Organizacija građenja bioplinskog postrojenja speradarskom farmom Faza 1 u Kotoribi

Novak, Leon

Undergraduate thesis / Završni rad

2019

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University North / Sveučilište Sjever

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:931465

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-23

Repository / Repozitorij:

University North Digital Repository

Završni rad br. 381/GR/2019

Organizacija građenja bioplinskog postrojenja s peradarskom farmom- FAZA 1 u Kotoribi

Leon Novak, 1590/336

Varaždin, rujan 2019. godine

Odjel za graditeljstvo

Završni rad br. 381/GR/2019

Organizacija građenja bioplinskog postrojenja s

peradarskom farmom- FAZA 1 u Kotoribi

Student:

Leon Novak, 1590/336

Mentor:

Mirna Amadori, dipl.ing. građ.

Varaždin, rujan 2019.

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je završni rad pod naslovom:

ORGANIZACIJA GRAĐENJA BIOPLINSKOG POSTROJENJA S PERADARSKOM

FARMOM – FAZA 1 U KOTORIBI

Rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraživanjima te objavljenoj i citiranoj literaturi

te je izrađen pod mentorstvom dipl. ing. građ. Mirne Amadori.

Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz

necitiranog rada te da nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem također da

nijedan dio rada nije korišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj,

znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi.

Također, ovim putem se i zahvaljujem svojoj mentorici, dipl. ing. građ. Mirni Amadori na

uloženom trudu i savjetovanju tijekom pisanja ovog završnog rada.

XLeon Novak

SAŽETAK

Ime i prezime: Leon Novak

Naslov rada: Organizacija građenja bioplinskog postrojenja s peradarskom farmom – FAZA

1 u Kotoribi

Tema završnog rada je organizacija građenja bioplinskog postrojenja s peradarskom

farmom – FAZA 1 u Kotoribi. Završni rad izrađen je na temelju glavnoga projekta koji je

dobiven od projektanta Bojana Perhoča, a investitor je Elkos d.o.o. Glavne tematske cjeline

obrađene u radu jesu: tehnički opis, shema gradilišta, tehnologija izvođenja građevinskih

radova, analiza cijena te vremenski plan izvođenja radova. U tehničkom opisu definirane su

općenite informacije o zgradi, lokaciji, obliku i veličini čestice, namjeni i veličini građevine,

komunalnoj infrastrukturi, konstrukciji građevine te su prikazane površine zgrade. Dobivena

shema gradilišta nije bila potpuna pa je prema viđenju situacije na gradilištu nadopunjena. Kod

tehnologije izvođenja radova opisani su zemljani radovi, betonski i armiranobetonski radovi,

zidarski radovi, izolacijski radovi i tesarski radovi. Knjige normi su poslužile za izradu analize

cijena koja je u ovome radu prikazana tablično. Na temelju troškovnika i normi iz analize cijena

izračunat je vremenski tijek gradnje te je prikazan grafički.

Ključne riječi: organizacija građenja, tehnički opis, shema gradilišta, tehnologija izvođenja

građevinskih radova, analiza cijena, vremenski plan izvođenja radova

ABSTRACT

The subject of my thesis is the organization of construction of a biogas plant with a poultry

farm – PHASE 1 in Kotoriba. Thesis was written on the basis of a main project supplied by

engineer Bojan Perhoč while the investor is Elkos d.o.o. Main topics covered in thesis are as

follows: technical description, construction site scheme, construction technology, cost analysis

and construction timetable. In technical description was defined general information about the

building, location, form and size of a parcel, purpose and size of a structure, utility

infrastructure, construction of a structure and areas of a building are also shown. Given scheme

of a construction site was not complete, so it was supplemented according to the situation at the

site. In the construction technology section of thesis, described are eartworks concrete and

reinforced concrete works, masonry works, insulation works and carpentry works. Rule books

helped in making cost analysis which was shown in tables. Based on the cost estimate and

norms from cost analysis, timetable of construction was calculated and shown graphically.

Key words: construction organization, technical description, site construction scheme,

construction technology, price analysis, time schedule of works execution

Popis korištenih kratica:

m3- metar kubni

m2- metar kvadratni

m- metar

cm- centimetar

kg – kilogram

kW- kilovat

k.č.br.- katastarska čestica broj

⁰- stupanj

%-postotak

SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................ 1

2. TEHNIČKI OPIS........................................................................................................... 2

2.1. Opis projekta........................................................................................................... 2

2.2. Lokacija, veličina i oblik građevne čestice............................................................. 3

2.3. Namjena i veličina građevine.................................................................................. 4

2.4. Komunalna infrastruktura..................................................................................... ..7

2.5. Konstrukcija građevine......................................................................................... 11

2.6. Iskaz površina zgrade............................................................................................ 13

3. TEHNOLOGIJA IZVOĐENJA GRAĐEVINSKIH RADOVA.................................. 15

3.1. Zemljani radovi..................................................................................................... 15

3.2. Betonski i armiranobetonski radovi...................................................................... 18

3.3. Zidarski radovi...................................................................................................... 22

3.4. Tesarski radovi..................................................................................................... 23

3.5. Izolaterski radovi.................................................................................................. 25

3.6. Obrtnički radovi.................................................................................................... 27

3.6.1. Limarski radovi........................................................................................... 27

3.6.2. Soboslikarsko ličilački radovi..................................................................... 28

3.6.3. Bravarski radovi......................................................................................... 29

3.6.4. Keramičarski radovi................................................................................... 29

4. SHEMA GRADILIŠTA............................................................................................... 31

4.1. Općenito o shemi gradilišta.................................................................................. 31

5. ANALIZA CIJENA..................................................................................................... 33

5.1. Općenito o analizi cijena...................................................................................... 33

5.2. Tablični prikaz analiza cijena.............................................................................. 36

6. VREMENSKI PLAN IZVOĐENJA RADOVA........................................................... 42

6.1. Gantogram.............................................................................................................42

6.2. Izračun trajanja aktivnosti..................................................................................... 42

7. ZAKLJUČAK.............................................................................................................. 47

8. LITERATURA............................................................................................................. 49

Popis slika................................................................................................................................ 50

Popis tablica...................................................................................................................... ....... 51

Popis priloga........................................................................................................... ................. 52

1

1. UVOD

Graditeljstvo je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike. Građevinska

se tehnika bavi poslovima potrebnim za građenje svih vrsta arhitektonskih zgrada, cesta,

željezničkih pruga, mostova, tunela, vodovoda, kanalizacija, melioracijskih objekata,

uređenjem vodotoka i iskorištavanjem vodnih snaga ( hidrocentrale ) elektrana i ostalih

postrojenja za proizvodnju svih dobara. Graditeljstvo podrazumijeva planiranje, projektiranje,

građenje, uporabu i održavanje te uklanjanje građevine pri čemu se ne smije ugroziti život i

zdravlje ljudi, okoliš, priroda, druge građevine i stvari te stabilnost tla na okolnom zemljištu.

Ono je ujedno i jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti. Naime već u davnim vremenima ljudi

su gradili skloništa da bi se zaštitili od zvijeri i vremenskih neprilika kao i mjesta potrebna za

danjim i noćnim odmorom [1].

Kod izvedbe radova uvijek se javljaju neplanirani, odnosno vantroškovnički radovi i

negativni utjecaji. Da bi takve utjecaje sveli na minimum ili ih spriječili, a da bi izgradnja

objekta tekla jednostavno i brzo te bez dodatnih troškova i dodatnih aktivnosti, radi se

organizacija građenja. Organizacija građenja je skup podataka međusobno povezanih u jednoj

cjelini koju se naziva projekt organizacije građenja. Projekt organizacije građenja omogućuje:

Smanjenje troškova

Smanjenje rizika

Postizanje željene razine kvalitete

Skraćenje roka izgradnje,

Racionalno upravljanje resursima

Izrada projekta organizacije građenja temelji se na ulaznim podacima, a to su nacrti i

potrebni detalji, tehnički podaci o građevini, opis konstrukcije, dokaznica mjera te iskaz

materijala. Organizacija građenja treba odgovoriti na pitanja koja se posebno odnose na sljedeće

nepoznanice:

Utjecaj građenja na okoliš

Izbor metoda građenja

Način utjecaja na okoliš

Određivanje vremena izvršenja građenja [1]

2

2. TEHNIČKI OPIS

2.1. Opis projekta

Predmet završnog rada je izgradnja prve faze bioplinskog postrojenja s peradarskom

farmom na novoformiranoj građevnoj čestici u Kotoribi. Predmetna građevna čestica se prema

kartografskom prikazu Korištenje i namjena površina, izmjena i dopuna u PPUO Općine

Kotoriba (sl. Glasnik Međimurske Županije br. 16/06), nalazi u zoni planiranoj za osnivanje

farmi za intenzivni uzgoj životinja na obradivom tlu. Za predmetnu građevnu ishođena je

lokacijska dozvola klasa: UP/I-350-05/13-01/98 URBROJ: 531-05-13-10, Zagreb, 19.11.2013.

Lokacijskom dozvolom definirana je faznost izgradnje građevine u 10 faza, na zahtjev

investitora predmetnim glavnim projektom za ishođenje potvrde glavnog projekta obuhvaćena

je prva faza izgradnje predmetnog kompleksa građevina bioplinskog postrojenja s peradarskom

farmom. Predmet ovog projekta je i izgradnja susretnog postrojenja EKO KOTOR 1 koja će se

graditi u sjeverozapadnom uglu predmetnog kompleksa na novoformiranoj građevnoj čestici

k.č.br. 5821 k.o. Kotoriba. Na slici 1. [2] prikazan je 3D prikaz predmetne građevine.

Predviđeno je da kota gotovog poda građevina (±0,00) bude za 5,0 cm podignuta u odnosu na

okolni teren, a kod prilaza u građevinu će se nivelacijom okolnog terena postići jednakost visine

poda ulaza i okolnog terena [2].

Slika 1. 3D prikaz bioplinskog postrojenja s peradarskom farmom

3

2.2. Lokacija, veličina i oblik građevne čestice

Bioplinsko postrojenje nalazi se na novoformiranoj građevnoj čestici u Kotoribi. Na slici

2. [3] prikaz je spomenute katastarske čestice. Površina katastarske čestice br. 5834 k.o.

Kotoriba na kojoj je planirana gradnja predmetnog kompleksa građevina iznosi 213.753,00 m2.

Teren građevne čestice je pretežito ravan, a sama čestica je nepravilnog tlocrtnog oblika. Kolni

i pješački pristup na predmetnu građevnu česticu osiguran je sa zapadne te sjeverne strane, a

unutar građevne čestice bit će moguć kružni tok prometa. Građevna čestica će se u prvoj fazi

koja je obuhvaćena ovim projektom sa sjeverne, južne i zapadne strane ograditi prozračnom

žičanom ogradom visine 1,80 m mjereno od visine terena, a s istočne strane čestice izvest će se

ograda visine 1,50 m. Kolna vrata će se izvesti kao konzolna klizna vrata pokretana

elektromotorom ili ručno. Visina kolnih vratiju bit će jednaka visini ograde. Dispozicija buduće

građevine i susjednih građevina te prilaz na parcelu i uređenje prikazani su u grafičkom prilogu

situacija.

