opis programa dizajneri - forme.grf.unizg.hrforme.grf.unizg.hr/media/web fax/diplomski...

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1

OPIS PROGRAMA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA

Smjer: Dizajn grafičkih proizvoda


VII semestar


Kolegij 19437 AMBALAŽA 2 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta U RH, posebno danas kada se radi na usklađivanju svih područja industrijske proizvodnje s EU proizvodnjom i legislativom potrebno je školovati mlade stručnjake koji susposobni odgovoriti izazovu takvog okruženja. Posebno se to odnosi na područje proizvodnje i pakiranja robe kao prepoznatljivog hrvatskog proizvoda a tu je svakako jedan od važnih zadataka izrada ambalaže. Oblik, tehnologiju, izgled (u novije se vrijeme to naziva brand) mogu zadovoljiti stručnjaci koji su upoznali suvremenu opremu, organizaciju proizvodnje, konstrukciju kutija, njihovo pračenje s aspekta kontrole kvalitete i konačno pračenje novosti pri upotrebi novih materijala i rješenja u sve zahtjevnijem obliku i kvalitetiu ambalaže. Kolegij studentima daje temeljno znanje iz područja planiranja i projektiranja te izračuna kapaciteta pojedinih strojeva, linija i cijelog pogona. Opremanja i organizacije skladišta i njihovog tehnološkog funkcioniranja. Izračunavanjem potrebnih količina materijala u proizvodnji ambalaže te izračunavanjm vremena izrade naklada. Ergonomaski arspekti u proizvodnji ambalaže i pogonu kartonaže. Terminski plan rasporeda naklada u proizvodnji ambalaže. Linija proizvodnje transportnih amerikan kutija i linija složive kartonske kutije zatvaranje zaticanjem. Kombinacije, raspored strojeva linije i mogućnosti svakog pojedinog stroja linije. Transportni putovi u pogonu, priručna odlagališta za ulazne i izlazne poluproizvode uz svaki stroj. Izračun prostora za odlaganje u ovisnosti od brzine stroja. Proračun kapaciteta linije. Automatika suvremenih strojeva i njihovo povezivanje u jedan informatički lanac kojeg nadgleda voditelj smjene. Proračun transportne amerikan kutije od vlaovitog kartona. Objašnjenje svih parametara potrbnih za dobar proračun. Izrada nacrta prireza kutije. Proračun složive kartonske kutije. Objašnjenje svih parametara potrebnih za dobar proračun. Kutije koje imaju ojačivače, njihova uloga, korist i izrada. Materijali i oblici ojačivača. Optimalizacija pri iskorištavanju materijala pri izradi prireza kutija ovisno o tehnologiji uz poštivanje zadanih smjerova vlakanaca za pojedini tip kutije. Nabrajanje grešaka koje se mogu pojaviti na kutijama, mjesto njihova nastanka, uzrok nastanka i način otklanjanja greške. Organizacija pogona pomoću terminskog plana i blok sheme. Načini kako se mogu izbječi uska grla proizvodnje. Ispitivanje kutija na slobodni pad, kontrolirani pad, tribološke postavke pri transportu, otpornost na vlaženje, otpornost na požar, otpornost na trešnju. Ispitivanje kutija BCT i ECT testovima. Njihova statistička obrada i tumačenje rezultata. Načini izrade i upotrebljivost hypa-ambalaže, self-kutija, blok-kutije, bačava, sprej-boce, plastenke, blister-ambalaža, envo-ambalaža, skin-ambalaža, streč-ambalaža, strip-ambalaža. Posebnosti pri izradi i eksploataciji skupljajućih omota, vreća s ventlom, laminatnih vreća, provlačnih kutija, teleskopskih kutija, kutija s odvojivim dnom i poklopcem, kombiniranih kutija. Skladišta sirovine i gotove robe. Načini transporta i klimatski zahtjevi određenih materijala u skladištima. posebni zahtjevi priv rukovanju i pakiranju gotovih prireza kartonskih kutija. Ergonomski zadaci svakog radnog mjesta u proizvodnji ambalaže s posebnim osvrtom na tehnološka mjesta gdje se upotrebljava uglavnom ljudski rad. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Završetkom studija ovog kolegija mladi stručnjak može biti organizator i voditelj pogona za proizvodnju ambalaže. Može biti projektant ambalaže, istraživač u laboratorijima za ispitivanje kvalitete novokonstruiranih oblika ambalaže ali i provjera postojeće s aspekta održanja kvalitete. Također može raditi u proizvodnji roba koje se pakiraju u pogonima koji pakiraju svoje proizvode za potrebe trgovine te u transportnim i trgovačkim poduzečima kao stručnjaci koji određuju i provjeravaju kvalitetu ambalaže potrebne za kvalitetno pakiranje i čuvanje ogređene robe. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. Popis literature potrebne za studij N. Stričević, Suvremena ambalaža 1 i 2, Školska knjiga, Zagreb, 1982. O. Stobe, Wellpapen Handbuch II/1 i II/2, VDW Verband, Darmstadt, 1972. F. Hesse, H. J. Tenzer, Verpackungsmittel aus Papier, Karton und Pappe, VEB Fachbuchverlag, Leipzig, 1971. H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989. Način polaganja ispita Pismeno i usmeno. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminari tijekom semestra.


Kolegij 19438 TISAK AMBALAŽE Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Tisak ambalaže: jucer, danas, sutra. Tiskarske podloge i kako na njima tiskati ambalažu. Tisak na fleksibilnim i krutim podlogama. Tisak na formiranoj ambalaži. Procesi tiska ambalaže: Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u fleksotisku. Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u knjigotisku lettersetu. Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u ofsetu. Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u bakrotisku. Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u sitotisku. Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u elektrostatskom tisku. Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u inkjet tisku. Dizajn ambalaže u službi proizvodnog procesa. Oslajavanje: dekoracija i zaštita. Bar kod. Zaštita okoliša. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Ambalaža pokriva 45% tiska te se ovdje naučavaju specifičnosti tiska u tom području. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja i labaratorijske viježbe. Popis literature potrebne za studij N. R. Eldred, Package Printing, Plainview, Jelmar Publishing Co, New York, 2000. P. E. J. Legierse, Decoration of Packaging, Pira International, Hertfordshire, 1999. H. Forcnio, Digital Package Printing, Pira International, Hertfordshire, 2002. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska A. White, High Quality Flexography, Pira International, Hertfordshire, 1998. Način polaganja ispita Uvjet pristupanju ispitu su završene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete.


Kolegij 19458 MARKETING 2 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta UVOD, uloga marketinga u organizaciji tiskarske firme, koncepcija marketinga, upravljanje marketingom, tržišna orijentacija, prihvaćanje marketinga u organizaciju. PLANIRANJE I UPRAVLJANJE MARKETINGOM, efikasnost firme pod utjecajem dinamike tržišta, strategija planiranja, upravljanje marketingom. POZICIONIRANJE FIRME, konkurenti u mi kr o okruženju firme, utjecaj makrookoline, marketing strategija. TRŽIŠTE GRAFIČKIH PROIZVODA, zahtjevi i ponašanje potrošača, faktori koji utječu na kupca, odluka o kupovini, direktna prodaja, indirektna prodaja, prodaja po natječaju. POTRAŽNJA I PREDVIĐANJE POTRAŽNJE, procjena postojeće potražnje, procjena buduće potražnje, faktori koji utječu na potražnju. SEGMENTACIJA TRŽIŠTA, opći pristup, modeli, postupak. Procjena tržišnih segmenata, moguće strategije, izbor strategije. POZICIONIRANJE PROIZVODA, pozicioniranje proizvoda, konkurencije, pozicioniranje vlastitih proizvoda, zaključak. MARKETING PLANIRANJE, razvoj, postojeća marketinška situacija, analiza, ciljevi,programi aktivnosti. RAZVOJ NOVOG PROIZVODA, ideje, selekcija,komercijalizacija. MARKETING - INFORMACIJSKI SISTEM, interni sistem, obavještajni sistem, istraživački sistem, analitički sistem, banka podataka. MARKETING STRATEGIJA PROIZVODA, uvođenje, rast, zrelost, opadanje. MARKETING STRATEGIJA, tržišnog lidera tržišnog izazivača tržišnog sljedbenika tržišnog tamponera. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je prepoznavanje referentnih faktora za generičke i specifične kompetencije studenata u području marketinga. Ishod poučavanja je kompetencija (što student zna ili je sposoban napraviti nakon završetka učenja). Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave Popis literature potrebne za studij B. Juri, Tržišne komunikacije, Grafički fakultet, Zagreb, 2003. F. Kotler, Upravljanje marketingom, Mate, Zagreb, 2001. POPIS LITERATURE KOJA SE PREPORUČUJE KAO DOPUNSKA T. Kesić, Integrirana marketinška komunikacija, Opinio d.o.o., Zagreb, 2003. Način polaganja ispita Seminar, pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika.


Kolegij 19471 RAČUNARSKA TIPOGRAFIJA Nositelj kolegij Prof. dr. sc. Vilko Žiljak Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta PostScript u tipografiji. Oblikovanje cjelostraničnog preloma u izvornom PostScriptu. Rad sa bazama podataka za individualizaciju sloga. Priprema sloga za visoke naklade kod individualiziranog digitalnog tiska. Programiranje akcidencije u PostScriptu. Unicod, baze fontova, konverzija. PostScript tipografija. Definicija fontova. Struktura komandi. Bazierova krivulja u oblikovanju slivnih znakova. Kontinuitet Bezierobe krivulje. Zatvaranje linija i grafičkih predložaka. Programiranje linijskih kodova (bar kodovi, transportni, bibliotečne primjene). Programiranje individualiziranih podataka sa vezama iz baza podataka. Priprema za osvjetljavanje tiskovne forme. Razvoj PDF formata. Proračunavanje printera. Priprema vlastitih tipografskih jezika. Specijalne namjene, zaštitni slog. Mikrotekst. Programiranje djeljenja riječi u PostScriptu. Multikodovi u PostScriptu. Usporedba - zajedništvo i razlike PostScripta, HTML-a, fotosloga. Planiranje tipografije za različite operativne sustave, za različite tiskarske strojeve i tehnologije. Studij računarske tipografije prema CIP4 i JDF standardima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje za izvedbu složenih zadataka u PostScript jeziku i pratečim programima. Integracija slike i teksta sa izradom individualnih rasterskih postupaka. Uvođenje baza podataka u tipografiju, baza teksta, slika i arhiviranje preloma stranica, knjiga, novinskog sloga. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studentedate te na web starnicama nastavnika s Katedre za računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima s progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama Katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4:004.738.5, FS i Grafički fakultet, Zagreb, 2003., elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5, FS i Grafički fakultet, Zagreb, 2004., elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998./2004. ISBN: 953-199-000, elektr. izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, Grafički fakultet, Katedra za računala i slog, Zagreb, 2004., elektr. izdanje,: http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm G. Brett, DIGITAL PREPRESS TEHNOLOGIES, Pira International Ltd., Hertfordshire, 2000.,ISBN 185802-261-4 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku, a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema individualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19472 REPRODUKCIJA SLIKOVNIH INFORMACIJA Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Agić Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Reprotehnika kao sustav informacija, slika kao područje informacija. Potreba za objektivnim mjerenjima kod višebojnih reprodukcija. Doživljaj boje, različiti prostori boja koji su prisutni kod digitalnog procesiranja slike. Mjerni sustavi bazirani na spektrofotometrijskim određivanjima, određivanje kolorimetrijske razlike kao važan kriterij određivanja kvalitete reprodukcije. Objektivnost kod određivanja boja kod grafičkih i drugih sustava reprodukcije, prikazivanje rezultata. RGB, Lab. Luv, LCH, HSB sustavi prikazivanja boja. Mjerni sustavi bazirani na denzitometrijskim mjerenjima: određivanje i objašnjenje sivog balansa, trappinga, sivoće i greške tona. Optički aktivna površina, odstupanja rasterskog elementa, prirast rasterskog elementa. Značenje principa aditivnosti boja. Sivi balans i sivi omjer. Model defirinja reprodukcijskog sustava preko sivog balansa. Rasterski sustavi, izgradnja elementa, frekventna i amplitudna modulacija, moire. Model rasterskog miješanja boja - Neugebauer model, akromatska reprodukcija, PCR, CCR. kontrolni elementi, sustavi probnog otiska, hard i soft proof. Posebne boje, heksakromija i heptakromija. Princip sustava upravljanja bojama u digitalno procesiranju koji osiguravaju kvalitetu reprodukcije. Elektronska montaža, impozicija, prilagođavanje daljnjim postupcima reprodukcije, workflow. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Praćenje kontrole kvalitete, sposobnost vođenja i uvođenje novih grafičkih postupaka. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe i seminari. Popis literature potrebne za studij K. Schlapfer, Farbmetrik in der Reproduktionstechnik und im Mehrfarbendruck, UGRA, St. Gallen, 1993. T. Johnsom, Color Management in Graphic Arts and Publishing, Pira International, Hertfordshire, 1996. A. Mortimer, Color Reproduction in a Digital Age, Pira international, Hertfordshire, 1998. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska J. Foley, A. Van Dam, Computer Graphics, Addison Wesley Publishing Company, 1992. R. B. Norman; Electronic Color, Van Nostrand Rheinhold, New York, 1990. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, anketa.


Kolegij 19473 PRIMJENA DIGITALNE FOTOGRAFIJE U REPRODUKCIJSKIM MEDIJIMA

Nositelj kolegija Izv. prof.. dr. sc. Darko Agić Vrijeme izvođenja VII. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Razvoj digitalne fotografije kroz povijest. Usporedba konvencionalnog toka rada sa digitalnim tokom rada u grafičkoj reprodukciji. Osnovne kategorije digitalnih fotoaparata i njihova primjenjivost u pojedinim reprodukcijskim medijima. Karakteristike digitalnih fotoaparata vezane uz kvalitetu reprodukcije; rezolucija, dubina bitova, senzori (CCD, CMOS, Foveon X3). Usporedba osjetljivosti troslojnog filma i osjetljivosti CCD senzora. Utjecaj temperature boje svjetla na reprodukciju boja. Utjecaj šuma na kvalitetu reprodukcije. Metodologija za testiranje kvalitete slike snimljene digitalnim fotoaparatom. Procesiranje slike za pojedine reprodukcijske medije. Primjena Color Managementa i ICC profila. Formati zapisa datoteka (TIFF, JPEG, GIF, PDF, Photo CD, PICT, PNG). Načini arhiviranja digitalnih datoteka. Autorsko pravo i vodeni žigovi. Nova tehnološka dostignuća, novi standardi. U sklopu predavanja predviđa se pozvano predavanje koje bi održao profesionalni fotoreporter na temu: Primjena digitalne fotografije u dnevnim novinama. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija U ovom kolegiju studenti se upoznaju s najnovijom tehnologijom digitalne reprodukcije slika, principom rada digitalnog fotoaparata te primjenom digitalne fotografije u grafičkoj industriji. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanje i vježbe. Kolokvij, pismeni i usmeni ispit. POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDI: R. Sidney, Photographic Technology and Imaging Science, Focal Press, Oxford, 2000. F. Franziska, S. Susstrunk, Digital Imaging for Photographic Collections - Foundation for Technical Standards, Rochester Institute of Technology, 1999. A. Kasai, Sparkman Russel, Essentials of Digital Photography, New Riders, Indianapolis, 2002. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska P. Green, Understanding Digital Color, GATF Press, Pittsburgh, 1999. R. M. Adams II, Scanning Primer, GATF Press, Pittsburgh, 2001. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni, nakon položenog kolokvija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.


Kolegij 19474 GRAFIČKI MATERIJALI KONVENCIONALNOG I DIGITALNOG TISKA

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Sastav, svojstva (viskoznost, tečljivost, ljepljivost, stabilnost u tisku) i mehanizmi sušenja knjigotiskarskih boja. Tiskovne podloge za visoki tisak. Svojstva otisaka i ugađanje boja za visoki tisak. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja fleksografskih boja. Tiskovne podloge za fleksografski tisak. Svojstva otisaka i ugađanje fleksografskih boja. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja offsetnih boja. Tiskovne podloge za offsetni tisak. Svojstva otisaka i ugađanje offsetnih boja. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja boja za duboki tisak. Tiskovne podloge za duboki tisak. Svojstva otisaka i ugađanje boja za duboki tisak. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja boja za propusni tisak (sitotisak). Tiskovne podloge za propusni tisak (sitotisak). Svojstva otisaka i ugađanje sitotiskarskih boja. Specijane tiskarske boje. Sastav boja za digitalni tisak. Koloranti boja za digitalni tisak. Koloranti procesnih boja - CMYK. Color Index CI. Toneri za elektrofotografiju. Mehanizam elektrofotografije temeljen na organskom fotokonduktoru i usporedba sa selenskim fotokonduktorom. Organski fotokonduktori (OPC). Tvari koje generiraju (CGM), transportiraju (CTM) i kontroliraju naboj (CCA). Sastav, vrste i svojstva tonera. Boje za ink jet tisak: kontinuirani (CIJ) i “drop on demand” (DOD). Bojila, otapala (organska i voda) veziva i dodatci ink jet boja. Viskoznost i tečljivost ink jet boja. Sušenje ink jet boja (konvencionalno i UV). Boje i voskovi za tisak termičkim transferom. Bojila za tisak sublimacijom i termmičkom difuzijom (D2T2). Vrste papira u digitalnom tisku. Papiri za tiskanice, čekove, kuverte, naljepnice. Tiskovne podloge za ink jet, elektrofotografiju, termički, sublimacijski i termički difuzijski tisak. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Primjena temeljnih prirodnih te tehničkih i/ili inženjerskih znanja kao i inženjerskih specijalizacija u radu s mnogobrojnim grafičkim materijalima u konvencionalnom tisku te osmišljavanje inženjerskih modela. Rješavanje kompleksnih problema pravilnim izborom znanstvene literature i primjenom načela matematike i inženjerskih znanosti. Istraživanje kompleksnih problema osmišljavanjem eksperimenata, analizom i interpretacijom podataka nakon kojih se sintezom informacija treba doći do valjanih zaključaka. Kreiranje, izbor i primjena odgovarajućih tehnika, resursa i modrenih inženjerskih metoda za modeliranje kompleksnih inženjerskh aktivnosti. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja i seminarski radovi. Popis literature potrebne za studij R. E. Todd, Printing Inks, Pira International, Hertfordshire, 1994. D. G. Wilson, Litography Primer, GATF Press, Pittsburgh, 1998. C. L. Kasunich, Gravure Primer, GATF Press, Pittsburgh, 1998. J. P. Crouch, Flexography Primer, GATF Press, Pittsburgh, 2000. N. R. Eldred, Package Printing, Jelmar Publishing Co., Inc., New York, 1993. B. Thompson, Printing Materials, Pira International, Hertfordshire, 1998. C. H. Williams, Printing Ink Technology, Pira International Ltd, Hertfordshire, 2001. T. A. Pope, Paper and Digital Printing, Interquest, Ltd., Charlottesville, 1999. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Chemistry of Inks in N. R. Eldred, Chemistry for the Graphic Arts, GATF, Pittsburgh, 2004. B. Thompson, Printing Materials, Science and Technology, Pira International, Hertfordshire, 2004. H. Kipphan et al., Handbook of Print Media - Technologies and production methods, Springer, Berlin, 2001. Način polaganja ispita Ispit usmeni i seminarski rad. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanaliza. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije odn. "updating"predavanja svake godine.


Kolegij 19475 KNJIGOVEŠTVO 2 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij studentima daje temeljno znanje iz područja planiranja i projektiranja te izračuna kapaciteta pojedinih strojeva, linija i cijelog pogona. Opremanja i organizacije skladišta i njihovog tehnološkog funkcioniranja. Izračunavanjem potrebnih količina materijala u knjigoveštvu te izračunavanjm vremena izrade naklada. Terminski plan rasporeda naklada u knjigovežnici. Osnovni raspored strojeva u knjigovežnici prateći tehnologiju. Osnovna tehnološka razlika između ručnog uveza i industrijskog uveza. Švicarski uvez, francuski uvez, engleski uvez, fleksstabil uvez, uvez s odskočnim hrptom. Tipovi podstave i njihove karakteristike te specifičnosti u upotrebi. Različiti tipovi mekih i tvrdih korica ovisno o materijalu, vrsti tiska, dekoraciji korica. Posebno izračunavanje potrebne količine materijala za jednu koricu i za cijelu nakladu. Izračun potrebne količine svih materijala koji se upotrebljavaju pri izradi knjige. Konca, žice, taljivih niti, špage, kartona, ljepenki, ljepila, gaze, kreppapira, plastične folije za plastificiranje, folije za otiskivanje, alati za otiskivanje, ukrasnih metalnih predmeta. Načini ispitivanje kvalitete materijala upotrebljivih u knjigoveštvu s mehaničkog i fizikalnog i tehnološkog aspekta. Formati strojeva, izračun kapaciteta strojeva, utrošak energije svakog stroja, potreba za radnicima i njihova kvalifikacijska struktura za svaki stroj. Kako se u proizvodnom pogonu riješava servisiranje strojeva i njihovo održavanje. Paralelno vođenje nekoliko naklada u knjigovežnici uz kontrolu iskoristivosti kapaciteta upotrebom terminskog plana i blok sheme. Ručni uvez knjiga, rekonstrukcija knjiga, konzerviranje knjiga. Suvremena oprema koja se upotrebljava u tim poslovima Strojevi tehnološke linije knjigovežnice, potrebni prostor za svaki stroj u knjigovežnici. Priručna skladišta ulaznih i izlaznih poluproizvoda i gotovih proizvoda za svaki stroj. Linija mekog uveza. Operacije koje obavlja. Strojevi koji ju sačinjavaju. Stroj za meki uvez knjiga. Tehnološki koraci neophodni da se izradi meko uvezana knjiga. Kvaliteta rada, greške u proizvodnji, način otklanjanja i izbjegavanje ponavljanja istih. Kapaciteti i kvalitete rada. Linija trvrdog uveza. Strojevi koji ju sačinjavaju. Rad svakog stroja i njegov značaj za kvalitetu knjige. Mogućnosti izrade različitih vrsta tvrdo uvezanih knjiga na liniji Kvaliteta rada, greške u proizvodnji, način otklanjanja i izbjegavanje ponavljanja istih. Izrada kataloga grešaka, banke podataka, organizacija povratnih informacija iz pripremnih faza proizvodnje, trgovine, biblioteka i škola u svrhu poboljšanja kvalitete uveza knjiga. Ergonomaski arspekti knjigovežnice. Ergonomija stroja, svake operacije u knjigovežnici i odnos norme, roka isporuke, količine škarta i utroška materijala. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Završetkom studija ovog kolegija mladi stručnjak može biti organizator, voditelj pogona i cijele proizvodnje knjiga. Može biti projektant knjigoveških proizvoda (knjiga, časopisa, kalendara, blokova, albuma i kataloga), istraživač u laboratorijima za ispitivanje kvalitete novih knjigoveških proizvoda u ovisnosti o upotrebi različitih vrsta materijala i ljepila. Također mogu provjeravati postojeću proizvodnju s aspekta održanja kvalitete. Rad u izdavačkim kućama, u bibliotekama, u konzerviranju i rekonstruiranju starih i oštećenih knjiga. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. Popis literature potrebne za studij F. Hesse, H. J. Tenzer, Grundlagen der Papierferarbeitung, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1963. H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989. G. Zahn, Grundwissen für Buchbinder, Verlag Beruf + Schule, Itzehoe, 1992. T. J. Tedesco, Binding, Finishing, Mailing, GATF Press, Pittsburgh, 1999. R. Lyman, Binding and Finishing, GATF Press, Pittsburgh, 1993. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internet adrese proizvođača opreme, izdavača, knjižnica, proizvođača knjiga. Način polaganja ispita Pismeno i usmeno.


