orah - održivi razvoj hrvatske program stranke

7/22/2019 ORaH - Odrivi razvoj Hrvatske Program stranke

1/26

PROGRAM

ODRIVOG RAZVOJAHRVATSKE

Zagreb, 29. listopada 2013.


2/26


3/26

SADRAJPREAMBULA.......................................................................... 2

Programske osnove i naela................................................. 4

Trenutna situacija ................................................................ 4

Prijedlog rjeenja problema................................................. 5

Naela i ciljevi...................................................................... 5

Taktike ................................................................................. 6

Politika odrivog razvoja transfer teorije u praksu........... 7

Upravljanje okoliem........................................................... 8

Upravljanje ljudskom potronjom ....................................... 9

Odriva energetika.......................................................... 11

Proizvodnja hrane........................................................... 12

Upravljanje/gospodarenje vodnim resursima................. 14

Gospodarenje prirodnim resursima................................. 15

Ljudska prava i drutvena pravda....................................... 16

Gospodarstvo...................................................................... 18

Znanost i obrazovanje za odrivi razvoj.............................. 20

Zatita okolia...................................................................... 22


4/26


5/26

PREAMBULA

Cilj ove stranke je ostvariti drugaiju, bolju, prosperitetniju i sretniju Hrvatsku. Takvu Hrvatsku moemo

ostvariti samo slonim i razvojno usmjerenim djelovanjem, zacrtavajui provedive i odrive ciljeve koje

emo ostvarivati potivanjem prava svakoga pojedinca te sustavnim provoenjem principa pravednosti

u raspodjeli javnih dobara i svih drutveno-proizvedenih vrijednosti.

Stranka se aktivno zalae za provedbu koncepta odrivog razvoja koji poiva na umijeu odravanja

dinamike ravnotee u ukupnome drutvenome sustavu. To podrazumijeva osmiljavanje financijskih,

gospodarskih i socijalnih strategija drutvenoga razvoja usklaenih i sa zdravim okolinim

strategijama.

Stranka e se zalagati za gospodarski razvoj zemlje utemeljen na recentnim znanstvenim spoznajama

i na stalnome razvoju tehnolokih mogunosti. Sukladno tome, zalagat emo se i za aktivni razvoj

znanosti i znanstvenoga sustava koji treba osigurati aktivnu potporu takvoj gospodarskoj orijentaciji.

Stranka e posebne napore ulagati u razvoj onih gospodarskih grana koje su se s aspekta odrivoga

razvoja na svjetskoj razini dokazale kao najpropulzivnije: npr. odrive, ekoloke-bioloke-organske

poljoprivrede; odrivog i ekolokog turizma; zelene gradnje i odrive arhitekture; energetske

uinkovitosti u sektorima zgradarstva, rasvjete, toplinarstva i prometa; obnovljivih izvora energije;

zelene tehnologije u industrijskoj proizvodnji itd.

Borei se za ekonomski prosperitet zemlje i za bolje uvjete ivota svake graanke i svakoga graanina,

stranka e kontinuirano voditi brigu o 'trima stupovima' odrivog razvoja, odnosno o:

A. socijalno-pravnoj,B. okolinoj, iC. ekonomskoj

komponenti drutvenoga ivota. Pozitivna sinergija tih triju stupova ini okosnicu stranakoga

programa, a ona ini i okosnicu samoga koncepta odrivoga razvoja.

Da bi uspjeno razvijala sva tri stupa politike odrivoga razvoja, stranka e posebnu pozornostposveivati razvijanju svih onih drutvenih sustava koji trebaju osigurati zdrave razvojne temelje takvoj

orijentaciji: sustavu obrazovanja, zdravstvenome sustavu te sustavu socijalne skrbi. Rije je o sustavima

koji mogu i trebaju svim graankama i graanima osigurati egzistencijalne i razvojne uvjete kako bi

svaki pojedinac mogao postati aktivnim dionikom zdravijeg, sretnijeg i prosperitetnijeg drutva.

Drugaija, sretnija i prosperitetnija Hrvatska bit e naravno mogua samo s drugaijim politiarima i

politiarkama, onima koji e umijee mogueg zvano politika raditi u javnom, a ne u usko stranakom,

klijentelistikom ili privatnom interesu.

2


6/26

S vizijom takve, drugaije i bolje Hrvatske, ova e stranka okupljati lanove:

1) koji ne zaziru od ozbiljnog posla i koji ni u uvjetima neugodnih pritisaka nee odstupati od svojepolitike i programskih ciljeva;

2) koji nee na sebe primjenjivati jedna pravila, a licemjerno od drugih traiti da potuju druga,znatno stroa pravila;

3) koji e graditi dravu rada, slobode, sigurnosti i pravde za sve njezine graanke i graane;dravu u kojoj e vladavina prava biti ujedno i vladavina pravde; dravu orijentiranu

kontinuiranom samo-unapreivanju svih njezinih mehanizama i svih njezinih struktura; dravu

koja e djelovati u najboljem interesu svih njezinih graanki i graana, bez obzira na njihov spol,

rasu, seksualno opredjeljenje, nacionalnost ili etniku pripadnost, te posebice voditi rauna o

osobama s invaliditetom i uope slabijim drugosnim skupinama.4) koji e radu vratiti dignitet i osigurati mu drutveno vrednovanje;5) koji e afirmirati individualnu odgovornost graana u svim aspektima ivota i drutvenog

djelovanja;

6) koji e razvoj drave temeljiti na discipliniranoj i neselektivnoj provedbi javno usuglaenihstrategija i planova razvoja, a ne na ad hoc rjeenjima koja pogoduju partikularnim interesima

koruptivno umreenih grupa i pojedinaca;

7) koji e temeljito reformirati dravnu upravu uvoenjem preciznih kriterija valorizacije radaadministracije kako bi ona postala stvarni, efikasni i kvalitetan servis graankama i graanima

Hrvatske;8) koji e odrivi gospodarski program temeljiti na tri kljuna sektora neophodna za stvarnu

nezavisnost i samo-odrivost Hrvatske: na proizvodnji hrane, energije i na vodnom sektoru te

na proizvodnim sektorima sposobnima ostvariti dodatnu vrijednost, posebice onima za koje

imamo izvozni potencijal (poput, primjerice, izrade softverskih rjeenja);

9) koji e smanjiti broj jedinica lokalne samouprave prema kljuu financijske samostalnosti teukinuti upanije;

10) koji e osigurati takav teritorijalni ustroj Hrvatske u kojemu e regije biti motori vlastitog izajednikog samo-odrivog i dugorono odrivog razvoja;

11) koji e stvarno decentralizirati dravu davanjem vee financijske samostalnosti regijama, ali iuvesti kvalitetne sustave kontrole kako bi uveali njihovu odgovornost spram drave i spram

graana;

12) koji e svim ljudima u Hrvatskoj osigurati jednaka prava i odgovornosti i toj funkciji podreditisve pravne akte i sve javne servise, od administrativnih i pravosudnih do zdravstvenih i

obrazovnih.

3


7/26

Programske osnove i naela

Trenutna situacija

Politika je umijee mogueg. Obaveza onih koji i koje se bave politikom je da to umijee mogueg

ostvaruju u javnom interesu.

Naalost, hrvatska politika nije ni umijee mogueg, a jo manje posao u javnom interesu. Politike

stranke obeavaju jedno u oporbi, a na vlasti rade drugo. Obeanja se zaboravljaju i kre. Razlika

izmeu hrvatskihpolitikih strankasvodi se na ideoloke rovove u kojima se zbog nedostatka stvarnog

politikog sadraja, znanja i politike volje da se potakne stvarna promjena na bolje, iz povijesnih

grobova izvlae retoriki kosturi ustaa i partizana. No, to se uvijek pokaekao manipulacija i obmana.

Naime, iza estokihporuka ne krije se stvarni politiki antagonizam, ve elja da se hrvatska javnost ne

bavi vitalnim drutvenim problemima sadanjice.

Stoga, usprkos razlikama u programima, politike strukture kada su na vlasti provode isti politiki

program, neoliberalni politiki koncept koji poiva na zatitiprivilegiranih drutvenih slojeva i njima

bliskih grupa, najee nautrb javnog interesa, odnosno izgradnje drutva pravde ijednakih pravila

igre za sve. Suoeni/suoene s takvom neravnopravnou, provedbom politike po naelu 'ono to je

doputeno Jupiteru, nije doputeno volu', graani i graanke ne vjeruju institucijama sustava.

Prevladava strategija 'hvatanja krivina' kao nain za opstanak u duboko podijeljenom i nepravednom

drutvu. Model 'snai se drue' i 'ako proe proe' subverzivna je, ali logina reakcija javnostina

nepostojanje jednakih pravila i kriterija za jednako ponaanje i djelovanje.

