarenju otpadom na svojem području. Izvješće o provedbi izobrazno-informativnih

aktivnosti sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom jedinice

lokalne samouprave.

Izobrazbu i informiranje treba provoditi s građanima svih dobnih skupina s tim da

treba način izobrazbe i informiranja o održivom gospodarenju otpadom prilagoditi pojedinoj

dobnoj skupini. Treba precizno definirati kome se pojedina kampanja obraća i s kojim ciljem,

birati najučinkovitije kanale za njezino prenošenje, te provjeravati njezin učinak.

U nastavku su prikazane izobrazno-informativne aktivnosti:

• istražiti javno mišljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom,

• razraditi programe i metode za edukaciju, informiranje i komunikaciju te ih

provoditi,

• unapređivati sustav edukacije za sudjelovanje javnosti svih dobnih skupina u

sustavu gospodarenja otpadom prikladnim programima u školskom i

izvanškolskom području, u medijima, stručnim radionicama i sl.,

• poticati aktivnu suradnju s ekološkim udrugama i svim zainteresiranim

pravnim i fizičkim osobama na implementaciji mjera i kontroli provedbe mjera

za izbjegavanje i smanjenje količine otpada,

• kontinuirano ukazivati na probleme vezane uz otpad i promicati pravilno

postupanje s otpadom,

• izraditi edukacijski i promidžbeni materijal za pojedine programe (papir,

staklo, biootpad, ostatni otpad, divlja odlagališta i dr.)

• redovito izrađivati Izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti.

Tvrtka Baranjska čistoća d.o.o. radi na promjenama u pristupu, obrazovanju i

ponašanju prema otpadu s ciljem povećanja reciklaže otpadnih sirovina. Stručni tim za

edukaciju Senka Sović, ing.građ. Nevenka Kolesarić, nast.raz.nastave i Vjekoslav Perišin,

mag.ing.tech.aliment. održavao je prezentacije tijekom 2013/2014 na području cijele Baranje.

Pod nazivom EKO BARANJA skupljeni su programi o razvrstavanju otpadom,gospodarenju

otpadom te Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Stručni tim izradio je 4 programa. Od

siječnja do srpnja 2017. godine educirani su korisnici putem prezentacija na temu: „E K O

BARANJA - Razvrstavanje i gospodarenje otpadom“, te drugim edukacijskim materijalima.

Odrađeno je 98 prezentacija i educirano 3.465 sudionika. U edukaciju su bili uključeni svi

ravnatelji osnovnih i srednjih škola, dječjih vrtića, gradonačelnik grada B. Manastira sa

suradnicima i načelnici svih devet baranjskih jedinica lokalne samouprave sa svojim

suradnicima te građani grada Belog Manastira, prigradskih naselja i svih naselja Baranje.



Stranica 66 od 125

7.3.3. Akcije prikupljanja otpada

Pravna i fizička osoba - obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću

dozvolu za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju

prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili

humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost upravnog tijela jedinice lokalne samouprave

nadležnog za poslove zaštite okoliša. Zahtjev za suglasnost podnosi se najmanje dva mjeseca

prije početka akcije, a ona određuje vrijeme trajanje akcije, vrstu otpada koji se prikuplja,

način, uvjete i svrhu provedbe akcije te rok za dostavu izvješća o provedenoj akciji.

Osim akcija prikupljanja otpada, Planom gospodarenja otpada RH predviđeno je da

gradovi organiziraju i posebne akcije sakupljanja isluženih proizvoda, gdje bi se građane

pozvalo da takve proizvode donesu na određeno mjesto. Odvojeni predmeti se onda mogu

distribuirati pojedincima slabije kupovne moći, a neupotrebljivi materijali se mogu preraditi

za druge potrebe.

7.3.4. Aktivnosti poboljšanja odvojenog sakupljanja otpada

Glavni cilj gospodarenja otpadom na području Općine Bilje je povećanje količina

odvojeno sakupljenog komunalnog otpada te smanjenje ukupne količine otpada koji se odlaže

na odlagalište kako je predviđeno Planom gospodarenja otpadom RH.

Prema ZOGO-u, jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području izvršiti obavezu

odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i

tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:

• funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom

području (jedinica lokalne samouprave koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je

osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih

idućih 25.000 stanovnika na svojem području),

• postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje

problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu

obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini,

• obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne

jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira,

metala, stakla, plastike i tekstila,

• prostorni razmještaj mobilne jedinice omogućava pristupačno korištenje svim

stanovnicima područja za koje su uspostavljena,

• uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika

usluge.

Osim toga, Općina Bilje dužna je, sukladno zakonskoj regulativi, uvesti uslugu

sakupljanja biorazgradivog otpada. Biorazgradivi komunalni otpad obuhvaća biološki



Stranica 67 od 125

razgradive vrste otpada porijeklom iz kućanstva i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan

otpadu iz kućanstva, primjerice otpadni papir, biorazgradivi tekstil, zeleni otpad od

održavanja javnih površina i sl., osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i

šumarstva.

Sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine” br. 50/17),

koja je stupila na snagu 1. studenog 2017. godine, javna usluga u okviru sustava sakupljanja

komunalnog otpada provodi se u skladu sa sljedećim standardima:







U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pružaju bez naknade za korisnika usluge

sljedeće usluge:


korisnika usluge,




dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge



Odvajanje otpada potrebno je vršiti na mjestu nastajanja odnosno u kućanstvu što dovodi

do očuvanje vrijednih svojstava otpada u cilju lakše obrade i što kvalitetnijeg plasiranja na

tržište. Većina frakcija materijala dobivenih jednostavnim izdvajanjem materijala iz

miješanog komunalnog otpada (npr. sortirnica) ne udovoljavaju zahtjevima za recikliranje

zbog previsokog sadržaja onečišćujućih tvari (npr. biootpad na plastici, staklu, tekstilu i

metalu ili mokri papir i karton itd.) te bi ih, da udovolje zahtjevima kvalitete materijala za

recikliranje, trebalo podvrgavati dodatnim postupcima obrade što bi većinom uzrokovalo

neprihvatljivo financijsko opterećenje. Prema tome, za postizanje ciljeva recikliranja potrebno

je značajni dio otpadne plastike, papira, metala, stakla, ali i tekstila te biootpad iz komunalnog

otpada sakupljati odvojeno, bilo da se radi o sakupljanju tzv. „suhe frakcije komunalnog

otpada“ (papir i karton, metal, plastika, staklo i tekstil, odnosno sva otpadna ambalaža i drugi

slični materijali) odvojeno od biootpada i miješanog komunalnog otpada ili na drugi

odgovarajući način (zeleni otoci, reciklažna dvorišta).

Kompostiranje mogu obavljati i sami građani ako imaju adekvatne uvjete. Kako bi se iz

komunalnog otpada izdvojio dio biorazgradivog otpada iz kuhinja i vrtova potrebno je

započeti s programom edukacije vezane na kompostiranje. Kućanstvima bi se podijelili

komposteri u kojima bi se odlagao kuhinjski i sličan biootpad. One koji smanje količinu



Stranica 68 od 125

biootpada kompostiranjem u vlastitom vrtu treba stimulirati smanjenjem važeće naknade za

usluge gospodarenja miješanim komunalnim otpadom.

Također, dokumentom Europske komisije „The Roadmap to a Resource Efficient Europe“

(COM(2011)571) propisan je cilj prema kojem se do 2020. godine odlaganje otpada od hrane

na razini EU treba smanjiti za 50%. Proizvodnja otpada od hrane osim negativnog učinka na

okoliš u smislu neodgovarajućeg iskorištenja prirodnih resursa za proizvodnju hrane, utjecaja

na tlo, bioraznolikosti, štetnih emisija u okoliš, obuhvaća i socijalno-ekonomske i moralne

komponente.

Na stranici HAOP: http://www.azo.hr/Publikacije10, kao i na Portalu sprječavanja

nastanka otpada (http://sprjecavanjeotpada.azo.hr/page.htm?id=49) nalazi se info letak pod

nazivom: Kako planiranjem unaprijed spriječiti nastanak otpada od hrane.

Na području Općine Bilje postavljeni su „zeleni otoci“ sa spremnicima za odvojeno

prikupljanje otpada.

U skladu s ciljevima i mjerama predviđenim Planom gospodarenja otpadom RH,

Općina Bilje će morati osigurati odvojeno prikupljanje biootpada za građane koji nemaju

uvjeta za kompostiranje biootpada na vlastitom posjedu ili omogućiti građanima

kompostiranje dijeljenjem kompostera.

U nastavku su prikazane mjere i aktivnosti koje se mogu poduzeti u svrhu poboljšanja

aktivnosti odvojenog prikupljanja otpada, a koje su u skadu s mjerama i ciljevima

predviđenim Planom gospodarenja otpadom RH:

• educirati i savjetovati sve društvene skupine o važnosti i načinu odvojenog

prikupljanja otpada te kompostiranju,

• izraditi edukacijske i promidžbene materijale za pojedine vrste otpada (papir,

staklo, biootpad, i dr.),

• organiziranje informativno-edukativnih kampanja na temu sprječavanja nastanka

otpada od hrane,

• uspostaviti sustav doniranja hrane,

• osigurati odvojeno prikupljanje biootpada,

• uspostaviti i provoditi novi sustav naplate sakupljanja i odvoza otpada po

količini i svojstvima, koji uključuje stimuliranje kućanstava/građana za odvojeno

sakupljanje korisnog i štetnog otpada,

• podijeliti kućne kompostere kućanstvima koji imaju uvjete za kompostiranje.

http://www.azo.hr/Publikacije10




Stranica 69 od 125

7.3.5. Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama

otpada

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva pored sprječavanja i

smanjivanja nastanka otpada i pravilno te ekološki prihvatljivo zbrinjavanje proizvedenog

otpada.

