optimizacija fiskalnog sistema

5
Optimizacija fiskalnog sistema Ako država uzima dio novčanih sredstava od poreskih obveznika, bez obaveze protuusluge, i ako umanjuje platnu sposobnost poreskih obveznika, kako onda uopšte možemo govorit o optimalnom poreskom sistemu? Ovo je vječita dilema i pitanje na kojem nivou zahvatanja dohotka pojedinaca su najveći efekti za pojedince, ekonomski rast i opšte blagostanje. Mjerenja, koja se provode od strane ekonomista, daju naznake o boljim i lošijim kombinacijama i rezultatima u ostvarivanju postavljenih ekonomskih ciljeva. 1 Optimalna tačka u oporezivanju grafički se izvodi preko krivi indiferentnosti i kompenzovane krivulje tražnje. Traženje optimalnog rešenja se uvijek na kraju svodi na iznalaženje optimalne poreske stope. Naravno, povezivanje poreske stope sa visinom poreskih prihoda je logično, ali ukupan efekt na postizanje fiskalnih ciljeva treba povezati i sa potrošnjom prikupljenih sredstava. Lafer je opisao i grafički pokazao gdje je optimum u određivanju poreske stope, a Armey dokazuje optimalnu stopu rasta u odnosu na javnu potrošnju. Ostaje pitanje na kojem nivou možemo nači optimalnu poresku stopu i kod kojih poreskih prihoda je povečana prekomjerno. Ovo ovisi o vrsti poreza, teškoći poreske evazije, riziku prema prijevari, i, ne u malom broju građana, osjećaj o dobroj upotrebi javnih sredstava od strane vlasti. U zemljama gdje građani cijene da su javna sredstva potrošena za dobrobit svih, građani hoće rado da plaćaju poreze i da pravedno sudjeluju u opštoj potrošnji. U zemljama gdje su vlade nepoštene, neučinkovite, trošeći javna sredstva, ili daju nepravedne prednosti prema određenim grupama, mehanizmi evazije 1 Kešetović, I., Đonlagić, Dž., Javne finansije, GRIN, Sarajevo, 2007.

Upload: hara-hara

Post on 08-Nov-2015

223 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

Javne finansije

TRANSCRIPT

Optimizacija fiskalnog sistema

Ako drava uzima dio novanih sredstava od poreskih obveznika, bez obaveze protuusluge, i ako umanjuje platnu sposobnost poreskih obveznika, kako onda uopte moemo govorit o optimalnom poreskom sistemu? Ovo je vjeita dilema i pitanje na kojem nivou zahvatanja dohotka pojedinaca su najvei efekti za pojedince, ekonomski rast i opte blagostanje. Mjerenja, koja se provode od strane ekonomista, daju naznake o boljim i loijim kombinacijama i rezultatima u ostvarivanju postavljenih ekonomskih ciljeva.

Optimalna taka u oporezivanju grafiki se izvodi preko krivi indiferentnosti i kompenzovane krivulje tranje. Traenje optimalnog reenja se uvijek na kraju svodi na iznalaenje optimalne poreske stope. Naravno, povezivanje poreske stope sa visinom poreskih prihoda je logino, ali ukupan efekt na postizanje fiskalnih ciljeva treba povezati i sa potronjom prikupljenih sredstava. Lafer je opisao i grafiki pokazao gdje je optimum u odreivanju

poreske stope, a Armey dokazuje optimalnu stopu rasta u odnosu na javnu potronju.

Ostaje pitanje na kojem nivou moemo nai optimalnu poresku stopu i kod kojih poreskih prihoda je poveana prekomjerno.

Ovo ovisi o vrsti poreza, tekoi poreske evazije, riziku prema prijevari, i, ne u malom broju graana, osjeaj o dobroj upotrebi javnih sredstava od strane vlasti. U zemljama gdje graani cijene da su javna sredstva potroena za dobrobit svih, graani hoe rado da plaaju poreze i da pravedno sudjeluju u optoj potronji. U zemljama gdje su vlade nepotene, neuinkovite, troei javna sredstva, ili daju nepravedne prednosti prema odreenim grupama, mehanizmi evazije poinju da djeluju od take B, i optimalna poreska stopa, kod koje su poreski prihodi maksimalni, poinje se sniavati.