Zbog svegatoga hrvatskoje drutvo zahvatila apatija i ope gaenje nad politikom i osobama koje se

bave politikom. Hrvatski graani i graanke ne vjeruju politiarima i politiarkama, smatraju ih

karijeristima i karijeristicama kojima je stalo iskljuivo do vlastitih partikularnih, politikih ili

materijalnih interesa. Kada politiku ne smatraju korumpiranom djelatnou kojom se bavekorumpirani pojedinci, graani i graanke Hrvatske o politici govore i misle kao o parazitskoj

djelatnosti od koje drutvo ima samo tetu i nikakvu korist.

Hrvatsku je, zbog takvog prevladavajueg stava,zahvatila apatija, nemo, beznae i pesimizam.Veina

ljudi u drutvu ne vjeruje da je promjena mogua. A bez vjere u promjenu, promjena i nije mogua.

Promjena nije mogua bez optimizma. Promjena nije mogua bez uvjerenja da politika i ljudi koji se

bave politikom mogu biti drugaiji/drugaije, da politika moe i mora biti posao u javnom interesu, a

ne djelatnost kojom se nerealizirani, neuspjeni i nesposobni pojedinci i pojedinke bave kako bi

ostvarili i ostvarile uspjeh preko noi, bez znanja, bez truda, bez radai bez savjesti.

4


8/26

Prijedlog rjeenja problema

Promjena je mogua(nuna).Promjena je mogua s drugaijim politiarima/politiarkama i drugaijom politikom.

Promjena e se dogoditi kada politiari i politiarkepostanu ljudi s integritetom, ljudi koji govore, rade

i misle isto kada su u opoziciji i kada su na vlasti, ljudi koji imaju vjerodostojnost te osobno i politiko

potenje.

Promjena e se dogoditi kada politika koju e ti politiari i politiarke provoditi postane umijee

mogueg u iznimno sloenim lokalnim, nacionalnim i internacionalnim okolnostima, umijee mogueg

s ciljem djelovanja u javnom, a ne osobnom ili stranakom interesu.

Oni koji rade i grijee, ali kada se pogrijei pogreka se moe priznati i ispraviti. Vano je da e politika

koju e ti ljudi voditi biti ona politika koju su obeavali i zagovarali.

Univerzalna istina politikog djelovanja jest da su kvalitetan sadraj politike, politiki programi,

projekti i mjerei dobra, realna strategijajedna treina formuleputa do uspjeha. Druge dvije treine

ine ljudi koji tu politiku provode. Zbog toga je kadrovska politika za svaku politiku stranku

najvanija politika, a vjerodostojni i poteni politiari i politiarke nemaju alternativu.

Naela i ciljevi za koje se zalau ti politiari i politiarke sujednostavni. U njihovoj jednostavnosti lei snaga i

univerzalnost:

uspostava drave i drutva jednakih pravila, mogunosti i pravde za sve; odrivi razvoj Republike Hrvatske s ciljem prosperiteta i dobrobiti svih njenih graana uz

razumnu upotrebu resursa i ouvanje okolia za budue generacije

odrivi gospodarski razvoj koji podrazumijeva uravnoteeno koritenje prirodnih resursa iprostora te zatitu socijalnih i drugih prava lanovai lanica zajednice;

potivanje ljudskih prava, dostojanstva i sloboda, neovisno o svjetonazoru, vjerskoj, rasnoj,nacionalnoj i etnikoj pripadnosti, dobi, spolu, spolnoj/seksualnoj orijentaciji, politikom

uvjerenju i socijalnom statusu;

zatita okolia, prirode i prostora; znanost i obrazovanje za odrivi razvoj; prilagodba gospodarstva i drutva klimatskim promjenama; afirmacija paritetne demokracije; uravnoteeni i odrivi regionalni i lokalni razvojdrave; zatita obitelji i poticanje pozitivnog demografskog trenda u Hrvatskoj, davanje pogodnosti

obiteljima s djecom posebno vezano za rjeavanje stambenog pitanja i osnovnih ivotnih

potreba.

5


9/26

zatita prava osoba s invaliditetom i poticanje njihove socijalizacije te drutveno korisnog rada zatita pravaivotinja; zalaganje za mirno i nenasilno rjeavanje svih sporova i sukoba.

Taktike

su takoer jednostavne. Politiari i politiarke moraju djelovati odgovorno kako bi stekli i stekle

povjerenje hrvatskih graanki i graana i dobili/dobile priliku upravljati dravom. Dobivanje prilike za

upravljanje dravom ili pobjeda na izborima je, ipak,tek prvi, najlakii najjednostavniji dio posla

jer tek nakon toga slijedi pravi posao- ureenje draveu sustavjednakih pravila igre za sve. Jedino

tako svi graani i graanke Hrvatske postat e ravnopravni i jednakopravni.

Nae taktike u svojoj sutini nisu inovativne. S obzirom na injenicu da promoviramo politiku kaoumijee mogueg taktikepoput javnih rasprava i referenduma, zakona, obostrane komunikacije sa

svima koji su za to zainteresirani, edukacije i javne kampanje, da, sve te stoljeima stare taktike

primjenom kreativnog pristupapretvaramo u politika uda.

kakav je to kreativni politiki pristup? Ovaj politiki tim kreativnost izraava tako to politiku pretvara

u ono to treba biti posao kao i svaki drugi koji rade obini, ali savjesni, vrijedni i odgovorni ljudi, ljudi

koji si ne umiljaju da su bogovi. Da bi ovaj tim to iz teorije prelio u praksu prvo e:

1) politiari i politiarke zasukati rukave i vlastitim primjerom poslati poruku javnosti da svizajedno moramo raditi kako bi se hrvatsko drutvo izvuklo iz sadanje beznadne situacije i

postalo drutvo pravednosti i blagostanja, ideal koji je sanjan jo od razdoblja Hrvatskog

preporoda. Jasno, napor politiara i politiarki nee biti dovoljan, koliko god se ljudima u

Hrvatskoj za promjenu bude svialogledati kako se politiari i politiarke znoje, ovaj put ne od

srama ili zato to su uhvaeni u lai, ve od posla. To je jedina taktika za povratak vjere u

mogunost pozitivne promjene koja je glavni sastojak formule za optimizam. Potom e:

2) reformirati dravnu upravu tako da ona postane stvarni i efikasni servis graanki i graana,servis koji pod jednakim pravilima i kriterijima tretira svakoga koji zatreba njene usluge.

Usprkos hrpi izgovora i izlika to je mogue napraviti, samo treba postojati stvarna politika volja

da se zagrize u taj kiseli politiki limun. Taktika se svodi na uvoenje sustava upravljanja

projektima te valorizaciju rada inovnika prema unaprijed definiranim, transparentnim i

mjerljivim kriterijima.I tek tada kada temelji budu postavljeni tim e:

3) provesti u djelo politiki program i sektorske politikeORAH-a.

6


10/26

Politika odrivog razvoja transfer teorije upraksu

injenica je da se uodrivi razvoj zaklinjusve hrvatske stranke. I one s krajnje ljevice, i one s krajnje

desnice, i one progresivne, i one liberalne i one konzervativne, i one koje sa svojih politikih govornica

zagovarajutrite, i one koje propovijedaju dravni intervencionizam. Zbog ove injenice postavlja se

pitanje po emu je to Odrivi RazvojHrvatske - ORAHrazliit od tih stranaka koje svoje statute ve u

naelima rese tom sintagmom.

Razlika je ogromna jer ova stranka teoriju odrivog razvoja u obliku politikog, deklarativnog epiteta

ne koristi kako bi uljepala i ukrasila svoj manje-vie standardizirani politiki program. Ova stranka

odrivi razvoj stavlja u samu sr svog djelovanja, svoje prakse, sami razlog postojanja. U ovom sluaju

Nomen est omen (Ime je znak).Za stranku je razvoj ukupni, uravnoteeni razvoj i drutva i pravne drave u kojoj vlada pravda, i

pojedinaca i njihovih prava, i gospodarstva i tvrtki, i okolia ukupne prirode: ovjeka, biljaka, ivotinja

i neive prirode.

Ravnotea je temeljni zakon ivota na Zemlji, ali i cijeloga svijeta. Bez ravnotee nema pravednog

razvoja, bez pravednog razvoja nema zadovoljnih graanki i graana.

Odrivi razvoj je vrlo slian politici kao umijeu mogueg. Koncept odrivog razvoja poiva na ideji

odrivosti kao umijeuodranjadinamike ravnotee u nekom sustavu. Odrivost u konceptu odrivog

razvoja zahvaa podjednako sustav prirode i ljudske sustave. Temeljne vrijednosti oba sustava (koje su

ljudi kulturoloki razdvojili iako su oni uvijek isti jer je ovjek dio prirode)su raznolikost i produktivnost.Ekolokim aktivistima/aktivisticama i veini znanstvene zajednice ve nekih pola stoljea jasno je da

ovjeanstvo ivi na neodriv nain.Meunarodnoj politikoj zajednici to je jasno nekih etvrt stoljea.

