SLOBOMIR P UNIVERZITETFILOLOKI FAKULTET

Student: Mirela elarBroj indeksa: 248/11Godina: III (trea)

nastavni predmet: OPTA ISTORIJA UMJETNOSTI

tema: 1910. godina

Predmetni nastavnik:Prof. dr Radmilo Petrovi

Doboj, januar 2013

1910Ovo je najznaajnija dekada ovog vijeka. Uprkos ratu, avangardni pokreti su se pojavljivali jedan za drugim kroz cijelu Evropu. Kandinski slika prvi apstraktni akvarel 1910, i utemeljava Plavog jahaa naredne godine. 1912 pojavila se Delanijeva Interobjektivna slika, praena metafizickim slikama Dordija de irika i Suprematizma 1915. Dada pokret je roen 1916, Neoplasticizam

UMJETNOST1910

1911

1912

1913

1914

KNJIEVNOST Kandinsky slika prvi akvarel Matissov Ples i Muzka Plavi jaha u Minhenu Kandinsky objavljuje O duhovnosti u Umjetnosti Delaunay stvara Neobjektivnu umjetnost Futuristi izlau u Parizu Amerika otkriva modern umjetnost na Armory Show Duchampov prvi spremno-napravljen Toak do bicikla Gell Park od Gaudi u Barseloni Delaunay slika Homage to Bieriot

Smrt Tolstoju MUZIKA I POZORITEPet velikih odiseja Paula Claudela Saint-John Persijev Eloges Gullaume Apollinairev Bestiary Vijesti su dole do Meri, Paul Claudel Smrt u Veneciji, Thomas Mann Prvi stepen Remembranca u Djelima iz prolosti, Marcel Proust Le grand Meaulnes, Alain-Fournier Les caves du Vatican ( Lafcadios Adventures), Andre Gide Dvojnici, James Joyce

Igor Stravinskyev Loiseau de feu u Parizu POKRETNE SLIKERichard Straussov Des Rosenkvalier u Beu Petrouchka Igora Stravinskog sa Ruskim baletom Smrt Dustava Mahlera Prelude a lapres-midi dun faune, Claude Debussy, izveden od strane ruskog baleta Pierrot lunaire,Arnold Schonberg u Berlinu Daphnis i Chloe, Maurice Ravel Skandal Stravinskog Duhovni obred u Theatre des Champs-Elysees Ka Plamenu, Aleksandre Scriabin Irving Berlin Pazite na svoje korake

NAUKA I TEHNOLOGIJADijete u Getu (SAD); Hamlet (Danska); Lucrezia Borgia ( Italija) Anna Karenina (Rusija); Ambis (Danska); Pinokio (Poljska) Rat i Mir (Rusija);Quo Vadis ( Italija) Fantoms, Louis Feuillade Prvi film arlija aplina arli aplin u zaraivanju za ivot Cabiria, Giovanni Pastrone

Chatcotova ekspedicija na Antarktik preko Pourquoi pas? POLITIKA I SVAKODNEVNI IVOTPrvi kristalni set radio transmisija u SAD Amundsen se domogao Sjevernog pola Rutherfordova teorija atomske strukture Kasimir Funk novcici vitamin Uvod u Psihoanalizu Sigmund Freud Prvi friider za domainstvo u ikagu Ford predstavlja novu montanu traku Centralni terminal je zavren u Njujorku Prva upotreba radiuma za lijeenje raka u Londonu Otvaranje Panamskog kanala

Smrt Edwarda VII, naslijedio ga je Georgr V Japan okupirao Koreu Unija JuneAfrike uspostavljena Revolucija centralne Kine Ameriko-Japanski i Anglo-Japanski komercionalni ugovori Titanik tona na svom prvom putu Arizona i novi Meksiko se pridruuju SAD-u Balkanski rat; Prijetnja Bukureta Rat: invazija Belgije i Francuske; Pobjeda Francuske na Marni; pobjeda Njemake nad Rusijom u Tannenbergu

19199cizam 1917, i Bauhaus pokret 1919. U meuvremenu , jedan dogaaj znatne vanosti pojavio se 1913. Na Armony predstavi u Njujorku, a posle u ikagu i Bostonu, Amerika otkriva, svoje krajnje udo i skandal, velike osnivae moderne umjetnosti, od Matisse do Pikasa i Duampa, prema kome je nacija do tad bila bahato neobrazovana.

1915

1916

1917

1918

1919

Roenje Metafizikog slikarstva Manifest suprematizma,Malevich Roenje Dade u kabareu Volitare u Cirihu Mondrian stvara neoplasticizam Rodinova smrt Smrti Gustava Klinta, Egona Schielea i Otta Wagnera Bijeli kvadrat na bijelom, Malevich Bauhouse je stvoren Smrt Augusta Renoira

Romain Rolland nagraen Nobelovom nagradom u knjievnosti i objavljuje Iznad flae Antologija rijeke zahvaena kaikom, Edgar Lee Masters Leu feu, Henri Barbusse Le cornet a des, Max Jacob Metamorfoza, Franz Kafka La jeune parquet, Paul Valery Prvo izdanje Pierre Reverdy Nord-Sud Prufock i druga ispitivanja, T.S Eliot Pad zapada, Oswald Splenger Kaligram,Apollinaire koji je umro prije objave Dvanaestorica, Aleksandr Blok Les champs magnetiques, Andre Breton i Phillips Soupault Winesburg, Ohajo, Sherwood Anderson

Manuel de Falla Voli maioniara u Madridu Procvat klasinog deza u Novom Orleansu Skitski apartman, Sergey Prokofiev u Petrogradu Pria vojnika, Ramuz i Stravinsky Tireasine grudi,Gulliaume Apollinaire Svakoj njegovoj istini, Luigi Pirandello Smrt Claudea Debussya Dvorac vojvode Bulebearda, Bela Bartok u Budimpeti Misteriozna hrana, Mayakovski u Petrogradu Trougaoni eir, balet Manuela de Falla, scenu dizajnirao Picasso Le mondain marveillux, Bela Bartok

Roenje nacije, D.W. Griffith Vampiri, Louis Feuillade Netolerancija, D.W.Griffith Imigrant sa arlijem aplinom Prvi Buster Keaton filmovi Film Abel Gance pacifist Jaccuse Plastini kontrapunkt, Viking Eggeling Kabinet Dr. Caligaria, Ernst Lubitsch

Ford proizvodi milioniti auto Prvi transkontinentalni poziv,Njujork-San Francisko( izmeu Bella i Watsona) Brvi Britanski tenkovi se bore u bitci na Somi

Prvo snimanje na dez koncertu, SAD 100 inni reflektirajui teleskop, Mount Wilson Maxu Plancki je dodijeljena Nobelova nagrada u fizici za kvantnu teoriju Promatranje solarne eklipse potvruje Ajntajnovu teoriju relativiteta