Opasni otpad je svaki otpad koji po sastavu i svojstvima sadrži jednu od sljedećih

karakteristika kao npr.:

• HP 1-eksplozivno, • HP 7-karcinogeno,

• HP 2-oksidirajuće, • HP 11-mutageno,

• HP 3-zapaljivo, • HP 13- senzibilizirajuće,

• HP 4-nadražujuće, • HP 15-ekotoksično.

Sakupljanje i obrada opasnog otpada se obavlja putem ovlaštenih osoba za sakupljanje

ili obradu određene vrste opasnog opada. Problematični otpad je opasni otpad iz kućanstva, a

građani ga mogu odložiti u reciklažnim dvorištima ili na prodajnim mjestima proizvoda od

kojih je nastao taj opasni otpad.

Sukladno članku 53., Zakona o održivom gospodarenju otpadom, posebne kategorije

otpada smatraju se:

• biootpad,

• otpadni tekstil i obuća,

• otpadna ambalaža, otpadne gume,

• otpadna ulja,

• otpadne baterije i akumulatori,

• otpadna vozila,

• otpad koji sadrži azbest,

• medicinski otpad,

• otpadni električni i elektronički uređaji i oprema,

• otpadni brodovi,

• morski otpad,

• građevni otpad,

• otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

• otpad iz proizvodnje titan dioksida,

• otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili.

Sukladno članku 28. stavku 3. Zakona, JLS dužna je sudjelovati u sustavima

sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje

posebnom kategorijom otpada. Člankom 53. istog Zakona propisano je da se otpad koji je

određen da se smatra posebnom kategorijom otpada mora odvajati na mjestu nastanka,

odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu s propisanim načinom kojim se uređuje gospodarenje

posebnom kategorijom otpada.



Stranica 70 od 125

Sustav odvojenog prikupljanja na području Općine Bilje osigurat će se na sljedeći

način:

• odvojeno prikupljanje putem zelenih otoka,

• odvojeno prikupljanje putem mobilnog reciklažnog dvorišta nakon nabave mobilnog

reciklažnog dvorišta,

• odvojeno prikupljanje putem reciklažnog dvorišta nakon izgradnje istog,

• odvojeno prikupljanje putem malootkupnih stanica,

• odvojeno prikupljanje putem spremnika i posuda za pojedine vrste otpada u npr.

ljekarnama (stari lijekovi), benzinskim postajama (stare zauljene krpe, ambalaža od

proizvoda za vozila), vulkanizera (stare gume), trgovina (stare baterije).

7.3.6. Aktivnosti i mjere prikupljanja komunalnog otpada

Za prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada na području

Općine Bilje, a u skladu s mjerama i aktivnostima predviđenim Planom gospodarenja

otpadom RH, predlažu se sljedeće mjere:

• Osigurati izdvojeno prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog

otpada putem odvojenih posuda u svakom kućanstvu, s time da se otpadni papir i

karton prikupljaju odvojeno od biootpada,

• Osigurati redoviti odvoz miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada zasebno

korištenjem specijalnih vozila,

• Osigurati odvojeno sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada,

• Osigurati sakupljanje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, mobilnom

reciklažnom dvorištu i jednom godišnje u kućanstvima,

• Građane educirati i savjetovati o:

obvezi predavanja problematičnog otpada odvojeno od miješanog komunalnog

otpada i biorazgradivog otpada,

načinu kompostiranja.

Osim navedenih mjera potrebno je provoditi i mjere za izbjegavanje i smanjenje

nastajanja komunalnog otpada u kućanstvima te iz javnih i uslužnih djelatnosti.



Stranica 71 od 125

7.4. Obveze Općine Bilje sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom

(„Narodne novine” br. 94/13, 73/17)

Sukladno članku 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine” br.

94/13, 73/17), Plan gospodarenja otpadom Općine Bilje donosi se za razdoblje od šest godina,

a njegove izmjene i dopune po potrebi.

Sukladno članku 23. Općina Bilje dužna je na svom području osigurati uvjete i

provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom s tim da više jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera

gospodarenja otpadom.

Sukladno članku 20. Općina Bilje dužna je dostavljati godišnje izvješće o provedbi

Plana gospodarenja otpadom RH jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka

tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objaviti ga u svom službenom glasilu.

Sukladno članku 28., Općina Bilje dužna je na svom području osigurati:

1. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog

komunalnog otpada,

2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te

krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,

3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje

tako odbačenog otpada,

4. provedbu Plana gospodarenja otpadom RH,

5. donošenje i provedbu Plana gospodarenja otpadom,

6. provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i

7. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada,

na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja,

zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada s tim da više

jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više

obveza.

Općina Bilje dužan je sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada

sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

Sukladno članku 29., Općina Bilje je obveznik plaćanja poticajne naknade za

smanjenje količine miješanog komunalnog otpada (mjera kojom se potiče jedinica lokalne

samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog

komunalnog otpada koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave).

Sukladno članku 30. predstavničko tijelo Općine Bilje donosi Odluku o načinu

pružanja javnih usluga (prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog



Stranica 72 od 125

komunalnog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih

korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada) koja sadrži:

1. kriterij obračuna količine otpada,

2. standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada,

3. najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima,

4. obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu,

5. područje pružanja javne usluge,

6. odredbe propisane uredbom iz članka 29. stavka 10. ZOGO-a,

7. opće uvjete ugovora s korisnicima.

Po donošenju Odluke predstavničko tijelo Općine Bilje dužno je istu bez odlaganja

dostaviti nadležnom ministarstvu i objaviti u službenom glasilu i na mrežnim stranicama

Općine Bilje.

Sukladno članku 35., Općina Bilje izvršava obvezu odvojenog prikupljanja

problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:

1. funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice

na svom području,

2. postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje

problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji

nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na

javnoj površini,

3. obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta,

mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada,

otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila i

4. uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev

korisnika usluge.

Sukladno članku 36., Izvršno tijelo Općine Bilje dužno je izvješće o lokacijama i

količinama odbačenog otpada, troškovima uklanjanja odbačenog otpada i provedbi mjera

podnijeti predstavničkom tijelu Općine Bilje do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu

kalendarsku godinu. Predstavničko tijelo Općine Bilje dužno je, temeljem navedenog izvješća

donijeti odluku o provedbi posebnih mjera sprječavanja odbacivanja otpada u odnosu na

lokacije na kojima je u više navrata utvrđeno nepropisno odbacivanje otpada. Sredstva za

provedbu mjera osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne samouprave.

Sukladno članku 39., Općina Bilje dužna je o svom trošku, na odgovarajući način

osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom

na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom

i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio te u sklopu mrežne

stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju

otpadom na svojem području. Prioritetno područje izobrazno-informativnih aktivnosti

gospodarenja otpadom i sadržaj obveznih informacija na godišnjoj razini u svezi gospodarenja



Stranica 73 od 125

otpadom propisuje ministar naputkom. Izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti

sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne

samouprave.

Sukladno članku 56., osoba koja je aktima donesenim temeljem ZOGO-a ovlaštena

gospodariti biootpadom, te jedinica lokalne samouprave dužni su u dokumentima koje donose

temeljem ZOGO-a osigurati odvojeno prikupljanje biootpada s ciljem kompostiranja, digestije

ili energetske oporabe biootpada.

Sukladno članku 59., troškove prijevoza i zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži

azbest koji je nastao tijekom izvođenja radova gradnje, rekonstrukcije, održavanja ili

uklanjanja građevine ili dijela građevine u vlasništvu fizičke osobe osiguravaju zajednički

jedinica lokalne samouprave na čijem području je takav otpad nastao i Fond za zaštitu okoliša

i energetsku učinkovitost iz sredstava prikupljenih prema članku 58. ZOGO-a i drugih

sredstava Fonda.

7.5. Obveze Općine Bilje sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom

(„Narodne novine” br. 50/17)

Sukladno članku 4. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine” br.

50/17), Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada (u daljnjem tekstu Odluka), koju Predstavničko tijelo

Općine Bilje mora donijeti, osim odrebi iz članka 30. Zakona o održivom gospodarenju

otpadom, mora sadržavati sljedeće:

• popis adresa reciklažnih dvorišta i naselja na području jedinice lokalne samouprave za

koje je uspostavljeno reciklažno dvorište kad je Zakonom propisana obveza uspostave

reciklažnog dvorišta,

• odredbe o načinu provedbe javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom,

• odredbe o provedbi Ugovora koje se primjenjuju u slučaju nastupanja posebnih

okolnosti (elementarna nepogoda, katastrofa i sl.),

• odredbe o načinu podnošenja prigovora i postupanju po prigovoru građana na neugodu

uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada,

• odredbe o uvjetima za pojedinačno korištenje javne usluge,

• odredbe o prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika usluge

• odredbe o cijeni obvezne minimalne javne usluge,

• način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge

kućanstva i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim

udjelima,

• način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge

kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a

nije postignut sporazum o njihovim udjelima,

• odredbe o ugovornoj kazni.



Stranica 74 od 125

Odluka također može sadržavati:

➢ kriterij za određivanje korisnika usluge u čije ime jedinica lokalne

samouprave preuzima obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu

➢ odredbe o korištenju javne površine za prikupljanje otpada

➢ odredbe o korištenju površina kojima upravlja jedinica lokalne samouprave

za potrebe kompostiranja biootpada koje može obavljati korisnik usluge

➢ odredbe o količini krupnog (glomaznog) otpada (u daljnjem tekstu:

glomazni otpad) koji se preuzima u okviru javne usluge

➢ način obračuna naknade za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim

otpadom.