No, odrivi razvoj jo je uvijek, ast izuzecima, za politiare/politiarke vie teorija nego praksa iako

danas postoje financijski, gospodarski i socijalni, a ne samo okolini, utemeljeni razlozi/preduvjeti za

oivotvorenjekoncepta.

Odriva, ekoloka-bioloka-organska poljoprivreda;odrivi i ekoloki turizam;zelena gradnja i odriva

arhitektura; energetska uinkovitost u sektorima zgradarstva, rasvjete, toplinarstva i prometa;

obnovljivi izvori energije; zelene tehnologije u industrijskoj proizvodnji, obradi otpada i otpadnih voda

u razvijenim dravama svijeta u posljednjih su desetak godina najpropulzivnije gospodarske aktivnosti

koje biljee najvei i kontinuirani rast.Stranka e se zalagati za stvaranje poticajnog okruenja za sve

ove gospodarske djelatnosti, njihovu blisku suradnju i koritenje novih znanstvenih saznanja i

tehnolokihmogunosti u razvoju novih rjeenja koja poivaju na 'tri stupa' koncepta odrivog razvoja:

socijalnom pravnom, okolinom i ekonomskom stupu.

Najljepe u politici i filozofiji odrivog razvoja jest to da se radi o konceptu tranzicije, konceptu

stalnog propitivanja i novog definiranja, unaprjeenja iji glavni pokreta uvijek ostaje ideja

ravnotee za koju se potrebno stalno iznova boriti.

7


11/26

ovjeanstvo jo uvijekekonomski rast temelji na potranji i eksploataciji novihresursa i to je dovelo

do siromaenja resursa.

Odrivi gospodarski postupci svode se naupravljanje potranjomsvihproizvoda i usluga promicanjem

reducirane potronje koritenjem obnovljivih resursa te poticanjem onih praksi koje minimizirajuintenzitet koritenja resursa uz paralelno maksimiziranje produktivnosti resursa, primjerice

integralnim gospodarenjem otpadom. Sastavni dio filozofije odrivog razvoja je i pravedan pristup

prirodnom kapitalu, odnosno resursima.

Hrvatska ima dobre preduvjete za realizaciju politike odrivog razvoja u odnosu na broj stanovnika

(populaciju), prirodne resurse i tehnoloku razvijenost. Ove injenice treba iskoristiti to prije jer one

drave koje krenu s takvim konceptom razvoja uskoro e biti u prednosti u odnosu na druge. Prvo su

teoretiari/teoretiarke odrivog razvoja govorili/govorile da e sljedea globalna revolucija biti ona

ekoloka, sada to ve tvrde i neto dalekovidniji politiari i politiarke.

Revolucija se moe prevenirati evolucijom. Stoga Hrvatska treba na vrijeme stupiti na put odrivog

razvoja. Umjesto da drava plaa penale zbog nepridravanja okolinih EU direktiva, na njihovoj

mudroj provedbi moe zaraditi i razviti se u gospodarskom smislu.

Kako? Na dva naina:

1) Upravljanjemokoliem i resursima;2) Upravljanjem ljudskompotronjom.

Upravljanjeokoliem

Najvei globalni politiki problem dananjice su klimatske promjene koje su nastale zbog prekomjernih

antropogenih emisija staklenikih plinova (posebice CO2 i metan) kao nusprodukata energetike,

poljoprivrede i stoarstva, transporta, industrije, prekomjerne sjee uma i drugih ljudskih

gospodarskih praksi.

Uvestemoupravljanje okoliem uvoenjem kriterija koji svaki zahvat, investiciju ili politiku odluku

procjenjuju s aspekta utjecaja na okoli s ciljem da se trajna degradacija podruja ili dijela okolia moeuzeti u obzir samo u sluaju velike ope koristi za drutvo ili kada nema druge alternative. Paralelno

emo raditi na poticanju umjerenosti u potronji,kako javnoj tako i osobnoj,kroz stvaranje uvjeta za

gradski transport biciklima, sustav besplatnih kolskih knjiga koje se na kraju godine ne bacaju ve

ponovo koriste i slino.

Donosioci odluka u svih javnim tijelima bit e kadar koji je obrazovan da razumije posljedice svojih

odluka na okoli, ali i na gospodarstvo i drutvo u cjelini,u skladu s kriterijima odrivog razvoja.

8
https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Upravljanje_potra%C5%BEnjom&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Upravljanje_potra%C5%BEnjom&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Upravljanje_potra%C5%BEnjom&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Obnovljivi_resursi&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Obnovljivi_resursi&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Intenzitet_resursa&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Intenzitet_resursa&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Produktivnost_resursa&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Produktivnost_resursa&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Produktivnost_resursa&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_okoli%C5%A1emhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_okoli%C5%A1emhttps://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Potro%C5%A1nja&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_okoli%C5%A1emhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_okoli%C5%A1emhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_okoli%C5%A1emhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_okoli%C5%A1emhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_okoli%C5%A1emhttps://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Potro%C5%A1nja&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_okoli%C5%A1emhttps://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Produktivnost_resursa&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Intenzitet_resursa&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Obnovljivi_resursi&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Upravljanje_potra%C5%BEnjom&action=edit&redlink=1


12/26

Upravljanje ljudskom potronjom

Da bi se smanjio negativni utjecaj na okoli koji proizlazi iz potroake globalizirane filozofije koja

osjeaj osobnog uspjeha i sree neizostavno vee uz kupovinu i troenje sve veeg broja sve

kratkotrajnijih i nekvalitetnijih proizvoda,nije dovoljno samo smanjiti potronju. Neophodno jestvoriti

drugaiji integrirani modelproizvodnje, koritenja te upravljanja cjeloivotnim ciklusom proizvoda i

usluga te javnim politikama raditi na promjeni obrazaca potroakog modela ponaanja stvaranjem

poticajnog okruenja koji e lokalno proizvedene proizvode i domae intelektualne kapacitete uiniti

poeljnijim i dostupnijim, bez nepotrebnog gomilanja nekvalitetnih i okolino upitnih proizvoda iz

udaljenih zemalja i sl.

Ideja odrive proizvodnje i potronje direktno je povezana s idejom dravne ekonomske samostalnosti

ili samo-odrivosti koja se manifestira ili oituje iz tri (etiri) kljuna sektora:

1) Energetike odrive energetike2) Proizvodnje hrane3) Upravljanja/gospodarenja vodnim resursima4) Gospodarenja ostalim prirodnim resursima.

Kako bismo postali samo-odrivai samostalna dravamoramo prvo spoznati da u dananjem svijetu

ne moemo preivjeti bez hrane, vode i energije. I zato, da bi neka drava bila samo-odriva i

samoodriva potrebno je da svim svojim graanima/graankama osigura dostatne koliine iste i

zdravstveno ispravne vode, kvalitetne hrane i dovoljne koliine energije. Ova tri resursa su kljuna za

svaku dravu i ukoliko ne elimo u ova tri kljuna strateka podruja ovisiti o drugim dravama i

turbulentnim globalnim i regionalnim politikim kretanjima, Vlada i politike strukture dune su uiniti

sve kako bi osigurale dostatnu proizvodnju ili zatitu ovih resursa. Dosadanje Vlade to nisu uinile i

hrvatski graani/graanke stoga ne mogu biti sigurni/sigurne hoe li u budunosti imati osigurane

dostatne koliine kvalitetne vode, hrane i energije. Iako na prvi pogled moemo zakljuiti da Hrvatska

nema i nee imati problema s opskrbom stanovnitva dostatnim koliinama iste i zdravstveno

ispravne vode, naalost, ak ni u ovom sektoru ne moemo biti bezbrini. To su pokazali sluajevinestaice vode u pojedinim dijelovima Hrvatske tijekom posljednjih par ljeta, a situacija e se dodatno

komplicirati iz godine u godinu kako se sve jae budu osjeali efekti klimatskih promjena s ekstremnim

oscilacijama temperatura te razdobljima poplava i sua.

Hrvatska nije osjetljiva samo zbog svoje izloenosti uincima klimatskih promjena i dosadanje

nesposobnosti prilagodbe klimatskim promjenama, ve i zbog vrlo osjetljive globalne politike situacije

koja drave poput Hrvatske, koje ne pokrivaju kljune potrebe stanovnitva iz vlastitih izvora ili

proizvodnje, ini u potpunosti ovisnima o uvozu hrane i energije. Zbog toga je obaveza svake

odgovorne Vlade, bez obzira o kojoj se dravi i njenim specifinim mogunostima radilo, da uini svekako bi bila samoodriva u sektorima proizvodnje i opskrbe stanovnitva vodom, hranom i energijom.

9


13/26

Dosadanje hrvatske Vlade to, naalost, nisu uinile pa uvozimo, a ne proizvodimo sami, veinu hrane

koju pojedemo (vie od 50%)i veliku veinu energije koju potroimo (u ovom trenutku Hrvatska uvozi

vie od 50% energije).