Rat: Francuska ofanziva u Champagne; poraz alijanse u Dardenellima; potonula Lusitania Rat: Bitka na Verdunu, pomorski sporazum na Jutlandu Margaret Sanger pomae u uvrivanju prve klinike za roenje Ametika se prikljuuje ratu Ruska revolucija Primirje, 11.novembra Pogubljenje Cezara i njegove porodice Sporazum izmeu Brest-Listovskog Kraj Austrougarskog carstva Versajski sporazum Uvrivanje Vejmarske Republike Formiranje Lige Naroda

1910AUSTRIJA-MAARSKA Riard traus komponovao je Der Rosenkavalier, sa libretom od strane Huga von Hoffmannsthala.FRANCUSKAPobjedonosna izvedba Loiseua de feu, koja donosi slavu dvadesetosmogodisnjem Ruskom kompozitoru Igoru Stravinskom i baletu Sergaja de Diagheilevom. Premijera druge simfonije Gustava Mahlera pod direkcijom kompozitora, koji je skoro bio nepoznat u Francuskoj.AUSTRIJA-MAARSKARainer Maria Rilke objavljuje Dnevnik mog drugog jaSADEzra Pond objavljuje Duh romantikeFRANCUSKARejmond Rouzel-Objave Afrikih utisaka, Umjetnost misterije milostinje Jovanke- arls Peguy i pet velikih oda Paul KlaudelINDIJARabindranath Tagore objavljuje Lirike ponudeITALIJABenedetto Croce objavljuje Problemi u esteticiWASILLI KANDISNKYAPSTRAKTNI AKVAREL1910.ParizKNJIEVNOSTMUZIKAGodina revolucije! Djela velikih ikonoklasiara dolaze sa svih strana. Nakon dramatinog roenja Favizma 1905, umjetnost dvadesetog vijeka sada pravi velike korake prema svojoj liberalizaciji iz realistike reprezentacije, pravo klasine perspektive, i Dekartove logike. Umjetnosti iznenada kree u pravcu iste apstrakcije sa Kandinskim, planirane apstrakcije sa Kupkom, analitikim kubizmom sa Pikasom i Brakom, destrukturalizacijom formi sa Legarom i Delaunajem, apsolutnom stilizacijim sa Matissom, i bezazlenom onerizmu sa Henrijem Rouzeom. U isto vrijeme, Frojd, piui na halucinacijama Leonarda da Vinija otkriva odluujuu ulogu igranu od strane izljeva nesvijesti u umjetnikoj inspiraciji.

R E Z I M E

AVANGARD

Kandinski: Prvi apstraktni akvarel; Kupka nacrt boja; Apstraktna umjetnost: Opklada ili revolucija? Pikaso-Isjeckani Vollard; Leger izvrava drvo; Delaunay Slama Ajfelovu kulu; Ekses u slikarstvu

DEAVANJA

Protesti u otcjepljenju; Winslow Homer nas je napustio; Krst poveava prelijevanja u duginim bojama u moru; Magarac postaje glava kole; Nadar lani-tografer

REMEK DJELA

Divlji Farandole Henri Matisse

VIJESTI IZ UMJETNOSTI

Odesa Meunarodnog enerijejra; Frank Lloyd Pravo u Fiescoleu; Novi Berlinski magazin; Prikljunica dijamanata u Moskvi; Koliko daleko ce Funkcionalizam otici?; Gaudijeva kua Mila; U uvjerenju

VELIKI MAJSTORI

Njeni Ruso: Apsolutno slikarsko miljenje

Sigmund Frojd analizira umjetnostSPISI I TEORIJE

KANDINSKY:PRVI APSTRAKTNI AKVARELMINHENLohengrin, u sudskom pozoritu potvrdio je njegova osjeanja. Kandinski se voli sjeati , kako, dok slua Wagnera, vidi divlje linije kako se javljaju pred njegovim oima; kako violine, duboki basovi i duvaki instrumenti , mentalno pobuuju u njemu cijelu paletu boja; kako cijeli kompleks tenzija raste u njegovoj dui. Dvadeset i pet godina kasnije, ta sjeanja i zanos koji je on postigao da prevede u sliku po prvi put. Moda Kandinski nikad ne bi uradio taj veliki korak, da , meutim nije proitao Worringovu Apstrakciju i Emapatiju , brilijantni esej iz internalizovanu umjetnost kao sto je muzika. On je siguran da slikanje moze imati istu snagu i intenzitet kao muzika. Pored price o platnu koje je bilo okrenuto na stranu, ini se da su druga dva dogaaja odigrali ulogu u njegovom ivotu. 1885 godine tokom izlobe francuskog impresioniste u Moskvi, bio je fasciniran Monetovim Plastom sijena jednom od niza slika koje su pokazivale plastove sijena oko njegovog imanja Giverny koje je koristio danju. Bilo je to otkrie kvazi-apstraktnog slikarstva. To je praeno pitanjem koje mu nije dalo mira: Zato ne bi slikari jednog dana uspjeli u slobodnom slikarstvu sa istim oblicima i bojama? Iste godine, preformansOvaj dogaaj je vaan: Vasilij Kandinski , etrdeset est godina- roen u Moskvi 4 decembra 1866 godine- naslikao je prvi apstraktni akvarel. On ide iznad ekspresionizma, iznad kubizma, iznad futurizma. U njegovim oima, ovo nije pokuaj niti eksperiment bez nastavka nego potreba vremena, spajajui sve forme umjetnosti.Znaajno je povlaenje naina u kom su umjetnici doli do ove apstrakcije. Postoji smijesna pria koju je on priao svojim prijateljima: Bilo je to prije dvoje godine, za sumraka, kad je Kandisnki otiai u svoje atelje, jo uvijek pod utiskom dana provedenog slikajui pejza. Iznenada je vidio, naslonjen na zid,sliku ekstremne ljepote, sastavljena od oblika i boja ije znaenje on nije mogao da dokui. Ko li ju je mogao tamo staviti za vrijeme njegove odsutnosti, takvo remekdjelo? Onda, pribliavajui joj se, rijeio je zagonetku: Bila je to jedna od njegovih slika, koja je bila okrenuta na stranu. U tom trenutku zasigurno je znao da je to bila figurativna prezentacija koja je nanijela tetu njegovom nainu slikanja. Ve u njegovim djelima posljednjih godina, u Murnau, u Bavarskim Alpama gdje je provodio svoja ljeta, Kandinski je naravio svoje teme- crkva u Murnau, planine, grupe drvea, polja- u eksploziji boja. I on je ve tada traio ono to je danas pronaao:Kandinski u Minhenu 1909.Wassili Kandinsky:Apstraktni akvarel, 1910,Pariz,MNAMDirektan izraz naeg unutranjeg svijeta

