organska bašta - centarzaprirodnumedicinu.com · prosto rečeno, organsko baštovanstvo je stil...

472
Organska bašta

Upload: tranthuy

Post on 29-Aug-2019

234 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Organska bašta

Naslov originala: Encyclopedia of Organic Gardening, by Polina Pirs

Izdavač: Imhotep, BanjalukaPrevod: Marko BranićŠtampa: LeonDistribucija: BiH: 065-415-765, Srbija: 064-089-6937, Hrvatska: 095-899-3564

Makedonija: 070-218-374

Polina Pirs

ORGANSKABAŠTA

Velika enciklopedijaorganskog baštovanstva

4

Sadržaj- Organsko baštovantstvo: uvod . . . . . . . . . . . . . . . . 7- Organsko po projektu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

OSNOVE- Zemljište i briga o njemu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32- Voda i zalivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60- Korov i njegovo suzbijanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71- Zdravlje biljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82- Gajenje biljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102

DOBAR IZGLED- Okvir za baštu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125- Drvenaste biljke i penjačice . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144- Baštensko cveće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160- Travnjaci i njihova nega . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176- Baštovanstvo za životinjski svet . . . . . . . . . . . . . . . 189- Baštovanstvo u saksijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202- Baštovanstvo u staklenicima . . . . . . . . . . . . . . . . . 215

GAJITE SAMI- Gajenje voća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234- Gajenje začinskog i lekovitog bilja . . . . . . . . . . . . . 284- Gajenje povrća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295

KATALOG BILJAKA- Povrće i salatne biljke, od A do Ž . . . . . . . . . . . . . . 341- Problemi s biljkama, od A do Ž . . . . . . . . . . . . . . . 397- Gajenje povrća na našim prostorima . . . . . . . . . . . . 440- Organski vodič za baštovane . . . . . . . . . . . . . . . . . 442- Izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 453

- Kolorne slike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 456

6

Prosto rečeno, organsko baštovanstvo jestil baštovanstva koji vodi računa o zaš titiprirodne sredine i čoveka. Metode ovogbaš tovanstva može da primenjuje svako, sciljem da se stvori i održi bašta gotovosva kog oblika, veličine i stila, na bilo kommestu, od centra grada do seoske idile.

Organsko baštovanstvo pruža vam prili-ku da stvorite baštu kakvu želite, uz saz-nanje da doprinosite zaštiti šire okoline ukojoj svi moramo da živimo.

Od hrane do cvećaOrganski pokret nastao je, u stvari, sre-

dinom 20. veka, kad su napredni, viziona-rski pojedinci Lorens Hils i Iv Balfur počelida dovode u pitanje pravac kojim je kre-nula proizvodnja hrane, a tu su i počeci or -ganskog baštovanstva. Oni su naročito bilizainteresovani za zdravu proizvodnju hra -ne i upravo je u oblasti proizvodnje hraneorgansko gajenje ostvarilo najveći napre-dak. Međutim, organski metodi nisu samoza voćnjake i povrtnjake. Oni mogu da seprimene na sve oblasti baštovanstva, odtrav njaka do cvetnih leja i saksija na pro-zorima. Danas raste interesovanje za or -gan sko održavanje javnih parkova, sport-skih terena, igrališta, pa čak i parking pro-stora.

Budućnost je organskaU protekloj deceniji zabeležen je feno -

me nalan porast interesovanja za sve što jeorgansko. Organski pokret - koji su dugočinili energični, posvećeni, aktivni, ali re la -tivno malobrojni entuzijasti - zaista je saz -reo. Organska hrana je u širokoj ponudi u

velikim lancima samoposluga, ali i u speci-jalizovanim prodavnicama širom sve ta.Vlade mnogih država podržavaju or gan skuzemljoradnju i istraživanja u toj ob lasti, asve više ljudi se okreće organskim metodi-ma u baštovanstvu. Svaki put kad se dogo-di neki incident koji ugrožava bezbednostkorišćenja hrane ili kad opasnost od pri-mene novog pesticida izađe na videlo, sveviše ljudi počinje da jede i gaji organskuhranu.

RazvOj ORganSkOg POkRetaIako su mineralna đubriva stvorena pre

150 godina, ona nisu bila široko prihvaće-na sve do sredine 40-ih godina prošlog ve -ka, neposredno posle Drugog svetskog ra -ta. Zemljoradnici su dugo bili nepoverljivipre ma mineralnom đubrivu, uvereni da je -dino stajnjak daje „dušu” zemlji. Savre me -ni pesticidi, od kojih su mnogi razvijeni kaonervni otrovi tokom ratnih godina, imajusličnu kratku istoriju. Pre 1950. godine,broj hemikalija koje su zemljoradnici kori-stili u borbi protiv štetočina bio je iznena-đujuće ograničen. Uprkos tome, bilo bi po -g rešno misliti da je zemljoradnja na prela-zu iz 19. u 20. vek bila ista kao i organskogajenje koje se praktikuje danas. Osnovese mož da nisu mnogo promenile, ali savre-mene, usavršene tehnike, oprema i obiljevarijeteta biljaka koje koriste današnji or -ganski proizvođači zapanjili bi njihove vik-torijanske pretke.

Pioniri organskog gajenjaGodine posle Drugog svetskog rata bile

su obeležene ogromnim podsticajima ne -

Uvod

Organsko baštovanstvoOrganski metodi omogućuju vam da stvorite baštu

kakvu želite; metodi su praktični i jednostavni

kih država da se poveća poljoprivrednapro izvodnja. Većina zemljoradnika priklju-čila se primeni hemikalija koju su favorizo-vale državne subvencije i drugi oblici pod-sticaja. Kao posledica toga, potpomognutiusavršavanjima tehnika proizvodnje, pri-nosi bi ljaka su dramatično porasli. Poka za -lo se da je nova politika bila neosporno us -pešna, a ipak, još na samom početku, čuose izvestan broj glasova protesta.

Njihova osnovna briga bila je da će za -mena prirodnog đubriva mineralnim ugro-ziti zdravlje zemljišta. Osiromašeno zem -ljiš te, ob razlagali su oni, proizvešće nez -dra ve biljke koje će ugroziti zdravlje ljudi iživotinja, umesto da mu doprinesu.

Iv Balfur, jedan od glavnih zagovornikaove teorije, osnovala je 1945. godine Aso -cijaciju za zemljište s ciljem da naglašavaživotnu povezanost zdravlja zemljišta, bi -lja ka, životinja i čoveka. To je oz načilo po -četak „Organskog pokreta” u Velikoj Bri ta -niji.

Bilo je potrebno imati veliku hrabrost iot voreno se suprotstaviti savetima vlade itadašnjeg naučnog i istraživačkog establiš -menta i onovremenoj vladajućoj doktrini.U načelu, zemljoradnici su bili ti koji su pri-mećivali propadanje zemljišta ili štete pro -uzrokovane upo trebom pesticida, pa su seoni i okupljali u prvim godinama pokretaoko pobornika organskog gajenja.

I u baštama tog vremena, želja da se„bude moderan” ubedila je mnoge ljudeda pređu na „instant” đubriva i „čudotvor-ne” preparate kao što je DDT. Međutim, itu se pojavila manjina koja se čvrsto us -protivila - među njima i Lorens Hils, koji jebio jedan od osnivača britanske Asocijacijeza zemljište. On je 1958. godine osnovaoorganizaciju za organsko baštovanstvo,naz vavši je Istraživačka asocijacija HenriDabldej. Ona je danas poznatija pod skra-ćenicom H.D.R.A. (Henry Doubleday Re se -arch Association), a naziv je dobila po ek -spe rimentalnom hortikulturisti čiji rad i fi -lozofiju je Hils veoma cenio.

Pokret narastaU godinama koje su sledile, interesova-

nje za organske principe poraslo je i uSAD. Džerom Rodejl je 1942. godine pok -renuo časopis Organska zemljoradnja ibaš tovanstvo, jedan od prvih koji je pro-movisao metode organskog gajenja. Je -dan deo američkih zemljoradnika usvojioje organsku praksu, a mnogi baštovanipos tali su svesni mogućnosti koje ona pru -ža. Tokom 60-ih godina prošlog veka, nas -ta la je šira reakcija na upotrebu pesticida,podstaknuta otkrićima Rejčel Karson, izne-tim u njenoj upečatljivoj knjizi Tiho prole-će, u kojoj je istakla štetne posledice ovihhemikalija po životnu sredinu. Taj processe ubrzao zato što je u javnosti tokom 70-ih i 80-ih godina povećana svest o proble-mima zaštite životne sredine. U to vremepočela je da se prodaje organska hrana,iako samo u malim, specijalizovanim pro -dav nicama. Tokom poslednje decenije 20.ve ka, niz incidenata vezanih za industrijskiproizvedenu hranu, uključujući pojavu bo -les ti ludih krava i genetski modifikovanehra ne (vidi str. 296), doveo je do ek splo -zije u potražnji organski proizve dene hra -ne. Danas, u novom milenijumu, perspek-tiva organske pro izvodnje ne može bitisjaj nija. Neki čak predviđaju da će, po sa -da š njoj stopi rasta, organska zemljoradnjau sledećih 25 godina zameniti klasičnu.

Dakle, ko je danas taj ko će dakaže šta je organsko?Ako hrana treba da ponese oznaku „or -

ganska”, potrošač mora da bude siguranda je ona zaista organski odgajena. Da bise održalo poverenje potrošača, u mnogimzemljama zabranjena je prodaja hrane kaoorganske ukoliko ne nosi registrovanu oz -naku kojom se potvrđuje da je odgajenapo odobrenim organskim standardima. Tistandardi - koji su praktična primena osno-vnih organskih načela - pokrivaju sve as -pek te gajenja, skladištenja i prerade hra -

ORGANSKA BAŠTA8

ne, uključujući obradu zem ljišta, brigu oživotinjama i suzbijanje štetočina i korova.

U trenutku kad je ova knjiga pisana, nisupostojali zakonski standardi kojima se ure-đuje održavanje javnih zelenih površina -parkova, bašta, terena za golf, parkiralištaitd. - međutim, postoje izgledi da će takvistandardi biti usvojeni u budućnosti zamnoge od njih. Organski baštovani znajuda je savršeno moguće uređivati celu baš -tu - uključujući ružičnjake, travnjake, žbu-nje i cvetne leje - bez ko rišćenja mineral-nih đubriva i prskanja. Pa zašto isto nače-lo ne bi bilo primenjeno na javne bašte iparkove, školska dvorišta i slično? U nekimzemljama, kao što su Nemačka, Danska iŠvajcarska, takve inicijative već su pokre-nute. U Velikoj Britaniji H.D.R.A. sarađujesa predstavnicima hortikulturne industrijena nacrtu organskih standarda za javneze lene površine.

Baštovani iz svih zemalja imaju moguć-nost da rade po Organskom vodiču za baš -tovane H.D.R.A. (vidi str. 442), koji je na -pi san na osnovu standarda za komercijal-nu proizvodnju. Podaci izneti u ovoj knjizizasnovani su na tom vodiču. Baštovanstvo,bez obzira na kom nivou, očigledno imamnoge aspekte. Tu su travnjaci i poploča-ni delovi, koji se ne tiču zemljoradnika. Vo -dič H.D.R.A. pok riva i neka od ovih podru-čja koja se ne odnose na proizvodnju hra -ne, a razmatra se i uvođenje drugih obla-sti.

Proizvodi za organsko baštovanstvoProizvodi za bašte - đubriva, zemlja za

sak sije i pesticidi, na primer, jedan su odaspekata baštovanstva za koji bi bilo ve -oma korisno da se usvoje zakonski prizna-ti standardi. Trenutno je moguće da biloko ji proizvod bude označen kao „organski”ukoliko je „živog po rekla” (što je rečničkadefinicija reči organ ski). To znači da đubri-vo iz industrijskih kokošinjaca, na primer,može da se prodaje kao organsko, iakoono nije prihvatljivo za upotrebu u organ-skoj bašti.

Ipak, sve je više proizvoda za baštu kojisu označeni prihvaćenim simbolom za or -ganske proizvode ili imaju deklaraciju dasu pogodni za upotrebu u organskoj bašti.Vodič H.D.R.A. i odgovarajuća pog lavlja uovoj knjizi pomoći će vam da postavitepra va pitanja proizvođačima ako takvogsim bola ili deklaracije nema.

Spektar organskih - i takozvanih organ-skih - proizvoda za bašte sve je širi. Za višeinformacija o njima, videti stranu 13.

Šta DOBijate ORganSkOm PROizvODnjOm?

Organska proizvodnja pruža mnogo, ka -ko vašoj porodici, tako i široj životnoj sre-dini.

zdrava ishranaOrganski proizvodi nikad ne mogu biti

garantovano bez ikak vih pesticida - našsvet je suviše zagađen da bi bilo ko mogaoto da tvrdi - ali oni se gaje bez oslanjanjana arsenal pesticida koji se koristi u klasič-nom gajenju. Na Zapadu je registrovanoma lo slučajeva trovanja pesticidima, ali mizapravo nemamo pojma o kumulativnim,hroničnim dejstvima koktela niskih kon -cen tracija pesticida koje smo svi uneli uorganizam konzumiranjem konvencionalnoproizvedene hrane. Riziku su naročito izlo-žene bebe i mala deca, zbog male telesnetežine. Pesticidi su pronađeni čak i u maj -či nom mleku.

Gajenjem sopstvenog, organskog voća,povrća i začinskih bi ljaka, bićete sigurni daje hrana koju jedete vi i vaša porodicamak simalno zdrava i sveža. Moći ćete i dauživate u znatno širem spektru namirnicanego kad ih kupujete u prodavnicama. Po -red toga, istraživanja pokazuju i da organ-ski proizvedena hra na ima veću hranljivuvrednost u pogledu ključnih sastojaka kaošto je vitamin C.

Tragovi pesticida, međutim, ne nalaze sesamo u hrani. Se čeno cveće, često uveze-no iz zemalja u kojima upotreba pesticida

UVOD 9

nije strogo kontrolisana, ponekad je prska-no supstancama ko je su u drugim zemlja-ma zabranjene - zato ima smisla da samigajite cveće.

zdrava baštaPrimenom organskog baštovanstva moći

ćete potpuno da izbegnete korišćenje pes -ticida. Vi, vaša deca, i životinjski svet kojiposećuje vašu baštu, moći ćete bezbednoda uživate u njoj.

zdrav životinjski svetŽivotinje su neizbežno žrtve - kako u

bro ju, tako i spektru vrsta - ubrzane deg -radacije životne sredine. Alarmantna je či -njenica da su nekad uobičajene vrste pti -ca, kao što je plava ptica danas, malobroj-nije nego pre 50 godina. Bezbrojne manjepoznate vrste opstaju s neizvesnom sudbi-nom.

Nije nikakvo iznenađenje da životinjskisvet napreduje na organskim farmama i ubaštama, a činjenica da sve više zemljo -rad nika i baštovana odbacuje upotrebuhe mikalija budi nadu da će se trend stal-nog smanjivanja životinjskog sveta obrnu-ti. Na učne studije pokazuju da na organ-skim farmama postoji veća brojnost i raz-novrsnost divljih životinja nego na većinikonvencionalnih farmi. Uprkos relativnoma loj površini bašta u odnosu na farme,one su ipak značajne. Organska bašta, makoliko skromne površine, može da privučeobilje raznovrsnih životinja. U stvari, jednood većih zadovoljstava koje pruža organ-ska pro izvodnja jeste uživanje u pticama,leptirima i drugim malim stvo renjima kojadele baštu s vama. Različitost stvara rav -no težu, pa su štetočine manji problem ta -mo gde buja životinjski svet.

zdrava životna sredinaZagađenje životne sredine sve češći je

faktor savremenog života. Deponije smećai postrojenja za njegovo spaljivanje, kojasu izgrađena da bismo se oslobodili večnonarastajućih brda smeća, nisu baš prijatno

okruženje. Organsko baštovanstvo podsti-če višekratno korišćenje i recikliranje sve -ga što se često baca ili spaljuje i time po -maže smanjivanje brda smeća.

Gotovo da je nemoguće proceniti štetukoju su metodi intenzivne poljoprivredena neli životnoj sredini u proteklih pola ve -ka. U velikoj meri uništeni su dragoceniele menti pejzaža kao što su žive ograde,livade pokrivene poljskim cvećem i močva-re. Pre terana upotreba mineralnih đubrivazagadila je jezera i reke, u mnogim sluča-jevima gušeći ih gotovo potpuno podstica-njem nenormalnog rasta algi i vodenog ko -rova. Pesticidi su svuda u životnoj sredini:na kopnu, u moru, čak i na Severnom iJuž nom polu, gde se nagomilavaju u teli-ma životinja kao što su foke, pingvini ipolarni medvedi.

Organska zemljoradnja i baštovanstvo,koji se ne oslanjaju na aditive, izazivajuve oma mala zagađenja. Oni čuvaju i pos -pešuju elemente pejzaža koji su staništadivljih životinja, što je od ključnog značajaza suzbijanje štetočina. Nije nikakvo čudošto naučna istraživanja iznova ocenjuju or -gansko gajenje kao najodrživiji metod kojipostoji.

zdrav „džep”Neuočljivi troškovi konvencionalne zem-

ljoradnje su ogromni. Samo u Velikoj Bri ta -niji, godišnji trošak prečišćavanja pijaćevo de da bi se sadržaj pesticida sveo na„prihvatljiv nivo”, kreće se oko 170 milionadolara. Uklanjanje nitrata košta dodatna22 miliona. Ti troškovi još su veći u SAD,naravno, a plaćaju ih po trošači, direktno izsvog džepa.

Metodi organskog baštovanstva moguda smanje cenu koju ljudi plaćaju. Prav -ljenje komposta i komposta od lišća, naprimer, može da eliminiše potrebu za ku -povinom dodataka za obogaćivanje zemljei mineralnih đubriva, a značajne sumenov ca mogu se uštedeti proizvodnjomsopstvenih organskih proizvoda.

ORGANSKA BAŠTA10

zdrava budućnostPomisao da našu planetu nismo nasledi-

li od predaka, nego smo je pozajmili odpo tomaka, obavezuje sve nas. Organskime todi pomažu nam da ostvarimo tu filo-zofiju u praksi.

Širom sveta, sve su veći pritisci da seintenzivira proizvodnja hrane, što poveća-va zavisnost od primene hemijskih aditiva,a sve se više smanjuje spektar biljnih vrstai njihovih sorti koje mogu da reaguju na teaditive. Poslednja manifestacija tog tren-da, ona koja najviše zabrinjava, jeste ge -netska modifikacija, koja predstavlja anti-tezu organskog gajenja. Takav razvoj pori-če lo kalno znanje, tradicionalnu stručnost,održivost, raznovrsnost i ravnomernu ras -po ređenost moći i kontrole. Predstavniciin dus trijske proizvodnje hrane mogu daka žu da je njihov način jedini koji može danahrani ceo svet, ali mnogi se neće složitis tim. Organski pokret nudi zdrav, održiv,al ternativni pogled na bu dućnost.

Prednosti i koristiOrganski metodi mogu da se primene na

celu baštu, ne samo na jestive biljke; suš -tinu čini ishrana zemljišta. Recikliranje do -prinosi smanjenju nepotrebnog otpada, amogu da se iskoriste i prirodni ciklusi: akogajite biljke koje privlače divlje životinje,one će zauzvrat, pomoći u suzbijanju šte-točina.

Šta je ORganSkO BaŠtOvanStvO?

Organsko baštovanstvo nije samo zame-na hemikalija, kao što su mineralna đubri-va i pesticidi, prirodnim preparatima, kakose često pojednostavljeno opisuje. Ono jemnogo više od toga, u teoriji, ali i u praksi.

Osnovna načelaKonvencionalna đubriva uglavnom su

rastvorljiva (njihovi sas tojci direktno sudos tupni biljkama). S druge strane, organ-ski metodi oslanjaju se na živa bića nasta-

njena u zemlji koja bi trebalo da hranljivesastojke učine dostupnim biljkama.

Iako deluje neverovatno, u samo jednojkašičici plodne zemlje može da bude višebakterija i gljivica nego što ima ljudi napla neti. Ovi mikroorganizmi, nevidljivi go -lim okom, razlažu kom post, prirodno đub -rivo i druge organske materije koje se do -da ju zemlji da bi se obezbedilo stalnosnabdevanje biljaka hranljivim sastojcimakoje one apsorbuju. Njihove aktivnosti po -mažu i da se poboljša struktura zemljišta.Zemljište koje se obogaćuje na ovakav na -čin po pravilu daje zdravije biljke, koje susposobnije da se odupru napadima šteto-čina i bolesti ili imaju mnogo veće izglededa se oporave od njih.

Prirodno suzbijanje štetočinaSva bića, bez obzira na veličinu, snose ri -

zik od napada štetočina i bolesti. One sudeo velikog lanca ishrane. Po rečima Džo -natana Svifta, „buva ima manje buve kojese njom hrane, a i te imaju još manje buvekoje ih grizu, i tako se nastavlja do u bes -konačnost”.

Dakle, bubamare se hrane biljnim vaši-ma, crvendaći jedu larve biljnih moljaca, ažabe proždiru puževe. To je prirodni put.Kao organski baštovan, možete da iskori-stite tu situaciju tako što ćete privući bes -platne suzbijače štetočina - prijatelje sva-kog baštovana. Postoje i druge strategijeor ganskog gajenja - prepreke i zamke,sor te biljaka otporne na štetočine i bolesti,sadnja biljaka koje su prirodni saveznici iplodored. To je samo nekoliko tehnika ko -je, same ili u kombinaciji, pružaju realnualternativu korišćenju pesticida.

Suzbijanje korovaKorov može da bude vredan izvor sasto-

jaka za kompost ili hrana za divlje životi-nje, ali može i da uguši biljke, oduzme imhranu i vodu i pokvari izgled staza i bašte.Trenutno ne postoje organska sredstva zaprskanje korova, ali postoji mnoštvo efika-snih alternativa, kako za raskrčivanje zem-

UVOD 11

ljišta pod korovom, ta ko i za suzbijanjenje govog rasta. Potrebno je da samo oda-berete neku od njih koja odgovara vašimuslovima. U opcije se ubrajaju okopavanjemotikom, prekrivanje slamom i đubrivom,kultivisanje, ručno čupanje i uklanjanje ko -rova vatrom.

konzervacija i očuvanje životnesredineUsvajanjem holističkog pristupa korišće-

nju ograničenih re sursa i minimalizova-njem uticaja na životnu sredinu, organskogajenje daje značajan doprinos stvaranjuodržive budućnosti za sav život na Zemlji.To podrazumeva recikliranje i ponovno ko -riš ćenje umesto odbacivanja, spaljivanja ilikupovine novog; pru žanje staništa tamogde divlje životinje mogu da se nasele iizbegavanje korišćenja neobnovljivih re -sur sa. Takođe, ono uključuje odabir mate-rijala koji mogu da se nabave u bliziniumesto da se transportuju izdaleka.

Dobrobit ljudi i životinjaDobrobit životinja je važan element or -

ganske zemljoradnje. U organskoj filozofijinema mesta za industrijsko gajenje, kaošto su farme sa intenzivnim uzgojem kravaili baterijski kokošinjci. Kao logičan nasta-vak, organsko baštovanstvo ne koristi nus -proizvode intenzivne zemljoradnje - kaošto je životinjsko đubrivo. Ovo baštovan-stvo vodi brigu i o ljudima - standardi pro-meta organske hrane sve više se usklađu-ju s politikom „fer trgovine”, da bi se omo-gućio bolji život zaposlenima u poljoprivre-di, naročito u zemljama u razvoju.

Baštovanstvo bez životinjskihproizvodaKorišćenje životinjskog đubriva pred -

stav lja integralni deo većine sistema or -gan ske zemljoradnje, ali sasvim je mogu-će gajiti baštu bez korišćenja bilo kakvihproizvoda životinjskog porekla. Baštenskikompost, zelenišno đubrivo, kompost odlišća i đubriva na biljnoj osnovi materije su

za organsko baštovanstvo bez sastojakaživotinjskog porekla.

U organskom baštovanstvu treba da:- gajite organski celu baštu - jestive i uk -

rasne biljke, travnjake i staze;- učinite baštu privlačnom za divlje živo-

tinje, čime ćete ih podstaći da suzbijajušte točine;

- razlikujete štetočine od njihovih nepri-jatelja;

- koristite prednosti vaše bašte, oslanja-jući se na njene po seb ne karakteristike;

- tretirate negu zemljišta kao prioritet;- pravite baštenski kompost i kompost

od lišća;- višekratno koristite i reciklirate sve što

možete, kako biste smanjili upotrebu ne -ob novljivih resursa i probleme sa odlaga-njem smeća, kao što su deponije;

- koristite organski odgajeno seme;- razmotrite uticaj na životnu sredinu

kad birate materijale za krupne linije pej-zaža, postavljanje ograda, poboljšanjekva liteta zemljišta i drugo;

- sakupljate kišnicu i smanjite potrebu zazalivanjem poboljšanjem kvaliteta zemlji-šta i gajenjem odgovarajućih biljaka;

- uvek birate prvo lokalne resurse;- koristite tradicionalne metode kad god

je moguće;- primenjujete najnovija naučna dosti-

gnuća ukoliko su or gan ski prihvatljiva;- prestanete da koristite mineralna đub -

riva.- prestanete da spaljujete smeće;- suzbijate korov bez herbicida;- izbegavate upotrebu pesticida i drveta

tretiranog zaštitom;- kažete „ne” genetski modifikovanim

sor tama;- shvatite vrednost genetske raznovr-

snosti.

ORGANSKA BAŠTA12

OčUvanje StaRinSkOg POvRĆa

Raznovrsnost je kamen temeljac organ-skog gajenja, a sloboda izbora je nešto štosvi baštovani cene, naročito kad je u pita-nju izbor biljaka. Organizacije za očuvanjesemena pomažu da se i jedno i drugo održiu biljnom carstvu.

naše baštovansko nasleđeSvake jeseni, „starinski” baštovani ubira-

ju seme koje će produžiti život jednommalom delu istorije za još jednu godinu.Seme koje skupljaju pripada starinskimbilj kama - sortama koje su gajene u 18,19. i početkom 20. veka.

Da ih ti posvećeni baštovani ne čuvaju usvojim dvorištima, mnoge od starovre -men skih biljaka danas ne bi postojale. Onenisu pogodne za industrijsku proizvodnjujer ne mogu da se ubiru mehaničkim pu -tem ili transportuju na veće razdaljine dopijaca. Međutim, često su idealne za kućnebaštovane, čije po trebe i navike ostaju ne -promenjene generacijama.

Mnoge starinske biljke imaju bolji ukus ilisu mekše od njihovih hibridnih zamena, amnoge imaju duži period berbe. Ako sego dinama proizvode na jednom mestu,mo gu da se prilagode kli mi i zemljištu teoblasti i po rodnosti prestignu savremenesor te. Druge vrste su manje rodne od da -našnjih hibrida, ali imaju veću otpornostna bolesti i insekte.

Ukus istorijeStarinske biljke predstavljaju tananu ve -

zu s prošlošću. Kao kvalitetni stari name-štaj i drevni porcelan, baštenske biljke ra -nijih generacija približavaju nas onima kojisu ih proizvodili pre nas. Neki starinski va -rijeteti imaju fascinantnu istoriju. Za kuku-ruz „anasazi”, pronađen u jednoj pećini uJuti, smatra se da je star više od 800 godi-na, a za pasulj „divlja guska Monstoler”pri ča se da je izvađen iz voljke guske kojaje ulovljena 1864. godine u okrugu So mer -

set u Pensilvaniji. Ovakvi varijeteti veomasu traženi među kolekcionarima semena,koji ga čuvaju zbog istorijskih vrednosti,baš kao što arhivi čuvaju stare dokumentei knjige.

genetska raznovrsnostJoš značajniji razlog za gajenje starih

sorti jeste taj što starinske biljke predstav-ljaju ogroman rezervoar raznovrsnih ge -net skih karakteristika - koji će biti zauvekizgubljen ako se dopusti da ove biljke izu-mru. Čak i sorte koje danas izgledaju infe-riorno mogu da nose gene koji će se u bu -dućnosti pokazati nezamenjivim.

Američka savezna vlada vodi Nacionalnulaboratoriju za skla dištenje semena u FortKolinsu u Koloradu, ali zadatak čuvanja se -mena je toliko važan da vlada ne može daga izvrši sama. Baštovani starinskih biljakasvesni su značaja održavanja genet skeraz novrsnosti i hitnosti tog zadatka.

Da biste počeli s gajenjem starinskih bi -ljaka, naručite seme iz specijalizovanih us -ta nova koje neguju stare sorte. Takođe,mo žete da kontaktirate neprofitne organi-zacije koje sarađuju s po jedincima na oču-vanju starinskih biljaka. Jedna od najpoz-natijih je Berza čuvara semena (za više in -formacija vidi Izvori, str. 453). Još je dannačin da pronađete starinske biljke jesteda čitate pisma čitalaca u baštovanskimča sopisima, ili internet forume za razmenusemena - mnogi učesnici nude seme proiz-vedeno u kućnim uslovima, uz plaćenupoš tarinu.

PRelazak na ORganSkU PROizvODnjU

Kao što će ova knjiga pokazati, „prelazakna organsko” nije samo pitanje promenevrste sredstava za prskanje ili đubriva (ia -ko ćete to verovatno uraditi). On podrazu-meva promenu pristupa negovanju bašte,tre tiranje bašte kao zaokruženog entitetau kom se podstiču prirodni sistemi, kako biim se omogućilo da napreduju. To znači da

UVOD 13

14

PRODavniCa za

Biljkei seme

Saksije ipodlogeza proiz-vodnju

Plodnostzemljišta

Pravljenjekomposta

Suzbijanjekorova

Suzbijanještetočina

StavkaSeme i rasad

Sadnice

Lukovice

Krtole

Cveće, žbunje, voće i grmovi

Začinske biljkeSaksije i druge posudeVreće za gajenjePodloge za gajenje

Preparati za zadržavanje vlage

Preparati za obogaćivanje zemljišta

Seme za zelenišno đubrivo

Ðubrivo

Tečno đubrivo

Kontejneri za kompostAktivatori kompostaKontejneri za kompost s glistamaRastresita smesa od slame i đubrivaMembrane za prekrivanje zemljištaGorionici za uklanjanje korovaPesticidiPrepreke i zamke

Biološka kontrolaStaništa za divlje životinje

Organski izborOrganski gajeno povrće i seme začinskih bilja-ka, rasad luka i luko vice belog luka; takođe,seme nekih vrsta cvećaOrganski proizveden rasad povrća; neke vrstepoljskog cvećaOrganski proizvedene lukoviceOrganski dobijeno seme krompira; odabranesorte, otporne na štetočine i bolesti, tamo gdeje mogućeOgraničen spektar i ponuda organski proizvede-nih biljaka dostupni su u specijalizovanim uzga-jalištimaDostupan je širok spektarBiološki razgradljiv presovani papir i kartonDostupne su napunjene organskim podlogamaDostupno je organsko seme, zemlja za saksije idruge svrheProizvodi na bazi morske traveKompostirano đubrivo životinjskog porekla i bilj-ni ot pad; širok spektar materijala, različite jači-ne đubrenjaOrganski proizvedeno je još uvek nedostupno uširoj prodajiŠirok spektar proizvoda biljnog, životinjskog imineralnog porekla; neki od njih su iz organskihizvoraSpektar proizvoda biljnog, životinjskog i mineral-nog porekla; neki od njih su iz organskih izvoraDrvo ili reciklirana plastikaBakterijski i biljniDrvo, reciklirana plastika, presovani papirBiološki razgradljiva smesa, ponekad organ-skog poreklaBiološki razgradljiva i sintetička smesaGasniSvi koji su dozvoljeni za upotrebu u organskojbaštiSirovi prekrivači, zamke za puževe, masnetrake itd.Dobra ponuda, ali uglavnom putem naručivanjaKućice za ptice, mrežokrilce i druge prirodneneprijatelje štetočina

15

ORganSke BaŠtenapomenaPotražite priznati simbol za organskeproizvode. Najnovija dostignuća;spektar je još uvek ograničen, ali sebrzo širi.

Potražite priznati simbol za org. proiz.

Dostupan je relativno širok spektar.Potra žite priznati simbol za organskeproizvode.

Potražite priznati simbol za organskeproiz.Potražite priznati simbol za org. proiz.Koristite plastične saksije više puta.

Kupujte proizvode koji su odobrenikao organ. Ne kupujte one koji potičuiz sistema intenzivne zemljoradnje.

Kupujte proizvode koji su odobrenikao organ. Ne koristite živinsko đubri-vo iz sistema intenzivnog gajenja.Za biljke u saksijama, korpama, ku -puj te proiz. koji su odobreni kao org.Proverite da li je drvo tretirano zaštit-nim sredstvima.

Kupujte proiz. koji su odobreni kaoorganski.

Koji proizvodi su prihvatljivi vidi na str.101

Druge mogućnostiAko ne možete da nabavite organ-sko se me, koristite seme koje nijetretirano hemikalijama (videti str.319) ili čuvajte sopstveno. Ne uzi-majte genetski modif. sorte.Gajite sami.

Ako ne možete da nabavite organ-sko se me, koristite konvencionalnoili gajite minijaturne biljke, pa čuvajtesopstvene krtole.

Gajite sopstvene, iz semena i odsečaka.

Pravite sopstvene saksije od papira;reciklirajte kućne posude.Gajite u zemlji ili velikim saksijama.Pravite sopstvene, koristeći org. sas.Pravite sopstvene, od recikliranogbaštenskog otpada, kompostiranogđubriva, jesenjeg lišća itd.Kupite konvencionalno proizvedenoili čuvajte sopstveno.Koristite druge načine obogaćivanjazemljišta.

Pravite sopstveno, od gaveza ililišća koprive.Pravite sopstvene ili jednostavnoprekrivajte gomile.

Pravite sopstvene ili prepravite plas -tične kante za smeće.Koristite iseckane orezane grančiceili koru drveta.

Koristite reciklirani karton i novine.

Improvizujte od kućnog materijala.

Pravite sopstvene.

Stavka

Seme i rasad

Sadnice

Lukovice

Krtole

Cveće, žbunje, voće igrmovi

Začinske biljkeSaksije i druge posu-deVreće za gajenjePodloge za gajenje

Preparati za obogaći-vanje zemljišta

Seme za zelenišnođubrivo

Ðubrivo

Tečno đubrivo

Kontejneri za kompost

Aktivatori komposta

Kontejneri za komposts glistama

Rastresita smesa odslame i đubrivaMembrane za prekri-vanje zemljištaPesticidiPrepreke i zamkeStaništa za divlje životinje

Ograničen spektar iz malog broja izvora.Po tražite priznati simbol za organ. proiz. Ni -kad ne kupujte lukovice izvađene iz divljine.

Koristite pokošenu travu ili lišće gaveza.

ćete početi da razvijate dugoročne strate-gije održavanja plodnosti zemljišta i suzbi-janja štetočina i bolesti.

kako da počneteNajbolji način da pređete na organsko

ga jenje jeste kao kad učite da plivate -jed nostavno skočite u vodu. Počnite da ko -ristite organske metode i odbacite upotre-bu hemikalija odjednom i u svim delovimabašte. Ova knjiga je puna praktičnih save-ta koji će vani pomoći u procesu prelaska,bez obzira da li počinjete od praznog pro-stora, raskrčujete površinu pod korovom ilitransformišete postojeću baštu.