To znai da Hrvatska nema apsolutno nikakvu viziju stratekog, samoodrivog razvoja te da se

vladajue strukture, ali naalost i dobar dio stanovnitva, nadaju da e netko drugi, EU ili meunarodnazajednica, rijeiti nae probleme. Nee.

Ne mora biti tako. Odgovorna Vlada mora imati i biti sposobna realizirati strateku viziju novog, boljeg

i samoodrivog razvoja Hrvatske. Razlog ne poiva samo u politikom razlogu samostalnosti i

geostrateke samo-odrivosti,ve i jednostavnoj ekonomskoj raunici. Svi graani i graanke Hrvatske

da bi ivjeli na vie-manje moderan nain moraju troiti, kupovati i plaati vodu, hranu i energiju.

Hrvatska sada uvozi vie od 50% hrane i energije to znai da kupovinom hrane i energije pomae

gospodarski razvoj drugih drava. Domaim podmirivanjem potreba stanovnitva za hranom i

energijom, odnosno angairanjem domaih kapaciteta, kadrovskih, tehnolokih i materijalnih taj novacostaje u Hrvatskoj, tajnovac omoguava rast BDP-a i zapoljavanje veeg broja ljudi i to ne samo u

sektorima poljoprivrede i energetike, ve i u sektorima prehrambene industrije, uslunih djelatnosti,

turizma i infrastrukture. Interes drave mora biti smanjenje ovisnosti o uvozu u ovim kljunim

stratekim sektorima, podizanje zapoljavanja i proizvodnje i izvoza.

Dosadanje hrvatske Vlade ove su probleme pokuavale rijeiti tako to su dravi dodijelile ulogu

glavnog poduzetnika koji uz pomo velikih mega projekata kratkorono poveava bruto drutveni

proizvod i na taj nain umjetno proizvodi dojam gospodarskog prosperiteta za vrijeme trajanja

mandata. Obaveza drave je da diktira tempo, da odreuje strateki okvir i ciljeve kroz strategiju

razvojazasnovanu na vlastitim nacionalnim interesima, da bude pravedan regulator koji omoguava

pravednu trinu utakmicu. Uloga drave nije da bude glavni (i jedini) investitor manjeg broja

megaprojekata koji se, naalost, esto pokau kao financijski i gospodarski promaaji, ekoloke

katastrofe i izlika za grabe javnog novca od strane politikim strukturama bliskih lobija i interesnih

krugova. S druge strane drava mora biti strog i pravedan upravitelj nad resursima i tvrtkama koji su u

njenom vlasnitvu. Tezao dravi kao loem gospodaru ironian je i alostan primjer kako su poneki

politiari shvatili svoj zadatak.

Bez zdravog realnog(privatnog i dravnog)sektora koji proizvodi konkretne proizvode, konkretnuopipljivu vrijednost nema gospodarski stabilne drave. Primarna uloga i obaveza drave je da stvori

prohodan okvir za investiranje privatnog domaeg i stranog kapitala, uklanjanjem birokratskih

barijera i stvaranjem poduzetnikog ozraja jasnih pravila igre koji jednako vrijedi za sve i velike i

male, i dravu i privatnike, i domae i strane. Ova e stranka raditi na stvaranju gospodarske

strategije koja e omoguiti propulzivnoj i okolino prihvatljivoj industriji da raste. Akcent e biti na

provedbi strategije.

10


14/26

Odriva energetika

Najvie u smislu pokretanja novog razvojnog ciklusa Hrvatske mogue je uiniti kroz energetiku,

odnosno poticanje odrive energetike - obnovljivih izvora energije (OIE) i projekata energetske

uinkovitosti. Zelena energetika za Hrvatsku ne znai samo korak blie energetskoj neovisnosti

Hrvatske, ve i pokretanje gospodarskog oporavka Hrvatske i zapoljavanje ljudi razliitih stupnjeva

obrazovanja, od kvalificiranih radnika do visokoobrazovanih strunjaka. Koritenjem domaih

tehnologija i resursa u proizvodnji elektrine i toplinske energijemoemo ostvariti novi razvojni ciklus

kroz obnovljive izvore energije i to ne samo u proizvodnji energije za vlastite potrebe, nego i razvojem

proizvoda s dodanom vrijednou koji mogu biti konkurentni i na globalnom tritu te tako poveatiizvozni potencijal Hrvatske. Predimenzioniranu graevinsku industriju treba angairati na izgradnji

obnovljivih izvora energije i novom izvoru energije energetskoj uinkovitosti, naroito u

zgradarstvu gdje se i u privatnom i u javnom sektoru rasipniki ponaamo. Vlade uporno istiu

komercijalnu neisplativost obnovljivih izvora energije, preduge rokove isplativosti ulaganja u

energetsku uinkovitost, bez ikakvih ekonomskih pokazatelja tvrde da e se ugroziti socijalna sigurnost

graana/graanki. Naalost problem energetike ne sagledavaju izvan razdoblja svog mandata, i poseu

za rjeenjima koja su dugorono neodriva za gospodarski i drutveni razvoj Hrvatske.

Mnogi su privatni, veliki, mali i srednji investitori zainteresirani za ulaganje u OIE. No, kao i u svimdrugim sektorima da se dogodi ulaganje, nuno je imati jasnu strategiju i smjer razvoja, jeftinu, potenu

i uinkovitu administraciju te uinkovito i transparentno pravosue. Naalost, dosadanje Vlade nisu

uspostavile ove temeljne instrumente pravne i pravedne drave, a za sve strategije energetskog

razvoja drave izostali su planovi provedbe koji investitorima pruaju garanciju za realizaciju i

isplativost ulaganja.

Veliki potroa energije, a pritom i proizvoa emisijastaklenikih i tetnih plinova je sektor transporta,

koji gotovo 100% koristi naftne derivate. Najvei dio te energije se potroi u cestovnom transportu,

gdje su osobna vozila opet dominantni potroai, pogotovo u urbanim podrujima. Kako bi se smanjilapotronja energije i ukupne emisije iz prometa, nije dovoljno samo poveati energetsku uinkovitost

automobila ili smanjiti emisije ispunih plinova iz motornih vozila. Potrebno je organizirati cijeli

transportni sustav na drugaiji nain i smanjiti potrebu graana za putovanjem te skratiti vrijeme

putovanja. Iz tog razloga Hrvatska treba staviti vei naglasak na uspostavu odrive organizacije

transportnog sustava. Hrvatska zaostaje u proizvodnji i koritenju biogoriva, a ima velike potencijale

za proizvodnju istog na zemljitima koja nemaju tla kvalitetna za proizvodnju hrane. Elektrifikacija

transporta, koritenje stlaenog prirodnog plina, biogoriva i vodika, u sprezi s obnovljivim izvorima

energije ine ogroman potencijal za razvoj hrvatskog gospodarstva i znanosti, poveanje BDP-a,

zapoljavanje, uz istovremeno smanjenje dravnog deficita i uvoza nafte i naftnih derivata.

11


15/26

Hrvatska u ovom trenutku ne moe postati energetski samo-odriva samo koritenjem OIE. Za koje

desetljee morat e poput drugih europskih drava ii prema 80% ili ak 100% koritenju OIE, ali do

tada paralelno e razvijati alternativne i klasine izvore energije slijedei naelo sigurnosti opskrbe.

Stoga Hrvatska usljedeih desetak godina treba raditi na realizaciji plinskih termoelektrana s najboljom

energetskom uinkovitou i okolino najprihvatljivijim tehnologijama.

Proizvodnjahrane

Kada govorimo o proizvodnji hrane kao drugom stratekom interesu Hrvatske situacija je katastrofalna

jer iz godine u godinu svjedoimo poveanju subvencija za poljoprivredu, a istovremeno proizvodimo

sve manje, naalost, ne i kvalitetnije hrane.

Ne postoji stvarna elje za reformom koja bi dovela do toga da Hrvatska pone proizvoditi dovoljnekoliine kvalitetne hrane za svoje stanovnitvo po komercijalno prihvatljivoj cijeni i uz potivanje

standarda zatite okolia. Hrvatskoj poljoprivrednoj politici nedostaje strateki pristup koji bi

obuhvatio sve glavne ekonomske, socijalne i ekoloke imbenike nune za stabilnu/uravnoteenu

odrivu poljoprivredu. Suprotno novim tendencijama iz razvijenih europskih drava koje sve vie

promoviraju slobodne oblike uzgoja, odnosno poljoprivredne prakse na malim, obiteljskim imanjima

udruenima u poljoprivredne zadruge, u Hrvatskoj se od samostalnosti gura nasilno okrupnjavanje

posjeda koje najee ima oblike najgoreg klijentelistikog, nepotistikog ili koruptivnog pogodovanja.