1907 mladog istoriara umjetnosti popularnog u Njemackoj u avangardnim krugovima: Tendencija prema apstraktnosti je posljedica dubokog ovjekovog nemira u tjeenju svojeta pie Worringer. Uniten pretpostavkom da zna, moderan ovjek se smatra bespomonim kao primitivni ljudi prije slike o svijetu. Naa slika o stvarnosti koju smo naslijedili, vjerovalo se da je zasnovana na nepromjenjivom zakonu , je uzdrmana modernom naukom. Kandinski je bio duboko impresioniran. Nauivi da je sam atom djeljiv, stvarnost se inila tako slaba u svojim osnovama da ne bi bio iznenadjen da vidi stijene kako se tope u taknom zraku i nestaju. Tako, za njega ne bi bilo druge istine nego one koje otkrijemo u nama samima, podranim od strane onog sto on zove princim unutranje potrebe. Kandinski, iji uticaj na Neue Knstlervereinigung ( Novo udruenje umjetnika Minhena) je jasan, smatra se da ... sva znaenja su posveena ako je potrebno prema neijoj unutranjosti. On radi na eseju iji naslov je ve unaprijed odabrao: O duhovnom u umjetnosti i posebno u slikarstvu, za kojeg trai odvanog izdavaa. Jedan upravo takav pojavio se u Rusiji. Bie to zahtjevan posao, pokazti interes za duhovnost naglaavajui umjetnikovu koncepciju, postavljajui pitanja o vezi izmeu oblika i boja, koje se manje vide u njihovoj dimenziji zapaanja i vie u njihovoj mogunosti o uticaju na duu. Da li njegov akvarel otvara novi put za umjetniko vienje? Napravljen od spirala i taaka koje djeluju na oko svojim prostiranjem energije, to je napredak nad njegovim uljanim slikama koje, iako enigmatiki nazvane kompozicije, do sada nisu prole fazu metaforinog oblikovanja. Oekujemo sledeu sliku da formiramo miljenje. Meutim, postoji razlog da vjerujemo da e neko u akvarelu vidjeti odluujui korak za npredak, od kojih je Gauguin uskoro bio privi da zaeli da objavi: ista boja, moramo rtvovati sve za to! ( Takoe pogledaj 1911, 1926, 1927, 1944.)APSTRAKTNA UMJETNOST:OPKLADA ILI REVOLUCIJA?MINHENSvi se u umjetnikim krugovima pitaju: Da li je apstrakcija bezizlazna opklada ili, sasvim suprotno, potpuno nov nain slikanja, sa tano odreenim ciljem- naime, direktan izraz na platnu unutranjeg svijeta, koje je beskrajno silniji nego vidljivi svijet? Na strani opklade, urednik Mnchner Neueste Nachrichten komentarie na aktuelnoj izlobi Neue Knstlervereinigung, predstavljenoj od strane Kandinsky-og: To je jedna od dvije stvari: Ili je veina lanova ove zajednice neizljeivo luda, ili mi imamo posla sa bandom beskrupuloznih blefera,koji su sasvim svjesni nae gladi za senzacionalnim dogaajima i pokuavaju da iskoriste tu situaciju. Na strani slikove revolucije , tu je cijela Evropska avangarda. U stvari, apstrakcija ne ide samo za itav korak unazad, nego moe biti logian put za razvoj dvadesetog vijeka. Proizilazi direktno iz Impresionizma i Postimpresionizma, Favizma i Kubizma, do stepena da se te kole kre sa tradicionalnim figurativnim vrijednostima. I prije ovih, tu je bio Turner, ije su zadnje slike poar sunece svjetlosti i ak i ukrasna apstrakcija primitivnosti. Ve je Gauguin naslikao zelenog konja, Cezanne uprostio svoju Mount Sante-Victore do velike obojane povrine , i Van Gogh napravio svoje plavo ilice i uto nebo. Bez sumnje, budunost e ree da apstraktna umjetnost ima beskonane mogunosti za obnovu. Zbog toga to sadri mnogo vise od monotonosti nego milje pejzaa, mirnog ivota, i bljutavih pravopisnih aktova iz svoje vjene dosade u slubenim salonima, poredei se sa umjetnosi koja je ukorijenjena u jos neistraenom ponoru duha?FRANTISEK KUPKA: PLANIRA POUR COULEURS,1910Mijeanje prizmatinih boja.Frantisek Kupka je izumio novu slikarski tehniku koja se sastojala od rasporeivanja boja na specijalan nacin. Tehnika je ukljuivala slojevitost prizmatinih boja u vertikalnoj ravni. Prema tome, on pokazuje neparalelnu originalnost ove godine, moda se izjednaava sa Kandinskim akvarelom. Za razliku od poslednjeg , na eki umjetnik poinje sa figurativnim predmetom, kojeg pokuava da postupno filtrira sve dok ne postanu providni. Ide od najtoplijih pa do najhladnijih nijansi i radije nalazi svoju inspiraciju u enskom dranju, enama koje se kupaju, enama koje dre voe ili koje gledaju u ogledalo. Kupka, roen 1871, stigao je u Pariz u proljee 1895, i otiao da ivi u Montmartreu. 1905 preselio se u Porteaux, gdje mu je ateljerski komija bio ak Vilon. 1906 pokazao je svoje Jesenje sunce u salonu dAutomne.Uskoro je postao zanesen sa odbijanjem svjetla o mirnu povrinu vode. Zatim je pokuao da vrati raznesene pokrete kao Marey u svojim kronofotografijama. Tako je on doao na ideju da naslika Plans par couleur (spektar boja), to je kulminacija njegovih predhodnih studija. Mijeanje njegovih eliptinih oblika i vertikalnih zona providnih boja prikazuje enju za jasnoom i nedvojbeno potragu za nekom vrstom predvianja svijeta, kosmikih vizija, koje, ako ustraje na njima mogu ga nainiti prvim pravim apstraktnim slikarem. Jasno je, da je Kupka koji je prije dvije godine bio pod tekim uticajem arhaine grke umjetnosti u serijama svojih rezbarija za Aeschylus-a Prometheus-a uzimao velike korake prema hromatskoj apstrakciji. Kakva evolucija, kroz nekoliko godina, od njegovih prvih plakata i karikatura! KUPKIN ZAMISAO BOJA