Slika 2. Prikaz parcele

4

2.3. Namjena i veličina građevine

Namjena predmetnog kompleksa građevina je energetska građevina – bioplinsko

postrojenje s peradarskom farmom s predviđenih 15 peradarnika za uzgoj brojlera. Predmetnim

glavnim projektom obuhvaćena je prva faza izgradnje čija je namjena bioplinsko postrojenje za

proizvodnju energije. U predmetnoj prvoj fazi predviđa se izgradnja parkirališta sa 10 parkirnih

mjesta, susretnog postrojenja EKO KOTOR 1, trafostanice, kolne vage s kabinom, skladišta

mehanizacije, skladišta krutog gnoja s pakirnicom i sušarom, bušenog bunara, skladišta

sirovine, 2 tehnička kontejnera, vodonepropusne septiče taložnice, separator ulja i masti, dvaju

bioplinskih postrojenja te dvije kogeneracijske jedinice, a uključuje i uređenje pješačkih, kolnih

i zelenih površina na predmetnoj čestici. U ovoj fazi predviđa se i sadnja poteza visoke

vegetacije (drvoreda) uz sjevernu i zapadnu među građevne čestice. Predviđa se drvored od

bjelogoričnog drva – obični grab (lat. Carpinus betulus) koje raste i do 25,0 m visine, ima glatku

sivkastu koru i jajoliko ušiljeno 5-10 cm dugo lišće. Dispozicija građevina i drvoreda na parceli

prikazana je na grafičkom prikazu situacija [2].

2.3.1. Opis sastavnih građevina predmetnog bioplinskog postrojenja

Digestor i postdigestor su građevine predviđene kao zatvoreni cilindričan, monolitni

spremnik koji je plinonepropusan, vodonepropusan i izoliran. AB zidovi građevine su debljine

20,0 cm, visine 6,0 m a temeljenje je na AB temeljnoj ploči koja ujedno ima funkciju poda

građevine. Nad AB konstrukcijom građevine predviđa se pokrov dvostrukom elastičnom

membranom koja ujedno služi i kao plinohrana u kojoj se skuplja nastali bioplin. Membrane se

drže napetima pomoću komprimiranog zraka koji se upuhuje kompresorom. Po katnosti

građevina je definirana kao prizemnica, a visina AB konstrukcije građevine iznosi 6,00 m od

gotovog poda građevine, elastična membrana nad građevinom se dok je puna plina podiže još

za dodatnih 5,70 m tako da ukupna visina građevine iznosi 11,70 m od gotovog poda građevine.

Građevine su okruglog tlocrtnog oblika promjera 20,70 m. Digestor i postdigestor su

pozicionirani tako da razmak između njih iznosi 3,00 m, a u tom se prostoru nalazi servisna

čelična platforma [2].

Hidrolizator je ležeći zagrijani čelični reaktor okruglog presjeka Ǿ 4,00 m na AB

postoljima u kojima se odvija hidroliza. Unutar hidrolizatora nalazi se horizontalna mješalica

sa šupljom osovinom. Ukupna visina čeličnog reaktora s AB postoljima iznosi 5,0, a svojom

tlocrtnom površinom upisan je u pravokutnik dimenzija 4,00 m x 20,20 m [2].

5

Termički destruktor je okrugli čelični vertikalni reaktor s miješalicama u kojem se vrši

dodatna termička razgradnja poli-molekularnih supstrata. Destruktor je okruglog presjeka Ǿ

1,35 m ukupne visine 5,80 cm [2].

Pristupne platforme su čelične platforme za pristup za potrebe servisa, održavanja te

upravljanja samog kompleksa bioplinskog postrojenja. Konstrukcija je od standardnih čeličnih

profila prema statičkom proračunu, a temelje se na betonskim temeljima. Građevine digestora,

postdigestora, hidrolizatora, termičkih destruktora, servisnih platformi su međusobno povezane

i čine jednu tehnološku cjelinu koja se kompletno isporučuje kao tehnološka oprema, a čija je

tlocrtna površina upisana u pravokutnik dimenzija 20,70 m x 70,00 m. Bioplinsko postrojenje

1 je u prostoru pozicionirano tako da je na najbližem djelu od zapadne međe odmaknuto 91,45

m, a od južne međe 42,65 m, a bioplinsko postrojenje 2 je u prostoru pozicionirano tako da je

na najbližem djelu od zapadne međe odmaknuto 65,50 m, a od južne međe 56,30 m [2].

Kogeneracijske jedinice (CHP) su zasebne tipske kontejnerske građevine na armirano

betonskim temeljima u kojima su smješteni tvornički montirani plinski motori s generatorom

koje će s jedne strane proizvoditi struju, a s druge će se dobivati topla voda (od hlađenja

generatora i ispušnih plinova). Visine su 3,15 m, a tlocrtom su upisani u pravokutnik dimenzija

12,20 m x 3,20 m. U prostoru su pozicionirani na međusobnom razmaku od 2,0 m i to tako da

su na najbližem djelu sa zapada od trafostanice odmaknuti 8,30 m, a od sjeverne međe 5,00 m

[2].

Tehnički kontejneri su tipske kontejnerske građevine na armirano betonskim temeljima

koji se postavljaju uz kompleks bioplinskog postrojenja i u njima je smještena upravljačka

jedinica bioplinskog postrojenja. Visine su 2,85 m, a tlocrtom su upisani u pravokutnik

dimenzija 6,10 m x 2,45 m [2].

Skladište mehanizacije-opreme je građevina predviđena za smještaj mehanizacije i

rezervnih dijelova. Podijeljana je na dva dijela. U zapadnom dijelu građevine površine 16,30 m

x 14,70 m smješteni su strojevi potrebni za normalno funkcioniranje farme koji moraju biti u

zatvorenom prostoru te rezervni dijelovi za njih i funkcioniranje kompleksa. U istočnom se

dijelu nalazi prostor – nadstrešnica dimenzija 20,00 m x 14,70 m koji služi za sklanjanje traktora

i prikolica. Konstrukcija građevine predviđena je kao čelična konstrukcija s čeličnim okvirom

na svakih 4,0 m preko kojih su predviđeni čelični sekundarni nosači. Zidovi građevine obloženi

su zidnim aluminijskim panelima debljine 8,0 cm, a nad građevinom je predviđen dvostrešni

kosi krov nagiba 15⁰ s krovnim panelima debljine 10,0 cm kao završnim slojem. Po katnosti

6

građevina je definirana kao prizemnica, a visina vijenca građevine iznosi 3,90 m od kote

gotovog poda građevine. Predviđeno je da kota prizemlja građevina ±0,00 bude u razini kote

uređenog terena oko predmetnih građevina s blagim padom terena od građevine. Građevina je

pravokutnog tlocrtnog oblika i ukupnom površinom (otvoreni + zatvoreni dio) upisana je u

pravokutnik dimenzija 36,30 m x 14,70 m. Građevina je u prostoru pozicionirana tako da je u

najbližem djelu od zapadne međe odmaknuto 56,30 m, a od sjeverne međe 93,70 m [2].

Pakirnica sa sušarom i skladištem krutog gnoja je građevina predviđena za sušenje,

pakiranje i skladištenje krutog gnoja dobivenog kao nusprodukt iz procesa proizvodnje bioplina

u bioplinskom postrojenju. Konstrukcija građevine predviđena je kao čelična konstrukcija s

čeličnim okvirom na svakih 4,0 m preko kojih su predviđeni čelični sekundarni nosači. Zidovi

građevine obloženi su zidnim aluminijskim panelima debljine 8,0 cm, a nad građevinom je

predviđen dvostrešni kosi krov nagiba 15⁰ s krovnim panelima debljine 10,00 cm kao završnim

slojem. Po katnosti građevina je definirana kao prizemnica, a visina vijenca građevine iznosi

4,80 m od kote gotovog poda građevine. Predviđeno je da kota prizemlja građevine ±0,00 bude

u razini kote uređenog terena oko predmetnih građevina s blagim padom terena od građevine.

Uz građevinu pakirnice predviđen je i aneks u kojem su smještene prostorije za zaposlenike kao

što su garderoba sa sanitarijama i čajnom kuhinjom. Građevina je ukupnim tlocrtnim oblikom

upisana u pravokutnik dimenzija 49,45 m x 14,70 m, a u prostoru je pozicionirana tako da je na

najbližem djelu od zapadne međe odmaknuto 43,20 m, a od spremišta sa sjeverne strane

građevine udaljena je 18,00 m [2].

Susretno postrojenje EKO KOTOR 1 je predviđeno kao zidana građevina s ravnim krovom.

Svojim tlocrtom upisana je u pravokutnik 8,80 m x 8,80 m, a visina vijenca građevine (atike)

iznosi 4,00 m od kote gotovog poda građevine. Predviđeno je da kota prizemlja građevine ±0,00

bude u razni kote uređenog terena oko predmetnih građevina s blagim padom terena od

građevine. Građevina susretnog postrojenja je pozicionirana na sjeverozapadnom uglu

postrojenja na zasebnoj građevinskoj čestici [2].

Skladište sirovine je građevina s 3 bunkera za skladištenje sirovine predviđena kao

monolitna AB kontrukcija otvorenog tipa omeđena s 3 strane AB zidovima debljine 25,0 cm

dok su sa sjeverne strane otvorene. Građevina je nenatkrivena, a sirovina u bunkerima je

natkrivena nepropusnom folijom koja je štiti od vremenskog utjecaja. Po katnosti građevina je

definirana kao prizemnica, a visina obodnih zidova građevine iznosi 2,60 m. Građevina je

pravokutnog tlocrtnog oblika i ukupnom površinom upisana je u pravokutnik dimenzija 80,0 m

7

x 43,0 m, a u prostoru je pozicionirana tako da je u najbližem djelu od zapadne međe odmaknuto

20,45 m, a od južne međe 10,65 m [2].

Kolna vaga je građevina za vaganje vozila prilikom ulaska ili izlaska materijala. Ukupnim

tlocrtnim dimenzijama upisana je u pravokutnik dimenzija 3,00 m x 18,00 m, a pozicionirana

je tako da je svojim najbližim djelom od zapadne međe udaljena 16,90 m. Uz kolnu vagu

predviđen je i kontejner u kojem je smještena upravljačka jedinica vage koja je dimenzija 4,0

m x 4,0 m visine 3,00 m. Gotov tipski kontejner se montira na za njega prethodno pripremljenu

AB temeljnu ploču [2].

Trafostanica je predviđena kao zidana građevina s ravnim krovom. Svojim tlocrtom je

upisana u pravokutnik dimenzija 9,0 m x 9,0 m, a visina vijenca građevine (atike) iznosi 4,00

m od kote gotovog poda građevine. Predviđeno je da kota prizemlja građevina ±0,00 bude u

razini kote uređenog terena oko predmetnih građevina s blagim padom terena od građevine. U

prostoru je pozicionirana tako da je sa zapadne strane smještena uz susretno postrojenje, a od

sjeverne međe građevne čestice odmaknuta je 5,00 m [2].

2.4. Komunalna infrastruktura

2.4.1. Priključak na prometnu infrastrukturu

SITUACIJSKO RJEŠENJE

Prilaz parceli je predviđen s projektirane prilazne ceste na zapadnoj strani parcele preko

dva kolna ulaza. Ulazi su širine 6,00 m, a radijusi priključenja 8,00 m. Unutar dvorišta predviđa

se izgradnja internih prometnica koje povezuju građevine bioplinskog postrojenja. Prometnice

širine od 6,00 m izvode se u asfaltu i omeđene su betonskim rubnicima 15/25 koji su uzdignuti

od površine kolnika za 3 do 12 cm ovisno o tome kako se postavljaju (uzdignuto ili upušteno).

Ispred zgrade spremišta mehanizacije se predviđa izgradnja asfaltnog platoa širine 12 m.

Parkiralište za osobna vozila se gradi van ograde neposredno prije kolnog ulaza na cestu 1.

Prilaz do parkirališta je s projektirane prilazne ceste. Kapacitet je 10 parkirnih mjesta dimenzije

2,5 x 5,0 m. Interne prometnice unutar dvorišta su podijeljene na tri ceste [2].