Iako je za politiku odriva, ekoloka i organska poljoprivreda navodno u stratekom interesu i neka

vrsta prioritetne prakse mi ni danasnemamo ni naznaku uvoenja mree tzv. zelenih kioska kojima bise povezala proizvodnja, distribucija, i prodaja ovih iznimno za Hrvatsku vanih proizvoda. Naalost, iz

poljoprivredne politike dosadanjih Vlada razvidno je da se ne razmilja o jo jednom ogromnom

potencijalu za poveanje ekoloke poljoprivredne proizvodnje.To su ogromne poljoprivredne povrine

u dravnom vlasnitvu kojima se moe pametnije i odrivije upravljatitako da drava ispita na kojim je

to poljoprivrednim povrinama u njenom vlasnitvu mogua ekoloka proizvodnja hrane te da prilikom

dodjela koncesija nad tim zemljitima kao kriterij stavi upravo obvezu takve proizvodnje. Umjesto

dobrovoljnosti i volonterizma u podruje ekoloke poljoprivrede kao strateke grane razvoja Republike

Hrvatske treba uvesti elemente dravnog intervencionizma i na taj nain bi u puno kraem razdoblju

od malo vie od 1% eko poljoprivrednih povrina imali 10% takvih povrina. Vlada treba napravitistrategiju poljoprivredne proizvodnje u kojoj bi ekoloka poljoprivreda imala vano mjesto, a tu

opredijeljenost ojaati usvajanjem konkretne karte ekoloke poljoprivrede Hrvatske. Naime,

ekopoljoprivreda nije svugdje mogua pa treba vidjeti gdje je drava spremna takvu proizvodnju

poduprijeti kroz povoljnije uvjete zakupa ili koncesija, drugaiji tip subvencija i sl.

Sve dok neemo imati Strategiju razvoja poljoprivrede s jasnim odgovorima to, gdje, tko, koliko i po

kojoj cijeni i s primjenom kojih i kakvih agrotehnikih mjera prema lokacijama treba proizvoditi, s vrlo

razraenim akcijskim planovima imjerama imat emo ovakvu barikadama dekoriranu poljoprivrednu

situaciju.

12


16/26

Veina problema hrvatske poljoprivrede lei u dubokoj, neprirodnoj i nametnutoj podijeli izmeu

grada i sela, izmeu onih koji proizvode i onih koji o tome odluuju. Ta ve povijesna podijeljenost i

nerazumijevanje koja gotovo ne postoji u najrazvijenijim zemljama svijeta, dovela je do neprekidnog

maehinskog odnosa drave prema poljoprivredi, krivih i tetnih politika koje ne prestaju jo od

ukidanja kmetstva 1848. godine. Koliko god proizvodnja hrane bila najvanija i temeljna aktivnost zaopstojnost bilo kojeg naroda, pripadnici politikih struktura bili su ili potpuno ravnoduni ili, jo ee,

podravali obezvreivanje i stigmatizaciju poljoprivrednika kao nevanog i neukog drutvenog sloja

oko kojega se ne treba previe zabrinjavati. S druge strane, graanima koji ne ive na zemlji ali o njoj

itekako ovise, nikad se nije s dovoljno truda pokuala pribliiti kompleksnost i vanost proizvodnje

hrane i ouvanja sela kao integralne i vane sastavnice drutva. To omalovaavanje temeljne strateke

grane gospodarstva nesmiljeno se i grubo dogaa i danas u okviru velike veine hrvatskih politikih

grupacija. Stranka e upravo kroz poticanje odrivih i plodnih drutvenih odnosa tome stati na kraj i

svojim djelovanjem ponuditi alternativu poljoprivrednicima i stanovnitvu ruralnih podruja.

U nekim prolim vremenima proizvoai nisu poznavali poticaje jednako tako kao to ih danas ne

poznaju u najveem broju zemalja svijeta. ak su plaali porez na zemlju. Ipak, mnogi stariji rei e da

im je u tim vremenima bilo lake. Osnovna razlika izmeu dananjeg i tadanjeg pristupa bila je u tome

to je postojala barem nekakva strategija i plan rada. Svaki poljoprivrednik unaprijed je znao za koga

proizvodi i koju koliinu proizvoda e moi prodati. Drugim rijeima imao je prilinu sigurnost da e

njegov rad i proizvodi zauzvrat donijeti neku oekivanu vrijednost. Zbog pogrenih politika koje nisu

dovoljno osnaile proizvoae, koje su ih pogreno usmjeravale potporama i neselektivnog otvaranja

vrata uvozu jo puno prije ulaska u EU, te sigurnosti danas vie nema. To je u praksi osnovni razlog

zato je nestalo svinjogojstvo u Slavoniji, zato se svaki dan zatvori na desetke mlijenih farmi, zatomladi pod svaku cijenu odlaze u gradove, oranice i panjaci obrastaju umom, a Hrvatska, unato

najdubljoj financijskoj krizi, velikoduno financira gospodarstva drugih drava kroz nevieno velik uvoz

hrane.

Okviri za rjeenja ui su nego ikad, ali uz kreativnost i trud kojeg ni jedna politika do sada nije imala,

promjene su sigurne. Sinergija pozitivnih djelovanja dovest e do ponovne obnove digniteta

poljoprivrede, prehrambene suverenosti, povratka ivota na ruralno podruje i postavljanja novog,

dugoronog okvira uzajamne solidarnosti i podrke izmeu poljoprivrednika i ostalih graana

Hrvatske. U provedbi tih aktivnosti stranka epredloiti konkretne strategije i taktike koje e izmeuostalog obuhvatiti: postavljanje strategije razvoja poljoprivrede za iduih 5, 10 i 20 godina, hitno

stavljanje dravne zemlje na koritenje, poveanje mogunost prodaje alternativnim putovima (nove

trnice, prodajni kiosci, sajmovi, burze, solidarne grupe farmera s graanima), iniciranje vee suradnje

trgovakih lanaca i preraivaa s proizvoakim zadrugama/grupama, olakice turizmu i zdravstvu za

koritenje domae hrane, podrkasvim oblicima odrive ekoloke proizvodnje uz jasno brendiranje

Hrvatske kao zemlje s najkvalitetnijom i najzdravijom hranom itd. Uz navedeno stranka e po prvi put

u hrvatskoj povijesti zapoeti s procesom edukacije i pribliavanja proizvodnje hrane graanima,

posebno djeci. Taj proces preduvjet je potpuno novih, plodnih odnosa izmeu grada i sela i pozicije

poljoprivrede u budunosti.

13


17/26

Upravljanje/gospodarenje vodnim resursima

Iako u Hrvatskoj svakodnevno uivamo u ispijanju visoko kvalitetne vode iz vodovodne mreejer smo

jedna od rijetkih vodom bogatih zemalja (relevantna istraivanja govore da smo po dostupnosti i

bogatstvu vodnih izvora na petom mjestu u Europi) prema vodnim resursima se ponaamo

neodgovorno i bez potovanja. To se odsustvo potovanja prema vodnom bogatstvu manifestira na

razliite naine; od otvaranja rana u vodonosnicima nekontroliranim i bezobzirnim ljunarenjem,

nepostojanja kanalizacijskog sustava, neproiavanja otpadnih voda, rasipanja voda gubicima iz

vodovodne mree (vie od 40% u veini gradova i opina), komunalnim i industrijskim oneienjima

nadzemnih i podzemnih voda, neodrivim koritenjem vode u svakodnevnom ivotu, neprovedbe

mjera aktivne i pasivne zatite voda. Iako u ovom trenutku vodni resursi nisu limitirajui faktor

gospodarskog razvoja Hrvatske, to dravu nipoto ne oslobaa obveze poduzimanja svih mjera da

ovakvo stanje ne samo ouva, ve i pobolja. Nedopustivo je da u 2013. godini veliki broj naselja nema

vodovodnu mreu;da je na kanalizacijsku mreu prikljueno manjeod 50% hrvatskog stanovnitva te

da je tek 64% od prikljuenih na kanalizacijski sustav prikljueno i na komunalne ureaje za

proiavanje otpadnih voda. Od ukupno izgraenih neto vie od stotinjak ureaja za proiavanje

samo jedan ureaj ima trei stupanj proiavanja otpadnih voda pa se u ovom podruju Hrvatska

nipoto ne moe smatrati dijelom razvijene Europe.

Odrivo upravljanje vodnim resursima realizira se gradnjom ukupne vodne infrastrukture(vodovodi,

kanalizacije, sustavi za proiavanje otpadnih voda), uinkovitijim koritenjem vode u poljoprivredi

(sustavi navodnjavanja i odvodnje, primjena odrivih hidrolokih agrotehnikih mjera),upravljanjem

potranjomza vodom, minimiziranjem intenziteta koritenja vode u proizvodima i uslugama, odnosno

u industrijskom i energetskom sektoru.