PICASSO ISJECKAO VOLLARDA

PARIZ

Picasso, gurajui Analitiki Kubizam do njegovih granica, naslikao je jos svoja dva trgovca, Wilhelm-a Uhde-a i Daniel-Henry-a Kahnweiler-a, u portretima koji su takoe bili gotovo neprepoznatiljivi. Vollard je imao svoj portret uraen jo od strane mnogo svojih slikara, ukljuujui Cezanne-a, Maurice-a Denis-a, Bonnard-a, i Renoir-a, koji su svi zadrali svoje razne psiholoke odlike: Jedan za drugim, pokazivali su mudrost, nepovjerljivu stranu ovjeka sa velikim trbuhom. Picasso je naslikao neto sasvim drugaije. Zasigurno nije zaboravio da mu je prije manje od deset godina Vollard odbio zaradu od vozne karte za Barselonu u zamjenu za rolnu platna iz plavog perioda. Ali Kubizam, kroz svoja sjeckanja i rasklapanja slike, otvorio mu je univerzalnu stranu ljudskog bia. I tako smo dobili neto nalik na psiholoki portret, ono to nas tjera da razmiljamo o Sokratu, sa licem Silenusa, meditirajui zatvorenih oiju.Koliko e daleko Picasso otii? Ve znamo da je on sposoban da rasparava enska tijela, kao u Les demoiselles dAvignon, ili sjeckanje gitara i bokala do mrvica, ali sada on uzima ljudska lica. Preciznije, lice svog trgovca, Ambroise Vollard-a. Djelo je izloeno prole nedelje, na Rue Laffite-u, trgovevoj galeriji punoj boja. ta je to bilo? Da li je platno bilo naopako objeeno? ta bi pobogu ovaj sklop otrih uglova nalik na krhotine od stakla trebao predstavljati? Publika nije mogla da vjeruje sta je vidjela. Govorili su da istina dolazi iz djeijih usta. Rjeenje zagonetke dao je etverogodinji djeak koji je posjeivao galeriju veoma esto, i koji je tu bio sa svojim ocem koji je bio veliki ljubitelj umjetnosti. Iznenada prilzei skici u upirui u nju svojom malom ruicom, uzviknuo je: To je Vollard! Nesumnjivo, to je zapelo za djeije oko da prepozna slinosti koje oko odrasle osobe, naviknuto na konvencionalno, nije moglo vidjeti.

PABLO PICASSO: PORTRET AMBROISE VOLLARDU Moskvi 1910 Muzej Pukin

LEGER ZAVRAVA DRVO

PARIZ

Fernand Leger, pojavljuje se kao samouka marginalna osoba, kae, dok je razmatrao djela svojih prijatelja sa Bateau-Lavoir: Oni su iznad dogaaja; Ja kupim sve na ulici. On voli ostatke eljeza, dijelove nabranih konzervi, metalnih cijevi, i ljude iz predgraa. On osniva drutveni poziv: kovjek koji radi i trpi zadobijeno u svojim oima, plastinu dimenziju koji puni snagom i modernizmom. Razmiljajui o Les demoiselles dAvignon, naslikanoj prije tri godine od strane Picassa, on je napravio Nudes in the Forest.U ovoj originalnoj temi on je pokuao da upie sumu svojih istraivanja. Ljubiasta gola tijela drvorezbarija stajala su u pejzau napravljena da odsijeku cilindrine cunjeve. Tu postoji savrena identinost izmeu ljudskog torza i debla drveta, izmeu ljudskih ruku i grana. Ljudi, povre i mineralne materije pomijeane stvaraju geometrijski pejza predstavlja iskazivanje potovanje prema Cezanne-u kojeg je on nazvao istinski primat nove umjetnosti, i prema Henri-u Rousseau, kojem se on divi zbog ekstremne jednostavnosti u njegovim poetinim vizijama.

FERNAND LEGER: NUDES IN THE FOREST.1910Otterlo. Krller-Mller Museum

DELAUNAY SLAMA AJFELOV TORANJ

PARIZPisac Blaise Cendrars mogao bi biti tvorac serije Tornjevi. Vraajui se iz Charteres-a na poetku godine, ispao je iz auta i slomio golenjau na ulazu u Saint-Cloud-ov park. Kad su ga prebacili u hotel Palais, ostao je tamo imobiliziran dvadeset i osam dana; iz svog kreveta moga je da vidi Ajfelov toranj kako se nazire nad Parizom. Njegov prijatelj Delaunay, koji mu je dolazio praviti drutvo gotovo svakog dana, bio je ushien perspektivom koju je naao. Napravio je mnogo nacrta i ak je sebi kupio crtaku kutiju. Uticaj Seurat-a, s druge strane, je takoe odigrao ulogu. Meu njegovim poslednjim slikama bio je mali Pointillist na platnu koji je predstavljalo Ajfelov toranj, u kojem je on primjenio Chevereul-ovu teoriju simultanog kontrasta, takoe adoptiranog od strane Delaunay-a u njegovim prvim slikama.I- da li je to obina sluajnost? Chevreul je bio zaljubljen u Ajfelov toranj. Svakog dana tokom njegove izgradnje odvezao bih se koijom do Champ-de-Mars-a da vidi kako napreduju radovi, i bio je toliko srean da vidi njegov zavretak prije svoje smrti u sto treoj godini, 1889.

Robert nije trebao da slomi Ajfelov toranj... Navodo su ovo bile posljednje rijei izgovorene od strane Henri-a Rousseau-a, 2.septembra, prije nego je umro od gangrene u Necker-ovoj bolnici. Njegov oboavalac Robert Delaunay bio je jedan od sedmero ljudi koji su pratili koveg gospodina Douanier-a. Toranj, kako ga je Delaunay, dvadesetpetogodinjak nazvao, bio je centar niza na kom je on radio. On je ralanio toranj zbog toga da ponovo dobije njegove vazdune elemente, da ih isijee i nagne nadesno njegovih devetsto osamdeset stopa vrtoglavice. Nijedna formula do danas ne moe da razrijei sluaj Ajfelovog tornja. Realizam ga je nainio manjim: stara italijanska pravila optike nainila su ga uim. Zbog toga je Delaunay zavrio prilagoavanje deset taaka gledita i petnaest polja u dubinu: Jedan dio se vidi odozgo, drugi dio odozdo, dok su kue sa strana uzete iz take gledita s desna, lijevo iz ptiije perspektive