Cesta 1 – proteže se od projektirane prilazne ceste do spoja sa cestom 2, dužina ove ceste

je 131 m, a širina 6,0 m. Na stacionaži 0+31.75 na cestu 1 se priključuje cesta 3. Radijusi

priključenja su 10 m [2].

8

Cesta 2 – proteže se od projektirane prilazne ceste uz skladište sirovine i bioplinsko

postrojenje do trafostanice na sjevernoj strani parcele. Ukupna dužina je cca 435 m od čega se

cca 265 m izvodi u asfaltu, a ostatak u nasipu od kamenog materijala. Širina ove ceste je 6,0 m.

Širina šljunčanog dijela se kreće od 3,75 m do 7 m [2].

Cesta 3 – povezuje cestu 2 i cestu 1. Dužina ove ceste je 91,50 m, a širina 6,0 m. Uz ovu

cestu predviđena je i izgradnja kolne vage [2].

IZVOĐENJE

Prilikom izvođenja potrebno je projektirane površine iskolčiti na terenu. Na svim

površinama predviđenim za izvođene kolničke konstrukcije potrebno je izvršiti potreban iskop

odnosno čiščenje terena od grmlja, drveća i trave. Temeljno tlo urediti i sabiti do zbijenosti Sz

= 100%. Na ovako uređenu površinu nanose se slojevi kolničke kontrukcije. Prije nanošenja

kolničke konstrukcije potrebno je izvesti projektirane slivnike i kanale. Ostale površine koje

nisu predviđene za kolničku konstrukciju potrebno je zasuti humusom u minimalnom sloju 15

cm, fino zaravnati i zasijati travom [2].

POPREČNI PROFILI I OBRADA POVRŠINA

Kolnik projektiranih cesta i parkirališta za osobna vozila se izvodi u asfaltu. Kolnik je

omeđen betonskim rubnicima 15-25 koji su uzdignuti od površine kolnika za 12 cm, dok su na

mjestima određenim projektom polažu na svoju dužu stranu upušteni na 3 cm od površine

uređenog kolnika voznih površina, poprečni nagibi svih asfaltnih od 0% - 25% od građevine

prema rubniku kolnika odnosno prema slivnicima i kanalima za odvodnju oborinskih voda [2].

ODVODNJA

Oborinske vode koje dospiju na prometne površine odvode se u projektirane slivnike. Za

efikasnu odvodnju sve su površine projektirane u poprečnom i uzdužnom nagibu od 0,4 do 2,5

%, sa njih se površinska voda slijeva duž rubnika do rešetke slivnika koji se preko odvodne

cijevi priključuje na kanalizaciju. Na pojedinim mjestima gdje to nalažu posebni uvjeti

postavljaju se kanali s rešetkom. U situaciji površinske odvodnje prikazani su svi elementi

površinske odvodnje s položajem i visinskim kotama. Spajanje slivnika i kanala s rešetkom na

kanalizaciju dato je u projektu vanjske kanalizacije [2].

9

2.4.2. Vodovod i kanalizacija

VODOOPSKRBA

Na predmetnoj parceli nema izgrađene vodovodne mreže, predmetne građevine

opskrbljivat će se vodom iz internog sustava [2].

U prvoj će se fazi za potrebe bioplinskog postrojenja izvesti jedan bušeni bunar (nakon

izrade eksploatacijske bušotine). Za potrebe bioplinskog postrojenja i požarne zaštite 1. faze

koristi se neklorirana voda. Sukladno pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN

47/08) rezultati analize vode iz istražne bušotine pokazali su nezadovoljavajuću kvalitetu vode

za boju, mutnoću, mangan, ukupno suspendirane tvari, kemijske potrošnje kisika i broja

anaerobnih mezofilnih bakterija (37 ℃/ml). Za potrebe bioplinskog postrojenja izradit će se

eksploatacijska bušotina s novom analizom vode tako da će se obavljati obrada vode prema

potrebi ovisno o rezultatima analiza vode za veću dubinu od istražne bušotine [2].

U prostoru pakirnice smjestit će se membranska posuda s opremom za obradu vode, prostor

će se pregraditi iz higijenskih razloga [2].

S obzirom da se planira paralelna gradnja druge faze opskrba projektiranih peradarnika

potrebnim količinama hladne vode za potrebe uzgoja vršit će se iz bušenog bunara preko

objekta vodospreme u kojem je projektirana obrada vode – deferizacija za cijeli kompleks [2].

U drugoj fazi izradit će se objekat vodospreme sa spremnicima vode za potrebe pojenja

pilića i za ljudsku upotrebu te za potrebe protupožarne zaštite kompleksa [2].

Vodosprema će biti djelomično ukopana s tri strane. U prostoru vodospreme biti će

smješten spremnik sanitarne pitke vode tlocrne dimenzije 8,00 x 3,45 m, visine vodnog stupca

3,12 m, spremnik protupožarne vode tlocrtne dimenzije 8,00 x 6,00 m, visine vodnog stupca

3,12 m i strojarnica tlocrtne dimenzije 9,75 m x 3,00 m u koju će se smjestiti sva potrebna

oprema za obradu vode i pumpe za transport vode te hidrostanice za transport sanitarne pitke

vode i protupožarne vode [2].

Voda će se crpiti iz bušenog bunara (eksploatacijske bušotine) koji će se nalaziti izvan

građevine i crpiti do vodospreme gdje će se pripremiti za sanitarne i protupožarne potrebe [2].

ODVODNJA

Tijekom rada bioplinskog postrojenja nastajat će slijedeće vrste otpadnih voda:

- Sanitarne otpadne vode

- Otpadne vode od pranja filtera od obrade vode

- Čiste krovne vode

- Oborinske vode s parkirališnih asfaltnih površina

10

Oborinske vode s prometnih površina i parkirališta odvode se preko slivnika s taložnikom

i preko separatora ulja i masti upuštaju na teren investitora [2].

2.4.3. Elektroinstalacije

Priključak bioplinskog postrojenja s peradarnicima će biti izveden u skladu s prethodnom

elektroenergetskom mrežom suglasnosti HEP ODS-a preko priključno mjernog ormara

smještenog u susretnom postrojenju. Susretno postrojenje se interpolira u srednjenaponsku

mrežu 10-20 kW u vlasništvu HEP-a. Mjerenje potrošene i proizvedene električne energije

bioplinskog postrojenja vrši se dvosmjernim brojilom, dok se potrošena električna energija

ostalih potrošača (skladišta, vaga, kotlovnica, peradarnici i dr.) mjeri jednostavnim brojilom.

Transformatorska stanica trasnformira napon 10-20 kW na 0,4 kW, te se isti razvodi do krajnjih

potrošača. Uz samu trafostanicu bit će smještene dvije kogeneracijske jedinice snage 530 kW.

Za potrebe vlastite potrošnje predviđa se vršna snaga od 315 kW [2].

2.4.4. Termotehničke instalacije

Kao energent za pogon dva kogeneracijska agregata za proizvodnju električne i toplinske

energije koristi se bioplin dobiven anaerobnom digestijom poljoprivrednog otpada i drugih

organskih kosupstrata. Toplinska energija s kogeneracijskih plinskih agregata koristit će se za

potrebe samog procesa dobivanja bioplina, za grijanje radnih i boravišnih prostora u sklopu

sušare te za sušenje krutog digestata u sušari. Proizvedena električna energija predavat će se u

distribucijski sustav HEP-a [2].

Toplinska energija s kogeneracijskih uređaja se putem toplovoda položenih u zemlju vodi

do samih potrošača topline. Za grijanje prostora sušare koriste se stropni kaloriferi, a za grijanje

pomoćnih prostora radijatori u dvocijevnom sistemu grijanja. Ventilacija prostora bez vanjskih

otvora izvedena je putem odsisnih ventilatora spojenih na ventilacijske kanale izvedene na

fasadu građevine, a ventilacija prostora skladišta i pakirnice izvedena je zidnim aksijalnim

ventilatorima [2].

11

2.5. Konstrukcija građevine

Građevine su projektirane suvremenim arhitektonskim izrazom. U projektiranju se

predviđaju provjereni i kvalitetni materijali. Osnovni konstruktivni sistem građevina sastoji se

od različitih konstruktivnih elemenata, od nosivih čeličnih stupova i greda pa do zidanih i AB

zidova. Temeljenje je na temeljnim stopama i trakama. Odabrani konstruktivni sistemi

omogućit će potpunu funkcionalnost građevine, izražajnost oblika i ekonomičnost u izgradnji.

Da bi spriječili izlijevanje tehnoloških voda te isparavanje štetnih plinova u okoliš

građevine u kojima se u tehnološkom procesu obrađuju tekućine i plinovi izvest će se od

vodonepropusnog i plinonepropusnog betona, a kao dodatna zaštita s unutarnje strane te

građevine će kompletno biti izolirane PEHD folijama [2].

ZIDOVI

Svi vanjski zidovi na svim građevinama predviđeni su od fasadnih sustava koji odgovaraju

zahtjevu za toplinsku izolaciju, izolaciju od vlage, zvučnu izolaciju te izolaciju od stvaranja

kondenzata na unutarnjim plohama. Vanjski zidovi izvode se od kombinacija zidova na čeličnoj

konstrukciji i fasadnim panelima debljine 8,0 cm ispunjenih mineralnom vunom ili

poliuretanom, zidanih zidova debljine 30,0 cm te AB zidova debljine 20,0 cm i 25,0 cm. Iznutra

se građevine pregrađuju montažnim gipsanim stijenama različitih debljina te zidanim zidovima

debljine 20,0 cm i 10,0 cm ovisno o funkcionalnim zahtjevima i požarnim propisima. Zidovi u

wc-ima oblažu se zidnim keramičkim pločicama visine stropa [2].

FASADA

Fasade građevina su kombinacije aluminijskih panela debljine 8,0 cm, demit fasade ili

ventilirane fasade s trapeznim limom kao završnim slojem te armiranim betonom kao završnim

slojem ovisno o zahtjevima pojedinih građevina za toplinskom izolacijom te hidroizolacijom

[2].

STROPOVI

Stropna konstrukcija kancelarijskog dijela su spušteni gipsani stropovi. Stropna

konstrukcija ostalih građevina ujedno je i krovna konstrukcija (krovni paneli debljine 10,0 cm

ili AB ploče debljine prema statičkom proračunu) [2].

12

KROVIŠTE

Krovišta građevina su kombinacije dvostrešnih krovišta nagiba 15⁰ prekrivenih krovnim

panelima debljine 10,0 cm, ravnog krova nad trafostanicom dok je kao pokrov digestora i

postdigestora predviđena elastična membrana [2].

PODOVI

Završne obrade podova građevine razlikuju se po namjeni prostorija, karakteristikama za

otpornost i lako održavanje, kao i prema nivou željene obrade (gress, parket, industrijski pod,

beton) [2].

PROZORI, VRATA I STIJENE

Sva vrata u radnim prostorima u pogledu veličine, rasporeda i smjera otvaranja bit će

izvedena u skladu s namjenom i tehnološkom shemom. Sva vanjska vrata i prozori bit će od

aliminijskih ili PVC profila s prekinutim toplinskim mostom ostakljeni IZO staklima. Unutarnje

stavke izvode se od aluminijskih ili PVC profila sa ili bez nadsvjetla. Raspored i izbor vratiju

treba odgovarati zahtjevu da je udaljenost do najbližeg izlaza iz objekta u okolnu otvorenu

površinu 50,0 m u prizemlju objekta [2].

ZAŠTITA OD SUNCA

Zaštita od sunca riješit će se refleksivnim premazima u izo staklu [2].

IZOLACIJE

Svi prostori imaju odgovarajuću hidroizolaciju i toplinsku izolaciju [2].