Poglavlje Zemljište i briga o njemu po -moći će vam da upoznate zemljište u vašojbašti i naučite kako da ga iskoristite nanaj bolji način. Poglavlje Korov i njegovosuz bijanje daje savete za raskrčivanje za -korovljenih površina i suzbijanje rasta ko -ro va. Sprečavanje je najdelotvornija stra-tegija suzbijanja štetočina i bolesti. Pog -lav lja Zdravlje biljaka i Baštovanstvo za ži -votinjski svet puna su preporuka i saveta.Organski metodi ne prestaju na obodubaš te - oni se primenjuju i na travnjacima(videti poglavlje Travnjaci i njihova nega).Takođe, važno je da „razmišljate organski”u odnosu na krupne linije pejzaža (videtiOk vir za baštu) i proizvodnju u stakleniku(Baš tovanstvo u staklenicima).

Vodič za organske baštovane H.D.R.A.(str. 442) nabraja tehnike i materijale kojisu pogodni za upotrebu u organskoj bašti.Oni su podeljeni u tri kategorije: najbolje upraksi, prihvatljivo i kvalifikovano kao prih-vatljivo. Kad počinjete, verovatno ćete ug -lav nom primenjivati tehnike iz druge i tre -će kategorije, napredujući ka najboljem upraksi dok se i vi i vaša bašta prilagođava-te organskim metodima.

koliko je vremena potrebno?Od komercijalnih proizvođača koji prela-

ze na organske me tode očekuje se da pro -đu kroz „period tranzicije”, koji obično tra -je dve godine. Za to vreme, oni tretiraju

zem lju organski, ali njihovi proizvodi nemo gu da se prodaju kao organski. U zavis -nosti kako ste je prethodno tretirali, vašojbašti će možda biti potreban period tranzi-cije dok se prilagođava promenama - amož da će vam sve uspevati od samog po -četka!

Obnovite problematične deloveU vašoj bašti možda postoje delovi koje,

iz bilo kog razloga, ne možete efikasno datretirate na organski način. Čest primer jesuzbijanje korova na stazama, prilaznimpu tevima i popločanim delovima. Uz malorazmišljanja, trebalo bi da bude mogućeda ponovo projektujete te delove kako bis -te učinili da organsko gajenje postaneprak tičnija opcija.

Odbacite neželjene pesticideAko vam je baštenska šupa puna pesti-

cida i herbicida koji nisu pogodni za organ-sku baštu, bacite ih, ali na bezbedan na -čin. Potražite savet od lokalnih vlasti kakoda to uradite.

Promenite način kupovineProizvodi za organsko baštovanstvo dos -

tupni su u nekim robnim kućama za bašto-vanstvo. U specijalizovanim katalozimaobič no može da se nađe širi spektar proiz-voda koji se naručuju putem pošte. U ide -alnom svetu, sve što koristite u organskojbašti bilo bi odgajeno ili proizvedeno naor ganski način. Na žalost, to još uvek nijemoguće; iako ponuda raste, povremenoće te morati da koristite konvencionalnopro izvedeno seme, na primer, ili đubrivood životinja koje nisu gajene organski. Ta -mo gde je moguće, dati su predlozi za al -ternativne mogućnosti. Da biste bili u skla-du sa organskim načelima održivosti, uveknas tojte da ponovo koristite i reciklirateotpadne materije iz sopstvene bašte i oko-line, umesto da takve materije donosite sastrane.

ORGANSKA BAŠTA16

Bilo da obnavljate postojeću baštu ili po -činjete da oblikujete novu od nule, isplati-će vam se da razmišljate organski od sa -mog početka. Da bi organska bašta bilaus pešna, morate da se oslanjate u istojme ri na pažljivo planiranje i konkretan radu bašti. Kako god da ste projektovali baš -tu, možete da je pretvorite u organsku -bilo da imate nekoliko jutara zemlje na se -lu ili majuš ni plac u gradu.

Nađite neko udobno mesto, sedite, opu-stite se i posvetite vre me kovanju planova.Razgovarajte o vašim idejama sa ostalimakoji će koristiti baštu. Uvek imajte u viduodržavanje i budite realni kad odlučujeteko liko vremena želite da provedete ra dećiu bašti. To je trenutak kada u plan trebada ugradite oblike održavanja koji iziskujušto manje napora. Planirajte rešenja i izbe-gavajte potencijalne probleme.

Uz pomoć mape postojeće bašte, zaoš -trene olovke i gumice, možete postepenoda razradite odgovarajući glavni plan baš -te, u koji ćete uneti sve elemente koji suvam potrebni. Napravite više kopija osnov-

nog plana ili koristite paus-papir kako bistemogli da isprobavate sve moguće opcije.

Kad se suočite s generalnom preprav-kom bašte, razradite kom pletan plan prenego što bilo šta počnete da radite. Zatimodredite prioritete zadataka. Ako nedosta-tak vremena, hrabrosti ili finansija znači danećete moći da obradite celu baštu u jed-noj sezoni, planirajte faze tokom nekolikogodina i završavajte jedan po jedan deo.To je bolje za vaš elan nego da godinamaimate poluzavršenu baštu, u kojoj ćeteose ćati malo zadovoljstva, a mno go ne is -punjenih očekivanja.

Procena mestaKad planirate novu baštu, isplati se da

odvojite vreme da se upoznate s mestomgde će ona biti.

- Dobro pogledajte zemljište i postoje-ću vegetaciju, tražeći ključne pokazateljeplodnosti zemljišta i stanja u kom se nala-zi - da li je isuviše vlažno ili zbijeno, na pri-mer. (Za više informacija o proceni zemlji-šta videti poglavlje Zemljište i briga o nje -mu, str. 32)

Organsko po projektu

Stvorite i održavajte organsku baštu bez obzira na oblik, veličinu i projekat

Stvaranje bašte kakvu želite- Obiđite druge bašte da biste videli njihov projekat, strukturu i materijale koji su upo-trebljeni u oblikovanju, kao i to šta vam se kod njih dopada a šta ne.- Odlučite se za stil bašte koji biste želeli.- Napravite spisak svih elemenata koji su potrebni bašti.- Fotografišite bašte i sakupljajte fotografije iz baštovanskih časopisa da biste stvoriliarhivu ideja.- Obeležite položaje rubova, popločanih delova i staza baš tenskim crevima, peskom ilikanapom i naviknite se na njih pre nego što počnete da kopate.- Postarajte se da delovi koje ste predvideli za sedenje budu dovoljno prostrani za vašsto i stolice.

- Posmatrajte položaj sunca tokomda na, imajući u vidu da zimsko sunce mož -da neće prelaziti preko vrhova drveća ilizgrada. Otkrijte mesta koja se zagrevaju iona na kojima će se verovatno hvatatimraz: niže delove na kojima se mraz zadr-žava jer zimsko sunce ne može da dopredo njih i otopi ga. Utvrdite najčešći pravacvetra da biste ustanovili gde bi zakloni odvetra bili od pomoći. Neki delovi bašte mo -gu da budu hladni i izloženi, dok drugi tre -ba da budu zaklonjeni, sa sasvim drugači-jom mi kroklimom. Označite sve te delove,kao i pravac severa, na va šem planu.

- imajte u vidu odnos vaše bašte soko linom. Da li postoje zgrade ili objektiko ji kvare vidik i koje bi trebalo zakloniti iliodvući pažnju s njih? Da li postoji drvećeili zgrade koje bi mogle da pojačaju prija-tan utisak o vašoj bašti? Možete da odre-dite središnju tačku pozajmivši neku linijuokolnog pejzaža, stvarajući iluziju da jebaš ta veća nego što jeste.

- Procenite postojeću vegetacijukao potencijal za privlačenje divljih životi-nja.

- Obratite pažnju na kablove i cevi izabeležite gde se nalaze. Ako će vam bilokada biti potreban pristup do njih, izbega-vajte na tom mestu postavljanje tvrdih po -vršina ili sađenje velikog drveća i žbunja.

Kad počinjete s postojećom baštom,mož da će vam biti teško da je zamislite ubilo kom pogledu drugačije nego što tre-nutno izgleda. Uvek se isplati da uživate ubašti koja ostavlja utisak kao nova, godinudana pre nego što odlučite da napravitevelike promene. Možda ćete otkriti da suse žbunovi koji su vam bili do sad ni rascve-tali u neočekivanom sjaju, da su goli delo-vi bašte eksplodirali od prolećnih lukovica,a da nezgodno posađeno dr veće, u stvari,pruža baš pravu količinu hladovine. Neustručavajte se da razmotrite uklanjanjepostojećih elemenata da biste uveli nove,još bolje. Ako vam se neka biljka ne svidi,

ORGANSKA BAŠTA18

Šik gRaDSka BaŠtaElegantan izgled koji može da se održava

bez mnogo truda, za osobe koje žele da ima -ju mesto gde mogu da se opuste i ugostepri jatelje (slika na narednoj strani).

1. Podloga i nameštaj od crvenog kedra zapopločani deo bašte; drvo treba da bude izobnovljivih šuma.

2. Saksija sa visokim cvećem - potražitene ku zanimljivu biljku umesto serijski proiz-vedenih „umet ničkih dela”.

3. Drvena garnitura za sedenje za goste.4. Široke drvene stepenice s niskim pot -

por nim zidom od drveta koje je sa svakestra ne otporno na truljenje.

5. Lokalne vrste žbunova koji ne zahtevajupu no održavanja, za privlačenje i pružanjesklo ništa divljim životinjama.

6. Staze od lomljenog škriljca (nusproizvodu kamenolomima) položenog preko materija-la za suzbijanje korova.

7. Ćupovi od terakote otporne na mraz(ob novljiv materijal).

8. Ukrasno drvo koje cveta u proleće zaprivlačenje divljih životinja, naročito ptica -sa veznika u suzbijanju štetoèina.

9. Fontana na solarni pogon u plitkom for-malnom bazenu - središnja taèka bašte; pti -ce privlači u baštu voda da se u njoj kupajui piju je, a stvara i stanište za druge životinje.

10. Drvena klupa zaklonjena formalno pot-kresanom živicom.

11. Zasad hosti (bokvičastih ljiljana) i pap -rati, koji podnose suvu senku ispod drveća.

12. Deo za reciklažu, s kontejnerima zakom post i kompost od lišća, zaklonjen pot -kre sanom živicom, koja istovremeno pru žamesto za ptièja gnezda.

13. Deo za odlaganje dodatnog bašten-skog nameštaja i odse čenih grana dok se neiznajmi seckalica za njih.

ORGANSKO PO PROJEKTU 19

ORGANSKA BAŠTA20

ili se ona ne pokaže dobro zbog starosti ilibolesti, izvadite je.

Pre nego što oblikujete trajne staze, uo -čite kuda vi i vaša po rodica prolazite. Pro -tivno je ljudskoj prirodi da se ide dužimpu tem ako postoji kraći. Da biste ostvarili„željene pravce”, možda ćete morati damenjate položaj planiranih staza ili da one-mogućite kretanje prečicama.

O čemU tReBa Da vODiteRačUna kaD PlaniRate

Baštu treba smatrati produžetkom kuće,koji će vam pružiti prostor za rad i zabavuna otvorenom. Dok se funkcionalnom i uk -rasnom aspektu kuće posvećuje velikapaž nja, bašta se često zapostavlja, a unjen izgled i opremanje potrebno je uložitiisto toliko truda. Sastavite spisak detaljakoje biste želeli, uključujući elemente kojemorate da imate - osnovne stvari kao štosu štrik za veš ili gomila komposta. Ne za -boravite da na spisak stavite ono što je

neophodno za organsko gajenje (videti str.21). Kad počnete planiranje, videćete ko -liko stvari možete da smestite u prostorkoji vam je na raspolaganju.

Prostor za životKao što treba da lepo izgleda, bašta tre -

ba da bude i praktična. Napravite odvojenspisak funkcionalnih elemenata i dajte imprioritet. Sveže začinsko bilje najbolje jepostaviti blizu kuhinjskih vrata (ukoliko jeto mesto osunčano), kao i deo za sedenjeako želite da jedete napolju. S druge stra-ne, deo za opuštanje, sa udobnim stolica-ma i malim stolom, gde možete da uživateu mirnom ručku ili večernjem piću treba dabude dalje od kuće, da biste uživali u pog -ledu na nju preko bašte. Stolice možete da„ogradite” mirišljavim cvećem. Mirno i zak -lo njeno mesto omogućiće vam popodnev -no spavanje, dok će u suprotnom kraju, naotvorenom delu, deca moći da se bezbed -no igraju.

ORGANSKO PO PROJEKTU 21

vOĆnjak U PReDgRaðUIzgled bašte često se zasniva na postoje-

ćim li nijama. Ova bašta planirana je za ljudeko ji žele da proizvedu malo povrća i bašti da -ju utisak voćnjaka, stavljajući naglasak nane koliko predivnih starih stabala jabuka (sl i -ka na prethodnoj strani).

ključ za uspešan voćnjak u predgrađu1. Poljsko cveće ispod stabala jabuka pri-

vuæi će insekte koji oprašuju; vodite računada kad ko site travu ne oštetite koru drveća.

2. Pokošene staze vode do senice; ako po -sejete kratku ili visoku travu, stvorićete sta-nište za širok spektar životinja, od drozdova(kratka tra va) do vodozemaca (visoka trava).

3. Postolje na drvenom krovu senice stva-ra do datno stanište za životinje.

4. Povrće gajeno u okviru cvetnih leja; uk -rasno cveće „kamuflira” povrće i ćini ga ma -nje izloženim štetočinama.

5. Postojeće vrste žbunova pružaju staniš -te div ljim životinjama.

6. Šupa sa postoljem na krovu i bure u ko -je će te sakupljati kišnicu.

7. Kružno drveno sedište oko drveta.8. Cveće za vaze proizvedeno između po -

vr ća da bi privlačilo korisne insekte.9. Lukovi iznad staza od šljunka (neravne

po vr šine pomažu u suzbijanju korova) pridr-žavaju povrće koje se penje, kao i ukrasnepenjačice.

10. Organski odgajen travnjak.11. Podloga od crvenog kedra s pergolom.12. Jezerce (u nekadašnjoj kutiji za pesak)

od kiš nice s krova, s odvodom do bašte.13. Klupa na popločanoj terasi; malter iz -

među spojeva ploča sprečava rast korova.14. Niska živica odvaja terasu od ostatka

bašte.15. Urna/vaza stvara središnju tačku.

ORGANSKA BAŠTA22

Ako su vam deca mala, planirajte deo zaigru tako da vam bude na oku iz kuće, dabiste mogli da pazite na njih.

Delovi za proizvodnjuNišta nije tako ukusno kao domaće od -

ga jeno povrće i voće. Ako imate dovoljnoprostora, možete da odvojite povrtnjak.Ako ne, povrće, voće i začinske biljke mo -gu da se uklope u delove sa cvećem. Akoimate manjak prostora, a proizvodnja hra -ne vam je prioritetna, razmi slite kako bistemogli da napravite deo bašte za povrćeko ji bi izgledao dobro čak i duboko u zimu.Jednosta van način da to postignete jesteda napravite formalno oivičene leje. Na tajnačin imaćete definisane granice koje ćebašti davati uredan izgled tokom cele godi-ne.

Voće koje može da raste uz zidove ililukove daje visinu bašti. Iako rađa slabijeod slobodno rastućeg, ovo voće zauzimama nje prostora i može da pruži ukrasni

zak lon. Da biste pojačali ukras ni, živopisniefekat bašte, oivičite leje začinskim biljka-ma ili jednogodišnjim cvećem, koje će bitii korisno, jer privlači insekte koji su priro-dni neprijatelji štetočina. (Vidi Gajenje vo -ća, str. 234 i Gajenje povrća, str. 295)

kompost i drugi vidovi organskogrecikliranjaProstor gde ćete reciklirati zeleni bašten-

ski otpad - korov, uvenule biljke, jesenjelišće, otpatke iz kuhinje itd. - od ključnogje značaja u svakoj organskoj bašti. U ve -ćini slučajeva, to znači jednu ili više gomi-la komposta. Oduprite se iskušenju dakom post smestite na neko nepristupačnomesto koje vam „nije na putu”, u zadnjemdelu dvorišta. Kontejneri za kompost izra-đuju se u raznim oblicima i veličinama, ka -ko bi odgovarali svim uslovima, zato nemapotrebe da ih sakrivate. Praktičnije je daumesto jednog stalnog mesta za kompostimate nekoliko njih, raspoređenih po dvo-

ORGANSKO PO PROJEKTU 23

tRaDiCiOnalna BaŠta U zaDnjemDvORiŠtU

Ovo je praktična porodična bašta za gaje-nje ma log broja jestivih i ukrasnih biljaka, su -šenje ve ša i obezbeđivanje „privatnog” pro s -tora za de cu (slika na prethodnoj strani).

1. Prostor za sedenje koji ne zahteva mno -go održavanja, delom pokriven kedrovinom,delom popločan; malter između plo ča one -mo gućava iz bijanje korova; drvena pergolapreko drvene pod loge prekrivena penjačica-ma stvara dobrodošlu hladovinu, pošto jeovaj deo bašte okrenut jugu. U porodičnimbaš tama vodite računa da deca bu du zašti-ćena od jakog sunca, bilo da sede s va ma ilisu u svom delu bašte za igru.

2. Deo sa začinskim biljem pruža važnesas tojke za kuvanje i privlači korisne insekte.

3. Štrik za veš zaklonjen je rešetkom odlet vica i voćem koje raste uz njih.

4. Staza od lomljenog škriljca (industrij-skog nus proizvoda) položenog preko materi -ja la za suz bijanje korova.

5. Močvarna bašta je najbolje rešenje zadeo s problematičnim odvodom vode.

6. Jezerce pruža stanište životi njama kojesu prirodni neprijatelji štetočina, kao što sužabe, a pticama vodu za piće i kupanje.

7. Povrće i cveće za vaze kombinovano uuk ras nim rubovima.

8. Voće koje raste uz drvene rešetke ras -pore đene oko žbunova koji daju plodove.

9. Izdignute leje s povrćem olakšavaju bra -nje i odvod vode i smanjuju sabijanje zem ljezbog čes tog gaženja.

10. Staklenik za umnožavanje i gajenjespe cijalizovanih biljaka, s buretom za skup -ljanje kišnice za zalivanje povrća.

11. Šupa za alat i opremu; bure s vodom.12. Deo za reciklažu, izradu materijala za

obogaćivanje zemljišta - komposta i kompos -ta od lišća - i odlaganje životinjskog đu briva.

13. Zasad domaćih vrsta otpornih na sen -ku, uglavnom žbunova, kao staništa za živo -ti nje.

14. Zaklonjen deo za igru starije dece.

rištu. Prostor na kom ćete privremeno dr -ža ti materijal za seckanje i kompostiranjemože da ima velik značaj. Kontejner zakom post s glistama, koji možete da kori-stite za recikliranje kuhinjskih otpadaka,naj bolje je smestiti na zaklonjenom mestublizu kuhinjskih vrata. Gomile komposta odlišća obično mogu da se smeste izmeđudrveća i žbunova, jer im nije potrebna na -ročita pažnja. U manjoj bašti, opalo lišćesa kupljajte u crne plastične vreće i skla-njajte ga izvan vidokruga dok se razlaže.

Staklenici i zaštitni sanduciAko želite da gajite jestive ili egzotične

biljke, ili da se bavite baštovanstvom vansezone, staklenik je sjajan dodatak bašti.Međutim, on zahteva redovno održavanje.(Za savete videti po glavlje Baštovanstvo ustaklenicima, str. 215) Plastenici su ekono-mičniji, ali manje lepog izgleda. Zaštitnisanduci mogu da vam budu od koristi pri-likom gajenja nekih ranih biljaka ili za oč -vršćivanje mladih biljaka. Postavite sandukna osunčano mes to, dalje od delova na ko -jima se zadržava mraz. Ako to nije mo gu -će, postavite na sims prozora okrenutogse veru manju kutiju s providnim zvonom,u kojoj će reznice i sadnice moći da pušta-ju koren.

izbor biljakaU prirodnoj sredini biljke ne dobijaju ni -

kakvo mine ralno đu brivo, nikad se ne štiteslojem slame i đubriva i nikad ne zalivaju.Sve hranljive sastojke i vlagu dobijaju izokoline. Vlažnost im obezbeđuje kiša, ahran ljive sastojke mikroorganizmi u zemlji-štu koji razlažu biljne i životinjske ostatke.Biljke koje opstaju i napreduju prilagođenesu postojećoj sredini. Ako se njeni uslovipro mene, promeniće se i obrasci života bi -ljaka. Uz pravilan iz bor biljaka za gajenje uvašoj bašti, koje mogu da se smeste u pro-stor koji vam je na raspolaganju, shvatiće-te da je baštovanstvo lakše i bez mnogoproblema. Smanjićete ulaganja u zaliva-nje, đubrenje, postavljanje pritki, suzbija-nje štetočina i bolesti i orezivanje.

Divlje životinjePostojeće vrste divljih životinja su vaši

prijatelji u bašti. Osim što vam pravi dru-štvo, lokalna fauna ima i značajniju funkci-ju. Stvorite odgovarujuće uslove za nasta-njivanje životinja, a one će vam - od mi -kro ba do ptica - zauzvrat pomoći da baštanapreduje, oslobođena od štetočina i bo -les ti.

Gustiši, obrubi sa žbunovima, mešoviteživice, mrtvo drveće, jezerca i nisko rasti-nje pružaju sklonište i stanište za ova kori-sna stvorenja. Sađenjem drveća i žbunovakoji daju plodove, kao što su imela, glog,viburnum, divlja jabuka i žbunaste ruže nesamo što ćete doprineti da bašta bude ži -vopisna u jesen i zimu, nego ćete obezbe-diti hranu za divlje životinje. Jed no go diš -nje i višegodišnje cveće privlači u baštu in -sekte koji se hrane nektarom. Ne ke hi b -ridne vrste, naročito one s dvostrukim cve -tovima, sterilne su i nemaju privlačnost zainsekte koji se hrane nektarom; ta kođe,one ne daju seme, čime uskraćuju hranupti cama i sisarima.

Voda je uvek dobrodošla divljim životi-njama. Jezerce (videti Baštovanstvo za ži -vo tinjski svet, str. 189), smešteno u mir-nom kutku bašte, može da postane dommnogim korisnim životinjama. Pos ta vi te gabli zu žbunova, drveća i visoke tra ve, dabiste obogatili raznovrsnost staniš ta. Akoniste u mogućnosti da napravite for malnojezerce, razmotrite druge forme vodenihpo vršina, kao što su mala fontana, sanduksa vodenom baštom ili obična kada zaptice.

elementi DizajnaČak i kad vam formalan izgled bašte nije

cilj, isplati se da projektujete solidnu struk-turu - kostur bašte. Na taj način ćete obez-bediti atraktivan izgled i leti i zimi. Neke odnajčuvenijih bašta u Velikoj Britaniji, kaošto su Sisingharst i Hidkot, izrazito sustruk turisane i sastoje se od niza delova,osmišljenih po jednostavnim, ali strogo

ORGANSKA BAŠTA24

ge ometrijskim obrascima. Tokom letnjihme seci, obilje cveća koje izbija izvan obo -da bašta, ublažava njihove oštre linije. Ka -da nastupi zima, čiste, prave linije staza iži vica pružaju potpuno drugačiju, ali pod -jednako privlačnu sliku.

Staze i delovi za sedenjePovršine s tvrdom podlogom - staze, te -

rase i popločani delovi - skupa su, ali i du -gotrajna investicija. Na izbor materijala ko -ji ćete koristiti treba da utiču stil kuće,cena, dostupnost materijala i uticaj njego-ve proizvodnje na životnu sredinu (za višeinformacija vidi Okvir za baštu, str. 125).Između ostalih mogućnosti, to su ploče odmlevenog kamena, cigle s rupama, drvenedaske, šljunak i lomljeni škriljac.

zakloni i vetrobraniZaklon u bašti stvara osećaj privatnosti i

vizuelne barijere, apsorbuje buku i zadrža-va životinje u bašti ili izvan nje. Ukrasnizakloni čine zasebne delove bašte, koji jojdaju poseban izgled. Umesto da je celu sa -gledate odjednom, često je mnogo lepšeako su neki delovi bašte prepušteni mašti imame vas jer se vide samo delimično.

Za zaklone koji obezbeđuju privatnostpotrebni su čvrsti ma terijali, a poželjno jei da se brzo postavljaju. Zid od cigle ili ka -mena brzo se podiže i dugotrajan je, ali jeskup. On je atraktivna pozadina za sve bilj-ke, a idealan je za penjačice. Pruža skloni-šte i stvara mikroklimu u bašti, ali nije naj-bolji izbor što se tiče za k lona od vetra. Dr -vena ograda se brzo postavlja i pristupa-čna je, ali se drvo često tretira zaštitom iima ograničen vek trajanja. Ži va ograda jepo mnogo čemu privlačno rešenje. Iako ćebiti po trebno nekoliko godina da naraste,ona je jeftina, dugovečna ako se pravilnoodržava, dobro apsorbuje buku i zagađe-nje, a ako se izabere odgovarajuća, privla-či divlje životinje u baštu. Ona je i najde-lotvorniji vetrobran.

Ako želite da zaklon funkcioniše kao vet -robran, on treba da bude 50% propustanda bi bio efikasan. Pun zid ili ograda skre-ću vetar nagore, što izaziva vrtloge s dru -ge strane. Živica, živa ograda (videti str.137) ili ograda od letvica usporiće struja-nje vazduha dok prolazi kroz njih.

Zakloni ne moraju da budu neprozirni;zanimljivije je ako stvorite efekat mrežastezavese, čime ćete privući pogled pos ma -tra ča na nju, a istovremeno mu omogućitida baci pogled i na baštu iza zaklona.

ORGANSKO PO PROJEKTU 25

- Delovi za igru- Delovi za kompost**- Delovi za sedenje- Deo za životinjsko đubrivo*- Drveće- Gomile skupljenog granja- Gomile skupljenog lišća**- Žbunovi i cveće- Izvori električne energije- Izvori hrane za životinje**- Jezerce ili ostale vodene površine*- Kontejner za kompost s glistama- Navodnjavanje- Osvetljenje- Parking

- Povrće- Šporet- Sakupljanje kišnice**- Skladište za drva i ugalj- Staklenik- Staništa za životinje**- Staze- Štrik za veš- Voće- Začinske biljke- Zaštitni sanduci- Živice i zakloni

** osnovni organski elementi * visoko na listi organskih

prioriteta

na koje elemente treba da obratite pažnju

ORGANSKA BAŠTA26

načela projektovanja svake bašte- Središnja tačka. Središnje tačke

privlače pogled i važan su element izgledabašte. Koristite retko drveće ili skulptural-ne biljke.

- Razmera. Biljke i ostali elementi baštemoraju da budu u sraz meri s njenom veli-činom. Izbegavajte preveliko drveće i žbu -nje u malim baštama; birajte malo ili sre-dnje. U većim baštama koristite vrste kojese više ističu.

- jedinstvo. Elementi bašte, uključuju-ći krupne detalje pejzaža i samu kuću,treba da budu u harmoniji.

- Ritam. Ponavljanje elemenata stvaraprijatan utisak. Po nav ljajte biljke u obodi-ma ili napravite šemu po kojoj ćete poplo-čavati staze.

- kontrast. Kontrast u bojama, teksturii šemi možete da postignete i s biljkama, is krupnim detaljima pejzaža.

materijali koji su bezbedni po živo-tnu sredinuIzaberite materijale koji najmanje utiču

na životnu sredinu.- Reciklirani ili otpadni materijali: koristi-

te stare cigle i kamene ploče koje možeteda nabavite na otpadu. U nekim kameno-lomima mogu da se nabave nusproizvodi,na primer lomljeni škriljac, koji je idealanza posipanje staza. Plastika, kao što je po -listiren, može da se reciklira u proizvodekoji oponašaju drvo i ne razlažu se.

- Drvo - nastojte da koristite drvo iz pos -tojećih izvora, po mogućstvu prirodno ot -por no umesto tretiranog zaštitom (za vi šedetalja videti Okvir za baštu, str. 125).

ORGANSKO PO PROJEKTU 27

PORODična BaŠtaPorodica želi baštu u kojoj će se zabavljati i

moći da razvija in teresovanje za životinjskisvet (slika na prethodnoj strani).

1. Gusti zasad u prednjem delu bašte omo-gućuje delotvorno suzbijanje korova.

2. Prilazni put od šljunka, lomljenog kame-na ili cigle, položen na kompaktnu osnovupreko materi jala za suzbijanje korova; u sre-dini su biljke koje prekrivaju zemljište.

3. Kontejneri za reciklažu papira, stakla ikon zervi.

4. Kante za gliste koje kompostu daju vre-dne hranljive sastojke.

5. Prostor za sedenje. Začinske biljke u dže-povima zasada iz me đu recikliranog kamenaili cigle; ćupovi za salatu i jestivo cveće.

6. Jezerce koje privlači divlje životinje, pre-kriveno sigurnos nom metalnom rešetkomdok su deca mala.

7. Mozaik od kamenih ploča koji je napravi-la cela porodica, pos tavljen na stazu.

8. Stočić za ptice koji treba da ih privuče dase gnezde u bašti.

9. Šporet i klupa na delu poploča nom reci-kliranim kamenom ili ciglom.

10. Skrivena bašta s klupama; zasađenapa p ratima koje uživaju u senci.

11. Plitki potočić, za trke modela čamaca,po vezuje rezervoar i fontanu sa šljunkovitimdnom.

12. Livadica za poljsko cveće s visokom tra-vom, u okviru trav njaka, koja privlači korisneinsekte i druge životinje.

13. „Jarak” s lavandom odvaja prostor zadeč ju igru od trav njaka; deo za igru posut jedrvenim opiljcima i ograđen drvenom ogra-dom od gredica.

14. Tunel od granja vrbe, s podlogom posu-tom debelim slojem drvenih opiljaka koji suz-bijaju korov, za dečju jazbinu.

15. Zasad niskog lokalnog drveća i žbunjakoji privlače divlje životinje.

16. Kontejneri za kompost/lišće.17. Balvani koji služe kao sklonište za bube

i žabe (odlične bor ce protiv štetočina).

ORGANSKA BAŠTA28

ORGANSKO PO PROJEKTU 29

Ra

jSk

a B

ta S

jeS

tiv

im B

iljk

am

aO

vaj p

lan

poka

zuje

vis

okop

rodu

ktiv

an p

lac

za b

ašto

va-

ne k

oji ž

ele

da g

aje

pose

bne

biljk

e ka

o i u

obič

ajen

o vo

ćei p

ovrć

e.1.

Raz

novr

sne

jest

ive

biljk

e, u

klju

čuju

ći l

ešni

ke,

dudi

-nj

e, d

ivlje

jago

de,

japa

nske

mal

ine,

kup

ine

i sun

cokr

et.

2. L

ivad

a po

d bi

ljkam

a s

jest

ivim

list

ovim

a ka

o št

o su

kise

ljak,

mas

lača

k i

sala

tna

dinj

ica;

kra

tko

pot k

resa

niob

odi

kont

roliš

u nj

ihov

o ši

renj

e i

obez

beđu

ju l

akši

pri-

stup

.3.

Izd

ignu

te le

je z

a sa

latu

i je

stiv

o cv

eće.

4. D

eo p

oplo

čan

reci

klira

nim

drv

etom

.5.

Sta

klen

ik n

apaj

an s

olar

nom

ene

rgijo

m o

bezb

eđuj

epr

irodn

u to

plot

u za

než

ne b

iljke

i m

esto

za

kadu

s t

op -

lom

vod

om.

6. N

užni

k za

kom

post

.7.

Kon

tejn

eri z

a ko

mpo

st s

glis

tam

a, p

ored

skl

adiš

ta z

adr

va i

povr

će.

8. B

urad

za

čuva

nje

vode

sa

svih

kro

vova

.9.

Sta

ze o

d re

cikl

irane

i lo

mlje

ne c

igle

; dž

epov

i za

za -

sade

zač

insk

og b

ilja.

10.

Lava

nda,

tim

ijan,

ber

gam

ot i

orig

ano

koji

priv

lače

koris

ne in

sekt

e.11

. Ži

vica

od

divl

jih r

uža

( Ros

a eg

lant

eria

i K.

ru go

sa)

ko je

daj

u je

stiv

e pl

odov

e za

ljud

e i ž

ivot

inje

.12

. Ko

koši

njac

; sm

ešte

n po

red

voć n

jaka

, sl

uži u

mes

todv

oriš

ta z

a ži

vinu

.13

. M

eko

voće

; br

eskv

a ko

ja s

e pe

nje

uz o

sunč

an z

id.

14.

Seno

vit

deo;

sm

esa

od o

palo

g liš

ća i

kont

ejne

ri za

kom

post

, ba

lvan

i za

pro

izvo

dnju

peč

urak

a, b

ršlja

n za

ptič

ja g

nezd

a15

. Le

je z

a po

vrće

pro

jekt

ovan

e za

rot

aciju

na

četir

igo

dine

(vi

deti

str.

303?

?).

16.

Stak

leni

k i

sand

uci

za z

aštit

u; š

upa

za a

lat;

deo

posu

t m

leve

nom

kor

om o

d dr

veta

.17

. Je

zerc

e, s

bla

gim

pril

azni

m n

agib

om z

a ži

votin

je;

vo di

u m

očva

rnu

bašt

u.18

. G

avez

za

prav

ljenj

e te

čnog

đub

riva.

19.

Deo

pop

loča

n od

sečc

ima

balv

ana

post

avlje

nim

uok

vir

od s

itno

lom

ljene

cig

le i

izb

razd

anim

da

povr

šina

ne b

i bila

kliz

ava.

20.

Tra

vnja

k.

ORGANSKA BAŠTA30

gRaDSka BaŠtaBašta na maloj padini projektovana za od -

mor i kao prirodno osveženje u urbanom ok -ru ženju (slika gore).

1. Popločani deo sa stolom i stolicama zaobedovanje napolju, izrađen isključivo od pri -rodnih materijala - reciklirane cigle ok ru žujupodlogu od lomljenog crepa.

2. Jezerce privlači divlje životinje kao štosu ptice, insekti i vo dozemci koji su prirodnineprijatelji štetočina; blagi nagib sa stranena kojoj su cvetne leje omogućuje životinja-ma lakši pristup.

3. Potporni zid, neophodan posle stvaranjanagiba, konstruisan od teških, uspravno pos -tav ljenih recikliranih drvenih greda.

4. Staze od lomljenog škriljca (nusproizvodkamenoloma) oivi čene ciglom, sa džepovimaza biljke koje prekrivaju zemljiš te, kao kon-trast tamnim tonovima škriljca.

5. Mali cvetni travnjak s prolećnim lukovi-cama, belim radama i detelinom, koji pove-ćava raznovrsnost divljih životinja, a ne izi-skuje mnogo košenja i održavanja.

6. Zasad žbunova koji ne zahtevaju mnogoodržavanja, a za nimljivi su cele godine. Ta ko -đe, obezbeđuju hranu i sklonište za ptice idru ge životinje.