Kolegij 19476 DIGITALNI TISAK Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij daje studentima temeljno teoretsko znanje o digitalnim tehnikama tiska. U kolegiju su obuhvaćene one digitalne tehnike koje su se tehnički i ekonomski opravdale. Dane su specifičnosti različitih tehnika, njihove mogučnosti, te karakteristike otisaka koji su rezultat rada. Posebno su obrađene direktne i indirektne tehnike, te tisak na arke i iz role. Također je obrađen hibridni tisak. Uspoređuju se mogućnosti digitalnih i konvencionalnih tehnika tiska. Na kraju je dano predviđanje razvoja digitalnih tehnika tiska. Sustavi tiska između pojedinačnog i masovnog. Personalizacija u tisku. Non Impact Printing (NIP) tehnologije. Direktni postupci: termografija, InkJet, sublimacija, elektrofotografija, elektrografija. Indirektni postupci: elektrofotografija, elektrografija, magnetografija, transfer termografija, ionografija, elkografija, postupak srebrnih soli, fotopolimerni postupak, diazo postupak, postupak s mikrokapsulama. Princip InkJet tiska. Kontinuirani InkJet tisak. Princip i rad navođenog InkJet tiska. Princip i rad binarnog InkJet tiska. Princip i rad navođenog IRIS tiska. Građa uređaja i postizanje veće rezolucije u tisku. Diskontinuirani InkJet tisak. Princip rada piezoelektričnog InkJet tiska. Varijante građe osnovne čelije. Princip rada termalnog InkJet tiska. Varijante građe čelije. Elektrostatički InkJet. Građa čelije. Postizanje veće rezolucije u tisku. Bojila za InkJet tehnike tiska. Tiskovne podloge. Građa uređaja od printera do strojeva velikog formata. Polje djelovanja od pojedinačnih uredskih ispisa do otiskivanja gigantografija. Tisak ambalaže. Tisak Bar kodova. Tisak fotografija. Elektrofotografija. Princip rada tehnike. Princip nabijanja bubnja. Načini osvjetljavanja. Princip lasera. Modulacija laserskog zračenja. Usmjerivači laserskih zraka. Materijali i svojstva fotovodića. Toneri praškasti i tekući. Tiskovne podloge. Elektrofotografija-laserski tisak na arke. Tehnologija. Nabijanje bubnja. Pretvaranje signala iz komputera u slobodne površine ili tiskovne elemente na bubnju. Stvaranje latentne tiskovne forme. Principi prihvaćanmja tonera na bubanj. Razvijanje latentne tiskovne forme tonerom. Uređaj za bojenje. Pripremanje tonera za razvijanje forme. Prijenos tonera na tiskovnu podlogu. Uređaji za fiksiranje i proces fiksiranja tonera na tiskovnu podlogu. Čišćenje bubnja od tonera i električnog naboja. Elektrofotografija u indirektnom tisku. Prijenos tonera na otisak posredstvom transportne trake. Modeli za višebojni tisak s praškastim tonerima. Obostrani tisak. Ofsetni bubanj kao prenosioc bojila do tiskovne podloge. Indigo tisak. Tehnologija otiskivanja elektroinka na tiskovnu podlogu. Višebojni i obostrani tisak. Ionografija. Princip rada. Građa tiskovne jedinice. Generiranje iona i ostvarivanje latentne tiskovne forme na temeljnom bubnju.Prijenos suhog tonera i njegovo fiksiranje na tiskovnu podlogu. Magnetografija. Princip rada. Građa tiskovne jedinice. Bojilo za magnetografiju. Djelovanje glave za izradu latentne forme i djelovanje temeljnog bubnja. Otiskivanje. Fiksiranje. Čišćenje temeljnog bubnja nakon otiskivanja. Elkografija. Princip rada. Građa uređaja. Mogučnosti tiska u elkografiji danas. Sublimacijski tisak. Princip rada. Uređaj za otiskivanje. Mogučnosti tehnike i područje korištenja. NIP direktne tehnike tiska u rotacijama. Elektrpgrafija. Princip rada. Uređaji za višebojni tisak. Mogučnosti tehnike. Termografija. Princip rada. Uređaji za višebojni tisak. Mogućnosti tehnike. Rotacijski tisak kod direktne elektrofotogrefije. Povezivanje tiskovnih jedinica u nizove. Višebojan obostrani tisak. Fiksiranje otisaka. Tisak iz role kod ofsetnog elektrofotografskog tiska. Tiskarski stroj. Višebojni tisak na traku. Strojevi za digitalni tisak sa stalnom tiskovnom formom.Princip izradeu stroju stalne forme laserom. Digitalni strojevi sa stalnom tiskovnom formom, Computer to Press. Satelitski stroj. Promjena forme bez vađenja iz stroja. Stroj s tiskovnim jedinicama u liniji. Promjena tiskovne forme. Izrada stalne tiskovne forme u stroju. Bojilo. Tiskovne podloge. Mogućnosti tehnika. Hibridni strojevi s digitalnim djelovanjem. Konvencionalni ofsetni strojevi s mogućnosti korištenja tiska bezvodnog ofseta i izrade tiskovne forme Computer to Press. Konvencionalni tiskarski strojevi nadopunjeni digitalnim tiskovnim jedinicama. Usporedba rada konvencionalnih i digitalnih tehnika međusobno. Usporedba kvalitete otisaka, brzine tiska i ekonomske opravdanosti tiska određenih naklada. Tehnike u nastajanju. Pogled u budućnost. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Ovladavanje modernim digitalnim tiskarskim tehnologijama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanje i laboratorijske vježbe. Usmeni ispit i kolokviji. Popis literature potrebne za studij B. Baumler, C. Senff, Laserdruck, Polygraph Verlag GmBH, Frankfurt am Main, 1988. G. A. Nathmann, Nonimpact Printing, Graphic Arts Technical Fundation, Pittsburgh, 1989. F. J. Romano, H. M. Feuton, On Demand Printing, Graphic Arts, Technical Fundation, Pittsburgh,1998. H. Kipphan et al., Handbook of Print Media, Springer, Berlin, 2001. Način polaganja ispita Uvjet pristupanju ispitu su završene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete.


Kolegij 19477 ODABRANA POGLAVLJA UPRAVLJANJA KVALITETOM

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Diana Milčić Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 2 + 0, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Razvoj funkcija kvalitete. Kvaliteta danas. Trendovi razvoja. Temeljni pojmovi iz područja kvalitete. Kvaliteta - promjenjivi uvjeti poslovanja. Procjenjivanje kvalitete. Analiza troškova kvalitete. Troškovi loše kvalitete. Procjenjivanje stvarnih aktivnosti za kvalitetu. Normizacija. Domaće i svjetske norme. Smjernice. Direktive. Akreditacija. Certifikacija. Međusobno priznavanje certifikata. Razvoj sustava upravljanja kvalitetom. TQC. Temeljne postavke TQC. Uloga sustava upravljanja kvalitetom u modernom poslovanju. Sustavi upravljanja kvalitetom (ISO 9000, QS 9000, AS 9000, TL 9000). Sastavnice sustava upravljanja kvalitetom. Povezanost sustava upravljanja. Sustav upravljanja okolišem (ISO 14000). Sustav upravljanja sigurnošću i zaštitom zdravlja (ISO 18000). Procesni pristup u upravljanju kvalitetom. Politika i ciljevi kvalitete. Poslovnik kvalitete. Dokumentacija sustava. Temeljna načela upravljanja kvalitetom. Uloga i odgovornost uprave. Zadaće, odgovornosti i ovlaštenja u sustavu. Matrica odgovornosti. Upravljanje resursima. Ljudski resursi (upravljanje znanjem), infrastruktura, radna okolina, financijski resursi. Proces stalne izobrazbe. Dobavljači. Poslovna suradnja. Zainteresirane strane. Proces stalnog poboljšavanja. Učinkovitost i efikasnost procesa. Planiranja kvalitete i određivanje mjerljivih ciljeva kvalitete. Metode stalnog poboljšavanja. Preduvjeti za provođenje poboljšavanja. Metode izbora prioriteta. Metode određivanja sposobnosti mjernog sustava. Elementi za ocjenu sposobnosti. Suvremeni zahtjevi na kontrolu kvalitete proizvodnje i proizvoda. Trendovi razvoja sustava upravljanja kvalitetom. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti se upoznaju s temeljnim načelima upravljanja kvalitetom, svjetskim trendovima na području upravljanja kvalitetom, te mogućnostima primjene sustava upravljanja kvalitetom u grafičkoj industriji. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u okviru predavanja i vježbi, 30 sati predavanja i 30 sati vježbi. Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže usmeno. Popis literature potrebne za studij J. M. Juran, Quality Control Handbook, McGraw-Hill, New York, 1989. M. L. Crossley, Statistical Quality Methods, ASQ, Wisconsin, 2000. H. L. Apfelberg, M. J. Apfelberg, Implementing Quality Management in the Graphic Arts, GATFPress, Pitsburgh, 1999. K. E. Rizzo, Total Production Maintenance, GATFPress, Pitsburgh, 2001. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Breyfogle, Implementing Six Sigma, John Wiley and Sons, New Yersey, 1999. A. V. Feigenbaum, Total Quality Control, McGraw-Hill, New York, 1991. Način polaganja ispita Praćenje pojedinačnog rada na vježbama i ocjena izrade programskog zadatka te usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima te praćenjem uspješnosti prolaza na ispitu.


Kolegij 19496 MULTIMEDIJSKE KOMUNIKACIJE 2 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Razvoj računarstva i mrežnih tehnologija. Multimedij u mrežnom okruženju i hipermedijske komunikacije. Multimedijska računala i mreže. Bežične multimedijske mreže. Računalne metode primanja i obrade informacija i stvaranja znanja. Interaktivne multimedijske komunikacije. Elementi vizualnih sučelja. Tehnologija virtualne zbilje. Višedimenzionalna interaktivna sučelja. Inteligentno adaptabilna sučelja. Životolika multimedijska sučelja. Povezivanje multimedijskih sučelja s bazama podataka. Stvaranje multimedijskih web sadržaja (HTML, Java, Flash). Građa web portala.Web komunikacija po zahtjevu u grafičkoj proizvodnji. Tehnologija multimedijske telekonferencije. Distribuirana mrežna suradnja i proizvodnja. Predstavljanje računalne i podatkovne Grid tehnologije i moguće primjene u proizvodnji. Sadržaj vježbi: Praktičan rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju mrežnih sadržaja i primjena u području grafičke tehnologije. Inženjersko-dizajnerski razvoj multimedijskih primjena na Web-u i CD-ROM-u. Vježbe i praktični samostalni radovi iz multimedijskih komunikacija. Izvedba seminarskih radova uz potporu. Koristit će se alati: Flash, Dreamweaver i ostali standardni programi. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Dizajn i razvoj rješenja. Moderna uporaba alata. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. Popis literature potrebne za studij K. Skala, Optoelektronički sustavi, DMZUH, Zagreb, 2003. Multimedijski referalni centar pri Grafičkom fakultetu, URL: www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme D. Lowe, Hypermedia and Web, John Wiley & Sons Ltd., Vancouver, 1999. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska P. T. Nicholls, CD-ROM Handbook, Eight bit book, Wilton, New York, 1999. A. Del Bimbo, Visual Information Retrieval, Morgan Kaufmann Publisher, Firenze, 1999. A. White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall, Portland, 2000. Način polaganja ispita Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 30% (razgovor). Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69%, 1=ispod 60%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Automatska statistika iz WebCT-a. Krozkorelacijska analiza predmeta unutar modula. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju semestra.


Kolegij 19498 HOLOGRAFIJA Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Optička informacija. Izvori holografije. Valna priroda svjetlosti. Oblici valne fronte. Koherencija valova svjetlosti i njihova elektromagnetska priroda. Intenzitet, snaga i energija. Valovi i faze. Pojam faze vala. Definiranje faze u odnosu na ravninu promatrača. Lokalna inklinacija i divergencija kompleksne valne fronte. Interferencija dvaju snopova. Matematički opis interferencije. Geometrija interferentnih uzoraka. Jednostavni interfefrentni uzorci. Difrakcija svjetlosti na periodičkim strukturama. Difrakcija na jednoj i višestrukoj pukotini i upotreba leća. Načini difrakcione analize. Optička rešetka. Difrakciona efikasnost optičke rešetke. Holografija. Objektni snop. Referentni snop. Interferentni uzorak. Materijal za zapis holograma. Rekonstrukcija holograma. Primjena modela. Nastajanje virtualne i realne slike. Dinamički raspon. Šum. Omjer intenziteta referentne i objektne zrake. Višestruke scene. Klasifikacija holograma. Refleksijski i transmisijski hologrami. Apsorpcijski i fazni hologrami. Planarni i volumni hologrami. Optičke komponente za snimanje holograma. Laseri. Snimanje transmisijskog i refleksijskog holograma. Materijali za snimanje holograma. Zahtjevi. Priprema za generiranje tiskovne matrice. Elektrooblikovanje. Primjena, proces i kontrola. Završna obrada. Otiskivanje holograma. Sastav holografskih hot stamp folija za otiskivanje. Strojevi za otiskivanje. Hologrami kao elementi zaštitnog tiska. Zaštita od krivotvorenja. Budućnost holografije. Demonstracija nastavnih sadržaja programa u Laboratorijima koji posjeduju uređaje za izradu holograma, Institut za Fiziku Sveučilišta. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Nastavni predmet pruža studentima opća znanja iz područja holografije i njenih mogućnosti primjene u grafičkoj industriji. U tom smislu težište kolegija nije na strogoj matematičkoj formulaciji, već na usvajanju osnovnih fizikalnih principa kojima se moramo rukovoditi u dizajniranju, proizvodnji i primjeni holograma. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja. Auditorne vježbe. Seminar. Popis literature potrebne za studij E. Winston, E. Kock, Lasers and Holography, Dover Publications, Dover, 1981. P. Hariharan, P. L. Knight, A. Miller, Optical Holography : Principles, Techniques and Applications, Cambridge University Press, Cambridge, 1996. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska http://www.3dimagery.com/ http://www.holo.com/holo//book/book.html Holographic multi-stereogram constructed from computer images : Applied 3-D printer: Kjell Einar Olsen, doktorska teza http://www.fou.uib.no/fd/1996/h/404001/index.htm http://www.holophile.com/history.htm http://members.aol.com/gakall/holopg.html Način polaganja ispita Usmeni i/ili pismeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.


Kolegij 19506 TEHNIČKO UREĐIVANJE I VOĐENJE NAKLADE Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Igor Zjakić Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij upoznaje studente s tehničkim zaduženjima voditelja naklade. Definiraju se poslovi u kontaktu s naručiteljem, određivanje tehničko - tehnoloških parametara u lancu grafičke proizvodnje, odabir optimalne tehnike i tehnologije probnog tiska te poslovi prilikom uhodavanja tiska i prijema naklade. Posebna se pažnja posvećuje načinu rada u autorsko - izdavačkom timu i odnosu izdavač - tiskara te zadacima voditelja naklade u definiranju tih odnosa. Poslovi voditelja naklade. Likovno-grafički, grafički i tehnički urednik. Zahtjevi naručitelja, karakteristike rukopisa, format tiskarskog stroja, tehnika i tehnologija tiska kao parametri definiranja opsega i formata grafičkog proizvoda kod prvog izdanja. Odabir faza pri izradi grafičkog proizvoda prema zahtjevima naručitelja, idejnom dizajnu grafičkog proizvoda, odabranoj tehnici i tehnologiji tiska. Utjecaj željenih karakteristika grafičkog proizvoda na odabir tiskovne podloge i odabir tiskovne podloge. Odabir broja boja u tisku. Vođenje naklade u ovisnosti o odabranom sustavu boja u tisku. Određivanje karakteristika i odabir ilustracija. Naručivanje i odabir ilustracija prema skicama ili idejama naručitelja. Odobravanje od strane autora. Odobreno rješenje. Kontroliranje ilustracija. Izrada korekcija prema probnom otisku. Poslovi voditelja naklade. Karakteristike pri tehničkom uređivanju i vođenju naklade. Specifičnosti pri uređivanju knjiga. Definiranje karakteristika predlista, korica (ISBN, ISSN broj) i dodataka (prilozi, ovitak i sl.). Karakteristike pri tehničkom uređivanju i vođenju naklade - uređivanje novina i časopisa. Tehničko uređivanje i vođenje naklade propagandnog materijala. Specifičnosti pro vođenju naklade u tisku kalendara, razglednica, kataloga, digitalnog tiska itd. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Ovaj predmet priprema studente za dio poslova s kojima je moguće voditi nakladu bilo kojeg grafičkog proizvoda od idejnog rješenja do konačnog proizvoda. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanje, laboratorijske vježbe, seminar, usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij I. Zjakić, Upravljanje kvalitetom ofsetnog tiska, HSN, Zagreb, 2007. J. V. White, Editing by Design: For Designers, Art Directors and Editors-The Classic Guide to Winning Readers, Allworth Press, New York, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. M. Fenton, F. J. Romano, On Demand printing, GATF, Pittsburgh, 1999. D. Cvrtila, Stolno izdavaštvo, Mozaik knjiga, Zagreb, 1995. Način polaganja ispita Uvjet pristupanju ispitu su odrađene vježbe, položen kolokvij i napravljen seminar. Ispit je usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava i anketa.


Kolegij 33563 REALIZACIJA IDEJNIH RJEŠENJA 1 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Maja Brozović Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 boda Okvirni sadržaj predmeta Realizacija idejnih rješenja predstavlja metodologiju rješavanja konkretnog oblikovnog problema od ideje do prezentacije u okviru grafičkih medija. Tematske jedinice: Analiza rješenja realiziranih u okviru grafičkih medija. Osmišljavanje metodologije novog idejnog rješenja. Prijedlog realizacije novih ideja u okviru grafičkih medija korištenjem linije, plohe i boje kao osnovnim strukturalnim elementima vizualne forme. Definiranje realizacije idejnog rješenja upotrebom teksta, slike, teksta i slike. Normativi realizacije rješenja i aplikacija. Metode realizacije ideje u ovisnosti o karakteru ideje i ciljanom mediju. Tehnološke mogućnosti realizacije u okviru reprodukcijskog procesa. Kvaliteta realizacije idejnog rješenja. Realizacija idejnog rješenja zaštitnog znaka i logotipa. Knjiga standarda. Ocjena uspješnosti predočavanja vizualne poruke uvjetovane medijskim ograničenjima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Opće kompetencije odnose se na prilagođavanje idejnih rješenja tehnološkom procesu izrade grafičkog medija. Studenti se educiraju u korištenju grafičkih programa sa ciljem samostalnog realiziranja svog idejnog rješenja grafičkog medija u okvirima estetskih, tehnoloških i ekonomskih zadatosti. Specifične kompetencije odnose se na primjenu stečenih znanja i praktičnih iskustava u procesu donošenja odluke o obliku i načinu prezenatcije vizualne poruke u okviru grafičkih medija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi teoretski u obliku predavanja i praktično u obliku vježbi. Predavanja se temelje na teoretskim postavkama, njihovoj primjeni i analizi postojećih primjera i rješenja. Tijekom predavanja studenti aktivno učestvuju u analizama i raspravama. Praktični dio nastave provodi se u računarskoj učionici gdje se studenti educiraju u primjeni grafičkih programa sa praktičnom izvedbom idejnih rješenja za određeni grafički medij prilagođavajući ga mogućnostima tehnološkog procesa. Provjera znanja odvija se u toku predavanja aktivnim sudjelovanjem studenata u raspravama, prezentacijama radova studenata prema zadanim temama. Istovremeno se u praktičnoj nastavi tijekom vježbi ocjenjuje uspješnost izvedbe. Popis literature potrebne za studij R. Landa: Graphic Design Solutions, Thomson Delmar Learning, 2006. H. Kipphan: Handbook of Print Media, Springer, Berlin, 2001 M. Oldach: Creativity for Graphic Designer, North Light Books, Ohio, 1995. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska S. Kelby: Photoshop 7 - Prljavi i podli trikovi, Miš, Zagreb, 2002. M. Beaumont: Type & Colour, Phaidon Press Limited, London, 1991 A. Swann: Designed Right!, North Light Books, Ohio, 1990. F.J. Romano: Professional Prepress, Printing and Publishing, Prentice Hall PTR, 1999. Način polaganja ispita Ispit se sastoji od pismenog dijela gdje se provjerava teoretsko znanje i praktičnog dijela gdje student pomoću računala treba pokazati svoje znanje korištenja grafičkih programa za realizaciju određenog zadatka vezanog uz grafički medij. Pravo polaganja ispita imaju studenti koji su prisustvovali 80% predavanjima, održali potrebne prezentacije i odradili sve praktične vježbe. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Jedan od načina je anonimna anketa studenata na kraju semestra, a drugi način sposobnost studenata da praktično riješi zadatke tijekom semestra.


