ordinata na grafovima = postotak odgovora apcisa na...

Ordinata na grafovima = postotak odgovora

Apcisa na grafovima = odgovori na postavljena pitanja

1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se ne slažemo 1 3,4

Uglavnom se slažemo 9 31,0

U potpunosti se slažemo 19 65,5

Ukupno 29 100,0

1.2. Općim ciljevima definirana je ključna ideja („misija”) ovoga predmeta.


U potpunosti se ne slažemo 1 3,4



Ukupno 29 100,0

1.3. Slažemo se s ovako određenim općim očekivanjima o tome što učenik mora

ostvariti u području predmeta.


Nema odgovora 5 14,3

DA 23 82,1

NE 1 3,6

Ukupno 29 96,6

2. Komentar općih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Stručna radna skupina za Biologiju je, prema našem mišljenju, jasno prezentirala opće

i specifične ciljeve ispita.

(Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)

Smatramo da su opći ciljevi ispita jasno definirani i da su u skladu s očekivanjima

što sve obrazovana osoba nakon gimnazijskoga školovanja mora ponijeti u život kao

dio opće kulture iz područja prirodoslovlja.

U specifičnim ciljevima ispita u nekim se dijelovima javlja hipertrofija sadržaja koju

bi trebalo revidirati.

(Privatna klasična gimnazija, Zagreb)

2.1. Specifični ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.






Ukupno 29 100,0

2.2. Specifični ciljevi realni su i ostvarivi (s obzirom na satnicu predmeta, uvjete

rada u školama i sl.).





Ukupno 29 100,0

2.3. Znanja, vještine i sposobnosti učenika određene specifičnim ciljevima moguće

je ispitivati standardiziranim testom.






Ukupno 29 100,0

2.4. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.





Ukupno 29 100,0

2.5. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.



DA 24 82,8

NE 2 6,9

Ukupno 29 100,0

3. Komentar specifičnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili

dodati)

Pohvalili bismo razradbu pojedinih obrazovnih ishoda prema razinama očekivanih

postignuća, čime je jasno naglašen opseg i dubina pojedinih ishoda. Ovaj katalog nudi

potpuno razrađen pregled nastavnih sadržaja koji će biti testirani državnom maturom.


− razvrstavanje obrazovnih ishoda (nužno znati, važno znati, vrijedno znati, jako dobro)

(Gornjogradska gimnazija, Zagreb)

− 1.3. stanica – gotovo ste sve stavili u „nužno je znati”, a u „važno je znati” ništa!?

− opisati tijek mitoze i mejoze – prebaciti iz „nužno znati” u „važno znati”

− 1. 4. razvitak višestaničnoga organizma – objasniti brazdanje i gastrulaciju –

prebaciti u „važno znati”

– značaj diferencijacije – prebaciti u „važno znati”

– 2.1. virusi – opisati građu TMV-a – prebaciti u „važno znati”

– umnožavanje virusa – prebaciti u „važno znati”

– razlikovati viruse prema tipu nukleinske kiseline – prebaciti u „vrijedno znati”

– opisati umnožavanje i mehanizam bolesti – prebaciti u „vrijedno znati”

– načini zaraze s HIV-om – prebaciti iz „vrijedno znati” u „nužno znati” (isto kao što ste

napravili kod spolnoga sustava)

– 2.2. raznolikost i podjela živoga svijeta – analizirati principe raspodjele – prebaciti u

„važno znati”, ali umjesto analizirati, znati raspodjelu

– 3.1. autotrofni protisti – zamijeniti po važnosti razmnožavanje zelenih algi i pojam

indikatora onečišćenja; vezano za one silne postotke koje ste naveli, ispitivati

ekologiju koja se i tako na kraju 4. razreda ne stigne ni približno obraditi onako kako

bi trebala s obzirom na zahtjeve naše svakodnevice i na činjenicu da maturanti ionako

u zadnjem kvartalu više ne znaju tko im glavu nosi

– 4.2. fiziologija biljaka – provođenje vode kroz biljku i povezivanje s transpiracijom i

korjenovim tlakom – prebaciti iz „nužno znati” u „važno znati”

– rast i razvitak biljaka; objasniti proces rasta i diferencijacije – prebaciti iz „nužno

znati” u „važno znati”