7. Bure za skupljanje kišnice s kućnog kro -va za biljke u saksijama i za jezerce.

8. Kontejner za kompost.9. Kontejneri za reciklažu papira, stakla i

kon zervi.10. Sto za ptice privlači vrste koje tamane

šte točine.11. Kontejner za kompost s glistama za re -

ci klažu kućnog sme ća.12. Ćup od terakote (središnja tačka baš -

te) može da se koristi za proizvodnju začin-skog bilja ili salate.

OSnOvekljUčne ORganSke teHnike za zelenU BaŠtU

Za organskog baštovana zemljište jenajvažniji aspekt bašte. Stvaranje i održa-vanje plodnog, zdravog zemljišta pred -stav ljaju prioritet. Mnogo toga može da seučini na popravljanju kvaliteta slabog zem-ljišta, ali pre nego što započnete radove,važ no je da saznate što više o tipu, tekstu -ri i strukturi zemljišta vaše baš te. Teksturai tip zavise od lokacije i geoloških karakte -ristika ob lasti. Struktura je određena pret-hodnom proizvodnjom - načinom na koji jezemljište bilo, ako je uopšte bilo, održava-no u prošlosti. I tekstura i struktura utičuna hemijski sastav zemljišta - bilo da jeviše kiselo ili više bazno. Od toga zavisikoličina živog sveta u njemu i koje biljke ćetu bolje uspevati.

Šta je zemljište?Zemljište se često uzima zdravo za goto-

vo. Iako izgleda beživotno, ono je zaokru-žena podzemna životna sredina u kojoj vr -vi. Ono izdržava biljke snabdevajući ihhran ljivim sastojcima i vo dom. Kao životnasredina, zemljište je biljkama važno istoko liko i životna sredina iznad zemljišta.

Upoznavanje karakteristika zemljišta ubaš ti pomoći će vam da ga iskoristite nanaj bolji način i da ga efikasno održavate.Tip i istorijat prethodne proizvodnje utica-će na izbor biljaka, na to kako i kada (i dali) treba da ih gajite, na količinu rada,kapacitet hranljivih sastojaka i vode, brzi-nu isušivanja i brzinu zagrevanja zemljištau proleće.

Upoznajte zemljišteTokom rada u bašti postepeno ćete

upoz nati zemljište dok ga obrađujete, se -

je te, sadite, plevite korov i primetićete ko -je biljke uspevaju, a koje ne. Ako, među-tim, počinjete u novoj bašti, od mah obra-tite posebnu pažnju na zemljište. Uzmitega u šaku da biste osetili teksturu (videtistr. 34); iskopajte rupu i pogledajte „profil”zemljišta da biste saznali više o strukturi ilipošaljite uzorak na analizu (videti str. 37)da biste dobili podatke o pH i eventualnomdisbalansu hranljivih sastojaka.

Struktura zemljištaPlodnost zemljišta nije samo pitanje koli-

čine hranljivih sastojaka koje ono sadrži -to je zbir svih karakteristika koje su neop-hodne za rast biljaka. Struktura zemljišta -odnosno način na koji je sastavljeno - imaistu važnost. Na primer, masno zemljiš tepu no gline može da bude bogato hranlji-vim sastojcima, ali da na njemu slabo us -pe vaju biljke jer je puno vode i suviše teš -ko da bi korenje raslo na odgovarajući na -čin. Jednostavnim poboljšanjem strukture- povećanjem količine vazduha u zemljištuputem dodavanja kabastih organskih ma -te rija - može da se stvori drastična razlika.Posno, peskovito zemljište može da bu desiromašno hranljivim sastojcima, ali jedno-stavnim obogaćivanjem sredstvima kaošto je kompost od lišća, koji povećava ka -pacitet zemljišta da zadrži hranljive sastoj-ke i vodu, može da se postigne znatno po -boljšanje.

Za razliku od tipa zemljišta, strukturazem ljišta je nešto što baštovan može daizmeni. Ovo poglavlje opisuje kako daupoz nate i poboljšate strukturu zemljišta i,što je jednako važno, kako da izbegneteda ga upropastite.

zemljište i briga o njemu

Zemljište je živa sredina koja na biljke utiče isto koliko i sredina iznad njega

Šta je u zemljištu?Otprilike polovinu zapremine zemljišta

čine mineralne čestice od erodiranih stena,organske materije i živi organizmi; drugupolovinu čine voda i vazduh. Zajedno, ovisastojci formiraju materiju koja može efi-kasno da podržava rast biljaka. Hranljivisastojci za biljke nastaju od mineralnihčes tica i proizvoda raspadanja organskihma terija. Hemijski sastav zemljišta od re -đu je i pH vrednost, odnosno kiselost. Odnje zavisi izbor biljaka koje možete da pro -izvodite i dostupnost nekih hranljivih sas -to jaka.

tipovi zemljištaStorinama godina stene erodiraju sve do

nivoa čestica, koje su osnovni sastojak go -tovo svih vrsta zemljišta. Veličina i hemij-ski sastav čestica zavise od stena od kojihpotiču i određuju tip zemljišta u vašoj baš -ti. Postoje tri tipa čestica erodiranih stenakoje čine zemljište: pesak, mulj i glina.

Količina različitih čestica određuje tip ze -m ljišta, odnosno nje gov naziv, kao i karak-teristike i način održavanja. Većina ti povaje mešavina sve tri vrste čestica. Ako su upribližno jednakoj razmeri, zemljište se na -ziva ilovača. Ako je jedna vrsta čestica do -minantna, tada se zemljište naziva pesko-vitim, muljevitim ili glinom i ima karakte -

ris tike tih čestica. Nije uvek lako tač no od -rediti koji tip zemljišta imate, na ročito ubaš ti u koju su nanošeni različiti ti povi ze -m ljišta. Ipak, ako uzmete uzorak vlaž nogzemljišta u šaku, protrljate ga iz me đu prs -tiju i „napravite kobasicu”, moći će te dastek nete utisak koje čestice su do mi nan -tne (videti kolonu Izgled i osećaj u tabelina sledećoj strane). Uzmite punu ša ku ze -m ljišta i dodajte mu vodu. Mesite ga u ša -ci dok ne postane ravnomerno vlažno i po -vadite kamenčiće i grudvice.

- glina. Zemljište s dominantnim česti -ca ma gline uglavnom je gusto, lepljivo iteško se obrađuje. Sićušne čestice gline sezbijaju i ostavljaju malo prostora za vaz-duh.

- Peskovito zemljište. Na drugomkra ju skale, zemljište s visokim sadržajempeska uglavnom je suvo. Relativno širokprostor između čestica prevelik je da bi za -držao vodu, zato se ona brzo povlači iz ze -m ljišta, odnoseći sa sobom hranljive sa s -tojke.

- muljevito zemljište. Po karakteristi-kama je između gline i peskovitog.

- tresetno zemljište. Nastaje u vlaž-nim, kiselim sredinama koje sprečavajupo t puno razlaganje organskih materija,ko jima je bogato. Može da bude veoma ki -selo i neplodno, ali i plodno i produktivno.

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 33

Dobra struktura- Korenje prodire duboko.- Slatkast miris zemlje.- Voda se ne zadržava dugo u rupamaposle kiše.- Zemlja se relativno lako kopa.- Nema tvrde „table” - kompaktnog sloja -na površini.- Ima puno kanala koje su prokopale glis -te.- Gornji slojevi se drobe i mrve i kad suvlažni i kad su suvi.

loša struktura- Korenje je plitko.- Miris je neprijatan.- Voda se zadržava u rupama ili na povr-šini (ili neposredno ispod nje) ili se oce-đuje odmah.- Zemljište je lepljivo ili u tvrdim grudva-ma ili veoma suvo.- Ima veoma malo glista.- Gornji sloj je kompaktan.- Površinski sloj nestaje kad je vlažan, akad se isuši pretvara se u koru.

POkazatelji StRUktURe zemljiŠta

- Slano zemljište. Uglavnom je alkalnopo sastavu i neplod no. Nastaje u suvoj kli -mi.

vazduh i vodaVazduh i voda su od životnog značaja za

životinje koje žive u zemlji, kao i za dobarrast korenja i biljaka. Oni se nalaze u pros -toru, porama, među česticama zemlje. Ve -će pore između čestica peskovitog zemlji-šta sadrže vazduh, ali obično su prevelikeda bi zadržavale vodu. Pore srednje veliči-ne sadrže vodu koju korenje upija. Za

zem ljište koje ima dobru razmeru obe veli-čine pora može da se kaže da dobro odvo-di vodu, a zadržava vlagu. U zemljištu pu -nom vode, ona potiskuje vazduh iz velikihpora, čime otežava život biljkama i životi-njama.

Život zemljištaZemlja vrvi od različitih živih vrsta - od

mi kroskopskih bakterija i gljivica do vidlji-vih bića kao što su gliste, bube, puževi ilarve insekata. Mnoga od ovih stvorenjaod govorna su za recikliranje organskih

ORGANSKA BAŠTA34

tipovi zemljištaSvi tipovi zemljišta, osim tresetnog, nastaju od stena. Raz ličita veličina čestica, iakose nama one sve čine minijaturnim, igra ključnu ulogu u teksturama zemljišta. Kadabi se čestica gline uvećala do veličine zrna peska, po istoj razmeri bi zrno peska biloveliko kao čovek.

koji tip zemljišta imate?

Tip zemljišta

Tresetno zemljištei zemljište bogatoor ganskim materi-jama

Glina

Peskovito zemljište

Muljevito zemljište

Slano zemljište

Izgled i osećaj

Crno ili veoma tamno, sunđe -ras to; ne zadržava oblik, nemože da se uvalja u kuglicu

Lepljivo, teško; dobro zadrža-va oblik u grudvi; može da seuvalja u kobasicu: što je većisadržaj gline, to je kobasicatanja

Deluje zrnasto, ispušta škri-pav zvuk kad se protrljaizmeđu prstiju; lakši pesak nezadržava oblik i ne može dase uvalja u loptu, peskovitailovača je kompaktnija

Sapunasto, deluje kao svilapod prstima; ispušta piskavzvuk kad se protrlja i ostajena prstima

Nalazi se uglavnom u sušnimoblastima; ima visok pH

Prednosti

Lako se obrađu-je, dobra podlo-ga za seme

Može da budebo gata hranljivimsastojcima ivodom

Brzo se zagrevai lako obrađuje

Relativno dobrozadržava vodu iima prilično vi soksadržaj hran ljivihsastojaka

Nema

Mane

Leti može da bude veomasuvo, a zimi veoma vlažno;pogodno je jedino za biljkekojima odgovara kiselozemljište

Korenju je često teško daprodre do hranljivih sastoja-ka i vode

Obično ima nizak sadržajhranljivih sastojaka; voda sepovlači vrlo brzo, često ispi-rajući hranljive sastojke

Lako se zbija, tako da ga jeteško obrađivati

Visok sadržaj soli škodimno gim biljkama; dodava-nje gipsa može da pomogne

ma terija koje razlažu tako da hranljivi sas -tojci postanu dostupni biljkama. Njiho veak tivnosti utiču i na strukturu zemljišta.

Neki organizmi koji žive u zemlji moguda budu štetočine ili uzročnici bolesti - alivećina nije štetna, čak je i korisna. Kao i uživotnoj sredini iznad zemljišta, što je za -jednica organizama raznovrsnija i aktivni-ja, manje je verovatno da će neka vrsta dase otme kontroli. Problemi će se ređe poja-viti u zemljištu dobre strukture, bogatomor ganskim materijama, koje podstiče raz-novrsnu i aktivnu mikrofloru i faunu.

Gliste su najupadljivije i najpoznatije ži -vo tinje koje žive u zem lji. Kad se zemljišteobrađuje, mogu da budu iskopane na po -vr šinu. One pomažu u preradi organskihmaterija tako što ih odvlače u dublje sloje-ve pre nego što ih pojedu. Tuneli koje ko -paju služe za provetravanje zemljišta i boljiodvod vode; njihov izmet je izvor hranljivihsastojaka, a pomažu i u formiranju grudvi-ca zemlje.

korisni mikroorganizmiU zemlji žive mnogi mikroskopski orga -

niz mi. Uprkos sićuš nosti, oni vrše funkcijeod životnog značaja za zdravlje zemljišta.U njih se ubrajaju bakterije koje se hraneazo tom iz vazduha i korisne mikorizne glji-ve.

Bakterije koje vezuju azot imaju simbiot-ski odnos s biljkama i žive u kvržicama nakorenju. Mikorizne gljive žive zakačene za

korenje. One su u harmoniji s biljkom, po -ma žući joj da apsorbuje vodu i hranljivesa s tojke; zauzvrat, biljka hrani gljive. Po vr -šina gljiva je mnogo veća nego površinako rena, tako da one efikasno proširuju po -d ručje preko koga se biljka hrani. Mi ko riz -ne gljive su krhke i veoma osetljive na fun-gicide. Više im od govara zemljište koje sene obrađuje često, a naročito dobro us pe -vaju u baštama „bez obrade”, kao i u baš -ta ma s velikim udelom organskog zemljiš -ta.

Organske materijeIzraz „organske materije” koristi se za

opis mrtvih ili raspadajućih ostataka živihbića (biljaka i životinja) i đubriva. One suključni deo zemljišta koji obezbeđuje hra -nu za živa bića koja postoje u, i na njemu,posebno za biljke kojima su glavni izvorazota. Bez organskih materija zemlja bi bi -la samo sterilna prašina od stena. Orga niz -mi koji žive u zemlji i prirodna oksidacijastalno razlažu organske materije. One seobnavljaju u prirodnom ciklusu života ismr ti. Konačan proizvod razlaganja organ-skih materija je humus. On je dragocenire zervoar vode i hranljivih sastojaka, apomaže i formiranje stabilnih grudvicazem lje. Ukratko, organske materije:

- hrane živa bića u zemlji;- podstiču raznovrsnost flore i faune u

zemlji;

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 35

neki vidljivi stanovnici podzemljaGliste, puževi, stonoge i grinje, šumski crvi, tvrdokrilci i njihove larve... Većina organiza -ma koji žive u zemlji nevidljivi su golim okom. U sićušne oblike života ubrajaju se valj-kasti crvi i gljive koje ih love i jedu.

grudvice zemljeRazne vrste mineralnih čestica, zajedno sa organskim materijama, formiraju zemljanegrudvice velike po nekoliko milimetara u prečniku. Mreža pora između njih, koja zadr-žava vodu i vazduh, čini prostor u kom raste korenje i borave životinje i mikroorganiz-mi. Kad zemljište ima dobru strukturu, grudvice se ne raspadaju lako i mogu da izdržekišu i obrađivanje. Kad je struktura loša, one se brzo raspadaju. Najočigledniji primer jetvrda kora ili pokorica, koja nas taje na površini kad se zemljište slabog kvaliteta isuši.

- poboljšavaju fizičku strukturu zemljiš -ta;

- snabdevaju biljke hranom;- apsorbuju vodu;- zadržavaju hranljive sastojke za biljke;- amortizuju zemljište od promena pH

vrednosti.

Hranljivi sastojci za biljkeBiljke se hranom snabdevaju od razlaga-

nja mineralnih čestica i organskih materi-ja. Zemlja sadrži širok spektar hranljivihsas tojaka koji su potrebni, u većim ili ma -njim količinima (ma kro elementi i mikroele-menti, tj. elementi u tragovima), biljkamaza zdrav rast. Većina hranljivih sastojakane ophodnih za rast biljaka potiče od osno-vnih mineralnih čestica koje čine okosnicuzemljišta. Oni se nalaze i u organskim ma -terijama. Azot pos toji samo u živom (iliras padajućem) tkivu, pa su njegov glavniizvor kabaste organske materije.

U većini tipova zemljišta može da se na -đe potpun spektar hranljivih sastojaka zabiljke. Zavisno od vrste biljaka koju gajite,

možda ćete morati da u zemljištu poveća-te nivo azota, fosfora, kalijuma i magnezi-juma - hranljivih sastojaka koje biljke kori-ste u najvećim količinama. I drugi minera-li povremeno mogu nedosta jati, što za po -s ledicu ima niz simptoma (videti str. 86).

Međutim, ti simptomi nisu uvek posledi-ca nedostatka nekog hranljivog sastojka uzemlji. I višak nekog od njih - uzrokovando davanjem previše đubriva, na primer -može da izmeni hemijski sastav zemljišta iučini druge sastojke nedostupnim biljka-ma. Loša struktura, nedostatak vode i nes -ta bilna pH vrednost takođe mogu da spre-če da biljke dobijaju hranljive sastojke kojisu im neophodni. Neki od njih, uključujućiazot, lako se ispiraju iz zemljišta.

U načelu, nema potrebe da se brinetezbog preciznih nivoa hranljivih sastojaka uzemlji. Primenom organskih metoda brigeo zemljištu obezbedićete biljkama dobru,uravnoteženu ishranu. Međutim, u novojbaš ti, ili tamo gde biljke ne uspevaju beznekog očiglednog razloga, biće od koristida date zemljište na analizu, kako biste ot -

ORGANSKA BAŠTA36

HemijSki SimBOliHranljivi sastojci za biljke obično se označavaju hemijskim simbolima - koji se sastoje odjednog ili dva slova - naročito u oblasti mineralnih đubriva, u kojoj je NPK (azot-fosfor-kalijum) srazmera najistaknutiji aspekt obeležavanja proizvoda. Međutim, i za organskebaštovane korisno je da nauče ove konvencionalne skraćenice.makroelementiAzot (N), Fosfor (P), Kalijum (K), Magnezijum (Mg), Kalcijum (Ca), Sumpor (S).mikroelementi, elementi u tragovimaGvožđe (Fe), Mangan (Mn), Bakar (Cu), Cink (Zn), Bor (B), Mo lib den (Mb).Simboli se pojavljuju i zajedno da bi označili hemijska jedinjenja - po pravilu su to uobi-čajeniji oblici u kojima hranljivi sastojci mogu da se primenjuju. Na primer, kameni fos-fat se piše kao P2O5, potaša kao K2O, a kreč ili kalcijum karbonat kao CaCO3.

kakO HRanljivi SaStOjCi DelUjUMnogi hranljivi sastojci potrebni su za razne aspekte rasta biljaka. Od glavnih sastojaka,odnosno „makroelemenata”, azot podstiče rast lišća i izdanaka, dok je magnezijum va -žan za stvaranje hlorofila, pigmenta od kog lišće ima zelenu boju. Fosfor podstiče rastkorenja; kalijum je od ključnog značaja za cvetanje, formiranje plodova i „učvršćivanje”rasta, povećanje otpornosti na štetočine, bolesti i mraz.

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 37

Profili zemljištaDobar način da naučite više o strukturi zemljišta

jeste da iskopate rupu i pogledate presek koji senaziva i „profil zemljišta”. To zahteva prilično kopa-nja, ali ćete dobiti mnogo podataka, što će vaspoštedeti razočaranja u budućnosti.

Iskopajte rupu koja je dimenzija najmanje 1m x1m i otprilike isto toliko duboka. Očistite jedan zid ru -pe i pažljivo pogledajte. Najverovatnije ćete videtidva, ponekad i tri, jasno izdvojena sloja.

- Gornji sloj biće najtamniji, posebno nekolikocen timetara pri vrhu, ako je zemljište prethodno do -bro održavano. U gornjem sloju, koji može da budedubok od 5 do 60 cm, koncentrisana je većina or -gan skih materija i živog sveta. Dubina i sastav zavi-se od geografskog položaja i prethodne brige o ze -mljištu. Moguće je da otkrijete velike varijacije u raz-nim delovima vaše bašte.

- Gornji sloj prelazi u donji tamo gde zemljištedobija vidljivo drugačiju boju. Duboko korenje prodi-re u donji sloj da bi u njemu našlo vodu; osim vode,ovaj sloj sadrži veoma malo organskih materija. Sta -nje donjeg sloja utiče na odvođenje vode (drenažu)iz zemljišta.

- U naročito plitkim zemljištima možda ćeteprona ći i treći, stenoviti sloj.

Uzimanje uzorka zemljištaAko nameravate da pošaljete zemljište na analizu

hranljivih sastojaka i pH vrednosti, važno je da uz -mete reprezentativni uzorak; u suprotnom, rezultatineće imati smisla. Za analizu je potrebna sa mo ma -la količina, ali ona mora valjano da prezentuje hilja-de kilograma zemlje u vašoj bašti.

Treba da:- uzmete zemlju s dubine od 15 cm;- uzmete odvojene uzorke s delova koji su bili ob -

rađivani na različite načine;- uzmete zemlju s najmanje 10 mesta iz različitih

delova, odabranih nasumice. Stavite zemlju u čistuplastičnu kofu i dobro je izmešajte baštenskom lopa-ticom ili nekom drugom alatkom. Iz te smese uzmitekonačan uzorak.

Ne treba da:- uzimate uzorke iz zemlje kojoj su nedavno

dodavani kreč ili đubrivo, ili s mesta blizu gomila

komposta, kao i mesta na kojima se ložila vatra ilionih pored živica;

- uzimate samo jednu lopaticu zemlje;- dodirujete uzorke.

merenje pH vrednostiPostoji nekoliko načina merenja pH vrednosti.

- Merač. Kupite običan merač koji pokazuje pHvrednost gotovo neposredno pošto se zabode uzem lju. On možda nije sasvim tačan, ali brzo dajepribližne podatke, a ima prednost da možete da oči-tavate vrednost s različitih mesta u bašti.

- Pribor za merenje. Najjednostavniji i najjeftinijipribori za merenje pH vrednosti koriste tečnost kojamenja boju. Oni su malo komplikovaniji od merača,ali daju prilično precizne rezultate. Uzimajte uzorkeiz različitih delova bašte.

- Analiza. Za potpuno tačne rezultate, pošaljiteuzorak u laboratoriju, po mogućstvu neku koja pružausluge za organske baštovane. Važno je da su uzo-rak ili uzorci reprezentativni za baštu.

Biljke indikatoriPogledajte biljke koje već rastu u bašti i oko nje.

Te „biljke indikatori” mogu da vam kažu mnogo ohemijskom sastavu zemljišta. Međutim, imajte naumu da biljke koje uspevaju na ekstremnim tipovimazemljišta uspevaju i na prosečnim, zato dobro pog -ledajte obrađivane, ali i divlje delove da biste steklibolji uvid. Još jedna napomena: ako ste se uselili unovu kuću s baštom koja je stvorena ni iz čega, nezaboravite da je uobičajena praksa građevinara dana nose gornji sloj (često da bi prikrili mnogobrojnepropuste) i da on nije u skladu sa zemljištem na tomlokalitetu.

- Masna glina/vlažno zemljište. Podbel, ševar,rastavić.

- Tresetno/kiselo zemljište. Azaleje, rododen-droni, borovnica, planinski lovor; plave hortenzijezadržavaju boju samo na kiselom zemljištu.

- Peskovito, suvo zemljište. Prkos, svilenica.

- Bazno zemljište. Kravlja trava, grbašica, udovi-čica, bukva, pavit.

Saznajte viŠe O vaŠem zemljiŠtU

krili eventualne nedostatke ili neravnotežu.U idealnom slučaju, obratite se ustanoviko ja radi posebne analize za organsku pro -izvodnju; tako ćete saznati pokazatelj po -tencijala zemljišta, a ne samo hranljivihsas tojaka koje trenutno sadrži.

Hemijski sastav zemljištaVažna karakteristika zemljišta je njegova

kiselost, koja se izražava pH vrednošću.Ska la pH vrednosti počinje od 1, što ozna-čava ekstremnu kiselost, do 14, što pred-stavlja ekstremnu baznost supstance. Udob rom delu tipova zemljišta raspon pHvrednosti kreće se od 4 do 8, a većina bi -ljaka raste u sredinama u kojima je taj ras -pon od 5,5 do 7,5. Ukrasne biljke uglav-nom podnose širi spektar pH vrednosti,iako neke od njih, kao što su mnoge vrsterododendrona i vresova, rastu samo u ki -se lijim zemljištima, dok druge podnose ivi soku pH vrednost. Povrću odgovara pHvred nost u rasponu od 6,5 do 7, voću od 6do 6,5 (za više detalja, videti odgovaraju-ća poglavlja). PH vrednost kontroliše nivokal cijuma u zemljištu. Kalcijum se ispira izzemljišta, naročito ako dob ro odvodi vodu,čime ono postaje kiselije.

kakav značaj ima pH vrednost?Vrednost pH određuje dostupnost hran-

ljivih sastojaka biljkama. U veoma kiselomzemljištu hranljivi sastojci mogu da buduisprani ili da se iz zemlje rastvore u vodi donivoa kad postaju otrovni. Na drugom kra -ju skale, hranljivi sastojci mogu da buduza tvoreni u zemlji i nedostupni biljkama.Bilj ke koje mogu da rastu u zemlji sa ek -stremnim pH vrednostima prilagodile su setim uslovima.

Takođe, pH vrednost utiče na raznovrs-nost i aktivnost živog sveta u zemlji. Bo les -ti, poput krastavosti krompira, imaju težeposledice u baznom zemljištu. Šumski crvii žičnjaci češći su u kiselom zemljištu, aliga gliste ne vole.

zašto je potrebno da testirate pHvrednost?Testiranje pH vrednosti (tekst u tabeli na

sledećoj strani) pomoći će vam u izboruodgovarajućih biljaka. Uvek testirajte pHvred nost pre nego što zemlji dodate kreč,na primer, u delu bašte za povrće. Pre te -rana količina može da zarobi neke hranlji-ve sastojke u zemljištu i učini ih nedostup-nim biljkama.

ORganSkO ODRŽavanje zemljiŠta

Kako ćete tretirati vaše zemljište zavisiod njegovog tipa, prethodnog održavanja ionoga što raste - ili će rasti - na njemu.Ako, na primer, za siromašno, ocedito ze -m ljište odaberete biljke koje vole sušu,njima neće biti potrebno mnogo nege. Li -vadu s poljskim cvećem, kojoj treba zem-ljište s niskim sadržajem hranljivih sastoja-ka, brzo će potisnuti druge vrste ako poč-nete da je đubrite. S druge strane, zbijenaglina u bašti novoizgrađene kuće zahteva-će znatan napor da bi bila obogaćena.Žbunju koje raste na zemljištu s puno ilo-vače biće potrebno samo povremeno pre-krivanje smesom slame i đubriva, dok ćeza deo s povrćem biti neophodno planira-nje programa održavanja da bi ono održa-lo svoje karakteristike.

Organski pristupOrganski pristup brizi o zemljištu je kom-

binacija dobre hortikulturalne prakse i ko -riš ćenja, kad je potrebno, kabastih or gan -skih materija kao što su kompost i životinj -sko đubrivo, uz dodatak organskih đubriva(prirodnih proizvoda životinjskog, biljnog imineralnog porekla). Organski dodaci čes -to su reciklirane otpadne materije. Poredto ga što su dobre za zemlju, ovak vo kori-šćenje pomaže da se izbegne zagađenjeko je bi izazvalo njihovo odlaganje na de -po nije i mesta za spaljivanje. Organskibaš tovani, sledeći primer koji im daje pri-

ORGANSKA BAŠTA38

roda, recikliraju biljne i životinjske otpatke,hraneći na taj način zemljište, a ne direk-tno biljke. Životinje koje žive u zemljišturaz lažu organske mate rije. U tom procesupoboljšava se struktura zemljišta, a hran-ljivi sas tojci postaju dostupni biljkama. Bi -o loški aktivno zemljište je zdra va sredinaza proizvodnju.

kabasti obogaćivači zemljištaKabaste organske materije (videti str.

41), budući da su organskog porekla,sadrže širok spektar osnovnih hranljivihsastojaka i mikroelemenata, za razliku od„instant” mineralnih đubriva sa ograniče-

nim izborom brzo rastvorljivih hranljivihsastojaka - koji ničim ne doprinose živomsvetu ili strukturi zemljišta. One mogu dase ukopavaju ili posipaju po zemlji u meša-vini sa slamom ili lišćem. Biljke koje sehrane organski, manje su privlačne za šte-točine i bolesti čijem suzbijanju pomažeor ganski kompost.

izbegavanje zbijanja zemljištaDo zbijanja dolazi kada se po zemljištu

čes to hoda ili se obrađuje u vlažnim uslo-vima. To ćete izbeći tako što ćete pravitistaze ili gajiti biljke u lejama koje su do -volj no uske da mogu da se obrađuju sa

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 39

načela ORganSke BRige O zemljiŠtU- Hranite zemljište. Kabaste organske materije obogaćuju ishranu živog sveta u zem-ljištu. Zauzvrat, živi svet poboljšava njegovu struk turu i plodnost.- Hodajte pažljivo. Zbijeno zemljište nema vazduha, korenje teško prodire u njega inije pogodna sredina za životinje koje žive u zemlji.- kopajte samo kad je neophodno. Kopanje ima svoju svrhu, ali može da uništistrukturu zemljišta.- Prekrivajte zemljište. Prekrivač od biljaka ili smese organskih materija štiti struktu-ru zemljišta.-vodite računa o količini hranljivih sastojaka. Više problema uzrokuje previšenego premalo đubrenja. Neka vam pokazatelj bude to kako biljke reaguju.- Proverite pH vrednost pre nego što dodate kreč. Previše kreča može da učinihranljive sastojke nedostupnim.

Rad sa stazeUske leje su idealno reše-nje za teška zemljišta; izdi-zanje leja omogućuje doda-vanje dovoljne količineorganskih materija, a obra-đivanjem sa staze izbegavase zbijanje zemljišta zboghodanja po njemu.

sta za koje prolaze pored njih. I često kori-šćenje motokultivatora može da uzrokujestvaranje zbijenog sloja ili „ploče” ispodpo vršine zemljišta.

kopanje i kultivisanjeKopajte samo kad je potrebno, ali ne

previše često. Kopanje je neophodno da bise razbilo tvrdo i zbijeno zemljište, ali re -dov no kopanje ubrzava razlaganje organ -skih materija - koje su suštinska kompo-nenta dobrog zemljišta. Ovaj vid obrade,ta kođe, podstiče rast korova. Svaki putkad prevrnete zemlju, na površinu izbacu-jete novu količinu semena korova koje ćeda proklija.

Kopajte samo kada su uslovi dobri, naro-čito ako je zemljište u bašti jako. Ne bi tre-

balo da bude toliko vlažno da se lepi zaašov, ni toliko suvo da morate da razbijateveliko grumenje.

Sasvim je moguće održavati baštu bezredovnog obra đivanja. U poglavlju Gajenjepovrća naći ćete podatke o sistemu bašto-vanstva bez obrade (videti str. 295).

Prekrivanje zemljištaRedovno prekrivanje zemljišta organ-

skim materijama koje ga obogaćuju učini-će čuda za strukturu njegovih najvažnijih,gornjih slojeva - tako da će seme koje klijai voda lakše prodirati u zemlju. Ovaj postu-pak pomoći će i održavanju vlage u zemlji-štu. Smese za prekrivanje izoluju zemljišteod naglih promena temperature i vlažnos -ti. Zbog toga je važno da ne prekrivate

ORGANSKA BAŠTA40

Raspoređivanje težineKad je zemljište vlažno,radom s daske rasporediće-te telesnu težinu i zaštititistrukturu zemljiš ta, naročitona glinastim i muljevitimterenima.

OBRaDa zBOg RazBijanja zBijenOSti- Podelite deo koji treba da kopate napola, uzduž.- Iskopajte brazdu dubine jednog ašova - ili koliko je dubok gornji sloj zemljišta, ako jeplići od jednog ašova.- Rastresite dno brazde grabuljama. Zabodite šiljke vertikalno i polako vucite grabuljenapred-nazad.- Iskopajte sledeću brazdu i zemljom iz nje popunite prvu.- Nastavite do kraja parcele, zatim se okrenite i vratite u suprotnom smeru.- Popunite poslednju brazdu zemljom iz prve brazde.

suvo zemljište pre nego što se dobro nato-pi kišom. Sačekajte da se ono zagreje prenego što prekrijete mlade biljke. (Ako gaprekrijete dok je hladno, ono će zadržatinisku temperaturu, što će usporiti rast imla de biljke učiniti osetljivijim na napadeštetočina.) Dodatna korist od prekrivanjajeste da suzbija rast korova (videti str. 76-74) i privlači bube, stonoge i druge prirod -ne neprijatelje štetočina. Držite smesu da -lje od osnove većine biljaka, naročito onihkoje imaju drvenastu stabljiku, da bis te iz -begli podsticanje truljenja.

Žive smese za prekrivanje ili zelenišna đubrivaZelenišna đubriva (videti str. 55) ga je se

radi prekrivanja golog zemljišta - preko zi -me, na primer, ili ako između biljaka posto-ji veliki razmak. To su biljke koje se gajeda bi štitile, gradile strukturu zemljišta isprečavale ispiranje hranljivih sastojaka.Le guminozno zelenišno đubrivo je ko ristanizvor azota, koji iz vazduha uzimaju bakte-rije koje žive na kvržicama ko renja. Oviazotofiksatori su korisni za pro iz vodnju po -vrća.

menjanje hemijskog sastava zemljištaOrganska đubriva mogu da se koriste

sa mo da bi zemljište snabdela dodatnimhranljivim materijama. Druga jedinjenjana mineralnoj osnovi mogu da se koristeda bi se izmenila pH vrednost zemljišta;najčešće da bi se povećala baznost doda-vanjem kreča (str. 59).

kaBaSte ORg. mateRije za OBOgaĆivanje zemljiŠta

Kabaste materije živog porekla održava-ju i poboljšavaju struk turu zemljišta - po -mažući slabijim tipovima zemljišta da zadr-žavaju hranljive sastojke i vodu, a težimtipovima da delotvornije odvode vodu.One snabdevaju zemljište hranljivim, po -sebno za biljke, materijama koje nastajurazlaganjem uz pomoć organizama koji ži -ve u zemljištu. Tabela na sledećoj stranina vodi spisak kabastih organskih materijakoje obogaćuju zemljište. Svaka od njihima „klasu plodnosti” kao vodič za vred-nost hranljivih sastojaka, naročito za sadr-žaj azota. Klase su samo grubi pokazatelj,jer tačan sadržaj hranljivih sastojaka uovoj vrsti ma terija može znatno da varira,zavisno od osnovnih sastojaka i načinaskla dištenja. Ne zaboravite da često nemapotrebe da ko ristite materije bogate hran-ljivim sastojcima. Obogaćivači zem ljišta sniskom klasom plodnosti mogu da buduizu zetno delotvorni u održavanju plodnostizemljišta, uprkos malom sadržaju hranlji-vih sastojaka.

Mnoge materije, kao što su kuhinjski ibaš tenski otpad i životinjsko đubrivo, obi-čno se kompostiraju pre upotrebe da bi sestabilizovali njihovi hranljivi sastojci za bilj-ke i da bi se učinile lakšim za upotrebu.

izvori organskih materija za obo-gaćivanje zemljištaRecikliranje, koje predstavlja jedno od

os novnih načela or ganske proizvodnje,sma njuje potrebu za dodacima, a istovre-

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 41

makSimalne gODiŠnje kOličine- Obogaćivači visoke klase plodnosti - do jedna puna zidarska kolica, 50 litara na5 m2. Tako ćete dobiti ravnomeran sloj dubok približno 5 mm.- Obogaćivači srednje klase plodnosti - do dvoja ili troja puna zidarska kolica, 100litara na 5 m2, što čini ravnomeran sloj od približno 1 cm dubine.- Obogaćivači niske klase plodnosti - mogu da se primenjuju u ve ćim količinama ičešće, ako je potrebno. U obliku smese s lakim materijalima kao što su kora drveta ilislama, nanosite sloj od 15 cm; neka sloj bude debeo do 10 cm ako pravite smesu stežim materijalima ili s kompostom od lišća koji se gusto sabija.

meno i zapreminu „otpada” koji treba dase odlaže. Retko se događa da bašta možeda bude u potpunosti dovoljna za ovakvepotrebe, ali treba da reciklirate sve kaba-ste materije iz kuće i bašte za tu svrhu.Potrebnu količinu možete da dopunite izod govarajućih izvora u okolini.