Kolegij 40782 WEB DIZAJN 1 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik;

doc. dr. sc. Maja Brozović Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2 , ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Pojavom Interneta, stvorile su se nove mogućnosti komunikacije putem dinamičkih objekata korištenjem elektroničkih medija. Uloga web dizajna očituje se u oblikovanju vizualnih informacija sa ciljem atraktivnog i funkcionalnog izgleda stranice. Tematske jedinice: Razvoj računalne tehnologije, Pojava Interneta, Područje primjene elektronskih medija u dizajnu vizualnih komunikacija, Potreba i razvoj web dizajna. Sličnosti i razlike grafičkog i web dizajna. Informacijska arhitektura kao elementarna struktura prezentacije vizualnih informacija. Sustavi i standardi oblikovanja stranica i dizajna sučelja. Elementarne strukture web stranice: tekst, slika, ilustracija, fotografija, animacija. Web grafika: karakteristike, načini i formati prikaza i zapisa. Tipografija u web dizajnu, Uloga boje u web dizajnu i načini prikaza korištenjem boje. Standardi dizajna i prikaza na različitim platformama. Planiranje web projekta, testiranje, valorizacija, održavanje. Proces razvoja web projekta, dizajn, tehnološka podrška, ekonomska isplativost. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Opće kompetencije odnose se na sposobnost prezentacije informacija u okvirima web stranice. Studenti se educiraju u korištenju programa za izradu web stranica sa ciljem samostalnog rada i izrade stranica dostupnih na Internetu. Specifične kompetencije odnose se na primjenu stečenih znanja i praktičnih iskustava u procesu donošenja odluke o obliku i načinu prezenatcije u okviru elektronskih medija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi teoretski u obliku predavanja i praktično u obliku vježbi. Predavanja se temelje na teoretskim postavkama, njihovoj primjeni i analizi postojećih primjera i rješenja. Tijekom predavanja studenti učestvuju u analizama i raspravama. Praktični dio nastave provodi se u računarskoj učionici gdje se studenti educiraju u primjeni programa za izradu web stranica sa praktičnom izvedbom rješenja realiziranih na način koji zadovoljava mogućnost dostupa podacima putem Interneta. Provjera znanja odvija se u toku predavanja aktivnim sudjelovanjem studenata u raspravama i praktičnim radovima studenata. Popis literature potrebne za studij C. Eccher,Professional Web design : techniques & templates, Charles River Media, Hingham, USA 2002. N. Macdonald, What is web design?, RotoVision, Mies, Switzerland, 2003. E. A. Meyer, Cascading style sheets the definitive guide, O’Reilly Media, Sebastopol, USA, 2004. S. Mumaw, Simple Web sites, Rockport publishers, Gloucester, USA, 2002. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Programski paketi i priručnici za Dreamweaver, Flash, Photoshop, Visual Developer E. Castro, HTML for the World Wide Web, Peachpit Press, Berkeley, USA, 2003. E.Freeman, E. Freeman, Head first HTML with CSS & XHTML, O’Reilly Media, Sebastopol, USA, 2006. E.A. Meyer, Cascading style sheets the definitive guide, O’Reilly Media, Sebastopol, USA, 2004. Način polaganja ispita Ispit kao način ocjene znanja provodi se praktično gdje student treba pokazati svoje znanje izradom web stranice uz prezentaciju i obrazloženje odabranog načina za realizaciju. 70% od ukupnog ispita odnosi se na izvedbu i prezentaciju zadatka korištenjem programa na računalu, dok se 30% ispita odnosi na usmeni dio provjere znanja Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Jedan od načina je anonimna anketa studenata na kraju semestra, a drugi način posjećenošću studenata predavanjima i njihov interes za aktivno sudjelovanje u okviru predavanja.


Kolegij 150905 KOMUNIKOLOGIJA GRAFIČKOG DIZAJNA Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Mario Plenković Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova


Kolegij 19453 PRIMIJENJENA FOTOGRAFIJA 2 Nositelj kolegija Dr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij Primijenjena fotografija 2 je nastavak kolegija Primijenjena fotografija 1. Kolegij upoznaje studente s različitim pravcima u pristupu fotografiji koja se ostvaruje kroz tiskane medije, primjenom kolor fotografije te primjenom i mogućnostima digitalne fotografije. Također se obrađuju specifičnosti kompozicije kolor fotografije i sustavi fotografija - otisak, odabir optimalnog sustava i tehnike rada, testiranja u fotografiji te pristup novinskoj, scenskoj, reklamnoj, propagandnoj i angažiranoj fotografiji. Kroz predavanja se uvodno obrađuju fotografski stilovi, autori i pravci koji su bitno utjecali na današnju fotografiju koja se finalno ostvaruje kroz grafički proizvod (prvi ilustratori, agencija Magnum, Bauhaus, itd.) Slijedi komparativna analiza sustava koji se primjenjuju kod fotografije koja se ostvaruje kroz tiskane i elektronske medije (crno-bijeli negativ-pozitiv sustav, crno-bijeli dijapozitiv sustav, kolor negativ-pozitiv sustav, kolor dijapozitiv sustav, kolor dijapozitiv-pozitiv sustav, instant fotografija i digitalna fotografija) i njihovom primjenom kod fotografija namijenjenih reprodukciji u grafičkom proizvodu. Također se analiziraju izvedeni sustavi kojiimaju svoju primjenu isključivo ako se fotografija ostvaruje kroz grafički proizvod. Analizira se utjecaj karaktera svjetla na snimanje te modulacija efekta izborom sustava, materijala i načina mjerenja svjetla (spot, integralno, segmentno). Kolegij obrađuje i osnovnu primjenu boje u kompoziciji fotografije i fotografski pristup perspektivi, kadru i rakursu te fotografske tehnike njihovog ostvarivanja. Posebno se obrađuje pristup i tehnike u novinskoj (fotovijest, fotointerview, fotokomentar, fotozanimljivost, fotosekvenca, fotopriča, fotoesej, fotoreportaža, dokumentarna fotografija), sportskoj, reklamnoj (fotografija ugođaja, fotografija koja uvjerava, fotografija koja objašnjava, produkt fotografija) i modnoj fotografiji kao tipičnim vidovima fotografije namijenjene reprodukciji u pojedinom lancu grafičke reprodukcije te fotografije kao metodološkog pristupa vizualnoj kreaciji i dijelu grafičkog dizajna. Kroz navedene teme razrađuju se specifični odnosi fotografske semantike, sintakse i tehnike. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti se upoznavaju s fotografskom tehnikom na nivou njezine praktične primjene u području fotografije koja se ostvaruje kroz različite medije - primarno tiskom, ali i webom. Obrađuju se različiti fotografski sustavi sa stanovišta fotografske prakse te se studenti osposobljavaju kreativno koristiti pojedine sustave kroz sve faze fotografiranja - od snimanja do gotove fotografije - u klasičnim i digitalnim tehnikama rada. Studenti stječu znanja potrebna za odabir optimalne tehnike rada, ovisno o fotografskim pretpostavkama i načinu grafičke reprodukcije. Fotografija se, prvenstveno, definira kao kreativna djelatnost i dio lanca grafičke reprodukcije. Kolegiji Primijenjena fotografija (1 i 2) i Umjetnička fotografija (1 i 2) studentima daju temeljna znanja koja će im omogućiti izbor tehnike rada ovisno o fotografskim pretpostavkama i pretpostavkama grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih fotografija čime Kolegiji daju temeljna znanja za poslove kao što su urednik fotografije, fotograf-ilustrator, fotoreporter te znanja potrebna za rad u timu grafički dizajner - grafički urednik - urednik fotografije - fotograf. Uz ovo, Kolegiji upućuju studente u načine predstavljanja njihovih fotografskih autorskih radova što je često preduvjet za dobivanje nekih spomenutih radnih mjesta. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Teoretska nastava – predavanja. Praktična nastava - vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani, rad u fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija. Provjera znanja - praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000. M. Freeman, How to take and develop color photographs, Chartwell Books, Inc., New Jersey, 1988. P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska J. Hedgecoe, Sve o fotografiji i fotografiranju, Mladost, Zagreb, 1977. T. Ang, Digitalna fotografija, Znanje, Zagreb, 2004. Način polaganja ispita Usmeni ispit - analiza predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje pokazano kroz analizu fotografija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i afinitetu studenata. Anketa.


Kolegij 33072 GRAFIČKI DIZAJN 5 Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković Vrijeme izvođenja VII. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 5 boda Okvirni sadržaj predmeta Dizajniranje vizualnog identiteta (dizajn zaštitnog znaka i lika firme) na bazi estetike vizuane strukture odnosno formalno-psiholoških i perceptivnih vrijednosti rasporeda optičkih elemenata. Univerzalne i komunikacijske vrijednosti znakova. Zaštitini znak i logotip. Metodologija, stilizacija idejne skice, realizacija rješenja. Visokoformalizirani i niskoformalizirani stilovi u praksi dizajna, deskriptivni i lapidarni znak. Piktogrami. Analiza znaka i značenja. Formalno-semantička analiza. Referencijalne funkcije znaka. Ostale funkcije, estetska, konativna, fatička, metalingvistička, emocionalna. Redizajn, pojam i praksa. Metoda dekonstrukcije. Knjiga standarda, dokument i priručnik, aplikacije znaka firme i logotipa, standardi. Natječaj i kreativna oblikovna praksa. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Poznavajući sve ekonomske, tehničke i druge reference grafičkog proizvoda, studenti se osposobljavaju za samostalnu kreaciju, dizajn. Također, osposobljavaju se za javne natječaje dizajna grafičkih proizvoda kao i za organizaciju njihove izvedbene prakse. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i realizacije svih pojedinačnih praktičnih radova programa. Popis literature potrebne za studij J. Murphy, M. Rowe, How to Design Trademarks and Logos, F&W Pubns, Oxford, 1991. B. M. Pederson, Graphic Corporate Identity, Graphic Press, 1994. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Priručnik grafičkih standarda za Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. Priručnik grafičkih standarda za Mediteranske igre u Splitu, 1979. Način polaganja ispita Predajom praktičnih radova i knjige standarda. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimnom anketom studenata.


VIII semestar


Kolegij 19440 PAKIRANJE Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Diana Milčić Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Uvod. Povijesni razvoj pakiranja. Osnovni pojmovi i funkcija pakiranja. Pregled različitih principa pakiranja. Uloga pakiranja i moderna industrija pakiranja. Trendovi razvoja. Pakiranje u kartonsku i papirnu ambalažu. Principi pakiranja. Specifični zahtjevi s obzirom na različite proizvode koji se pakiraju. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe. Staklena ambalaža. Osnovni principi pakiranja staklene ambalaže. Specifični zahtjevi s obzirom na različite proizvode koji se pakiraju. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe. Plastična i metalna ambalaža. Principi pakiranja. Specifični zahtjevi s obzirom na različite proizvode koji se pakiraju. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe. Svojstva materijala za pakiranje, principi i standardne metode određivanja svojstava materijala. Problemi koji se javljaju prilikom transporta i u eksploataciji. Utjecajni čimbenici koji mogu uzrokovati oštećenja pakiranog proizvoda. Utjecaj vibracija. Strojevi za pakiranje. Principi razvoja procesa pakiranja. Sistematski prikaz strojeva za formu, punjenje, blombiranje u kontinuiranim i automatskim pakirnim linijama. Utjecaj dizajna proizvoda na proces pakiranja. Specifični zahtjevi koji se postavljaju na pakiranje s obzirom na oblik proizvoda. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe s obzirom na oblik proizvoda. Zahtjevi na pakiranja s obzirom na tisak. Specifičnosti zahtjeva s obzirom na različite tehnike tiska. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe. Zahtjevi na pakiranje s obzirom na doradne procesa. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe. Pakiranje i okoliš, utjecaj pakiranja na zagađenje okoliša, mogućnosti recikliranja, zakonska regulativa vezana za pakiranje. Kontrola kvalitete i pakiranja. Primjena alata kontrole kvalitete u procesu pakiranja. Koncept «zero defects», primjena kontrolnih karata i prihvatljivosti uzoraka. Proces pakiranja, uporaba računala u analizama i rješavanju problema upravljanja, specifikacije, proizvodnje i testiranja sistema za pakiranje. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Stjecanje znanja iz područja pakiranja, kao sastavnog dijela tehnološkog procesa proizvodnje, sukladno razvoju suvremenih tehnologija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u okviru predavanja i vježbi, 30 sati predavanja i 15 sati vježbi. Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže usmeno. Popis literature potrebne za studij W. Soroka, Fundamentals of Packaging Technology, Technomic Pub Co., Leicestershire, 1999. A. Emblem, J. McDermott, Packaging: the Facts, Institute of Packaging, Leicestershire, 2000. F. A. Paine, The Packaging User’s Handbook, Blackie and Son, Glasgow, 1991. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska A. L. Brady, K. S. Marsh, Encyclopedia of Packaging Technology, John Willey & Sons, New York, 1997. Način polaganja ispita Praćenje pojedinačnog rada na vježbama, te usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima, te praćenjem uspješnosti prolaza na ispitu.


Kolegij 19461 SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Uvodni dio: značenje i uloga ekologije, uzroci degradacije biosfere, posljedice degradacije biosfere. Povezanost proizvodnje i okoliša .Razlozi za očuvanjem okoliša u poduzeću. Radna sredina kao integralni element organizacijskog razvoja strategije zaštite okoliša u industriji. Politika zaštite okoliša-zadaća, nadležnost, odgovornost, principi organizacije. Utvrđivanje stanja s aspekta okoliša u poduzeću. Programi koji doprinose povećanju kvalitete okoliša unutar poduzeća. Sustav upravljanja okolišem- princip djelovanja, prednosti koje se postižu uvođenjem sustava upravljanja okolišem. Ciljevi i zadaci sustava upravljanja okolišem. Zahtjevi sustava i organizacija. Dokumentacija sustava upravljanja okolišem. Kontrola provedbe sustava. Prosudbe upravljanja okolišem i nadzor nad sustavom upravljanja okolišem. Model sustava upravljanja okolišem, planiranje, uvođenje i djelovanje, provjera i popravne mjere. Opis proizvodnog procesa- ekologija u tehnološkom procesu. Prepoznavanje utjecaja na okoliš-domena emisije polutanata, otpadne vode, buka strojeva, potrošnja resursa, energije. Sustav upravljanja okolišem i norma ISO 14001-opseg, reference, definicije, zahtjevi sustava upravljanja okolišem. Norma kao temeljni model ocjenjivanja sustava upravljanja okolišem. Primjena LCA u industriji-definicija, metodologija procjene, funkcionalna jedinica, granica sustava. Indikatori okoliša-definicija, podjela, upotreba, proračun indikatora okoliša, mjere za korisnost. Ekobilanca-informacije u svrhu optimiranja ekološke podobnosti proizvodnje i proizvoda. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Visoka razina transformativnih, konceptualnih i proceduralnih znanja i vještina. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih sveučilišta. Studente se animira za rad na znanstvenim projektima (uključujući rad za rektorovu nagradu, znanstvene skupove mladih i slično). Moguće ostvarenje učenja na daljinu i e-komunikacija s asistentom i profesorom. Provjeravanje znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom semestra, rezultate postignute praćenjem nastave, kvalitetu seminara, aktivnost na projektima, razinu znanja na ispitima. Popis literature potrebne za studij T. T. Shein (Ed), Industrial Polution Prevention, Springer Verlag, Berlin, 1999. M. Common, S Stagl, Ecological Economics, Cambrige University Press, Cambrige, 2005. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Časopisi: Journal of Environmental Economics and Management, Academic Press, Herriges (Ed) A. Xepapadeas (Ed), Environment and Development Economics, University of Crete, Greece, 2005. Način polaganja ispita Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet za polaganje pismenog i usmenog ispita. Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je za usmeni ispit. U ocjenu ulazi rezultat s pismenog ispita s udjelom od 40%, aktivnost i kvaliteta rada na projektima 20%, rezultat usmenog dijela ispita s 40%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspješnost izvedbe prati se metodom za procjenu postignuća uz normiranje preko bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izlazaka na ispit.


Kolegij 19462 POSLOVNI I ZAŠTITNI TISAK Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Igor Zjakić, Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 boda Okvirni sadržaj predmeta Potrebe poslovnog i zaštitnog tiska. Realizacija tehničko tehnoloških uvjeta za poslovni i zaštitni tisak. Metode tiska listovnih papira, osiguravajućih certifikata, loto listića, putnih karata. Personalizirani kolor tisak. Etiketni tisak. Tisak garancijskih naljepnica. Tisak reklamnih grafičkih proizvoda. Tisak proizvoda za poslovanje. Vrste strojeva u poslovnom tisku. Tisak beskonačnih obrazaca. Načini prijenosa informacije na kopirne tiskarske materijale. Tehničko tehnološka ograničenja kvalitete tiska. Načini i metode kontrole kvalitete poslovnog tiska. Standardizacija tiskarskog sustava različitih reklamnih i poslovnih tiskarskih zahtjeva. Tisak na samokopirajućim materijalima iz arka. Mogućnosti i primjena obostranog tiska na samokompirajućim materijalima. Plošni tisak na PVC-u. Tolerancije i ograničenja obojenja. Mogućnosti tiska iz kotura. Ograničenja kvalitete poslovnog tiska iz kotura. Hibridne tehnike poslovnog tiska. Digitalni tisak u poslovnom tisku. Indirektni suhi ofsetni tisak u primjeni poslovnog tiska. Metode zaštitnog tiska. Nivoi zaštitnog tiska. Zaštita materijalima. Tisak optički promjenjivih sredstava. Tiskarske tehnike u zaštitnom tisku. Tisak preljevajućih i nepreljevajućih optički promjenjivih sredstava. Tisak "skrivene" slike. Intaglio tisak. Vodeni znak. Tisak magnetnim bojama. Tisak elektrovodljivim bojama. Tangencijalna rasvjeta. Tisak luminiscirajućim bojama. Pozitivna metamerija u zaštitnom tisku. Tiskarske metode izazivanja pozitivne metamerije u svrhu zaštite grafičkog proizvoda. Zaštitni tisak kombinacijom linijske strukture i frekventno moduliranog rastera. Sinteza slike i podataka sa podlogom. Negativne pojavnosti koje otežavaju zaštitni tisak. Tisak gioša. Ograničenja tiska kod tiska gioša. Tisak specijalnim bojama. Različita luminiscencija kod različitih kuteva promatranja u tisku luminiscirajućim bojama. Tisak termonestabilnim bojama. Tisak optički promjenjivih boja. Hologrami. Metode aplikacije holograma. Primjena. Tisak slika izrađenih od difrakcijskih rešetaka. Tisak sredstava difrakcione strukture efekata kontinuiranog pokreta s 3D efektom. Supersimultani tisak. Tisak metaliziranih i demetaliziranih elemenata baziranih na promjenjivoj optici. Metode tiska na materijalima sa zaštitnom mikroperforacijom. Tisak na sedefastim zaštitnim materijalima. Tisak poštanskih maraka. Mikrotisak. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Stjecanje znanja iz područja poslovnog i zaštitnog tiska i stjecanje znanja kojima se tehnologijom izrade poslovnog i zaštitnog tiska omogućava realizacija specifičnih grafičkih proizvoda. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, laboratorijske vježbe i seminari. Popis literature potrebne za studij K. Mayes, K. Markantonakis, Smart Cards, Tokens, Security and Applications, Springer, UK, 2008. P. H. Cole, D. C. Ranasinghe, Network RFID Systems and Lightweight Cryptography, Springer, UK, 2008. K. Nitsche, Counterfihhting, VDM Verlag Dr. Muller, Usa, 2007 A. Williams, Security Printing, Govt. Press, 2000 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. Kiphan, Handbook of Print Media, Springer, Berlin, 2001. J.R. Frank (Ed); GATF Encyclopedia of Graphic Communications, GATFPress, Pittsburgh, 1998. Način polaganja ispita Uvjet pristupanju ispitu su završene vježbe, položen kolokvij i napravljen seminar. Ispit je usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava i anketa.


Kolegij 19480 POVRŠINSKE POJAVE NA TISKOVNIM FORMAMA

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Miroslav Gojo Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij daje pregled osnovnih svojstava i nastajanja površina. strukturu kovina i slitina, te reakcije koje se odvijaju na njihovim povšinama. Također se objašnjavaju fizikalno-kemijske pojave na površinama značajne za funkcioniranje tiskovnih formi. Građa metala. Kristalizacija. Slitine, homogene i heterogene slitine. Građa mono i polimetalnih tiskovnih formi. Dobijanje i građa anodnog sloja na aluminiju. Fizikalno–kemijska svojstva anodnog sloja. Fizikalno–kemijska svojstva površina. Fizikalno - kemijske pojave na granici faza. Slobodna površinska energija. Površinska napetost. Promjene površinske napetosti u zavisnosti o temperaturi. Adsorpcija. Adsorpcijske sile. Granično područje i bit adsorpcije. Aktivni centri. Adsorpcijske izoterme. Selektivna adsorpcija. Orijentirana adsorpcija. Površinska orijentiranost molekula. Kapilaritet. Kvašenje i kontaktni kut. Kapilarna kondenzacija. Kapilarne sile. Razlijevanje. Površinski aktivne tvari (PAT). Građa površinski aktivnih tvari. Utjercaj PAT na površinsku napetost. Površinski filmovi. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje s osnovnim procesima i fizikalno-kemijskim zakonitostima koje vladaju na površinama, te uvid u strukturu i svojstva novonastalih površina na tiskovnim formama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena predavanja i pismeni i usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij P. W. Atkins, Physical Chemistry, 6th Ed., Oxford University Press, Oxford, 1998. G. M. Barrow, Physical Chemistry, 6th Ed., McGraw-Hill, New York, 1996. P. W. Atkins, Physical Chemistry, 6th Ed., Oxford University Press, Oxford, 2000. A. Zangwill, Physics of Surfaces, Cambridge University Press, Cambridge, 1988. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Dostupna na internetu. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, studenska anketa.


Kolegij 19481 CtP TEHNOLOGIJA Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Mladen Lovreček Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij daje pregled osnovnih značajki CtP tehnologije. Objašnjava se višestruko značenje pojma CtP te posebno primjena sustava u funkciji tiskovnih formi. Tijek procesa i elementi sustava; CtP tehnologija za plošni tisak, CtP tehnologija za fleksotisak, CtP tehnologija za duboki tisak; Građa tiskovnih formi, Fotoreceptori; Izvori zračenja; FD laseri, CFL tehnologija; UV, vidljivo područje, termalno područje; Ablacijski procesi; Naknadna obrada; Građa i fukcioniranje izlaznih jedinica; Baždarenje sustava i kontrolni elementi; Komparacija konvencionalnih i CtP sustava. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje s temeljnim procesima generiranja slike i atribucije površinskih svojstava tiskovnih formi te uvid u strukturu procesa. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena predavanja, laboratorijske/pogonske vježbe i pismeni i usmeni ispit Popis literature potrebne za studij R. M. Adams, F. Romano: Computer to Plate, 2nd Edition, GATF, Pittsburg, USA, 2001 * * * * * Introduction to CTP, PIRA, Leatherhead, GB, 2001 G. Brett: Virtual formes, Management & Technology, Pira, Leatherhead, GB, 2001 J. Geimenhardt: CTP-Belichter und Platten Technologie, Fachhefte-Bulletin Technique, 4(2001)14-17, Lausanne, 2001 * * * * CTP - Thermal vs. Visible light, Seybold Report, Vol. 28, No 1, Media, USA, 1999 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Dostupna na internetu. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, studenska anketa.