Javna usluga i usluga povezana s javnom uslugom mora osigurati odvojenu primopredaju

biorazgradivog komunalnog otpada, reciklabilnog komunalnog otpada, problematičnog

otpada, glomaznog otpada i miješanog komunalnog otpada.

Sukladno članku 5. Uredbe, javna usluga u okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada

provodi se u skladu sa sljedećim standardima:







U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pružaju bez naknade za korisnika usluge

sljedeće usluge:


korisnika usluge,




dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge



Člankom 6. Uredbe propisane su obveze davatelja javne usluge. Davatelj javne usluge i

davatelj usluge povezane s javnom uslugom dužan je:

• osigurati korisniku usluge spremnik za primopredaju miješanog komunalnog otpada,

biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada,

• označiti spremnik oznakom,

• dostaviti korisniku usluge Obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada,




Stranica 75 od 125

• preuzeti sadržaj spremnika od korisnika usluge,

• odgovarati za sigurnost, redovitost, i kvalitetu javne usluge i usluge povezane s

javnom uslugom

• osigurati provjeru da otpad sadržan u spremniku prilikom primopredaje odgovara vrsti

otpada čija se primopredaja obavlja.

Davatelj usluge je dužan osigurati uvjete kojima se ostvaruje pojedinačno korištenje javne

usluge uključivo i kad više korisnika koristi zajednički spremnik.

Sukladno članku 8. Uredbe, Jedinica lokalne samouprave i davatelj javne usluge dužni su

na svojoj mrežnoj stranici objaviti i ažurno održavati popis koji sadrži sljedeće informacije:

• lokacije mobilnih reciklažnih dvorišta po naseljima

• lokacije spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i

• područja u kojima se spremnici za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada izravno

ustupaju korisniku usluge.

Davatelj javne usluge i davatelj usluge povezane s javnom uslugom dužan je gospodariti s

odvojeno sakupljenim komunalnim otpadom, uključujući preuzimanje i prijevoz tog otpada,

sukladno propisanom redu prvenstva gospodarenja otpadom i na način koji ne dovodi do

miješanja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada s drugom vrstom otpada ili s otpadom

koji ima drugačija svojstva.

Jedinica lokalne samouprave koja je na svom području osigurala funkcioniranje


mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom svaka četiri mjeseca u svakom naselju,

izuzevši naselje u kojem se nalazi reciklažno dvorište, sukladno članku 9.

Prema članku 11. davatelj javne usluge je dužan u okviru javne usluge jednom u

kalendarskoj godini preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge na obračunskom mjestu

korisnika usluge bez naknade.

Davatelj javne usluge je dužan na zahtjev korisnika usluge osigurati preuzimanje

glomaznog otpada od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge, pri čemu je

korisnik usluge dužan platiti cijenu prijevoza tog otpada do reciklažnog dvorišta.

Davatelj javne usluge je dužan preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge na

obračunskom mjestu korisnika usluge u što kraćem roku koji zajednički određuju korisnik

usluge i davatelj usluge.

Sukladno članku 15. Uredbe, Jedinica lokalne samouprave i davatelj javne usluge dužni su

putem sredstava javnog informiranja, mrežne stranice, dostavom pisane obavijesti ili na drugi

za korisnika usluge prikladni način osigurati, da je korisnik usluge, prije sklapanja Ugovora o

korištenju javne usluge ili izmjene i/ili dopune Ugovora, upoznat s propisanim odredbama



Stranica 76 od 125

koje uređuju sustav sakupljanja komunalnog otpada, Ugovorom o korištenju javne usluge i

pravnim posljedicama.

Davatelj javne usluge je dužan na svojoj mrežnoj stranici objaviti i održavati poveznice na

mrežne stranice Narodnih novina na kojima su objavljeni ZOGO i ova Uredba, digitalnu

presliku Odluke, digitalnu presliku cjenika i obavijest o načinu podnošenja prigovora

sukladno obvezama iz posebnog propisa kojim se uređuje zaštita potrošača.

Obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog

otpada i reciklabilnog komunalnog otpada prema članku 16. mora sadržavati:

• plan s datumima i okvirnim vremenom primopredaje miješanog komunalnog otpada,


• lokaciju i radno vrijeme reciklažnog dvorišta,

• lokaciju, datum i radno vrijeme mobilnog reciklažnog dvorišta,

• plan s datumima preuzimanja glomaznog otpada u okviru javne usluge,

• lokacije spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada na javnoj površini,

• uputu o kompostiranju za korisnika usluge koji kompostira biootpad,

• uputu o postupanju s miješanim komunalnim otpadom, biorazgradivim komunalnim

otpadom i reciklabilnim komunalnim otpadom

• kontakt podatke i način podnošenja zahtjeva za preuzimanje komunalnog otpada na

zahtjev korisnika usluge,

• uputu o preuzimanju komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Davatelj javne usluge dužan je korisniku usluge do kraja prosinca tekuće kalendarske

godine za iduću kalendarsku godinu dostaviti Obavijest u pisanom obliku ili putem mrežne

stranice kad je to korisniku usluge prihvatljivo.

Davatelj javne usluge dužan je voditi evidenciju o preuzetom komunalnom otpadu.

Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave je dužno provjeriti da je prijedlog cjenika javne

usluge sukladan ZOGO-u, ovoj Uredbi i Odluci i da su predložene cijene javne usluge takve

da potiču korisnika usluge da odvojeno predaje biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni

komunalni otpad, glomazni otpad i problematični otpad od miješanog komunalnog otpada te

da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad, sukladno članku 18.

Prema članku 22., davatelj javne usluge je dužan predati Izvješće o radu davatelja javne

usluge na obrascu koji objavljuje HAOP na svojim mrežnim stranicama.



Stranica 77 od 125

7.6. Mjere za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

na području Općine Bilje

U skladu s Planom gospodarenja otpadom RH te zakonskom regulativom iz područja

gospodarenja otpadom za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom propisuju se

mjere dane u nastavku. Propisane mjere za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom doprinose ostvarenju nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom koji su definirani

Planom gospodarenja otpadom RH.

MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA

M.1. Organizacija informativno-edukativnih kampanja na temu sprječavanja nastanka

otpada od hrane

Planom gospodarenja otpadom RH predviđeno je da jedinice lokalne samouprave u svojim

planovima gospodarenja otpadom daju poseban naglasak, uz opće mjere sprječavanja nastanka

komunalnog otpada, na sprječavanje nastanka biootpada tj. otpada od hrane.

Kako je predviđeno u Planu gospodarenja otpadom RH, potrebno je izraditi informacijsku

kampanju informativno-edukativnog karaktera namijenjenu stručnoj i široj javnosti kao i

odgojno-obrazovnim ustanovama (vrtići, osnovne i srednje škole) na temu sprječavanja nastanka

otpada od hrane koja bi se promovirala putem radija, TV, internet stranice, brošura i letaka

informativno edukativnog sadržaja.

Općina Bilje kontinuirano provodi informativno edukativne radionice na temu gospodarenja

otpadom s djecom školskog uzrasta. Potrebno je u program uvesti i temu sprječavanja nastanka

biootpada tj. otpada od hrane.

Sprječavanje nastanka otpada od hrane započinje prilikom kupovine namirnica i nastavlja se

u kućanstvu gdje se namirnice čuvaju i koriste. Na Portalu spječavanja nastanka otpada dane su

smjernice, odnosno upute za sprječavanje nastanka otpada od hrane:


M.2. Edukacija djelatnika JLS u svrhu kvalitetnijeg uključivanja mjera i aktivnosti

sprječavanja nastanka otpada od hrane u planove gospodarenja otpadom i njihovu

provedbu

Planom gospodarenja otpadom RH predviđena je izrada smjernica JLS za izradu Planova

gospodarenja otpadom. Po izradi smjernica JLS za izradu Planova gospodarenja otpadom, a radi

što kvalitetnijeg uključivanja mjera i aktivnosti sprječavanja nastanka otpada od hrane u planove

gospodarenja otpadom i njihovu provedbu, provest će se edukacijska kampanja za djelatnike JLS

u vidu radionica uz odgovarajuće edukacijske materijale. Radionice će biti osmišljene kao

svojevrstan uvod u proces planiranja, te kao forum na kojem će se raspraviti trenutni problemi, a

obuhvatit će teme kao što su postavljanje ciljeva Plana gospodarenja otpadom RH i njihova

prioritizacija, definiranje mjera gospodarenja otpadom i mjera sprječavanja nastanka otpada s

posebnim naglaskom na sprječavanje otpada od hrane, provedba plana i proces revizije, i sl. Ova

mjera i uključuje i aktivnosti koje su usmjerene na sve subjekte na poslovanje s hranom, budući

da se sprječavanja nastanka otpada od hrane treba provoditi u cijelom lancu proizvodnje hrane

„od polja do stola“. Na ovaj način će se pojačati učinak nacionalne kampanje, a time i ostvariti

bolji učinak pri provođenju mjera sprječavanja nastanka otpada.




Stranica 78 od 125

KUĆNO KOMPOSTIRANJE

M.3. Izobrazno-informativne aktivnosti na temu kućno kompostiranje

U svrhu smanjenja udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu, u Planu

gospodarenja otpadom RH poseban naglasak daje se na kompostiranje koje bi radili sami građani

na ruralnom području.

Stoga, ova mjera za područje Općine Bilje uključuje izobrazno-informativne aktivnosti na

temu kompostiranja u ruralnim područjima prvenstveno u ustanovama kao što su škole i vrtići.