Ako niste u mogućnosti da sami napravi-te dovoljno materijala za obogaćivanje ze -m ljišta, možete da naba vite komercijalnema terije, kao što su kompostirano đubrivoi biljni otpad. Kad god je moguće, birajteproizvode koji su na neki način odobreniod strane organizacija za izdavanje organ-skih sertifikata. Kada niste sigurni, proveri-te kod snabdevača poreklo sastojaka. Reč

„organski” nije dovoljna sama po sebi; onamože da znači samo to da su sastojci „ži -vog porekla”, a ne i da su pogodni za or -gansku baštu.

nanošenje organskih materija nazemljišteSvi obogaćivači zemljišta mogu da se

pri menjuju kao smesa, a većina može i dase ukopa u zemlju. Stavljajte ih u gornjisloj, u dubini od 15 do 20 cm, u kom senalazi glavno korenje preko koga se biljkehrane i za koji je dobra struktura od ključ-nog značaja. Materije iz niske i srednjeklase plodnosti koristite samo u proleće ileti; njihovi hranljivi sastojci biće isprani iz

ORGANSKA BAŠTA42

NEKE ORGANSKE MATERIJE ZA OBOGAĆIVANJE ZEMLJIŠTA

Materija Klasa plodnosti* Napomene

Kora, fino seckana Niska Videti Smese za suzbijanje korova, str. 74Kompost, baštenski Srednja Videti str. 43-49Kompost, gradski Niska Kompost iz velikih pogona za kompostira

nje, u kojima se reciklira zeleni otpad; dobar izvor kalijuma; mali sadržaj azota

Kompost s glistama Visoka Videti str. 50-55(uglavnom od otpa-daka od povrća)Seno Srednja Koristite samo u smesiKompost od lišća Niska Kompostirano jesenje lišćeÐubrivo, životinjsko Srednja do visoka Treba da bude sasvim zrelo pre upotrebe; na-

bavite ga s neintenzivnih ili organskih farmiIstrošeni kompost Srednja Često je baznog karaktera; nabavite ga odod pečuraka organskih proizvođača da biste izbegli

zagađenje od pesticidaKomercijalni proizvodi Promenljiva Može da se nabavi materijal pakovan u -kompostirana đubriva, džakovebiljni otpad, otpaci hraneOdsečene grane, Niska do srednja Kompostirajte pre upotrebe (videti str. 43-49)seckano zeleniloOdsečene grane, Niska Nanosite kao deo smese samo oko drveća, seckani drveni delovi žbunja i višegodišnjih biljaka; kompostirajte

pre upotrebe (videti str. 43-49)Slama Nisko Nabavite sa organskih farmi ako je mogućeDrveni opiljci i Niska Nanosite kao deo smese samo oko drveća, gruba kora od drveta žbunja i višegodišnjih biljaka

Napomena: Samo se zadnje četiri grupe materija ne ukopavaju.*Odnosi se na sadržaj hranljivih sastojaka u materiji, naročito na azot.

zemljišta ako ih koristite preko zime. Štose količina tiče, izreka „ako je malo dobro,mnogo je još bolje” ne važi kad je u pita-nju dodava nje hranljivih sastojaka zemlji-štu. Previše azota, na primer, podstiče rastlišća na uštrb cveća i plodova. Svaki višakmože da se pretvori u otpad i da budeispran iz zemljišta u odvodni sistem.

PRavljenje BaŠtenSkOg kOmPOSta

Gomila komposta istovremeno je pogonza reciklažu kuhinjskog i baštenskog otpa-da i mala fabrika za pro izvodnju prvoklas -ne materije - baštenskog komposta name-njenog za obogaćivanje zemljišta srednjeklase plodnosti. Svaka bašta trebalo bi daima jednu ovakvu gomilu - ili dve, tri...

Pravljenje komposta često se doživljavakao složen posao, a u stvari nije tolikoteško. Svako može da nauči kako se ovoradi. Sam proces pretvaranja otpadaka ukompost vrše organizmi, od mikroba doglista, koji se pojavljuju kao nekom natpri-rodnom si lom. Sve što treba da uraditejeste da nagomilate određenu količinu sas -tojaka i prepustite je njima.

gde da pravite kompostKompost možete da pravite u jednostav-

noj, prekrivenoj go mili u uglu vašeg dvori-šta, ali kontejner za kompost (videti str.46-47) izgleda urednije i lakše se održava.Go mila ili kontejner treba da budu smešte-ni blizu gole zemlje ili trave, ne na tvrdoj ilipopločanoj površini. Mogu da budu nasun cu ili u senci, a ono što je važno jesteda budu pristupačni, s dovoljno slobodnogprostora oko sebe za dodavanje, preme-štanje i prevrtanje materijala.

Veličina gomile ili kontejnera treba dazavisi od koli čine ma terijala koji komposti-rate. Veće gomile su bolje, ali odaberiteve ličinu koja vama odgovara. Ako imateve liku baštu, možda će vam biti potrebnoviše od jednog kontejnera. Ako ne pravitemnogo baštenskog otpada, ali želite dakompostirate ostatke iz ku hinje, razmotritepravljenje gomile od celuloznog materijala(videti str. 44) ili postavljanje kontejnera sglistama (videti str. 51).

Šta da stavite u gomilu komposta?Glavni sastojci u baštenskoj gomili naj-

češće su korov, trava i drugi zeleni otpaci,

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 43

mesto za gomilu. Kontejner s kompostom može da se smesti u ugao ukrasne bašte ili nasredinu parcele s povrćem.

uz dodatak otpadaka od voća i povrća izku hinje. Kao pojačanje, možete da dodatedruge materije, kao što je slama sa đubri-vom. Sve što je živog porekla biće kompo-stirano, ali neke materije naj bolje je izbe-gavati iz zdravstvenih ili praktičnih razloga.

„zeleni” i „smeđi” sastojciKljuč za pravljenje dobrog komposta jes -

te upotreba smese raznih sastojaka. Sveži,vlažni materijali kao što je pokošena tra va,brzo trunu i pretvaraju se u smrdljivu ma -su; to su takozvani „zeleni” sastojci. Njihtre ba mešati sa čvršćim, suvljim materija-ma kao što su uvele biljke iz leja - „sme-đim” sastojcima, koji spo rije trunu. Oni suizvor neophodne celuloze, koja kompostudaje dobru strukturu. Mnoge materije zakompostiranje imaju dobru ravnotežuizmeđu zelenih i smeđih sastojaka. Posleizves nog vremena posvećenog pravljenju

komposta, steći ćete osećaj za dobru me -šavinu. Ako je sadržaj gomile vašeg kom-posta vlažan i smrdljiv, dodajte više sme-đih sastojaka; ako je suv, ubacite još zele-nih.

Jedini dodatni sastojci koji su vam potre-bni jesu vazduh i voda. Izmešajte materi-jale koji se dobro sležu i istiskuju vazduh,kao što je pokošena trava, s materijamakoje su rastresitije i obez beđuju prisustvovazduha. Nakvasite suve materije, ili ihme šajte sa zelenim sastojcima.

kompostiranje materija bogatihcelulozomIstraživački projekat koji je sproveo Cen -

tar za alterna tivnu tehnologiju u Velsu us -tanovio je da je jedan od glavnih problemakompostiranja, naročito u manjim bašta-ma, nedostatak smeđih sastojaka i njihovaneravno teža sa zelenim sastojcima, koji se

ORGANSKA BAŠTA44

kOnačan PROizvODBaštenski kompost je izdašna, tamna materija nalik zemljištu. Kad sazri, ima prijatan,zem ljan miris.

Šta kOmPOStiRatiŠirok spektar organskog otpada može da se reciklira na gomili komposta. Velike količi-ne materija koje su označene zvezdicom (*) u donjem tekstu najbolje je držati u zaseb-nim gomilama. U ostale materije koje mogu da se kompostiraju ubrajaju se pepeo oddrveta i ljuske od jaja. Međutim, nemojte da dodajete:

- ostatke mesa i ribe; - upotrebljene pelene;- staklo i konzerve; - pepeo od uglja;- pseći izmet; - plastiku;- mačji izmet; - sintetička vlakna.

SaStOjCi za gOmilU kOmPOStazeleni - brzo trunu: Lišće gaveza, pokošena trava, živinski otpad (bez podloge), mladikorov i druge biljke, koprivamešoviti: Ostaci voća i povrća, lišće rabarbare, upotrebljene vrećice čaja, ostaci povrt-nih biljaka, životinjsko đubrivo sa slamom, sečeno cveće, meki odsečeni delovi živice, iz -met biljojednih kućnih ljubimaca, višegodišnji korov*Smeđi - sporo trunu: Stara slama, tvrde stabljike povrća, zeljaste stabljike, stare biljkeiz leja, jesenje lišće*, drvenasti ostaci orezivanja*, tvrdi i zimzeleni ostaci orezivanja živi-ca*, kartonska amba la ža, kutije od jaja, papirne kese i slični proizvodi, izgužvani, novine

uglavnom svode na kuhinjske otpatke. Dabi rešili ovaj problem i obezbedili ravnote-žu potrebnih sastojaka, istraživači su razvi-li tehniku kompostiranja materija bogatihcelulozom, koja koristi staru hartiju i am -ba lažu, na primer kuhinjski papir, papirnekese i kartonsku ambalažu. Ove materijese gužvaju pre nego što se dodaju na go -milu, otprilike u istoj zapremini kao i ku -hinj ski otpaci. Proces kompostiranja jespor, ali ne zahteva naknadnu pažnju.

aktivatori kompostaZeleni sastojci, koji brzo trunu, aktiviraju

gomilu (započinju kompostiranje). Na trži-štu postoje razne vrste komercijalnih ak ti -vatora za koje se tvrdi da ubrzavaju proces

kompostiranja, ali izmešana gomila treba-lo bi da se savršeno dobro kompostira ibez njih.

kompostiranje korova i bolesnihdelova biljakaDa biste izbegli rizik od širenja korova

koji ste uklonili, kompostirajte ga pre negošto pusti seme. Stavite višegodišnje kore-nje u plastičnu kesu, pomešajte ga s poko-šenom travom i ostavite da truli godinudana. Kad istruli (zgore), dodajte ga nago milu komposta.

Biološke aktivnosti u gomili komposta sutoliko velike da mo gu da suzbiju mnogebiljne bolesti. Taj proces dodatno pospešu-je zagrevanje kompostne mase, ali ipak ni -

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 45

jednostavan kontejner. Ovaj kontejner za kompost je jednostavan za izradu i jeftin. Ta -kođe, odličan je za recikliranje kartonskih kutija.

Čekićem ukucajte u kvadrat četiri stuba u zemlju, oko njih obavijte žicu za kokošinjac, saunutrašnje i sa spoljne strane i pričvrstite je ekserima (1). Kad je budete sekli, ne zaboravi-te da presavijete sve oštre ivice. U prostor između dva sloja žice zavucite karton (2) zbogizolacije. Prednju stranu možete da ostavite otvorenu zbog lakšeg pristupa (3), ili četvrtustranu kontejnera napravite na šarkama, kao kapiju, koja će držati go milu urednom. Prekrijtegomilu starim tepihom, ceradom ili sličnim materijalom (4).

je dobro da u nju do dajete biljke zaraženetežim bolestima kao što su kupusna kila ibela trulež. Isto tako, lišće zaraženo pla -me njačom krompira dr ži te dalje od kontej-nera za kompost. Ono predstavlja rizik zauseve krompira i treba ga uništiti.

Ostaci od orezivanja živica i drvećaMlade i meke ostatke od redovnog ore-

zivanja živih ograda do dajte gomili kompo-sta, a tvrde i zimzelene, koliko god da ihima, kompostirajte odvojeno, prethodno ihpo mogućstvu isitnivši. Zatim ih nagomilaj-te ili stavite u kontejner za kompost i obil-

no natopite vodom. Umešajte zelene sas -toj ke, ili dodajte tečno đubrivo bogatoazo tom, kao što su sokovi od koprive iligaveza (videti str. 207), da biste ubrzaliproces. Smesu koristite posle najmanješest meseci, za prekrivanje izraslog žbunjai drveća.

Recikliranje drvenastih otpadakaTvrde i grube materije kompostiraće se

mnogo brže ako se iseckaju na manje par-čiće. Oštar ašov seče sve osim komada dr -veta. Za njih koristite mehaničke seckalice.Povremeno iznajmite ovu mašinu ili kupite

ORGANSKA BAŠTA46

kontejneri za kompost. 1. Četiri stuba, malo žice za kokošinjac i prednji deo od drvenihletava čine jednostavan, ekonomičan kontejner; 2. Drvena kutija od letava (videti i sliku nasle dećoj strani) pojednostavljuje punjenje i pražnjenje komposta; 3. Tradicionalni drveni „no -vo zelandski” kontejner za kompost. Idealno je da postavite dva takva jedan pored drugog,tako da jedan punite dok u drugom zri kompost. Pokretne strane omogućuju lak pristup; 4.Reciklirani plastični kontejneri su kom paktni i obično nemaju dno; jednostavno ih podignitesa zemlje da biste došli do komposta.

najjaču ukoliko ste u prilici da je sebi priu-štite. Isprobajte više mašina - neke sumno go tiše i lakše za upotrebu od drugih.

Kad koristite seckalicu, uvek nosite od -govarajaću zaštitnu opremu - naočare, slu-šalice i deblje rukavice, i nikad ne čistiteru kama materijal koji se nagomilao ili za -glavio u mašini. Ako imate prostora, drve-

naste otpatke možete da nagomilate u ug -lu bašte kroz koji se ne prolazi često, i os -tavite ih da trule nekoliko godina. Oni ćepostati dragoceno stanište za divlje životi-nje (videti str. 191). Nešto od njih moćićete da koristite i u bašti - kao pritke, naprimer. Ako ne možete da reciklirate drve-nasti ot pad u bašti, možda možete na lo -

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 47

- Čvrste stranice.- Otvorena osnova.- Širok otvor na vrhu zbog lakšeg punjenja.- Vodootporni poklopac ili prekrivač kojine će oduvati vetar.

- Minimalna zapremina od 300 litara, od -nos no dimenzije od 75 cm x 75 cm x 1 m.- Stranice koje mogu da se pomeraju ilikon tejner koji se podiže, zbog pristupakom postu.

Šta čini DOBaR kOntejneR za kOmPOSt?

kutija za košnicu. Kutija za košnicu je tip drvenih kontejnera koji se najlakše sastavljaju,a ima i tu prednost da izgleda uredno u baštenskom okruženju. Može da se ofarba i išara, aneki prave i drveni poklopac radi potpunog utiska. Drveni slojevi se sastavljaju na isti način,s gredicama u uglovima koje se malo izdignu (1), tako da svaki sloj čvrsto nalegne odozgona onaj ispod sebe. Kontejner možete da nadograđujete tempom kojim ga punite (2, 3), dovisine od otprilike jednog metra. Kako se sadržaj razlaže, tako se kompost sleže, i može dase ukloni kako bi se započela nova gomila. Prevrtanje komposta je lako u ovom tipu kontej-nera, ako deo zemljišta pored njega ostavite slobodan: jednostavno skidajte sloj po sloj i sla-žite ih pored kontejnera, a prevrnite ih kad ih vraćate’ na „novu” gomilu (4).

kalnoj deponiji smeća. Izbe gavajte da gaspaljujete jer tako zagađujete okolinu, a inije praktično, osim ako nemate obolelebiljke koje morate da uklonite.

kontejneri za kompostKontejneri za kompost mogu da se kupe

ili naprave, poželjno je od recikliranog iliponovo upot rebljenog materijala. Njihovizgled zavisi od vas dokle god ispunjavaosnovne kriterijume koji su nabrojani. Iza -berite neki koji odgovara vašim potrebamai vašoj bašti. Postavite kontejner na pristu-pačno mesto, direktno na golo zemljište.Možete da odaberete stalno mesto ili, za -vis no od modela, da ga pomerate po raz-nim delovima bašte.

Kad počnete da pravite kompost, moždaćete shvatiti da vam treba dva ili više kon-tejnera, a možda možete da prođete i sjed nim. Kad kompost sazri, izvadite ga daoslobodite kontejner u kom je bio i prekrij-te ga tepihom ili najlonom.

Pravljenje komposta- Sakupite zelene i smeđe sastojke za

kompostiranje i izmešajte ih.- Stavite ih u kontejner za kompost, raši-

rivši ih ka ivicama. Blago ih sabijte i nato-pite ako su suvi.

- Nastavite da punite kontejner materija-lom koji nabavljate. Ako dodajete kuhinj-ske otpatke, pomešajte ih sa onim što jeveć u kontejneru.

- Posle 6-12 meseci ili ranije, ako je kon-tejner gotovo pun, prestanite da dodajetesastojke.

- Ostavite sastojke da se kompostiranjezavrši i počnite da punite novi kontejnerko ji ćete koristiti u međuvremenu.

- Naizmenično proveravajte napredak.Uk lanjajte kompost koji se formira u do -njim slojevima. Menjajte nekompostiranima terijal u kontejneru, prilagodavajućime šavinu ako je suviše vlažna ili suva. Na -s tavite da dodajete sastojke u ovu gomilu.

Saveti za brže kompostiranje- Napunite kontejner odjednom do b rom

mešavinom materija. Gomila bi trebalo dase prilično zagreje.

- Prevrnite gomilu. Izvadite sve iz kon -tej nera, promešajte i vratite nazad. Pre vr -tanje gomile koja se ohladila ponovo će jeaktivirati; to se može ponoviti jednom ilidvaput. Prevrtanje gomile koja se sporokompostira daće vam priliku da nadgleda-te proces i prilagodite mešavinu ako je po -t rebno.

ORGANSKA BAŠTA48

Proces kompostiranjaAko kontejner punite postepeno, prvo ćese razlagati donji slojevi, oslobađajući top -lotu koja će se podizati kroz gomilu, a gu -biti ako gomila nije pokrivena ili ako jekon tejner otvoren. Toplota je važna za pro-ces kompostiranja, zato prekrivajte gomiluda biste unutra zadržali toplotu. Prekrivačće, takođe, zadržati vlagu i sprati kišu daprodire u gomilu. Možete dodatno da izolu-jete kompost tako što ćete napraviti „ćebe”od postavljene plastike.

kompostiranje u brazdiJoš jedan način kompostiranja otpadakaod povrća i iz kuhinje jeste da ih zakopa-

vate u brazde ili plitke jame i preko njihgajite grašak, pasulj, tikve ili bundeve. Toje delotvoran način stvaranja hranljivihsas tojaka i vlage tamo gde je potrebno.

U jesen, iskopajte brazdu ili jamu dubinejednog ašova. Za grašak i pasulj kopajte uširini jednog ašova, celom dužinom bašte.Za svaku tikvu ili bundevu napravite jamudimenzija približno 1 x 1 m. Postepeno pu -nite brazdu ili jamu otpacima od povrća i izkuhinje, prekrivajući zemljom sve što do -da jete. Kad je napunite, prekrijte je ostat-kom zemlje i ostavite tako nekoliko mese-ci.

Posejte ili zasadite biljke u brazdu ili jamukad im je sezona, pošto se zemlja slegla.

- Iseckajte tvrde i grube materije ašo-vom ili seckalicom.

koliko je vremena potrebno?Kompost je spreman za upotrebu kada

dobije izgled mrke zemlje i kad nijedan odprvobitnih sastojaka ne može da se prepo-zna - osim neke neobične grančice, ljuskeod jaja ili klipa kukuruza. Leti to može dabude za samo 12 sedmica, ali može da po -traje i godinu, pa i duže.

korišćenje kompostaBaštenski kompost može da se svrsta u

obogaćivače zemljišta srednje klase plod-nosti. Nanosite ga u količini dvoje zidarskihkolica (100 litara) na 5 m2. To bi trebalo dastvori sloj debeo otprilike 1 cm, raspore-đen ravnomerno po zemljištu. Kompoststav ljajte u proleće ili leti, u obliku smeseza prekrivanje ili ga ukopajte u gornji slojzemljišta, na dubinu od 20 cm.

PRavljenje kOmPOSta OD liŠĆa

Kad ujesen lišće opadne, ono truli nazem lji i formira gustu, tamnomrku materi-ju koja je odlična za obogaćivanje zemlji-šta. Pravljenje komposta od lišća u bašti jelako. Sve što vam treba je jesenje lišće ijednostavan kontejner u kom ćete ga dr -ža ti da ga vetar ne oduva. Šteta je da spa-ljujete lišće ili ga bacate sa smećem, jer jeono veoma vredan izvor hranljivih sastoja-ka za zemljište.

koje lišće da koristite?Sve lišće koje opada s listopadnog drve-

ća i žbunja mo žete da sakupljate ujesen iod njega pravite kompost. Ne koristitelišće od zimzelenih biljaka kao što su lovorili imela. Lišću nekih vrsta drveća treba vi -še vremena da istruli, ali se to ipak dogo-di. Da biste imali dovoljne količine, sakup -ljajte i lišće sa ulice ili, uz dozvolu, iz par-kova i s groblja. Izbegavajte lišće s pro-metnih ulica jer je često zagađeno izduv -

nim gasovima i uljem iz automobila. Po -nekad je i gradska uprava voljna da ispo-ruči sakupljeno lišće. Nikad ne sakupljajteni lišće ni kompost od lišća iz šuma. S trav -njaka ga lako možete sakupljati pomoćuko silice za travu. Mešavina trave i isecka-nog lišća brzo truli. Možete i da kosite trav -njak bez vreće za sakupljanje pokošenetra ve. Iseckano lišće tako će brzo biti ap -sor bovano u travnjak.

Pravljenje komposta od lišćaSakupite opalo lišće u jesen, po moguć-

stvu posle kiše, kad je vlažno. Ako je suvo,natopite ga vodom. Sabijte lišće u kontej-ner ili ga nagomilajte u ugao bašte. Os ta -vite ga da truli.

Jednostavan kontejner za kompost odliš ća može da se napravi od žičane mrežei stubova, ili da se kupi. Nema potrebe zapoklopcem ili čvrstim stranicama, a ni veli-čina nije važna - osim da kontejner budedovoljno velik za količinu lišća koju imate.Manje količine možete da nabijate u plas -tič ne kese. Kad ih napunite, vilama napra-vite na njima nekoliko rupa za vazduh, avrh vežite labavo. Još praktičniji metod jeda jednostavno ostavite gomilu lišća naza klonjenom mestu i čekate.

Gomila komposta od lišća blago se za -gre va, ali proces je uglavnom spor na nižojtemperaturi. Da bi se dobio upotrebljivkom post, potrebno je da prođe od devetme seci do dve ili više godina, zavisno odvrste drveća i namene. U nastavku supred loženi načini upotrebe komposta odlišća.

korišćenje lišća i komposta od lišćaKompost od lišća u načelu može da se

koristi kao obogaćivač zemljišta niskeklase (videti str. 41-42) i kao sloj koji zadr-žava vlagu, kad je star godinu dana. On jetamniji i lakše se drobi nego tek opalolišće, ali ne mora da bude sasvim truo. Dabiste dobili finiji kompost koji ćete koristitiza sejanje, u saksijama ili kao gornji sloj zatravnjake, ostavite ga da stoji još godinudana ili dve, ako lišće sporo truli.

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 49

Nanosite kompost od lišća u sloju deblji-ne od oko 10 cm ostavljajući ga na površi-nu kao smesu za prekrivanje ili ga blagorastresite vilama ako je potrebno. Možeteda ga koristite za sve biljke u bilo koje do -ba godine.

- Kompost od lišća naročito je koristankao zimski prekrivač golog zemljišta, po -seb no na mestima gde ćete sejati sitno se -me, kao što je seme šargarepe. Nedavnoopalo lišće takođe može da se koristi kaozimski prekrivač koji ćete na proleće, presejanja, ukloniti grabuljama.

- Kompost od lišća dobar je i za smesukoja zadržava vlagu, kojom ćete prekritize mljište kad se zagreje u proleće.

- Zaštitite krune osetljivih biljaka, kaošto su penstemone, sveže opalim lišćem ilikompostnim prekrivačem od lišća koji ćetepričvrstiti za zemljište orezanim granamačetinara. On će zimi zaštititi biljke od mra -za, a leti im pomoći da zadrže vlagu.

- Da biste dobili bogatiju zemlju za saksi-je, dodajte jednogodišnjem kompostu lišćegaveza (videti i str. 207) i ostavite da trulezajedno nekoliko meseci.

- Dvogodišnji kompost od lišća može dase pomeša sa ilovačom i peskom, da bi senapravio gornji sloj za travnjak (videti str.181).

kOmPOStiRanje S gliStamaNeke vrste glista, koje žive u gomilama

lišća, đubreta i komposta, specijalizovanesu za razlaganje biljnog otpada. Kolonijeovih glista mogu da se smeste u kontejneri hrane kuhinjskim i baštenskim otpadom,koji pretvaraju u jako đubrivo, kompost sglistama - obogaćivač zemljišta visoke kla -se plodnosti.

Sistem kompostiranja s glistama možeda funkcioniše cele godine. On je dobraalternativa tradicionalnoj gomili komposta

ORGANSKA BAŠTA50

kontejneri za kompost od lišća. Najjednostavniji su kavezi napravljeni od četiri drvenastuba zabijena u zemlju, obmotana žicom za kokošinjac ili ogradu protiv zečeva. Zapreminagomile u kavezu drastično se smanjuje dok lišće truli formirajući kompost.

kad su glavni sastojci za kompostiranjeotpaci od povrća i iz kuhinje, jer ne možeda funkcioniše s većim količinama materi-ja odjednom.

gliste i kontejneri za glisteObične ili baštenske gliste koje viđamo u

zemlji nisu pogodne za kontejnere za kom-post. Najčešće se za tu svrhu koriste đub -rišne gliste vrste Eisenia foetida. One suvr lo efikasne u recikliranju organskog ot -pada, a brzo se reprodukuju u ograniče-nom prostoru kontejnera za kompost. Po -željno je da započnete kompostiranje snajmanje 1.000 glista - oko 500 g težine.One mogu da se izvuku iz gomile zrelogkomposta, đubrišta ili drugog kontejnera,ili da se kupe. Mračni, vlažni uslovi koji suglistama potrebni za život mogu da seobezbede u plastičnoj kanti ili drvenoj kuti-ji. Specijalni kontejneri za gliste mogu dase kupe, a možete i sami da ih napravite -

ili da prilagodite postojeće, kao što su dr -veni sanduci, kutije ili plastične kante zasmeće. Pošto gliste vole da se hrane blizupovršine, najefikasniji su kontejneri s rela-tivno velikim otvorom. Od ključnog znača-ja je dobra oceditost (drenaža) vode, poš -to kuhinjski otpaci ispuštaju mnogo tečno-sti, a gliste mogu da se podave ako je sre-dina suviše vlažna. Ako nema razloga dapremeštate kontejnere s glistama, oni nemoraju da imaju dno; možete da ih posta-vite direktno na zemljište. Nema potrebeni da „obezbeđujete” kontejner da glistene izlaze, pošto će one ostati u njemu svedok im odgovaraju uslovi.

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 51

PRavljenje kOntejneRa za gliSteOD kante za SmeĆe

1. Izbušite dva prstena od rupa oko kante,jedan na 10-15 cm od dna, drugi na 7,5-10cm od vrha.2. Da se gliste ne bi podavile u tečnosti kojase skuplja, napravite rezervoar za drenažu.Napunite dno kante slojem šljunka debelimoko 15 cm. On će zbog težine poboljšati sta-bilnost kante.3. Isecite krug od panel-ploče kao poklopacza šljunak i izbušite rupe u njemu - ili upo-trebite perforirani disk od tvrdog polietilena.4. Dodajte 15-30 cm debeo sloj vlažnogmaterijala za osnovu. To mogu da buducepane novine, sečeni karton, stari kompostili kompost od lišća; osnova ne sme da budeod sirovog, nekompostiranog materijala.5. Stavite gliste.6. Dodajte tanak sloj odgovarajuće hrane(videti sledeću stranu); blago je rastresitepreko polovine površine.7. Prekrijte hranu slojem vlažnih novina.Vratite poklopac kante.

kontejner za gliste od kante za smeće.Presek plastične kante za smeće koja je pret-vorena u kontejner za kompost s glistama.

gliste za kontejner s kompostomĐubrišne gliste, poznate i pod nazivomcr vene ili kišne, imaju karakteristične cr -vene i žute prstenove. Polažu jaja u vidusićuš nih čama sličnih obliku limuna.

gde da držite kontejner s glistamaGliste najbolje rade na temperaturama

između 12°C i 25°C. One mogu da preživei na znatno nižim temperaturama, ali tadasporije proizvode kompost. Kontejner s gli-stama držite na mestu gde temperatura nevarira mnogo. Leti neka stoji izvan direk -tnog sunčevog zračenja, a zimi ga premes -tite u šupu ili staklenik ili ga dobro izolujtepre nego što počne hladno vreme. Kon tej -ner za kompost s glistama, sa ugrađenimsistemom odvoda vode, može da se drži ušupi ili na tremu, na primer, i da se pre-mesti napolje kad dođe leto. Kontejneribez sistema za odvod moraju da se posta-ve na golo zemljište da bi ono moglo daapsorbuje višak tečnosti koji se u njimastvara.

Hranjenje glistaKontejner za kompost s glistama uglav-

nom se koristi za preradu otpadaka od po -vrća i iz kuhinje, kojih obično ima „malo,ali često”. To odgovara glistama, koje nemo gu da obrade veću količinu materije od -jednom. Ne zaboravite da su one, u sušti-ni, isto što i stoka, samo s manjim apeti-tom! Višak hrane će se pokvariti pre negošto gliste stignu da ga prerade - što ćekompostu dati neprijatan miris. Gliste neće

jesti trulu hranu i možda će uginuti. Kon -tejner za kompost s glistama možete dakoristite i za obradu baštenskog otpada,ako ga dodajete u malim količinama. Da bimiris u kontejneru bio prijatan, svakogme seca pospite odozgo malo kreča zazemljište (videti str. 59).

Količina materije koja može da se prera-di u vašem kontejneru s glistama zavisi odtemperature i broja glista. Nemojte da do -dajete više od 3 do 4 litra hrane odjed-nom. Počnite polako i povećavajte količinuposte peno. Važno je da procenite šta sedogađa u kontejneru pre nego što dodatenovu količinu. Iseckajte veće komade dabiste ubrzali kompostiranje. Gliste moguda izdrže više sedmica bez dodavanja hra -ne. Ne padajte u iskušenje da dodate višehrane ako krećete na odmor.

Uobičajeni problemiSistem kompostiranja s glistama koji

dobro funkcioniše ne proizvodi neprijatanmiris. Ako iz kontejnera s glistama počneda dolazi neprijatan miris, a hrana kojudodajete se ne prerađuje, to je siguranznak da nešto nije u redu. Dva glavna uz -roka su prevelika količina hrane i višak vla -ge, koji nastaje zbog lošeg odvođenja vo -de ili zbog prevelike količine hrane. Ako ukompostu ima još živih glista, izvesno vre -me obustavite dodavanje hrane. Dodajte u

ORGANSKA BAŠTA52

Da- Ljuske od povrća- Otpatke od stabljika povrća- Ljuske od jaja- Ljuske od voća- Ostatke od skuvanih jela- Iscepkani papir- Papirne kese- Soc od kafe- Lišće od skuvanog čaja- Ljuske od luka- Kartone za pakovanje jaja- Kuhinjsku hartiju

ne- Velike količine kore od citrusnog voća- Mlečne proizvode- Meso i ribu- Mačji/pseći izmet- Kupljeno cveće- Plastiku, staklo, konzerve i druge pred-mete koji nisu organskog porekla

Šta mOŽete Da Stavite U kOntejneR S gliStama?

kompost materije koje upijaju vlagu, kaošto su stare novine, kartoni za pakovanjejaja, papirni ubrusi i kartonske cevi. Pos -pite krečom i pročistite rupe za odvod vo -de.

Ako posle ispitivanja ne možete da vidi-te aktivne gliste, moraćete da pretpostavi-

te da su uginule. Očistite kontejner i poč-nite ispočetka.

U kontejneru se ponekad pojavljuju si -ćuš ne crne voćne mušice, naročito leti.One nisu opasne po zdravlje, ali mogu dabudu dosadne. Ukopavanje otpada kojido dajete može da smanji broj mušica.Možete i da ih lovite u zamku kućne izra-de. Nikad ne koristite pesticide u kontej-neru s glistama.

vađenje glistaKad se zreli kompost s glistama raspro-

stre po zemlji, gliste će se automatski sku-piti na hladnijem, vlažnijem prostoru ispodnakvašenih novina. Tada možete da saku-pite kompost i vratite ga u kontejner.

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 53

Drveni kontejner za gliste. Ovaj kontejner za gliste kućne izrade koristan je kada imateveoma male količine otpadaka i ograničen prostor u bašti. Sastoji se od dve drvene kutije skojih je uklonjeno dno i koje su postavljene jedna u drugu, s debelim slojem slame između,kao izolatorom - da bi se izbegao uticaj ekstremnih promena temperature, i da bi se po hlad-nom vremenu osiguralo da gliste rade svoj posao. Kutijama treba čvrst poklopac. Debelaplas tika postavljena sa unutrašnje strane manje kutije zadržaće vlagu i pomoći da gliste osta-nu utopljene. Postojećem kompostu dodajte male količine hrane, svaki put na različita mesta,i prekrijete ga nakvašenim novinama da biste mu održali vlagu.

Dodatni gosti. Male, bele prstenaste gliste mo -gu u velikom broju da se pojave u kontej neru zagliste. One su potpuno bezopasne, ali mo gu dabu du pokazatelj da je sadržaj kon tejnera suvišekiseo. Nemojte da ih smat rate mladim kompos - tnim glistama (slika levo).

vađenje kompostaPosle nekoliko meseci redovnog hranje-

nja, gliste će početi da proizvode gust, ta -man kompost na dnu kontejnera. Da bisteizvadili manju količinu, pomerite gornji slojneobrađenog materijala i gliste, i uzmiteko liko vam treba.

Ako želite da uzmete veće količine kom-posta, prvo sklonite na stranu gornji sloj,uključujući i poluobrađeni materijal s glis -tama, a onda ga vratite pošto ispraznitekompost.

korišćenje komposta s glistamaKompost s glistama od otpadaka povrća

je obogaćivač zemljišta visoke klase (vide-ti i str. 42), s finom, drobljivom teksturom.Uglavnom je bogatiji po sastavu od baš -tenskog komposta, a hranljivi sastojci sumu lakše dostupni. Bogat je humusom iima dobar kapacitet zadržavanja vode. Ti

kvaliteti, i činjenica da može da se nabaviu relativno malim količinama, znače da sečešće koristi kao koncentrovano đubrivonego kao kabasti organski kompost (videtitabelu na sledećoj stranu za dodatne pred-loge).

tečnost od glistaOtpaci od povrća sadrže visok postotak

tečnosti. U plastičnim kontejnerima, vodase često nagomilava pa gliste u njoj moguda se udave ako ne obezbedite odgovara-jući odvod. Ako na dnu kontejnera postojirezervoar, tečnost može da se odvodi krozstandardnu slavinu za bure. Ona sadrži ne -ke hranljive sastojke za biljke, koje može-te da reciklirate tako što ćete tečnost sipa-ti u gomilu komposta. Takođe, može da sekoristi za ishranu biljaka u saksijama (raz-ređena vodom u razmeri najmanje 10 : 1),ali rezultati su najčešće veoma promenlji-vi.