Kolegij 19482 RAČUNARSKA GRAFIKA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vilko Žiljak Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Računarska grafike u oblikovanju piksel i rasterskih struktura. Fraktalna grafika sa stohastičkim programiranjem. Skaniranje 3D tjela u prostoru. Kodni sustav slike u RGB i CMYK sustavu. Konverzije slika. Programiranje rasterske čelije. Modeli vektorske grafike u 2D i 3D prikazu za primjenu u grafici za tisak. Dinamika, kretanje, slaganje nezavisnih elemnata. Elektronka montaža. Odnos uređenja računarske grafike za tisak i prikaz na ekranu. Klasifikacija rezolucija arhiviranja dinamičkih i statičkih grafika. Oblikovanje višeslojne slike u prostoru. Programibilna grafika. Minimalizacija potrebe za memorijom. Modeli rastriranja i programiranje rasterske čelije. Organiziranje elektroničkog izdanja dnevnih novina. Elektronička arhiva grafičkih izdanja. Arhive piktograma, slika, grafičkih rješenja za tisak. Izrada vlastiti filtera za transformaciju slike. Kodni sustav slike. Izvođenje slike u vlastitom jeziku. Primjena CIP4 standarda u računarskoj grafici za tiskarsku tehnologiju. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje za izvedbu složenih zadataka računarske grafike usmjerene u grafičkom inženjerstvu sa specifičnostima fraktalne grafike, programibilne grafike i transformacija u sustavu boja za tisak. Uvođenje i primjena tiskarskog CIP4 sustava u računarsku grafiku. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studentedate te na web starnicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 655.4:004.738.5 2003. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998. /2004. ISBN: 953 - 199 – 000, elektr. Izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, 2004. Zagreb, Grafički fakultet katedra za računala i slog, elektroničko izdanje,: http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm G. Brett, DIGITAL PREPRESS TEHNOLOGIES, ISBN 185802 261 4, Pira International Lt., Hertfordshire, 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19483 FOTOOSJETLJIVI KOPIRNI SLOJEVI U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Miroslav Gojo Vrijeme izvođenja VIII semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij daje osnove fotokemijskih reakcija koje se odvijaju u koprinim slojevima. Reakcije fotoaktivnih molekula. Primjena fotokemijskog zakona ekvivalencije na različite fotoosjetljive slojeve. Koloidni sustavi i fotokemijske reakcije hidrofilnih koloida. Fotoosjetljivi diazo spojevi i građa fotoosjetljivog kopirnog sloja. Karakteristike fotoosjetljivih polimera Proces fotopolimetizacije u kopirnim slojevima. Organski fotovodljivi polimerni slojevi. Termički kopirni slojevi. Kopirni slojevi na bazi srebrenih halogenida. Izvori zračenja. Spektralna osjetljivost kopirnih slojeva i aktinično područje. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje s osnovnim procesima pri fotokemijskim reakcijama u kopirnim slojevima kao i fizikalno-kemijskim zakonitostima na kojima počiva primjena različitih tipova fotoosjetljivih kopirnih slojeva u izradi tiskovnih formi. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena predavanja i usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij P. W. Atkins, Physical Chemistry, 6th Ed., Oxford University Press, Oxford, 1998. N. M. Notkina, P. A. Jackov, Tehnologija fotomehaničeskih procesov, Knjiga, Moskva, 1980., Zagreb, 1990. www.tavija.si/ http://www.media.hut.fi Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Dostupna na internetu. Način polaganja ispita Usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, studenska anketa.


Kolegij 19484 BOJA U DIGITALNOM OKRUŽENJU Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Agić Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Različiti sustavi reprodukcije i mediji reprodukcije. Principi stvaranja slike u različitim medijima, digitalni originali. Značajke i primjena slika i crteža, računalno generirani originali. Slika kao informacija, načini prikazivanja i određivanja značajki slikovnih informacija. Primjena RGB, CMYK, Lab, HSV, HSB prostora boja.. Transformacije iz jednog prostora boje u drugi prostor boja. Razmatranje reprodukcijskog sustava sa spektralnog stanovišta, spektralna osjetljivost separacijskog sustava. Opseg boja koji uređaj može prikazati (gamut), transformacije kolorimetrijskih značajki boja, metamerija. Značajke profila u digitalnom procesiranju slike. Korekcije tonova i boja za pojedine potrebe Dithering i LUT tablice. Primjena odabranih kompresija za različite namjene procesiranja slike. Primjena profila pro korištenju sustava za upravljanje boja, workflow u grafičkom procesu..Procjenjivanje i ocjenjivanje rezultata reprodukcije. Kriteriji odnosa originala i kvalitete reprodukcije. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Ujedinjavanje značajki različitih tehnoloških postupaka vezanih uz reprodukciju boja kod reprodukcije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, seminari. POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ P. Green, Understanding Digital Color, GATF, Pittsburgh, 1995. M. Nyman, Four Colors - One Image. Peach Press, Berkeley, San Francisco, 1995. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. Norman, Electronic Color, Van Nostrand Reinhold, New York, 1990. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.


Kolegij 19485 AUTOMATIZACIJA RADNIH TOKOVA Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Klaudio Pap Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Automatizacija radnih tokova u grafičkoj proizvodnji na bazi postojećih normativa. Integracija znanja o normativima i standardima u grafičkoj industriji iz raznorodnih izvorišta u jedinstveni način opisivanja u formi XML dokumenta. Uvođenje integracije i automatizacije radnih tokova u sustave grafičke industrije. Studiranje procesa kontinuirane automatske proizvodnje, obrade posla i praćenje posla. Opisivanje digitalnog radnog naloga s XML elementima i atributima. Stvaranje individualnih rješenja automatizacije grafičkih sustava s JDF interpreterima u aplikacijama i uređajima. Automatski radni tok s akcijama spajanja i grananja JDF datoteka iz procesnih čvorova grafičke proizvodnje. Automatsko setiranje strojeva prije dolaska najavljenog posla. Višestruki start-stop mehanizmi digitalnog radnog naloga. Financijsko i vremensko praćenje posla u realnom vremenu. Specifikacija za povezivanje vanjskih sustava i servisa. Povezivanje izdavača, tiskara, distributera papira, firmi za doradu i kartonažu, kooperantskih firmi i firmi za dostavu. Ponašanje sustava i međusobna operabilnost. Alati i infrastruktura za automatizaciju radnih tokova. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje za izvedbu automatizacije radnog toka u grafičkoj proizvodnji upotrebom postojećih normativa i standarda. Samostalno usavršavanje s dolaskom budućih tehnologija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studente date te na web stranicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima na simulacijskom modelu . Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij K. Pap: "Standardizacija i automatizacija grafičke proizvodnje u XML-u", Tiskarstvo 03,ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5, Zagreb, 2003. K. Pap: "XML u standardizaciji tiskarstva", str. 135-150, Tiskarstvo 03, Zagreb, 2003., ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5 3. K. Pap, V. Žiljak: "Model simulacije dinamičkog konfiguriranja grafičkih sustava", IV simpozij Modeliranje u znanosti, tehnici i društvu., Rijeka 2000. UDK 519.8(082), ISBN 953-6065-00-2 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema individualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19486 RESTAURIRANJE I KONZERVIRANJE PAPIRA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Materijali na kojima se pisalo prije izuma papira. Povijesni razvoj papira. Ručna izradba papira. Kratki pregled razvoja industrijske proizvodnje papira. Kratki pregled izradbe papira od recikliranih vlakanaca. Starenje papira; prirodno i umjetno (različite metode). Uzroci starenja papira: vanjski uzroci, pisanje i tisak, biološki. Elementarne nepogode. Zaštita papira od fizikalnih, kemijskih i bioloških uzroka starenja. Ručno reastauriranje papira (JAPAN papir). Restauriranje papira dodavanjem papirne mase. Konzerviranje papira laminacijom. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Primjena temeljnih prirodnih te tehničkih i/ili inženjerskih znanja za restauriranje i konzerviranje papira. Sudjelovanje u istraživanjima te izbor i primjena odgovarajućih tehnika na razini preddiplomskog studija uporabom relevantnih podataka iz zbornika radova, baza podataka i literature. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, auditorne vježbe, radionice sukladno interesu studenata, dva do tri kolokvija tijekom predavanja, seminarski radovi i ppp prezentacije. Popis literature potrebne za studij Z. Kulundžić, Knjiga o knjizi, Školska knjiga, Zagreb, 1951. A. Stipčević, Povijest knjige, NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE, Zagreb, 1985. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska V. Dadić, E. Sarić, Osnove zaštite bibliotečne građe, Hrvatsko bibliotekarsko društvo, Zagreb, 1973. Časopis: Restaurator, ISSN 0034-5806 Način polaganja ispita Provjera znanja na predavanjima, seminarski radovi, power point prezentacije temeljem kojih student može odraditi klasični ispit, a po potrebi samo usmeni, samo pismeni ili pismeni i usmeni ispit sukladno aktivnosti studenta tijekom predavanja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanaliza. Provjera znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom semestra, rezultate postignute pohađanjem nastave, kvalitetom seminarskih radova, aktivnostima na projektima, razinom znanja na ispitima. "Updating" predavanja svake godine.


Kolegij 19487 PROJEKTIRANJE GRAFIČKIH PROIZVODA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Predmet proučavanja i klasifikacija projekata po sadržaju i formi. Definicije i terminologija u projektiranju. Problemi suvremenog projektiranja i pomagala u projektiranju. Projektiranje novih pogona i raspored osnovnih, pratećih i pomoćnih tehnologija. Standardi u suvremenoj industrijskoj proizvodnji u odnosu na čovjeka i opremu. Proširenje i adaptacija postojećih pogona. Optimalno iskorištavanje prostora i proizvodnja tijekom rekonstrukcije. Transportni putovi i prostori za odmor radnika. Ukonponiravanje suvremenih strojeva u postojeće mahom stare proizvodnje. Uvođenje novih proizvoda u postojeću tehnologiju te novi proizvodi koji se izrađuju na novoj opremi. Obuka radnika na privikavanje novim tehnologijama i sprečavanje starih navika. Rukovođenje kao dio projekta. Rukovođenje pogonom i rukovođenje projektom u fazi izrade i realizacije. Struktura aktivnosti i ciljeva projekta. Vjerojatni, određeni i neodređeni projekti, njihova očekivanja,, sustav vođenja i realizacija. Vanjski utjecaji na projekt, vjerojatnosti očekivanja pri projektiranju te informacija kao bitan činitelj projekta. Faze projektiranja; koncepcija, definicija i realizacija projekta. Izrada tehnološkog projektnog zadatka, projektni zadatak drugim projektantima struka i njihova međusobna koordinacija. Projektiranje po koracima. Prikupljanje informacija, njihova selekcija i razvrstavanje, zaključci, banke podataka, usklađivanje s postojećim zakonima i primjena novih znanstvenih i stručnih dostignuča. Izrada modela. Odabir i selekcija dobavljača opreme, sirovina i odabir kooperanata. Obrazloženje za svaki odabir i uspoređivanje s drugim mogućnostima. Optimalna rješenja uključuju cijenu, brzinu, kvalitetu i tradiciju. Voditelj projekta. Sposobnosti, znanja, iskustvo, komunikativnost, vizualizacija. Odabir suradnika po kvaliteti i znanju te pokrivanje cijelog područja projekta suradnicima. Odnos voditelja projekta i investitora te izvođača. Mrežno planiranje. Pojmovi, svrha, izrada i čitanje mrežnog dijagrama. Prikaz na primjeru. Izrada "i-j" dijagrama, blok sheme. Terminski plan, uska grla proizvodnje, transportni putovi, alternativni pravci. Određivanje vjerojatnosti mogučih tehnoloških događaja pomoću mrežnog dijagrama. Proračun vjerojatnosti nekog tehnološkog događaja. Ukljkučivanje upravljanja i rukovođenje projektima u informacijski sustav poduzeća ili pogona.Načini pisanja i izrade projektat te upotrebe računala i izrade vlastite banke potataka. Projekt i njegova okolina, vrste informacijskih sustava, proračun potreba strojne opreme prema zadanim kapacitetima, određivanje vremena rada kao efektivnog i pomočnog, norme i ergonomija. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Suvremeni inženjer tehničke naobrazbe mora biti pripremljen za projektiranje novih pogona, rekonstrukcija postojećih ili ukomponiravanja novih strojeva u postojeće prostore i tehnologiju. Osim toga suradnja sa stručnjacima drugih struka kao i osnovno poznavanje tehnoloških i drugih nacrta bez kojih se ne može niti zamisliti bilo kakav zahvat u postojeću proizvodnju ili izradu novih pogona. Ovaj kolegij to omogućava inženjerima grafičke tehnologije. Završetkom studija ovog kolegija mladi stručnjak je osposobljen da radi u razvoju grafičkog poduzeća, vodi investicije i nadzire izgradnju i rekonstrukciju pogona. Također može raditi u svim grafičkim poduzećima koja se bave izradom postojećih i projektiranjem novih proizvoda. Mogućnost zapošljavanja stručnjaka koji su završili ovaj kolegij može biti i u drugim industrijama kojima je u proizvodnom programu ambalaža ili oblikovanje tiskanih informacija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. Popis literature potrebne za studij A. Hauc, Upravljanje projektima, Informator, Zagreb, 1975. ISO 9000 sustavi upravljanja kvalitetom, HZTK, Zagreb, 1996. D. Taboršak, Studij rada, TK, Zagreb, 1970. V. Srića i sur., Menedžerska informatika, M.E.P. Consulting d.o.o., Zagreb, 1999. J. Petrić i sur., Metode planiranja, Naučna knjiga, Beograd, 1982. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, potrošaća ambalaže. Način polaganja ispita Izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij. Ocjena na temelju razgovora s nastavnicima i kolegama.


Kolegij 19488 REINŽINJERING U GRAFIČKOJ PROIZVODNJI

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc Velimir Salamon Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 2 + 0, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Uvod, reinžinjering općenito. Podjela grafičke industrije i interakcija između pojedinih segmenata grafičke proizvodnje. Reinžinjering kod procesa ofsetnog tiska. Klasični ofset, promjene kod sustava za vlaženje, izvedbe bojanika. Reinžinjering kod procesa ofsetnog tiska: direktno oslikavanje tiskovne ploče u samom stroju; uređaji za izradu tiskovnih formi (computer to plate), razne izvedbe; klasični uređaji za obojenje. Uređaji za graviranje temeljnog cilindra kod dubokog tiska. Reinžinjering kod procesa visokog tiska. Reinžinjering kod ostalih tehnika tiska. Reinžinjering kod doradnih procesa. Reinžinjering u procesima uveza knjige. Linije i procesi u malim, odnosno velikim proizvodnim sustavima. Reinžinjering kod strojeva za obrezivanje i izrezivanje. Reinžinjering linija za izradu ambalaže. Reinžinjering automatske linije za sabiranje, konstrukcija i izbor opreme, Reinžinjering automatske linije za šivanje, konstrukcija i izbor opreme. Reinžinjering strojeva za lijepljenje, razne izvedbe i konstrukcije. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Kroz vježbanje tehničke grafičke komunikacije studenti stječu znanja o reinžinjeringu u grafičkoj tehnologiji. Upoznaju se s novim tehnologijama i načinu uvođenja istih. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Uz klasični oblik nastave (kreda/ploča) koristit će se multimedijski prikazi procesa. Provjera znanja provodit ce se ispitima ali i tijekom nastave. Popis literature potrebne za studij H. Kipphan, ¨Handbook of Print Media - Technologies and production methods¨, Springer, Berlin, 2001. G. Marošević, Tiskarski strojevi, VGŠ, Zagreb, 1986. S. Bolanča, Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb, 1997. S. Bolanča, Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska C.P. Bonini, W. Hausman, H.Bierman, Quantitative Analysis for Management, The McGraw-Hill Companies, Boston, 1997. B. Prasad, Concurrent Engineering Fundamentals, Prentice Hall PTR, 1996. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa među studentima, ocjena seminarskog rada i uspjeh na ispitu.


Kolegij 19489 TEHNIKE ISPISA DIGITALNE FOTOGRAFIJE Nositelj kolegija Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kroz kolegij Tehnike ispisa digitalne fotografije studenti se upoznavaju s različitim tehnikama ispisa digitalne fotografije temeljenim na različitim tehnologijama (digitalni fotografski printeri, ink jet fotoprinteri, sublimacijski fotoprinteri, alternativna rješenja). Definiraju se parametri koji bitno utječu na karakteristike ispisa digitalne fotografije u pojedinim fazama digitalnog fotografskog sustava. Obrađuju se sustavi direktnog ispisa digitalnih fotografija i sustava: snimanje - kompjutor (obrada) snimanje. Opisuje se osnovna obrada digitalnih fotografija te optimalizacija digitalnih fotografija za ispis. Kolegij daje studentima znanja na osnovi kojih mogu odabrati optimalnu tehniku ispisa s obzirom na karakteristike fotografije i njenu namjenu. Posebno se analizira mogućnost korištenja pojedinih tehnika ispisa digitalne fotografije kao probnog ispisa. Opisuju se metode testiranja ispisa fotografija sa stanovišta kvalitete, ekonomičnosti i stalnosti ispisa. Uspoređuju se mogućnosti ispisa klasične i digitalne fotografije. Kroz Kolegij se obrađuju sljedeći sadržaji: Razvoj digitalne fotografije i sustava s ispisom. Odnos tehnika ispisa klasične i digitalne fotografije. Snimanje digitalnim fotografskim aparatom - elementi koji bitno utječu na karakteristike ispisa. Sustav: snimanje - kompjutor (obrada) - ispis. Načini učitavanja fotografije. Osnovna kompjutorska priprema fotografije za ispis. Redefiniranje digitalne fotografije i spremanje. Procjena fotografije na LCD monitoru fotografskog aparata. Mogućnosti utjecaja na karakteristike fotografije pri direktnom ispisu. Ispis direktno iz fotografskog aparata. Ipis direktno s medija zapisa. Ink jet tehnologija ispisa digitalnih fotografija. Kontinuirani i drop on demand ink jet - primjena u području ispisa digitalne fotografije. Piezo električni i termalni drop on demand ink jet, CMYK, CMYKK i CCMMYK ink jet tehnologija ispisa digitalnih fotografija. Formati ispisa. Izbor tinte - utjecaj na kvalitetu ispisa digitalne fotografije. Osnovne vrste papira za ink jet ispis digitalne fotografije. Preporučeni i zamjenski materijali za ispis. Sublimacijski ispis digitalnih fotografija. Osnovne karakteristike dobivenih fotografija, područje primjene, formati ispisa. Ispis fotografija fotografskim printerom. Usporedba ispisa klasične i digitalne fotografije digitalnim fotografskim printerom. E-box. Alternative studijskim fotografskim printerima, prednosti i nedostatci u odnosu na dominantne tehnike. Problematika i specifičnosti ispisa kolor, crno-bijelih i toniranih digitalnih fotografija. Odabir optimalne tehnike ispisa. Trajnost ispisa. Izloženost fotografije svjetlu. Pravilni načini izlaganja. Testovi tehnika ispisa digitalne fotografije, ukupna ocjena i mogućnost komparacije. Korištenje tehnika ispisa digitalne fotografije u procjeni reproducibilnosti fotografija. Tražene karakteristike fotografija za pojedine tehnike tiska. Tonovi i boje sigurni za reprodukciju. Mogućnost korištenja pojedine tehnike ispisa digitalne fotografije kao probnog ispisa. Izbor optimalne tehnike ispisa digitalne fotografije s obzirom na namjenu fotografije. Ispis izložbenih digitalnih fotografija, ispis za portfolio, ispis digitalnih fotografija za dokumente, ispis dokumentarnih digitalnih fotografija, ispis fotografija koje se primarno ostvaruju Internetom, ispis digitalnih fotografija koje će se ostvariti kroz tisak, ispis digitalnih fotografija u ostalim područjima primjene. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti se upoznavaju s radom u digitalnom fotografskom studiju i laboratoriju uz razvijanje znanja i vještina koja će im omogućiti odabir optimalne tehnike ispisa digitalne fotografije - ovisno o ulaznim karakteristikama digitalnog fotogrtafskog zapisa te namjeni fotografije. Također se svladavaju znanja koja će budućim urednicima fotografije, grafičkim urednicima i autorima-fotografima omogućiti procjenu fotografije na osnovi različitih tehnika ispisa, a ovisno o tehnici finalnog ostvarivanja te fotografije kroz određeni lanac grafičke reprodukcije. Kolegij razvija i kompetencije za testiranja fotografija i fotografskih sustava koji fotografiju realiziraju kroz ispis digitalnog ili digitaliziranog fotografskog zapisa kao i za odabir optimalnih fotografskoh tehnika na osnovi takvih testova. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Teoretska nastava - predavanja. Praktična nastava - vježbe - rad u digitalnom fotografskom studiju i laboratoriju. Provjera znanja - praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999. T. Ang, Digitalna fotografija, Znanje, Zagreb, 2004. M. Bruno, Printing in Digital Age, GATF, Pittsburgh, 1995. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000. M. Tafelmaier, Digitale Fotografie, Verlagsbereich Foto-zeitschriften Verlag, Stuttgart, 1998. Način polaganja ispita Usmeni ispit - ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje pokazano kroz analizu fotografija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i afinitetu studenata. Anketa.