AKTIVNOSTI ZA SMANJIVANJE ILI SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA

M.4. Izobrazno-informativne aktivnosti o smanjivanju ili sprječavanju nastanka otpada

Najučinkovitija mjera provođenja koncepta sprječavanja nastanka otpada je osvješćivanje

javnosti o dugoročnoj neodrživosti neodgovornih obrazaca ponašanja. S obzirom na navedeno

potrebno je organizirati kampanju u svrhu informiranja kućanstva o količinama otpada koji

nastaje, a koji se odlaže na odlagališta te nužnosti sprječavanja njegova nastanka te načinima

sprečavanja nastanka otpada. Kampanja u svrhu informiranja i edukacije javnosti o

mogućnostima i koristima sprječavanja nastanka otpada se može održati kroz sljedeće

neposredne kanale i alate za komunikaciju ciljeva kako je predviđeno Planom gospodarenja

otpadom RH:

• unaprjeđenje internetske stranice MZOE na temu sprječavanja otpada,

• otvaranje i održavanje profila na društvenim mrežama,

• oglašavanje u medijima (TV, radio)

• izrada edukativnih materijala posebno prilagođenih djeci svih uzrasta,

• angažiranje stručnjaka pri JLS/komunalnim tvrtkama koje će ići na teren, utvrđivati

potrebe za djelovanjem, surađivati s mjesnim odborima i sl.

• na poleđini uplatnice (za plaćanje usluga odvoza otpada) navesti neke upute za smanjenje

nastanka otpada, ciljano istražiti javnost i provoditi ankete vezano uz tematiku

sprječavanja nastanka otpada.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) pokrenula je "Portal za sprječavanje nastanka

otpada" (http://sprjecavanjeotpada.azo.hr/page.htm?id=38) na kojem su dane smjernice i upute za

spječavanje nastanka otpada, kao i primjeri o provedenim aktivnostima/kampanjama/akcijama

sprječavanja nastanka otpada iz Europe.

M.5. Poticanje „zelene“ i održive javne nabave

Uključivanjem okolišnih kriterija i uspostavljanjem vlastitih politika javne nabave te

određivanjem novih specifikacija za robu i proizvode koji favoriziraju trajnost, mogućnost

višekratne uporabe, manje ambalaže ili sniženu razinu toksičnosti, javni sektor može usmjeriti

svoju potrošačku moć na smanjenje nastanka, a samim time i odlaganja otpada.

Na internet stranici http://www.zjn.hr/ nalaze se korisni podaci i upute o zelenoj javnoj

nabavi koje mogu koristiti javnom sektoru prilikom javne nabave.

M.6. Uspostava i unapređivanje sustava odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu

Općina Bilje ima uspostavljen sustav odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu.

Korisnik javne usluge je u obvezi predavati biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni

komunalni otpad, problematični otpad i glomazni otpad odvojeno od miješanog komunalnog

otpada, a davatelj javne usluge je u obvezi korisniku javne usluge osigurati uvjete za odvojeno

predavanje otpada.

http://sprjecavanjeotpada.azo.hr/page.htm?id=38%20

http://www.zjn.hr/



Stranica 79 od 125

M.7. Nabava opreme i vozila za odvojeno prikupljanje papira, kartona, metala, plastike,

stakla, tekstila i biootpada.

U svrhu poboljšanja gospodarenja pojedinim frakcijama otpada, ova mjera uključuje nabavu

opreme i vozila za odvojeno prikupljanje pojedinih frakcija otpada.

M.8. Uvođenje naplate prikupljanja i obrade miješanog i biorazgradivog komunalnog

otpada po količini

Ova mjera uključuje obračun naplate javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog

komunalnog otpada na način da se korisnika javne usluge potiče na odvajanje otpada, odnosno na

smanjenje količine proizvedenog otpada kako je predviđeno Planom gospodarenja otpadom RH.

Korisnik javne usluge je u obvezi predavati biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni

komunalni otpad, problematični otpad i glomazni otpad odvojeno od miješanog komunalnog

otpada, a davatelj javne usluge je u obvezi korisniku javne usluge osigurati uvjete za odvojeno

predavanje otpada.

M.9. Uvođenje praćenja udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu

Mjera uključuje uvođenje i provođenje analize sastava miješanog komunalnog otpada za

potrebe praćenja ciljeva i određivanja udjela biorazgradive komponente u otpadu.

M.10. Edukacija i informiranje svih dionika društva

Mjera se sastoji od edukacije javnosti, stručnjaka i upravnih struktura Općine i tvrtke za

gospodarenje otpadom o problematici gospodarenja otpadom te o održivom gospodarenju

otpadom kako je predviđeno Planom gospodarenja otpadom RH. Potrebno je poticati aktivnu

suradnju s ekološkim udrugama i svim zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama na

implementaciji mjera i kontroli provedbe mjera održivog gospodarenja otpadom. Edukaciju i

informiranje javnosti pružiti u svim komunikacijskim sredstvima i dokumentima (radio, TV,

novine, webstranice), u reciklažnim dvorištima, zelenim otocima, itd., kreirati informacije,

ekološke poruke i savjete s ciljem edukacije građana (ciljnih skupina) te poticati na pravilno

gospodarenje otpadom,

Uz sve navedeno, potrebno je istražiti javno mišljenje o poznavanju sustava gospodarenja

otpadom.

M.11. Osiguravanje usluge odvoza glomaznog otpada po pozivu

Na području Općine Bilje uspostavljena je usluga odvoza glomaznog otpada po pozivu

vlasnika otpada.

Potrebno je i dalje provoditi mjeru u skladu sa zakonskom regulativom.

M.12. Mjere za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada

Mjere uključuju:

1. uspostavu sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu,

2. uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada,

3. provedbu redovitog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi

utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije

godine evidentirano postojanje odbačenog otpada.

M.13. Provedba aktivnosti predviđenih Programom izobrazno-informativnih aktivnosti o

održivom gospodarenju otpadom

Ova mjera uključuje provođenje svih aktivnosti definiranih Programom izobrazno-

informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom nakon njegove izrade i donošenja.

Kako je navedeno u Planu gospodarenja otpadom RH, MZOE će izraditi Program izobrazno-

informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom za razdoblje od 2017.-2022. godine,

koji će predložiti smjernice, ciljane skupine i aktivnosti koje je nužno provoditi na nacionalnom i

lokalnom nivou, s naglaskom na sprječavanje nastanka otpada, povećanja odvojenog prikupljanja

otpada i ponovne uporabe.



Stranica 80 od 125

IZGRADNJA GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

M.14. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta

Ova mjere uključuje izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta te uspostavu rada.

M.15. Izgradnja kompostane

Ova mjera uključuje izgradnju kompostane te uspostavu rada iste.

M.16. Nabava mobilnog reciklažnog dvorišta

Ova mjere uključuje nabavu mobilnog reciklažnog dvorišta te uspostavu funkcionalnosti istog.

8. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA

GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE BILJE

U nastavku slijedi popis važnih projekata za provedbu Plana gospodarenja otpadom

Općine Bilje koji su usuglašeni s projektima predviđenim Planom gospodarenja otpadom RH:

1. Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti,

2. Izgradnja reciklažnog dvorišta,

3. Nabava mobilnog reciklažnog dvorišta,

4. Nabava opreme i vozila za sakupljanje komunalnog otpada te za odvojeno

prikupljanje biootpada, papira/kartona, stakla, metala, tekstila i plastike,

5. Izgradnja kompostane.



Stranica 81 od 125

9. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, ROKOVI I IZVORI FINANCIJSKIH SREDSTAVA

ZA PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM

Gospodarenje otpadom je od interesa za Republiku Hrvatsku. Gospodarenje otpadom

osiguravaju Vlada RH i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike propisivanjem mjera

gospodarenja otpadom. Provedbena tijela na državnoj razini su Hrvatska agencija za okoliš i

prirodu i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. JLS i JP(R)S dužna je na svom

području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.

Više JLS i JP(R)S mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera

gospodarenja otpadom.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je nadležno za rješavanje o zahtjevima za

dozvolu za gospodarenje otpadom koji se odnose na opasni otpad te za termičku obradu

otpada, rješava o zahtjevu za izdavanje suglasnosti za sklapanje ugovora s FZOEU-om za

pružanje usluge obrade određene posebne kategorije otpada, vođenje očevidnika obavljanja

djelatnosti iz gospodarenja otpadom te očevidnika uvoznika i izvoznika otpada te očevidnika

laboratorija, nusproizvoda i ukidanja statusa otpada, rješava o zahtjevu za izvoz odnosno uvoz

otpada, izdaje odobrenje za rad organizacije, provodi nadzor (inspekcijski i upravni).

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je nadležan za obračun i naplatu

propisanih naknada, vođenje Registra gospodarenja posebnim kategorijama otpada,

financiranje i sufinanciranje projekata u području gospodarenja otpadom, upravljanje

sustavom sakupljanja i obrade određenih posebnih kategorija otpada te rješavanjem o zahtjevu

za samostalno ispunjavanje pojedinačnog cilja za određenu posebnu kategoriju otpada.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu je nadležna za razvoj i vođenje informacijskog

sustava gospodarenja otpadom, izradu propisanih izvješća o gospodarenju otpadom, razvoj i

vođenje Registra djelatnosti gospodarenja otpadom i Elektroničkog očevidnika o nastanku i

tijeku otpada (e-ONTO).