OSVJETLJENJE I VENTILACIJA

Svi prostori imaju dovoljno osvjetljenje bilo prirodno i umjetno ili samo umjetno.

Osigurana je prirodna ventilacija svih glavnih prostora preko vratiju i prozora. Vrata wc-a

imaju ugrađenu rešetku za dovod zraka [2].

SANITARNI ČVOROVI

U predmetnom kompleksu predviđen je sanitarni čvor za potrebe zaposlenika koji se nalazi

unutar građevine uprave uz pakirnicu u kojem su predviđeni po jedan nužnik i umivaonik [2].

13

2.6. Iskaz površina zgrade

SPREMIŠTE MEHANIZACIJE

Spremište mehanizacije – zatvoreno........................................................................ 234,60 m2

Spremište mehanizacije – nadstrešnica (291,10 x 0,25)............................................. 72,77 m2

UKUPNO................................................................................................................ 307,37 m2

SKLADIŠTE KRUTOG GNOJA, PAKIRNICA I SUŠARA

Skladište krutog gnoja, pakirnica i sušara............................................................... 405,15 m2

Tunel za sušenje...................................................................................................... . 214,40 m2

Prostor hidroforskog postrojenja............................................................................... 19,50 m2

Hodnik......................................................................................................................... 8,10 m2

Čajna kuhinja............................................................................................................... 9,15 m2

Garderoba + wc........................................................................................................... 9,65 m2

UKUPNO................................................................................................................ 665,95 m2

TRAFOSTANICA

Polje transformatora 1........................................................................................... .... 10,90 m2

Polje transformatora 2............................................................................................... 10,90 m2

Polje transformatora 3............................................................................................. .. 10,90 m2

Prostorija srednje naponskog i nisko naponskog razvoda......................................... 32.80 m2

UKUPNO.................................................................................................................. 65,50 m2

KOGENERACIJSKE JEDINICE

Kogeneracijska jedinica 1......................................................................................... 39,05 m2

Kogeneracijska jedinica 2.......................................................................................... 39,05 m2

UKUPNO.................................................................................................................. 78,10 m2

TEHNIČKI KONTEJNERI

Tehnički kontejner 1.................................................................................................. 14,95 m2

Tehnički kontejner 2.................................................................................................. 14,95 m2

UKUPNO................................................................................................................., 29,90 m2

14

UPRAVLJAČKI KONTEJNER KOLNE VAGE

Upravljački kontejner kolne vage.............................................................................. 16,00 m2

UKUPNO.................................................................................................................. 16,00 m2

SKLADIŠTE SIROVINE

Skladište sirovine 1.................................................................................................. 279,13 m2

Skladište sirovine 2................................................................................................. 279,13 m2

Skladište sirovine 3.................................................................................................. 279,13 m2

UKUPNO................................................................................................................ 837,39 m2

BIOPLINSKO POSTROJENJE 1

Digestor................................................................................................................... 314,15 m2

Postdigestor............................................................................................................. 314,15 m2

Platforma................................................................................................................. .. 11,00 m2

Hidrolizator 1............................................................................................................. 64,70 m2

Hidrolizator 2.......................................................................................................... ... 64,70 m2

Punjenje..................................................................................................................... 32,70 m2

UKUPNO................................................................................................................ 801,40 m2

BIOPLINSKO POSTROJENJE 2

Digestor................................................................................................................... 314,15 m2

Postdigestor............................................................................................................. 314,15 m2

Platforma................................................................................................................. .. 11,00 m2

Hidrolizator 1.......................................................................................................... ... 64,70 m2

Hidrolizator 2............................................................................................................. 64,70 m2

Punjenje..................................................................................................................... 32,70 m2

UKUPNO................................................................................................................ 801,40 m2

UKUPNA NETTO POVRŠINA GRAĐEVINA.................................................... 3.603,01 m2

15

3. TEHNOLOGIJA IZVOĐENJA GRAĐEVINSKIH RADOVA

3.1. Zemljani radovi

Prilikom iskopa zemlje za temelje potrebno je konzultirati projektanta konstrukcija i

geomehaničara koji mora dati stručno mišljenje te isto upisati u građevinski dnevnik. Izvedba

prometnica, pješačkih i zelenih površina sa svim potrebnim slojevima obuhvaćena je u

troškovniku vanjskog uređenja [2].

Nasip i zatrpavanje zemljom treba izvesti u slojevima uz nabijanje na potrebnu zbijenost.

Sva zatrpavanja i nasipavanja izvesti materijalom bez otpadaka i organskih tvari. Svi zemljani

radovi moraju se izvoditi u skladu s tehničkim uvjetima za zemljane radove. Obračun količina

nasipavanja vrši se u svemu prema građevinskim normama. Nasip se mjeri materijalom u

izvedenom stanju na mjestu izvedbe. Zemljani radovi raspoređeni su u grupe tj. podgrupe:

raščišćavanje terena, iskopi, razastiranje, planiranje, nabijanje i transport iskopanog materijala.

Kad se dobije teren za izvođenje građevine, prije početka zemljanih radova treba ga očistiti od

postojećeg raslinja (šiblja, stabala i sl.), te privremenih ili do tada stalnih građevina [2].

Svi iskopi u terenu vrše se strojno ili u izuzetnim slučajevima ručno što ovisi o mjestu i

uvjetima rada. Sav suvišni materijal odvozi se s terena. Kategorije terena određuju se

prethodnim sondiranjem. Ukoliko ne postoje podaci o terenu to će se do konačnog ustanovljenja

u račun uzimati postotak za pojedinu kategoriju ili će se na temelju pretpostavki odrediti

kategorije iskopanog terena. Iskopi za građevine dijele se ovisno o vrsti tla i upotrebi

mehanizacije s kojom je moguće obavljati iskope i količini eksploziva za miniranje. Svi

zemljani radovi moraju se obvezno snimiti i upisati u građevinsku knjigu. Nasipanje,

razastiranje, planiranje i nabijanje vrši se strojno ili ručno. Iskopani zemljani materijal nakon

izrade temelja i temeljnih zidova treba upotrijebiti za nasipanje: oko zidova, između zidova

unutar građevine, rovove temeljne kanalizacije, vodoinstalacije, elektroinstalacije itd [2].

Preostali iskopani zemljani ili kameni materijal nakon izvršenog nasipa treba odvesti na

gradsku deponiju prema odluci gradske uprave. Ako za nasipanje nije dovoljna količina zemlje

iz iskopa, razliku treba iskopati na obližnjem terenu i odvesti je za zasip što treba posebno

naplatiti [2].

Način obračunavanja otkopa ili iskopa je po metru kubnom na osnovu profila snimljenih

prije i poslije iskopa [2].

Kod iskopa rovova za temeljne trake i temelje samce, odnosno temeljnu ploču skloništa u

laprovitom terenu potrebno je odmah nakon što se temeljnu ploču očisti od razdrobljenog

materijala, izvršiti zaštitu iste podložnim betonom (MB 15) debljine 10 cm, kako bi se spriječila

degradacija laporovitog temeljnog tla pod utjecajem atmosferilija. [2].

16

Zbog moguće pojave većih kaverni u grebenima vapnenačkih pješčenjaka i vapnenačkog

lapora, potrebno je nakon završetka iskopa izvesti provjeru kompresorskim bušenjem štapom

promjera 32 mm do dubine 200 cm od kote dna temelja na poziciji koncentriranih opterećenja.

Prilikom širokog iskopa za temelje potrebno je obratiti pozornost na stabilnost iskopa (pokosa)

mogućih odrona tla – stijenske mase i ugrožavanja postojećih građevina i prometnica. Prilikom

planiranja organiziranja izvođenja zemljanih radova voditi računa o mogućnosti pristupa,

odnosno proučiti tehničku dokumentaciju koja tretira ovu materiju [2]. Na slici 3. prikazan je

strojni iskop jame, a na slikama 4. i 5. strojni iskop jame za temeljne stope.

Slika 3. Strojni iskop jame

17

Slika 4. Strojni iskop jame za temeljne stope

Slika 5. Strojni iskop jame za temeljne stope

18

3.2. Betonski i armiranobetonski radovi

Za ovu zgradu proizvođač betona dužan je izraditi projekt koji mora zadovoljavati zahtjeve

projekta konstrukcije i osigurati pravilnu primjenu tehnoloških postupaka kod betoniranja.

Projekt betona mora biti usaglašen s projektom konstrukcije i drugim važećim propisima i prije

primjene s njime se moraju usuglasiti projektant konstrukcije i investitor [2].

U jediničnu cijenu ugrađenog betona mora biti obuhvaćen sav materijal, pomoćni materijal,

rad i pomoćni rad, alat, transport, potrebne radne skele i platforme te sve mjere zaštite na radu

i svi troškovi zakonom propisanih radnji. U stavkama armiranobetonskih radova zbog

specifičnosti i složenosti konstrukcija dani su iskazi količina i za oplate. Troškovnikom je

predviđeno betoniranje u glatkoj oplati premazanoj zaštitnim sredstvom – beton ostaje vidljiv.

Unutarnje stranice oplate moraju biti čiste, ravne i prema potrebi premazane zaštitnim

sredstvom. Premaz oplate ne smije biti štetan za beton i ne smije djelovati na promjenu boje

površine betona. Površinska obrada betona izvedenog u klasičnoj oplati definiranoj

troškovnikom predviđena je drugim materijalima [2].

Sve armiranobetonske i betonske konstrukcije moraju se izvoditi prema statičkom računu

i nacrtima. Prilikom betoniranja treba u konstrukcijama izvesti sve kanale i proboje, vođenje

raznih instalacija, prema građevinskim nacrtima i nacrtima instalatera kao i na zahtjev

nadzornog organa, kako ne bi dolazilo do bilo kakvih naknadnih izmjena. Bez obzira na opise

troškovnika sve estrih betone i podove tanje od 5 cm treba predvidjeti i ponuditi s mrežastom

armaturom te izradu potrebnih dilatacija. Drobljenac za sve betone treba biti drobljen primarnim

i sekundarnim drobilicama, ne smije imati napukline niti rubove koji se odvajaju i po obliku

mora biti kockast. Duguljasti i igličasti oblik ne može se upotrijebiti ni za kakve vrste betona.

Ako u drobljencu prema spomenutim propisima postoje veće količine kamene prašine, treba

provesti otprašivanje ili pranje agregata vodom. Agregat za beton do uključivo C 20/28 treba

granulirati minimalno u 3 frakcije, a veće klase betona u 4 frakcije. Oznaka C 20/28 predstavlja

klasu betona. Obzirom na težinu ugrađivanja betona komponiranih isključivo od drobljenog

agregata, preporuča se za gusto armirane elemente prvu frakciju 0-4 mm djelomično zamijeniti

mliječnim pijeskom kvalitete kao i ostale frakcije agregata. Agregat za zidove treba biti tretiran

kao i agregat za ostale betone. Zabranjuje se upotreba morskog pijeska za sve betone. Voda

koja se može upotrijebiti za spravljanje betona mora posjedovati dokaze da je podobna za

spravljanje betona, osim vode za piće koja se može upotrijebiti bez dokaza o njenoj podobnosti

[2].