Laffer je smatrao da se optimum do kojeg vlast kratkorono maksimizira, poreski prihod se nalazi kod granine stope izmeu 40 % i 50 %. Kada poreski obveznik smatra da je poreska stopa velika, on pokree mehanizme evazije poreza i smanjuje svoju poslovnu aktivnost, manje investira i smanjuje se privredna aktivnost. Laffer analizira pitanje maksimiziranja poreskih prihoda.

Zabrinutost oko iznalaenja optimalne poreske stope i optimalnog rasporeda poreskog tereta i nivoa dravne potronje uz maksimalno poveanje bogatstva, podstakla je Richarda Keitha Armey na istraivanja o tome u kakvoj je vezi javna potronja sa poreskim optereenjem izraenim u poreskoj stopi.

Ovaj aspekt je bio populariziran u 1995. godini, kada je prezentirana Armeyeva krivu. Armey dokazuje da nepostojanje vlade uzrokuje stanje bezvlaa i nizak nivo stvaranja bogatstva, zbog odsustva vladavine prava i zatite prava posjeda. U civilizacijama s ekstremno malim ili nepostojeim javnim sektorom, graanima nedostaje poticaj tednje i investicija. Odsustvo vladavine prava i neprekidna prijetnja od kraa ili oduzimanje privatne imovine za javne potrebe, ima demotivirajui efekt. Takoer nepostojanje kvalitetne infrastrukture dovodi do pada produktivnosti rada, dakle, nizak nivo proizvodnje.

Slika 1.: Armeyeva kriva

Ipak, dodatni javni projekti gube svoju produktivnost zbog smanjenja privatnih ulaganja, a poveanja poreskog tereta, koje je bilo potrebno za finansiranje vladinih projekata demotivira graane za produktivnijim doprinosom.

Poveanje javnih rashoda iza take B dovodi do smanjenja stope privrednog rasta i produktivnosti. Taka B na grafikonu predstavlja optimum javnih rashoda, odnosno, odraava optimalan odnos javne i privatne potronje u kojem je iskoritenost oskudnih resursa maksimalna. Drugim rijeima, u taki B, marginalna produktivnost opte potronje je jednaku marginalnoj produktivnosti line potronje. Iza ovog optimuma u taki B, dodatna dravna potronja dovodi do nieg privrednog rasta, i povlaenja resursa iz privatnog sektora, gdje bi oni mogli biti koriteni produktivnije, ima negativne posljedice.

Te posljedice manifestuju se u opadanju krive od take B prema taki C. Oblik Armey-krive zato ima slian oblik kao Lafferova krivulja. Porast javne potronje, isto kao i poresko optereenje, ima za posljedicu pojavu neefikasnosti, evazije poreza, demotivacije i korupcije.

Slika 2.: Izbor ekonomske politike na osnovu Laferove i

Armeyeve krive

Postoji puno faktora koji utiu na opredjeljenje u izgradnji poreske strukture i uspostavi poreskog sistema. Optimum je dogovorna kategorija i povezan je sa preferencijama graana neke drave kao i opredelenja u okruenju i tenji ka svjetskim integracijama. Bosna i Hercegovina ima cilj brzi ekonomski rast, poveanje zaposlenosti i usklaivanja poreskog sistema sa zemljama EU. Potivanje direktiva evropske unije je prevashodan zadatak u kreiranju poreske strukture u BiH.

Harmonizacija poreza u okviru EU prenesena je na sve Evropske zemlje u tranziciji koje imaju elju za ukljuivanjem u Evropsku uniju. Analiza poreskih sistema u nekoliko zemalja EU i poreskog sistema u BiH daju nam smjernice o promjenama koje treba napraviti na poboljanju poreske strukture, a samim tim, i izgradnji efikasne i pravedne poreske strukture. Optimalan fiskalni sistem ini usklaenost poreskog i budetskog sistema ili usklaenost prihoda sa rashodima.

Keetovi, I., onlagi, D., Javne finansije, GRIN, Sarajevo, 2007.

Stiglitz, J., Ekonomija javnog sektora, Ekonomski fakultet Beograd, Beograd, 2004.

Paariz, S., Globalna finansijska kriza Bosna i Hercegovina u fokusu, Forum

Bosnae, Sarajevo, 47/09.