Kolegij 19490 OPTIČKE METODE ISPITIVANJA TISKOVNIH POVRŠINA

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić Mr. sc. Višnja Mikac Dadić, viši predavač;

Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Elektromagnetsko zračenje, spektar, dualna priroda. Energija račenja. Izvori zračenja. Utjecaj elektromagnetskog zračenja na okolinu. Vidljivo zračenje. Toplinsko zračenje. Ultraljubičasto zračenje. Mikrovalovi. Radiovalovi. Rentgensko zračenje. Gama zračenje i kozmičke zrake. Emisioni i apsorpcioni spektri. Karakteristike spektara. Spektri plinova, tekućina i krutih tijela. Princip rada spektroskopa. Vrste spektroskopa; prizma i optička rešetka. Standardni izvori svjetlosti. Refleksija elektromagnetskog zračenja na potpuno neprozirnoj plohi; površinska, zrcalna, refleksija. Tiskovne podloge i površinska refleksija. Krivulje reflektancije u vidljivom dijelu spektra i struktura tiskovne površine. Raspršenje elektromagnetskog vala na slobodnim česticama. Raspršenje svjetlosti unutar vezanih čestica; zamućeni sistemi. Kubelka-Munk teorija raspršenja i primjena u ispitivanju optičkih svojstava tiskovnih površina. Murray–Davies i Yule-Nielsen poboljšana teorija raspršenja. Faktori raspršenja i apsorpcije. Veza između raspršenja i strukture, vrste, podloge. Raspršenje na nerecikliranim i recikliranim podlogama. Analiza primjesa čestica u tiskovnim podlogama. Raspršenje i obojene podloge, papiri. Krivulje reflektancije i faktori raspršenja i apsorpcije. Ograničenost primjene Kubelka – Munk teorije raspršenja na potpuno obojenim površinama. Raspršenje i vrste tiskovnih podloga. Polimerne tiskovne podloge. Keramika, staklo, tekstil, metal. Neprozirne podloge. Raspršenje i srodna optička svojstva tiskovnih površina. Svjetlina, neprozirnost, opacitet. Upoznavanje sa standardima mjerenja optičkih veličina; ISO, TAPPI. Fluorescencija; objašnjenje pojave. Uočavanje pojave u mjerenjima reflektancije. Fluorescentni materijali. Starenje, stabilnost, tiskovnih površina. Utjecaj zračenja iz atmosfere. Vidljivo zračenje i dijelovi UV zračenja. Odabir određenih izvora zračenja i mjerenje energije zračeja. Stabilnost tiskovnih površina i utjecaj vlage i temperature. Zagađenost okoline, plinovi iz atmosfere. Utjecaj kiselosti podloge na stabilnost. Ubrzana i prirodna starenja; fizikalne promjene unutar podloge izazvane starenjem. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Kolegij daje studentima znanje o metodama ispitivanja optičkih svojstava raznih vrsta tiskovnih površina, neotisnutih i otisnutih. U laboratorijskim vježbama studenti primjenjuju znanje stečeno nastavnim programom i upoznavaju princip rada uređaja za ispitivanje tiskovnih površina. Nastavni sadržaji kolegija kontinuirano su povezani sa usvojenim znanjima temeljnih kolegija u toku izvođenja svih oblika nastave. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja. Auditorne vježbe. Praktikum/laboratorijske/eksperimentalne. Popis literature potrebne za studij P. Kulišić i V. Lopac, Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb, 2003. N. Pauler, Paper optics, AB Lorentzen & Wettre, Sweden, Kista, 2001. S. Gustavson, Dot Gain in Colour Halftones, Disertation No. 492, Linköping, Sweden, 1997. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. Kipphan, Handbook of Print Media: Technologies and production methods, Springer, Berlin, 2001. F. A. Jenkins, H. E. White, Fundamentals of Optics, McGraw-Hill Book Company, New York, 1985. R. L. Feller, Accelerated Aging, The Getty Conservation Institute, USA, J Paul Getty Museum Pubns, Portland, 1995. http://aic.stanford.edu/ http://palimpsest.stanford.edu/ http://www.paperonline.org/ Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.


Kolegij 19499 DIGITALNI MULTIMEDIJ 2 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Prirodni i tehnički multimedij. Odnos čovjeka i multimedije. Paralelna funkcionalnost i adaptacija na nove medije. Informatika i multimedij. Signali i multimedij. Digitalna obrada signala. Digitalna pohrana i obrada podataka. Definicija digitalnog multimedija. Temelji monomedijskih tehnika. Digitalne monomedijske tehnologije. Integracija monomedija (tekst, grafika, animacija, video, zvuk) u računalnom okruženju. Multimedijska navigacija. Multimedijski prijenos informacija. Multimedijsko stvaranje sadržaja. Rasterska i vektorska slika. Metode obrade slika. Alati za crtanje i obradu slika. 3D animacije i virtualna zbilja. Sažimanje multimedijskih zapisa. Multimedijske baze podataka. Sadržaj vježbi: Praktičan rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju stvaranja i obrade slika, zvuka i video zapisa. Izvedba samostalnih praktičnih seminarskih radova. U sklopu vježbi koriste se alati: Corel Draw, Photoshop, Flash i Dreamweaver. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Dizajn i razvoj rješenja. Moderna uporaba alata. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. Popis literature potrebne za studij Multimedijski referalni centar pri Grafičkom fakultetu, URL: www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme T. Skala i suradnici, Digitalni multimedij, interna skripta za vježbe Popis literature koja se preporučuje kao dopunska E. L. Counts, Multimedia design and production for students and teachers, Allyn & Bacon, Portland, 1999. B. Hughes, Dust or Magic, Secrets of successful multimedia design, Addison-Wesley Pub Co., West Chester, 1999. R. E. Mayer, Multimedia learning, Cambridge, University Press, Cambridge, 2002. T. Vaughan, Multimedia: Making it work, Osborne McGraw-Hill, Berkeley, 2003. A. White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall, Portland, 2000. Način polaganja ispita Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 30% (razgovor). Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69%, 1=ispod 60%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Automatska statistika iz WebCT-a. Krozkorelacijska analiza predmeta unutar modula. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju semestra.


Kolegij 19500 MEHANIČKE SIMULACIJE U RAČUNALNIM ANIMACIJAMA Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Sanja Bjelovučić Kopilović Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Mehanika u računalnoj grafici u stvarnom vremenu: uvod. 3D objekti. 3D scene. Gibanje. Kruti objekti. Rotacija. Trenje. Otpor vode i zraka. Gravitacija. Sudari i eksplozije. Opruge. Valovi. Osnove geometrije trokuta. Osnove vektora, matrica, derivacija i programiranja u interaktivnoj računalnoj grafici. Simuliranje 3D s DirectX-om: osnove DirectX-a i usporedba sa srodnim alatima. Kratak pregled C++. Osnove Windows programiranja. Matematički alati za 3D programiranje mehanike: 2D, 3D i 4D koordinatni sustavi. Vektori: implementacija u kodu - matematička biblioteka za modeliranje mehanike. Vektori u Direct3D-u. 2D transformacije: Aktivne i pasivne. Translacija. Rotacija. Skaliranje. Kombiniranje transformacija. Korištenje radnog okruženja (sličica) za modeliranje mehanike. Postavljanje geometrije. Ažuriranje sličica. Iscrtavanje sličica. 3D transformacije. 3D cjevovod: Odnos lokalnih i globalnih koordinata. Odnos globalnih i koordinata promatrača. Odnos koordinata promatrača i projekcijskih koordinate. Odnos projekcijskih i ekranskih koordinata. Iscrtavanje u 3D. Mreže i X-datoteke: Teksture: kreiranje iz gotovih datoteka, postavljanje novih. Materijali. Učitavanje mreže. Ekstrakcija tekstura i materijala. Čišćenje mreže. 2D i 3D kinematika. Modeliranje i kodiranje točkastih masa. Točkaste mase u interaktivnoj računalnoj grafici. Sudari točkastih čestica. Detekcija sudara. Obujmice. Optimizacija prostornim dijeljenjem. Odgovor na sudar. Elastični i neelastični sudari. Koeficijent restitucije. Sudari točkastih čestica u 2 i 3 dimenzije. Sudari kugli. Dinamika krutih tijela. Rotacija krutih tijela u 2D i 3D. Sudari krutih tijela. Ažuriranje radnog okruženja simuliranja mehanike. Simuliranje gibanja projektila. Razlika između impulsa sila i konstantnih sila. Kotrljanje. Sustavi masa i opruga. Kosa, odjeća. Harmonijsko gibanje, Hookeov zakon. 3D voda. Implementacija vode: načini "varanja". Stavljanje objekata u vodu: Dodavanje uzgona krutim tijelima. Redizajn radnog okruženja mehaničkih simulacija. Pojednostavljenje inicijalizacije programa. Efikasno postavljanje transformacijskih matrica. Redefiniranje krutih tijela pomoću točkastih masa. Središte mase i ishodište mreže. Uvođenje i inicijalizacija DirectInput-a. Dobivanje ulaza s tipkovnice i miša. Pomaci kamere. Automobili, letjelice, brodovi i čamci. Simulatori leta na lak način. "Dolazak na druge planete" s poznatom i spekulativnom mehanikom. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Mehaničke simulacije su eksplozivno područje u industriji razvoja interaktivne računalne grafike, poglavito računalnih igara. Tvrtke koje zapošljavaju programere igara sve više traže one koji poznaju mehaniku. Te vještine mogu pretvoriti nekoga s vrlo malo programerskog iskustva, a strašću za dizajnom računalnih igara, u profesionalca visoko traženog na suvremenom informatičkom tržištu. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, auditorne i konstrukcijske vježbe, pismeni i usmeni ispiti. Popis literature potrebne za studij I. Pandžić, Virtualna okruženja, Element, Zagreb, 2004. O. Muftić, Mehanika I (Statika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. S. Jecić, Mehanika II (Kinematika i dinamika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. D. Cogner, Physics Modelling for Game Programmers, Thomson Course Technology, Boston, 2004. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. Rouse, Game Design: theory & practice 2nd ed., Wordware Publishing, Inc., Plano, 2005. S. Jecić, Kinematika krutih tijela, Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kolokviji.


Kolegij 19502 OPTOELEKTRONIČKI SUSTAVI 2 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Elektromagnetni val i optoelektronika. Prijenos informacije elektromagnetnim valom. Širenje elektromagnetskog vala. Osnove inženjerske optike. Optoelektrične veličine. Pretvaranje slike zakrivljenim plohama. Stvaranje slike Interferencijom. Vremenska i frekvencijska domena slike. Parametri i obrada slike. Osnove holografskog zapisa. Optoelektroničke prijenosne funkcije. Optoelektronički izvori zračenja. Nekoherentni izvori elektromagnetskog zračenja. Koherentni izvori elektromagnetskog zračenja. Fotodetekcija i vrste signala za detekciju. Obilježja fotodetektora. Detekcijski sustav. Poluvodički detektori. Optoelektronički sustavi. Matrični detektori. 2D kolor vizualna sučelja. Optoelektronička kserografija. Laserski komunikacijski sustavi. Optoelektronički zapis podataka. Optoelektronička mjerenja. Mjerenje intenziteta svjetlosti. Optoelektronički denzitometar. Detekcija prostornih frekvencija. Mjerenje hrapavosti i debljine papira. Mjerenje amorfne površine. Optoelektonika u multimedijskim sustavima. Komunikacija čovjek stroj. 3D prokazivački sustavi. Sadržaj vježbi: Elektromagnetni spektar. Svojstva vala. Stvaranje slike zakrivljenim plohama. Holografija. Laseri. Matrični fotodetektori. Čitač linijskog koda. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Znanje inženjerskih znanosti. Analiza problema. Dizajn i razvoj rješenja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. Popis literature potrebne za studij K. Skala, Optoelektronički sustavi, Sveučilišni udžbenik, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska S. O. Kasan, Optoelectronics and Photonics: Principles and Practices, Prentice Hall, London, 2001. E. Rosencher, et al., Paperback, Optoelectronics, Cambridge University Press, Cambridge, 1998. W. Hawkes, Optoelectronics: An Introduction, Prentice Hall, Aberystwyth, 1989. Način polaganja ispita Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 30% (razgovor) Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Automatska statistika iz WebCT-a. Krozkorelacijska analiza predmeta unutar modula. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju semestra.


Kolegij 19508 DIZAJN GRAFIČKIH MEDIJA 2 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Cilj predmeta «Dizajn grafičkih medija 2» je izučavanje dizajnerskih istraživačkih metoda, svrha u koje one služe i što se od njih može očekivati (prednosti i ograničenja) u odnosu na odabrani dizajnerski model pristupa problemu. Na osnovu odabranih i primijenjenih istraživačkih metoda studenti izrađuju elaborat tipa case-study za jedan od aktualnih društvenih problema (ponuđene teme: europske integracije, europski identiteti i dr.). Definira se društveni kontekst, metodologija istraživanja, bilježenja i analize rezultata u sklopu odabranih modela. Studenti se zatim upoznaju s principima vizualne retorike u svrhu uspostave dijaloga (interakcije) s publikom – kolegama u grupi i putem web sranica. Na osnovu case-study, albuma predodžbi (skica, crteža, fotografija, filmova) i svih prikupljenih podataka studenti izrađuju vizualizacije koristeći principe vizualne retorike. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija U pogledu akademskih postignuća predmet razvija vještine definiranja dizajnerskih postavki na osnovu ponuđenih modela, analize problema, vještinu istraživanja i pronalaženja vizualnih i tekstualnih informacija iz publikacija i www, dizajn rješenja tipa case-study uz preispitivanje alternativa. U pogledu osobnih postignuća studenti razvijaju sposobnosti samostalnog pristupa istraživačkom procesu, definiranju konteksta, diskusije, prezentacije (tipa naracije i hipermedijske baze podataka), kritike i podržavanja ideja, demonstriraju razumijevanje socijalnog konteksta, etičkih normi u smislu zaštite autorskih prava te prepoznaju potrebu cjeloživotnog obrazovanja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predmet je organiziran u praksi kao predavanja, jedno gostujuće predavanje profesionalnog dizajnera ili sociologa, i diskusije. Predviđa se kolaboracijski pristup provođenja nastave koji proizlazi iz stava da je učenje društveni i dijaloški proces – stoga se izrada zadataka izvodi kao grupni rad. Putem praktičnog rada studenti se upoznaju s tipičnim istraživačkim metodama, od ideje preko alternativa do konačnog rješenja. Definira se dizajnerski problem, uzroci problema i ciljana publika. Radovi se prezentiraju na satu te se na osnovu diskusije razmatraju različite dizajnerske strategije. Proces dizajniranja završava fazom analize i prezentacije. Za praćenje predmeta nužno je predznanje računalnih programa. Studenti koji su zainteresirani za praćenje nastave od kuće mogu nastavnom materijalu pristupiti preko e-learning sučelja. Aktivnost studenta tokom semestra prati se preko foruma DGM. Popis literature potrebne za studij Materijali se distribuiraju studentima putem e-learning sučelja Popis literature koja se preporučuje kao dopunska D. Zakia, Perception & Imaging, Focal Press, Boston, 2002. J. Wilde, Visual Literacy, Watson-Guptill Publication, New York, 2001. S. Heller, Merz to Emigre and Beyond: Avant-Garde Design to the Twentieth Century, Phaidon Press, London, 2003. Način polaganja ispita Provjera znanja organizirana je na slijedeći način: 40% ocjene - pohađanje nastave, grupni rad i aktivnost na satu, 40% ocjene - bodovi sakupljeni na osnovu izrade case-study, 20% ocjene - završna prezentacija– e-learning aktivnost, obrazloženje rada i diskusija alternativnih rješenja Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Na početku semestra vrši se testiranje studenta putem rješavanja jednostavnijeg problema kako bi se utvrdio njegov stupanj samostalnosti u radu i mogućnosti formiranja grupa. Na kraju semestra evaluacija uspješnosti izvedbe programa vrši se usporedbom početnog s krajnjim rezultatom.


Kolegij 33564 REALIZACIJA IDEJNIH RJEŠENJA 2 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Maja Brozović Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 boda Okvirni sadržaj predmeta Realizacija idejnih rješenja predstavlja metodologiju rješavanja konkretnog oblikovnog problema od ideje do prezentacije u okviru grafičkih medija. Tematske jedinice: Idejna rješenja pojedinih grafičkih medija: kataloga i prospekta (vrsta i namjena poruke, načini realizacije), plakata (lapidarna i temporalna rješenja, načini realizacije), knjige (omota, naslovnice, predlista, zalista i definiranje stranice knjige korištenjem teksta, slika, ilustracija), novina (obzirom na vrstu i namjenu, način realizacije), slikovnice. Definiranje tehnološkog procesa realizacije idejnih rješenja grafičkim medijima uvažavajući specifičnosti svakoga od njih. Ocjena prilagođenosti semantičkih vrijednosti idejnih rješenja tehničkoj izvedbi grafičkih medija u okviru grafičkih proizvoda. Realizacija redizajna zaštitnog znaka i logotipa, knjige, slikovnice, novina, plakata, kataloga i prospekta. Ocjena uspješnosti realizacije redizajna grafičkih medija u okviru tehnoloških mogućnosti. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Opće kompetencije odnose se na prilagođavanje idejnih rješenja tehnološkom procesu izrade grafičkog medija. Studenti se educiraju u korištenju grafičkih programa sa ciljem samostalnog realiziranja svog idejnog rješenja grafičkog medija u okvirima estetskih, tehnoloških i ekonomskih zadatosti. Specifične kompetencije odnose se na primjenu stečenih znanja i praktičnih iskustava u procesu donošenja odluke o obliku i načinu prezenatcije vizualne poruke u okviru grafičkih medija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi teoretski u obliku predavanja i praktično u obliku vježbi. Predavanja se temelje na teoretskim postavkama, njihovoj primjeni i analizi postojećih primjera i rješenja. Tijekom predavanja studenti aktivno učestvuju u analizama i raspravama. Praktični dio nastave provodi se u računarskoj učionici gdje se studenti educiraju u primjeni grafičkih programa sa praktičnom izvedbom idejnih rješenja za određeni grafički medij prilagođavajući ga mogućnostima tehnološkog procesa. Provjera znanja odvija se u toku predavanja aktivnim sudjelovanjem studenata u raspravama, prezentacijama radova studenata prema zadanim temama. Istovremeno se u praktičnoj nastavi tijekom vježbi ocjenjuje uspješnost izvedbe. Popis literature potrebne za studij R. anda: Graphic Design Solutions, Thomson Delmar Learning, 2006. H. Kipphan: Handbook of Print Media, Springer, Berlin, 2001 M. Oldach: Creativity for Graphic Designer, North Light Books, Ohio, 1995. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska S. Kelby: Photoshop 7 - Prljavi i podli trikovi, Miš, Zagreb, 2002. M. Beaumont: Type & Colour, Phaidon Press Limited, London, 1991 A. Swann: Designed Right!, North Light Books, Ohio, 1990. F.J. Romano: Professional Prepress, Printing and Publishing, Prentice Hall PTR, 1999. Način polaganja ispita Ispit se sastoji od pismenog dijela gdje se provjerava teoretsko znanje i praktičnog dijela gdje student pomoću računala treba pokazati svoje znanje korištenja grafičkih programa za realizaciju određenog zadatka vezanog uz grafički medij. Pravo polaganja ispita imaju studenti koji su prisustvovali 80% predavanjima, održali potrebne prezentacije i odradili sve praktične vježbe. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Jedan od načina je anonimna anketa studenata na kraju semestra, a drugi način sposobnost studenata da praktično riješi zadatke tijekom semestra.


Kolegij 33565 AMBALAŽA I TEHNOLOGIJA 1 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Podjele ambalaže s aspekta materijala, namjene, upotrebe i kvalitete. Povijest ambalaže i upoznavanje s kolegijem. Predmet se dijeli u dva dijela no po nastavnom je programu jedinstven i čini cjelinu. Staklena ambalaža. Materijali, njihov sastav i svojstva. Izrada stakla. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, upotrebljivost. Zatvaranje staklene ambalaže, skladištenje, transport, recikaža staklene ambalaže. Tehnologija izrade staklene ambalaže puhanjem toplog zraka u velikoserijskoj proizvodnji Drvo, Materijali, njihov sastav i svojstva. Drvena ambalaža. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, upotrebljivost. Zatvaranje drvene ambalaže, skladištenje, transport. Tehnologija izrade drvene ambalaže od dasaka i pruća. Ručna izrada drvenih bačava. Pakiranje u drvenu ambalažu i priprema drvene ambalaže za pakiranje hrane. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Diplomirani inženjeri grafičke tehnologije zaposleni su u svim proizvodnim pogonima različitih industrija, ponajprije grafičke, prehrambene, kemijske i farmaceutske. Slijedom toga, njihova se uloga u tim pogonima svodi na odabir, kontrolu kvalitete i praćenje izrade ambalaže. Diplomirani grafički inženjer, dakle, surađuje s proizvođačima ambalaže, potrošačima ambalaže (spomenutih industrija), a nerijetko i s potrošačima (trgovinama, transportnim poduzećima i krajnjim kupcima). To od diplomiranog grafičkog inženjera zahtijeva poznavanje ne samo tehnologije proizvodnje grafičke (papirne) ambalaže nego i tehnologije proizvodnje svih ostalih vrsta ambalaža. Kolegij je prvenstveno namijenjen onima čiji je interes upravo potreba za takvim znanjima, ali i svima onima koji se opredjeljuju za rad s ambalažom bez obzira na to o kojoj je proizvodnoj grani (pogon, transport, trgovina, institut) riječ. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. Popis literature potrebne za studij J. F. Hanlon et al., Handbook of Package Engineering, CRC Press, Boca Raton, London, 1998. A. L. Brody et al., The Wiley Encyclopedia of Packaging Technology, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1997. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, potrošaća ambalaže. Način polaganja ispita Izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij. Izrada seminara tijekom predavanja vezanih uz predavanja i seminara vezanih uz vježbe. Uredno pohađanje predavanja i vježbi, aktivna suradnja na predavanjima i vježbama. Za napredne studente sudjelovanje na kongresima, izrada radova za rektorsku nagradu. Aktivna suradnja s nastavnicima na Katedri.Ocjena na temelju svih radova i aktivnosti. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Ocjene vezane uz ocjenu kvalitete nastave i nastavnika koju provodi Fakultet u suradnji sa Zagrebaćkim sveučilištem.