Jedinice područne (regionalne) samouprave su nadležne za planiranje lokacija

odlagališnih ploha za zbrinjavanje azbestnog otpada i lokacija odlagališta otpada, a zajedno s

jedinicama lokalne samouprave, putem pravnih osoba koje uspostavljaju i upravljaju centrima

za gospodarenje otpadom (temeljem vlasničkih obveza) osiguravaju kapacitete za obradu

miješanog komunalnog otpada i otpada koji preostaje nakon obrade miješanog komunalnog

otpada, izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom za koje nije nadležno MZOE, provjeru

usklađenosti plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada, te provjeru usklađenosti (i

izdavanje prethodne suglasnosti) planova gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave

s Planom gospodarenja Republike Hrvatske.

Jedinice lokalne samouprave su nadležne za osiguravanje javne usluge prikupljanja

komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih dvorišta te provedbu mjera sprječavanja

odbacivanja otpada u okoliš kao i uklanjanje u okoliš odbačenog otpada, davanje suglasnosti



Stranica 82 od 125

za akciju prikupljanja otpada, planiranje lokacija građevina od lokalnog značaja, provedbu

izobrazbo-informativnih aktivnosti te provedbu obveza propisanih Planom gospodarenja

otpadom RH, te ostalo sukladno ZOGO-u. Također, jedinice lokalne samouprave dužne su,

sukladno ZOGO-u provoditi Plan gospodarenja otpadom RH, što posebice uključuje projekte

određene Popisom projekata važnih za provedbu Plana gospodarenja otpadom RH (Poglavlje

8. u Planu gospodarenja otpadom RH).

Trgovačka društva u javnom vlasništvu JP(R)S i JLS obavljaju usluge sakupljanja,

odnosno obrade određene posebne kategorije otpada, pružanje javne usluge prikupljanja

miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada. Upravljaju radom CGO, sortirnice,

reciklažnog centra.

Trgovačka društva u privatnom vlasništvu (pravne osobe i fizičke osobe – obrtnici koje

obavljaju neku od djelatnosti gospodarenja otpadom) Trgovačka društva u privatnom

vlasništvu mogu biti uključena u gospodarenje otpadom obavljanjem djelatnosti prijevoza

otpada, posredovanja u gospodarenju otpadom, trgovanja otpadom, sakupljanja otpadom,

oporabe otpada, zbrinjavanja otpada, druge obrade otpada, te izvoz i uvoz otpada, provedbu

akcija prikupljanja otpada, pružanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada i obavljanje

poslova laboratorija.

Služba za komunalni red jedinice lokalne samouprave je nadležna za provedbu mjera

sprječavanja nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš (evidencija lokacija odbačenog otpada,

provedba redovitog godišnjeg nadzora područja JLS i ostale utvrđene mjere), i za uklanjanje

tako odbačenog otpada, pri čemu je za utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi s odbačenim

otpadom ovlaštena zatražiti nalog suda i asistenciju djelatnika ministarstva nadležnog za

unutarnje poslove.

Projekti u gospodarenju otpadom (građevine, postrojenja i sl.) koji se planiraju

financirati iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014.-2020. moraju

imati izrađenu Studiju izvedivosti. Ostali projekti u gospodarenju otpadom (građevine,

postrojenja i ostalo) koji nisu planirani za financiranje sredstvima iz OPKK također moraju

imati izrađenu Studiju izvedivosti. Studija izvedivosti je dokument u kojem se analizira

postojeći i određuje (modelira) budući sustav gospodarenja otpadom na određenom području

uzimajući u obzir tehničku izvedivost, te financijsku, ekonomsku i ekološku održivost sustava

u cjelini, kao i njegovih pojedinih sastavnica. Točan broj i lokacija pojedinih građevina,

postrojenja kao i odabir kapaciteta, tehničko-tehnoloških rješenja i ostalih parametara koji su

važni za pojedini projekt ovise o rezultatima studija, elaborata i drugih odgovarajućih

dokumenata koji se izrađuju u sklopu ili za potrebe tih projekata, pri čemu se mora poštivati

red prvenstva gospodarenja otpadom, kao i drugi zahtjevi ovisno o uvjetima financiranja

(propisi o dodjelama državnih potpora i dr.).



Stranica 83 od 125

Sredstva za provedbu projekata, kako je navedeno u Planu gospodarenja otpadom RH,

osigurat će se iz:

Javnih izvora:

Državni proračun

Proračuni JLS-a i JP(R)S-a i sredstava davatelja javnih usluga i

isporučitelja vodnih usluga (u vlasništvu jedinica lokalne samouprave)

EU fondovi (Operativni program konkurentnost i kohezija 2014-2020)

FZOEU/ HV

Krediti banaka: Svjetska banka, Europska banka za razvoj, Europska investicijska banka,

itd.

Privatnih

izvora:

Privatna ulaganja u sve vrste obrade otpada

Privatna ulaganja u CGO-e (javno-privatno partnerstvo, koncesije i dr.)

Privatna ulaganja u primarno izdvajanje i prikupljanje otpada –

postrojenja za reciklažu i sakupljanje (javnoprivatno partnerstvo,

koncesije i dr.)



Stranica 84 od 125

Tablica 9.-1.: Tablični pregled predviđenih mjera za provedbu Plana gospodarenja otpadom, nositelja provedbe pojedinih mjera, procjene

potrebnih sredstava, izvora financiranja te terminski plan provedbe mjera

Mjera

AKTIVNOSTI Nositelj

Procjena

potrebnih

sredstava4

Izvor

financiranja

Terminski plan provedbe

2017.

2018.

2019.

2020.

2021.

2022.

M.1.

Organizacija informativno-edukativnih

kampanja na temu sprječavanja nastanka

otpada od hrane

MZOE/JP(R)S/JL

S 30.000,00

MZOE/JP(R)S/JL

S

M.2.

Edukacija djelatnika JLS u svrhu

kvalitetnijeg uključivanja mjera i

aktivnosti sprječavanja nastanka otpada

od hrane u planove gospodarenja otpadom

i njihovu provedbu

MZOE/JP(R)S/JL

S 100.000,00 MZOE

M.3. Izobrazno-informativne aktivnosti na

temu kućno kompostiranje JLS 50.000,00 EU/ JLS/FZO EU

M.4.

Izobrazno-informativne aktivnosti o

smanjivanju ili sprječavanju nastanka

otpada

MZOE/JP(

R)S/JLS 150.000,00

MZOE/JP(

R)S/JLS kontinuirano

M.5. Poticanje „zelene“ i održive javne nabave JLS 5.000,00 JLS

M.6.

Uspostava i unaprjeđivanje sustava

odvojenog prikupljanja otpada na kućnom

pragu

JLS 650.000,00 JLS/ FZOEU/ EU

M.7.

Nabava opreme i vozila za odvojeno

prikupljanje papira, kartona, metala,

plastike, stakla, tekstila i biootpada

JLS 3.500.000,00 JLS/ FZOEU/ EU

M.8. Uvođenje naplate prikupljanja i obrade

miješanog i biorazgradivog komunalnog MZOE, JLS 1.000.000,00 -

4 Ovi iznosi su podložni promjeni sukladno studijama izvedivosti pojedinih projekata ili drugim dokumentima potrebnim za realizaciju pojedine mjere



Stranica 85 od 125

Mjera

AKTIVNOSTI Nositelj

Procjena

potrebnih

sredstava4

Izvor

financiranja

Terminski plan provedbe

2017.

2018.

2019.

2020.

2021.

2022.

otpada po količini

M.9. Uvođenje praćenja udjela biorazgradivog

otpada u miješanom komunalnom otpadu

Komunalno

poduzeće 150.000,00

Komunalno

poduzeće

M.10. Edukacija i informiranje svih dionika

društva

MZOE/FZ

OEU/HAO

P/JP(R)S/J

LS/civilno društvo

300.000,00

EU/MZO

E/FZOE U/HAOP

/JP(R)S/J LS

kontinuirano

M.11. Osiguravanje usluge odvoza glomaznog

otpada po pozivu JLS 200.000,00 JLS kontinuirano

M.12. Mjere za sprječavanje nepropisnog

odbacivanja otpada JLS 250.000,00 JLS

M.13.

Provedba aktivnosti predviđenih

Programom izobrazno-informativnih

aktivnosti o održivom gospodarenju

otpadom

JLS 250.000,00 MZOE/JLS

M.14. Izgradnja i opremanje reciklažnog

dvorišta JP(R)S/JLS/P 1.500.000,00 JP(R)S/JLS/PU

M.15. Izgradnja kompostane JLS/P 1.000.000,00 JLS/PU

M.16. Nabava mobilnog reciklažnog dvorišta JLS/ Komunalno

poduzeće 500.000,00

JLS/ Komunalno

poduzeće

Legenda: MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, MGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, MINFIN

Ministarstvo financija, MP Ministarstvo poljoprivrede, CS Civilni sektor, FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, HAOP

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, HV Hrvatske vode, JLS Jedinice lokalne samouprave, JP(R)S Jedinice područne (regionalne) samouprave,

MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, PU Privatna ulaganja



Stranica 86 od 125

10. KORIŠTENI POJMOVI

Pojedini izrazi koji se koriste u ovom Planu imaju sljedeće značenje:

Agencija Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

biološki razgradivi otpad otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim

postupkom

biootpad biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad

iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i

slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda

biorazgradivi komunalni

otpad

otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan

otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz

poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki

razgradiv otpad, u okviru javne usluge je biootpad i otpadni papir i

karton

centar za gospodarenje

otpadom

sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih

građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada

cijena javne usluge novčani iznos u kunama za pruženu javnu uslugu prikupljanja

miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada

djelatnost druge obrade

otpada

postupak pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja otpada

djelatnost prijevoza otpada prijevoz otpada za vlastite potrebe ili za potrebe drugih na teritoriju

Republike Hrvatske

djelatnost sakupljanja otpada uključuje postupke sakupljanja otpada i interventnog sakupljanja

otpada i postupak sakupljanja otpada u reciklažno dvorište

djelatnost trgovanja otpadom kupovanje i prodavanje otpada sa ili bez preuzimanja otpada u

posjed bez obzira na način prodaje

djelatnost zbrinjavanja otpada uključuje postupke zbrinjavanja otpada propisane Dodatkom I.