19

Tip, kvaliteta i količina cementa za pojedine marke betona treba biti određena prethodnim

analizama cementa i probnim betonskim tijelima. Za ova ispitivanja izvoditelj je dužan

angažirati jednu za to ovlaštenu ustanovu. Dovoljno vremena prije početka betoniranja

izvoditelj radova dužan je nadzornom inženjeru staviti na raspolaganje recepture za sve betone,

kao i ateste za pojedine njegove komponente, zatim rezultate ispitivanja prethodnih proba

gotovog betona na pritisak (kocke 20x20x20 cm i 10x10x10 cm), a po potrebi i pojedinih betona

na vlak ili vodonepropusnost. Maksimalna veličina zrna agregata za sve armirane betone treba

biti 32 mm. Prije početka betoniranja izvoditelj je dužan osigurati dovoljne količine

komponenata betona da bi na taj način eliminirao mogućnost prekida betoniranja zbog

pomanjkanja materijala. Doziranje svih komponenata betona treba biti isključivo težinsko i

mehaničko. Volumno doziranje komponenata betona ne može se dopustiti ni u kojem slučaju

ni za jednu marku. Prilikom transportiranja gotovog betona sa centralne betonare izvan

gradilišta, dozvoljava se transport isključivo kamionima agitatorima [2].

Glatku i čeličnu oplatu treba premazati odgovarajućim premazima. Ugrađivanje betona

treba biti isključivo vibro uređajima. Betonske konstrukcije betonirane na mjestu treba

ugrađivati pervibratorskim iglama odgovarajućeg promjera i dovoljnim brojem oplatnih

vibratora. Visina frekvencije upotrebljenih uređaja i vrijeme vibriranja treba biti usklađeno sa

karakteristikama ugradljivosti pojedinog betona. Betoniranje podloge poda izvesi s dovoljno

energičnim plutajućim vibratorima. Njegovanje betona i skidanje oplate i skele treba biti u

skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za beton i armirani beton [2].

Nakon montiranja armature, a prije početka betoniranja, izvoditelj je dužan posebno

obavijestiti nadzornog inženjera koji je dužan ustanoviti podudarnost montirane armature s

armaturnim planovima i odobriti betoniranje. Spojevi raznih šipki armature trebaju biti čvrsto

povezani paljenom žicom, a razmak između pojedinih šipaka armature te armature i oplate treba

se osigurati dovoljnim brojem betonskih ili plastičnih podmetača. Beton podmetača treba biti

iste kvalitete kao i ugrađeni beton [2].

Jedinična cijena treba sadržavati:

Izradu, dopremu i ugradbu betona

Zaštitu ugrađenog betona i betonske konstrukcije

Za montažne elemente dovoz i ugradbu (monolitizaciju) montažnih elemenata

Postava i skidanje radne skele

Sve posredne i neposredne troškove za rad,materijal, alat i građevinske strojeve

20

Skupljanje otpadaka i čišćenje radnih prostora

Izbijanje pvc cijevi te zatvaranje rupa od pašaica (spona)

Betoniranje temelja u vodi [2]

Svi armiranobetonski elementi izvode se u glatkoj oplati kojoj treba posvetiti posebnu

pažnju, te se sva naknadna štemanja, brušenja i popravci neće posebno obračunavati. Stupovi i

zidovi ne presijecaju se hidroizolacijom, nego se izvodi sloj vodonepropusnog betona u visini

od 80 cm iznad kote hidroizolacije. Izvođač radova je dužan prije početka izvođenja osigurati

Projekt betona u skladu sa važećim čl. 232 Pravilnika o tehničkim normativima za beton i

armirani beton i isti dati na ovjeru investitoru, te po istome vršiti potrebne kontrole. Ukoliko se

ne izradi i ukoliko se investitor ne suglasi s ovim projektom nadzor će zabraniti početak

izvođenja betonskih radova [2]. Na slici 6. prikazano je betoniranje temeljne stope, dok slika 7.

prikazuje betoniranje AB podne ploče postdigestora.

Slika 6. Betoniranje temeljne stope

21

Slika 7. Betoniranje AB podne ploče postdigestora

22

3.3. Zidarski radovi

Opeka za zidanje mora biti prvoklasna. Za nosive zidove ne smiju se upotrebljavati

elementi od pečene gline marke niže od M-10. Ako nemaju potrebnu vlažnost, zidani elementi

se prije ugradbe moraju vlažiti vodom. Debljina horizontalnih reški ne smije biti veća od 15

mm, a vertikalne ne smiju biti manje od 10, a ni veće od 15 mm. Treba ostaviti sve predviđene

otvore, šliceve, kanale za ugradnju bravarije i montažu instalacija jer se ovaj posao neće

posebno obračunavati, već je sadržan u jediničnoj cijeni stavki [2].

Jedinična cijena sadrži sav potreban materijal, rad i potrebne skele radne platforme,

pogonsku energiju, sve horizontalne i vertikalne transporte, sva sredstva zaštite pri radu radnika

na gradilištu i druge režijske troškove. U jediničnoj cijeni žbukanja potrebno je obuhvatiti sav

potreban rad i materijal. Žbuka se obračunava po m² stvarno izvedene površine s odbitkom

svih otvora gdje nema špaleta. Ako ima špaleta, obračun se vrši prema važećim građevinskim

normama. Žbukanje zidova i stropova može se izvoditi tek pošto se utvrdi da su zidovi i stropovi

izvedeni u skladu s tehničkim mjerama i propisima koji su propisani. Građevinski metalni

dijelovi ugrađuju se cementnim mortom. Prije ponude izvođač radova mora zatražiti sva

potrebna razjašnjenja od projektanta ako neke stavke u troškovniku nisu dovoljno opisane jer

se kasnije prigovori neće uzeti u obzir [2]. Na slici 8. vidljivo je zidanje energetske građevine,

odnosno trafostanice.

Slika 8. zidanje energetske građevine- trafostanice

23

3.4. Tesarski radovi

Oplata i skele trebale bi biti stručno izvedene. S obzirom na upotrebu vibracijskog uređaja

za ugrađivanje moraju biti dovoljno čvrste i stabilne da omoguće ugrađivanje bez promjene

oblika i propuštanja cementnog mlijeka na nastavcima. Naknadni radovi na obradi površine

zidova (brušenje, krpanje i sl.) koji su izazvani nepravilnošću oplate izvest će se na račun

izvoditelja radova. Za izvođenje tipskih etaža preporuča se upotreba tunelske oplate. Nekoliko

sati prije početka betoniranja oplata mora biti obilno polijevana. Glatku i čeličnu oplatu treba

premazati odgovarajućim premazima. Na slikama 9., 10. i 11. [2] prikazane su izvedene oplate

vertikalnih zidova digestora i postdigestora te oplate za temeljne stope. Ugrađivanje betona

treba se izvršavati isključivo vibracijskim uređajima. Betonske konstrukcije betonirane na

mjestu treba ugrađivati pervibracijskim iglama odgovarajućeg promjera i dovoljnim brojem

oplatnih vibratora. Visina frekvencije upotrjebljenih uređaja i vrijeme vibriranja treba biti

usklađeno sa karakteristikama ugradljivosti pojedinog betona. Betoniranje podloge poda treba

izvesti s dovoljno energičnim plutajućim vibratorima. Način i potrebno vrijeme njegovanja, kao

i vrijeme skidanja oplate i skele, treba odrediti suglasno s nadzornim inženjerom, a u ovisnosti

o konstrukciji, atmosferskim prilikama i vrsti betona [2].

Slika 9. Oplata za temeljne stope

24

Slika 10. Postavljanje oplate za vertikalne armaturne zidove

Slika 11. oplata armaturnih zidova

25

3.5. Izolaterski radovi

Prije početka izvođenja izolaterskih radova potrebno je izvršiti kontrolu ispravnosti i

kvalitete podloge. Podloga za hidroizolaciju mora biti suha, čvrsta, ravna i bez šupljina (glatka)

te očišćena od prašine i raznih nečistoća. U toku izvođenja hidroizolacija ili poslije njihovog

završetka, dok su još hidroizolacije nezaštićene, ne smije se preko njih hodati, vršiti prijevoz

materijala ili bilo kakvo skladištenje. Radove na izolacijama potrebno je izvesti prema projektu

i troškovniku. Hidroizolacije se mjere i obračunavaju po stvarno izvedenim površinama.

Obračun hidroizolacije vrši se bez dodatka na razvijene površine. Kod izrade cijene u obzir

treba uzeti vertikalni i horizontalni transport unutar postojeće građevine. Ovi uvjeti odnose se

na izolacijske radove podova, zidova, stropova i ravnih krovova. Svi materijali koji se ugrađuju

u izolacijske slojeve moraju po svom sastavu, fizičko-mehaničkim svojstvima odgovarati

odgovarajućim hrvatskim normama za takvu vrstu izolacijskih radova i za njih moraju postojati

atesti [2].

Materijali za sloj izjednačavanja pritiska

Valoviti, impregnirani čvrsti karton

Razne čvrste izolacijske trake

Građevinski elementi sa formiranim čvorovima sa donje strane preko kojih se oslanjaju

na podlogu

Materijali za parnu branu

Bitumenska traka sa uloškom od aluminijske folije

Jednostrano bitumenom obložene aluminijske folije

Nebitumenizirane aluminijske folije

Za osnovne premaze kao dio parne brane i sredstava za ljepljenje primjenjuju se

materijali i to za hladni postupak na bazi rastvarača ili emulzija [2]

Materijali za toplinsku izolaciju

Svi materijali za toplinsku izolaciju pored osnovnih svojstava (pružaju veliki otpor prolazu

topline i imaju malu vrijednost koeficijenata toplinske provodljivosti) moraju zadovoljavati i

sljedeća svojstva:

Odgovarajuću čvrstoću

Postojanost na višim temperaturama i temperaturnim promjenama

Suhoća

Vodoodbojnost ili malo upijanje vode

26

Postojanost na atmosferilije

Mala težina

Laka obradljivost

Lako i jednostavno ugrađivanje [2]

Materijali za hidroizolaciju

Varene polimer-bitumenska traka s uloškom od staklene tkanine [2]

Slika 9. Prikazuje postavljanje toplinske izolacije, dok je na slici 10. vidljivo postavljanje

vertikalne hidroizolacije na digestor.

Slika 12. Postavljanje toplinske izolacije

27

Slika 13. Postavljanje vertikalne hidroizolacije na digestor

3.6. Obrtnički radovi

3.6.1. Limarski radovi

Limarske radove izvesti prema opisu iz troškovnika, uz eventualne korekcije projektom

predviđenih razvojnih širina i opisa po izmjeri na licu mjesta. Radove izvoditi po pravilima

struke. Ugrađeni materijali moraju biti kvalitetni i odgovarati Hrvatskim normama. Svi ostali

materijali koji nisu obuhvaćeni standardima moraju imati ateste od za to ovlaštenih institucija.

Lim koji naliježe na betonsku podlogu ili na podlogu od opeke mora biti podložen s krovnom

ljepenkom. Kod spajanja raznih vrsta materijala treba na pogodan način izvesti izolaciju

(premaz, izol. traka i slično) da ne dođe do galvanskog elektriciteta [2]. Na slici 11. vidi se

način na koji se postavlja lim na digestore i postdigestore.

Izvođač je dužan prije izrade limarije uzeti sve izmjere u naravi, a također je dužan prije

početka montaže ispitati sve dijelove gdje se imaju izvesti limarski radovi, te na eventualnu

neispravnost istih upozoriti nadzorni organ, jer će se u protivnom naknadni popravci izvršiti na

račun izvođača limarskih radova [2].