ORGANSKA BAŠTA54

vađenje glista. Može da se dogodi da je kompost pun glista. Višak treba izvaditi ako želiteda kompost koristite u posudama za proizvodnju ili ako želite da gliste kasnije vratite u kon-tejner. Po suvom, sunčanom danu, rasprostrite kompost na tvrdu površinu, u sloju koji nijedeblji od 5 cm. Preko jedne trećine do jedne polovine komposta postavite dva do tri slojanakvašenih novina. Ostavite tako nekoliko sati. Gliste će se sakriti ispod novina, a kad neko-liko puta lopatom prevrnete kompost, moći ćete da ih sakupite gotovo sve.

zeleniŠna đUBRivaZelenišna đubriva su biljke koje se gaje

radi oboga ćivanja zemljišta, a ne kao hra -na ili ukras. Njihove korisne osobine suspo sobnost fiksiranja azota, gusto lišće ko -je suzbija rast korova i široko korenje kojeduboko prodire, idealno za povećanje ras -tresitosti zbijenog i poboljšanje kvalitetasiromašnog zemljišta.

zašto gajiti zelenišno đubrivo?- Da biste povećali količinu hranljivih sa -

s tojaka za biljke. Deteline i slična zele niš -na đubriva apsorbuju azot iz vazduha i fik -siraju ga u kvržicama na svom korenju. Onpostaje dostupan biljkama kada se ze le -nišno đubrivo ukopa u zemlju. Neke odovih biljaka mogu da ekstrahuju mineraleko ji su duboko u zemlji, čineći ih dostup-nim biljkama s plićim korenjem.

- Da biste zaštitili zemljište. Zelenišnođu b rivo štiti zemljište od sabijanja posleobilnih kiša, što je naročito važno za zem-ljišta s mnogo gline. Takođe, ono skupljahranljive sastojke iz zemlje, tako da ne bu -du isprani kišom.

- Da biste poboljšali strukturu zemljišta.Ozima raž, s veoma širokim i razuđenimko renjem, poboljšava kvalitet teškog zem-

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 55

- Nanosite ga, u vreme sezone proizvod -nje, kao gornji sloj zemljišta biljkama kaošto su tikve i drugo povrće s plodovima ko -jima treba mnogo hranljivih sastojaka.- Nanosite ga kao gornji sloj zemljišta zakućne biljke ili saksije u popločanim delovi-ma bašte - ako je potrebno, uklonite izsak sije sloj zemlje debljine oko 2 cm (vide-ti Baštovanstvo u saksijama, str. 202) i za -

menite ga kompostom s glistama. Za li vajteuobičajeno.- Dodajte ga standardnim mešavinama zasak sije da biste ih obogatili i poboljšali ka -pacitet zadržavanja vode - za viseće korpe,na primer.- Koristite ga kao sastojak u kućnoj izradizem lje za saksije i druge posude (videti str.113-117).

kakO Da kORiStite kOmPOSt S gliStama

Brda hraneBiljkama koje zahtevaju mnogo hrane,kao što su mlade bundeve i tikve, prijabo gat kompost s glistama pomešan saobičnim kompostom.

zemlja za saksije s kompostom sglistama

Ovo je bogata smesa za saksije pogodnaza paradajz, patlidžan ili viseće korpe, naprimer. Izmešajte:- jednu ili dve kofe (od 9 litara) kompostas glistama;- jednu kofu oštrog ili hortikulturalnogpes ka;- tri kofe dobro zgorelog komposta od liš -ća ili tresetnog zemljišta;- 75 g samlevenog krečnjaka (videti str.59).

Sakupljanje tečnosti. Ovaj komercijalni kon-tejner za gliste ima pri dnu slavinu za drenažutečnosti bogate hranljivim sastojcima. Postavitekontejner na cigle, tako da možete ispod slavi-ne da podmetnete posudu (slika desno).

ljišta, čineći strukturu rastresitijom; na lak -šim zemljištima, korenje se vezuje za čes -tice zemljišta, pomažući im da zadrže vo -du.

- Da biste suzbijali korov. Biljke za zele-nišna đubriva brzo klijaju i rastu, gušeći iz -danke korova. (Videti Korov i njegovo suz-bijanje, str. 71)

- Da biste suzbijali štetočine. Žabe, bubei drugi prirodni neprijatelji štetočina volehladan, vlažan sloj na površini koji čine ze -lenišna đubriva. Neke vrste insekata zbu -ni će prisustvo zelenišnog đubriva poseja-nog između jestivih biljaka. (Videti Zdrav -lje biljaka, str. 82)

- Da biste „odmorili” zemljište. Posejtedu gotrajnije zelenišno đubrivo i ostavitega da raste cele sezone. To će pomoćizem ljištu da se oporavi od stalnog obrađi-va nja, povećaće plodnost i poboljšaće mustrukturu.

izbor zelenišnog đubrivaIzbor zelenišnog đubriva treba da zavisi

od toga šta želite da postignete, vremenakoje je potrebno zemljištu da bude pokri-veno, kulture koja je bila ranije zasejana,one koju ćete sejati kasnije, godišnjeg do -ba i vrste zemljišta. Spisak mogućih bilja-ka se na prvi pogled čini dugačkim i zbu-njujućim, ali, ako se držite nekih jednos -tav nih pravila, moći ćete za date prilike daizaberete najbolje biljke. Evo pitanja kojatreba da postavite pri izboru zelenišnogđubriva.

- Kako se uklapa u sistem plodoredamojih useva? (Videti Gajenje povrća, str.295)

- Kada želim da ga posejem? Izaberiteot pornije vrste koje mogu da prezime.

- Koliko dugo želim da raste? Neke vrstesazrevaju brže od drugih.

- Šta ću da sejem posle? Ozima raž mo -že da zaustavi klijanje semena nekolikosedmica pošto se poseje, zato je najboljeda je ne gajite pre nego što posejete bilj-ke sa sitnim semenom.

- Koji varijetet najviše odgovara bašten-skom zemljištu? Za koje god da se odluči-

te, načelo je isto - seme se seje, biljke ras -tu, a u određenom trenutku vraćaju se uzemlju. Ukopajte ih u gornji sloj zemlje, nadubinu od 10 do 15 cm, seckajući ih, pritom, oštrim ašovom.

kada da ukopavateNajbolje je da zelenišno đubrivo ukopa-

vate nekoliko sedmica pre nego što želiteda koristite zemljište. Rano proleće običnoje pravo vreme ako je zemljište tokom zi -me bilo pod zelenišnim đubrivom. Ostaviteperiod od sedam do mesec dana da seuko pane biljke razlože i zemljište slegnepre nego što ga ponovo upotrebite.

zelenišno đubrivo bez ukopavanjaZelenišno đubrivo možete da posejete i

ako primenjujete tehniku „bez obrade” (vi -de ti str. 332). Umesto da biljke ukopavate,samo ih posecite i ostavite da istrule napovršini; kroz sloj koji tako nastane može-te da sadite, isto kao da je prekrivač, amo žete i da ga sklonite na jedan kraj baštei posejete seme. Takođe, možete zelenišnođubrivo da pokosite, sklonite i kompostira-te.

Višegodišnje biljke koje se koriste kaoze lenišno đubrivo, kao i raž za ispašu, mo -gu ponovo da izrastu pošto se pokose. Po -novni rast može da se zaustavi okopava-njem motikom, prekrivanjem zemljišta dabi se biljkama uskratilo sunčevo svetlo ilizasadom krompira ispod sloja slame (str.333).

ORGANSKA BAŠTA56

Ukopavanje zelenišnog đubrivaBiljke koje se koriste kao zelenišnađubriva treba brzo da se razlože poštoih vrati te u zemlju. Mlade biljke bržetrunu, zato ih ukopavajte pre nego štoočvrsnu - u idealnom slučaju, pre negošto se pojave cvetni pupoljci. Ako biljkeostavite da pro cvetaju (što se slaćicidogađa posle sa mo nekoliko sedmica),izlažete se riziku od dodatnog klijanja isazrevanja.

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 57

izB

OR

zel

eniŠ

nO

g đ

UB

Riv

aze

len

išn

o đu

bri

vo

Luce

rka

(o. j

.) M

edic

ago

sativ

a

Hel

jda

(po.

j.)

Fag

opyr

um e

scul

entu

m

Bob,

krm

ni (o

. j.)

Vic

ia f

aba

Det

elin

a, in

karn

atsk

a (o

. j.)

Trif

oliu

m in

carn

atum

Det

elin

a, c

rven

a (o

. v.)

Trif

oliu

m p

rafe

nse

Pisk

avic

a (p

o. j.

) T

rigon

ella

foe

num

gra

ecum

Lupi

na (o

. j.)

Lupi

nus

angu

stifo

lius

Slač

ica

(po.

j.) S

inap

is a

lba

Face

lija (o

. j./p

o. j.

) P

hace

lia t

anac

etifo

lia

Raž

, ozi

ma*

(o. j

.) S

ecal

e ce

rale

Dun

jica

(o. d

.) M

edic

ago

lupu

lina

Gra

horic

a, o

bičn

a (o

. j.)

Vid

a sa

tiva

vre

me

seja

nja

Kraj

pro

leća

- sr

edin

a le

ta

Kraj

pro

leća

- kr

aj le

ta

Jese

n - p

očet

ak z

ime

Poče

tak

prol

eća

- kra

j let

a

Prol

eće

- kra

j let

a

Poče

tak

prol

eća

- kra

j let

a

Poče

tak

prol

eća

- sre

dina

leta

Poče

tak

prol

eća

- kra

j let

a

Poče

tak

prol

eća

- kra

j let

a

Kraj

leta

- po

četa

k zi

me

Prol

eće

- kra

j let

a

Prol

eće

/ kra

j let

a - p

očet

ak je

seni

Per

iod

rast

a

1 go

dina

*

1-3

mes

eca

Prek

o zi

me

2-3

mes

eca;

mož

e da

pre

zim

i

3-18

mes

eci

2-3

mes

eca

2-4

mes

eca

1-2

mes

eca

1-3

mes

eca;

mož

e da

pre

zim

i

Prek

o zi

me

3 m

esec

a*

2-3

mes

eca;

mož

e da

pre

zim

i

vrs

ta z

emlj

išta

Izbe

gava

jte k

isel

a i v

lažn

a ze

mljiš

ta

Dob

ro u

spev

a na

sla

bom

zem

ljištu

Više

joj o

dgov

ara

tešk

o ze

mljiš

te

Više

joj o

dgov

ara

lako

zem

ljište

Dob

ra il

ovač

a

Dob

ro is

ušen

o

Lako

, kis

elo

zem

ljište

Veći

na

Veći

na

Veći

na

Usp

eva

na la

kom

i su

vom

, viš

e jo

jod

gova

ra z

emljiš

te k

oje

nije

kis

elo

Izbe

gava

jte k

isel

a i v

lažn

a ze

mljiš

ta

Fiks

iran

je o

zota

?

Da*

*

Ne

Da

Da

Da

Da*

*

Da

Ne

Ne

Ne

Da

Da

(o. j

.) =

otpo

rna

jedn

ogod

išnj

a; (p

o. j)

= p

oluo

tpor

na je

dnog

odiš

nja;

(o. v

.) =

otpo

rna

više

godi

šnja

; (o.

d.)

= ot

porn

a dv

ogod

išnj

a*S

preč

ava

klija

nje

bilja

ka s

a si

tnim

sem

enom

nek

olik

o se

dmic

a po

sle

ukop

avan

ja

**F

iksi

ra a

zot s

amo

u ze

mljiš

tu k

oje

sadr

ži o

dgov

araj

uće

bakt

erije

ŽivOtinjSka đUBRivaŽivotinjska đubriva - od živine, stoke,

ko nja i koza - predstavljaju tradicionalniizvor plodnosti zemljišta u organskoj bašti.Ona imaju najveću vrednost kad su kom-postirana s nekom materijom za podlogu.Rezultat je obogaćivač zemljišta srednjedo visoke klase plodnosti koji poboljšavastrukturu zemljišta i povećava količinuhran ljivih sastojaka koji postaju dostupnibiljkama kad se đubrivo razloži u zemlji.

Urin iz đubriva biljkama je glavni izvorhranljivih sastojaka, naročito azota i kaliju-ma. Njega upija materija za podlogu. Danje nema, hranljivi sastojci bili bi lako is -pra ni iz đubriva. U ptičjem izmetu, urin činibeli sloj zbog kog je ovo đubrivo veomabo gato.

nabavljanje đubrivaVećina organskih zemljoradnika na svo-

jim farmama reciklira đubrivo. Svako dru -go bi verovatno bilo zagađeno ostacimaveterinarskih proizvoda koji se primenjujuna životinjama. Ako vam nije dostupno đu -

bri vo sa organske farme, pokušajte da ganabavite sa „otvorenih” farmi ili onih nakojima se stoka gaji na manje intenzivannačin. Nikad ne koristite đubrivo sa „indus -trijskih” farmi na kojima se vrši intenzivanuzgoj. Nije teško pronaći lokalne štale izkojih će vam rado dati svoje đubrivo, ali nezaboravite da se konji redovno leče protivglista, a da ti lekovi sadrže pesticide, kojise u đubrivu zadržavaju dve ili više sedmi-ce. Proverite s vlasnicima štale kada su imkonji poslednji put lečeni.

Skladištenje đubrivaŽivotinjsko đubrivo treba da bude kom-

postirano ili potpuno zgorelo pre upotrebe.To je potrebno da bi se hranljivi sastojcistabilizovali, da ne budu isprani kišom, i dase izbegne bilo koji rizik da se biljke ošte-te. Đubrivo može da se doda gomili kom-posta ili da se slaže na zasebnu gomilu,ako je izmešano s materijom za podlo gu.Ako đubrivo od živine nema materijal zapodlogu, dodajte ga gomili komposta ili gaizmešajte sa slamom.

kupovina kompostiranog đubrivaKomercijalne vrste kompostiranog đubri-

va mogu lako da se nabave. Kad god jemoguće, izaberite proizvod koji nosi sim-bol, logo ili neki drugi oblik kategorizacijeod strane organizacija koje izdaju organ-

ORGANSKA BAŠTA58

DvORiŠnO đUBRivO S PODlOgOmSlama je tradicionalna podloga za smeš -taj domaćih životinja. Kad se izmeša saživotinjskim đubrivom, truli i postaje kori-stan obogaćivač zemljišta. Međutim, zane ke domaće životinje, naročito za konje,koriste se drvene strugotine, koje, iakosu odlične za to, nisu baš idealne za baš -tovane. Drvo se veoma sporo razlaže imože čak da crpi azot iz zemljišta umestoda povećava plodnost, ako nije sasvimkompostirano pre upotrebe. Da biste iz -begli takav rizik, dubrivo s drvenom stru-gotinom izmešajte s pokošenom travom,živinskim đubrivom ili drugim materijamakoje su bogate azotom i ostavite ga datruli godinu ili dve. Ako niste sigurni, ko -ris tite ga samo za višegodišnje biljke nazemljištu koje se neće kultivisati - na pri-mer, za obodno žbunje.

PRavljenje gOmile đUBRiva- Gomilajte đubrivo na mestu gde nećebi ti pomerano nekoliko meseci.- Ako je materijal za podlogu suv, dobroga nakvasite.- Sabijajte materijal na gomili.- Prekrijte gomilu vodootpornim prekriva-čem.- Ostavite gomilu da miruje tri meseca,ako je iz organskih izvora, inače šest me -seci, da bi se razložile eventualne neže-ljene supstance koje zagađuju. Ako jepod loga od drvenih strugotina, biće pot -rebna najmanje godina.

ske sertifikate. Ako niste sigurni, proveritekod snabdevača poreklo sastojaka. Reč„or ganski” nije sama po sebi dovoljna pre-poruka; ona može da znači samo to da susastojci „živog porekla”, ali ne i da su po -godni za upotrebu u organskoj bašti (vide-ti str. 8).

Drugi proizvodi za đubrenjeMaterije kao što su guano, izmet od sle-

pih miševa ili ptica, koje se suše i ostavlja-ju da odstoje, takođe su visoko koncentro-vani izvor hranljivih sastojaka i treba ihsma trati pre za prerađena nego sirova ži -votinjska đubriva. I u ovom slučaju, prove -rite pažljivo etikete proizvoda kako bistebi li sigurni da su pogodni za baštu koja seodržava organski. Đubrivo s farmi koristise i kao osnova za neke vrste komercijal-nih tečnih đubriva, obično s dodatkom mi -kroelemenata.

korišćenje životinjskog đubrivaDobro zgorelo đubrivo poboljšava struk-

turu zemljišta, povećava njegov kapacitetza državanja vode, a biljkama obezbeđujeazot, kalijum i druge hranljive sastojke.Hra n ljiva vrednost đubriva varira, zavisnood količine slame i drugih materija za pod -logu, i od toga da li je bilo skladišteno is -pod pokrivača (azot i kalijum lako isperekiša). Ipak, treba da ga koristite kao obo-gaćivač zemljišta srednje do visoke klase.Stavljajte ga u količini od jednih do dvojakolica (50-100 litara) na 5 m2.

Glavna primena đubriva je u baštama spovrćem, na usevima kojima treba mnogohrane, kao što su krompir, tikvice, patli-džan, bundeve, tikve, paradajz i povrće izporodice kupusa. Takođe, đubrivo je dobargornji sloj zemljišta za ruže koje se svake

godine orezuju na kratko i za zeljaste bilj-ke, kojima se dodaje svake 2 ili 3 godine.Đubrivo može češće da se koristi na siro-mašnim zemljištima, ali ga ne treba doda-vati tamo gde raste korenasto povrće kaošto je šargarepa ili biljke kojima odgovaraposno, suvo zemljište. Đubrivo koje jedob ro zgorelo može da se koristi i u saksi-jama (videti str. 113).

Kad radite sa đubrivom i drugim proiz-vodima životinjskog porekla, pazite da suvam sve posekotine pokrivene, operite ru -ke tekućom vodom pre nego što uzmetehra nu i držite antitetanusni serum u kući.

alternative đubrivuAko želite da izbegnete proizvode živo -

tinj skog porekla, ne zaboravite da korišće-nje đubriva nije neophodno u organskojbašti. Plodnost zemljišta može da se posti-gne i korišćenjem drugih vrsta obogaćiva-ča i zelenišnih đubriva, opisanih u ovompo glavlju.

Dosije pilenceĐubrivo od živine koja se drži na otvore-nom bogato je azotom, zato ga štedljivoko ristite u bašti.

kORiŠĆenje đUBRivaDobro zgorelo đubrivo može da se uko-pava u zemlju ili prostire po njoj, naroči-to ako sadrži puno slame. Pazite da nedodiruje stabljike biljaka.

Platnene ili mrežaste vreće napunjeneđu brivom mogu da se potope u vodu dabi se napravio „čaj od đubriva” koji možeda se koristi kao tečno đubrivo. Pošto uči-nak tečnog đubriva može da bude veomapromenljiv, teško je dati precizno uput-stvo za njegovu upotrebu. Koristite gapo vremeno umesto vode za zalivanje bi -ljaka čiji rast treba podstaći.

ORGANSKA BAŠTA60

OR

ga

nS

ka

đU

BR

iva

đu

bri

vo

Mle

vene

kos

ti

Kaša

od

heljd

e

Kopi

ta i

rogo

vi

Kaša

od

soje

Kaša

od

mor

ske

trav

e

Fosf

at,

kam

eni

Pota

ša,

iz o

rgan

ske

bašt

e (b

iljno

g po

rekl

a)

Mle

veni

kre

čnja

k

Dol

omits

ki k

rečn

jak

Gip

s

gla

vni h

ran

ljiv

i sas

tojc

i

P 2O

520

%

N 5

%;

P 2O

51%

; K 2

O 2

%

N 1

2%

N 7

%;

P 2O

50,

5%;

K 2O

2,3

%

N 2

%;

K 2O

2,7

%

P 2O

527

%

K 2O

20%

Kalc

ijum

-kar

bona

t

Kalc

ijum

-mag

nezi

jum

-kar

bona

t

Kalc

ijum

-sul

fat:

S 1

3%;

Ca16

%

Fun

kcij

a

Pods

tiče

jak

rast

kor

ena

Đub

rivo

za r

ast

lišća

i ko

renj

a

Spor

o os

loba

đa a

zot,

tam

ogd

e je

pot

reba

n ja

k ra

st

Velik

i izv

or a

zota

Pom

aže

podi

zanj

e ni

voa

hum

usa

u ze

mlji

Nad

okna

đuje

ned

osta

tak

fosf

ata

Osl

obađ

a se

u z

emlji

šte

toko

m je

dne

sezo

ne

Podi

že p

H;

izvo

r ka

lciju

ma

Podi

že p

H;

izvo

r ka

lciju

ma

im

agne

ziju

ma

Izvo

r ka

lciju

ma,

ne

men

ja p

H

kor

išće

nje

Kao

osno

vna

podl

oga

pre

sađe

nja

žbun

ja,

voća

ka i

drug

ih v

išeg

odiš

njih

bilj

aka

Prim

enju

jte u

pro

leće

i po

četk

om le

ta

Prim

enju

jte u

pro

leće

i po

četk

om le

ta p

opo

treb

i

Podl

oga

za je

dnog

odiš

nje

povr

će;

osno

vna

podl

oga

na s

irom

ašno

m z

emlji

štu

Podl

oga

za je

dnog

odiš

nje

biljk

e; v

oće

ižb

unje

; tr

avnj

ake

Dob

ra n

eživ

otin

jska

alte

rnat

iva

mle

veni

mko

stim

a

Voće

i po

vrće

Koris

tite

tam

o gd

e je

pot

rebn

o po

veća

ti pH

Koris

tite

tam

o gd

e je

pot

rebn

o po

veća

ti pH

Meš

avin

a gi

psa

i dol

omits

kog

kreč

njak

a u

razm

eri 8

0:20

mož

e da

se

koris

ti za

ispo

-šć

avan

je m

asni

h gl

inas

tih z

emlji

šta

Vide

ti st

r. 36

za

obja

šnje

nje

klju

čnih

hem

ijski

h si

mbo

la. U

pro

daji

su i

meš

ana

orga

nska

đub

riva

za s

peci

fične

nam

ene,

na

prim

er z

a po

vrće

ili t

ravn

jake

.

DODavanje ORganSkiHđUBRiva i PROmena pH vReDnOSti zemljiŠta

Organska đubriva su proizvodi biljnog,životinjskog i mineralnog porekla. Hranljivisastojci koje sadrže uglavnom se osloba -đa ju sporo, tokom perioda u kome đubri-vo razlažu mikroorganizmi. To sporo oslo-bađanje hrane za biljke je uglavnom mno -go bolje nego brza primena mineralnih đu -briva jer se izbegava rast zasnovan na br -zom povećanju količine biljnih sokova, štomože da uzrokuje povećanu podložnostna padima insekata i oštećenjima od kasnihmrazeva. Neka organ ska đubriva, kao štosu kaše od soje, lucerke i morske trave, ilinjihove mešavine, obezbeduju širok spek-tar hranljivih sastojaka za biljke. Druga,kao što su kameni fosfati, imaju specifični-je namene. Pošto su svi ovi proizvodi pri-rodnog porekla, uglavnom sadrže niz ele -menata koji postoje u malim količinama iliu tragovima.

Podrazumeva se da treba da se pridrža-vate osnovnih higijenskih pravila kad radi-te sa đubrivima, naročito onim životinjskogporekla. Nosite rukavice i perite ruke poslerada. Uvek se pridržavajte uputstava i nepa dajte u iskušenje da stavljate više đubri-va „da se nađe”.

Kad se na biljkama javljaju simptomi ne -dostatka minerala (videti str. 86), uzrokmo že da bude i nešto drugo.Više detaljanaći ćete na strani 397, u delu knjige Pro -blemi s biljkama, od A do Ž. Rešenje je dase poza bavite uzrokom, a ne simptomima,ali za kratkoročno olakšanje možete dakoristite izvore minerala koji se lakše ras -tvaraju. Glavni izvori su magnezijum-sul -fat, boraks (za bor) i morska trava za gvo-žde. Pepeo od drveta je dobar prirodanizvor kalijum-karbonata, ali pošto se ve o -ma lako rastvara, uglavnom ga je najboljereciklirati kroz gomilu komposta.

Promena pH vrednosti zemljištaAko treba da podignete pH vrednost ze -

m ljišta (da ga učinite više baznim), koristi-te mleveni krečnjak (kalcijum-karbonat) ilidolomitski krečnjak (kalcijum-magnezi-jum-karbonat). Te supstance sporije rea -gu ju i blaže su za zemlju od gašenog ili hi -driranog kreča. Obično se primenjuju u je -sen da bi im se dalo vremena da deluju nazemljište pre naredne sezone, ali da bi nji-hovo dejstvo u potpunosti bilo ostvareno,može da prođe i godinu dana. Količina za -vi si od toga kolika je promena pH vrednos -ti potrebna. Po pravilu, treba da dodajete200 g po kvadratnom metru godišnje dokne postignete željenu pH vrednost. Do lo -mitski krečnjak je bolji izbor za zemljišta snižim nivoom magnezijuma.

Povećanje kiselosti zemljišta je mnogote že. Kompostirane borove iglice imaju iz -vesno dejstvo, a i sumporna prašina (kojase javlja u prirodnom obliku) može maloda pojača kiselost zemljišta, ali kad je onou osnovi bazno, bolje je da jednostavnogajite biljke kojima to odgovara.

ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 61

Svakom živom biću neophodna je voda -život bez nje ne može da opstane. Bilj ka -ma je voda potrebna da bi se u njima odvi-jali procesi fotosinteze, disanja i apsorpci-je hranljivih sastojaka. Drugim recima, vo -da im treba da bi rasle, cvetale i rađale.

Biti organski baštovan znači voditi raču-na o resursima koji se koriste u bašti i ši -rim implikacijama njihove upotrebe - a tose odnosi i na vodu. Očuvanje, skladište-nje i recikliranje vode suštinske su strate-gije organskog baštovanstva. Primena or -ganskih metoda obrađivanja zemljišta,paž ljiv izbor biljaka, kao i precizan raspo-red i odgovarajuće snabdevanje vodom,do prineće smanjivanju potrošnje ovogdra gocenog resursa i problema koji nasta-ju zbog suše ili preteranog zalivanja.

Nestašica vode utiče na biljke na višena čina, zavisno od vrste biljke i stepena

ne dostatka. I pre nego što se na biljkamapokažu očigledni znaci pogođenosti su -šom, kao što je uvenuće, njihov rast i na -predovanje bivaju usporeni. Kao i kod ve -ćine resursa, problemi ne nastaju samozbog nestašice, nego i od viška vode (vide-ti str. 63).

Problemi zbog nedostatka vode- Lisnato povrće, kao što su spanać i ku -

pus, postaje znatno manje. Ukupna život -na sposobnost biljaka je slabija, što zaposledicu ima manji i sporiji rast. Cvetovičesto otpadaju, a plodovi su manji i slabi-jeg kvaliteta.

- Neke vrste biljaka prevremeno cvetajuako ne dobiju dovoljno vode. Jedno godiš -nje biljke cvetaju vrlo kratko pre nego štouvenu.

voda i zalivanje

Primenom racionalnih strategija zalivanja i dobrim izborom biljaka može se smanjiti potrošnja vode

čUvanje vODeVoda je ograničen resurs na globalnom ni -vou. Iako na našoj planeti postoje ogrom-ne rezerve vode, približno 94% od njih čineokeani, a slana voda nije upotrebljiva zana vodnjavanje. Preostalih 6% čini slatkavo da, ali njen najveći deo čine glečeri isneg na polarnim kapama (gotovo 2%) ilipodzemne vode na velikim dubinama u ste-novitom sloju Zemljine kore (4%). Veomamalo vode je lako dostupno za upotrebu.Na primer, reke sadrže samo 0,00008% vo -de na Zemlji. Takode, područja s velikomkoličinom padavina su ogra ničena, a glo-balno zagrevanje preti da izmeni postojećiciklus isparavanja vode. Trenutni nivo po t -rošnje vode za domaćinstva, industriju i po -ljoprivredu ne samo da iscrpljuje rezerve

vo de već ih i zagađuje, i neodrživ je u du -go ročnoj perspektivi. Troškovi prečišćava-nja vode za piće su ogromni - zato njenotro šenje u baštama predstavlja veliko ra -sip ništvo.

Izgradnja velikih brana za navodnjavanjei hidroelektrana radikalno je izmenila ili uni-štila čitave ekosisteme. Kako se potrebe zaslatkom vodom povećavaju na globalnomnivou, neophodno je da se razviju štedljivi-je i pravičnije strategije njenog korišćenja.Deo tog procesa je racionalna upotreba- smanjenje potrošnje i reciklaža - u organ-skom baštovanstvu.

Upotreba vode u doma ćinstvima čini oko65% ukupne potrošnje vode na Zemlji, izčega jasno proizlazi da je svaka ušteda ukući i bašti dragocena.

- Drveću i žbunju opada lišće ako je sušajaka; izdanci, pa čak i grane, često venu iotpadaju. Zeljaste višegodišnje biljke ve -nu, lišće im otpada i konačno polegnu pozemljištu.

- Nedostatak vode uzrokuje i manjak ilineravnotežu hranljivih sastojaka, jer biljkene mogu da preko korenja apsorbuju onošto im je potrebno. U veoma suvim kraje-vima, posledice dodatno pogoršava to štose gomilaju u zemljištu određene vrstesoli, koje nastaju zbog velikog isparavanjavode.

- Biljke postaju podložnije bolestima ina padima štetočina kad nemaju dovoljnovode. Na primer, pepelnica je mnogo češćana ružama, vinovoj lozi, mekom voću idru gim biljkama kad je zemljište suvo. Ikrastavost krompira je izraženija na suvomzemljištu. Trulež pupoljaka je poremećajko ji kod paradajza i paprike uzrokuje ne -dostatak vode (videti i str. 85). Biljke ugro-žene sušom češća su meta štetočina kaošto su bela leptirasta vaš i druge biljnevaši.

višak vodeLoš uticaj na rast biljaka ima i preterano

navlaženo zemljište. Ono se zagreva znat -no sporije u proleće; rast biljaka je uspo-ren, a mladice su znatno podložnije napa-dima štetočina i bolesti. Kad se pore uzem lji napune vodom, iz njih se istiskujeki seonik i zemljište postaje anaerobno. Ne -dostatak kiseonika uzrokuje odumiranjeko renja.

Višak vode ima više simptoma. Učes ta -lije su bolesti korenja; bolesno, žuto lišćekoje opada sa biljaka čije korenje je poče-lo da truli čest je pokazatelj preteranog ililošeg navodnjavanja. Takođe, previše vlaž -no zemljište omogućuje da se puževi boljehrane i brže razmnožavaju. Kod nekih vrs -ta biljaka, između ostalih kod kamelija ige ranijuma, dolazi do oticanja u obliku vo -denastih plikova na lišću, koji mogu da ot -vrdnu ili da se rasprsnu.

Problemi zbog viška vode- Ispiranje hranljivih sastojaka.- Rasipanje vode kao dragocenog resur-

sa.- Narušavanje strukture zemljišta ako se

zaliva prskalicom, što uzrokuje stvaranjepokorice (videti str. 108) i privlačenje lep-tira koji isisavaju hranljive sastojke.

- Podsticanje rasta lišća na uštrb cveto-va.

- Podsticanje plitkog ukorenjivanja, čimebiljke postaju neotporne na nedostatakvo de.

- Stvaranje idealnih uslova za puževe.- Podsticanje bolesti korenja.- Veliki troškovi tamo gde se potrošnja

vode meri.- Razvodnjavanje ukusa jestivih biljaka.

zemljište s previše vodeZemljište koje nije ocedito može da se

poboljša uvođenjem sistema za drenažu, aon je obično u obliku izbušenih cevi kojese ukopavaju ispod površine. To je velikipoduhvat i zato se isplati da prvo pokuša-te da popravite strukturu zemljišta (videtistr. 38-42). Najlakše je da prihvatite zem -ljište takvo kakvo jeste i parcelu pretvoriteu močvarnu baštu, koja može da bu deveoma lepa i zanimljiva.

VODA I ZALIVANJE 63

FaktORi kOji POveĆavajUgUBitak vODe iz Biljaka

Sunčeva svetlostJako sunce uzrokuje veći gubitak vodene go oblačno vreme.temperaturaŠto je biljkama toplije, to više vode gube.vlažnost (manjak vlage)Biljke brže gube vodu ako je vazduh suv.vetarJak vetar povećava isparavanje vode krozlišće.

kakO Da Smanjite zalivanjePostoji čitav niz tehnika koje će vam

doneti velike uštede vremena i vode, amožete da ih primenjujete u bašti s ciljemsmanjenja potrebe za zalivanjem.

- Odaberite biljke kojima odgovarajuzem ljište i klima u vašoj bašti. Tamo gdeima malo vode, sukulenti i višegodišnjebilj ke otporne na sušu, trave i žbunje, mo -gu da budu lepe ukrasne biljke.

- Povećajte kapacitet zemljišta za zadr-žavanje vode, ili, u slučaju masne gline,povećajte dostupnost vode biljkama doda-vanjem kabastih organskih obogaćivačazem ljišta (videti str. 41). Kada se prime-

njuju kao prekrivači zemljišta, ove materi-je će poboljšati njegovu strukturu na povr-šini, omogućujući efikasniju apsorpciju ki -še i smanjujući oticanje vode i formiranjebarica.

- Razbijajte zbijeno zemljište kopanjemda biste podstakli šire ukorenjivanje bilja-ka.

- Ne okopavajte po suvom vremenu, jerćete time povećati isušivanje zemljišta.

- Prekrivajte zemljište (videti Prekrivanjezemljišta zbog suzbijanja korova, str. 74-76) obogaćivačima niske klase (videti str.42), kao što su kompost od lišća, seckanakora drveta ili druge kabaste materije,koje će smanjiti gubitak vlage i rast koro-va. Proverite da li je zemljište vlaž no prenego što ga prekrijete. Prek rivač treba dazadrži vlagu u zemljištu, ne izvan njega.Ako je zemljište suvo, obilno ga zalijte prenego što rasprostrete prekrivač. U suvimpredelima, prekrivač od ka me nja i šljunkazadržaće i kondenzovati vla gu i usmeriti jena površinu zemlje.

- Uklonite korov. On će biljkama oduzi-mati vodu koje nema dovoljno.

- Na mestima gde su drvo ili žbun zasa-đeni u travu, držite prostor širine 1 m okonjega bez trave (poželjno pod pokrivačem)najmanje dve godine.

- Zaštitite biljke od vetrova koji ih isušu-ju izgradnjom vetrobrana. Topli, suvi vet -ro vi drastično povećavaju gubitak vode.

- Kad pravite novi travnjak, sejte vrstetrave koje podnose sušu (videti str. 185).Pustite da po suvom vremenu trava naras -te više nego inače - do 7,5 cm. Trava kojase ne kosi često razvija dublje korenje i ot -pornija je na sušu.