Vodna ekonomika i poljoprivredna ekonomika meusobno su nerazdvojno povezane jer nema

uspjene poljoprivrede bez dostupnih vodnih resursa. S intenziviranjem klimatskih promjena ova se

povezanost sve dramatinije manifestira to kroz katastrofine poplave, to kroz katastrofine sue

koje ugroavaju kompletne urode. Posla na vodnoj infrastrukturi u Hrvatskoj ima u izobilju jer sustav

melioracije gotovo da i ne postoji, agrotehnike vodne mjere rijetke su kao endemine vrste, u opskrbi

stanovnitva vodom gubi se etrdesetak posto vode, a sustavi obrade otpadnih voda planiraju se i

realiziraju preko volje, samo zbog pritiska EU. Nepotrebno je rei da se na realizaciji ovih ivotno vanih

projekata moe angairati veliki broj hrvatskih tvrtki i zaposliti vie stotina nezaposlenih i to obilatim

koritenjem sredstava iz EU fondova. Kada stavimo na stranu okoline razloge, gospodarskih i socijalnih

14
https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Upravljanje_potra%C5%BEnjom&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Upravljanje_potra%C5%BEnjom&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Upravljanje_potra%C5%BEnjom&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Upravljanje_potra%C5%BEnjom&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Upravljanje_potra%C5%BEnjom&action=edit&redlink=1


18/26

razloga za realizaciju ovih projekata je i vie no dovoljno. Prepreka razvoju ovakvih investicija nalazi se

u nedostatku sredstava kojih ima u fondovima EU. Stoga e jedan od prioriteta ove stranke biti

zapoljavanje kadrova koji su obrazovani i dovoljno sposobni za povlaenje sredstava i financiranje

vanih infrastrukturnih projekata u vodnom sektoru.

Gospodarenje prirodnim resursima

Klimatske promjene najvidljivija su manifestacija neodrivog naina ivota dananje civilizacije. Druga

iznimno vana manifestacija neodrivog gospodarstva je rastrono troenjeili akrasipanje prirodnih

resursa od kojih se proizvode novi proizvodi, odnosno sirovina i materijala. Poveana eksploatacija

prirodnih sirovina u obujmu, vrstama materijala te udaljenosti od mjesta izvora do mjesta obrade tih

materijala ve je dovela, ili e uskoro dovesti do krize prirodnih resursa.

Zbog rasti svijesti o ogranienosti prirodnih resursa u industrijii svakodnevnom ivotu sve veu vanost

dobiva odrivo koritenje, uporaba, odnosno gospodarenje materijalima, a jedan od iznimno vanih

segmenata tog pristupa je odrivo, integrirano gospodarenje otpadom. Gospodarenje otpadom je

odmak od koncepta zbrinjavanja otpada koji je otpad tretirao kao neugodan problem koji se 'rjeava'

udaljavanjem od oiju javnosti i odlaganjem neobraenog, sirovog otpada na vie li manje ureenom

prostoru. Naalost ogromne koliine otpada su zbog takve politike zavrile u prirodii kod ljudi stvorile

loe navike odlaganja otpada. Zato su u Hrvatskoj posebno ugroena podruja kra, gdje se odlaganjem

otpada u krke jame ugroava ne samo priroda i ivotinjski svijet, nego se zagauju podzemni tokovi

voda i kilometrima daleko od izvora zagaenja. Koncept integriranog gospodarenja otpadom otpad

tretira kao iznimno vrijednu sekundarnu sirovinu koja ima svoju materijalnu, ekoloku i socijalnu

vrijednost, ili dimenziju. Dematerijalizacija otpada podrazumijeva reformu od linearnog puta

(odlaganje na deponij) u kruni tok/ciklus koji ponovo koristi materijale. Organizacijska reforma u

sustavu gospodarenja otpadom okolino problematino smee pretvara u cijeli niz vrijednih

sekundarnih sirovina koje potiu razvoj industrija koje se bave obradom tog otpada, zapoljavanje

veeg broja ljudi, smanjenje ekolokog pritiska u smislu oneienja sastavnih komponenti okolia, alii smanjenje potrebe za uzimanjem sirovina iz prirode.

15


19/26

Ljudska prava i drutvena pravda

Pitanje socijalne pravde ili socijalne odrivosti temelj je na kojem poiva ideja odrivog razvoja. Nemadugorono odrivog drutva ukoliko se ne potuje naelo jednakih pravila za sve. Socijalna odrivost

moguaje samo u drutvu u kojem su svijednakopravni. Osim jednakopravnosti koju u pravnomsmislu

osiguravaju temeljni pravni akti drave, Ustav, organski i drugi zakoni te podzakonski propisi, nuno je

jednakopravnost pred zakonom primijeniti u praksi, a to u Hrvatskoj u okruenju neuinkovite i

korumpirane uprave i pravosua, naalost, nije sluaj. U Hrvatskoj pravila igre, jednostavno, nisu

jednaka za sve. Iako su svi graani i graanke Republike Hrvatske pred Ustavom i zakonima jednaki, u

stvarnosti nije tako.

Tek kada Hrvatska postane drava u kojoj vrijedejednaka pravila za sve, bit e mogu gospodarski,socijalni i ekoloki razvoj. Tek kad graanke i graani Hrvatske ponu svakodnevno prakticirati aktivno

graanstvo, imati svijest o vlastitoj drutvenoj odgovornosti i pravima, zaivjet e drutvo socijalne

odrivosti i pravde.

Promicanje ideje odrivog, aktivnog graanstva, potivanja, zatite i ispunjenja ljudskih prava kao

kvalitetnog korektivnog faktora politike je naa politika obaveza.

Jednakost pred zakonomse treba osigurati temeljitom reformom dravne uprave i pravosua, tijela

javne vlasti na nain da uprava postane stvarni, uinkovit, transparentan i pravedan servis svih

graanki i graana koji u optimalnom vremenskom roku prema jednostavnim procedurama i jednakim

kriterijima propisanima nedvosmislenim odredbama zakona rjeava stvari graana. Pravosuu je

potrebno vratiti poloaj vlasti kojeima korektivnu ulogu nad svim drutvenim procesima i odnosima

te koje neovisno i pravedno odgovara na potrebe graana.

To je mogue uvoenjem i primjenom sustava upravljanja projektima te valorizacijom rada inovnika

prema unaprijed definiranim, transparentnim i mjerljivim kriterijima, kao i unapreenjem rada sudova.

Stranka e ustrajno raditi na reformi dravne uprave i pravosua kako bi dravna uprava i sudovi na

ispravan i efikasan nain odgovorili na prava graana. Oni i one koji/koje rade i potuju zakone bit e

nagraeni/nagraene, oni/one koji i koje ne rade i ne potuju zakone morat e otii.

Reforma dravne uprave kao servisa graanki i graana mora biti i logina informatika reforma.

Drava mora informatiki povezati sve svoje baze podataka i graane/graanke ne smije traiti

dokumente koji su u njenom posjedu, odnosno u informatikim bazama drave. Sudska praksa mora

biti dostupna svim graanima kako bi svatko mogao znati to hrvatski sudovi jame graanima.

Jednaki opseg prava kojeg jami Ustav Republike Hrvatske i meunarodni pravni izvori mora biti

osiguran svima, i manjinama i veini. Drava pokazuje razinu razvijenosti civilnih vrijednosti

potivanjem razliitosti, manjina i najslabijih lanova i lanica drutva.

16


20/26

Socijalna pravda i socijalna odrivost grade se drutvenom edukacijom, javnim kampanjama za

politiko osnaivanjedepriviranih ili neravnopravnih drutvenih skupina, provedbom politike paritetne

demokracije, te jaanjem i osnaivanjem institucija i organizacija civilnog drutva koje rade na

pitanjima ljudskih prava, socijalne pravde, prava na slobodu, prava na zdravlje, prava na sigurnu i mirnu

starost i openitomeugeneracijske solidarnostite prava na rad i zatitu radnika.

Stranka e sve svoje znanje i resurse upregnuti u potivanje, zatitu i ispunjenje ljudskih prava,

osiguranje socijalnih prava svojih graana i graanki, a posebno jedno od osnovnih, u Republici

Hrvatskoj najugroenijih prava prava na rad. Radit emo na reformi birokratizirane uprave i

neuinkovitog pravosua te stvaranju poticajnog okruenja za poduzetnitvo kako bi potaknuli

kreiranje zdravog, modernog i propulzivnog gospodarstva.

Osigurat emo da nai graani ive jednaki u pravima, slobodni i dostojanstveni u drutvu gdje je svaki

pojedinac jednako vrijedan, u kojemu ima mjesta za sve i koje se temelji na naelu vladavine prava.

17


21/26

Gospodarstvo

Odrivo gospodarstvo poiva na ideji socijalno ekolokog trinog modela. Drava mjerama dravnog

intervencionizma odreuje strategiju gospodarskog razvoja i sektorske strategije te kao regulator

nadzire provedbu pravedne trine utakmice izmeu investitora koji realiziraju pojedinane projekteiz planova i strategija.

Drava moe biti gospodarski uspjena samo ako zna koji joj je cilj te na koji e nain, s kojim sredstvima

i u kojim rokovima doi do tog cilja. Nema uspjenog drutva i drave koja ne zna to hoe, koja svoje

ciljeve ne pretoi u realne strategije i koja sustavno i odgovorno ne radi na provedbi usvojenih

strategija i planova.