Jedinična cijena treba sadržavati:

Sav materijal uključivo pomoćni te pričvrsni materijal

Sav rad uključivo i uzimanje mjere na gradnji za izvedbu i obračun

Sav rad na gradnji i u radionici [2]

28

Slika 14. Stavljanje lima na digestor i postdigestor

3.6.2. Soboslikarsko ličilački radovi

Izvođač je dužan da preuzete radove izvede po opisu troškovnika u prvorazrednoj izvedbi

i materijalu, postojećim propisima i tehničkim uvjetima za izvođenje soboslikarskih radova

HRN U.F2.013 te bojama po izboru projektanta. Materijali koji se upotrebljavaju za izvođenje

soboslikarskih radova moraju odgovarati zahtjevima hrvatskih normi kojima se utvrđuje njihov

kvalitet, a ako nema normi onda pribaviti uvjerenje o kvaliteti. Premazi moraju čvrsto prianjati

da odaju ujednačenu površinu bez tragova četke ili valjka. Boja mora biti ujednačenog

intenziteta. Pokrovni premazi moraju potpuno prekrivati podlogu. Sve podloge moraju biti

očišćene od prašine i drugih prljavština (ulje,smola,masti,mort i sl.). Bojiti je dozvoljeno samo

suho pripremljenu podlogu bez nedostataka. Vanjski premazi (fasade) moraju se izvoditi u

skladu s tehničkim uvjetima za izvođenje fasaderskih radova HRN U.F2.020. sve površine

izrađene od umjetnog kamena, plastičnih i mineralnih žbuka i fasadnih boja i drugih fasadnih

premaza, moraju biti ujednačenog tona i strukture, bez pojave mrlja, vidljivih nastavaka i

pukotina [2].

29

3.6.3. Bravarski radovi

kod spajanja različitih materijala mora se osigurati da ne dođe do korozije. Vezovi i

učvršćenja moraju biti takvi da uslijed temperaraturnih promjena ne dođe do teškoća u funkciji

pojedinih elemenata. Brtvljenje mora biti nepropusno za vodu, a propuštanje zraka minimalno

[2].

Neravnine nakon zavarivanja potrebno je fino obraditi. Na montiranim dijelovima-

elementima ne smiju se vidjeti nikakvi tragovi oštećenja, a isti moraju precizno nalijegati. Sve

sheme se izvode iz plastificiranih profila sa prekinutim toplinskim mostom. Okov, boja i

materijal mora biti prema opisu uz shemu i detalje proizvođača uz suglasnot investitora i

projektanta. U jediničnoj mjeri sadržano je: sav potreban materijal za izradu i bravarski dio

montaže s pripasivanjem, vanjski i unutarnji transport, pomoćne skele i radne platforme, kao i

zaštitni premaz protiv korozije. Za prozore i vrata u cijenu obavezno uključiti sav potreban

okov, bez obzira da li je isti naveden i specificiran u opisu stavke. Isto važi i za slijepe

dovratnike i doprozornike, odnosno sidra za ugradbu ili komade za usidrenje, koje treba na

vrijeme dostaviti radi ugradbe u građevinske konstrukcije [2].

Čelične kostrukcije izvoditi prema detaljima i radioničkim nacrtima. Jedinična cijena

sadrži osim navedenog i sav ostali potrebni materijal, pribor za pričvrščenje, sav rad, sav

potreban transport do gradilišta i na gradilištu, sve potrebne skele i radne platforme, svu

potrebnu energiju, kao i sve potrebne HTZ mjere radnika [2].

3.6.4. Keramičarski radovi

Izvođač je dužan prije početka radova ispitati podlogu, te eventualne neispravnosti javiti

nadzornom organu. Površine koje se oblažu moraju biti čiste, bez prašine i drugih prljavština,

ravne i suhe, te bez neravnina. Ljepljenje pločica izvodi se cem. Mortom ili ljepilom. Za

ljepljenje keramičkih pločica moraju se upotrijebiti samo ona ljepila koja su od strane

proizvođača deklarirana za određenu vrstu radova i atestirana u ovlaštenom institutu [2].

Proizvođač mora dati detaljna uputstva za ugradnju i potrebne predradnje za ljepljenje,

ljepilo ne smije izazvati nikakve štetne posljedice uslijed kemijskih utjecaja izazvanih pri

dodiru podloge i obloge s ljepilom [2].

Čvrstoća na posmik na zidovima mora biti min 3 kg/cm2. Čvrstoća na pritisak na podovima

ne smije biti manja od čvrstoće podloge. Ako atestom troškovnika nije drugačije traženo, reške

između pločica na zidovima i podovima su širine 2 mm. Reške se zatvaraju pogodnim zaptivnim

materijalom (bijeli cement, kit raznih boja..). nakon dovršenja radova zidove i podove posve

30

očistiti i otrti jelovom pilovinom [2].

U vezi ponude izvođač je dužan od svake vrste ponuđenih pločica predložiti 3 uzorka.

Jedinična cijena treba sadržavati sav potrebni osnovni i pomoćni materijal i pribor s masom za

fugiranje, sav rad, sve transporte do gradilišta i na gradilištu, sredstva zaštite na radu i sve

zakonom propisane troškove. U izvedbi je uključeno ispitivanje i čišćenje podloge, te

izravnavanje manih neravnina, precizno izvođenje priključaka opločenja na ostale građevne

dijelove, zaštita izrađenih površina i odstranjenje i odvoz svih otpadaka po dovršenju radova,

kao i dobava uzoraka u svrhu odabiranja [2].

31

4. SHEMA GRADILIŠTA

4.1. Općenito o shemi gradilišta

Shema gradilišta je tlocrtni prikaz rasporeda privremenih objekata. Uređenje gradilišta je

složen proces kojim je potrebno isplanirati proizvodnju kako bi se radovi odvijali u planiranim

rokovima na što ekonomičniji način. Elementi uređenja gradilišta uglavnom su privremenog

karaktera iako se mogu koristiti i već postojeći elementi ili elementi koji će biti dio buduće

građevine. Shema uređenja gradilišta je potrebna za organizaciju radnih procesa na gradilištu,

a rješava se u okviru projekta organizacije gradilišta u sklopu pripremno završnih radova.

Shema gradilišta se radi u mjerilima od 1:200 do 1:1000, sve ovisi o veličini predmetne

građevine [4]. Na slici 12. [4] prikazani su podaci koji se nalaze na tabli gradilišta.

Na ulazu u gradilište postavlja se tabla gradilišta koja sadrži sljedeće podatke:

naziv građevine

naziv izvoditelja

naziv investitora

naziv nadzornog inženjera

naziv projektanta

3D prikaz objekta

datum prijave gradilišta

građevinsku dozvolu

Slika 15. Podaci s table gradilišta

32

Na shemi gradilišta prikazano je:

ulaz na gradilište

izlaz s gradilišta

deponije zemljanog materijala

toranjska dizalica

kontejneri za boravak radnika

kontejneri za upravu gradilišta

barake za alat

sanitarni objekt

priključak na mrežu električne energije

priključak na vodoopskrbu i kanalizacijsku mrežu

gradilišna tabla

ograda

gradska prometnica

skladište vapna i cementa

skladište drvenog materijala

armirački pogon

skladište armature

Shemu gradilišta za ovaj projekat dobio sam od tvrtke IZGRADNJA d.o.o. te je nisam radio

samostalno jer je prema mojem viđenju stvarne situacije na gradilištu bila potpuna.

U prilozima završnog rada priložena je shema gradilišta (prilog 1).

33

5. ANALIZA CIJENA

5.1. Općenito o analizi cijena

Postupak izrade kalkulacije i formiranja cijena naziva se analiza cijena. Za svaki novi

objekt potrebno je formirati jedinične prodajne cijene. Jedinične prodajne cijene predstavljaju

cijenu za pojedine vrste radova po jedinici mjere. Njima su obuhvaćeni svi troškovi koji nastaju

prilikom izvođenja određenog rada:

nabava i doprema materijala na gradilište; uskladištenje materijala

doprema do mjesta ugrađivanja

rad potreban za ugrađivanje

troškovi pripreme materijala i dr.

Građevinska tvrtka radi kalkulaciju za pojedine vrste građevinskih radova sa svim

troškovima jedinične prodajne cijene. Troškovi koji se uzimaju u kalkulaciju prodajne cijene

poredani su po principu njihovog mjesta nastajanja.

Prema tome, jedinična cijena se sastoji od sljedećih elemenata:

A-troškovi materijala za izradu

B-plaće izrade

C-režijski i drugi opći troškovi

A + B + C = prodajna cijena

Troškovi pod A i B mogu se direktno kalkulirati za jedinicu mjere svake pojedine vrste

radova pa se zovu direktni troškovi. Troškovi pod C se ne mogu direktno kalkulirati, nego se

proporcionalno raspoređuju na pojedine vrste radova prema troškovima bruto plaća

neposrednih proizvođača. Isto tako se i troškovi mehanizacije raspoređuju proporcionalno na

sve direktne troškove. Sam postupak izrade kalkulacije i formiranja cijena naziva se analiza

cijena. U analizi cijena moraju biti vidljivo iskazani troškovi materijala za izradu, bruto plaće i

opći troškovi. Prodajna cijena formira se na taj način da se materijalu pribroje bruto plaće

pomnožene faktorom tvrtke [4].

34

Prodajna cijena = A + B x F (5.1.)

Faktor tvrtke predstavlja iznos između općih troškova (C) i bruto plaća neposrednih

proizvođača (B).

F = C/B (5.2.)

U analizama koeficijent indirektnih troškova iznosi K=4 te akumulacija iznosi A=5-10%.

Podloga za izradu analiza cijena je:

dokaznica mjera

shema gradilišta

jedinične cijene materijala

satnice radnika

jedinične cijene mehanizacije

faktor poduzeća

građevinske norme [4]

U nastavku slijedi izračun jediničnih cijena koje sam izradio za potrebe svojeg završnog rada.

Normativi korišteni u ovom završnom radu su preuzeti iz knjiga normi pod nazivom Normativi

i standardi rada u građevinarstvu (Beograd – 1987.) i Normativi i standardi rada

u građevinarstvu ( Beograd – 2008. ). Cijene materijala preuzeo sam sa internet stranica

poznatih proizvođača. Količine radova i troškovnik dobio sam od izvođača radova bioplinskog

postrojenja, građevinske tvrtke Izgradnja d.o.o.

35

U tablici 1 prikazan je primjer analize cijena za stavku iz zemljanih radova, a ostale

analize biti će tablično prikazane u nastavku.

Tablica 1. Primjer analize cijena za stavku iz zemljanih radova

1.1 Strojno skidanje površinskog sloja humusa buldožerom TG-90 u sloju debljine

30 cm s transportom materijala na gradilišnu deponiju

POZICIJA

NORME

OPIS RADA JEDINICA

MJERE

KOLIČINA CIJENA

ZA JED.

MJERE

CIJENA

RAD MATERIJAL

200-501

025056

RAD:

Iskop humusa

buldožerom TG-

50 sa odvozom

zemlje 40-60

metara.

sati 0,047 130 6,11

MATERIJALI:

- nafta

- benzin

- motorno ulje

- ulje diferencijala

- ulje za mjenjač

- tovatna mast

- krpe

kg

kg

kg

kg

kg

kg

kg

0,3810

0,0016

0,0010

0,0008

0,0003

0,0005

0,0001

9,80

10,20

51,65

30,00

43,24

37,80

13,10

3,7338

0,0016

0,051

0,024

0,0129

0,0189

0,0013

6,11 3,84

F=4,0 24,44

28,28

A=5% 1,414

JEDINICA MJERE :m3 UKUPNO 29,69 kn/m3

1Norme preuzete iz sljedeće literature: Milošević M.; Todorović, D.; Subotić, N.;

Normativi i standardi rada u građevinarstvu, Visokogradnja 1, 2 i 2 Beograd, 1981. iBučar,

G., Priručnik za građevinsko poduzetništvo, Normativi građevinskih radova, Rijeka, 1999.