Zakona o održivom gospodarenju otpadom

evidencija o preuzetom

komunalnom otpadu

evidencija koju vodi davatelj usluge i sadrži podatke o korisniku

usluge, korištenju javne usluge za obračunsko mjesto, korištenju

reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta i korištenju

usluge preuzimanja glomaznog otpada

gospodarenje otpadom djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge

obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i

mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te

radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik

građevina za gospodarenje

otpadom

građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica

i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za

gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje

otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost

oporabe otpada

građevni otpad otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i

održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog

materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za

građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao

interventno sakupljanje sakupljanje otpada uređajima i opremom u svrhu hitnog uklanjanja



Stranica 87 od 125

otpada otpada s određene lokacije radi sprječavanja nastanka i/ili smanjenja

na najmanju moguću mjeru onečišćenja okoliša, ugrožavanja

ljudskog zdravlja, uzrokovanja šteta biljnom i životinjskom svijetu i

drugih šteta

inertni otpad otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili

biološkim promjenama

izjava o načinu korištenja

javne usluge

izjava na obrascu koju korisnik usluge ispunjava i dostavlja

davatelju usluge

javna površina površina javne namjene sukladno posebnom propisu koji uređuje

prostorno uređenje

javna usluga javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada

ključni broj otpada jedinstvena oznaka vrste otpada, propisana Popisom otpada, koja se

sastoji od šesteroznamenkastoga broja kojem je, u slučaju opasnog

otpada, pridružen znak *, pri čemu prve dvije znamenke ključnog

broja određuju pripadnost grupi u koju je razvrstana ta vrsta otpada,

druge dvije znamenke ključnog broja određuju pripadnost podgrupi

u koju je razvrstana ta vrsta otpada, a zadnje dvije znamenke

ključnog broja određuju vrstu otpada unutar podgrupe

krupni (glomazni) komunalni

otpad

predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno

prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog

otpada i određen je naputkom iz članka 29. stavka 11. Zakona o

održivom gospodarenju otpadom

komunalni otpad otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan

otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz

poljoprivrede i šumarstva

materijalna oporaba svaki postupak oporabe koji ne uključuje energetsku oporabu i

preradu u materijale koji će se koristiti kao gorivo

metoda način izvođenja tehnološkog procesa na određenoj lokaciji

određenom opremom, uređajem, vozilom i ljudstvom, uključujući

upravljački nadzor izvođenja tehnološkog procesa

miješani komunalni otpad otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji

je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg

posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je

papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01

mjesto primopredaje lokacija spremnika kod korisnika usluge

naselje naselje propisano posebnim propisom koji uređuje područja

županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj

neopasni otpad otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava iz Priloga

Uredbe (EU) br. 1357/2014

neusklađeno odlagalište odlagalište koje ne ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz članka

104. ovoga Zakona o održivom gospodarenju otpadom i određeno je

odlukom iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona

obavijest o prikupljanju

miješanog komunalnog

otpada, biorazgradivog

komunalnog otpada i

obavijest davatelja javne usluge korisniku usluge o načinu

korištenja javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom



Stranica 88 od 125

reciklabilnog komunalnog

otpada

obračunsko mjesto adresa nekretnine

obračunsko razdoblje razdoblje na koje se odnosi obračun iznosa cijene javne usluge

obrada otpada postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe

ili zbrinjavanja

obvezna minimalna javna

usluga

dio javne usluge koju je potrebno osigurati kako bi sustav

sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu

poštujući pritom obvezu o osiguranju primjene načela »onečišćivač

plaća«, ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, redovitost i

kvalitetu pružanja javne usluge

odlagalište otpada građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju

(podzemno odlagalište), uključujući:

a. interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad

na samom mjestu proizvodnje,

b. odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za

privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne

godine),

c. iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale

rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje

otpada

odluka o načinu pružanja

javne usluge prikupljanja

miješanog komunalnog

otpada i biorazgradivog

komunalnog otpada

odluka koju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne

samouprave

odvojeno sakupljanje sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti

i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva

otpada

opasni otpad otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava iz Priloga

Uredbe (EU) br. 1357/2014

oporaba otpada svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe

kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo

uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu

svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II.

Zakona o održivom gospodarenju otpadom sadržan je popis

postupaka oporabe koji ne isključuje druge moguće postupke

oporabe

otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili

mora odbaciti.

ovlaštenik pravna ili fizička osoba – obrtnik kojem je prema ovom Zakonu

dana suglasnost za sklapanje ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost u vezi gospodarenja posebnom kategorijom

otpada

ponovna uporaba svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda

ili dijelova proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su

izvorno načinjeni



Stranica 89 od 125

posjednik otpada proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada

posrednik pravna ili fizička osoba – obrtnik koja obavlja djelatnost

posredovanja u gospodarenju otpadom, uključujući i posrednika koji

ne preuzima otpad u neposredni posjed

postupci gospodarenja

otpadom

su: sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada, priprema za

ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci

oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u

gospodarenju otpadom, prijevoz otpada, energetska oporaba

određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i

privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada

pretovarna stanica građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog

prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja

primopredaja otpada predaja otpada od strane korisnika usluge te preuzimanje tog otpada

od strane davatelja javne usluge

priprema za ponovnu uporabu postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su

postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom, pripremaju za

ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade

problematični otpad opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno

nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i

količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u

kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se

nalazi kod proizvođača tog otpada

proizvodni otpad otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i

drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se

koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača

proizvođač otpada svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom

obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili

svojstva otpada

reciklabilni komunalni otpad otpadna plastika, otpadni metal i otpadno staklo, a kad je to

prikladno i druge vrste otpada koje su namijenjene recikliranju (npr.

otpadni tekstil, otpadno drvo i sl.)

reciklažno dvorište nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i

privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada

reciklažno dvorište za

građevni otpad

građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i

privremenom skladištenju građevnog otpada

recikliranje svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog

materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode,

materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u

energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao

gorivo ili materijal za zatrpavanje

sakupljanje otpada prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i

skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu

skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana

sprječavanje nastanka otpada mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao

otpad, a kojima se smanjuju:

a) količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili

produženje životnog vijeka proizvoda,



Stranica 90 od 125

b) štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili

c) sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.

sustav sakupljanja

komunalnog otpada

sustav kojeg čine javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog

otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluga povezana s

javnom uslugom

tehnološki procesi

gospodarenja otpadom

određene funkcionalno-tehnološke cjeline gospodarenja otpadom

kojima se opisuje materijalni tok otpada, a uključuju prikupljanje,

prihvat, skladištenje, prethodno razvrstavanje i razvrstavanje,

miješanje otpada, pakiranje, popravak, čišćenje, provjera budućeg

proizvoda i u slučaju oporabe ili zbrinjavanja otpada tehnološke

procese koje je odredio podnositelj zahtjeva za dozvolu za

gospodarenje otpadom sukladno smjernicama

ugovor o korištenju javne

usluge

ugovor između davatelja javne usluge i korisnika javne usluge

kojim se uređuje pružanje i korištenje javne usluge

ugovorna kazna iznos određen Odlukom koji je dužan platiti korisnik usluge u

slučaju kad je postupio protivno Ugovoru

usluga povezana s javnom

uslugom

odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem reciklažnog

dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta, spremnika na javnim

površinama i kod korisnika usluge te odvojeno prikupljanje krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada

vlasnik otpada osoba koja je nositelj materijalnih i drugih prava i obveza u vezi

otpada

zbrinjavanje otpada svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad

postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U

Dodatku I. Zakona o održivom gospodarenju otpadom sadržan je

popis postupaka zbrinjavanja koji ne isključuje druge moguće

postupke zbrinjavanja otpada

Postupci oporabe (R) i zbrinjavanja (D)

Oznaka

postupka Naziv postupka

D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.)

D2 Obrada otpada u tlu (na primjer biološka razgradnja tekućeg ili muljevitog otpada u tlu

itd.)

D3 Duboko utiskivanje otpada (na primjer utiskivanje otpada crpkama (u bušotine, iscrpljena

ležišta soli, prirodne šupljine itd.)

D4 Odlaganje otpada u površinske bazene (na primjer odlaganje tekućeg ili muljevitog

otpada u jame, bazene, lagune itd.)

D5 Odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalište (na primjer odlaganje u povezane

komore koje su poklopljene i izolirane jedna od druge kao i od okoliša itd.)

D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode isključujući mora/oceane

D7 Ispuštanje u mora/oceane uključujući i ukapanje u morsko dno

D8 Biološka obrada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu

ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12



Stranica 91 od 125

Oznaka

postupka Naziv postupka

D9

Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a

koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim

postupkom d1 do d12 (na primjer isparivanje, sušenje, kalciniranje itd.)

D10 Spaljivanje otpada na kopnu

D11 Spaljivanje otpada na moru

D12 Trajno skladištenje otpada (na primer smještaj spremnika u rudnike itd.)