VI. Metabolizam – analizirati termin; ne bi se trebao rabiti u kategoriji „nužno znati”

– analizirati termoregulaciju – prebaciti u „važno znati”

– razlikovati energetske od građevnih sastojaka hrane – prebaciti u „nužno znati”

– probava – samopomoć pri proljevu i zatvoru – prebaciti iz „nužno znati” u

„vrijedno znati”

– razlika u ulozi tankoga i debeloga crijeva – prebaciti iz „vrijedno znati” u

„važno znati”

– regulacija volumena tjelesnih tekućina – građa nefrona s filtracijom – prebaciti u

„važno znati”

– živčani i osjetila – akomodacija oka – prebaciti iz „nužno znati” u „vrijedno znati”

– građa pužnice je u stupcu „važno znati”, a ne će se ispitivati Cortijev organ i sl. !??

VII. Genetika i evolucija

– nasljeđivanje po Mendelu – objasniti pojmove: homologni kromosomi, aleli,

homozigot i heterozigot – „nužno je znati”, a vi nemate ovu stavku nigdje!?

– mutacije – navesti učestalost štetnih i korisnih mutacija – prebaciti iz „nužno znati” u

„vrijedno znati”

– kemijska osnova i djelovanje gena – dodati stavku u „važno znati” – objasniti razliku

između aktivnih i tihih gena

– genski sustavi virusa prokariota i eukariota – dodati stavku u „važno znati”– razlika u

transkripciji prokariota i eukariota

– primjena genetike – opisati osnovne principe – prebaciti u „važno znati”

– kloniranje i kultura tkiva – dodati stavku u „vrijedno znati”

Evolucija – Oparin i koacervati – prebaciti u „vrijedno znati”

– Lamarcka prebaciti u „ne će se ispitivati”

– dokazi evolucije – samo nabrojati direktne i indirektne dokaze – prebaciti u „nužno

znati” – navesti primjere dokaza – prebaciti u „vrijedno znati”

(Prva sušačka hrvatska gimnazija, Rijeka)

Specifični ciljevi jasno su i razumljivo napisani i uglavnom se preklapaju sa sadržajima

propisanim nastavnim planom i programom, međutim ono što je naš realan problem je

preopterećenost programa Biologije u nekim dijelovima, raspoloživa satnica predmeta i

uvjeti rada u školama gdje zbog velikoga broja učenika nastavu ne možemo u potpunosti

realizirati u obliku kakvom želimo. Mislimo da je u nekim dijelovima zapravo problem

opseg pojedinih sadržaja. Rijetko kada se na aktivima govori o tom problemu, a svi smo

većinom toga mišljenja. Mislimo da bi racionalizacijom programa naš predmet dobio na

kvaliteti jer bismo mogli kvalitetno ostvariti sve ciljeve predmeta i pripremiti djecu na

samostalno cjeloživotno učenje. Racionalizacija se odnosi, prije svega, na drugi razred

koji je potrebno presložiti, dok je u trećem razredu, kada se radi fiziologija čovjeka,

potrebno proći i kroz fiziologiju bilja. U četvrtome razredu imamo čak tri podjednako

važne cjeline. Pokušaj rasterećenja programa iz 2003. nije uspio i rezultirao je

hipertrofijom sadržaja u svim godinama učenja.

Posebne pohvale za trud koji je uložila ispitna skupina u razvrstavanju specifičnih ciljeva

(obrazovnih ishoda) po cjelinama i kategorijama znanja tako da je učenicima sve vrlo

pregledno i razumljivo. (Privatna klasična gimnazija, Zagreb)

− specifične ciljeve treba još detaljnije obraditi pa nije potrebno pisati što se ne će

ispitivati

− specifični ciljevi određuju uglavnom činjenično znanje, a manje sposobnosti i vještine

(XV. gimnazija, Zagreb)

− nemogućnost izvedbe praktičnih radova u školi bez kabineta

(VII. gimnazija, Zagreb)

Problem su uvjeti rada u školama, tj. nedostatak laboratorijskih vježbi u specifičnoj

učionici. (Ljubica Kostanić, III. gimnazija, Zagreb)

3.1. Struktura ispita jasno je i razumljivo određena.




Ukupno 29 100,0

3 .2. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koji će se sadržaji ispitivati.