- Po toplom vremenu zaklonite mladesad nice od sunca.

- Koristite sistem navodnjavanja „kap pokap” i crevo za natapanje umesto klasičnihprskalica.

ORGANSKA BAŠTA64

izBOR Biljaka OtPORniH na SUŠUBiljke koje dobro podnose nedostatak

vo de često imaju sivo lišće (na primer eu -kaliptus). Takođe, često im je lišće prekri -veno dlačicama, kao kod titrice i lavande.Listovi su ponekad u obliku iglica, kaokod borova u primorskim oblastima, gdesu vetrovi jaki i topli. S druge strane, ne -ke bilj ke imaju sočne i mesnate listove istab ljike u kojima čuvaju rezerve vode.Do bar primer za to su žednjak i čuvarku-ća, kao i kaktusi, koji rezerve vode čuva-ju i pomoću debele kore i bodlji.

Sledeće biljke ubrajaju se u one otpor-ne na sušu.

Drveće i žbunjeKleka; lavanda; Microbiota (sibirski

čem pres); bor; Potentilla (petoprstica);Pru nus besseyi (američka trešnja); P.ma ritima (primorska šljiva); Rhus (ruj);Sarco co cca; ljiljan; Taxus (tisa)

višegodišnje biljkeAchillea (hajdučka trava); agapant; beli

luk: raštan; Cynara (artičoka i kardun);Di anthus (karavilje); Eryngium, uključu-jući morsku zeleniku (na slici); Euphorbia(mle čika); šušuljak; Iberis (biserak); Kni -pho fia pucavica; Oenothera (noćurak);af rička ivančica; penstemon; ruska žalfi-ja; žed njak; Sempervivum (čuvarkuća);Stachys (čistac); divizma; juka.

eFikaSnO kORiŠĆenje vODePotrebe biljaka za vodom variraju zavis -

no od faze životnog ciklusa. Sadnice, kojeimaju mali koren, veoma su osetljive nanedostatak vode i često ne mogu da seoporave ako se osuše. Mladom drveću ižbunju, naročito onom koje je presađiva-no, potrebno je dodatno zalivanje u suvimuslovima tokom jedne ili dve godine; kadse učvrsti, većina će preživeti bez dodatnihkoličina vode.

Treba da znate, ukoliko želite da nekebilj ke ispune vaša očekivanja, da one ima -ju kritičan period kada im je voda neop -hod na. Grašku i boraniji, na primer, trebada obezbedite dobro snabdevanje vodomda biste podstakli cvetanje i sazrevanjesemena, ali ne pre nego što cvetovi počnuda se formiraju. S druge strane, kamelijimogu da otpadnu svi cvetni pupoljci u pro-leće, ako nije imala dovoljno vode počet-kom pret hodne jeseni.

Vrsta biljke određuje njenu potrebu zavodom. Biljke koje su otporne na sušu, pri-lagođene preživljavanju u ekstremno su -vim uslovima, odlično uspevaju tamo gdesu rezerve vode oskudne, a mogu da pro-padnu ako je zemljište previše vlažno.

Mesto na koje ćete smestiti biljke takođeutiče na potrebu za vodom. Na primer, bilj-ke u saksijama potpuno zavise od vas,baš tovana, u pogledu snabdevanja vo -dom. Biljkama u zaklonu od kiše - poredkuće, zida ili ograde, gde zemljište primamanje padavina - uglavnom je potrebnodo datno zalivanje.

kada da zalivateNajdelotvornije vreme za zalivanje je ra -

no jutro ili veče, kada su vazduh i zemljarashlađeni, zbog čega će se manje vodeizgubiti isparavanjem. Ipak, izbegavajteve černje zalivanje biljaka koje su podložnenapadu puževa, zalivanje ostavlja tanaksloj vlage na biljkama i zemljištu, što jeide alan uslov za puževe.

koliko vode?Nije lako odrediti s koliko vode treba da

zalivate i koliko često jer to zavisi od vrstebiljaka koje proizvodite, temperature imno gih drugih faktora. Zlatno pravilo je da

VODA I ZALIVANJE 65

Biljke U SakSijamaBiljke u saksijama, kadicama, tepsija-

ma, korpama i drugim posudama trebazalivati pažljivo. Nikada ne dozvolite dase potpuno isuše, ali ni da zemlja u saksi-jama bude podlokana. Zalivajte po potre-bi umesto po nekom rasporedu. Po top -lom, suvom vremenu, kada je rast brži,biljkama u visećim korpama ili paradajzuu saksiji može da bu de potrebno dva zali-vanja dnevno. Kuć nim biljkama koje spo -ro rastu često nije pot reb no više od jed-nog zalivanja tokom cele zime.

Ako se zemlja u saksiji osuši, voda kojusi pate odozgo može samo da prođe krozsak siju, a da ne nakvasi zemlju. Kad godje moguće, stavite saksiju u tacnu s vo -dom i os tavite je dok se površina zemljeu njoj ne ovlaži. Tad je sklonite i pustiteda se dobro ocedi. Potpuno suvu saksijumožete sasvim da potopite u kofu s vo -dom.

kakO najBOlje Da iSkORiStite vODU

- Neka vam sadnice, rasadi i mlade biljkebudu prioritet.- Zalivajte rano ujutro.- Polivajte vodu direktno po zemlji, ne nabiljke.- Dobro zalijte zemljište, nemojte da sa -mo nakvasite površinu. - Zalivajte u kritičnim fazama rasta. - Ne zalivajte biljke kojima to nije potreb -no. - Koristite crevo za zalivanje umesto prs -ka lice.- Koristite štopericu da biste kontrolisalipot rošnju vode.- Ne zalivajte travnjake.

biljke povremeno obilno zalijete umesto daih zalivate pomalo i često. Po suvom vre-menu trebalo bi da 11 litara po m2 budedovoljno da navlaži zonu korena biljaka.Kad zalijete biljke ili leju, proverite da li jevoda prodrla u zemljište do korena. Ispodmokre površine ponekad se krije suva ze -m lja. U tom slučaju zalijte ponovo.

zalivanje povrćaPovrće različito reaguje na zalivanje, za -

visno od vrste i faze rasta. Voda podstičeve getativni rast (lišća i izdanaka), što jekorisno za bujnije stabljike, ali može daod loži rađanje graška, boranije i paradajzai razvodni im ukus. Bujnije lišće ne znači iveći prinos korenastih biljaka. Ako nematevremena ili dovoljno vode, zalivajte samoone biljke koje će od toga imati koristi uključnim fazama rasta, da bi dale maksi-malne rezultate (videti uokvireni tekst podnaslovom Zalivanje biljaka po toplom vre-menu).

metodi zalivanjaVodu možete da zalivate po biljkama na

više načina, od najosnovnijih do tehnološkikrajnje naprednih, zavisno od budžeta,vre mena i količine vode kojim raspolažete.Najbolje je vodu polivati direktno po kore-nju, izbegavajući kvašenje listova, cvetovai stabljika biljaka kod kojih to povećavarizik od obolevanja. Prskalice su jedan odnajmanje delotvornih načina zalivanja itre ba ih izbegavati kad god je moguće jerse voda rasipa i isparava pre nego što do -đe do biljaka. U suvim predelima, gde jeza livanje od suštinskog značaja i čestosva kodnevna obaveza, logično je da izbe-gavate površinsko isparavanje vode i da jeusmeravate ispod površine do korenja ko -

risteći crevo za zalivanje (videti sliku Me to -di zalivanja).

Ručno zalivanjeVodu možete jednostavno da sipate iz

kante ili creva za zalivanje. Prednost tognačina je što u potrebnim količinama mo -žete biljke pojedinačno da zalivate kad jeto neophodno. Mana je što ovo zahtevamnogo vremena i što biljke mogu da uve -nu kad duži period niste kod kuće. Crevasa ugrađenim mehanizmom za puštanjevo de smanjuju njeno nepotrebno trošenjedok se krećete između biljaka. Osetljivesadnice zalivajte pomoću sitne rešetke dabiste izbegli oštećivanje. Ako su u saksiji ilidrugoj posudi, postavite je u veću posudus vodom i držite dok se zemlja ne ovlaži,umesto da je polivate odozgo.

ORGANSKA BAŠTA66

zalivanje Biljaka PO tOPlOmvRemenU

Svakom povrću potrebno je redovno za -livanje u ranim fazama rasta sadnica imla dica. Cvekla, brokule, prokelj, ljutapa prika, mrkva, praziluk, crni luk, paštr-nak, rotkva, bela repa i repa su vrste po -vrća koje zahtevaju najmanje vode kadse učvrste. Ovde su kritični periodi za za -livanje ostalih vrsta - razume se, samo posuvom vremenu.

Za vreme cvetanja- Grašak i sve vrste mahunarki, uključu-

jući pasulj, boraniju, bob; nastavite zali-vanje kad mahune počnu da se formiraju

- Krompir- Kukuruz šećeracZa vreme sazrevanja plodova- Grašak i mahunarke (pasulj, boranija,

bob) - Kukuruz šećerac, kad klipovi počnu da

se nalivaju .- Paradajz - TikviceSve vreme- Lisnato povrće, kao što su zelena sala-

ta i spanać; letnji kupus

Nedostatak vode nije jedini uzrok uvenu-ća - to mogu biti truljenje korena, biljnebo lesti ili štetočine; kao što je žižak vino-ve loze, koje napadaju koren.

Efikasnost ručnog zalivanja možete dapovećate tako što ćete vodu usmeravatiispod površine, ka korenju. Tako ćete sma-njiti isparavanje i održati površinu suvom,što će doprineti suzbijanju rasta korova.Je dan od načina da to uradite jeste daukopate neglazirani ćup blizu biljke, a za -tim sipate vodu u njega. Ona će postepe-no curiti kroz ćup u zemlju. Druge moguć-nosti su veliki levak ili plastična boca saod sečenim dnom i blago odvrnutim če -pom, kroz koji voda polako ističe. Za drve-će i žbunje može dobro da vam poslužiizbušen komad cevi za drenažu položenjed nim krajem u nivou korena, a drugimna površini.

Sistemi za zalivanjeSloženi irigacioni kanali koji funkcionišu

putem gravitacije mogu da se nađu u

mno gim delovima sveta. Isto načelo možeda se primeni na nivou bašte ako imateod govarajući izvor vode i nagib terena.

Crevo za natapanje praktičnije je za ve -ćinu bašta u kojima su u redovima zasađe -ne biljke sa istim potrebama za vodom.Vo da prolazi kroz propusne ili „bušne” ce -vi, natapajući okolno zemljište kroz malerupe. Ako su cevi ukopane ispod površinerastresitog pokrivača zemljišta ili pejzaž-nog materijala (videti Prekrivanje zemljištazbog suzbijanja korova, str. 74-75), is pa -ravanja praktično nema, što znači da bilj keiskorišćavaju svu vodu. Voda se puš tasamo koliko je potrebno, a potom zaus -tavlja, za šta može da se koristi i prekidačs tajmerom.

Za biljke koje su šire razmaknute višeod govara sistem zalivanja kap po kap, ukom se pojedinačne kapalice postavljaju

VODA I ZALIVANJE 67

metodi zalivanja. Uvekusmeravajte vodu na ko -renje, crevom ili rasprši-vačem (gore levo), ili si -panjem vode u rezervoa-re koji su ukopani u zem-lju, kao što su poroznigli neni ćupovi, otvorenecevi ili plastične boce saodvrnutim čepom. Nagli nenim ćupovima izme-đu glavica zelene salate(gore desno) stavljeni supoklopci da bi se smanji-lo isparavanje, što je tra-dicionalni metod poznatpod nazivom „zalivanje izpehara”. Porozno crevoza zalivanje, položeno iz -među biljaka (dole) iline posredno ispod površi-ne, jedan je od najdelot-vornijih savremenih do -pri nosa očuvanju vode.

na određenim mestima duž cevi. Ovaj sis -tem može da se koristi i za nizove visećihkorpi.

Jednostavan sistem koji može da se ko -risti u staklenicima ili za kućne biljke sasto-ji se od niza kanapa koji su povezani sasredišnjim rezervoarom. Voda curi kapilar-nim putem niz fitilje do zemlje u saksija-ma, održavajući nivo vlažnosti. Sve što tre -ba da uradite jeste da redovno punite re -zer voar.

kOjU vODU Da kORiStite?Vodu za zalivanje bašte možete da koris -

tite iz više izvora. Retko kad postoji potre-ba da koristite pijaću vodu za baštenskebiljke.

tehnička voda iz vodovodaTehnička voda iz vodovoda je čista, obič -

no može da se nabavi kad god vam zatre-ba i isporučuje se pod visokim pritiskom.Me đutim, ona će vas skupo koštati, kakofi nansijski, tako i u pogledu zaštite životnesredine. Hlor iz nje može da ošteti mikro-be u zemljištu i osetljivije biljke. Ova vodamože da ima visoku pH vrednost, što je či -ni neupotrebljivom za biljke kojima smetakrečnjak.

kišnicaKišnica je uglavnom dobrog kvaliteta,

bez zagađenja i s relativno niskom pHvred nošću, što je čini pogodnom za upo-trebu za sve vrste biljaka. Lako mogu dase skupe s krovova pomoću oluka neočeki -vano velike količine i uskladište u burad,re zervoare ili baštenska jezerca. Da bisteizračunali koliko vode možete da skupite,treba da znate površinu krova i prosečnukoličinu padavina u vašem kraju. Množe -njem te dve vrednosti dobićete približnuzapreminu vode koja će se slivati s vašegkrova. Imajte u vidu usputne gubitke - za -to računajte da je realno da sakupite oko75 % od zapremine koju ste procenili.

Sakupite što više vode. Zaliha od jednogbureta neće vam trajati dugo po suvomvremenu. Bolje je da koristite kontejner sačvrsto prianjajućim poklopcem koji ne pro-pušta svetlo, da biste smanjili isparavanje.Tako ćete sprečiti i gomilanje komaraca,lišća i drugih otpadaka, kao i rast algi, abezbedan je i za decu jer su podalje od vo -de. Ako ste postavili rezervoar ili bure iz -nad nivoa zemljišta, gravitacija će moći daobavi posao zalivanja umesto vas, po moćucreva koje treba da zakačite na slavinu.Ako niste, možda će vam biti potreb na ma -la pumpa ili jednostavno koristite kantu zazalivanje.

ORGANSKA BAŠTA68

Posuda Prednosti ManeBure, plastično Relativno jeftino, u raznim Oštećuju ga ultraljubičasti sunčevi

veličinama; mogu da se nabave zraciburad koja se ponovo koriste ili su reciklirana

Bure, drveno Privlačno izgleda Teško je, često curi kad nijenapunjeno

Rezervoar, čelični Trajan Ružno izgleda, rđaRezervoar, betonski Trajan, pogodan za ukopavanje Skup za zidanjeRezervoar, od Trajan, prilično jeftin, može da Potrebna je prilična stručnost daarmiranog betona se napravi u obliku po želji bi se sazidao

POSUDe za čUvanje vODe

Reke, izvori i bunariAko imate sreće da u vašoj bašti postoji

bunar, jezerce, izvor ili reka, zalivanje izčistog, prirodnog izvora je savršeno zabaš tu. Proverite kod lokalnih organa upra-ve za vodoprivredu da li imate dozvolu zakorišćenje, da li postoje ograničenja i da lise upotreba plaća. Preterano korišćenjepri rodnih zaliha vode može da ih istroši, či -me se ugrožava lokalni ekosistem, zatokoristite vodu racionalno. Možda ćete mo -rati da pumpate ili filtrirate vodu pre upo-trebe u cevima za zalivanje. Imajte u vidui mogućnost zagađenja agrohemijskimsup stancama iz područja s farmama nako jima se vrši intenzivna proizvodnja.

Siva vodaSiva voda je izraz koji se koristi za kućnu

otpadnu vodu, ne računajući kanalizacio-nu. Pošto je ima u prilično velikim količina-ma, može da bude značajna za baštu, svedok se koristi na pravilan način i dok nesadrži previše sapuna, deterdženta i mas -noća. Otpadna voda iz mašine za pranjesu dova nije pogodna za upotrebu, jerdeterdženti mogu da oštete biljke. Voda izkade ili tuš kabine (izbegavajte penušavekupke i ulja za kupanje) i voda od pranjapovrća je najpogodnija. Ipak, imajte u vi -du da postoje komunalni i zdravstveni pro-pisi koji ne dozvoljavaju upotrebu sivevode zbog eventualne opasnosti po zdrav-lje. Proverite građevinske propise ili sekon sultujte sa zdravstvenim radnicima uvezi s pravnim statusom sive vode u vašojlokalnoj zajednici.

Sivu vodu ne treba koristiti za zalivanjejestivih biljaka, osim ako nije korišćena sa -mo za pranje povrća. Takođe, nije pogod -

na ni za biljke kojima prija kisela sredina.Koristite je tako što ćete rotirati njenu upo-trebu po raznim delovima bašte, da bisteizbegli eventualno gomilanje štetnih sup-stanci. Voda iz kade ili tuš kabine najčešćesadrži bakterije, od kojih neke mogu dabudu opasne po zdravlje, zato nemojte daje skupljate - iskoristite je odmah. Preupotrebe možete da je propustite kroz fil-ter od slame ili trske ako je potrebno dabude čistija.

Filter s trskom je veliki, dugoročni pro-jekt za čije pravljenje će vam biti potrebnoprilično vremena (videti sledeći odeljak).Da biste napravili jednostavan filter od sla -me, napunite izbušenu kofu slamom i si -pajte sivu vodu preko nje pre nego što jeusmerite na trajne zasade. Redovno praz-nite kofu na gomilu komposta i menjajteslamu.

Filteri s trskomJedan od najboljih načina prečišćavanja

sive vode je propuštanje kroz filter s trs-kom, koji se sastoji od kutije ili rezervoaraispunjenog šljunkom na kom rastu trska ilidruge vodene biljke. Bakterije koje u og -romnom broju žive na korenju trske razla-žu otpadne materije iz vode i pretvaraju ihu oblik koji je bezbedan za biljke. Broj bak-terija je naročito velik zato što trska pre-nosi kiseonik do korena kroz šuplje stablji-ke. Siva voda koja prođe kroz filter s trs-kom bezbedna je za zalivanje cele bašte,uključujući i povrće.

Filteri s trskom nisu delotvorni na niskimtempe raturama, zato će, ako živite u hlad-nim krajevima, možda biti neophodno dazimi bacate sivu vodu u kanalizaciju. Za -seb na cev s ventilom omogućiće vam da jepo želji usmeravate na filter s trskom ili ukanalizaciju. Rezervoar koji je dovoljno ve -lik da primi svu sivu vodu koja izlazi iz kućeomogućiće ravnomerno isticanje vode ufilter, pomoću drugog ventila.

VODA I ZALIVANJE 69

Kiša je besplatan izvor čiste vode, a sku -pljanje i čuvanje kišnice u buradima, baš -tenskim jezercima, rezervoarima ili valo-vima, odličan je metod očuvanja vodekao prirodnog resursa.

vrste filtera s trskomPostoje dve osnovne vrste filtera s trs-

kom: vodoravni i uspravni. Kod vodorav -nih, otpadna voda ulazi s jednog krajavodootpornog valova i teče u vodoravnompravcu, a kod uspravnih, voda se sipa usredinu valova i teče nadole dok ne izađekroz dno. Uspravni sistem je danas popu-larniji, jer zauzima manje prostora i smat -ra se da je delotvorniji.

U uspravnom filteru s trskom, na dnuva lova je sloj grubog šljunka debeo oko 50cm, preko koga je sloj sitnog šljunka deb-ljine 20 cm. Stabljike trske sade se u nje -ga, na razmaku od oko 50 cm. Najčešće sekoristi obična trska (Phragmites australis),ali mogu da se koriste i druge vrste, kojeras tu u vašem kraju. Približna veličina fil-tera treba da bude od 1,5 do 3 m2 po čla -nu domaćinstva. Filtere treba „odmarati” učestim intervalima, zato je dobro da imatenekoliko manjih koje možete da koristite

naizmenično. Prečišćena voda može da seskuplja ili da direktno otiče na zemlju.

korišćenje pretakačaPretakači su odskora razvijen metod do -

datnog poboljšanja kvaliteta vode koja iz -la zi iz filtera s trskom. Radi se o nekolikostepenasto poređanih posuda kroz kojepro tiče voda. One su tako dizajnirane davoda u njima teče u obliku osmice, dok oti -če naniže. Na taj način u nju ulazi dodatnikiseonik, a mnogi smatraju da joj se timepoboljšava kvalitet i na drugim, značajni-jim nivoima. Pretakači su svakako veomalep dodatak bašti i procesu prečišćavanjavode.

ORGANSKA BAŠTA70

Pretakači. Ritmičko prelivanje vode kroz pretakače je zanimljivo za posmatranje i opuštaju-će za slušanje. Takođe, to je efikasan način obogaćivanja vode kiseonikom. Iako se svi pre-takači sastoje od povezanih posuda, u prodaji je širok spektar oblika. Biljke kojima prija vla -ga, kao što su paprati, lepo će napredovati u prohladnoj, vlažnoj sredini koju stvaraju vode-ni slapovi. Obodi plitkih posuda postaće omiljeno mesto za baštenske ptice.

Da li je neka biljka korov zavisi od njenevrste, mesta na kom raste i uticaja naokol ne biljke. Jednostavno rečeno, korovje svaka invazivna biljka koja raste tamogde ne želite. To može da bude jednogo-dišnja, dvogodišnja, zeljasta ili višegodiš-nja žbunasta biljka, pa čak i drvo. Ovopog lavlje uputiće vas u način funkcionisa-nja korova - kako i zašto je tako uporan -i upoznati vas s nizom organskih metodakoje možete da primenjujete da biste ras -krčili korov i sprečili njegov rast.

Cilj organskog baštovanstva nije da eli-miniše sav korov, nego da ga drži na nivoukoji je prihvatljiv. Biljke koje su po vrsti ko -rovske ponekad mogu da imaju pozitivanuticaj na baštu - u takvim slučajevima onenisu više korov!

Šta biljku čini korovom?Biljke koje postaju korov su napadni ko -

lonizatori koji prodiru u biljni svet. Neke odnjih su divlje, druge se namerno donose ubaštu. Na primer, japanski troskot (Poly go -num cuspidatum) donesen je u Veliku Bri -ta niju 1825. godine kao „dokazano ko ris nabiljka”, a trenutno je najuporniji ko rov uzem lji, koji predstavlja ozbiljan prob lem i udelovima SAD.

I danas se nenamerno sade potencijalnikorovi. Na primer, ruska loza (Fallopia bal -d schuanica) je korisna puzavica koja brzoraste i za nekoliko meseci prekriva ne ug -led ne ograde ili baštenske šupe, ali za ne -koliko godina može da prekrije i celo drvo.Žuta mrtva kopriva (Lamium galeobdolon)i zelenika (Vinca minor) brzo prekrivajuzem ljište, ali mogu lako da osvoje i celubaštu.

kako korov funkcionišePoznavanje načina razmnožavanja, šire-

nja i preživljavanja korova u teškim uslovi-ma pomoći će vam da razvijete efikasnustrategiju suzbijanja i kontrole njegovogras ta.

Korov na različite načine postiže cilj: pre-življavanje i osvajanje terena.

korov i njegovo suzbijanje

„Da li je ovo korov” uobičajeno je pitanje koje postavljajubaštovani novajlije. Odgovor glasi: „Zavisi.”

načela ORganSkOg SUzBijanjakOROva

- Upoznajte vaš korov. Ako znate kakoop staje i razmnožava se, lakše ćete odab -rati najdelotvorniji metod borbe protivnje ga.- Izdvojte delove bašte u kojima ima pro -b lema; osmislite efikasne načine spreča-vanja rasta korova.- Posvetite vreme efikasnom raskrčivanjuvišego dišnjeg korova pre nego što bilošta trajno zasejete - čak i ako to budetra jalo godinu dana ili duže.- Odaberite metode koji odgovaraju va -šem raspoloživom vremenu i energiji kojuimate.- Kad krčite zemljište, budite realni. Neraskrčujte prostor veći nego što ste u sta-nju da održavate bez korova.- Nikad ne ostavljajte zemljište golo: za -sa dite ga, prekrijte ili posejte zelenišnođu b rivo.- Prekrivači sprečavaju i uklanjaju korov -uz vrlo malo truda.

motiku u rukeMotika je naročito korisna alatka za bor -bu protiv korova, u raznim fazama njego-vog rasta.

- Jednogodišnji i dvogodišnji. Jedno go -diš nji korovi rastu, seju seme i venu u rokuod godine dana. Neki za to vreme moguda proizvedu nekoliko generacija biljaka.Os novni mehanizam preživljavanja i šire-nja im je rasejavanje semena. Kod nekihvrsta ono može da se aktivira i ako je bilj-ka iskopana još dok je bila u cvetu. Jed no -godišnji korovi su najčešći na zemljištu ko -je se često obrađuje, kao što su leje s po -vrćem i obodi bašte s jednogodišnjim bilj-kama.

Dvogodišnji korovi cvetaju i šire seme udrugoj godini. Češći su u lejama i zasadi-ma s višegodišnim i žbunastim biljkama.

- Višegodišnji. Višegodišnji korovi koristeniz mehanizama za dugoročni opstanak iši renje. U njih se ubrajaju razmnožavanjesemenom i vegetativnim putem, na pri-mer, pomoću prizemnih izdanaka, rizoma idugačkih, dubokih glavnih korenova.

SPRečavanje RaSta kOROvaSprečiti je uvek bolje nego lečiti kad je

korov u pitanju, a jednostavnim prilagođa-vanjem načina na koji održavate baštu - iusvajanjem novih tehnika - možete u veli-koj meri da smanjite šanse da korov stek-ne prednost u odnosu na ostale biljke.

Na primer, gušćim zasađivanjem ne sa -mo da se brže postiže lep izgled, nego sei smanjuje prostor za rast korova. Pro re đi -va njem biljaka u kasnijoj fazi rasta spreči-ćete njihovu borbu za životni prostor. Naisti način, gusto, ravnomerno zasađenopo vrće (videti str. 326) brzo će prekritizem ljište i ugušiti korov.

Jednostavnim smanjivanjem obrade mo -žete da umanjite probleme s korovom.Pre vrtanje zemlje podstiče klijanje mnogo-brojnog semena korova, koje iz „banke se -mena” u zemlji izlazi na svetlo dana. Nemapotrebe da redovno obrađujete baštu, čaki kad proizvodite povrće (videti str. 332).

ORGANSKA BAŠTA72

kOROv U BaŠtiPrednostiKorov može do bude:- privlačnog izgleda - kao što su poljskidan i noć i poljska krika;- jestiv - kao što su ptičja trava, pepelju-ga, tust;- hrana i sklonište za ptice - na primerčeš ljika, čičak, bršljan;- hrana za korisne insekte (npr. hajdučkatra va) i domaćin za organizme koji sehra ne štetočinama;- privlačan za leptire (maslačak);- koristan dodatak kompostu; korov s du -bokim korenjem, kao što je maslačak,mo že da dodaje kalijum i fosfor koji supot rebni drugim biljkama.

maneKorov može da:- pokvari izgled leja i oboda bašte;- uguši druge biljke svojim rastom;- oduzima drugim biljkama vlagu i hran-ljive sastojke;- smanji rod voća i povrća;- oteža branje;- bude domaćin štetočinama i bolestima.

kakO Se kOROv ŠiRi1. SemenomČesto rađa u ogromnim količinama, apre nosi se vetrom, vodom, uz pomoćživotinja i mehaničkim izbacivanjem.2. Stolonima (prizemnim izdancima)Stoloni su izdanci koji pužu po zemlji. Izpupoljaka na njima izbijaju mladice kojese brzo ukorenjuju. Ponekad se stabljikesa vijaju u luk sa čijeg vrha izbija koren ipre nego što biljka dotakne zemljište.3. korenjem i rizomimaTvrdo, mesnato korenje može ponovo daizraste i posle odsecanja ili uvenuća bilj-ke. Čak i kad se iseče, glavno korenjemo že opet da izraste, kao i iseckani ili iz -lomljeni delovi korenolikih podzemnihstab ljika, rizoma.4. lukovice i lukovičiceLukovice, lukovičice i krtole koje se lakood vajaju od biljke kad se iskopa ili išču-pa, lako daju nove stabljike. Obrađivanjezem ljišta dodatno ih širi.

Razmotrite ponovo tehniku zalivanjakoju primenjujete. Crevo ili prskalica navo -d njavaju veliku površinu zemlje, podstiču-ći klijanje korova. Umesto toga, koristitecre vo koje zaliva kap po kap, sistem nata-panja pomoću creva ili ukopanih glinenihću pova.

Rotacija biljaka (plodored)Korov se često vezuje za povrće koje ima

sličan životni ciklus. Biljke se međusobnorazlikuju i po sposobnosti da se takmiče skorovom, kao i po tome koliko je lako ple-viti korov između njih. Na primer, krompiri tikva dobro se nose s korovom i on se la -ko plevi između njih; druge vrste, kao štoje luk, loše izlaze na kraj s korovom koganije lako ukloniti oko njih. Primenom siste-

ma rotacije (plodoreda) (videti str. 305)ko jim se menja položaj različitih biljnih vrs -ta u bašti, lakše ćete držati korov pod kon-trolom u delu s povrćem.

Ustajalo zemljišteUstajalo zemljište je ono koje se pripre-

mi dve do tri sedmice pre sejanja tako štose dozvoli nalet klijanja korova. Kad se todogodi, uklonite korov motikom ili spaljiva-njem (videti str. 76), a potom posejte ilizasadite biljke kao i obično. Ova tehnika jekorisna kad sejete bacanjem iz ruke, oma-šno - kao travu za travnjak - jer je u tomslučaju kasnije suzbijanje korova teško, ilikada direktno sejete vrste koje sporo klija-ju - kao što su šargarepa i paštrnak. Vari -ja cija ove tehnike je prekrivanje zemljištacrnom plastikom pre sejanja. Istraživanjasu pokazala da držanje takvog prekrivača4 do 8 sedmica i uklanjanje pre sejanja ilizasađivanja povrća može da smanji pojavujednogodišnjih korova i znatno poveća pri-nose.

Brz početakKorišćenjem rasada umesto sejanja, bilj-

ke stiču početnu prednost u odnosu na svevrste korova i dobija se na vremenu za pri-menu tehnike ustajalog zemljišta. Takođe,ako se brinete kako ćete razlikovati semekoje ste posejali od semena korova, rasadće vam pomoći da izbegnete zabunu.

Sprečavanje rasta korova na stazamaKorov na stazama, popločanim delovima

bašte ili drugim tvrdim površinama, možeda raste odozdo ili da dospe na nijh u obli-ku semena. Efikasna priprema zemljišta ima terijali otporni na korov položeni ispodtvrdih površina mogu da zaustave rastovih biljaka. Da biste sprečili mladice koro-

KOROV I NJEGOVO SUZBIJANJE 73

teHnike OSvajanja teRena- Brzo razmnožavanje. Kostriš može daiz raste i dâ seme za samo pet sedmica.- Regeneracija iz korena. Priča se da ja -panski troskot može ponovo da izraste izsamo 10 mm korena. Glavni koren mas -lač ka i konjskog zelja može da dâ izdan-ke i pošto je biljka posečena.- Brz rast koji guši druge biljke. Divlji broćmože da se uspinje 1,2 m visoko prekodru gih biljaka; samo jedna stabljika ptičjetrave može da prekrije površinu od 1 m2.- Efikasna distribucija semena. Kad sazru,čaure sa semenom skakavice, čim se do -dirne biljka, izbace seme na metar dalji-ne i više.- Brzo vegetativno razmnožavanje. Njiv -ski poponac može da se raširi na preko25 m2 tokom jedne sezone; jedna stablji-ka puzavog ljutića može da osvoji do 4m2 za jednu godinu.- Razmnožavanje u otežanim uslovima.Kostriš preživljava na -9°C i može da cve -ta u bilo kom mesecu tokom godine.- Dugotrajni opstanak semena. Semema ka može da preživi 80-100 godina;konjskog zelja 50 godina i više.- Ogromne količine semena. Jedna stab-ljika pepeljuge može da proizvede 70.000semenki.

Najdelotvornlje vreme za plevljenje šar-garepe je četiri sedmice pošto polovinabiljaka iznikne.

va da se učvrste na stazama, isfugujtepros tore među ciglama ili kamenim ploča-ma (videti str. 132). Redovno iščetkavanjetvrdom četkom takođe je delotvorno. Ko -ristite crevo za zalivanje pod visokim priti-skom da biste uklonili alge sa staza i pop -ločanih delova bašte. Često hodanje duždelova pod šljunkom dobar je način suz -bijanja korova. Ako su vam velike po p lo -čane površine neiskorišćene i zakorovlje-ne, razmislite o tome da ih pretvorite uneš to drugo.

Prekrijte zemljišteJedno od najjačih oružja koje organski

baš tovan može da upotrebi u suzbijanjukorova jeste prekrivanje zemljišta s ciljemda mu se uskrati sunčevo svetlo. Korov br -zo osvaja golo zemljište. Prekrivanjem ze -m ljišta ili gajenjem biljaka, držaćete korovna odstojanju. Prekrivači zemljišta moguda se koriste na gotovo svakom mestu, uk -ljučujući i staze. Jednostavno odaberiteod govarajući materijal - čiji su izgled i ži -vot ni vek u skladu s lokacijom.

PRekRivanje zemljiŠta zBOg SUzBijanja kOROvaPrekrivači zemljišta koji suzbijaju korov

pos toje u dva oblika - rastresiti, kao što jeseckano drvo ili kora drveta, i membrane,materijali kao što su karton ili sintetičkepej zažne tkanine. Prekrivači mogu biti bio-loški razgradljivi ili sintetički. Kao i u svimas pektima organskog baštovanstva, prviiz bor treba da budu reciklirani, biološkiraz gradljivi materijali, kao što su karton ilidr veni opiljci (piljevina), ali za dugoročnijesuzbijanje koje ne zahteva mnogo pažnje,sintetički materijali su često najdelotvorni-ja opcija.

Živi prekrivači zemljištaŽivi prekrivači mogu da budu ukrasni -

traj ni zasadi žbunova i višegodišnjih bilja-ka - ili funkcionalni - takozvana zelenišnađubriva, ili kulture za prigušivanje, koji sekoriste za privremeno prekrivanje i oboga-ćivanje zemljišta.

ORGANSKA BAŠTA74

PRiRODni nePRijatelji kOROvaNeke biljke koče rast drugih proizvod -njom otrovnih supstanci dok rastu ili doktrunu. To dejstvo, koje se naziva alelopa-tija, često je selektivno, tj. usmereno sa -mo ka nekim vrstama. Naro čito je delot-vorno u sprečavanju klijanja jednogodiš-njih širokolisnih korova. Smatra se dahelj da, koja je odlična za gušenje korova,proizvodi alelopatske supstance. Ozimaraž je zelenišno đubrivo koje guši korov.Kad se ukopa u zemljište, ili iseče i osta-vi kao prekrivač, dok se razlaže oslobađamaterije koje koče klijanje malog semenanekoliko sedmica. Međutim, potpuno jebez bedno da sadite mladice direktno uze mljište ili kroz lišće koje se razlaže, ko -risteći prednost suzbijenog rasta korova.