D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 do D12

D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka d 1 do d 13

D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja d 1 do d 14 (osim

privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije sakupljanja)

R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije

R2 Obnavljanje/ regeneracija otpadnog otapala

R3 Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala

(uključujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe)

R4 Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala

R5 Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala

R6 Regeneracija otpadnih kiselina ili lužina

R7 Oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja

R8 Oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora

R9 Ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne uporabe otpadnih ulja

R10 Tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekološkog poboljšanja

R11 Korištenje otpada nastalog bilo kojim postupkom R1 do R10

R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe R1 do R11

R13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe R1 do R12 (osim privremenog

skladištenja na mjestu nastanka, prije sakupljanja)



Stranica 92 od 125

11. ZAKONSKI PROPISI I LITERATURA

1. Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13 i 73/17)

2. Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, br. 80/13, 153/13, 78/15)

3. Zakon o zaštiti prirode ((„Narodne novine“, br. 80/13)

4. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine

(„Narodne novine“, br. 3/17).

5. Plan gospodarenja otpadom u općini Bilje za razdoblje 2008.-2015. godine

6. Plan gospodarenja otpadom u Osječko-baranjskoj županiji za razdoblje 2007.-2014.

godine

7. Prostorni plan uređenja Općine Bilje („Službeni glasnik“ Općine Bilje br. 8/05 i 2/16,

8/16 – ispravak i 9/16)

8. Prostorni plan Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 6/16)

9. Prostorni plan Parka prirode Kopački rit („Narodne novine“, br. 24/06)

10. Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, br. 50/17)

11. Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 117/17)

12. Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama („Narodne novine“, br. 40/06, 31/09,

156/09, 111/11, 86/13, 113/16).

13. Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima

nekretnina i jedinicama lokalne samouprave („Narodne novine“, br. 59/06 i 109/12).

14. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima („Narodne novine“, br. 124/06, 121/08,

31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13).

15. Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se

mulj koristi u poljoprivredi („Narodne novine“, br. 38/08).

16. Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina


17. Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom („Narodne

novine“, br. 42/14, 48/14, 107/14, 139/14).

18. Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima

(„Narodne novine“, br. 103/14)

19. Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida („Narodne novine“,

br. 117/14).

20. Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada („Narodne novine“, br. 117/14).

21. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom („Narodne novine“, br. 50/15).

22. Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži („Narodne novine“, br. 88/15, 78/16).

23. Pravilnik o katalogu otpada (90/15).

24. Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom („Narodne novine“,

br. 99/15).

25. Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima


26. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada („Narodne novine“, br. 114/15).

27. Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima („Narodne novine“, br. 125/15, 90/16).



Stranica 93 od 125

28. Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest („Narodne novine“, br.

69/16)

29. Pravilnik o termičkoj obradi otpada („Narodne novine“, br. 75/16)

30. Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, br. 87/15).

31. Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade

na opterećivanje okoliša otpadom („Narodne novine“, br. 120/04).

32. Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje

okoliša otpadom („Narodne novine“, br. 95/04)

33. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja („Narodne novine“, br.

9/14).

34. Uredba o graničnim prijelazima na području Republike Hrvatske preko kojih je

dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije („Narodne

novine“, br. 6/14)

35. Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom („Narodne novine“, br. 97/15).

36. Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima („Narodne novine“, br.

105/15).

37. Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima („Narodne novine“, br. 112/15)

38. Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i

mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom („Narodne

novine“, br. 71/04).

39. Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“, br. 124/13, 105/15)

40. Službene web stranice Agencije za zaštitu okoliša (http://www.azo.hr/).

41. Službene web stranice Državnog zavoda za statistiku (http://www.dzs.hr/).

42. Službene web stranice Ministarstva zaštite okoliša i energetike (http://www.mzoip.hr)

43. Portal sprječavanja nastanka otpada (http://sprjecavanjeotpada.azo.hr/)

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/312451.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_9_167.html

http://www.azo.hr/

http://www.dzs.hr/

http://www.mzoip.hr/

http://sprjecavanjeotpada.azo.hr/



Stranica 94 od 125

12. PRILOZI

PRILOG 1.: Ciljne vrste i staništa

PRILOG 2.: Zaštićena područja prirode

PRILOG 1.

Ciljne vrste i staništa

Tablica a. Ciljne vrste i staništa područja HR2001308 Donji tok Drave

(Izvor: Uredba o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži (NN 105/15))

HR2001308 DONJI TOK DRAVE

Ciljne vrste

rogati regoč Ophiogomphus cecilia

veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis

kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar

dvoprugasti kozak Graphoderus bilineatus

bolen Aspius aspius

prugasti balavac Gymnocephalus schraetser

veliki vretenac Zingel zingel

mali vretenac Zingel streber

crveni mukač Bombina bombina

barska kornjača Emys orbicularis

vidra Lutra lutra

veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus

ukrajinska paklara Eudontomyzon mariae

sabljarka Pelecus cultratus

Balonijev balavac Gymnocephalus baloni

istočna vodendjevojčica Coenagrion ornatum

zlatni vijun Sabanejewia balcanica

vijun Cobitis elongatoides

bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi

gavčica Rhodeus amarus

plotica Rutilus virgo

Ciljna staništa

Hrvatski naziv stanišnog tipa Natura kod

Livade Cnidion dubii 6440

Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 91E0*

*prioritetni stanišni tipovi

Tablica b. Ciljne vrste ptica područja HR1000016 Podunavlje i Donje Podravlje (izvor:

Uredba o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži (NN 105/15)).

HR1000016 PODUNAVLJE I DONJE PODRAVLJE

Ciljne vrste

Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste Status (G=gnjezdarica;

P=preletnica; Z=zimovalica)

Acrocephalus megalopogon crnoprugasti trstenjak G P

Actitis hypoleucos mala prutka G

Alcedo atthis vodomar G

Anas strepera patka kreketaljka G

Anser anser divlja guska G

Aquila clanga orao klokotaš Z

Aquila pomarina orao kliktaš G

Ardea purpurea čaplja danguba G P

Ardeola ralloides žuta čaplja G P

Ayithya nyroca patka njorka G P

Botaurus stellaris bukavac G P Z

Caprimulgus europaeus leganj G

Casmerodius albus velika bijela čaplja G P Z

Chlidonias hybrida bjelobrada čigra G P

Chlidonias niger crna čigra P

Ciconia ciconia roda G

Ciconia nigra crna roda G P

Circus aeruginosus eja močvarica G

Circus cyaneus eja strnjarica Z

Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G

Dendrocopos syriacus sirijski djetlić G

Dryocopus martius crna žuna G

Egretta garzetta mala bijela čaplja G P

Falco columbarius mali sokol Z

Falco vespertinus crvenonoga vjetruša P

Ficedula albicollis bjelovrata muharica G

Grus grus ždral P

Haliaeetus albicilla štekavac G

Himantopus himantopus vlastelica G P

Ixobrychus minutus čapljica voljak G P

Lanius collurio rusi svračak G

Luscinia svecica modrovoljka G P

Milvus migrans crna lunja G

Netta rufina patka gogoljica G

Numenius arquata veliki pozviždač P

Nycticorax nycticorax gak G P

Pandion haliaetus bukoč P

Panurus biarmicus brkata sjenica G

Pernis apivorus škanjac osaš G

Phalacrocorax pygmaeus mali vranac G Z

Philomachus pugnax pršljivac P

HR1000016 PODUNAVLJE I DONJE PODRAVLJE

Ciljne vrste

Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste Status (G=gnjezdarica;

P=preletnica; Z=zimovalica)

Picus canus siva žuna G

Platalea leucordia žličarka P Z

Porzana parva siva štijoka G P

Porzana porzana riđa štijoka G P

Riparia riparia bregunica G

Sterna hirundo crvenokljuna čigra G

Sylvia nisoria pjegava grmuša G

Tringa glareola prutka migavica P

značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica: patka lastarka Anas acuta, patka žličarka

Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas

plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, lisasta

guska Anser albifrons, divlja guska Anser anser, guska glogovnjača Anser fabalis, glavata

patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula,

crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago gallinago,

crnorepa muljača Limosa limosa, patka gogoljica Netta rufina, kokošica Rallus aquaticus,

crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia, crvenonoga prutka

Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus i veliki pozviždač Numenius arquata.

Tablica c. Ciljne vrste ptica područja HR2000394 Kopački rit (izvor: Uredba o izmjenama

Uredbe o ekološkoj mreži (NN 105/15)).

HR2000394 KOPAČKI RIT

Ciljne vrste





jelenak Lucanus cervus

hrastova strizibuba Cerambyx cerdo

bolen Aspius aspius

piškur Misgurnus fossilis



crveni mukač Bombina bombina

barska kornjača Emys orbicularis

vidra Lutra lutra

četverolisna raznorotka Marsilea quadrifolia

veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus






gavčica Rhodeus amarus

danja medonica Euplagia quadripunctaria*

Ciljna staništa



Livade Cnidion dubii 6440

Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ul-

mus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia

91F0

Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea 3130

Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili

Magnopotamion

3150

*prioritetni stanišni tipovi/prioritetne vrste

Tablica d. Ciljne vrste područja HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita


HR2001309 DUNAV S OD KOPAČKOG RITA

Ciljne vrste




bolen Aspius aspius



veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum

oštrouhi šišmiš Myotis blythii

dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii

velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii

vidra Lutra lutra






Ciljna staništa


Panonski stepski travnjaci na praporu 6250*

Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri

p.p. i Bidention p.p.

3270

Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea 3130


Subpanonski stepski travnjaci (Festucion vallesiacae) 6240*

Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150


Tablica e. Ciljne vrste i staništa područja HR2000372 Dunav - Vukovar


HR2000372 DUNAV - VUKOVAR

Ciljne vrste




bolen Aspius aspius



vidra Lutra lutra




Ciljna staništa


Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri

p.p. i Bidention p.p.