Ukupno 29 100,0

3.3. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno na koji će se način pojedini

obrazovni ishodi ispitivati.





Ukupno 29 100,0

3.4. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koliko će zahtjevna biti razina

na kojoj će se pojedini obrazovni ishodi ispitivati.






Ukupno 29 100,0

3.5. Slažemo se s određenim trajanjem cjelokupnoga ispita.



DA 23 79,3

NE 3 10,3

Ukupno 29 100,0

3.6. Slažemo se s trajanjem pojedinih dijelova ispita.



DA 23 79,3

NE 2 6,9

Ukupno 29 100,0

3.7. Slažemo se s udjelima pojedinih dijelova ispita u cjelokupnome ispitu.



DA 21 72,4

NE 4 13,8

Ukupno 29 100,0

4. Komentar strukture ispita (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati,

treba li dodatno razraditi tablicu strukture testa)

– udio pojedinih cjelina u strukturi ispita djeluje prikladno određen


– smatramo da je raspodjela pitanja po nastavnim cjelinama dobra; možda bi trebalo

biljnu fiziologiju smanjiti u korist fiziologije čovjeka

(Gornjogradska gimnazija, Zagreb)

– nije jasno koliko će učenici imati vremena za prvi, a koliko za drugi dio ispita ili pišu

li u komadu; prevelik je udio zadataka otvorenoga tipa (možda smanjiti na 40%) zbog

ujednačenosti kriterija pri ispravljanju; zastupljenost tema ne odgovara planu i

programu, npr. postotni udio ekologije je 15% iako bi trebao biti veći; genetiku i

evoluciju u planu i programu treba odvojiti (postotni udio genetike trebao bi biti

barem 10%, a evolucije 5%); s obzirom da živimo u doba molekularne genetike, a

program to područje dobro pokriva, može se smanjiti udio zoologije koje ionako ima

previše (Prva sušačka hrvatska gimnazija, Rijeka)

– učenici na maturi polažu 6 predmeta i stoga se mora voditi računa o opsegu i trajanju

mature. Mislimo da bi trajanje ispita trebalo ograničiti na 90 min (dva školska sata) jer

su nakon toga učenici umorni te im nedostaje koncentracije


– povezati cjeline, povećati zastupljenost genetskoga inženjeringa

(VII. gimnazija, Zagreb)

– standardizirati uvjete rada u školama; pojedini dijelovi gradiva neopravdano su

smanjeni, a drugi povećani – genetika, ekologija, zoologija

(Ljubica Kostanić, III. gimnazija, Zagreb)

4.1. Bodovanje je jasno i razumljivo određeno.





Ukupno 29 100,0

4.2. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja bodova svakomu zadatku (vrsti zadataka).





Ukupno 29 100,0

4.3. Način ocjenjivanja jasno je i razumljivo određen.






Ukupno 29 100,0

4.4. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja ocjene određenomu rezultatu.





Ukupno 29 100,0

4.5. Slažemo se s određenim kriterijem bodovanja učenikovih odgovora.


Nema odgovora 2 6,9

DA 27 93,1

Ukupno 29 100,0

4.6. Slažemo se s određenim kriterijem ocjenjivanja rezultata.



DA 25 86,2

NE 1 3,4

Ukupno 29 100,0

5. Komentar bodovanja i načina ocjenjivanja (primjedbe, prijedlozi)

Slažemo se s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka. Nedoumice koje su se

inače pojavljivale na natjecanjima treba na ovaj način razriješiti.


Mislimo da je bodovanje jasno i razumljivo određeno i da polaznik u potpunosti

razumije kako će se pojedini dijelovi ispita bodovati.

Isto tako, smatramo pohvalnim uvođenje praktičnoga rada na državnoj maturi. Pokusi

koje učenik mora proći kroz školovanje mogu se ispitati i ovakvim načinom

ispitivanja, bez da ih samostalno izvodi pred komisijom, što će mu biti daleko manje

stresno. (Privatna klasična gimnazija, Zagreb)

Način ocjenjivanja nije iskazan u katalogu. (XV. gimnazija, Zagreb)

5.1. Struktura oglednoga primjerka ispita odgovara strukturi ispita naznačenoj u

ispitnome katalogu.