Aktualno stanje hrvatskog gospodarstva je neodrivo. Sve manje ljudi radi, a sve vie ljudi je u statusu

izdravanih. Stupanj zaposlenosti u realnom sektoru je meu najniima u Evropi. Logina posljedicatoga je sve vei pritisak nezaposlenosti to postaje jedna od kljunih strukturnih disproporcija

gospodarstva, ali i veine drugih podruja drutvenog ivota. I ono malo zaposlenih sve vie se pomie

prema sektoru usluga, a dramatino se smanjuje broj zaposlenih u primarnom i sekundarnom sektoru

(naroito u industriji). Shvaanja da e automatizam trita sam proizvesti poeljne ekonomske

rezultate, vjerovanje da drava tu nema to raditi, pokazuje se temeljito pogrenim. Pretvorbom i

privatizacijom'proizveden'je domai i strani kapital koji je trebao preuzeti na sebe brigu oko razvoja

hrvatskog gospodarstva. To se, na alost, nije dogodilo jer je tajnovi kapital samo rijetko bio 'razvojni

kapital', posebno 'odrivo razvojni', a najee je bio 'pekulativni kapital'kojemu je razvojnost i javni

interes potpuno stran. Zato je kljuan zadatak ORAH-a da sustavno radi na smanjenju svih oblikaneodrivosti unutar hrvatskog gospodarstva.

Obaveza drave, odnosno politikih struktura je da uz pomo strune i zainteresirane javnosti

uspostavi okvir i plan razvoja drave i drutva openito te da ih sistematski pretoi u sektorske

strategije. Obaveza politikih struktura je da odgovorno, sustavno i vjerodostojno provode politike i

strategije razvoja na temelju kojih su dobile povjerenje graana/graanki na izborima.

Strategija razvoja te sektorske strategije moraju biti konkretni, a ne kao do sada naelni dokumenti,

dokumenti koji polaze od kvalitetne analize trenutne situacije, razrade stratekog okvira poboljanja

postojeeg stanja, definicije ciljeva i taktika, odnosno konkretnih mjera i programa nunih za realizacijutih ciljeva, rokova za provedbu, vremenskog plana provedbe strategije s razraenom dinamikom

prioriteta djelovanja, konkretnihi preciznih financijskih instrumenata te aktera provedbe.

Drava je regulator koji je duan nepristrano, bez pogodovanja, realizirati zacrtanei usvojene strategije

i planove uz pomo investitora (privatnih ili javnih). Dravni intervencionizam nuan je upodruju

stratekog planiranja i nadgradnje, a projekti investitora (bez obzira na njihov vlasniki predznak)

moraju biti u skladu s razvojnim planovima drave. Ne smije se nastaviti uhodana hrvatska praksa,

vidljiva posebice u podruju prostornog planiranja kao jednog od najvanijih segmenata stratekog

planiranja drave, da se lokalne i dravne strategije i planovi prilagoavaju eljama i zahtjevima

18


22/26

investitora. Dogaa li se to zbog nesposobnosti, bezidejnosti, pogodovanja i korupcije - svejedno je.

Takav pristup u direktnoj je suprotnosti s politikom kao poslom u javnom interesu.

Dugoroni odrivi gospodarski razvoj nemogu je bez mjera dravnog intervencionizma u podruju

stratekog planiranja. To je temeljna zadaa politikih struktura kroz strategije razvoja braniti javni,a ne privatni, stranaki ili partikularni interes. Zbog toga je strateko planiranje uz dinaminu, stvarnu,

a ne samo formalnu, i kvalitetno pripremljenujavnu raspravu temeljni preduvjet politike shvaene kao

posla u javnom interesu. Izostanak stratekog planiranja u upravljanju dravom ili niim razinama vlasti

irom otvara vrata korupciji, pogodovanju privatnim i partikularnim interesima koji se proglaavaju

vitalnim stratekim interesima drave i drutva.

Uz strateki pristup odrivo gospodarstvo zahtijeva jake demokratske institucije koje adekvatno i

nepristrano reguliraju trine procese, kontrolu teta i djelominu redistribuciju drutvenog proizvoda

u svrhu solidarnosti meu ljudima te zatite prirode i okolia.

Drutvo e biti gospodarski uspjeno kada bude imalo dravnu upravu koja je u poslovnom i

financijskom smislu efikasan servis graana/graanki i gospodarstva. Hrvatska dravna uprava je

glomazna, neuinkovita i skupa. Racionalizacija e se provesti uvoenjem i primjenom sustava

upravljanja projektima te valorizacijom rada inovnika prema unaprijed definiranim, transparentnim i

mjerljivim kriterijima, ukidanjem upanija, osnivanjem etiri regije i drastinim smanjenjem broja

jedinica lokalne samouprave i to prema principu fiskalne samostalnosti.

Ova reforma lokalne i regionalne samouprave zahtjeva i cjelovitu financijsku decentralizaciju koju

mora slijediti i financijska odgovornost za upravljanje decentraliziranim sredstvima od strane jedinica

lokalne samoupravei novoosnovanih regija.

Umjesto upanija pokretai gospodarskog razvoja postat e regije. Koncept bioregionalne ekonomije

podrazumijeva provedbu strategije gospodarskog razvoja regije koja poiva na dostupnosti resursa

(materijala nunog za pokretanje industrijske proizvodnje), prometnoj, komunalnoj i tehnolokoj

infrastrukturi te ljudskim resursima. Primjerice, istona regija Hrvatske (slavonske upanije) je

poljoprivredna regija koja stoga ima strateke predispozicije za prehrambenu, ali i drvnu preraivaku

industriju, realizaciju veeg broja BE-TO projekata (dobivanje toplinske i elektrine energije iz

poljoprivredne i djelomino umske biomase), bioplinskih projekata kao i proizvodnje biogoriva

(biodizela i bioetanola). Ovi projekti u ovoj regiji realno su ostvarivi kao mali ili srednje veliki projekti i

iz pozicije tehnoloke i komunalne infrastrukture te ljudskih resursa. Dobar strateki plan poiva na

jednostavnosti, zdravom razumu i logici. Nije logino da drava strateki potie vie od etiri kljune

strateke djelatnosti po regiji.

Bioregionalni ekonomski strateki pristup je odrivo gospodarstvo za ljude, zajednicu i prirodu. Razvoj

regije kroz prioritetna podruja djelovanja u regijama temeljit e se na konkretnim statistikim

pokazateljima i strunoj analizi, od nezaposlenosti i strukture nezaposlenih, mogunosti zapoljavanja

u drugim podrujima dodatne profesionalne prekvalifikacija, resursa i stratekih prednosti,

infrastrukture i postojeih kapaciteta.

19


23/26

Znanost i obrazovanje za odrivi razvoj

U programima svih politikih stranaka nalazimo naglaeni interes za sektor obrazovanja i znanosti.

Mnogi od politikih aktera zaduenih za sektor esto koriste izraze tipa 'drutvo znanja' ili 'zemlja

znanja' ili se hvale kako imamo najbolji sustav obrazovanja u okruenju. Nemamo, naalost, dobar

sustav obrazovanja ni znanosti.

Filozofija odrivog razvoja podrazumijeva, i temelji se, na visoko kvalitetnom obrazovnom i

znanstvenom sektoru. Odrivi razvitak nee se realizirati u praksi spontano bez utjecaja ljudi. Da bi

ljudi razumjeli to je sutina odrivog razvoja trebaju biti obrazovani. Naravno, ne samo u smislu

posjedovanja ove ili one diplome, formalnog stupnja obrazovanja, ve u obliku znanja, sposobnosti

kritikog propitivanja stvarnosti koja nas okruuje i iz toga izvedene orijentiranosti prema

promjenama.