Kolegij 40783 WEB DIZAJN 2 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Maja Brozović Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2 , ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Pojavom Interneta, stvorile su se nove mogućnosti komunikacije putem dinamičkih objekata korištenjem elektroničkih medija. Uloga web dizajna očituje se u oblikovanju vizualnih informacija sa ciljem atraktivnog i funkcionalnog izgleda stranice. Drugi dio predmeta (semestar) sadrži slijedeće tematske jedinice: Oblikovanje web stranice - izrada matrice. Vizualna organizacija stranice: izbornici, podprojekti, sadržaj, index, mapa, programski alati. Vizualna hijerahija primjenom estetskih zakona (simetrije, ritma, proporcije, kontrasta, ravnoteže, itd). Sheme grafičkog identiteta, hijerarhije, interakcije, bandwitha, baze podataka. Funkcionalnost i čitljivost korištenjem modularnih jedinica, uređivanje, uredničke konvencije. CSS stilska stranica, navigacija, navođenje, dijagrami. Analiza funkcionalnog i estetskog uspjeha sustava. Ažuriranje web stanice. Kreacija dizajnerskih ideja i praktična primjena. Mogućnosti pretvorbe web zapisa za tisak. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Opće kompetencije odnose se na sposobnost prezentacije informacija u okvirima web stranice. Studenti se educiraju u korištenju programa za izradu web stranica sa ciljem samostalnog rada i izrade stranica dostupnih na Internetu. Specifične kompetencije odnose se na primjenu stečenih znanja i praktičnih iskustava u procesu donošenja odluke o obliku i načinu prezenatcije u okviru elektronskih medija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi teoretski u obliku predavanja i praktično u obliku vježbi. Predavanja se temelje na teoretskim postavkama, njihovoj primjeni i analizi postojećih primjera i rješenja. Tijekom predavanja studenti učestvuju u analizama i raspravama. Praktični dio nastave provodi se u računarskoj učionici gdje se studenti educiraju u primjeni programa za izradu web stranica sa praktičnom izvedbom rješenja realiziranih na način koji zadovoljava mogućnost dostupa podacima putem Interneta. Provjera znanja odvija se u toku predavanja aktivnim sudjelovanjem studenata u raspravama i praktičnim radovima studenata. Popis literature potrebne za studij J. Vest, S. Pochran, W. Crowson, Exploring Web design, Delmar Learning, Clifton Park, USA, 2005. J. Zeldman, Designing with Web standards, New Riders, Indianapolis, USA, 2003. T. Powell, Web Design: The Complete Reference, Osborne/McGraw-Hill, Berkeley, 2000. R. Pring, Effective Typographic Design for the World Wide Web, Watson-Guptill, New York, 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska T.A. Powell , HTML & XHTML the complete reference, McGraw-Hill/ Osborne, Emeryville, USA, 2003. C. Tull, Web designer’s guide to Adobe Photoshop”,Wordware Pub., Plano, USA, 2006. K. Ulrich, Macromedia Flash MX for Windows and Macintosh, Peachpit Press, Berkeley, USA, 2002. Način polaganja ispita Ispit kao način ocjene znanja provodi se praktično gdje student treba pokazati svoje znanje izradom web stranice uz prezentaciju i obrazloženje odabranog načina za realizaciju. 70% od ukupnog ispita odnosi se na izvedbu i prezentaciju zadatka korištenjem programa na računalu, dok se 30% ispita odnosi na usmeni dio provjere znanja Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Jedan od načina je anonimna anketa studenata na kraju semestra, a drugi način posjećenošću studenata predavanjima i njihov interes za aktivno sudjelovanje u okviru predavanja.


Kolegij 50906 MEDIJSKA KOMUNIKACIJA Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Mario Plenković Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 1 , ECTS: 6 bodova

Okvirni sadržaj predmeta Pojmovne i strukturalne zakonitosti medijske komunikacije (od semiotike do teorije komunikacija i od teorije javnog djelovanja do medijsko-grafičkog diskursa); Medijska signifikacija i medijska kodifikacija (logični i estetički kodovi, medijska percepcija i grafička komunikacija) Tradicionalne i suvremene paradigme medijske i grafičke komunikacije (verbalna, neverbalna, agencijska, tiskoslovna, novinarska, nakladnička, publicistička, filmska, radijska, televizijska, produkcijska, internetska, on-line relations, multimedijska, digitalna i vizualna); Medijska kultura i grafička komunikacija u kontekstu interkulturalne, društvene, poslovne, političke, religijske, kulturološke, ekološke, publicističke, novinarske, informacijske i komunikacijske različitosti; Modeli medijske komunikacije u odnosima s javnostima (Grunigovi modeli PR, situacijski i Burkatov model PR odličnosti, model javnog povjerenja G. Bentelea, model Karla Deutscha, clauster modeli javnosti, modeli kriznog komuniciranja); Holistička komunikacija s ciljanim medijskim javnostima (medijska i grafička industrija, internet, novi mediji, upravljanje komunikacijom, uvjeravačka persuazija, liderstvo, medijske kampanje, propaganda, oglašavanje, nakladništvo, časopisi, revije, knjige, film, dizajn medija, multimedija, vizualna komunikacija); Društvena odgovornost i etička dimenzija medijske komunikacije: društveno umrežavanje (»Social networking«), internetski forumi (»newsgroups«), internetski i koorporativni dnevnici (»blogovi«), audio i video impresum, e-poruke, medijski formati, image i vizualni identitet; Medijska konvergencija u konstrukciji društvene realnosti i svijeta virtualne komunikacije (Web-monitoring, Web 2.0, internetski www sadržaji: »podacasting«, e-poruke); Metode medijskjih istraživanja i komunikološko vrednovanja medijskih i grafičkh sadržaja (uspostavljanje društvenog konsenzusa). Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Sistematizirano i temeljito prenošenje medijskog i komunikološkog znanja studentima diplomskih studija u cilju ovladavanja spoznajnim zakonitostima i medijskim vještinama na svim razinama medijske komunikacije: koorporativno, lokalno, glokalno, nacionalno, regionalno i globalno. Znanje i razumijevanje medijskog komuniciranja. Pridobivanje novih teorijskih medijskih znanja, vještna i kompetencija za znanstveno razumijevanje grafičke komunikacije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Suvremena predavanja, AV/PP izlaganje i tumačenje studijskog gradiva, obrada i analiza praktičnih primjera i studija slučaja, predstavljanje i analiza samostalnih studentskih radova te aktivan interaktivni rad u studijskim gupama. Popis literature potrebne za studij Inglis, F. (2007), Media Theory, An Introduction, Basill Blackwell Ltd, Cambridge Kunczik, M./ Zipfel, A. (2006), Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb Plenković, M.(2003), Komunikolologija masovnih medija, Kultura komuniciranja, Hrvatsko komunikološko društvo & Nonacom, Zagreb Plenković, M. / Kučiš, V.(2004), Das Mediensystem Kroatiens. U: Medien: internationales Handbuch, (Internationales Handbuch für Hörfunk und Fernsehen, 2004/2005). Hans-Bredow-Institut für Medienforschung an der Universität Hamburg, Baden-Baden: Nomos, (383-390). Rusinger, D. (2007), Online Relations, Leitfaden fur moderne PR im Netz, Schaffer-Poeschel Verlag Stutgart Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Frolich, K./ Lovric, D. (2007), Public Relations, Cornelsen, Berlin Plenković, M. / Tomažić, T. (2008), Effectiveness and profitability in the context of mass media industries / Efikasnost i profitabilnost u kontekstu industrije masovnih medija, Informatol.41, 1,1-104 (39-46) Način polaganja ispita Samostalni seminarski rad 30 %; Uspješnost vježbenih zadataka 20%; Simulirani aktivni komunikativni diskurs 20%; Pismeni i/usmeni ispit 30% Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Standardni oblici i tehnike kvalitativne i komunikološke evaluacije nastavnog procesa.


Kolegij 19454 UMJETNIČKA FOTOGRAFIJA 1 Nositelj kolegija Dr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij Umjetnička fotografija 1 predstavlja logičan slijed kolegija Primijenjena fotografija 1 i 2. Kolegiji Umjetnička fotografija 1 i 2 omogućuju studentima kreativan izraz kroz medij fotografije uz orijentaciju na mogućnost primjene fotografije kroz grafički dizajn i proizvod. Kroz predavanja kolegija Umjetnička fotografija 1 studenti se upoznavaju s razvojem fotografskih tehnika i stilova (umjetnička fotografija 19. stoljeće, fotografski piktoralizam, impresionizam, realizam i dinamizam), istaknutim fotografima pojedinih stilova i njihovim utjecajima na današnju kreativnu fotografiju općenito i, posebno, današnju fotografiju primijenjenu u grafičkom dizajnu. Kroz Kolegij se analiziraju specifičnosti fotografskog izražavanja i fotografskih tehnika stvaranja slike kroz crno-bijelu fotografiju i mogućnost njihove izložbene, web i tiskane prezentacije. Posebno se obrađuju posebne fotografske tehnike - filteri za crno-bijelu fotografiju, sandwich, zoomiranje, paniranje, silueta, retikulacija, maskiranje i deformacije pri povećavanju, fotogram, raster, solarizacija, bareljef, fotografika, oslabljivanje, pojačavanje, retuširanje i trik fotografija te high key i low key. Prikazuju se mogućnosti spomenutih tehnika u «klasičnim» i digitalnom fotografskom sustavu (kompjutorska obrada fotografija - «digitalni fotografski laboratorij») te prednosti i nedostaci pojedinih fotografskih sustava u području umjetničke fotografije pod pretpostavkom izložbene, tiskane ili web prezentacije. Također se obrađuje problematika zaštite autorskoh prava fotografa kroz osnovne pravne i, posebno, tehničke aspekte, ovisno o načinu kroz koji se prezentira, tj. ostvaruje fotografsko djelo. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Nadograđuju se znanja i vještine stečene kroz kolegije Primijenjena fotografija 1 i 2. Studenti svladavaju neke specifične fotografske tehnike uz upoznavanje s reproducibilnošću, tj. mogućnostima ostvarivanja, takvih fotografija kroz različite oblike grafičke reprodukcije. Studenti se upoznavaju s tehnikama rada nekih od najpoznatijih fotografa koji su fotografije, primarno, realizirali kroz tiskane medije. Studenti unapređuju svoju fotografsku tehniku kroz niz različitih fotografskih motiva i prisupa uz odabir različitih medija finalnog ostvarivanja tih fotografija. Kolegiji Primijenjena fotografija (1 i 2) i Umjetnička fotografija (1 i 2) studentima daju temeljna znanja koja će im omogućiti izbor tehnike rada ovisno o fotografskim pretpostavkama i pretpostavkama grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih fotografija čime Kolegiji daju temeljna znanja za poslove kao što su urednik fotografije, fotograf-ilustrator, fotoreporter te znanja potrebna za rad u timu grafički dizajner - grafički urednik - urednik fotografije - fotograf. Uz ovo, Kolegiji upućuju studente u načine predstavljanja njihovih fotografskih autorskih radova što je često preduvjet za dobivanje nekih spomenutih radnih mjesta. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Teoretska nastava - predavanja. Praktična nastava - vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani, rad u fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija. Provjera znanja - praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000. Enzyklopaedie der Fotopraxis, Weltbild Verlag, Augsburg, 1989. The Photobook, Phaidon, London, 1998. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska F. Heidtmann, Kunstphotographische Edeldruckverfahren Heute, Berlin Verlag, Berlin, 1986. M. Bačić, J. Mirenić-Bačić, Uvod u likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb, 1996. V. Mojsilović, Fotografija od ideje do realizacije, Tehnička knjiga, Beograd, 1984. P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999. Način polaganja ispita Usmeni ispit - analiza predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje pokazano kroz analizu fotografija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i afinitetu studenata. Anketa.


Kolegij 19455 DIZAJN I OKOLIŠ Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Humana ekologija. Ekološki problemi suvremenog svijeta. Demografska ekspanzija. Ekološki problemi urbanih aglomeracija. Tehničko - tehnološki razvoj i okoliš. Uvod u problematiku ekodizajna. Veza između ekodizajna i društvene odgovornosti. Dizajniranje ekološki prihvatljivog proizvoda. LCA kao holistička procjena utjecaja proizvodnje i grafičkog proizvoda na okoliš. Elementi specifičnosti odabira unutar LCA. Pregled čimbenika procjene životnog ciklusa. LCA za materijale digitalnih i konvencionalnih tehnika. Dizajn u odnosu na proizvodnju materijala i nanotehnologiju. Elektronika, informacijske i komunikacijske tehnologije u odnosu na dizajn i inovacije, ekonomske zakonitosti, društvenu solidarnost i ekološku odgovornost. Ekodizajn i održivi razvoj. Studio grafičkog dizajna. Podržavanje i implementacija ekološko prihvatljivih čimbenika pri kreaciji proizvoda. Korištenje principa ekodizajna vlastitog promotivnog materijala. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Sadržaj predmeta omogućuje postizanje visoke razine kompetetivnih znanja i vještina, potiče kreativnost i kritički odnos, omogućuje djelotvorno uključenje na tržište rada i nastavak studija na višoj razini. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih sveučilišta. Studente se animira za rad na znanstvenim projektima (uključujući rad za rektorovu nagradu, znanstvene skupove mladih i slično). Moguće ostvarenje učenja na daljinu i e-komunikacija s asistentom i profesorom. Provjera znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom semestra, rezultate postignute praćenjem nastave, kvalitetom seminarima, aktivnostima na projektima, razinom znanja na ispitima. Popis literature potrebne za studij A.Chick, The Graphic Designer’s Green Book, Graphic Press Corp., Zürich, 1998. N. Ashby, Materials and Design, ABS Group Inc., Oxford, 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska G. Eyring, Green Products by Design: Choice for A Cleaner Environment, DIANE Publishing Co.,Boston, 1999. Način polaganja ispita Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet za polaganje ispita. Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je za usmeni ispit. U ocjenu ulazi rezultat s pismenog ispita s udjelom od 40%, aktivnost na seminarima i kvaliteta seminarskog rada, sudjelovanje na projektima s 20%, rezultat usmenog dijela ispita s 40%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspješnost izvedbe prati se metodom za procjenu postignuća uz normiranje preko bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izlazaka na ispit.


Kolegij 33073 GRAFIČKI DIZAJN 6 Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 5 boda Okvirni sadržaj predmeta Dizajniranje vizualnog identiteta (dizajn zaštitnog znaka i lika firme) na bazi estetike vizuane strukture odnosno formalno-psiholoških i perceptivnih vrijednosti rasporeda optičkih elemenata. Univerzalne i komunikacijske vrijednosti znakova. Zaštitini znak i logotip. Metodologija, stilizacija idejne skice, realizacija rješenja. Visokoformalizirani i niskoformalizirani stilovi u praksi dizajna, deskriptivni i lapidarni znak. Piktogrami. Analiza znaka i značenja. Formalno-semantička analiza. Referencijalne funkcije znaka. Ostale funkcije, estetska, konativna, fatička, metalingvistička, emocionalna. Redizajn, pojam i praksa. Metoda dekonstrukcije. Knjiga standarda, dokument i priručnik, aplikacije znaka firme i logotipa, standardi. Natječaj i kreativna oblikovna praksa. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Poznavajući sve ekonomske, tehničke i druge reference grafičkog proizvoda, studenti se osposobljavaju za samostalnu kreaciju, dizajn. Također, osposobljavaju se za javne natječaje dizajna grafičkih proizvoda kao i za organizaciju njihove izvedbene prakse. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i realizacije svih pojedinačnih praktičnih radova programa. Popis literature potrebne za studij J. Murphy, M. Rowe, How to Design Trademarks and Logos, F&W Pubns, Oxford, 1991. B. M. Pederson, Graphic Corporate Identity, Graphic Press, 1994. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Priručnik grafičkih standarda za Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. Priručnik grafičkih standarda za Mediteranske igre u Splitu, 1979. Način polaganja ispita Predajom praktičnih radova i knjige standarda. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimnom anketom studenata.


IX semestar


Kolegij 19441 AMBALAŽA I OKOLIŠ Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 1 + 0 , ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Uloga ambalaže. Ekološki simboli na ambalaži. Mjesto ambalaže u promocijskom spletu. Životni ciklus ambalažnog proizvoda. Energija za proizvodnju ambalažnih materijala i ambalaže. Utjecaj na kvalitetu zraka i voda proizvodnjom celuloze i papira. Ekološki aspekt proizvodnje PE-LD, PELLD, PE-HD, PVC, PP, PET. Ekološki aspekt proizvodnje staklene i metalne ambalaže. Tisak na ambalaži i okoliš. Sigurnost ambalaže u kontekstu migracije. Nanotehnologije i papirna, kartonska i plastična ambalaža. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Pravilnik o ambalažnom otpadu. Zbrinjavanje iskorištene papirne i kartonske ambalaže. Kompostiranje, deponiranje, spaljivanje. Metode reciklacije papirne i kartonske ambalaže. Utjecaj tehnike tiska, vrste boje i tiskovne podloge na kvalitetu recikliranih vlakanaca. Ekološki aspekt procesa reciklacije: bilanca CO2, teški metali, organoklorni spojevi. Metode oporabe plastike, materijalna oporaba, energijska oporaba. Ekološki aspekti reciklacije staklene ambalaže i oporabe metalne ambalaže. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osigurava se osposobljenost studenta za tržište rada, za nastavak na višim studijskim razinama, za kritičko razmišljanje o znanstvenoj disciplini u domeni predmeta i primjeni određenih znanstvenih postignuća. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih sveučilišta. Studente se animira za rad na znanstvenim projektima (uključujući rad za rektorovu nagradu, znanstvene skupove mladih i slično). Postoji mogućnost učenja na daljinu i e-komunikacija s asistentom i profesorom. Provjera znanja uključuje: kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom semestra, rezultate postignute praćenjem nastave, kvalitetu seminara, aktivnost na projektima, razinu znanja na ispitima. Popis literature potrebne za studij F. Lox, Packaging and Ecology, PIRA International, Leatherhead,1999. S. E. Selke, Packaging and the Environment, CRC Press, Rev.Ed., Portland, 1999. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska J. Palmer, Recycling plastic, F.Watts, GRAD?, 1999. L. Göttsching, H. Pakarinen, Recycled Fiber and Deinking, FPEA and TAPPI, Helsinki, 2000. Časopis: Packaging Technology and Science Način polaganja ispita Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet za polaganje pismenog i usmenog ispita. Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je za usmeni ispit. U ocjenu ulazi rezultat s pismenog ispita s udjelom od 40%, aktivnost i kvaliteta rada na projektima 20%, rezultat usmenog dijela ispita s 40%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspješnost izvedbe prati se metodom za procjenu postignuća uz normiranje preko bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izlazaka na ispit.


Kolegij 19463 TRŽIŠNE KOMUNIKACIJE Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta UVOD, uloga marketinga u organizaciji tiskarske firme, koncepcija marketinga, upravljanje marketingom, tržišna orijentacja, prihvačanje marketinga u organizaciji; PLANIRANJE I UPRAVLJANJE MARKETINGOM, dinamika tržišta, strategija planiranja, upravljanje marketingom; POZICIONIRANJE FIRME, konkurenti, mikro i makro utjecaji, marketing strategija; POJAM I DEFINIRANJE MANAGEMENTA, definiranje managementa, management kao proces; MANAGEMENT I OKOLINA, globalni, komparativni, etička i socijalna dimenzija managementa; FUNKCIJE MANAGEMENTA, planiranje, ciljevi, misija, strateški, taktički i operativni ciljevi, upravljanje pomoću ciljeva; RAZVOJ MANAGEMENTA, grupe i upravljanje grupama, upravljanje konfliktima, komuniciranje, upravljanje ljudskim potencijalima, proces upravljanja, motiviranje, procjena, kompenzacije; RAZINE MANAGEMENTA, Managerski posao, managerske uloge, funkcije, razine, novi principi managementa; POJAM KOMUNIKACIJE, znakovni sustav, jezik u proceu komunikacije, oblici komunikacije, funkcije komunikacije, komunikacija; KARAKTERISTIKE «ITK», utjecaji, koristi, kupac, sinergijski učinci, odnos s kupcima, pračenje povrata ulaganja; ULOGA KOMUNIKACIJE, modeli, oglašavanje – klasifikacija, izravna komunikacija , unapređenje prodaje, osobna prodaja, odnosi s javnošću, publicitet, vanjsko oglašavanje; KOMUNICIRANJE KROZ TISKOVNE MEDIJE, elementi komuniciranja, veličina, kontrast, oblik, pozicija, ilustracija, boja, tipografija; UČINCI KOMUNIKACIJE, formiranje mišljenja, promjena stava, promjena mišljenja i ponašanja; IMIDŽ O PODUZEĆU, identitet, stvaranje imidža, aktivnosti važne za imidž; ELEMENTI KOMUNIKACIJSKOG I VIZUALNOG IDENTITETA, elektroničko i tiskovno komuniciranje, prodavač , komuniciranje menadžera, ambalaža, propagandne tiskovine, izložbe, displeji; IMIDŽ PROIZVODA, fizička obilježja ,inovacija marka i pakiranje ,pažnja, identifikacija, komunikacija sadržaja, psihološke konotacije ,funkcija cijena proizvoda; IMIDŽ MARKE, identitet marke, imidž marke, komponente imidža marke, tržiššna vrijednost, opis marke, snaga i budućnost marke, upravljanje imidžom; PROCESI STVARANJA ODLUKA KUPACA, prepoznavanje, traženje informacija, alternativna ocjena, odluka kupovanja, ocjena nakon kupovine, procesi odlučivanja; PROMOCIJSKI MIX, cilj komunikacije, izbor poruke, kanali komuniciranja, promotivni proračun, određivanje mixa; ANALIZA MEDIJA, trodimenzionalni mediji, tv, radio, oglašavanje, časopisi; ASPEKTI MARKETINŠKE KOMUNIKACIJE, kritičnost i etika , utjecaj na društvene vrijednosti, ekonomski učinci, učinci na konkurenciju; PROIZVODNJA, Proizvodna funkcija, strategija i oblikovanje proizvodnje; OBLIKOVANJE PROCESA, Izbor i oblikovanje procesa, izbor tehnologije, analiza toka procesa, financijska kanaliza, prostorni raspored sredstava rada; PLANIRANJE I TERMINIRANJE KAPACITETA, Predviđanje, odluke o sredstvima rada, agregatno planiranje, linearno programiranje, terminiranje proizvodnje; UPRAVLJANJE ZALIHAMA, Planiranje potreba, proizvodnja upravo na vrijeme; UPRAVLJANJE RADOM, Rukovođenje u proizvodnji, oblikovanje poslova, mjerenje i poboljšanje performansi; GLOBALIZACIJA PROIZVODNJE, Međunarodna proizvodnja; ORGANIZACIJA KAO KONKURENTNOST, Planiranje kapaciteta, toka proizvodnje, projektiranje organizacije (clasteri) Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je prepoznavanje referentnih faktora za generičke i specifične kompetencije u području managementa. Ishod poučavanja je kompetencija u upravljanju tržišnim komunikacijama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave. Popis literature potrebne za studij B. Juri, Tržišne komunikacije, Grafički fakultet, Zagreb, 2003. T. Kesić, Integrirana marketinška komunikacija, Opinio d.o.o, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način polaganja ispita Seminar, pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika.