Ukupno 29 100,0

5.2. Zadatci su pisani jasnim i razumljivim jezikom, primjerenim učenikovoj dobi.




Ukupno 29 100,0

5.3. Upute za rješavanje zadataka su jasne (kako, gdje i na koji način učenik

upisuje ili označava točan odgovor).




Ukupno 29 100,0

5.4. U svakome je zadatku jasno što se od učenika očekuje (kriterij iznalaženja

točnoga odgovora).


Nema odgovora 1 3,4



Ukupno 29 100,0

5.5. Razina zahtjevnosti zadataka primjerena je učenikovoj dobi i stupnju

obrazovanja.


Nema odgovora 1 3,4



Ukupno 29 100,0

5.6. Grafičko je oblikovanje testa odgovarajuće.




Ukupno 29 100,0

5.7. Slažemo se s primjenom ispita istovrijednoga ovomu na državnoj maturi.


Nema odgovora 2 6,9

DA 26 89,7

NE 1 3,4

Ukupno 29 100,0

6. Komentar oglednoga primjerka ispita (primjedbe, prijedlozi)

Zadatke sadržane u oglednome primjerku smatramo potpuno prikladnima za ispitivanje

znanja maturanata. (Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)

– 7. zadatak (u grupi s 1 točnim odgovorom) – nema točnoga odgovora! Zar se ispituje

znanje hrvatskih naziva gljiva?

– 30. zadatak (zadatci povezivanja) – što točno znači „otopina veće koncentracije”

(otapala ili otopine tvari)?

– 31. zadatak (zadatci povezivanja) – u kakvome su odnosu ekosustav i biom ako

možemo govoriti o ekosustavu mora i oceana ili ekosustavu kopna?

– odgovori na postavljena pitanja – 7.2. – treba precizirati u čemu tražite udio! (sva

djeca ili kćeri)

– zadatci otvorenoga tipa – 2. zadatak – nejasno je gdje u tablici treba pisati slovo

(Prva sušačka hrvatska gimnazija, Rijeka)

Ogledni primjerak testa pisan je jasnim i razumljivim jezikom, upute za rješavanje su

jasne i ovako sastavljen test može biti jasna uputa učeniku što se od njega očekuje na

državnoj maturi te se na osnovu njega mogu pripremiti za maturu. (Privatna klasična

gimnazija, Zagreb)

Nema zadataka s analitičkim i prosuđivačkim pristupom. (XV. gimnazija, Zagreb)

6.1. Navedena literatura dovoljna je za pripremu učenika za državnu maturu.






Ukupno 29 100,0

6.2. Slažemo se s predloženim popisom literature.



DA 22 75,9

NE 2 6,9

Ukupno 29 100,0

6. 3. Komentar predloženoga popisa literature (primjedbe, prijedlozi)

Dodatni sadržaji izvrsno su napisani i velika su pomoć profesorima u radu, posebno

pripravnicima. (Gornjogradska gimnazija, Zagreb)

Smatramo da bi se učenicima trebalo naglasiti da se za spremanje državne mature mogu

služiti udžbenicima koje su koristili u četverogodišnjem školovanju jer je u uporabi 12

udžbenika!

Neki se udžbenici ne podudaraju terminologijom i zapravo bi idealno bilo doći do

jednoga udžbenika koji bi bio važeći.

Budu li za državnu maturu morali nabaviti sve udžbenike i proći kroz njih, trebat će im

vremena i novaca. (Privatna klasična gimnazija, Zagreb)

Poželjno je što više ovakvih dodataka. Bilo bi dobro da su napisani svi obvezni pokusi

koje učenici trebaju proći kako bi svi ravnopravno pristupili maturi.

( XV. gimnazija, Zagreb)

7.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.


Nema odgovora 2 6,9



Ukupno 29 100,0

7.2. Ponuđeni dodatni sadržaji korisni su predmetnim nastavnicima.


Nema odgovora 2 6,9



Ukupno 29 100,0

7.3. Ponuđeni dodatni sadržaji korisni su učenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.


Nema odgovora 2 6,9



Ukupno 29 100,0

8. Komentar navedenih tekstova (primjedbe, prijedlozi).

Drago nam je da Stručna radna skupina za Biologiju nije rasipavala energiju i vrijeme na

uvodne tekstove, već je bila maksimalno učinkovita sastavljajući primjerke testa i

provodeći valorizaciju napisanoga među učenicima koji su osobno visoko motivirani za

savladavanje bioloških tema. (Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)

8.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.