3270

Panonski stepski travnjaci na praporu 6250*




Tablica f. Ciljne vrste i staništa područja HR2000728 Biljsko groblje


HR2000728 BILJSKO GROBLJE

Ciljna staništa




PRILOG 2.

Zaštićena područja prirode

Park prirode Kopački rit, Posebni rezervat Kopački rit

Područje Parka prirode Kopački rit nalazi se na krajnjem sjeveroistočnom dijelu

Republike Hrvatske. To je ravničarski dio geografske cjeline Baranje, u sastavu je Osječko-

baranjske županije, pretežito nizinskog područja između rijeka Drave i Dunava. Zbog svojih

svjetski poznatih prirodnih karakteristika i vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine stavljen

pod zaštitu proglašenjem prirodnog rezervata. 1976. godine najniži dio rita proglašen je

Posebnim zoološkim rezervatom, a širi prostor Parkom prirode.

Reljef područja Kopačkog rita uglavnom je rezultat rada rijeka i poplavnih voda.

Rijeke u svom toku stvaraju sprudove i otoke - ade, te rukavce koje ovdje zovu dunavac ili

stara Drava. Vode na poplavnom području na jednom mjestu talože nanose, dok na drugom

mjestu produbljuju teren, te cijelo područje dobiva specifičan valoviti izgled. Tako nastaju

bare, odnosno depresije i grede, odnosno povišena područja koje se pružaju stotinama metara

jedna pored druge. Bare i grede su uske i dugačke i gledano iz zraka imaju specifičan

zakrivljen izgled. Između bara i greda visinska razlika iznosi najviše 8 metara. Bare se na

krajevima spajaju i preko jednog prirodnog kanala tzv. 'foka', te ulaze u Dunavac ili Dunav.

Upravo fokovi služe za punjenje i pražnjenje bara. Fokovi su često bili umjetno produbljivani,

a također ima i umjetno iskopanih kanala koji su preuzeli funkciju fokova.Upravo takav

raspored bara i greda ovom području daje jedinstveni izgled. Cijelo poplavno područje

poprima izgled delte, a posenost je da rijeka Dunav u svom srednjem toku, uz pomoć rijeke

Drave, stvara tzv. unutrašnju deltu. Takav fenomen kod drugih Europskih rijeka u ovakvom

obliku nije poznat te daje ovom području svjetski značaj. Ako Kopački rit ikad bude upisan na

listu Svjetske prirodne baštine, biti će upisan prvenstveno zbog ovoga fenomena jer ga i

mnoge druge, veće i značajnije rijeke u svijetu nemaju.

Zbog velike biološke raznolikosti Park prirode Kopački rit je od 1993. godine uvršten

u Popis močvarnih i vlažnih područja od međunarodnog značaja, sukladno odredbama

Ramsarske konvencije. Na veliku raznolikost vegetacije u Kopačkom ritu utiče mikroreljef,

odnosno dubina vode i vrijeme trajanja poplava. S jedne strane tu su različiti tipovi šuma, a s

druge vodena i močvarna vegetacija. U Kopačkom ritu raste preko 140 vrsta biljaka, mnoge

među njima su rijetke, neke od njih rastu samo na ovom području. Neke od biljaka koje ovdje

rastu: rijetka šarena perunika, posebno lijep bijeli lopoč,domaća paprat azola, crni šaš,

ugrožene vrste vodoljub i rogoz, trska ili prekrasna sibirska perunika. I životinjski svijet

obiluje bogatstvom različitih vrsta mekušaca, kukaca, 60- tak vrsti slatkovodnih riba, 11 vrsti

vodozemaca, 10 vrsta gmazova, 293 vrsta ptica, 54 vrsti sisavaca.

Regionalni park Mura – Drava

Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljače 2011. donijela Uredbu o proglašenju

Regionalnog parka Mura – Drava. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, regionalni park je

prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili

georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima

karakterističnim za područje na kojem se nalazi. U regionalnom parku dopuštene su

gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i

uloga. Regionalni park Mura-Drava prvi je regionalni park u Republici Hrvatskoj.

Rijeke Mura i Drava su područja izuzetnih prirodnih vrijednosti na regionalnom,

nacionalnom i europskom nivou. Ovi riječni tokovi čine cjelovito područje koje se, osim

unutar teritorija Republike Hrvatske, proteže kao prekogranični riječni ekološki sustav u

susjednim državama te u uzvodnim i nizvodnim zemljama slijeva. Unutar granica Republike

Hrvatske nalazi se središnji dio tog riječnog sustava.

Rijeke Mura i Drava među posljednjim su doprirodnim tokovima nizinskih rijeka u

srednjoj Europi, a karakterizira ih visoka razina biološke raznolikosti. Posebice su značajna

vlažna staništa koja spadaju među najugroženija u Europi, a zaštićena su i u Republici

Hrvatskoj: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri,

sprudovi i strme odronjene obale u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste. Od ukupno 60

stanišnih tipova (prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa RH) u Parku ih je 37 rijetko i

ugroženo. Šire područje rijeke Drave je vrednovano kao područje važno za ptice EU (tzv.

SPA područja). Akumulacije hidroelektrana i stari tokovi između njih predstavljaju važno

zimovalište za više od 20 000 ptica močvarica (gusaka, pataka, lisaka i dr.). Također, velik

broj svojti prisutnih na ovom prostoru nalazi se na popisu Dodatka I Direktive o pticama tj.

ugrožene su na europskoj razini. Na širem području obitava veliki broj ugroženih i zaštićenih

vrsta ptica kao npr. mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), brezov zviždak (Phyloscopus

trochilus), štekavac (Haliaeetus albicilla), mala čigra (Sterna albifrons), čaplja danguba

(Ardea purpurea), bijela čaplja (Egretta alba), crna roda (Ciconia nigra) itd. U rijeci Muri i

Dravi pronađene su 73 vrste riba. Njih 37 nalazi se u Crvenoj knjizi slatkovodnih riba

Hrvatske. Od ugroženih i zaštićenih ribljih vrsta ističe se sabljarka (Peleceus cultratus), bolen

(Aspius aspius), piškur (Misgurnus fossilis), crnka (Umbra krameri)… Važno je napomenuti

da je Park područje rasprostranjenja strogo zaštićene vidre (Lutra lutra) te da je ovo jedno od

područja na kojem se započelo sa reintrodukcijom dabra (Castor fiber) koji je u drugoj

polovici 19. stoljeća bio u potpunosti istrijebljen.

Na području Mure i Drave zabilježeno je oko 300 različitih svojti vaskularne flore, od

kojih su 42 svojte strogo zaštićene. Značaj ovom području daje i glacijalni relikt kebrač

(Myricaria germanica) koji je kritično ugrožena vrsta u Hrvatskoj. Crnkasta sasa (Pulsatilla

pratensis ssp. nigricans) se javlja samo na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj, a iskapanjem

pijeska i odlaganjem otpada ugrožava se stanište te kritično ugrožene svojte. Među

močvarnim biljkama koje su ugrožene ili rijetke na europskoj razini ističu se: sibirska

perunika (Iris sibirica), strelica (Sagittaria sagittifolia), rezac (Stratiotes aloides), vodoljub

(Butomus umbellatus), sitna leća (Wolffia arrhiza), vodeni orašac (Trapa natans) i druge.

Područje Parka obilježava i visoka razina krajobrazne raznolikosti, a riječni krajobraz

sa svojim posebnostima, osobitostima i postojanjem uopće daje izraziti pečat čitavom

području. Očuvane prirodne obale Mure i Drave, zajedno sa svojim biljnim i životinjskim

svijetom tvore prepoznatljiv nizinski krajobraz rubnog dijela panonske nizine. Mala

razvučena naselja žive u skladu s okolnom prirodom, rijekom, šumom, livadama i oranicama.

Taj život u suglasju prirodnog i stvorenog dobra najveća je vrijednost kojoj su Mura i Drava

temeljna okosnica.

Spomenik parkovne arhitekture Bilje – park oko dvorca

Park je smješten u centru Bilja, 8 km udaljeno od Osijeka. Projektant dvorca nije poznat kao

što nije ni poznato datum nastanka parka .Izuzetna povijesna vrijednost , a sam park također

ima, rekreacijsku, turističku, znanstvenu i edukacijsku vrijednost. Opkop unutar parka je suh

s još vidljivim ledarnikom. Također dodatnu vrijednost mu daje saćuvana jedna od četiri

puškarnice. Kroz park redovito prolazi veliki broj djece jer je na rubovima parka smještena

Osnovna škola. Određena 71 svojta drveća i grmlja, od toga 9 svojti četinjača, te 62 svojte

listača- Acer campestre L.(Javor klen), Cornus mas L.(Tvrdi drijen), Aesculus hippocastanum

L.(Divlji kesten).

Spomenik prirode Biljsko groblje – travnjak

Travnjačka površina na mjesnom groblju u Bilju među malobrojnim je preostalim

suhim stepolikim travnjacima sveze Festucion vallesiacae u Hrvatskoj. Biljska je stepa

odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije zaštićena u kategoriji spomenika prirode,

od 2001. godine. Ovaj travnjak je značajan jer pokazuje povijest vegetacije ovog

područja, tim više, što su nekadašnje prirodne šume suhih staništa odavno nestale (još

prije travnjaka). Udjel biljaka koje pripadaju pontsko-centralnoazijskom flornom elementu

iznosi 29 %. Veliki broj zabilježenih biljaka (139 vrsta) te prisutnost rijetkih i ugroženih

vrsta Hrvatske flore na području površine od svega 0,64 ha, ukazuju da je stepolika livada u

Bilju jedinstveno stanište koje je važno očuvati.

opĆine biljebilje.hr/savjetovanje_javnost/plan_go_opcine_bilje_2018-2023.pdf · plan gospodarenja...

Documents