Stavljanje RaStReSitOgPRekRivača na zemljiŠte

1. Sačekajte dok se zemljište ne zagreje idobro nakvasi.2. Raskrčite zemljište od korova.3. Dodajte obogaćivače zemljišta ili đub -ri vo po potrebi.4. Izravnajte zemljište.5. Stavite prekrivač nekoliko dana posleuk lanjanja korova.

Saveti- Stavite debeo sloj prekrivača koji će sesleći na potrebnu debljinu; zbog veće efi-kasnosti, najmanje 10 cm.- Ne prekrivajte zemljište sve do biljaka;ostavite nekoliko centimetara slobodnooko stabljika ili stabala.- Ponekad je potrebno da napravite ruboko prekrivača, da se ne bi širio u suse-dne delove bašte.- Održavajte potrebnu debljinu prekrivačadodavanjem materijala.

Za prekrivanje su efikasne čvrste, ukras -ne biljke koje se brzo šire i uspešno takmi -če s korovom za hranljive sastojke, vodu isvetlo (videti Drvenaste biljke i penjačice,str. 144). Biljke za prekrivanje zemljištanaročito su korisne za suzbijanje korova uteško pristupačnim delovima bašte.

Dobre kulture za suzbijanje korova (živiprekrivači) su zelenišna đubriva (videti str.55-56), kao što su heljda, ozima raž i dete-

lina. Gajite ih na mestima gde zemljištetre ba da se ostavi golo nekoliko meseci -na primer preko zime, ili kad ste pripremi-li parcelu, ali niste spremni da je zasadite.Takođe, možete da ih posejete izmeđužbu nova zasađenih s većim razmakom. Ja -ko jednogodišnje cveće koje brzo raste,kao što su primorska češlika i ognjica, mo -že da se koristi na isti način.

KOROV I NJEGOVO SUZBIJANJE 75

Rastresiti prekrivači zemljištaProizvodi od kompostirane kore drveta (V; B)Privlačan prekrivač tamne boje

Drvena strugotina (V; B)Otpaci iz šume ili seckani ostaci od obrađivanja dr -veta, kompostirani i bojeni pre prodaje, jeftiniji su odkore drveta. Dodajte đubrivo s visokim sadržajemazo ta pre nego što prekrijete biljke.

Grubo prerađeni gradski kompost (V; B)Reciklirani zeleni otpaci. Brže se razlažu nego koraili strugotina od drveta.

Seckani ostaci orezivanja (V; B)Kućne izrade ili od gradskog zelenila. Kompostirajteih nekoliko meseci pre upotrebe ili ih koristite svežena stazama.

Slama i seno (J; B)Neformalno izgledaju. Trebalo bi da traju celu sezo-nu. Prekrivajte u sloju od 15 cm. Seno će dok trulihra niti biljke, ali iz njega mogu da niknu nove stablji-ke korova.

Šljunak i otpaci od škriljca (V)Dobri za prekrivanje oko biljaka kojima prijaju suvi,topli uslovi.

Kompost od lišća (J; B)Prekrivač kućne izrade, kratkotrajne namene. Naj -bo lje ga je koristiti preko membrane.

Ljuske od heljde (J; B)Veoma lak i rastresit prekrivač. Na vetrovitim lokaci-jama stavite teži prekrivač preko njega.

Ljuske od kakaovca (J)Otpadne materije iz industrije čokolade. Stavljajte usloju od najmanje 5 cm debljine. Blago nakvasitepo vršinu posle prekrivanja. Ima više azota nego pre -k rivači na bazi drveta.

membraneNovine (J; B)Besplatna opcija za jednu sezonu. Prostrite otvore-ne listove novina, najmanje po osam, oko i izmeđuzasađenih biljaka. Odozgo stavite pokošenu travu ilikompost od lišća da bi novine ostale na mestu.

Karton (J; B)Besplatna opcija za jednu sezonu. Položite ga nazem lju pazeći da se komadi dobro preklapaju, dako rov ne bi rastao između njih. Pričvrstite ga prekri-vanjem slamom ili senom. Jače biljke kao što je bun-deva mogu da se gaje kroz karton.

Prekrivač od papira (J; B)Tvrdi papir u rolni, za jednogodišnje leje povrća.

Pejzažna tkanina (V)Dugoročno suzbijanje korova; prekrijte rastresitimpre krivačem da je zaštitite od svetla.

Pletena plastika (V)Srednjoročno suzbijanje korova. Prekrijte rastresitimprekrivačem da joj produžite vek trajanja.

Crna plastika u listovima (debljine 400-600)Pogodna jedino kao prekrivač za raskrčivanje zem-ljišta (videti i str. 77). Ne ostavljajte zemljište prekri-veno duže od nekoliko meseci bez uklanjanja pla -stike zbog puštanja vazduha i vode u zemlju. Pri č -vrs tite je tako što ćete krajeve ukopati u zemlju iliodozgo staviti teže predmete kao što su daske ili au -tomobilske gume.

J - prekrivač za jednu sezonu za jednogodišnje ilivišegodišnje leje

V - prekrivač za višegodišnje leje B - biološki razgradljiv prekrivač, poželjan izbor

PRekRivači zemljiŠta za SUzBijanje kOROva

Trolisna detelina, niskorastuće zelenišnođubrivo koje podnosi delimičnu senku,mo že da se seje između redova kukuruzašećerca. Posejte je bacanjem iz ruke, kadkukuruz naraste oko 15 cm u visinu. Kadse kukuruz poseče na kraju sezone, dete-linu možete da ostavite da štiti zemlju pre -ko zime.

Rastresiti prekrivači zemljištaNa zemljištu bez korova, rastresiti prek -

rivač debljine 10 cm pružiće efikasnu zašti-tu od ponovnog izbijanja ovih biljaka. Akose bilo kakav korov pojavi, može lako dase ukloni. Možete i da smanjite debljinupre krivača, a time i cenu, prostiranjempre ko membrane za prekrivanje (za deta-lje videti tabelu). Otporna membrana, kaošto je pejzažna tkanina, zaustaviće i prodi-ranje šljunka ili sličnih materijala u zemljiš -te.

membrane za prekrivanje zemljištaMembrane za prekrivanje mogu da se

ko riste da bi se raskrčio korov s gologzem ljišta i iz leja, ako nije u pitanju drve-nasti korov. One se koriste i za sprečava-nje rasta korova na zemljištu koje je pret-hodno raskrčeno. Na njima mogu da se iz -buše rupe za sađenje odgovarajućih bilja-ka. Membrane se obično prekrivaju rastre-sitim prekrivačem da bi se pričvrstile, da biim se produžio vek trajanja i da bi lepše iz -gledale. One moraju da budu propusne zavazduh i vodu, osim ako ne planirate da ihdržite samo nekoliko meseci.

SUzBijanje i UklanjanjekOROva

Okopavanje motikom i ručno plevljenjemogu da budu opuštajuća zanimanja. Važ -no je da plevite korov dok je još mali. Ruč -no raskrčivanje zapuštenog zemljišta (vi -deti sledeće poglavlje) dugotrajan je po -sao, ali će vam poznavanje korova biti odpo moći. Na stranama 78-79 opisane su

ne ke oprobane strategije za suzbijanje inajupornijih višegodišnjih korova.

Ručno plevljenje korovaRučno plevljenje je jedini zaista „selek-

tivni” organski metod suzbijanja korova,ko ji vam omogućuje da uklonite štetne ko -rove, a ostavite samonikle ukrasne biljke idruge „korove” koje želite da zadržite. Ko -ris tite baštenske vile ili motiku da biste

ORGANSKA BAŠTA76

Sađenje kROz memBRanU zaPRekRivanje zemljiŠta

1. Raskrčite zemljište ili pokosite postoje-ću vegetaciju.2. Dodajte obogaćivače zemljišta po pot -rebi, imajući u vidu vek trajanja prekriva-ča zemljišta.3. Izravnajte zemljište ako je potrebno.4. Prostrite membranu preko zemljišta.Prek rijte ivice slojem zemlje od 25 do 30cm, pričvrstite žičanim spajalicama ili te -žim daskama, ciglama ili kamenjem.5. Postavite biljke na planirana mesta.6. Oštrim nožem, zasecite krstove namem brani tamo gde planirate da zasadi-te biljke.7. Zasadite biljke i zalijte ih.8. Prekrijte membranu rastresitim prek -riva čem u sloju debljine 5 cm.Oko proreza na membrani može da izras -te višegodišnji korov. Isecite ga nožem ilimakazama.

Saveti za delotvorno okopavanje- Odaberite motiku koja će vam biti lakaza upotrebu.- Naoštrite motiku.- Secite biljke tačno na mestu gde sestab ljika spaja s korenom.- Okopavajte redovno dok je korov mali.- Kopajte po suvom vremenu.- Pokupite posečeni korov ako vidite daće pasti kiša.- Ostavite dovoljno prostora između re -do va biljaka da biste mogli lakše da oko-pavate.

ras tresli korov ako je potrebno; čak i jed-nogodišnji korovi mogu ponovo da izniknuako gornji sloj zemljišta ispuca dok poku-šavate da iščupate celu biljku. Ručno plev-ljenje je najlakše posle obilne kiše i nazem ljištu koje nije zbijeno, kao što je u le -ja ma po kojima se ne hoda, kao i na zem-ljištu koje je temeljno prekriveno.

Staze i popločani delovi bašte takođemo gu da se pleve ručno. Postoji niz alatkikoje će vam pomoći da uklonite korov izpu kotina između kamenih ploča.

Okopavanje motikomKad savladate ovu veštinu, okopavanje

motikom postaće brz i delotvoran način dazemljište i šljunkovite staze održavate bezkorova. Okopavanje motikom je najdelot -vor nije za uklanjanje mladica korova (jed-no godišnjeg i višegodišnjeg), ali može dabu de efikasno i za odstranjivanje nadzem-nih delova višegodišnjih korova, iako je zanjihovo potpuno uklanjanje potrebno re -dov no okopavanje tokom nekoliko godina.

Motike se izrađuju u mnogim oblicima iveličinama - za velike ili ograničene površi-ne, za kopanje iz stojećeg ili klečećeg po -lo žaja. Ako možete, isprobajte motiku prenego što je kupite da vidite da li vam od -govara i da li joj je drška odgovarajućedužine.

termičko uklanjanje korovaSavremene sprave za termičko uklanja-

nje korova rade tako što izbacuju udarevre line koji traju samo nekoliko sekundi.Bilj ke ne gore, već jednostavno uvenu.Top lota može da potiče od plamena, vre-log vazduha ili pare. U organskoj bašti ovajnačin najviše se koristi na tvrdim površina-ma - stazama, kolovozima i popločanimde lovima. Mladice korova lako se uklanja-ju već jednim prelaženjem. Za učvršćenijejednogodišnje i dvogodišnje korove pot -reb no je od tri do šest tretmana. Više go -dišnji korovi postepeno slabe, ali na krajui oni venu. Termička obrada uništava i se -me korova na zemljištu.

RaSkRčivanje zakOROvljenOg zemljiŠtaKorov brzo osvaja zemljište, kako ono

ras krčeno posle građevinskih radova, takoi ono u zapuštenim baštama ili praznimpla cevima. U početku postoji mešavinajed nogodišnjih i višegodišnjih korova, ali,ako zemljište ostane zapušteno, višegodiš-nji brzo postaju dominantni. Koliko god dase zadatak čini teškim, zapušteno zemljiš -te može da se raskrči bez upotrebe herbi-cida, primenom nekog od dole opisanihme toda ili njihovom kombinacijom.

SečenjeJednostavno odsecanje korova može da

bu de brzo, kratkoročno rešenje problema,koje će sprečiti njegovo rasejavanje i šire-nje. Ponavljanjem sečenja na kraju će seras krčiti čak i uporan višegodišnji korov, nanekoliko godina. Najdelotvornije vreme dase oslabi korenje višegodišnjih korova i iz -begne njegovo rasejavanje jeste kad cvet -ni pupoljci tek počnu da se pokazuju. Ko -šenje kosom je najmanje agresivan, brz iefikasan način uklanjanja - ali zahteva veš -tinu. Alternativa je električna ili benzinskakosačica s plastičnom niti.

Obrada zemljištaPrevrtanje zemlje i uklanjanje korova i

ko renja relativno je brz, ali fizički naporannačin da raskrčite zemljište od mnogih vrs -ta višegodišnjeg korova. Prethodno razbi-janje gornjeg sloja zemlje ašovom ili moti-kom olakšaće vam posao, kao i prekrivanjezemljišta membranom nekoliko sedmicapre početka kopanja. Ovaj metod je dobarza uklanjanje korova koji imaju glavni ko -ren, kao što su maslačak i konjsko zelje, adelotvoran je i protiv pirevine ako vrednoradite.

Nikad ne uklanjajte gornji sloj zemljezajedno s korovom, jer ćete tako ostati beznajplodnijeg zemljišta u bašti.

KOROV I NJEGOVO SUZBIJANJE 77

ORGANSKA BAŠTA78

kUPinaRubus fruticosus

Razvoj i širenjeBodljikav, drvenast korov kojibrzo raste. Širi se pu tem stolonai semena.

Suzbijanje- Iskopajte mlade biljke čim ih ug -le date.- Redovno secite učvršćene bilj-ke. Iskopajte ih ako je moguće.

njivSki POPOnaCConvolvulus arvensis (videti i div-lji ladolež, sledeća strana)

Razvoj i širenjeŠiroka mreža korenja i rizoma, izkoje izrastaju nove biljke. Ko re -nje može da dosegne dubinu od10 m. Ret ko daje seme, posebnou sušnim godinama.

Suzbijanje- Često okopavajte tokom višego dina.- Vilama izvlačite svaki komad uranoj fazi rasta. Ako se dobro uč -vrsti, ovaj metod nije vredan tru -da.- Prekrivajte zemljište membra-nom najmanje 2 godine.

PUzavi ljUtiĆRanunculus repens

Razvoj i širenjeUobičajen je na većini vrsta zem-ljišta i travnjaka. Širi se putempri zemnih izdanaka; nove biljkese formiraju i ukorenjuju u inter -va lima krajem proleća i po čet -kom leta. Širi se i putem semena.

Suzbijanje- Okopavajte ga dok je mali.

- Učvršćene biljke je teško išču -pa ti rukama. Isko paj te ih ili pre -kri vajte zemljište membranomgo dinu ili dve.

zlatiCa Ranunculus ficaria

Opstanak i širenjeBiljka privlačnog izgleda kojacve ta početkom proleća. Brzo seširi na zemljištu koje se obrađuje.Jedna forma proizvodi lukovice ukolenima listova; druga for mirase me. Obe stvaraju krtole.

Suzbijanje- Ugušite rast membranom zapre krivanje.- Ne okopavajte - krtole i lukovicelako se otkidaju od ostatka biljke.

kOnjSkO zeljeVrste iz roda Rumex

Razvoj i širenjeBiljke se regenerišu iz vršnih 15cm glavnog korena. Obilno se ra -se java.

Suzbijanje- Okopavajte mladice.- Secite biljke pre rasejavanja.- Iskopajte učvršćene biljke.- Držite zemljište prekrivenomem branom 2-3 godine.

PiRevinaElymus (Agropyron) repens

Razvoj i širenjeIma površinske, puzajuće, čvrs -te, bele rizome, za ko je se čestomisli da su korenje. Vrhovi rizo-ma su veoma oštri - mogu da iz -rastu kroz krtole krompira. Retkoda je seme.

Suzbijanje- Redovno okopavanje krajem le -ta smanjuje stvaranje novih rizo-ma.- Rastresite vilama zemljište, uk -lanjajući sve rizome.- Držite zemljište prekrivenomem branom 2-3 godine.

SeDmOliStAegopodium podagraria

Razvoj i širenjeBele, puzajuće, podzemne stab-ljike su neposredno is pod površi-ne. Novi listovi izrastaju iz sva-kog čvora. Vrlo malo semena.

Suzbijanje- Uporno redovno okopavanje.- Na manjim parcelama iskopajtebiljke, sa svakim de lićem korena.- Posejte travu i kosite je nekolikogodina.- Držite zemljište prekrivenomem branom najmanje 2-3 godi-ne.

maSlačak Taraxacum officinale

Razvoj i širenjeBiljke se obnavljaju iz bilo kogde la glavnog korena. Obilno sera sejava, od početka proleća dojeseni.

Suzbijanje- Posecite ga pre nego što se ra -se je.- Iskopajte ga.- Držite zemljište prekrivenomem branom 2-3 godine.

viŠegODiŠnji kOROvi(vidi kolorne slike na str. 457)

KOROV I NJEGOVO SUZBIJANJE 79

kOPRivaUrtica dioica

Razvoj i širenjeBiljka koja je vredna za divlje ži -vo tinje i kao izvor tečne hrane zabiljke. Stabljike, koje imaju ljubi -čas tu nijansu dok su mlade, puzepo površini. U proleće postaju ze -lene i uspravljaju se. Obilno sera sejava.

Suzbijanje- Iskopajte vilama ili podsecajteašo vom.- Držite zemljište prekrivenomem branom 2-3 godine.

RaStaviĆEquisetum arvense

Razvoj i širenjeRaširene, puzajuće, crne pod -zem ne stabljike mogu da prodruvi še od 2 m u dubinu.

Suzbijanje- Može da se uguši biljkama kojebujno rastu.- Uporno okopavanje.- Prekrivajte zemljište membra-nom nekoliko godina.

jaPanSki tROSkOtReynoutria japonica

Opstanak i širenjeŠiri se debelim rizomima koji mo -gu da dostignu 7 m dužine i da seukorene na dubinu od 2 m pa i vi -še. Rastu čak i ispod asfalta. Bilj -ka može da izraste iz najmanjihdelića. Neke sorte se šire putemsemena.

Suzbijanje- Secite ga na dve sedmice zavre me sezone rasta, tokom naj -ma nje 10 godina.

- Čupajte stabljike iz osnove kadsaz ru početkom i sredinom leta,naj manje 5 godina.

BaHORiCaCircaea lutetiana

Opstanak i širenjeŠiri se pomoću plitkih, puzavih,kr tih, belih rizoma, kao i putemse mena.

Suzbijanje- Iskopavajte vrlo pažljivo; rizomise lako lome.- Ne ostavljajte seme posle vađe-nja.- Prekrivajte membranom nekoli-ko godina.

zečja SOCaOxalis stricta

Razvoj i širenjeNiske, žbunaste biljke izrastaju izglav nih korenova. Obilno se ra -se java

Suzbijanje- Čupajte, okopavajte ili secitebilj ke pre nego što proizvedu se -me.- Ugušite korov membranom ko -jom držite zemljište prekrivenoto kom cele sezone rasta.

POljSka gORčikaSonchus arvensis

Razvoj i širenjeIz puzajućeg korenja izrastajuno vi izdanci - čak i iz sasvim ma -lih delova. Glavno korenje rastedo 60 cm dubine i u širinu. Ta ko -đe se i rasejava.

Suzbijanje- Ne dopustite da proizvede se -me.

- Redovno, uporno okopavanjeto kom nekoliko godina.- Prekrijte zemljište membranom.- Ugušite rast (videti njivsku pala-midu).

njivSka PalamiDaCirsium arvense

Razvoj i širenjeNadzemni izdanci razvijaju se izbe lih, puzajućih, krtih vodoravnihko renova. Zdepast, mesnat glav -ni koren. Vrlo malo semena.

Suzbijanje- Iskopajte mlade biljke.- Prekrivajte zemljište membra-nom.- Kad biljke niknu gusto, pustiteda se razrastu. Pre nego štoproc vetaju, posecite ih. Ponovitepostupak. Obradite zemljište ipo sejte bujno zelenišno đubrivokoje ima srednji period rasta, kaošto su grahorica ili crvena deteli-na.

Divlji laDOleŽCalystegia (Convolvulus) sepium

Razvoj i širenjeŠiri se putem belih, krtih, puzaju-ćih podzemnih stabljika. Retkose rasejava.

Suzbijanje- Često okopavajte tokom nekoli-ko godina.- Vilama iskopajte biljke u ranojfa zi rasta, uklanjajući svaki ko -mad. Tamo gde se učvrste, ovajmetod nije vredan truda.- Držite zemljište prekrivenomem branom nekoliko godina.

viŠegODiŠnji kOROvi(vidi kolorne slike na str. 457)

ORGANSKA BAŠTA80iz

BO

R P

Rek

Riv

a z

emlj

iŠta

za

SU

zBij

an

je k

OR

Ov

a i

OD

gO

va

Ra

jUĆ

iH t

eHn

ika

Koris

ti se

za

Ras

krči

vanj

e ne

obra

đeno

g ze

mljiš

taJe

dnog

odiš

nje

povr

ćeJe

dnog

odiš

nje

cveć

eŽb

unje

Zelja

ste

više

godi

šnje

bi

ljke

Nov

e za

sade

Voće

i gr

mov

eD

rveć

ePo

ploč

ane

staz

eŠl

junk

ovite

sta

zeZe

mljiš

te k

oje

se

ne k

oris

ti

Koris

ti se

za

Ras

krči

vanj

e ne

obra

đeno

g ze

mljiš

taJe

dnog

odiš

nje

povr

ćeJe

dnog

odiš

nje

cveć

eŽb

unje

Zelja

ste

više

godi

šnje

bi

ljke

Nov

e za

sade

Voće

i gr

mov

eD

rveć

ePo

ploč

ane

staz

eŠl

junk

ovite

sta

zeZe

mljiš

te k

oje

se

ne k

oris

ti

Karto

n

• • • • • • •

Prek

rivač

od

papi

ra • • • • •

Star

e no

vine

• • • • •

Podm

etač

i za

drve

će • • •

Pejz

ažne

tkan

ine

• • • • • • • •

Kom

adi c

rne

plas

tike

Ukr

asna

kor

aili

iver

je d

rvet

a

• • • • •

Kom

post

od

lišća • • • • • • • •

Ljus

kaka

kaov

ca

• • • • • • •

Kom

unal

ni k

o-m

post

(gru

bi)

• • • • •

Šlju

nak

• • • •

Boro

veig

lice

• • • • • •

Slam

a

• • • •

Seče

nje

• • • •

Biljk

e za

pre

kriv

anje

zem

ljišta

(ukr

asne

)

• • • • •

Zele

nišn

ođu

briv

o

• • • • • •

Ruč

nopl

evlje

nje

• • • • • • • • • • •

Oko

pava

nje

• • • • • • • • •

Izvl

ačen

jevi

lam

a

• • • • • •

Kulti

visa

nje

Ust

ajal

ele

je • •

Term

ičko

ukl

a-nj

anje

kor

ova

• •

Za s

avet

e o

delo

tvor

noj p

rimen

i pre

kriv

ača

zem

ljišta

vid

eti s

tr. 7

4-76

, a z

a dr

uge

tehn

ike

str.

76-7

7.

mehaničko kultivisanjeMehanički kultivator je koristan kad se

ras krčuje velika površina zemljišta, ali imai mane. Rad njime može da bude naporanako su korov i trava gusto izrasli. Kultivatorsecka višegodišnji korov na sitne komade,a svaki delić korena ili rizoma može pono-vo da izraste i tako potencijalno višestrukouveća problem. Kultivišite krajem prolećaili početkom leta kad je zemlja suva, a ko -rov izrastao. Ostavite zemljište dok na nje -mu opet ne ozeleni korov, potom ga pono-vo kultivišite. Ponavljajte postupak kolikoje potrebno. Ako ste u prilici da jednomkul tivišete, korov koji je ponovo izrastaomo žete da uklonite motikom. U suprot-nom, odaberite neki drugi metod. Bićevam mnogo teže i mnogo više vremena ćevam oduzeti da povadite stotine iseckamhdelića korena, nego cele biljke. Za suzbija-nje korova između redova biljaka postojelaki modeli kultivatora.

Raskrčivanje korova bez obradeMembrana za prekrivanje zemljišta koja

ne propušta svetlo zaustavlja rast korova iposle izvesnog vremena ga uništava. Akoželite da travnjak pretvorite u povrtnjak ilileje za cveće, prekrijte zemljište u prolećei ono će do jeseni, a možda i pre, biti raš -čiš ćeno od korova.

Za uporne višegodišnje korove potrebnoje nekoliko godina da biste ih uklonili. Krozprekrivač mogu da se zasade jače jedno-godišnje biljke, kao što su tikva ili sunco-kret, ali kroz rupe isečene za biljke možeda izraste i višegodišnji korov. Prekrivanjezemljišta najdelotvornije je tokom sezoneu kojoj korov aktivno raste.

zatravljivanje korovaTamo gde postoje ozbiljni problemi s vi -

še godišnjim korovima kao što su sedmolistili rastavić, gajite travu - bilo da je poseje-te ili položite unapred pripremljene delovetravnjaka. Redovnim košenjem trave to -kom dve ili tri godine trebalo bi da se reši

problem. To je prilično ekstremna mera, alise isplati u dugoročnom periodu.

KOROV I NJEGOVO SUZBIJANJE 81

UPOznajte SvOj kOROv1. Neke vrste, naročito jednogodišnji ko -ro vi kao što su kostriš, skakavica i ptičjatrava imaju plitko, vlaknasto korenje kojese lako uklanja.2. Da bi se uklonili svi podzemni deloviko rova s rasprostrtim korenjem, kao štosu puzavi čičak, poponac i pirevina, pot -rebno je da se zemlja oko korena dobrorastrese.3. Dugački glavni koren korova kao što sumaslačak i konjsko zelje mora da se uklo-ni ceo, da bi se sprečilo ponovno izrasta-nje.

izvlačenje vilamaKorovima kao što je njivska palamida,ras tresite zemljište svuda oko korena, dabi s te mogli da ga izvadite celog.

Tek su poslednje generacije baštovanapočele da se oslanjaju na hemikalije u suz-bijanju štetočina i bolesti, i zbog toga sumnogi od njih zaboravili da je moguće pro -izvesti kvalitetnu hranu i održavati lepubaš tu bez pesticida. U ovom poglavlju bićeopisana priroda biljnih štetočina i bolesti,kao i širok spektar metoda, kako drevnih,tako i savremenih, koje organski baštova-ni mogu da primenjuju u održavanju zdra-ve bašte i znat nom smanjivanju problemasa štetočinama i bolestima.

Prirodna ravnotežaOrgansko baštovanstvo stavlja naglasak

na zdravlje zemljišta i vezu između njega,biljaka i ljudskog zdravlja. Zdravo zemljištedaje zdrave biljke u stabilnoj i održivoj sre-dini. Životna sredina, odnosno ekosistemi,obično sadrže obilje biljnih i životinjskihvrsta, uključujući i biljne štetočine i uzroč-nike biljnih bolesti; svi organizmi žive ume đusobnoj ravnoteži (ekvilibrijumu). Or -gansko baštovanstvo nastoji da oponašatu ravnotežu vrsta i ekološku stabilnost ko -ja iz nje proizlazi. Iako su same bašte novi-ji ekosistemi, pažljivom setvom i projekto-vanjem može da se stvori bašta koja ćeprivući životinjski svet (uključujući i koris -ne životinje) i podstaći prirodnu raznovrs-nost. Cilj je produktivna bašta u kojoj bilj-ke i životinje žive u stabilnom ekvilibriju-mu.

Rad u skladu sa sistemomOrganski baštovani nastoje da rade u

skla du s prirodom, kako bi ograničili dej-stvo štetočina i biljnih bolesti, bez veštač -

ke kontrole prirodnih procesa. San svakogorganskog baštovana je održivo baštovan-stvo. To nije utopija u kojoj nema štetoči-na i bolesti, a koju promoviše industrijaop reme i sredstava za baštu. To je realanpristup baštovanstvu, koji prihvata da sena biljkama povremeno pojavljuju fleke ioštećenja, baš kao što se i na našim teli-ma s vremena na vreme javljaju nesavrše-nosti. To ne znači da u organskom povrćuobavezno ima crva ili da je organsko cvećenagrizeno moljcima - daleko od toga - već

zdravlje biljaka

Primenjujte organske metode održavanja zemljištai bašte da biste zaštitili biljke na prirodan način.

Upečatljiv prizorŽivotinjski svet unosi lepotu u baštu isva ki baštovan trebalo bi dobro da razmi-sli pre nego što odluči da ukloni stvorenjakao što je, na primer, gusenica leptira las -tin repak. Razno vrsnost živog sveta je odključnog značaja za postizanje prirodneravnoteže između štetočina i njihovih pri-rodnih neprijatelja.

zaŠtita Biljaka na ORganSki način

- Održavajte zemljište organski.- Birajte biljke koje odgovaraju mestu izemljištu.- Počnite sa zdravim semenom i biljkama.- Gajite otporne sorte.- Gajite cveće da biste obezbedili staništeza prirodne neprijatelje štetočina.- Unesite biološke agense za suzbijanještetočina u baštu.- Suzbijajte štetočine prepre kama, zam-kama i prekrivačima biljaka.- Izbegavajte korišćenje raspršivačapesticida.

da je, umesto netolerancije koju promovi-še baštenska indus trija, potrebna toleran-cija. Umesto brzih rešenja s posledicamaneželjenim po životnu sredinu, organskibaš tovani teže sprečavanju štetočina i bo -lesti i njihovom držanju pod kontrolom.

Stare i nove strategijePostoji čitav niz organskih tehnika i stra-

tegija za održavanje zdravlja biljaka. Pre -lazak na organsku proizvodnju nije, kakopočetnici često pretposta vljaju, jednostav -na zamena hemikalija prirodnim alternati-vama. On znači mnogo više od puke pro-mene marke pesticida. Tradicionalni, do -

ma ćinski metodi - kao što je dobra negazemljišta, rotacija biljnih vrsta (plodored),podsticanje prirodnih neprijatelja štetoči-na, ručno uklanjanje štetočina i obolelihbi ljaka, dobra higijena i planiranje sejanjai sađenja - kombinuju se sa savremenimtehnikama, uključujući biološke kontrole,otporne sorte, feromonske zamke i ultrala-ke prekrivače zemljišta. Nekoliko takozva-nih „organskih” pesticida u spreju može dase koristi kao krajnje, nikako kao prvosred stvo.

U idealnom slučaju, treba koristiti tehni-ke dobrog baštovanstva da bi se podstakloi održavalo zdravlje biljaka, kombinujući ih,

ZDRAVLJE BILJAKA 83

Savremena strašilaNema ničeg novogu zaštiti biljaka odptica, ali organskibaštovani su uvekspremni da istražepotencijalne koristiod novih materijala- naročito ako mo -gu da se recikliraju,kao što je slučaj saovim odbačenimCD-ovima.

Da biste se borili s problemima i, kad godje moguće, povratili zdravlje biljaka, važnoje da razumete njihove uzroke i ustanoviteda li se radi o problemu sa sredinom ili ras -tom (videti str. 85), nedostatku hranljivihsastojaka (str. 86), bolestima (str. 87) ili na -padu štetočina (str. 89).

1. Životna sredina biljaka uključuje usloveu zemljištu; na primer, grašak može poka-zati znake iscrpljenosti zbog toplote i suše.

2. Magnezijum je hranljivi sastojak koji jebiljkama potreban zbog proizvodnje hloro-

fila; njegov nedostatak može prouzrokova-ti karakteristično žutilo između lisnih žila.

3. Plamenjača krompira, gljivično obolje-nje, počinje pojavom smeđih mrlja na listo-vima, ali brzo potpuno uništava gornje de -love biljke, pre nego što se spore speru nazemljište i zaraze krtole.

4. Štetočine su životinje koje se hranebilj kama. Japanske bube često stižu u veli-kom broju proždirući listove tako da od njihostane samo kostur, oštećujući pupoljke,cve tove i plodove. Biljke koje prežive ve o -ma su oslabljene.

UzROCi PROBlema S Biljkama(videti slike u boji na str. 459)

kad je potrebno, s direktnijim metodimasprečavanja i kontrole. Priozvod takvestra tegije po pravilu je bujna bašta. Na -ravno, postoje i neizbežni trenuci kada seništa ne može učiniti da se biljka spase -na primer, u ekstremnim vremenskim prili-kama, ili ako je biljka na neodgovarajućemmestu.

Šta sve može da bude kako netreba?Većina biljaka u dobro održavanoj bašti

ili u bilo kom prirodnom ekosistemu je naj-češće zdrava. Kao i životinje, one imajudob ro razrađene odbrambene mehanizmeprotiv napadača i samo ponekad nisu dob -rog zdravlja. Kad nastane problem sazdrav ljem biljaka, njega mogu da uzroku-ju:

- faktori životne sredine, kao što je nes -tašica vode;

- nedostatak minerala, na primer mag -nezijuma;

- bolesti, kao što je plamenjača krompi-ra;

- štetočine, odnosno životinje koje jeduzelene biljke.

Odupiranje napaduZdrave biljke imaju veliku otpornost na

štetočine i bolesti i, kao i zdravi mladi ljudi,mogu lako da se oslo bode manjih infekci-ja. Ako uslovi sredine nisu najbolji pa subiljke zbog toga iscrpljene, ili ako su izu -zet no mlade ili stare, ista infekcija možeda im ugrozi život. Po pravilu, što je biljkaveća, više je otporna na bolesti i štetočine.Veliko stablo hrasta, na primer, može dapod nese više hiljada insekata i grinja nasvojim listovima - da ne pominjemo gljivi-ce koje se hrane listovima, peteljkama iko renjem - a da se na njemu ne vide ni -kak va štetna dejstva. Drugi ekstrem jema la sadnica zelene salate koja je potpu-no neotporna i na poleganje koje izazivaglji va Pythium i na mala usta drvne vaši.Međutim, kad sadnice narastu, epidermisim zadeblja i vaši ne mogu da progrizu do

mekog tkiva ispod njega; zadebljali epi-dermis štiti i od napada gljivica.

Postavljanje tačne dijagnozePrecizno prepoznavanje zdravstvenih

problema biljaka i trenutka kada je neop-hodna intervencija, presudni su za uspeš -no organsko suzbijanje štetočina i bolesti.Prepoznavanje zahteva detaljan pregled;najočigledniji simptomi možda nisu praviprob lem. Na primer, čađava buđ kod mag -nolija uzrokovana je prisustvom riličara,insekata koji sisaju biljni sok. Te štetočineluče lepljivu otpadnu materiju, mednu ro -su, na kojoj buja čađava buđ. Bolest možeda se suzbije samo preduzimanjem meraprotiv insekata, a ne protiv uočljive buđi.

Potražite pomoć u literaturi ili u bašten-skim centrima pre nego što se odlučite zamere koje treba da preduzmete i ne zabo-ravite da većina nevolja koje mogu da za -dese biljke ne ugrožava njihov život.

Otkrivanje mera koje najviše odgovarajusituaciji (kao i kada da ih primenjujete, akad ne) i određivanje strategije za borbudolazi sa iskustvom. Sticanje tog iskustvaje deo zabave i intelektualnog izazova kojedonosi organsko baštovanstvo.

ORGANSKA BAŠTA84

Detaljan pregled. Fotografsko uvećavaju-će staklo može da bude korisna alatka zapre poznavanje problema s biljkama.

Od pomoći će vam biti i poznavanje tak -sonomije biljaka - grupisanja biljnih vrstau familije (videti deo Rotacija biljaka (plo -dored), str. 305-319). Biljke u okviru istefamilije uglavnom pate od istih nedaća.Familije nisu uvek očigledne: na primer,še boji (Matthiola) su u istoj familiji s kupu-sima, tako da se kupusni beli leptir zado-voljava šebojima isto kao i kupusom.