Ukupno 29 100,0

8.2. Navedena poglavlja pomogla su nam u razumijevanju ostalih dijelova kataloga.





Ukupno 29 100,0

8.3. Navedena poglavlja korisna su predmetnim nastavnicima.





Ukupno 29 100,0

8.4. Navedena poglavlja korisna su učenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.





Ukupno 29 100,0

8.5. Svaki predmetni katalog trebao bi sadržavati takve sadržaje.





Ukupno 29 100,0

9. Komentari

Profesori stručnoga vijeća Biologije XI. gimnazije smatraju da je katalog vrlo detaljno

razrađen, odlično i pregledno napisan. Daje jasne informacije o strukturi ispita, općim

ciljevima po nastavnim cjelinama te udjelu zadataka po cjelinama.

Posebno je dobro što su potrebna znanja podijeljena u 3 razine znanja i to: nužno, važno i

vrijedno znati, sadržaji koji se ne će ispitivati te udio zadatak iz pojedinačne razine

znanja.

Obuhvaćene su sve pojedinosti ispita i učenicima su dane upute o pripremi za ispit:

literatura, popis pokusa, ogledni primjerak testa, popisi oznaka i popis važnih istraživača.

Uglavnom se slažemo da su specifični ciljevi realni i ostvarivi s obzirom na satnicu i

uvjete rada u školama. (XI. gimnazija, Zagreb)

Ispitni katalog iz Biologije u svim dijelovima daje jasnu i preciznu uputu o tome što je

državna matura iz Biologije, kako će se i što ispitivati.

Mislimo da 83 stranice koliko katalog sadrži jasno govore o trudu koji je uložen kako bi

se olakšalo kako učenicima, tako i profesorima.

Budući da je Biologija izborni predmet na maturi i jedan od 6 predmeta koji će se

ispitivati, smatramo da se mora voditi računa o zahtjevima koji moraju biti i vremenski i

sadržajno prilagođeni. Smatramo da bi se čim prije trebao napraviti kurikulum predmeta

koji će proći mišljenje struke – koja su to zaista znanja i vještine koje učenik mora

ponijeti iz gimnazije kao dio opće kulture iz područja prirodoslovlja, a istovremeno i

alati kojima će moći uspješno studirati neki prirodoslovni fakultet. Moramo postaviti

realne ciljeve i selekciju stručnoga znanja u uporabljivo znanje i vještine.

Fakulteti ne mogu očekivati od gimnazija da učenicima dadu osnove struke jer po

bolonjskome procesu je upravo obrnuto, prve tri godine studenti polažu osnove struke, a

gimnazija daje temeljna, a ne stručna znanja.

Prije državne mature trebalo bi bitno revidirati program i hipertrofiju sadržaja staviti u

realne okvire. Napominjemo da se primjedbe ne odnose na katalog, već na važeći

program na temelju kojega je katalog pisan.

Nadamo se da će se do provođenja prve državne mature ključni problemi uzeti u obzir.

Isto tako, smatramo da se u samu državnu maturu nije trebalo ni ulaziti dok se ne naprave

kurikulumi kako pojedinih predmeta, tako i cjelokupnoga hrvatskoga školstva.


Pohvala za iznimno veliki trud. Molimo da uvažite naše prijedloge, što znači povezati

cjeline botanike i fiziologije bilja, smanjiti udio zoologije te povećati udio genetičkoga

inženjeringa. (VII. gimnazija, Zagreb)

AKTIV BIOLOGIJE

Nakon uvida u Ispitni katalog iz Biologije za državnu maturu u školskoj godini

2008./2009. aktiv biologije (Renata Banjan, prof. i Snježana Đumlija, prof. ) upoznali su

se s pojedinostima ispita i daju pozitivno mišljenje na zadatke zatvorenoga i otvorenoga

tipa te na zadatke koji se temelje na pokusima.

Također se slažu i s razinama znanja (nužno, važno i vrijedno znati) i udjelom zadataka

za pojedine razine znanja.

Renata Banjan, prof.

ordinata na grafovima = postotak odgovora apcisa na...

Documents