ROBERT DELAUNAY:AJFELOV TORANJ 1910Basel. Kunstmuseum

EKSER U SLICI

LESTAQUE

mogao biti poslednja osobina? Da li je pohlepno za dvosmislenost, pogrene indikacije, pogrene pojave? Ili mi moramo vidjeti u Braque-ovom ekseru formu ironije, moda ak i sarkazma, za teorijski i intelektualni aspekat kubizma? Ako jedan umjetnik ne donese nita novo on je optuen da je staromodan: ako donese neto novo , on je nazvan revolucionarem. ini se da je Braque elio da pomiri novo i staro.Braque je koristio dugu zastarjelu tehniku, ali joj je dao novi znaaj. Zaista , kubizam koj je poinja sa Cezanne-om i njegovim brigama da razlikuje geometrijsku strukturu stvarnosti pod njihovim nedostinim pojavama, paradoksno je slomio tu srukturu u komadie. Nekako, mora da ponovo uspostavi njegovu povezanost sa vidljivim: tako uveni ekser i slova, koji su znakovi kao i znaenja prepoznavanja. Da li bi kubizamlebde u svemiru- predmete svih ovih kompozicija je teko prepoznati. ovjek ne zna kako bi ih okaio. Drugi izum: trei skoranji stil ivota, Le Pyrogene, sadri lulu i savijene novinekoje nose etiri velika slova GIL B ( za Gil Blas, naziv novina). Ve u Atenskoj koli Raphael koristi tampana slova na poleini Timeaus-a i Ethics-a koje Plato i Aristotel nose ispod ruke, kako bi se karakterisala dva grka filozofa.To je zbog toga to je nauio dekorativno crtanje, potpuno suprotno bilo kojoj metafizikoj pekulaciji, ili je jednostavno to zbog toga to je bio Francuz? Bilo kako bilo, ostaje injenica da u sredini analitikog kubizma era Georges-a Braque-a je zadrala njegov ukus za betonom. Njegove poslednje slike, kao one od njegovog prijatelja Picasso-a, priblina apstrakcija. Polomljene violine, bokali isjeeni na vie aspekata, fragmenti raznih objekata kao to su tanjiri, ae, muziko rezultati koji se ine da

CROSS POJAAVA PRELIVANJE MORA U DUGINIM BOJAMA

1892, ili Mother Playing with her Child, naslikana poslije koju je prisvojio Felix Feneon. Cross-ova slika bila je svijetla, boje su se previjevale , i bila je ozarena suncem; koristio je poentilistiku tehniku sa svojim linim peatom, veliki razmakuti potezi svijetlih boja. Slikar je ivio na jugu francuske od 1891, kad je otiao tamo da lijei svoj reumatizam.Prijatelji su ga slijedili. Fascinirani sjajem sunevih boja. Cross je bio jedan od predhodnika favizma, povezan sa Maisse-om. Kasnije mu se pridruio u radu, u Var-u, tokom ljeta 1904 i sledee zime komponovao Luxe calm et volupte, naslov je uzet iz poeme francuskog pjesnika Charlsa Budelarie-a i jedne od njegovih rijetkih poentilistikih slika. Sloboda Cross-ovih slika osigurala je njegov uspjeh. Njegovi radovi odrazili su se na lirsku

LE LAVANDOU

Odreena imena se predisponiraju kroz slike. Takav je bio sluaj Henri-Edmond Delacroix-a (sto knjievno znai krst), koji je izabrao pseudonim Krsta da bi izbjegao zabunu sa velikim slikarem romantizma, i koji je skoro umro u ezdeset i etvrtoj godini. U mladosti bio je student Carlus-Duran-a, koji je bilo iz Lille kao i on i koji je uticao na njegov rani rad. Meutim, 1884, kad je ima dvadeset osam, , Cross je prihvatio neoimpresionizam. Sa Seurat-om i Signac-om, bio je jedan od osnivaa Salon des Independants i postao njegov potpredsjednik 1891.

WINSLOW HOMER: BREEZING UP 1876 WaingtonNational Gallery

WINSLOW HOMER NAS JE NAPUSTO

SADThe Gulf Stream. On je posjedovao vjetinu snimanja pokreta koji se stalno mijenjaju i svjetlosti neba u Maini, gdje je ivio nakon dvije godine provedene u Tynemonth-u, maloj ribarskoj luci u Engleskoj. U svojim kompozicijama, koje su sadravale odreen stepen patetike, pokuao je da izrazi ovjekovu borbu protiv elemenata; ali na kraju svog ivota, bio je takoe pod uticajem iluzija japanskih tampi.

Winslow Homer, slikar i akvarelista, umro je 29. septembra u Prouts Neck, Maine. Roen je u Bostonu 1836. njegov realistino energian rad e nesumnjivo ostati kao jedno od najvanijih tijela amerikog slikarstva s kraja devetnaestog vijeka. Njegove najpoznatije slike i akvareli i burne scene izazivaju, iznad svega, ivot mornara, poput The Life Line, The Fog Warning i

HENRI-EDMOND CROSS: ZLATNO OSTRVO, 1891-1892.pPariz Muess dOrsay

PROTESTI U OTCJEPLJENJU

BERLIN

Leo von Knig bili su izabrani za upravljaki odbor. Ali ovaj izbor nije rijeio sukob meu lanovima Die Brke. Zbog toga je stvoreno novo otcjepljenje na inicijativu Max-a Pechstein-a. Njegov prvi nastup u grupi bio je u maju, pod nazivom Rad onih odbijenih od strane berlinskog otcjepljenja. Od tada je izniknuo duboki konflikt izmeu Nolde i Liebermann-a. Prijanji je izbaen iz otcjepljenja, kome je pripadao iako je bio lan novog otcjepljenja. Zaista, poslao je uvredljivo pismo Libermann-ima, u kome im govori da nije bio kompetentan zbog toga to je bio senilan. Kasnije, dublje uznemiravanje ( imao je ezdeset i tri godine), ja zavrilo i bilo zamijenjeno od strane Corinth-a.

Otcjepljenje (Sezession), stvoreno prije jedanaest godina kao reakcija protiv slubene umjetnosti, prolazi korz krizu. Njegovi lanovi se potpuno ne slau sa stavom odabranog irija koji je odbacio grupu Die Brke( Most) zbog njihovog izlaganja ove godine. Zaista, iri je odbacio radove Heckel-a, Kirchner-a, Pechstein-a, Nolde-a, i Schmidt-Rottluff-a, sve lanove poznate Dresden-ske grupe. Tokom njihovog generalnog okupljanja, neki su napai Max-a Liebermann-a, pristalicu francuskog impresionizma, i trgovca umjetninama Paul-a Cassirer-a, koga su optuili da ima diktatorski nastup. Kao znak opozicije, Beckmann, poznat po svojoj objektivnou, i

analizu svjetla, a euforija posebno prisutna u umjetnikovim paganskim mitolokim predmetima.Uglavnom je slikao Mediternski pejza, kao Plage du Midi ( plaa na jugu Francuske),

HENRI MATISSE: PLES.1910, Lenjingrad, Hermitage Museum Plavo nebo,roza tijela,zeleni breuljci...!(Henri Matisse)