36

5.2. Tablični prikaz analize cijena

BIOPLINSKO POSTROJENJE

Tablica 2. Tablični prikaz analize cijena za zemljane radove

Stavka Poz.

norme

Opis stavke Jed.

mjere

Količina Jed.

cijena

Ukupno

(kn)

Vrem.

norma

(h)

1.1

200-501

025056

Strojno skidanje površinskog

sloja humusa do nosivog sloja tla

buldožerom TG-90 u sloju

debljine 30 cm s transportom

materijala na gradilišnu deponiju

m3

843,00

29,69

25.028,67

0,047

1.2

200-504 025305

Strojni široki iskop materijala 3.

kategorije do dubine predviđene

donje kote šljunka sa

transportom materijala na

gradilišni deponij

m3

1.123,75

31,33

35.207,09

0,05

1.3

200-505 025403

Strojni iskop materijala 3.

kategorije za temeljne trake i grede

sa transportom materijala na

gradilišnu deponiju

m3

59,00

42,80

2.525,08

0,071

1.4

200-704 026601

Planiranje i nabijanje posteljice na koju dolazi

nasip šljunka. Nabijanje izvesti s konačnom

ujednačenom zbijenošću prema statičkom

proračunu (60MN/m2)

m2

2.166,25

3,00

6.498,75

0,0055

1.5

200-203 020425

Dobava, nasipavanje, planiranje i nabijanje šljunka ispod građevine. Nasipavanje i nabijanje izvesti s konačnom potrebnom ujednačenom zbijenošću prema statičkom proračunu (60MN/m2)

m3

1.299,75

110,25

143.297,44

0,500

1.6

200-801

026809

Utovar i odvoz na deponiju

udaljenu do 20 km viška

materijala od iskopa. Obračun u zbijenom stanju.

m3

2.025,75

91,78

11.793,73

0,069

ZEMLJANI RADOVI

UKUPNO:

224.350,76

37

Tablica 3. Tablični prikaz analize cijena za betonske i armiranobetonske radove

Stavka Poz.

norme

Opis stavke Jed.

mjere

Količina Jed. cijena Ukupno

(kn)

Vrem.

norma

(h)

2.1

400-912 159101

Dobava i betoniranje temeljnih

traka betonom C16/20 u zemlji.

Izvedba sa svim potrebnim

materijalom i radom do potpune

funkcionalnosti i u skladu s

pravilima struke

m3

7,75

523,00

4053,25

1,15

2.2

400-716 157712

Betoniranje AB nadtemeljnih serklaža, temeljnih greda, postolja i sl. različitih

presjeka, betonom C30/37 u potrebnoj oplati sa potrebnim

nabijanjem i vibriranjem

m3

72,00

586,00

42.192,00

1,15

2.3

400-620 153006

Betoniranje gornje armirano-

betonske podne ploče platoa

kontejnera betonom C25/30.

m3

13,50

586,00

7.911,00

0,678

2.4

400-927 159941

Dobava i betoniranje AB podne

ploče prostora za punjenje

betonom C30/37(d=20 cm)

m3

18,50

586,00

10.841,00

1,375

2.5

400-923

159918

Dobava i betoniranje AB podnih ploča digestora, platforme i postdigestora betonom C30/37(d=20 cm)

m3

292,75

586,00

171.551,50

1,50

2.6

400-929

159923

Šalovanje i betoniranje AB

vertikalnih zidova cilindričnih

građevina digestora i postdigestora. Unutarnji radijus

kružnog tlocrta građevine iznosi

10,00 m, visina zida je 6,00 m,

betonom C30/37 u glatkoj oplati

m3

320,25

586,00

187.166,50

1,290

2.7

400-105

140504

Dobava, siječenje, savijanje i

polaganje jednostavne i srednje

složene armature za sve AB

stavke

kg

72.834,00

5,60

407.870,40

0,0334

BETONSKI I ARMIRANO

BETONSKI RADOVI

UKUPNO:

831.585,65

Tablica 4. Tablični prikaz analize cijena za tesarske radove

Stavka Poz.

norme

Opis stavke Jed.

mjere

Količina Jed.

cijena

Ukupno

(kn)

Vrem.

norma

(h)

3.1

601-201

160402

Izrada, montaža i demontaža

oplate AB nadtemeljnih

serklaža, temeljnih greda,

postolja i sl.

m2

214,50

50,00

10.725,00

1,07

3.2

601-201 160402

Izrada, montaža i demontaža

gornje AB podne ploče platoa

kontejnera C25/30.

m2

18,00

50,00

900,00

1,07

38

3.3

601-201 160402

Izrada, montaža i demontaža

AB podne ploče prostora za punjenje betonom C30/37

(d=20 cm)

m2

24,00

50,00

1.200,00

1,07

3.4

601-201

160402

Izrada, montaža i demontaža

glatke oplate AB podnih ploča

digestora, platforme i

postdigestora

m2

135,75

50,00

6.787,50

1,07

3.5

601-215

161702

Izrada, montaža i demontaža

glatke oplate AB vertikalnih

zidova cilindričnih građevina

digestora i postdigestora

m2

3.154,25

70,00

220.797,50

0,80

TESARSKI RADOVI UKUPNO:

240.409,50

Tablica 5.Tablični prikaz analize cijena za izolaterske radove

Stavka Poz.

norme

Opis stavke Jed.

mjere

Količina Jed. cijena Ukupno

(kn)

Vrem.

norma

(h)

4.1

561-401

463903

Dobava i postava toplinske

izolacije podova građevine

digestora i postdigestora sa

jednim slojem PE folije sastava:

-ekstrudirana polistirenska pjena

XPS 10,0 cm

-PE folija

m2

1.373,25

45,00

61.796,25

0,0891

4.2

561-402

464004

Dobava i postava toplinske

izolacije AB zuba s vanjske

strane pločama ekstrudirane

polistirenske pjene debljine 5

cm. Polaganje ekstrudirane

polistirenske pjene hladnim

ljepilom bez otapala na

hidroizolacijsku podlogu.

m2

119,50

30,00

3.585,00

1,162

4.3

561-103

460202

Dobava i postava hidroizolacije podova i zidova građevine sljedećeg sastava: -hidroizolacija HDPE folijom debljine 1,5 mm. U cijenu uključiti i podizanje hidroizolacije u vertikalu i lijepljenje te eventualno dodatno pričvršćenje na podlogu

m2

2.871,25

30,00

86.137,50

0,092

IZOLATERSKI RADOVI UKUPNO:

151.518,75

39

Tablica 6. Tablični prikaz analize cijena za limarske radove

Stavka Poz.

norme

Opis stavke Jed.

mjere

Količina Jed. cijena Ukupno

(kn)

Vrem.

norma

(h)

5.1

771-109

480901

Izrada, dobava i montaža

limenog opšava strojarskih

proboja na fasadi i krovištu

građevine. Izvedba iz čeličnog

pocinčanog plastificiranog lima

debljine 0,8 mm i RŠ 40,0 cm

m’

20,50

25,00

512.50,00

1,400

5.2

771-109

480901

Izrada, dobava i montaža

limenog opšava spoja fasade

građevina digestora i

postdigestora s čeličnim

platformama. Izvedba iz

čeličnog pocinčanog

plastificiranog lima debljine

0,8 mm i RŠ 40,0 cm

m’

38,25

25,00

956.25,00

1,400

5.3

771-102

480205

Dobava i montaža ventilirane fasade građevine okruglog tlocrtnog presjeka slijedećeg sastava: -mineralna vuna kaširana staklenim voalom debljine 10,0 cm -ventilirani sloj zraka - valoviti profilirani lim kao završna obloga zida građevine Lim se postavlja vertikalni na građevine kružnog tlocrtnog radijusa 10,0 m.

m2

1.595,00

140,00

223.300,00

3,500

LIMARSKI RADOVI UKUPNO:

224.768,75

40

Tablica 7. Tablični prikaz analize cijena za soboslikarsko ličilačke radove

Stavka Poz.

norme

Opis stavke Jed.

mjere

Količina Jed. cijena Ukupno

(kn)

Vrem.

norma

(h)

6.1

420-202

330203

Gletanje vanjskih AB površina betoniranih u glatkoj oplati,kitom

za vanjsku upotrebu sa svim

potrebnim predradnjama,

dvokratno. Uključivo prethodno

brušenje spojeva i neravnina na

AB površinama. U cijeni i

pomoćna skela.

m2

200.00,00

9,50

1.900,00

0,321

6.2

420-302

330303

Bojanje 2x svih gletanih

vanjskih AB površina

građevine disperzivnom bojom za beton za vanjske

površine, boje i tona po

izboru projektanta. Uključivo

čišćenje po završetku radova

i pomoćna skela te obrada

špaleta otvora u zidu.

m2

200.00,00

11,00

2.200,00

0,166

SOBOSLIKARSKO LIČILAČKI RADOVI

UKUPNO:

4.100,00

41

REKAPITULACIJA SVIH RADOVA:

1. ZEMLJANI RADOVI

224.350,75 kn

2. BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI

831.585,65 kn

3. TESARSKI RADOVI

240.409,50 kn

4. IZOLATERSKI RADOVI

151.518,75 kn

5. LIMARSKI RADOVI

224.768,75 kn

6. SOBOSLIKARSKO LIČILAČKI RADOVI

4.100,00 kn

SVEUKUPNO:

1.676.733,41 kn

s PDV-om

2.095,916,76 kn

42

6. VREMENSKI PLAN IZVOĐENJA RADOVA

6.1. Gantogram

Henry Gantt je početkom 20. stoljeća izradio jednostavnu grafičku metodu kojom se

prikazuje plan i njegovo ostvarenje. Tako je po njemu linijski plan dobio ime gantogram.

Linijski je plan vrlo pregledan i razumljiv na svim razinama upravljanja i rukovođenja. Radi

svoje jednostavnosti i mogućnosti da se prikaže planirana ostvarena proizvodnja, najčešće se

primjenjuje te se i mrežni planovi pretvaraju u gantogram koji se tada rabe za upravljanje i

rukovođenje građenjem. Linijski je plan zapravo graf koji na apscisi prikazuje vrijeme, a na

ordinati vrste radova u tehnološkom i prostornom slijedu. Taj je način planiranja prikladan kad

su posrijedi radovi s malim brojem aktivnosti i s logički predvidivim redoslijedom. Gantogrami

se primjenjuju i za prikazivanje angažiranosti mehanizacije na gradilištu, s vremenskim

jedinicama veličine radnog dana ili tjedna. Plan potrebnih radnika izrađuje se u obliku

histograma, na kojem se na ordinati označuje broj radnika, a na apscisi vrijeme [4].

6.2. Izračun trajanja aktivnosti

Izračun trajanja aktivnosti kod gantograma računa se prema sljedećoj formuli:

Tij = ( Q x N ) / ( S x th ) (6.1.)

Tij = vrijeme trajanja radova

Q = količina radova

N = normativa rada

S = broj radnika

Th = trajanje radnog vremena

43

Količina radova se dobiva izračunom dokaznice mjera. Normativ rada se uzima iz knjige

normi. Trajanje radnog vremena ovisi o tome koliko određena firma ima radnih sati dnevno. U

ovom slučaju je to 10, dok je broj radnika uziman prema uputama i dosadašnjem iskustvu

izvođača za slične objekte. Grafički prikaz vremenskog plana izvođenja radova (izvor: autor)

priložen je u prilozima (Prilog 2).

Tablica 8. Plan izvođenja zemljanih radova

Redni broj

OPIS RADOVA Q N S th TA=(Q*N)/(S*th)

1.1 Strojno skidanje humusa i raslinja

843,00 m3 0,047 2 10 2 dana

1.2 Strojni široki iskop

materijala 3.ktg.