Kolegij 19464 POSLOVNA KOMUNIKOLOGIJA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Mario Plenković Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 2 + 0, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Povijesni i teorijski aspekti kulture poslovnog komuniciranja i poslovne etike; Od kulture komuniciranja do kulture življenja; Etološki vidici poslovnog komuniciranja, ponašanja, djelovanja i tržišnog opstanka; Pojam i definicija poslovne etike: vrline, načela, prava, kodeksi, norme i poslovni bonton. Poslovno komuniciranje i kulturno naslijeđe; Protok ljudi i roba preko nacionalnih granica. Simbolički sustavi ukupne kulture poslovnog komuniciranja; Tradicionalne paradigme poslovnog komuniciranja; Poslovna motivacija i akcijska spremnost; Poslovno komunikacijsko (spo)razumijevanje; Teorije poslovnog komuniciranja; Poslovno komuniciranje u ozračju različitih poslovnih kultura; Interkulturalna komunikacija i interkulturalni menadžment; Komunikativne kulturne poslovne dimenzije; Poslovni individualizam i poslovni kolektivizam; Komunikativna poslovna distanca; Poslovna autohtonost i transkulturalna poslovno (ne)sporazumijevanje; Odnosi s javnostima (javnošću) nova komunikativna holistička paradigma poslovnog komuniciranja; Temeljni operativni pojmovi koji određuju “Public Relations”, propagandu (promidžbu), javnost, javno mnijenje te novi konstitutitivni elementi transparentnog poslovnog komuniciranja; Stvaranje poslovnog imagea (brand) u javnosti: Krizno komuniciranje; Total Design; Pozitivni poslovni image; Oblikovanje/Design poslovnog izgleda: Poslovni znak (ime, logo, grafem, simbol, Trade Mark, Country Style, Region Style, City Style, Haus Style) i kompatibilni poslovni image; Kultura pismoslovno-tiskoslovnih žanrova poslovnog komuniciranja; Osnovni oblici poslovnih tekstualnih, tabelarnih, grafičkih i slikovnih poslovnih poruka. Poslovna informacijska grafika;Multimedijska poslovna komunikacija; Poslovno komuniciranje brzinom misli; Protokol poslovnih informacija; Nove informacijske i komunikacijske tehnologije suvremenog poslovnog komuniciranja; Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Sustavno proučavanje poslovnog komuniciranja u cilju stjecanja znanja i temeljnih vještina iz kulture poslovnog i etičkog komuniciranja na svim razinama poslovne grafičke komunikacije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Pismeni i usmeni ispit, simulirani vježbeni poslovni diskurs (istraživanje i obrada poslovnog grafičkog zadatka). Popis literature potrebne za studij B. Bebek, A. Kolumbić, Poslovna etika, Sinergija, Zagreb,2000. B. Gates, Poslovanje brzinom misli, Izvori, Zagreb, 1999. M. Plenković, Poslovna komunikologija: Kultura poslovnog komuniciranja, Hrvatsko komunikološko društvo & Nonacom, Zagreb, 2003. M. Plenković, Poslovna komunikologija, Alinea, Zagreb, 1991. J. Plenković, (Ed.): Profesionalna etika, Hrvatsko komunikološko društvo & Nonacom, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska S. R. Covey, 7 navika uspješnih ljudi: povratak etici karaktera, Franklin Covey/Mozaik knjiga, Zagreb, 1988. B. P. Crosby, Kvaliteta je besplatna, Privredni vjesnik, Zagreb, 1989. V. Grahovac (Ed.), Business communication and mass media / Poslovno komuniciranje i masovni mediji, Alinea, Zagreb, 1992. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni (uvjeti za polaganje ispita realizirane vježbeni poslovni zadatak). Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Standardni oblici i tehnike kvalitativne i komunikološke evaluacija nastavnog procesa.


Kolegij 19491 GRAFIKA DOKUMENATA I VREDNOSNICA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vilko Žiljak Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Klasifikacija grafičkih elemenata na vrednosnim papirima: linijska grafika, piksel grafika, mikrotipografija. Oblikovanje i priprema za hologram, kinegram i tisak varjabilnih boja. Dinamočke slike na tiskovini. Integracija slika iz različitih izvora u jedinstveni informatički sustav. Stohastičko programiranje u izradi individualizirane slike na dokumentima. Ovisnost linijske grfike o tehnikama tiska: intaglio, ofsetu, sitotisku, visokom tisku. Uvađanje i primjena novih patenata sigurnosnih elmenata. Planiranje dizajna primjne boja vidljivih pod posebnim uvjetima: ultra violetnih, infracrvnih, magnetskih, optički vatjabilnih, elektroničkih. Individualizacija na dokumentima: numeraija, dizajn rasterskih čelija, moire efekt. Izrada osobnih rasterskih rješenja. Diskusija i primjena na: planiranju dizajna: čekovi, novac, plakete, diplome, putovnica, marke, prometne karte, propusnice. Najava novih tehnologija i mogućnost primjene. Tehnike krivorvorenja dokumenata i vrednosnica. Ekspertize dokazivanja krivotvorine. Razvoj novih grafičkih rješenja u izradi vrednossnica. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje za izvedbu projekata dokumenata i vrednosnica grafičkim tehnologijama. Specijalizacija u poslovima prepoznavanja, otkrivanja i ocjene krivotvorine. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studentedate te na web starnicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 655.4:004.738.5 2003. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998. /2004. ISBN: 953 - 199 – 000, elektr. Izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, 2004. Zagreb, Grafički fakultet katedra za računala i slog, elektroničko izdanje,: http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm V. Žiljak, KUNA, PAPIRNATI NOVAC REPUBLIKE HRVATSKE, Hrvatska narodna banka i FS, Zagreb 1994./te dopune: 2000./2004. ISBN 953-6052-14-8 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19492 DIGITALNE BAZE NORMATIVA U TISKARSTVU

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Klaudio Pap Vrijeme izvođenja IX. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Implementacija baza podataka u tiskarskoj industriji s ciljevima: komunikacija ljudi i strojeva, automatske kalkulacije, ponude, skladišta, kontrola radnog tijeka proizvodnje, planiranje proizvodnje i procesa dostave. Postavljanje normativa i međusobnih relacija u svrhu ostvarivanja korištenja prednosti tehnologija relacionih baza podataka i XML tehnologije. Principi izgradnje stabilne i pouzdane relacione baze s XML sučeljem preko XML Scheme za definirani rječnik komunikacije u grafičkoj industriji. Pretvaranje raznorodnih normi u jednoznačni zapis za programske module za procesiranje proizvodnih čvorova. Korištenje relacione baze podataka za pohranu i čuvanje podataka vezanih za sve normative, relacije i transakcije koje su se dogodile u vremenu. Studiranje normiranja u XML tehnologiji. Definiranje normativa tiskarskih strojeva: vrijeme pripreme stroja prve forme i slijedećih formi, pranja stroja, izmjene istog seta ploča, formata stroja, nominalne i normirane brzine tiska. Definiranje normativa papira, ofsetnih ploča i materijala. Normiranje procesa grafičke pripreme. Normiranje strojeva i procesa grafičke dorade. Normiranje tehnoloških dodataka u lancu proizvodnje. Tipiziranje grupa grafičkih proizvoda radi bržeg pretraživanja baze. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je dati kompetentnost za samostalno digitalno normiranje svih faza u grafičkoj proizvodnji od grafičke pripreme, tiska i grafičke dorade u današnjim i budućim tehnološkim okolinama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studente date su na web stranicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima na simulacijskom modelu. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama Katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij K. Pap, XML u standardizaciji tiskarstva, str. 135-150, Tiskarstvo 03, Zagreb, 2003., ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5 K. Pap, Standardi u cjelokupnom tijeku tiskarske proizvodnje, Međunarodni simpozij "Ofsetni tisak", Zagreb, 2003., ISBN 953-197026-6-6, UDK 655.344(063) K. Pap, Standardizacija i automatizacija grafičke proizvodnje u XML-u Tiskarstvo 03, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19494 UVOD U TEORIJU EKSPERIMENTALNOG RADA Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić Vrijeme izvođenja: IX. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Upoznavanje s dizajnom eksperimenta. Pripremne radnje (skupljanje literature, odabir suradnika, itd.). Opažanje i eksperiment. Rezolucija i propagacija greške. Testiranje hipoteze. Uobičajene greške pri primjeni znanstvene metode. Hipoteze, modeli teorije i zakoni. Okolnosti u kojima znanstvena metoda nije primjenjiva. Definiranje i analiza veličina koje mjerimo. Mogućnost dizajna i analize komparativnih eksperimenata. Eksperimentalni šum (greška). Tipovi i eliminacija šuma. Akvizicija podataka. Postojanje i tretiranje moguće alternativne hipoteze. Izvori šuma. Načini prostiranja greške. Izvor neodređenosti. Neodređenost (netočnost mjerenja) i eksperimentalni dizajn. Eliminacija standardne neodređenosti može biti bazirana i na znanstvenoj procjeni koristeći dostupne relevantne informacije. Formalna metoda dizajna eksperimenta. Ključni koraci u dizajnu eksperimenta. Razlozi korištenja formalnog pristupa, definicije i odstupanja. Izgradnja modela. Transformacija modela. Procjena i odluka koje faktore koristiti u modeliranju. Monitoriranje eksperimenta. Pregled metoda uzimanja uzoraka. Randomizacija. Eliminacija efekata parametara koji mogu utjecati, ali nisu uključeni početnim dizajnom. Koji faktori mogu stvarati probleme. Načini randomizacije. Kad računalna simulacija može zamijeniti eksperimentiranje. Statistička obrada. Standardna devijacija. Regresija. Interpretacija mjerenih podataka. Instrumenti i senzori. Karakteristike instrumenata. Šum koji donose instrumenti i senzori. Neki principi mjerenja. Standardi i uobičajena mjerenja nekih veličina. Kalibracija instrumenata i senzora. Način pisanja znanstvenog članka. Struktura i stil pisanja. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Nastavni kolegij daje studentima znanje o osnovnim postavkama pristupa eksperimentalnom radu, njegovom dizajnu, provedbi, formuliranju ili testiranju hipoteze, opažanju novih fenomena, korištenju hipoteze pri predviđanju postojanja novih fenomena ili predviđanje kvantitativnih rezultata novih opažanja. Težište kolegija bilo bi na istraživanju i utvrđivanju zakonitosti eksperimentalnog rada na području grafičke tehnologije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja. Obrade zamišljenih eksperimenata. Seminar. Popis literature potrebne za studij M. Brezinščak, Mjerenje i računanje, Tehnička knjiga, Zagreb 1970. T. Kuhn, The Structure of Scientific Revolutions, Univ. of Chicago Press, Chicago, 1962. W. E. Bright, An Introduction to Scientific Research, McGraw-Hill, New York, 1952. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Neki od standarda Način polaganja ispita Seminar. Usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.

BIPM Bureau International des Poids et Mesures IEC International Electrotechnical Commission IFCC International Federation of Clinical Chemistry ISO International Organization for Standardization IUPAC International Union of Pure and Applied Chemistry IUPAP International Union of Pure and Applied Physics OIML International Organization of Legal Metrology


Kolegij 19495 ORGANIZACIJA ZNANSTVENOG I STRUČNOG RADA

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Antun Koren Vrijeme izvođenja IX. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Teorija znanosti i znanstvenog rada.Znanstvene kategorije. Znanstvene metode. Organizacija znanstvenog i stručnog rada,organizacija intelektualnog rada,djelotvornost mišljenja, pristup organizaciji vlastitog stručnog rada,izbor i način komuniciranja. Traženje znanstvene i stručne informacije.Prikupljanje znanstvenih i stručnih informacija.Vrste znanstvenih i stručnih časopisa.Komponiranje,stil i jezik znanstvenog i stručnog djela.Struktura znanstvenog i stručnog članka.Znanstvena dokumentacija. Faze pisanja teksta,priprema rukopisa,i obrana rada. Aplikacija modela kao osnova za izradu diplomskog rada. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Uputiti studente na stvaranje uvjeta u pronalaženju takvih metoda i postupaka u kojima će se ostvariti maksimalna racionalnost i efikasnost intelektualnog rada i poticati mogućnost izbora rješavanja problema i zadataka u organizaciji znanstvenog i stručnog rada. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena izlaganja,polemike i diskusije,te provjera znanja nastavnog plana i programa kroz izradu seminarskog rada koji može poslužiti kao model za izradu diplomskog rada,kao i znanja u prikupljanju znanstvenih i stručnih informacija putem interneta. Popis literature potrebne za studij R. Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka, Ekonomski fakultet, 1999. M. Žugaj, Metoda znanstvenoistraživačkog rada, Fakultet FOI, Varaždin, 1997. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska G. Keller, M. Bilen, Uvod u znanstveni i stručni rad, treće izdanje, Ekonomski fakultet, Zagreb,1996. American National Standards Institute, INC. American National Standard for Writing Abstracts Ansiz 39.14-1995, ANSI, INC.NEW YORK, 1995. Đ. Tezak, World Wide Web I Internet: Pretraživanje informacija na Internetu, Skripta za praktikum http://bib.irb.hr/cgi-bin/pretraživanje-cmplx.pl?chset=WIN-CE Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, seminarski radovi,znanstveno i stručno komuniciranje putem interneta u pronalaženju relevantnih znanstvenih i stručnih informacija.


Kolegij 19503 IZGRADNJA MULTIMEDIJSKIH SUSTAVA Nositelj kolegija Izv.prof.dr.sc. Nikola Mrvac Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Definiranje osnovnih pojmova vezanih uz multimediju i multimedijske sustave. Primjena multimedije. Razvoj i istraživanje multimedijskih tehnologija. Smjerovi istraživanja. Problemi razvoja multimedijskih sustava. Uporaba općih programa. Specijalizirani programski alati za stvaranje multimedijskih sustava. Problematika vezana uz tehnološku platformu multimedijskih sustava. Oblici prikaza podataka, Princip rada, vrednovanje pojedinih dijelova, standarda i oblika datoteka, te sagledavanje njihovog utjecaja na kvalitetu konačnog multimedijskog sustava. Načini i formati zapisivanja podataka. Priprema interaktivne računalne prezentacije. Povezivanje različitih (tekst, grafika, animacija, video i zvuk) u računalnom okruženju. Multimedijski autorski alati. Stvaranje multimedijskih web sadržaja (HTML, Java, Flash). Web komunikacija u grafičkoj tehnologiji. Estetika medija. Raznolika uloga medija u multimedijskim aplikacijama. Utjecaj pojedinih medija u komunikaciji. Kultuloroški stereotipovi za pojedine medije. Estetski elementi vezani za nove okolnosti u kojima se primjenjuju u multimediji. Zakonitosti obrade pojedinih medija. Primjeri vezani uz pojedine alate. Sinergistički učinak više medija. Karakteristike medija. Pozadina i struktura pojedinih medija. Specifičnosti obrade pojedinih medija u računalnom okruženju (obrada teksta, obrada zvuka, obrada grafike, animacija, obrada videa). Analiza različitih slučajeva. Izgradnja i upravljanje izgradnjom multimedijskih projekata. Modeli razvoja multimedijskih sustava. Faze razvoja multimedijskog sustava. Koncept. Dizajn. Stvaranje sadržaja. Autorizacija. Izdavanje. Proizvodnja i distribucija. Napredna primjena multimedije i istraživanja vezana uz multimedijske komunikacije. Multimedijski informacijski sustavi. Inteligentni multimedijski sustavi (primjena umjetne inteligencije). Generički multimedijski model podataka. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Svraha kolegija Izgradnja multimedijskih sustava je da omogući studentima stjecanje znanja kako bi im se omogućilo sagledavanje svih relevantnih parametara koji utječu na mogućnost realizacije multimedijskih projekata te vještina i sposobnosti kako bi praktično izgradili multimedijski sustav. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremeno-opremljenim laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su sastavljeni problemski zadaci i teme za diskusiju. Nastavnik ce pratiti angaziranost studenta tijekom cijelog semestra. Studenti koji su zainteresirani za praćenje nastave od kuće mogu nastavnom materijalu pristupiti preko programa WebCT. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom vezan uz sadržaj kolegija. Popis literature potrebne za studij T. Vaughan , Multimedia: Making It Work, McGraw-Hill Technology Education, Osborne, 2004. E. England, A. Finney, People and Processes (Managing Multimedia: Project Management for Web and Convergent Media, Third Edition, Book 1), 2001. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Dodatna citanja bit ce distribuirana na predavanjima. Literatura će se nadopunjavati s obzirom na razvoj znansoti i novih tehnologija. Način polaganja ispita

Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nakon uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje poznavanje gradiva. Konačna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela. Postoci su sljedeci: Seminarski rad 40 % ocjene, pismeni 30 % ocjene, usmeni 30% ocjene. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Nakon svakog smestra odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se vrši korekcija nastavnog sadržaja za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja multimedijskih tehnologija.


Kolegij 19504 ŠIROKOPOJASNE MREŽNE PRIMJENE Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Karolj Skala Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova

Okvirni sadržaj predmeta Elektromagnetski val i digitalne komunikacije. Računarstvo i mrežne tehnologija. Širokopojasne multimedijske mrežne komunikacije. Multimedijska računala i mreže. Optičke i bežične multimedijske mrežne tehnologije. Razvoj mrežne infrastrukture u proizvodnim okruženjima. Interaktivne širokopojasne multimedijske komunikacije. Web integracija proslovnih procesa i baza podataka. Upravljanje procesima i nadzor preko mreže. Širokopojasna mrežna suradnja i proizvodnja. Organizacija i funkcija virtualnih organizacija. Hipermedijske tehnologije i primjene u digitalnom tisku. Napredne primjene mrežnog računarstva u grafičkoj tehnologiji. Razvoj i primjena računalne i podatkovne Grid tehnologije i moguće primjene u grafičkoj proizvodnji. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Inženjerski razvoj i projektiranje računalno-mrežnih komunikacijskih aplikacija. Suvremena uporaba komunikacijskih i tehnoloških postignuća. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja sa PPP ilustracijama, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, demonstracije u realnom vremenu. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. Popis literature potrebne za studij K.Skala, Optoelektronički sustavi, 2003. Multimedijski referalni centar pri Grafičkom fakultetu, URL: www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme David Lowe, Hypermedia and Web, John Wiley&Son Ltd. 2001. Marlyn Kemper Littman Building Broadband Networks, CRC Press, 2002 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Andrew White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall, 2003 Regis J. Bates. Broadband Telecommunications Handbook, 2002 Način polaganja ispita Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 30% (razgovor) Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60% Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Mentorskim razgovorom. Automatska statistika iz WebCT-a. Kroz korelacijska analiza predmeta unutar modula. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju semestra.


Kolegij 19507 OPTIMALIZACIJA TISKARSKOG SUSTAVA Nositelj kolegija Izv.prof.dr.sc. Nikola Mrvac Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Suvremeni integracioni trendovi razvoja tiskarskih sustava. Protok informacija. Nastanak JDF-a (Job Definition Format) i PPF-a. Univerzalnost prijenosa informacija kroz različite tiskarske sustave. Standardiziranost alata za optimalizaciju tiskarskog sustava. Mogućnost implementcije novih tehnologija unutar postojećih sustava. Metode kontrole integracije dokumenata u postojeći sustav. Osnovne komponente JDF-a, PPF-a, JT-a, JMF i MIS-a. Definicija tijeka grafičke proizvodnje. Povezivanje unutar sustava. Kreiranje, modifikacija, tijek, interpretacija i izvođenje JDF-a. Organizacija poslovanja piramidalnim sustavom. Kreacija PPF datoteka. Integracija različitih platformi rješenja kreiranih na različitim dispozicijama. Struktura prijenosa informacija i mreže u JDF-u i PPF-u. Prijenos podataka na tiskarski stroj (off-line i on-line model). Aplikacije i računalni sustavi u tiskarskoj proizvodnji (PECOM, CP 2000, IPC Server, PPC Server, Prinect, PrintLink, CPC1.04). Računalno upravljani proces tiska (predpodešavanje tiskarskoga stroja putem upravljačkih aplikacija, veza tiskarskog stroja i CIP3 servera, podešavanje rada sa definiranim karakteristikama tiskovne podloge, računalana kontrola pogrešaka rada stroja, kontrola održavanja tiskarskog stroja, upravljanje elementima u procesu tiska. PPF i podešavanje parametra vezanih uz boju. Eementi za on-line i off-line kontrolu procesa tiska (DIPCO stripovi, CIP3 elementi i CIP3 kontrolni stripovi). PPF i prethodni procesi, računalna razrada tehnološkog procesa tiska, sustavi za impoziciju, (računalno razmještnje i orjentacija stranica, definiranje i razmještanje kontrolnih elemenata za potrebe procesa tiska, određivanje redosljeda i indentifikacija araka, definiranje područja čeomih marki kod normalnog tiska, te obostranog tiska u jednom prolazu, definiranje područja obreza). Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Svrha kolegija Optimalizacija tiskarskog sustava je omogućiti studentima stjecanje znanja u skladu sa suvremenim trendovima razvoja grafičke industrije. Težište sadržaja kolegija usmjereno je prema proučavanju tiskarskih sustava i pronalaženju optimalnih rješenja te razvijanju specifičnih kompetencija vezanih uz integracione procese unutar grafičke industrije i mrežno povezivanje unutar proizvodnih tijekova. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremeno-opremljenim laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su sastavljeni problemski zadaci i teme za diskusiju. Nastavnik ce pratiti angaziranost studenta tijekom cijelog semestra. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom vezan uz sadržaj kolegija. Popis literature potrebne za studij S. Daun, Workflow from Prepress to Postpress - Advantages for the Integrated Production, Frauenhofer-IGD, Damstadt, 1999. S. Daun, CIP3 Print Production Format, Frauenhofer-IGD, Damstadt, 1998. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska JDF Specification, Relase 1.1., Revision A, www.CIP4.org, 2003. Način polaganja ispita Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nakon uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje poznavanje gradiva. Konačna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela. Postoci su sljedeci: seminarski rad 30 % ocjene, pismeni 40 % ocjene, usmeni 40% ocjene. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nakon svakog odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se vrši korekcija nastavnog sadržaja za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.