DIVLJE FARANDOLE HENRIA MATISSE

PARIZ

bio njegov uitelj, proroki mu je rekao: Ti e pojednostaviti slikarstvo. Danas, Henri Matisse traga za sto je mogue jednostavnijem uzvienstvu nudei modernom ovjeku cjelokupno klasino zadovoljstvo. Sa ovim izvanrednim skladom Plesa, Henri Matisse je zaista postigao savreno ritmiko jedinstvo, sa modernom dinaminou koja nagovjetava novi stil, nainjen od nasilja i preiavanja. ( Takoe vidi 1905, 1908, 1916, 1933, 1951 1954. )tijela za ruke, priziva zemljino jutro. Ali sadri saetost koja nikad prije nije istaknuta. Smanjena do svoje sutinske linije, pet likova dre se za ruku u ritminom plesu, uraeni u samo tri boje: plavoj boji neba, rozoj boji tijela, zelenoj boji brda. Ovaj ukus za muzikalnim linijama i bojama ini se su osnova Matisse-ovog interesa u muslimansku umjetnost, to premauje sve drugo u pridruivanju duhovng i ulnog. Ali on je takoe osjetljiv na Gaugin-ov egzoticizam i hijeratine simbole. On je otkrio Gaugin-ova tahianska djela ve 1905. Gustave Moreau, koji jeMatisse im je objasnio do kritike Etienne Charles: Ja mogu zamisliti kako posjetioc ulazi: Drugi sprat je pred njim. Nakon to se pomuio da se popne uz stepenice, traba da se osvjei. Zbog toga e prvo platno predstavljati ples na vrhu brda... Uradiu to na najjednostavniji nain, onim da dozvolim slikaru da izrazi svoje unutranje vizije najefikasnije. Dostiemo najveu vedrinu uproavanjem ideja i slikovitim znaenjima. Ples ponavlja okruglo pojavljivanje u pozadini La joie de vivre, izloen od strane Matisse etiri godine prije u Salon des Independants. DranjeFrancuzi su paradoksalni ljudi: Oni ne vole Henria Matisse-a, najveeg od svih francuskih slikara. Zauzvrat, njegova dva ruska kolekcionara, Sergei Ivanovich Chtchoukin i Ivan Morosov, obojica industrijalcli iz Moskve, su ludi za njegovim slikama. Trenutno ovjek se moe diviti u Salon dAutomne dvjema kompozicijama umjetnika. Dance and Music, koje je naruio Chtchoukin za dekoraciju svoje kue. Umjetnik je godinama marljivo radio na njima u svom studiju Issy-les-Moulineaux. Obije kompozicije su velike: 8 1/2x 19 stopa. Nakon to je napravio prve skice,

MAGARAC POSTAJE DIREKTOR KOLE

PARIZ

Za mjesec dana , pariani su plovili brodovima u Parizom romantino kao u Veneciji. Mora da su razmiljanja o poplavljenim ulicama nalik na kanal dala ideju mladim studentima umjetnosti, Ronald-u Dorgeles-u, Pierre-u Girieud-u, i Andre-u Warnod-u, da ih nazovu Zalazak sunca na Adrijatiku, slika skupo prodana u aktuelnom Salon des Independants. Trojica aljivdija su ubijedila Frede-a, vlasnika kabarea Le Lapin Agile, da im posudi svog magarca, Aliboron-a. ivotinja je bila smjetena ispred plasta sijena u sred ulice. Tri sauesnika naizmjenino su umakala njegov rep u razne lonie sa bojom , i magarac je mazao platno smjeteno ispod njegove zadnjice. Neustraivi posmatra je zapisao, usred gomile koja ih je bodrila, svaki pokret repa naslikao je vlasnik Aliboron. Kada se magarac umorio od ovih vjebi, sliku je potpisao Joachim-Raphael Boronail ( Aliboron-ov anagram), Italijanski slikar, zatim je uao i ostao u Salon des Independants. Pasulj ne prosut tog dana u lanku napisanog od strane Gorgeles-a u Le Matin, naslovljen Magarac postaje direktor kole.

Felix Nadar, ven do strane svog sina i nasljednika

NADAR LANI-TOGRAF

PARIZ

15. maja 1874, njegov crveno obojani studio ( crvena mu je bila omiljena boja) u 35 Bulevard des Capucines, natkriveajuci Anonimno Drutvo Slikara, Skulptora, i Gravera, odbijeno od strane svih galerija i muzeja. Tamo je bilo tri hiljade slika od trideset umjetnika ( meu kojima su bili Monet, Degas, Sisley, Renoir, Boudin, Cezanne, i Berthe Morisot), prozvani do strane kritiara paleta strugotina : ali ova kolekcija je bila osnova impresionistike kole. Nadar-ov studio je bio veselo mjesto gdje je on volio da prima svoje prijatelje, koji su ukljuivali pisce, umjetnike, muziare, i sline njima. Ja sam takoe slikar, rekao je Degas-u jednog dana. Svojim prigradskim naglaskom. Degas mu je odgovorio:On je bio ovjek dobrog sirca, rekao je o njemu Claude Monte. Felix Nadar, ovjek uvijek spreman da pomogne politikoj, naunoj, ili umjetnikoj revoluciji, umro je u devedesetoj godini. Njegovo pravo ime bilo je Felix Tournachon. Istovremeno je bio novinar, pisac, karikaturista, slikar, pilot balona i iznad svega fotograf. Roen je 1820, u porodici tipografa iz Lyon-a koja je dola da ivi u Parizu. 1858 napravio je svoju prvu zranu fotografiju iz balona, iznad Petit-Bicetre, i , tri godine kasnije prvu podzemnu fotografiju koristei struju, u katakombama u Parizu. Takoe je bio stvaralac fotografskog portreta: Njegovi portreti Baludelaire-a, Victor-a Hugo-a, Clemenceau-a i Jules-a Vern-a su isto remek-djelo psihologije. Ali slikarstvo ga je proslavilo. Od 15. aprila do Ma daj! Lani umjetnik, lani slikar, lani tograf!

BORNALI: ZALAZAK SUNCA NA JADRANU,1910

Odessin Internacionalni salonOd prole godine,u gradu Odessa je bila ugovorena godinja izloba gdje su predstavljeni strani umjetnici. Inicijativa za izlobu je dola od vajara Vladimira Izdebeski. Prva izloba spojila je djela nekoliko francuza, ukljuujui Braque, Bonnard, Gleizes, Matisse, Henri Rousseau, Signac, i Vuillard-a. Druga izloba je samo odrana sa djelima ruskih slikara Larinov, Gontcharova, Burliouk ( dva brata David i Vladimir), Kandinsky, i Jawlensky. Jedini stranac ove godine je nijemac Gabriele Mnter.UKRATKO...ITALIJAObjavljivanje tehnolokog manifesta futuristikih slikara. Futuristike veeri se ire koroz zemlju: Milan, Trieste, Turin, Venecija. Ove veeri obino poinju sa javnim itanjem poezije, nastavljaju se sa raspravom sa publikom i zavravaju u svaom i drugim incidentima.VELIKA BRITANIJAU Londonu, likovni kritiar Roger Eliot Fry, takoe slikar i pisac, organizira veinu internacionalnih susreta: Monet i Postimpresionizam u Grafton Galeriji.NJEMAKAU Minhenu, u Palati ogledala, slikar Rus Stanislas Fabianski opusuje Kiev pogrom je ukinut na zahtjev Ruske ambasade.FRANCUSKAPrvo izloba Gorgesa Roulta u Druet galeriji u Parizu. Steinle ilustrira La chanson des gueux od strane Jeana Richepina sa 300 crtea. Pojavljuje se mladi Ruski slikar u Parizu: Marc Chagall.AUSTRIJA-MAARSKAU Beu, Adolf Loos gradi Steiner kuu, prva privatna kua koja je izgraena iskljuivo u armiranom betonu. Ubistvo, Nada ena, djelo slikara Oskara Kokoschke, izaziva skandal na svojoj prvoj izvedbi.