1.123,75 m3 0,05 2 10 3 dana

1.3

Strojni iskop

materijala III

kategorije za temeljne trake i stope

59,00 m3

0,071

1

10

1 dan

1.4 Planiranje i nabijanje

posteljice 2.166,25 m3 0,0055 1 10 1 dan

1.5

Dobava, nasipavanje, planiranje i nabijanje

šljunčanog materijala

1.299,75 m3

0,500

5

10

13 dana

1.6

Utovar, odvoz i istovar

na deponiju udaljenu

do 10 km viška

materijala od iskopa.

2.025,75 m3

0,069

2

10

7 dana

Tablica 9. Plan izvođenja betonskih i armiranobetonskih radova

Redni

broj OPIS RADOVA Q N S th Tij=(Q*N)/(S*th)

2.1. Betoniranje temeljnih

traka betonom C16/20 u

zemlji

7,75 m³

1,15

1

10

1 dan

2.2.

Betoniranje AB

nadtemeljnih

serklaža, temeljnih greda,postolja i sl.

72,00m³

1,15

4

10

2 dana

2.3. Betoniranje gornje AB podne ploče platoa

kontejnera betonom

C25/30

13,50 m³ 0,678 2 10 1 dan

44

2.4. Betoniranje AB podne

ploče prostora za punjenje

betonom C30/37

18,50 m² 1,375 3 10 1 dan

2.5.

Betoniranje AB podnih

ploča digestora,

platforme i

postdigestora betonom

C30/37 (d=20 cm)

292,75 m³

1,50

6

10

7 dana

2.6.

Betoniranje AB

vertikalnih zidova

cilindričnih građevina

digestora i

postdigestora

320,25 m3

1,290

6

10

7 dana

2.7.

Dobava, siječenje,

savijanje i polaganje

jednostavne i srednje

složene armature za sve

AB stavke.

72.834,00 kg

0,0334

14

10

17 dana

Tablica 10. Plan izvođenja tesarskih radova

Redni

broj OPIS RADOVA Q N S th Tij=(Q*N)/(S*th)

3.1. Izrada, montaža i demontaža

oplate AB nadtemeljnih

serklaža, temeljnih greda,

postolja i sl.

214,50 m2 1,07 4 10 7 dana

3.2. Izrada, montaža i demontaža

gornje AB podne ploče platoa

kontejnera C25/30.

18,00 m2 1,07 2 10 1 dan

3.3. Izrada, montaža i demontaža

AB podne ploče prostora za

punjenje betonom C30/37

(d=20 cm)

24,00 m³ 1,07 2 10 2 dana

3.4.

Izrada, montaža i demontaža

glatke oplate AB podnih

ploča digestora, platforme i

postdigestora

135,75 m2

1,07

3

10

5 dana

3.5.

Izrada, montaža i demontaža

glatke oplate AB vertikalnih

zidova cilindričnih građevina

digestora i postdigestora

3.154,25 m2

0,80

10

10

25 dana

45

Tablica 11. Plan izvođenja izolaterskih radova

Redni

broj OPIS RADOVA Q N S th Tij=(Q*N)/(S*t

h)

4.1.

Dobava i postava toplinske

izolacije podova građevine

digestora i postdigestora sa

jednim slojem PE folije

sastava:

-ekstrudirana polistirenska

pjena XPS 10,0 cm

-PE folija

1.372,25 m²

0,0891

3

10

4 dana

4.2.

Dobava i postava

toplinske izolacije

AB zuba s vanjske

strane pločama

ekstrudirane polistirenske pjene

debljine 5 cm.

Polaganje

ekstrudirane

polistirenske pjene

hladnim ljepilom bez

otapala na

hidroizolacijsku

podlogu.

119,50 m²

1,162

2

10

7 dana

4.3.

Dobava i postava hidroizolacije podova i zidova građevine sljedećeg sastava:

-hidroizolacija

HDPE folijom

debljine 1,5 mm. U

cijenu uključiti i

podizanje hidroizolacije u

vertikalu i lijepljenje

te eventualno

dodatno pričvršćenje

na podlogu

2.871,25 m²

0,092

4

10

7 dana

Tablica 12. Plan izvođenja limarskih radova

Redni

broj OPIS RADOVA Q N S th Tij=(Q*N)/(S*th)

5.1. Izrada, dobava i

montaža limenog

opšava strojarskih proboja na fasadi i

krovištu građevine

20,50m’ 1,40 3 10 1 dan

5.2. Izrada, dobava i montaža

limenog opšava spoja

fasade građevina

digestora i postdigestora s

čeličnim platformama.

38,25 m’ 1,40 3 10 2 dana

46

5.3. Dobava i montaža

ventilirane fasade

građevine okruglog

tlocrtnog presjeka

1.595,00 m²

3,50

20

10

27 dana

Tablica 13. Plan izvođenja soboslikarsko ličilačkih radova

Redni

broj OPIS RADOVA Q N S th Tij=(Q*N)/(S*th)

6.1. Gletanje vanjskih AB površina

betoniranih u

glatkoj oplati

200,00 m2 0,321 3 10 2 dana

6.2. Bojanje 2x svih gletanih

vanjskih AB površina

građevine disperzivnom

bojom za beton za

vanjske površine

200,00 m2 0,166 3 10 1 dan

UKUPNO TRAJANJE ANALIZIRANIH RADOVA:

Rb. Aktivnost Trajanje aktivnosti

1. Zemljani radovi 27 dana

2. Betonski i ab radovi 36 dana

3. Tesarski radovi 40 dana

4. Izolaterski radovi 18 dana

5. Limarski radovi 30 dana

6. Soboslikarsko ličilački radovi 3 dana

UKUPNO : 154 dana

47

7. ZAKLJUČAK

Tema završnog rada Organizacija građenja bioplinskog postrojenja s peradarskom

farmom –Faza 1 u Kotoribi ukazuje na veliku važnost organizacije kako u gradnji objekta tako

i u svim drugim poslovima. Problemi se u organizaciji ne mogu izbjeći pa je tako za svaki rad

potrebna projektno-tehnička dokumentacija i planiranje organizacije izvođenja radova da bi se

problemi sveli na minimum. Svaki rad bez dobre pripreme i izrade projekta organizacije

građenja kao odgovarajuće dokumentacije vrlo je rizičan za kvalitetu radova i uspjeh građenja

te vodi ka gubicima, sporovima između sudionika i ne izvršenju važećeg ugovora. Organizacija

građenja je vrlo važna u graditeljskoj proizvodnji pa samim time zaslužuje istu pažnju kao i

projektiranje objekta. Da sve prođe onako kako je i zamišljeno, potrebna je organizacija svih

segmenta gradnje, unaprijed određenim redoslijedom građenja. Cilj projekta organizacije

građenja je da troškovi građenja budu minimalni. Vrlo je važno da se radovi izvedu u najkraćem

roku, uz najmanje troškove radne snage. Ove dvije stvari vrlo su povezane. Kašnjenjem radova

automatski se povećavaju i troškovi jer izvođač mora podmiriti unaprijed dogovorene panele

za kašnjenje. Ako dogovoreni radovi završe i prije dogovorenog roka, mogući su i bonusi od

strane investitora.

Kod izvođenja bioplinskog postrojenja u Kotoribi sudjelovalo je više izvođača radova pa

samim time nije izrađen klasični projekt organizacije građenja, nego su se radovi organizirali

prema iskustvu i izgradnji sličnih objekata zgrada u prošlosti. Kod ovog projekta nije bio

izrađen projekt organizacije građenja te je vrijeme izvođenja radova potrajalo duže od

očekivanog vremena. Osim vremenskih gubitaka nije bilo većih problema kod gradnje.

U Varaždinu, 23.9.2019.

XLeon Novak

48

49

8. LITERATURA

[1] Bilješke s predavanja iz kolegija Organizacija građenja. Sveučilište

Sjever Varaždin

[2] Projektno tehnička dokumentacija zgrade – glavni projekt,

troškovnik. Glavni projektant Bojan Perhoč. 2013.

[3] Katastar. [Online] Pristupljeno 11.5.2019. Dostupno na:

https://oss.uredjenazemlja.hr/public/cadServices.jsp?action=public

CadastrePar cel&institutionID=171

[4] Lončarić, Rudolf. Organizacija izvedbe graditeljskih objekata. Zagreb. 1995.

[5] Bučar, Gorazd. Priručnik za građevinsko poduzetništvo. Normativi

građevinskih radova. Rijeka. 1999.

[6] Milošević, M.; Todorović, D.; Subotić, N.; Normativi i standardi rada u

građevinarstvu. Visokogradnja 1. Beograd, 1987.

[7] Milošević, M.; Todorović, D.; Subotić, N.; Normativi i standardi rada u

građevinarstvu. Visokogradnja 2. Beograd, 1987.

[8] Milošević, M.; Todorović, D.; Subotić, N.; Normativi i standardi rada u

građevinarstvu. Visokogradnja 3. Beograd, 1987.

[9] Milošević, M.; Todorović, D.; Subotić, N.; Normativi i standardi rada u

građevinarstvu. Visokogradnja 1. Beograd, 2008.

[10] Milošević, M.; Todorović, D.; Subotić, N.; Normativi i standardi rada

u građevinarstvu. Visokogradnja 2. Beograd, 2008.

[11] Milošević, M.; Todorović, D.; Subotić, N.; Normativi i standardi rada

u građevinarstvu. Visokogradnja 3. Beograd, 2008.

Internetske stranice:

https://www.academia.edu/13607195/CIJENE_GRA%C4%90EVINSKIH_RADOVA_Strani

ce_i_blogovi_na_

temu_GRA%C4%90EVINA_GRA%C4%90EVINARSTVO_WEB_LOKACIJA_Tro%C5%A1kovn

ik_gar%C4%91ev

inskih_radova_Podno_grijanje_Normativi_u_gra%C4%91evinarstvu_Gra%C4%91evinski

_materijali_Cjeni k_usluga

https://xn--elektriari-sjb.com/cjenik-usluga/

http://www.vatro-servis.hr/cjenik/

50

POPIS SLIKA

Slika 1: 3D prikaz bioplinskog postrojenja

Slika 2: Prikaz parcele

Slika 3: Strojni iskop jame

Slika 4: Strojni iskop jame za temeljne stope

Slika 5: Strojni iskop jame za temeljne stope

Slika 6: Betoniranje temeljne stope

Slika 7: Betoniranje AB podne ploče postdigestora

Slika 8: Zidanje energetske građevine – TRAFOSTANICE

Slika 9: Oplata za temeljne stope

Slika 10: Postavljanje oplate vertikalnih armaturnih zidova

Slika 11: Oplata armaturnih zidova

Slika 12: Postavljanje toplinske izolacije

Slika 13: Postavljanje vertikalne hidroizolacije na digestor

Slika 14: Stavljanje lima na digestor i postdigestor

Slika 15: Podaci s table gradilišta

51

POPIS TABLICA

Tablica 1: Primjer analize cijena za stavku iz zemljanih radova

Tablica 2: tablični prikaz analize cijena za zemljane radove

Tablica 3: tablični prikaz analize cijena za betonske i armiranobetonske radove

Tablica 4: tablični prikaz analize cijena za tesarske radove

Tablica 5: tablični prikaz analize cijena za izolaterske radove

Tablica 6: tablični prikaz analize cijena za limarske radove

Tablica 7: tablični prikaz analize cijena za soboslikarsko ličilačke radove

Tablica 8: plan izvođenja zemljanih radova

Tablica 9: plan izvođenja betonskih i armiranobetonskih radova

Tablica 10: plan izvođenja tesarskih radova

Tablica 11: plan izvođenja izolaterskih radova

Tablica 12: plan izvođenja limarskih radova

Tablica 13: plan izvođenja soboslikarsko ličilačkih radova

52

PRILOZI

Prilog 1: Shema gradilišta (izvor: Izgradnja d.o.o.)

Prilog 2: Gantogram (izvor: Autor)