U sektorima obrazovanja i znanosti, cijenei ih kljunima za ostvarenje svog politikog programa,

stranka e razvijati javne politike usmjerene:

Razvijanju kritiko-eksperimentalnog tipa obrazovanja; u sreditu procesa je polaznik i njegovindividualni intelektualni razvitak; ne zapamivanje injenica i njihovo reproduciranje ve

istraivalaki proces razvoja umnih i psihofizikih sposobnosti;

Poticanju dijaloga, komunikacije, meudionicima obrazovnog procesa kao kljunog elementau razvoju odnosa u smjeru subjekt-subjekt umjesto sada dominirajuih odnosa subjekt-objekt;

Unaprjeenju odgojne dimenzije obrazovnog procesa; naglaavanje sustava vrijednosti kojiljudsku zajednicu vidi kao conditio sine qua non ni osobnog prosperiteta i uspjenosti; ne

moe se osobna afirmacija uozbiljiti izvan i mimo konteksta zajednice, dakle, javnog;

Poticanju svih znanstvenih procesa s posebnim naglaskom na one koji doprinose odrivomrazvoju; u podruju drutvenih znanosti vrijednosni sustav odrivog razvoja (ne

konzumerizam, ne egoizam, ne ja sam najpametniji, ve aktivno i odgovorno graanstvo i

razumijevanje kompleksnosti odrivog razvoja);

Oivotvorenju koncepta cijelo-ivotnog obrazovanja; ukupni tehnoloki i ekonomskidinamizam suvremenog svijeta, stalna tranzicija i napori za nalaenje ravnotee cijelo-ivotno

obrazovanje promoviraju u kljuan uvjet budue uspjenosti;

Unaprijed promiljanje potreba za pojedinim deficitarnim zanimanjima u redovnojkomunikaciji s gospodarstvom te modificiranje obrazovnih procesa u smjeru potreba na

tritu. Autonomija pojedinog sveuilita ne podrazumijeva nekontrolirani upis studenata i

nekontrolirano otvaranje razliitih studija stoga upravo navedene stavke moraju biti

usuglaene s potrebama u drutvu, zajednici i gospodarstvu;

Poticanje kreativnog i istraivakog rada na svim razinama te praenje i pomo priimplementaciji rezultata takvih istraivanja (zatita patenata, komercijalizacija izuma)

izuzetno je vaandio dravne obrazovne politike;

20


24/26

Nadziranje i praenje nadarenih uenika i studenata, prepoznavanje istih kao potencijala kojie pridonijeti razvoju dravne ne smije niti u kojem sluaju biti prekinuto, jer tada

dugogodinje ulaganje u pojedince iskoritava neka druga drava;

S druge strane, financiranje edukacija u inozemstvu nadarenih pojedinaca mora imati jasnuviziju, misiju i strategiju implementacije steenih znanja u vlastitoj dravi, jer se u protivnomradi o nepovratnom gubitku novca ega smo esto svjedoci.

21


25/26

Zatita okolia

Zatita okolia u politici i javnosti najee se tretira kao troak, namet optereenom gospodarstvu, a

ne kao prilika za novi gospodarski razvoj. Neosporna je injenica da ulaganje u standarde zatite okolia

nijejeftino ili besplatno, ali ti standardi u dugoronom smislu donose ekonomske koristi za investitore,

i u smislu utede temeljnih resursa i materijala za proizvodnju, i u smislu izbjegavanja plaanja kazni i

odteta. U drutvenom smislu smanjuju se trokovizdravstva za lijeenje fizikih i psihikih bolesti

uzrokovanih tetnim imbenicima iz okolia, raste zadovoljstvo lokalnog stanovnitva i razumijevanje

proizvodne politike industrijau njihovoj blizini.

Neosporna je injenica da nema odrivog gospodarskog razvoja bez potivanja standarda zatite

okolia, ali nema ni kvalitetne politike zatite okolia bez konkretnih financijskih instrumenata koji su

rezultat gospodarskog razvoja.

Pred Republikom Hrvatskom kao lanicom Europske Unije velike su i financijski izuzetno zahtjevne

obaveze u podruju zatite okolia i prirode u sljedeih desetak godina. Financijski najtee obaveze

nalaze se u sektorima gospodarenja otpadom, proiavanja otpadnih voda te smanjenja emisija i

oneienja iz industrija.

U Hrvatskoj ne postoji sustav gospodarenja otpadom. Komunalni otpad se u veini gradova i opina

neobraen odlae na vie ili manje ureene deponije otpada, uglavnom ne postoji primarna selekcija

korisnih vrsta otpada, ne postoji nijedno postrojenje za termiku obradu bilo komunalnog, bilo

opasnog otpada, nije izgraen nijedan centar za gospodarenje otpadom, a u sustavu gospodarenja tzv.

posebnim kategorijama otpada ne postoje trini principi, ve se sustav financira putem Fonda za

zatitu okolia i energetsku uinkovitost ije je netransparentno i koruptivno poslovanje ve godinama

predmet veeg broja istraga Dravnog odvjetnitva.

Slina je situacija i u vodnom sektoru. Nekontrolirano i bezobzirno ljunarenje ugroava vrijedne

podzemne vodne resurse, 50% stanovnitva nije prikljueno na kanalizacijske sustava, uglavnom se ne

proiavaju otpadne vode,gubici u vodovodnim mreama dosiu 40% i vie posto u veini gradova i

opina, prisutno je komunalno i industrijsko oneienje nadzemnih i podzemnih voda, neodrivo se

koriste vode u gospodarstvu i svakodnevnom ivotu, neprovode se mjere aktivne i pasivne zatite

voda, netransparentno se troe sredstava Hrvatskih voda - neki su od problema vodnog sektora u

Hrvatskoj.

U sljedeih pet godina velika industrijska postrojenja moraju unaprijediti svoj nain rada i osigurati

najbolju raspoloivu tehniku kako bi dobili tzv. okolinu dozvolu u cilju smanjenja industrijskog

oneienja. To e biti teaki zahtjevan financijski zadatak za posrnulo hrvatsko gospodarstvoza koji

je nuno pronai odrive modele financiranja. Hrvatska je 2013. godine ula i u EU sustav trgovanja

emisijama staklenikih plinova koji obuhvaa sedamdesetak hrvatskih postrojenja iz podruja

energetike i industrije. Financijska sredstva prikupljena na drabi moraju se koristiti transparentno i

strateki zaprojekte smanjenja emisija staklenikih plinova (obnovljive izvore, energetsku efikasnost,projekte istije proizvodnje) i prilagodbu klimatskim promjenama.

22


26/26

Prilagodba europskim standardima zatite okolia za Hrvatsku nee biti jednostavan zadatak ni u

financijskom, ali ni u administrativnom smislu jer administracija nije adekvatno struno i brojano

popunjena, u odreenim sektorima (otpad i vode) postoje sumnje u interesnu povezanost

administracije i pojedinih lobija, a u stanovnitvu prevladava dojam da izostaje stvarna politika volja

za uvoenje reda i transparentnosti u sustav financiranja ovih projekata. Zbog toga Hrvatskae sevjerojatno prikljuiti lanicama koje plaaju financijske penale zbog neispunjavanja obaveza i EU

okolinih direktiva. Vremena je malo, obaveze su velike, a okolina pitanja jo uvijek se u hrvatskoj

politici ne smatraju prioritetnim politikim pitanjima. Obaveza politikih struktura je da aktivno i

planski rade na provedbi komunalnih infrastrukturnih projekata iz podruja zatite okolia, na

uspostavi potene i uinkovite administracije te transparentnom troenju parafiskalnih sredstava

namijenjenih za podizanje standarda zatite okolia. Jedna od naih kljunih zadaa je i rad na

podizanju potpore ukupnog stanovnitvaovim projektima jer bez toganema uinkovite zatite okolia.

Nedjeljivi dio zatite ukupnog okolia je i odrivost gradnje i organizacija svih namjena prostora.Dananji urbanizam sveo se na infrastrukturno servisiranje pogreno i povrno postavljenih odnosa u

prostoru koji esto zanemaruju suvremene standarde i osnovne zahtjeve za kvalitetan ivot graana.

Prisutan je opi nedostatak urbanistikog promiljanja koje bi obuhvatilo humanije prostorne relacije.

Poremeeni drutveni odnosi uvjetuju oblikovanje takve ire prostorne slike koja danas spontano

nastaje spajanjem pojedinanih situacija i to unutar cjeline definirane zakonom koj i daje primat

privatnom pojedinanom, a ne toj cjelini. Drugim rijeima, osnovni nedostatak dananjeg urbanizma

u Republici Hrvatskoj je upravo nedostatak samog urbanizma koji vizionarski razvija odrive prostorne

cjeline - meusobno usklaene na svim razinama. Nepostojanje upravo tih vizija koje osmiljavaju

suvremene gradove kao sustave koji se sastoje od puno veih prostornih jedinica od pojedinanih, tj.privatnih, urodilo je prostorom koji je nefunkcionalni kola meusobno neusklaenih i

nekontekstualnih tokastih situacija u prostoru.

Potrebno je vratiti u sustav primat vizionarskom osmiljavanju gradova, naselja i prirodnog okolia iji

usklaen razvoj stvara nove vrijednosti uz ouvanje postojeih resursa, to je osnovna odlika razvoja

naprednog odrivog drutva. Tako ureene prostorne relacije tada poinju pozitivno usmjeravati i

drutvene odnose.

Urbanizam ne bi smio biti tehniki servis za rjeavanje infrastrukture koja samo opskrbljuje ili

prometno povezuje postojee krivo postavljene namjene prostora, ve osmiljavati i njihove relacije u

smislu humanizacije okolia i koritenja postojeih resursa. Potrebno je umanjiti upravljanje prostora

profitom i staviti humane principe i javni interes ispred pojedinanog, a propise definirati na nain da

onemoguavaju daljnje pregraivanje i neplansko zgunjavanje tamo gdje kontekst to ne podrava. Svi

postojei resursi trebaju doi pod sustavno upravljanje usmjereno ka odrivom razvoju cjelokupnog

prostora.

orah - održivi razvoj hrvatske program stranke

Documents