Frank Lloyde Wright u FiesoliNajromantiniji ameriki arhitekta, Frank Lloyde Wright, je odluio da spoji teoriju sa praksom. U svojoj etrdeset i treoj godini, napustio je svoju suprugu i estoro djece i otiao u Italiju, gdje je bio sa Gospoom Cheney, suprugom jednog od njegovih klijenata. ivei u Fiesoli veinu vremena, tvrdio je da se divi slikarima i arhitektima renesanse, koje prouava i nada se da e jednog dana biti kao oni. Velika izlova njegovih dijela je objavljena u Berlinu.

NATALIA GONTCHAROVA:HAYMAKING,Pariz 1910 Privatna Kolekcija

poeo prije pet godina. Pod nadimkom Pedrera, ta stambena zgrada sa svojim valovitim organskim oblicima je savreno ovaploenje umjetnosti Nouveovog stila kojeg je Gaudi doveo do granica iracionalnog. Naroito su karakteristini dimnjaci na stambenoj zgradi , apstraktna struktura podsjea na fantome koji se uzdiu iz dubina snova. 1883, Gaudi, kao to je svima poznato, je postavio prvi kamen la Sagrada Familia ( svata porodica), katedrala uporediva sa svetom zgradom Middle Ages , i on sad najavljuje da Gell Park, sa pogledo na grad, je gotovo zavren.umjetnika su pokazana: Malevich, koji je doao u Moskvu 1905, i koji dri prvi put izlobu van slubenih galerija i Lentoulov, izbaen iz kole prole godine zato to su njegove umjetnike koncepcije osuene kao previe Cezannovske. Lentoulov zet je odgovoran za finansiranje izlobe. Vidjevi njegov uspjeh, Lentoulov ve razmilja o novim predstavama da doe do Valet de Carreau.

Novi Berlinski MagazinNovi magazin,Der Sturm ( oluja) , pojavio se 3. marta, i ispostavio se da je dio novog duha zabiljeenog u to vrijeme u Berlinskoj literaturi i umjetnikim krugovima. Njegov urednik, Herwarth Walden, poznat kao muziar i talentirani predvodnik pod svojim pravim imenom Georg Lewin, nada se da e proiriti znanje o takozvanim avangardnim pokretima kao to su favizam, kubizam, i futurizam. Njegov glavni cilj je da objavi tekstove od pisaca, pjesnika i slikara, isto kao i crno-bijele i ilustracije u boji.

Koliko daleko e funkcionizam ii?Arhitekta Peter Behrens, roen u Hamburgu 1868, i sada star etrdeset i dvije godine, ini se da se ne boji niega.Sa svojim metalnim okvirom i velikim staklenim uvalama, liena ukrasa, njegova zgrada za AEG, Njemaku elektro kompaniju smetenu u Berlinu, predstavlja revoluciju na svim poljima. Pod uticajem od samog poetka od strane umjetnosit Nouveau-a, Berhens ini se sada pokuava da se orijentie u potpuno drugaijem smijeru

AEG tvornica u berlinu,izgraena od Petera Behrensa

Valet de Carreau u MoskviGodina zavrava sa divnom porukom za avangard, zahvaljujui Valet de Carreau-ovo izlobi. Pored dobro poznatih slikara Larionov, Gontcharova i brae Bourliouk, djela od obeavajuih

Gaudijea Casa MilaKatalonski arhitekta Antonio Gaudi je upravo zavrio Casa Milu u Barseloni. Gradnju je

PARIZNJENI ROUSSEAU: POTPUNI SANJAR

MILJENJAIz ove slike, zrai ljepota, to je neosporno... Vjerujem da ove godine, niko se nee usuditi da se smije... Pitajte slikare. Oni se dive, Oni se dive svemu, ak i ovoj fotelji Luis-Philippe-a izgubljenoj u djevianskoj umi, i u pravu su. Apollinaire, LIntransigeant On je imao entuzijazam, vjeru u svoja umjetnika djela, i takoe instinktivne kvalitete koje nedostaju u tolikim osvajaima Salans-a. Naalost, ukus, mjera, sve to sadri talenat, nedostaju... Le Mercure de France, 16. septembar Bio je veoma naivan i lia... Strastveno je volio prirodu, i slikao ju je na nain kako ju je vidio... Njegov ivot bio je jednostavan i ist, proet njegovim djelima. Max Weber, Rousseau-ova izloba, Njujork.gdje, sa potpunim vrtom, uao u staklenik, i postao opijen njenim tekim mirisima. Rousseau je naslikao svoje hodajue snove. Vjera je natjerala Alfreda Jarry-a da predstavi Rousseau-a umjetnicima avangarde. On je imao dvadeset, Rousseau gotovo pedeset; oni su se upoznali 1894,u Independants, ispred zastraujue slike , La Guerre ( rat). Autor Ubu roi predstavio ga je Apollinaire-u, koji ga je predstavio Picassu, jo jedan slikar koji je bio veoma oduevljen udesnom iskrenou Rousseauovih onirinih slika. Te godine on je izloio samo jednu sliku u Salon des Independants, i to je bilo San , koja ja predstavljala golu ensku osobu zavaljenu u Louis-Philippe fotelji, na kojoj e molio Apollinairea da ga brani od izrugivanja publike i kritiara. (Takoe pogledaj 1905, i 1908.)literarnim i muzikom okupljanjima u svojoj kui. Drao je izlobe u Salon des Independants i Salon dAutomne, rekao je da bi rado dovrio Cezannove slike, mrzio Matissove i divio se Bouguereau i Geromeu . Nazvao se slikarem prirode, ova lijepa i velianstvena priroda koju bi svaki iskreni slikar trebao da oboava, i , zasita, napravio prelijep pejza na obalama Seine sa njenim usamljenim ribarima u svojim barkama. Takoe je volio da slika bagremove u Bois de Boulgne. Njegove najvelianstvenije slike su bazirane na kopijama iz knjiga i katalokih ilustracija, kao to su Uspavanja ciganka, koja predtsvlja cirkuskog lava i pomodara spojenog zajedno. Njegovi giboni, languri i impanze dolaze iz jednog albuma naslikanog od Galerije Lafayette. Rousseau je smjestio svoje teme u bogatu vegetaciju koju je vidio u Jardin des Plantes ( botanikom vrtu),