Kolegij 19509 KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE U TISKU

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Diana Milčić Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Uvod svrha kolegija. Definiranje osnovnih pojmova. Kvaliteta grafičkog proizvoda. Razvoj funkcije kvalitete. Predodžba osiguravanja kvalitetom unutar tiskarskih sustava. Normizacija grafičke industrije. Domaće i svjetske norme. Smjernice i direktive. Suvremeni trendovi razvoja normizacije u grafičkoj industriji. Svjetske nagrade za kvalitetu. Kriteriji navedenih nagrada. Izvrsnost poslovanja. Primjena u grafičkoj industriji. Program poboljšanja kvalitete ''šest sigma''. Kumulativna uporaba programiranog tiska i ''šest sigma'' Metode stalnog poboljšavanja kvalitete. Kaizen. Demingovih 14 točaka. Brainstorming. Implementacija u grafičkoj industriji. Alati poboljšanja kvalitete. Pareto analiza. Benchmrking. Ishikawa dijagram. Primjena u grafičkoj industriji. Ugrađivanje zahtjeva kupca u kvalitetu grafičkog proizvoda. QFD Mjeriteljski sustavi u grafičkoj industriji. Ispitivanje i umjeravanja. Sustavi upravljanja kvalitetom u tiskarstvu. Sustavi upravljanja okolišem. Sustav upravljanja sigurnošću i zaštitom zdravlja. Auditi kvalitete. Vrste audita. Samoprocjenjivanje. Upitnici za samoprocijenjivanje. Planiranje i provođenje djelatnosti nezavisne provjere u procesu tiska. Definicija, važnost i prednosti SPC u tisku. Osjetljivost kontrolnih karata, primjena i tumačenje kontrolnih karata. Primjena u grafičkoj industriji. Kontrolne karte za mjerljive karakteristike, njihovo tumačenje na problemima unutar tiskarskih sustava. Kontrolne karte za atributivne karakteristike. Primjena u grafičkoj industriji. Tehnička pouzdanost. Temeljni pojmovi. Funkcije pouzdanosti. Ispitivanje procjenjivanje pouzdanosti. Pouzdanost kao element kvalitete. Primjena u grafičkoj industriji. Sposobnost procesa, koncepcija šest sigma za sposobnost procesa, mogućnosti smanjenja varijabilnosti procesa tiska. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje studenata sa suvremenim metodama osiguravanja kvalitete te njihovo osposobljavanje za praktičnu primjenu navedenih metoda u tiskarskim sustavima. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u okviru predavanja i vježbi, 30 sati predavanja i 30 sati vježbi. Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže pismeno i usmeno. Popis literature potrebne za studij J. M. Juran, Quality Control Handbook, McGraw-Hill, New York, 1989. M. L. Crossley, Statistical Quality Methods, ASQ, Wisconsin, 2000. H. L. Apfelberg, M. J. Apfelberg, Implementing Quality Management in the Graphic Arts, GATFPress, Pittsburgh, 1999. K. E. Rizzo, Total Production Maintenance, GATFPress, Pittsburgh, 2001. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska K. Ishikawa, Guide to Quality Control, Quality Resources, New Zork, 1996. Način polaganja ispita Praćenje pojedinačnog rada na vježbama, te pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima, te praćenjem uspješnosti prolaza na ispitu.


Kolegij 19510 RAZVOJ TISKARSTVA Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Branka Lozo Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Razvoj pisma; počeci pisane komunikacijske evolucije, tehničke izvedbe, civilizacije Mezopotamije, Egipatska i Antičke civilizacije; Liber, papirus, byblos: etimološko tumačenje; pergament; Kina – patent izrade papirnih listova, Afrika, Europa; Srednji vijek u Europi: Španjolska, Italija, Njemačka: manufaktura papira iz vlakana tkanine; svojstva papira, svojstva pergamenta, šivani uvez knjiga, ukoričenje u kožu, drvo, hriselefantinu; Pismeni staleži, prepisivači; prva sveučilišta: Zadar između Bologne i Pariza; knjižnice; Hrvatska glagoljica: 4. službeno pismo Rimokatoličke crkve; Mainz 1454, Gutenberg: pokretna slova, preša, tisak, naklada, podloga; Biblija u 42 retka, sačuvani primjerci; Ekspanzija tiskarske vještine po Europi do 1500. god: Njemačka, Italija, Francuska, Hrvatska: prve tiskare, inkunabule, 1483 – Misal po zakonu Rimskoga dvora; Višeslojna važnost Gutenbergova stroja: primarni red – kontinuirani razvoj tiskarskih strojeva, razvoj proizvodnje papira i tiskarskih boja, tipografija; sekundarni red – dostupnost knjige, razvoj školstva i opismenjavanja, počeci nakladništva, nove forme informiranja, periodistika; tercijarni red – dostupnost znanja i informacija, globalna komunikativnost, papirni novac, institucija pošte, marke, kartonska ambalaža, transporti; Hrvatska: Pavlini – manufaktura papira; Isusovci – razvoj školstva, 1607. gimnazija, 1669. Zagrebačko sveučilište; Benediktinci – njegovanje glagoljaštva; Tiskari, istovremeno i nakladnici, intelektualci: Grgur Senjanin, Blaž Baromić, Silvestar Bedričić, Gašpar Turčić, Šimun Kožičić Begna, Hermagoras Kraft; Izrada papira – dominacija nad pergamentom; 16. st. manufaktura, postupak: tekstilna vlakna, obrada, izrada lista; 17. st. uređaj za mljevenje vlakana; 18. st. izrada papira u traci, Nicholas-Louis Robert; industrijalizacija proizvodnje papira, nove sirovine: 19. st. Fridrich Keller, Tilghman, izrada papira od vlakana drva, Foudrinier; 19.st. u Hrvatskoj: manufakture, mlinovi, Riječka tvornica papira, industrijska proizvodnja, asortiman, kvaliteta, značaj i reputacija u svjetskim razmjerima; Zagrebačka tvornica papira, 1895, u kontekstu industrijalizacije Zagreba, neuspjeli osnutak iz ekološko zdravstvenih razloga, nova lokacija na Zavrtnici; Chromos, tvornica tiskarskih boja; Antikviteti tiskarstva: zemljopisne karte, papirna numizmatika, filatelija, reklamni oglasi, etikete. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj predmeta je osvijestiti kod studenata vrijednost nacionalne kulturne, a posebno pismene baštine u europskim i svjetskim civilizacijskim relacijama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predviđa se nastava u formi predavanja, a provjera znanja seminarskim radovima studenata. Popis literature potrebne za studij A. Stipčević, Povijest knjige, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1985. Z.. Jakobović, Počeci tiskarstva, Iz povijsti tehnike u Hrvatskoj, Rudjer, Zagreb, 1997. M. Čunčić, Izvori hrvatske pisane riječi, Školska knjiga, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska A. Lj. Lisac, Razvoj industrije papira u Zagrebu, Zagreb, 1961. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Planira se provoditi anketa među studentima krajem semestra.


Kolegij 33566 AMBALAŽA I TEHNOLOGIJA 2 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Metal, Materijali, njihov sastav i svojstva. Metalna ambalaža. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, upotrebljivost. Priprema metalne ambalaže za pakiranje hrane. Pakiranje u metalnu ambalažu na linijama. Vrste sprejeva i njihov način rada. Rad raspršivača na limenkama i bocama bez upotrebe stlačenog plina. Zatvaranje metalne ambalaže, skladištenje, transport. Tehnologija izrade metalne ambalaže vučenjem i varenjem. Plastične folije u postupku pakiranja. Strech folije i termo skupljajuće folije. Plastika, Materijali, njihov sastav i svojstva. Punjenje vreća i zatvaranje. Plastična ambalaža. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, upotrebljivost. Zatvaranje plastične ambalaže, skladištenje, transport. Tehnologija izrade plastične ambalaže puhanjem i prešanjem. Priprema plastične ambalaže za pakiranje hrane. Pakiranje u plastičnu ambalažu na linijama. Reciklaža plastične ambalaže. Tekstilna ambalaža, Materijali, njihov sastav i svojstva. Tehnologija izrade tekstilne ambalaže. Vrste, podjele, upotreba i svojstva. Pakiranje u tekstilnu ambalažu na linijama. Naknadna upotrebljivost. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Diplomirani inženjeri grafičke tehnologije zaposleni su u svim proizvodnim pogonima različitih industrija, ponajprije grafičke, prehrambene, kemijske i farmaceutske. Slijedom toga, njihova se uloga u tim pogonima svodi na odabir, kontrolu kvalitete i praćenje izrade ambalaže. Diplomirani grafički inženjer, dakle, surađuje s proizvođačima ambalaže, potrošačima ambalaže (spomenutih industrija), a nerijetko i s potrošačima (trgovinama, transportnim poduzećima i krajnjim kupcima). To od diplomiranog grafičkog inženjera zahtijeva poznavanje ne samo tehnologije proizvodnje grafičke (papirne) ambalaže nego i tehnologije proizvodnje svih ostalih vrsta ambalaža. Kolegij je prvenstveno namijenjen onima čiji je interes upravo potreba za takvim znanjima, ali i svima onima koji se opredjeljuju za rad s ambalažom bez obzira na to o kojoj je proizvodnoj grani (pogon, transport, trgovina, institut) riječ. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. Popis literature potrebne za studij J. F. Hanlon et al., Handbook of Package Engineering, CRC Press, Boca Raton, London, 1998. A. L. Brody et al., The Wiley Encyclopedia of Packaging Technology, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1997. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, potrošaća ambalaže. Način polaganja ispita Izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij. Izrada seminara tijekom predavanja vezanih uz predavanja i seminara vezanih uz vježbe. Uredno pohađanje predavanja i vježbi, aktivna suradnja na predavanjima i vježbama. Za napredne studente sudjelovanje na kongresima, izrada radova za rektorsku nagradu. Aktivna suradnja s nastavnicima na Katedri.Ocjena na temelju svih radova i aktivnosti. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Ocjene vezane uz ocjenu kvalitete nastave i nastavnika koju provodi Fakultet u suradnji sa Zagrebaćkim sveučilištem.


Kolegij MJERITELJSTVO U TISKU Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Igor Zjakić, dr.sc. Igor Majnarić Vrijeme izvođenja IX. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Kvantitativnim određivanjem vrijednosti nekih mjernih veličina u procesu tiska omogućena je standardizacija koja vodi većoj produktivnosti i kvaliteti. Tijekom osnovne grafičke proizvodnje mnogi čimbenici utjeću na formiranje konačnog otiska. Znatno, ulazni materijali (tiskovne podloge, bojila, tekućina za vlaženje….) tiskarski strojevi (konstrukcija, strojna izrada, vibracije…) i radni okoliš (temperatura, vlažnost zraka…).Tijekom pripreme tiskarskih strojeva, kao i u procesu upravljanja brojni mjerni uređaji instrumenti koriste se samostalno, ali i kao sastavni djelovi tiskarskog stroja. Pojednostavljeno rečeno one su definirane kao periferne tiskovne jedinice, te kao takve direktno služe za vođenje, motrenje i kontrolu tiskarskog proces. Većina mjernih metode su definirane standardima za grafičku industriju te će najvažniji biti i prezentirani. Rad osoblja koje vode i organiziraju osnovnu proizvodnju ne zamisliv je bez prilagođene mjerne opreme. Principi rada kao i konstrukcija mjerne opeme (vage, denzitometri, spektrofotometri, komparatori, termometri, pH metri, konduktometri, higrometri…) detaljno će biti obrađena. Korištene mjerne veličine definirane su međunarodnim SI jedinicama (Systeme International Units). Specifičnost procesa otiskivanja osim osnovnih SI jedinica, zahtjeva i primjenu specifičnih jedinica. To su: mehaničke, optičke, elektrotehničke, tiskarske i informatičke SI jedinice. Dvadeset četri takve jedinice direktno su primjenjene u tehnologiji otiskivanja (napetost role, tvrdoća navlaka, gramatura, kontrast, temperatura boje….) te će biti i detaljno definirane. Literatura 1. H. Kipphan, Handbook of Print Media,Springer -Verlag Berlin Heidelberg, 2001. 2. G. Field; Color and Its Reproduction, GATF Press (Second edition) Pittsburgh 1999. 3. J. Levlin, L. Soderhjelm: Pulp and Paper Testing, Fapet Oy, Helsinki 1999. 4. R.M. Romano, F.J. Romano, The GATF Encyclopedia of Graphic Communications, GATF Press, Sewickley (PA) 1998. 5. T.M. Destree, The Lithographers Manual, GATF, Pittsburgh (PA) 1994. 6. SI Systeme International; International System of Units 7. M. Brzinšćak, Mjerenje i računanje u tehnici i znanosti, Tehnička knjiga Zagreb, 1970. 8. Zjakić, I.; Milčić, D.; Bolanča, S., The Influence of Dot gain Mid Tone Spread on Print Quality // Daaam international Scientific Book 2006 / Katalinic, Branko (ur.). 9. Milković, M.; Bolanča, S.; Mrvac, N; Zjakić, I,; The influence of standard rendering methods on the manifesteted intensity of the chromatic induction effect. // Technical gazette. 1, 2 (2006) 4. Zjakić, I.; Osterman-Parac, Đ. Milković, M. The inflence of Surface Smoothnes on the Material on the gamut Size reproduction // DAAAM International Scientific Book 2005 7. Zjakić, I., Upravljanje kvalitetom ofsetnog tiska, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007. 8. Majnarić, I.; Bolanča, I; Bolanča, Z.; Overview of the Surface Conditions of Photoconductors by the Image Analysis Method // Book of Abstracts the International Conference on Materials Energy and Design / Kennedy, David (ur.).Dublin : Faculty of engineering Dublin Institute of Technology, 2006 9. Majnarić, I.; Bolanča Mirković, I.; Bolanča, Z.; Milković, M.;Conditions in Digital Printing of Packaging on the Print Quality // DPP 2005 Final Program and Proceedings / Van Eldik, Erik (ur.).Amsterdam : The Society for Imaging Science and Technology, 2005. 10. Majnarić, I.; Bolanča Mirković, I.; Bolanča, Z. Factors of environment and the study of printing substrate properties, Abstracts Book the International Conference MATRIB 2007 / Zagreb2007


Kolegij POKRETNA GRAFIKA Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Jesenka Pibernik Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Predmet istražuje tradicionalne forme pokretne grafike kao što su varijacije grafičkog dizajna, filma, videa i računalno generiranih produkcija (filmske špice, TV intersekcije, reklame, muzički-video spotovi, dinamičke info-grafi ke i web stranice) tipificirane višeslojnom animacijom, bojom (ili nedostatkom iste), rotirajućom perspektivom i pokretnom tipografijom. Pomoću kinetičke tipografije dodaju se svojstva filma tekstu, na primjer: ton glasa, karakterne kvalitete i emotivne osobine koje je moguće prenijeti putem transforimranja svojstava tipografije kroz vrijeme. Osim što ima mogućnost prenošenja većih količina informacija, pokretna grafika je ponudila nešto potpuno novo u digitalnom prostoru, ona nudi publici drugačiju vrstu interakcije nego "obične", statične grafike, u nekim slučajevima publika sama određuje izgled i ostale karakteristike pokretnih grafika, prebacujući pažnju publike i mijenjajući način komunikacije. Kroz linearni slijed nastavnih jedinica studenti istražuju narativnu strukturu, konceptualni okvir, realizaciju i kontekstualizaciju koju podržavaju medijske aplikacije. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti ispituju probleme vezane uz suvremenu dizajnersku praksu kroz process istraživanja, eksperimentiranja i praktičnog testiranja svojih ideja. Koristeći interpretativnu metodu analize medija, studenti istražuju žanrovske, tekstualne i tehnološke karakteristke pokretne grafike. Program je praćen gostujućim predavanjima profesionalaca iz poznatih dizajnerskih studija, radionicama i grupnim seminarima. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predviđa se kolaboracijski pristup provođenja nastave koji proizlazi iz stava da je učenje društveni i dijaloški proces – stoga se izrada zadataka izvodi kao grupni rad. Putem praktičnog rada studenti se upoznaju s tipičnim istraživačkim metodama, od ideje preko alternativa do konačnog rješenja. Radovi se prezentiraju na satu te se na osnovu diskusije razmatraju različite dizajnerske strategije. Za praćenje predmeta nužno je predznanje računalnih programa. Popis literature potrebne za studij M. Woolman, Motion Design: Moving Graphics for Television, Music, Video, Cinema and Digital Interfaces, RotoVision, Hove, 2004 D. Greene, How Did They Do That? Motion Graphics, Gloucester, MA: Rockport, 2003


Kolegij 19456 DIZAJN ODABRANOG GRAFIČKOG PROIZVODA

Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković Vrijeme izvođenja IX. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Dizajn specifičnog proizvoda, opći i specifični zahtjevi. Karakteristični primjeri. Analiza semantičkih vrijednosti poruke i kognitivno-psiholoških osobina korisnika. Knjige, novine, plakat, katalozi, prospekti, vrijednosni papir, poslovna dokumentacija, dječja literatura itd. Proizvodna dokumentacija. Redizajn, karakteristične instrukcije. Identifikacija grafičkog proizvoda u standardnoj nomenklaturi. Analiza sličnih medija. Usklađenje na nivou tehnologije (radni nalog). Izbor i odabiranje pojedinačnog dizajna grafičkog proizvoda. Redizaj odabranog grafičkog proizvoda. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Uz opće osposobljavanje u dizajnu grafičkih medija u ovom nastavnom predmetu studenti se osposobljavaju u smjeru odabranog interesa sa konkretnim zadatostima. Razvija se sposobnost sintetitiranja prije svega tehnoloških, ekonomskih i estetskih komponenti na nivou dizajna odabranog grafičkog proizvoda. OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE I NAČIN PROVJERE ZNANJA Nastava se izvodi predavanjima i vježbama te konzultacijama koje pridonose analizi izabranih rješenja praktičnog rada. Provjera znanja odvija se analizom odabranog grafičkog proizvoda. Popis literature potrebne za studij L. L. Cyr, Broshure Design that Works, Roskport Publisher Inc, Massachusetts, 2002. C. D. Cullen, Catalog Design: The Art of Creating Desire, Roskport Publicher Inc, Massachusetts, 2002. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. L. Harris, Information Graphic: A Comprehensive Illustrated Reference, Oxford University Press INC, Oxford, 2000. Način polaganja ispita Predajom praktičnog rada odabranog grafičkog proizvoda. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimnom anketom studenata.


Kolegij 19457 UMJETNIČKA FOTOGRAFIJA 2 Nositelj kolegija Dr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij Umjetnička fotografija 2 nadopunjava znanja stečena kroz kolegije Primijenjena fotografija 1, Primijenjena fotografija 2 i Umjetnička fotografija 1. Kroz predavanja se studenti uvodno upoznavaju s razvojem fotografije u Hrvatskoj od pojave dagerotipije i kalotipije, preko mokrog kolodijskog postupka, ambrotipije, pojave prvih fotoateliera, pojave fotoamaterizma i umjetničke fotografije do fotografije pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća i moderne hrvatske fotografije. Analiziraju se neke specifične fotografske tehnike koje su kroz različite povijesne fotografske stilove umjetničke fotografije otvorile put miksmedijskom pristupu fotografiji (plemenite tehnike tiska - gumeni tisak, uljni tisak, brom tisak, karbon tisak, fotogravura i sl.), multimedijski i aplikacijski pristup fotografiji (fotografija i kompjutor, fotografija i američki retuš, aplikacija crteža i boje na fotografiju i sl.) te današnje tehnike, klasične i digitalne, koje omogućuju simulaciju navedenih tehnika. Analizira se reproducibilnost fotografija specifičnih tehnika te njihova primjenjivost pri dizajniranju grafičkog proizvoda, a ovisno o lancu grafičke reprodukcije. Obrađuju se tehnike uvođenja boje u crno-bijelu fotografiju kroz primjenu posebnih fotografskih tehnika kao što su toniranje, koloriranje, zračni kist - klasičnim i digitalnim tehnikama. Posebno se obrađuju aspekti kolor fotografije te posebne fotografske tehnike orijentirane kolor fotografiji (kreativni sustav filtera, manipulacija efekta temperaturom svjetla i sl.) odnosno prije analizirane posebne tehnike uz upotrebu kolor fotografskih sustava. Općenito se uspoređuju mogućnosti klasičnih i digitalnih fotografskih sustava kroz faze snimanja, obrade i ispisa ovisno o namjeni i načinu prezentiranja - izložbe, web, tisak. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Nadograđuju se znanja i vještine stečene kroz kolegije Primijenjena fotografija 1 i 2. Studenti svladavaju neke specifične fotografske tehnike uz upoznavanje s reproducibilnošću, tj. mogućnostima ostvarivanja, takvih fotografija kroz različite oblike grafičke reprodukcije. Studenti se upoznavaju s tehnikama rada nekih od najpoznatijih fotografa koji su fotografije, primarno, realizirali kroz tiskane medije. Studenti unapređuju svoju fotografsku tehniku kroz niz različitih fotografskih motiva i prisupa uz odabir različitih medija finalnog ostvarivanja tih fotografija. Kolegiji Primijenjena fotografija (1 i 2) i Umjetnička fotografija (1 i 2) studentima daju temeljna znanja koja će im omogućiti izbor tehnike rada ovisno o fotografskim pretpostavkama i pretpostavkama grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih fotografija čime Kolegiji daju temeljna znanja za poslove kao što su urednik fotografije, fotograf-ilustrator, fotoreporter te znanja potrebna za rad u timu grafički dizajner - grafički urednik - urednik fotografije - fotograf. Uz ovo, Kolegiji upućuju studente u načine predstavljanja njihovih fotografskih autorskih radova što je često preduvjet za dobivanje nekih spomenutih radnih mjesta. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Teoretska nastava - predavanja. Praktična nastava - vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani, rad u fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija. Provjera znanja - praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T., Publishing, Zagreb, 2000. Enzyklopaedie der Fotopraxis, Weltbild Verlag, Augsburg, 1989. The Photobook, Phaidon, London, 1998. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska A. Baieley, A., Hollowaz, Sve o fotografiji u boji, Mladost, Zagreb, 1979. Z. Gursky, Svjetloslikarstvo - knjiga o fotografiranju, Matica hrvatska, Karlovac, 1998. M. Tafelmaier, Digitale Fotografie, Verlagsbereich Foto-zeitschriften Verlag, Stuttgart, 1998. Način polaganja ispita Usmeni ispit - analiza predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje pokazano kroz analizu fotografija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i afinitetu studenata. Anketa.

opis programa dizajneri - forme.grf.unizg.hrforme.grf.unizg.hr/media/web fax/diplomski...

Documents