Henri Rousseau, pod nadimkom Le Douanier ( carinski slubenik), sahranjen je u zajednikoj grobnici na Bagneux groblju 4.septembra. Sedam ljudi je bilo tamo, meu njima Paul Signac i Robert Delaunay. Imao je ezdeset i est godina. Roen u Laval 21. maja 1844, radio je kao maloljetniki slubenik u carinarnici u Parizu, povrno se bavei slikarstvom nedeljama. 1893 odlucio je da se penzionie, da bi se posvetio slikarstvu. Imao je devetoro djece, od kojih je sedmoro umrlo u ranom djetinjstvu, i dvije ene, Clemence, za koju je komponovao valcer i ,Josephine. Henri Rousseau, obino je slikao ujutro. Posle podne bi skinuo sivu majicu koja je titila njegovu odjeu i odloio panel. Onda je primao grupe uenika koje je uio osnovama muzike da zaokrui svoju penziju. Uvee je ponekad svirao violinu u uglovima ulica, ili je predsjedavao na

HENRI ROUSSEAU:SAN,1910Njujork,MOMARousseauova poslednja slika izloena u Salondes Independants1910

SIGMUND FROJD ANALIZIRA UMJETNOST

etrdeset-petogodinji Sigmund Frojd neurolog i psihijatar, koji se usavravao u Beu, gdje njegove teorije na ulozi seksualnosti u snovima i psihopatolokim ponaanjima poinju da se pojavljuju u koli ( on je ove godine uspio u stvaranju Internacionalnog Psihoanalitikog Udruenja), pokuaji da da primjeni ove teorije u temeljnim istraivanjima slika Leonarda da Vincia, Sveta djevica, Dijete, i Svete Ane. Ovaj esej je objavljen od strane Deuticke pod nazivom Sjeanja na djetinjstvo Leonarda da Vincia. Freud analizira, po prvi put, uticaj seksualnog instinkta na slikarske kreacije. Prouavajui, Leonardove emocije prema djetinjstvu, on tvrdi da Leonardo u stvari sublimira te emocije u svoj rad. On vjeruja da moe otkriti, u haljini svete djevice u toj slici, skup oblika koji ce biti indirektan pokaz oralne fantazije odojeta u ljubavi svoje majke- odoje je u stvari sam Leonardo. Prema Freudu, umjetnost bi mogla biti skriveno znaenje u predstavljanju infantilne seksualne elje.

predmeta na kojima e njegova seksualnost biti bazirana... Dosegnuvi vrhunac svog ivota, u svojim pedesetima, u tim godinamam kad je muki libido esto pokuava da nagradi energinu aktivnost, Leonardo prolazi kroz novu evoluciju. Jo uvijek su duboki advokati njegove due oivljeni; ali ovaj nain nazadovanja favorizuje njegovu umjetnost, koja je bila u procesu opadanja. On upoznaje enu koja u njemu ponovo budi sjeanja na sreu i senzualni istanani osmijeh njegove majke, i pod uticajem tih sjeanja on ponovo dobija inspiraciju koja ga vodi do njegovod prvog umjetnikog djela gdje oblikuje enske glave koje se smiju. On slika Mona Lisu, Svetu Annu, i niz slika karakteristinih pod zagonetkom njihovog osmijega... Zahvaljujui njegovim starijim erotskim osjeajima, on jo jednom trijumfuje nad preprekama koje su oteavale njegovu umjetnost... Umjetniki talenat i kapacitet za rad su vrsto vezane za sublimaciju, moramo priznati, iako, je sutina umjetnikog rada ostaje psihoanalitiki nepristupana... Obrisi odlunosti naeg linog ivota- praeni od potreba naih ustava ili od nesrea iz naeg djetinjstva- mogli bi jo uvijek biti neotkriveni u svojim dimenzijama, ali mi ne moramo vie da se dvoumimo oko vanosti prvih godina naeg djetinjstva. Jo uvijek imamo premalo potovanja prema prirodi , koja , prema rijeima Leonardovog predvianja, rijeima koja zasjenjuju one Hamletove, je pun beskonanih razloga da su iznad naeg iskustva. Svako ljudsko bie, svako od nas, odgovara jednom od beskonanih pokuaja kroz koje ovi razlozi prirodne tenje prema opastanku.Prema mom znanju, Leonardo je samo jednom predstavio u svojim naunim spisima nekakve injenice u svom djetinjstvu. O emu govori u letu iz skupa, on prekida sam sebe iznenada da prati sjeanja iz svod ranog djetinjstva: ini se da sam bio predodreen da se smatram naroito vrijednim, za jednu od mojih prvih sjeanja na djetinjstvo koje se desilo kada sam jo uvijek bio u kolijevci, leinar mi je doao u otvorio usta svojim repom, i udario me nekoliko puta svojim repom izmeu usana. Ova scena vjerovatno nije bila svtarno sjeanje ali je stvore posle u Leonardovom mozgu... Intuicija u vezi izmeu njegovih naunih istrazivanja i i prolosti njegovog djetinjstva natjerala ga je kasnije da potvrdi da je oduvijek namjeravao temeljito proui problem letenja ptica zbog toga to ga je leinar posjetio dok je on jo uvijek bio u kolijevci. Ono to neko hoe da izvue iz njegovog djetinjstva nije stvar nebrige. Sve u svemu, bezvrijedna svjedoenja su skrivena ovdje, utiu na najbitnije osobine psihikog razvoja. Posmatranje svakodnevnog ivota pokazuje nam da veina ljudi uspijeva u da stavi znaajne dijelove svog instinktivnog nagaona u slubu svoje okupacijske aktivnosti. Seksualni instinkt je naroito prikladan takvim vezama zbog svoje sposobnosti da sublimira , koji je, da razuzda svoje trenutne ciljeve u korist ne seksualnosti i moguih viih ciljeva... Hajde da jednostavo utvrdimo ove injenice: Umjetnikovo kreativno djelo potie iz njegovih seksualnih elja. I trebamo da opozovemo ono to je Vasari rekao o Leonardu na poetku: enske glave koje se smiju i prelijepi mali djeaci, koji je , prikaz njegovih prvih

Frojd otkriva konture skupa svojih slika ( kad se pogleda sa strane)

LEONARDO DA VINCI: SVETA DJEVICA, DIJETE,SVETA ANA. Izmeu 1508-1510Pariz, LouvreSIGMUND FREUD Sjeanja na djetinjstvo Leonadra da Vincia ( Izvod)