Detaljno pregledajte oštećene ili obolelebiljke. Koristiće vam lupa ili okular (sa uve-ćanjem do 10 puta). Obavezno pogledajtebiljku i noću, jer su mnoge životinje kojese hrane biljkama noćne i kriju se tokomdana. Nadgledanje zamki koristiće vamkao rano upozorenje na prisustvo određe-nih vrsta štetočina; u prodavnicama baš -tenske opreme mogu da se nabave leplji-ve papirne kartice, koje će vam otkriti pri-sustvo bele leptiraste vaši u staklenikuznat no pre nego što prosečan baštovanmo že da uoči bilo kakve probleme sazdravljem biljaka. Blagovremeno uočava-nje problema znači da ćete moći da pri-menite mere koje će ga sprečiti u korenu,pre nego što biljka počne da trpi. Spre -čavanje, ne lečenje, presudno je za odupi-ranje napadima.

PROBlemi S RaStOm BiljakaŽivotna sredina biljaka uključuje uslove

koji vladaju u zemljištu, kao i vremenskepri like, odnosno klimu iznad zemljišta. Za -to nedostatak ili višak minerala može da sesvrsta u probleme životne sredine, baš kaoi neodgovarajuća količina vlage ili preveli-ka izloženost vetru. Problemi životne sredi-ne mogu da imaju nepo sredna i posrednadejstva, jer povećavaju osetljivost biljakana napade patogenih elemenata i štetoči-na.

vodaNedostatak vode uzrokuje uvenuće (su -

šenje) biljaka, koje slabi biljke čak i akotraje samo kratko i čini ih osetljivijim nana pade štetočina ili patogenih elemenata.Duže nestašice vode za posledicu imajuma nji rast i odumiranje tkiva na svim delo-vima listova. I drugi faktori uzrokuju uve-nuće (sušenje) biljaka: na primer, gljivičneinfekcije ili oštećenja koja štetočine nano-se korenju remete uzimanje vode iz zem-lje. Nestašice vode imaju i odložena dej-stva na biljke; otpadanje cvetova s kame-lija u proleće uzrokovano je suvim vreme-nom prethodne jeseni.

ZDRAVLJE BILJAKA 85

POStavljanje tačne DijagnOze(videti slike u boji na str. 459)

Čak i kad se simptomi čine očiglednim,mo guće je da se postavi pogrešna dija-gnoza.

1. Uvenuće ne uzrokuje samo suša veći gljivične bolesti ili oštećenja koja šteto-čine nanose sistemu prenošenja tečnostikroz biljku.

2. List može da izgleda bolesno, ali daje u pitanju deformacija koju uzrokujugri nje ko je se njime hrane.

3. Čađava buđ može da bude sekundar-ni problem na biljci; gljivice se hrane ot -pad nim materijama riličara koji su pri -mar ni uzrok problema.

čvrsto vezan. Biljka koja je potpuno pre -ras la saksiju ne može da napreduje ni kad seizvadi iz nje. Novo korenje ne može da rasteiz čvrsto isprepletane lopte starog korenja.

Biljke mogu da venu (suše se) i zbogpre više vode u zemljištu, što je posledicaloše drenaže ili preteranog zalivanja. Pre -više vlažno zemljište ne dozvoljava korenuda diše. Usled prestanka funkcionisanjako rena, biljke počinju da venu. Posle togadolazi do odumiranja tkiva, što olakšavana pade gljivica, patogenih bakterija i trule -ži. Uvek proverite da li je zemljište suvopre nego što ga zalijete, naročito ako subilj ke u zatvorenom prostoru ili u saksija-ma. (Za više informacija videti deo Voda izalivanje, str. 62-70)

mrazČak i biljke koje su potpuno otporne na

mraz imaju delove koji su podložni ošteće-njima od mraza, naročito prolećni pupoljci,mladi izdanci i cvetovi na voću. Kad se vo -da u biljnim ćelijama zaledi, ona se širi iuz rokuje pucanje ćelija; one umiru ostav-ljajući iza sebe crne/smeđe mrlje mrtvogtkiva, obično na vrhovima iz kojih biljkeras tu. Sprečite oštećenja od mraza takošto ćete birati sorte koje kasnije cvetaju ilisu otporne na mraz, odložiti sađenje ilikoristiti zaštitne prekrivače ili zvona.

mehanička oštećenjaMehanička oštećenja mogu da budu uz -

rokovana gradom, jakom kišom i vetrom,preteranom ili premalom izloženosti suncu.Ožegotine, koje nastaju zbog previše sun-

čeve svetlosti, dodatno pogoršava prisus -tvo tankog sloja vode na površini lista. Tajsloj se ponaša kao uvećavajuće staklo. Po -vršina lista postaje smeđa i suši se. Kodparadajza, ožegotine na plodovima kojisaz revaju uzrokuje stanje koje se naziva„ze lena leđa”, kada vrhovi plodova ne do -bi jaju crvenu boju, nego ostaju žuti ili zele-ni. Ožegotine mogu da se svedu na najma -nju meru zalivanjem rano ujutro ili uveče,ili stvaranjem senke za biljke. Mehaničkaoštećenja nastaju i usled gaženja ili nepra-vilnog korišćenja opreme, naročito kosači-ce s plastičnom niti.

Drugi poremećajiRačvanje stabljika, preuranjeno cveta-

nje, izostanak cvetnih glavica i plodova ioti canje, javljaju se kod biljaka koje supre trpele poremećaje rasta, uglavnomzbog razloga vezanih za životnu sredinu.Kod takvih slučajeva teško je izdvojiti ta -čan uzrok i izbeći njegove posledice.

nedostatak mineralaNedostatak minerala kod biljaka može

da uzrokuje podbacivanje u rodu i simpto-me bolesti, odnosno poremećaja, ali u do -bro uređenoj organskoj bašti, u kojoj sestalno stavlja naglasak na zdravlje zemljiš -ta, to je retko kad problem. Većina vrstabaš tenskog zemljišta, ako se održava or -gan ski, pružiće sve hranljive sastojke kojisu biljkama potrebni.

Ponekad, naročito u baznim zemljištima,iako su mikroelementi prisutni, zbog viso-ke pH vrednosti nisu rastvorljivi, te su ne -dostupni biljkama. U takvim slučajevimapo trebno je dodati minerale sa strane (vi dstr. 59). Nedostatak minerala može da bu -de uzrokovan i preteranim dodavanjemod ređenih elemenata; na primer, previšemineralnog đubriva bogatog kalijumom iz -meniće hemijski sastav zemljišta, „zaklju-čavajući” magnezijum tako da se javljajusimptomi njegovog nedostatka.

Nedostatak minerala često nije lako us -tanoviti samo na osnovu simptoma, a lako

ReDOvnO SnaBDevanje vODOm(videti sliku u boji na str. 460)

Vršna trulež pupoljaka je po remećaj pa -radajza i paprike koji nastaje zbog nedos -tatka kalcijuma, ali češće zbog nedostat -ka vode. Čak i kad kalcijuma ima u zem-ljištu, on može da bude nedostupan bilj-kama zbog suvog zemljišta oko korenja;to se često događa u saksijama jer u nji -ma količina vode varira.

Ako se dobro održava, šareni pasuljobil no rađa; slab rod može da bude uzro-kovan nedostatkom vode u fazi cvetanja,a ona je presudna za formiranje mahuna.

ORGANSKA BAŠTA86

može da se pobrka s bolesti ma, naročitovirusnim. Ako se problem nastavi, potreb -no je da se uradi profesionalna analiza ze -m ljišta ili biljaka (videti Zemljište i briga onjemu, str. 32-38).

Biljne BOleStiBolesti biljaka posledica su prodiranja

mi kroskopskih organizama u biljna tkiva.To mogu da budu gljivice, bakterije ili viru-si. Živeći na biljnom tkivu kao paraziti, oniuzrokuju oštećenja i smrt ćelija, a ponekadi promene poput tumora ili raka. Orga niz -mi koji uzrokuju bolesti nazivaju se pato-geni, a proučavanje biljnih bolesti - prou-čavanje patologije biljaka. Treba napome-nuti da neki organizmi koji su u bliskomsrod stvu s patogenim, imaju korisno dejs -

tvo na biljke. Takvi primeri su mikorizneglji ve koje funkcionišu kao produžetak ko -renskog sistema i bakterija Rhizobium kojaformira kvržice na korenju leguminoznihbi ljaka u kojima se fiksira azot (videti str.35).

gljivične bolestiGljive su biljke bez hlorofila; one nisu

spo sobne da same proizvode energiju pu -tem fotosinteze. Većina su saprofitni or ga -nizmi (hrane se mrtvim ili raspadajućimtki vom), ali su neke vrste razvile sposob-nost da savladaju odbrambene mehaniz-me biljaka i mogu da se hrane živim bilj-nim tkivom.

U uobičajene gljivične bolesti ubrajaju seplamenjača krompira, kupusna kila, pole-ganje rasada, plesni i biljna rđa. Neki oduzročnika ovih bolesti, na primer kupusnekile, imaju zaštićene uspavane spore kojemogu da ostanu žive u zemlji i više od 40godina. Organizmi koji uzrokuju plamenja-ču krompira prenose se iz godine u godinupreko zaraženih krtola za sađenje, ali sešire od biljke do biljke, u obliku spora, kaošto je slučaj kod većine gljiva. Gljiva kojauzrokuje krastavost jabuke prezimljuje nazaraženim ostacima biljaka, kao što jeopa lo lišće u voćnjaku. Većina gljiva kojeuz rokuju bolesti obično se ne primećuju,za razliku od simptoma. Očigledan izuze-tak je medna gljiva, s karakterističnom no -žicom boje meda.

Većina gljivičnih bolesti češća je u top -lim, vlažnim uslovima, koji omogućujuspo rama da se slobodno kreću kroz vlažanvazduh i tanke slojeve vode na površini lis -

ZDRAVLJE BILJAKA 87

neDOStatak mineRala(videti slike u boji na str. 460)

Šare, mrlje, pa čak i kovrdžanje listova,mo gu da budu posledica ne bolesti, negonedostatka minerala. Plodovi mogu dapok vare izgled i uvenu.

1. Nedostatak gvožđa jedan je od naj-češćih poremećaja biljaka, koji se gotovouvek javlja kao žutilo listova, naročito iz -među lisnih žila. Vrlo je čest u baznimzem ljištima, kada nosi naziv hloroza izaz-vana krečnjakom.

2. Nedostatak mangana (u listovimakrom pira), čest je u loše dreniranim zem-ljištima.

3. Nedostatak fosfora (u listovima para-dajza) - često se sreće u kiselim zemljiš -tima.

4. Nedostatak kalijuma (kod mahunar -ki), često se sreće u posnim ili peskovitimzemljištima.

5. Gorke pege kod jabuka, uzrokovanenedostatkom kalcijuma - uobičajene suna posnim, peskovitim zemljištima.

6. Nedostatak bora kod kukuruza šećer-ca; prevelika količina krečnjaka ometabilj kama uzimanje ovog elementa koji senalazi u tragovima.

Biljne bolesti(videti slike u boji na str. 461)

Neki simptomi bolesti: gar na grani jabu-ke; rđa na lis tu fuksije; gljivična pegavostlišća; kras tavost kruške; pepelnica jabu-ke; su šenje pupoljaka; crne pege na ruži;siva plesan na pupoljku muškatle; smeđabuđ; medna gljiva koja raste na kori dr -veta.

tova. Spore koje prolaze kroz zemljište iliih prenosi vetar, dospevaju na površinu bi -ljaka, odakle prodiru u ćelije. Gljivične bo -lesti su veoma raznovrsne, ali mogu da segrupišu prema vrsti simptoma koje uzro -ku ju. U okviru tih grupa, patogene gljivevezuju se za konkretne biljke - domaćine.Na primer, organizam koji uzrokuje pepel-nicu kod jabuke (Podosphaera leucotricha)razlikuje se od organizma koji uzrokujenaizgled identičnu pepelnicu kod šljive (P.tridactyola) ili ruže (Sphaerotheca panno-sa). S druge strane, siva plesan Botrytiscinerea napada niz biljnih vrsta i raznihdelova biljaka.

Suzbijanje patogenih gljiva ograničenoje na pokušaje da se izbegnu ili spreče us -lovi u kojima one napreduju. Dobra higije-na u bašti, obavezno odgovarajuće prove-travanje oko biljaka, izbegavanje pretera-nog zalivanja, izbor otpornih sorti i razum-na upotreba dozvoljenih fungicida (videtistr. 101) pomoći će vam da izbegnete iliograničite štetu.

Bakterijske infekcijeBakterije su jednoćelijski organizmi koji

se brzo razmnožavaju prostom deobom.Pa togene bakterije uzrokuju kod biljakabrojne vrste truleži, uvenuće (sušenje),gar, plamenjaču i gale.

Za razliku od gljiva, bakterije obično pro-diru u tkivo biljaka samo kroz oštećenames ta, koja nastaju zbog orezivanja ili na -

pada štetočina. Lečenje bakterijskih infek-cija je ograničeno na uklanjanje zahvaće-nih delova, a sprečavanje se obično svodina jednostavno održavanje čistoće.

Primeri bakterijskih infekcija su krasta-vost krompira, plamenjača jabuka, kruša-ka i drugih vrsta iz porodice Rosaceae, kaoi mnogi oblici gareži na voću.

virusiJednostavno rečeno, virus je genetski

ma terijal unutar proteinskog omotača. Vi -ru si prodiru u ćelije viših organizama, uk -ljučujući i biljke, i „otimaju” ćelijske genet -ske kodove da bi se razmnožavali, preus -meravajući tako energiju ćelija na proiz -vod nju velike mase virusnog materijala ko -ja se širi na susedne ćelije, što često dra-stično ograničava rast biljke-domaćina iliuzrokuje deformacije i poremećaje funkci -onisanja delova biljaka. Virusi ne mogu dapostoje samostalno i obično zavise od in -se kata ili drugih životinjskih vrsta koje ihprenose od jedne do druge biljke. Bubekao što su biljne i bele vaši, kao i vrste izporodice Cicadellidae, koje sišu biljne so -ko ve, naročito se ističu kao prenosioci bilj-nih virusa. Virusne infekcije prenose se ivegetativnim razmnožavanjem zaraženihbi ljaka. U mnogim zemljama uveden je sis -tem izdavanja atesta, kojim se osiguravada u prodaji budu samo kontigenti biljakakoje nemaju viruse, a to se naročito odno-si na najosetljivije vrste voća, kao što sumaline. „Krompir iz atestiranog semena”ne ma nikakvih virusa, a proizvodi se uproh ladnim predelima (jedan od najvećihproizvođača je američka država Mejn), gdevaši, prenosioci krompirovih virusa, imajumanje šanse da prežive u dovoljnom brojuda bi među biljkama širile virusni materijal.

Virusi su suviše mali da bi se videli obič-nim mikroskopom, zato se obično nazivajupo biljkama na kojima su prvi put otkrive-ni, kao i po simptomima koje izazivaju.Suz bijanje biljnih virusa ograničeno je nasadnju biljaka koje su otporne na njih i nasuzbijanje insekata-prenosilaca.

ORGANSKA BAŠTA88

vRSte BOleSti(videti slike u boji na str. 461)

Gljivične bolesti. Spore gljiva koje izaziva-ju bolesti prenose se vazduhom, ili, kaošto je slučaj kod ukovrdžanosti lista bres -kve, vodom, naročito kišnicom.Bakterijske infekcije. Krastavost krompiračešća je na baznom, suvom tlu s malohu musa.Virusi. Virusi, kao što je virus mozaikakras tavaca na gliciniji, ne mogu da se le -če. Umesto toga, suzbijajte štetočine ko -je ih prenose.

Biljne ŠtetOčineŠtetočine su one vrste životinja - velikih,

malih i mikroskopskih - koje izazivaju bilokakvu štetu na biljkama ili kvare izgledbaš te. Većina životinja koje žive u baštinisu štetočine. Mnoge vrste su korisne, jeroprašuju biljke ili recikliraju hranljive sas -tojke koji su im potrebni. Druge se hraneštetočinama i imaju ulogu prirodnog kon-trolora, a postoje i vrste koje nemaju nika-kav uticaj na aktivnosti baštovana, ali sudeo bogate raznovrsnosti ekosistema baš -te. Lepota mnogih životinjskih vrsta i nji-hovo zanimljivo ponašanje pojačavaju pri-jatan utisak u svakoj bašti, i zbog toga or -ganski baštovani treba da podstiču njihovoprisustvo.

Neke životinje ne mogu da se svrstaju upotpunosti ni u korisne ni u štetočine, jerim se ponašanje menja zavisno od godiš-njeg doba i životnog ciklusa ili zavisno odpromene podložnosti određenih biljnih vrs -ta napadima štetočina. Uholaža je na zluglasu po tome što uništava cvetove geor-gine, ali u drugim okolnostima i u drugimgodišnjim dobima ona lovi štetočine kaošto su biljne vaši i moljci, a hrani se i jaji-ma žiška vinove loze. Čak i najozloglašeni-je baštenske štetočine kao što su puževi,imaju ulogu u razlaganju vegetacije kojatru li. Samo kada su biljke mlade i nežne, ilikada naročito osetljive vrste kao što suhoste i delfinijumi ostanu nezaštićene, oveživotinje nanose im ozbiljnu štetu.

Takođe, mnoge životinje hrane se biljka-ma bez izazivanja znatnije štete i zato uorganskoj bašti ne zaslužuju status šteto-čina. Dobar primer za to je cikada penuša,koja se često sreće na ružama krajem pro-leća i leti. Ovaj insekt koji siše biljni sokobič no se na biljkama nalazi pojedinačnoili u parovima (jedna buba proizvodi mno -go penušave sluzi). Biljne vaši, međutim,žive na biljkama u kolonijama koje čestobroje hiljade jedinki. Druge vrste životinjasu štetočine samo dok su biljke mlade ioset ljive, a kad ostare, počinju da se hranedrugim materijama.

Većina štetočina dobija takav status jerse neposredno hrani biljkama, ali neke ži -vo tinje smatraju se štetočinama zato štoposredno oštećuju biljke ili zato što zaga-đuju zemljište izmetom. Primer za to jedo maća mačka, što pokazuje da statusšte točine zavisi od ugla posmatranja. Nekibaštovani trpe mačke, drugi ih ne podno-se.

Štetočine se često razvrstavaju premade lu biljke na kom se hrane i načinu na ko -ji se hrane. Iako je to praktično za manještetočine, na neki način je veštačka pode-la. Mnoge vrste koje se hrane listovima,hrane se i stabljikama; neke vaši koje sišubiljni sok, hrane se i korenjem i cvećem.

Štetočine koje sišu biljni sokVrste kao što su biljne i bele vaši ili gri-

nja crveni pauk, na primer, imaju usta uobliku igle, kojima isisavaju biljni sok, poš -to probiju spoljni sloj biljnog tkiva (epider-mis). Gubitak soka izaziva smanjenu buj-nost i poremećaj rasta biljke. Sisanjem so -ka prenose se virusi, a njihova otpadnama terija (medna rosa) zagađuje biljke,pru žajući gljivama koje uzrokuju buđ izvorhrane bogate šećerom. Kroz oštećenja ko -ja ove štetočine prave svojim sićušnim us -tima, u biljke prodiru i bakterijske infekci-je.

ZDRAVLJE BILJAKA 89

vRSte ŠtetOčina(videti slike u boji na str. 462)

Neke vrste: Vrste koje sisaju biljni sok(vaši); vrste koje se hrane korenjem (naprimer, žičnjaci u krtoli krompira); vrstekoje se hrane listovima (oštećenja odlivadske stenice i larva lisne ose - nekevrste koje se hrane listovima jedu i stab-ljike); vrste koje se hrane cvetovima (ja -panske bube); vrste koje se hrane plodo-vima (ose na jabuci); štetočine koje stva-raju gale (na primer, gale na grani hrastamože da izazove osa šišaruša).

vrste koje se hrane korenjemMnoge larve insekata, uključujući guse-

nice nekih vrsta moljaca (ozima sovica),lar ve žičnjaka, žižaka, listorožaca, kupus -nih i šargarepinih muva, kao i mnoge vrstevaljkastih crva hrane se korenjem biljaka.Neke vrste prelaze s jedne biljke na drugu,dok druge prodiru u korenski sistem, hra-neći se glavnim korenom, ali i stabljikom.Oštećenja koja na taj način nastaju sma-njuju uzimanje hranljivih sastojaka i vode,što ograničava i slabi rast biljaka i uzroku-je uvenuće.

vrste koje se hrane lišćemLišćem se hrane mnoge vrste leptira,

mo ljaca, gusenica lisnih osa, odraslih inse-kata i njihovih larvi, i, naravno, puževi. Ne -ke vrste moljaca i larvi muva buše listove,ostavljajući karakteristične šare i netaknut,providan epidermis s obe strane lista. Liš -ćem se hrane i ptice i sisari. Oštećenja nalistovima smanjuju površinu na kojoj se vr -ši fotosinteza, što ograničava rast biljaka,saz revanje plodova, a takođe kvari izgleduk rasnih biljaka.

vrste koje se hrane stabljikamaGusenice nekih vrsta moljaca buše sre-

dinu stabla, dok sisari ljušte koru, što iza-ziva odumiranje drveta. Mnoge vrste šte-točina koje se hrane listovima jedu i stab-ljike. Pošto stabljike drže lišće, oštećenjana njima imaju slične posledice kao ošte-ćenja listova.

vrste koje se hrane cvetovimaUholaže, tripsi, cvetni žišci i japanske

bu be hrane se cvetnim glavicama i pupolj-cima, što kvari ukrasnu funkciju i smanju-je plodove biljaka. Neke krupnije štetoči-ne, uključujući zečeve, veverice, jelene ipti ce, hrane se pupoljcima voćaka krajemzime i početkom proleća, kada hrane imamalo i kad su životinje najgladnije. Ovaoštećenja značajno smanjuju rod.

vrste koje se hrane plodovimaGusenice nekih vrsta moljaca i lisnih osa,

kao i larve nekih insekata i muva, hrane seplodovima koji sazrevaju. Zrelim i još ne -do zrelim plodovima hrane se i ptice i ose.Direktna oštećenja obično su ograničena,ali plodove čine nejestivim, a istovremenose posredno otvara put za prodor bakterij-skih i gljivičnih agenasa truljenja u tkivoplodova, što često ima ozbiljne posledice.

vrste koje stvaraju galeLarve mnogih vrsta muva i osa, kao i ne -

ke grinje, uzrokuju gale na biljkama. To suuvećane mase biljnih ćelija koje izrastaju učudne oblike, kao odgovor biljaka na šte-točine koje se njima hrane. Obično biljkemogu potpuno normalno da funkcionišu sovim izraslinama, jer se štetočine hraneupravo na tom tkivu. Međutim, ponekadšte točine koje stvaraju gale izazivaju veli-

ORGANSKA BAŠTA90

Uholaža (ženka s jajima). Populacije uho-laža trebalo bi da se tolerišu u baštama, jerone imaju mnoge korisne strane. Iako sečesto pronalaze u šupljinama plodova, onegotovo uvek koriste oštećenja koja su većprouzrokovale druge štetočine.

ka oštećenja na biljkama. Grinja pupoljkastvara otoke nalik galama na vršnim iliboč nim pupoljcima, drastično smanjujućirod biljaka. Gale na biljkama mogu da iza-zovu i gljivične, bakterijske ili virusne in -fek cije.

Smanjivanje PROBlema DOBRim ODRŽavanjem BaŠte

Organskim baštovanima na raspolaganjuje niz tehnika kojima se održava prisustvoštetočina i bolesti na pri hvatljivom nivou.Ve ćina nije nova i može jednostavno da seimenuje kao „domaćinsko ponašanje”, kojese često zanemaruje u konvencionalnombaš tovanstvu (koje primenjuje hemikalije),u nastojanju da se ostvare neki drugi cilje-vi. Domaćinske tehnike u suštini su pre -ven tivne. Mnoge od njih svode se na zdravrazum, a imaju i druge prednosti osimsma njivanja štete od bolesti i štetočina.

Počnite od dobrog zemljištaZemljište može da ima drastično dejstvo

na zdravlje biljaka. Upoznajte baštenskozem ljište (str. 33-36) i pokušajte da izabe-rete biljke koje će mu odgovarati. Ako jeneophodno, poboljšajte strukturu i plod-nost zemljišta kako biste podstakli jači,uravnoteženiji rast biljaka. Kompostiraneor ganske materije će vam pomoći da sma-njite uticaj štetočina i bolesti na zemljište,kao i da gajite biljke koje su otpornije nanjihove napade.

čistoća baštePrenošenje štetočina i bolesti iz jedne u

drugu sezonu može da se spreči domaćin-skim održavanjem bašte. Kompostirajte ot -patke i obavezno stavljajte sve ono što jemožda zaraženo patogenim gljivicama ilibak terijama ili štetnim insektima u sredinugomile, gde će biti uništeno toplotom kojase stvara razlaganjem organskih materija.Sve delove biljaka koji su zaraženi otpor-nim patogenim elementima, kao što je iza-zivač kupusne kile, kao i materije koje se

ne razlažu u kompostu, kao što su drve -nas ti delovi zaraženi garežom, treba spalji-vati.

Biljke koje prenose virusne infekcije tre -ba ukloniti i kompostirati čim se uoče sim -ptomi. Virusi ne mogu da opstanu bez ži -vih domaćina i odumiru zajedno s njima ugomili komposta. Uklonite samonikle biljkekrompira i paradajza koje često izrastajuna gomilama komposta, jer mogu da buduzaražene plamenjačom. Uklonite sve biljkekoje su zaražene štetočinama, ne čekajućida one dovrše svoj razvoj. Obavezno uklo-nite sve kolonije štetočina na biljkama kojeprezimljuju, naročito na kupusnjačama, asve ostatke takvih biljaka odmah kompo-stirajte ili zakopajte da biste sprečili dapos tanu rezervoar za štetočine i spore glji-va koje prezimljuju.

Zimsko okopavanje izlaže mnoge šteto-čine koje prezimljuju, u raznim fazamaraz voja, napadima ptica i insekata koji senjima hrane. Kada čistite baštu, posvetitepažnju bubama i stonogama koje imajuključ nu ulogu u suzbijanju štetočina. I nji -ma je potrebno bezbedno mesto na kommogu neometano da se razvijaju.

izbor biljaka Izaberite biljke koje odgovaraju klimat-

skim uslovima i tipu zemljišta u vašoj baš -ti. One će dobro napredovati i biće manjepodložne napadima štetočina i bolesti. Ka -da kupujete biljke, vodite računa da suzdra ve - da ne prenose infekcije i da nisu

ZDRAVLJE BILJAKA 91

Rasad krompiraRasadi krompira i nekih vrsta voća proda -ju se sa atestom da nisu zaraženi virusi-ma; uvek kupujte takve biljke, kao i va ri -je tete koji su otporni na bolesti.

Higijena kompostaToplota koja se stvara u procesu razlaga-nja ubija mnoge patogene elemente, alima terije koje su zaražene upornijim bo -les tima, kao što je kupusna kila, trebaod baciti.

prerasle saksije - i uzimajte samo seme spouzdanim atestom. Budite oprezni kaddobijate biljke na poklon. Osnovni načinširenja mnogih vrsta štetočina i patogenihelemenata je prenošenje biljaka iz jednebašte u drugu.

OtpornostIzvesne sorte, ili varijeteti biljaka, poka-

zuju otpornost na neke vrste štetočina ibo lesti. To ne znači da su imuni, i samo posebi je retko kad dovoljno da potpuno zaš -titi biljke. Bez obzira na to, otporni varije-teti mogu da budu važan deo strategije in -tegrisanog suzbijanja bolesti, naročito vi -rus nih. Oni su nezamenljivi kad postoji vi -sok rizik od napada određenih vrsta šteto-čina i bolesti.

zasađivanje u paruZasađivanje u paru vrši se sa ciljem da

biljke jedna od druge imaju koristi. Ta teh-nika često se pogrešno smatra osnovomor ganskog suzbijanja bolesti i štetočina.Iako postoje izvesni dokazi da pojedinevrste pomažu drugim da ostanu zdrave, nebi bilo mudro osloniti se isključivo na upa-rivanje da bi se štetočine i bolesti držalepod kontrolom. Mnogo je napisano na tute mu, uključujući spiskove „dobrih” i „lo -ših” parova raznih vrsta, ali malo je čvrstihdokaza da taj metod funkcioniše, kao isaveta u kojoj razmeri treba da se saderazne vrste da bi to bilo delotvorno.

Zasad (zasnivanje je opštiji pojam kojiobuhvata sadnju i setvu, a ne znamo da lisejemo iz semena ili sadimo u zemlju) sa -mo jedne vrste (monokultura) pravi je rajza štetočine i bolesti, zato se uvek isplatida se zasadi (poseje) više raznih vrsta - usvim delovima bašte, ne samo u povrtnja-ku. Raznovrstan zasad je i delotvoran i le -po izgleda, zato se držite određene kombi-nacije ako ona daje rezultate u vašoj bašti.Ono što je delotvorno u jednoj situaciji, nemora da bude i u drugoj.

Postoje izvesni dokazi da jak miris kadi-fice (Tagetes patula) drži belu vaš izvan

stak lenika, ali samo kad je biljka u cveta-nju. U baštama na otvorenom, dokazanoje da su napadi šargarepinih muva ređikad se šargarepa gaji zajedno sa crnim lu -kom, sve dok luka ima četiri puta više ne -go šargarepe, ali i da dejstvo traje samodok luk aktivno raste, a prestaje čim počnuda se stvaraju lukovice. Na površini celebaš te, kombinacija ponekad nema velikodejstvo.

Započeta su istraživanja koja treba dado kažu da uparivanje može da smanji šte -tu od štetočina jednostavnim smanjiva-njem šansi da štetočine dospeju na odgo-varajuću biljku-domaćina. Kad se kupus -njače izmešano zasade s nesrodnim vrsta-ma kao što je boranija ili poseju zajedno sdetelinom, one su mnogo manje podložnenapadima kupusne vaši i kupusne muve.Kada kupusna muva dospe na biljku, onaje „proba” svojim nožicama. Ako sleti nanekoliko odgovarajućih biljaka zaredom,zaustavlja se da položi jaja. Ukoliko sletina neodgovarajuću biljku, odleteće negdedrugde.

Mešovita setva sorti koje su podložne, ionih koje su otporne na bolesti, još jejedna tehnika koja deluje uspešno, barkad su u pitanju bašte na otvorenom.Prob na istraživanja pokazala su da zelenasalata može da se zaštiti od pepelnice na -iz meničnom setvom otpornih i neotpornihbiljaka. Biljke koje privlače prirodne nepri-jatelje štetočina i parazita (videti str. 96-

ORGANSKA BAŠTA92

Sadnja u paruŠtetočine koje nalaze biljke- domaćine pokarakterističnom mirisu često zbunjujejak miris biljaka koje su sađene u paru snjima. Tradicionalni saveti o setvi šarga-repe u paru sa crnim lukom i gajenju ka -difice u stakleniku verovatno imaju nauč -nu osnovu.

mešovito sejanjeSejanje cveća oko povrća podstiče opra-šivanje i korisne insekte, a takođe ulep -ša va useve nekih vrsta povrća.

97) su, naravno, „dobar par” u povrtnjakui oko voćaka, jer podstiču prirodno suzbi-janje štetočina.

vreme sađenjaPažljivim određivanjem vremena sejanja

i sađenja povrća i nekih vrsta jednogodiš-njih cvetnica mogu da se izbegnu napadištetočina. Na primer, u krajevima gde pos -toji plamenjača krompira, ranim sađenjemizbegava se period kad je opasnost od bo -lesti najveća. Rano ili kasno sejanje graškaosiguraće da se cvetanje i razvoj mahunazavrše pre ili počnu posle perioda opas -nos ti od graškovog smotavca, čime će seizbeći oštećenje biljaka. U načelu, rano se -janje, ako su uslovi dovoljno topli, omogu-ćuje biljkama da se dobro prime pre počet -ka opasnosti od štetočina i bolesti, što po -većava i otpornost na njihove napade. Ga -jenje biljaka u zatvorenom prostoru ili nazagrejanim klupama omogućuje rani poče-tak kad spoljašnji uslovi nisu povoljni.Snaž ni rasadi otporniji su na napade šteto-

čina nego sadnice koje se sporo razvijajuiz hladnog, vlažnog zemljišta.

Rotacija biljaka (Plodored)Strogim pridržavanjem plodoreda povrća

ne samo da ćete bolje iskoristiti hranljivesastojke, nego i sprečiti nagomilavanješte točina i patogenih elemenata u zemljiš -tu (videti str. 305). Kod višegodišnjih bilja-ka, kao što su ruže, jagode, jabuke i kruš -ke, ne sadite iste vrste na istom mestu.No ve biljke možda neće dobro uspevatizbog ve likog broja štetočina i patogenihele me na ta u zemljištu koji se vezuju zaspe cifičnu vrstu domaćina. Starije biljkeima ju izgrađenu otpornost na njih.

gRaBljiviCe i PaRaziti ŠtetOčina kaO PRiRODni

kOntROlORiJedna od glavnih komponenti saradnje s

prirodom u suzbijanju štetočina jeste omo-gućavanje prirodne ravnoteže izmeđugrab ljivica i parazita štetočina koja drži po -pulaciju štetočina pod kontrolom. Koriš će -nje pesticida remeti tu ravnotežu. Oni sučes to štetniji po grabljivice štetočina negopo vrste protiv kojih su namenjeni. U proš -losti, pesticidi su zapravo dali status šteto-čina novim vrstama jer su zbrisali popula -ci je njihovih grabljivica. Savršen primer zato je voćna grinja crveni pauk koja se po -javila kao štetočina tek posle uvođenjasred stava za zimsko prskanje na bazi kat -rana i nafte, 30-ih godina prošlog veka.

Prirodne grabljiviceMnoge baštenske životinje hrane se šte-

točinama. Neke, kao što su bogomoljke,upadljivije su od drugih i na njih se obraćaviše pažnje. Neke nam se sviđaju iz estet-skih ili sentimentalnih razloga i spremnouočavamo njihov značaj u suzbijanju šte-točina, kao što je slučaj s bubamarama.Međutim, mnoga neupadljiva stvorenja ra -de neprimetno na održavanju populaciještetočina ispod nivoa prihvatljivosti. Na

ZDRAVLJE BILJAKA 93

Biljke kOje PRivlače PRiRODnenePRijatelje ŠtetOčina

Mnogi odrasli insekti obilaze cvetovezbog nektara ili polena, iako se u ranimfazama ili kao larve hrane drugim insekti-ma. Cveće privlači insekte bojama (uklju-čujući i one koje ljudi ne mogu da vide) iponekad mirisom. Veliki, glatki, otvorenicvetovi i sićušni cvetovi štitarki-štitonoša,kao što je divlja šargarepa, naročito sude lotvorni.

tipični primeri cveća koje privlačikorisne insekte

(videti slike u boji na str. 463)1. Vrste roda Gaillardia2. Primorska češlika, Lobularia maritima3. Šargarepa (štitonoša), u drugoj godinicvetanja4. Limnanthes douglasii

Videti i Baštovanstvo za životinjski svet,str. 189.

stranama 96 i 97 prikazane su životinje ko -je su delotvorni agensi suzbijanja štetoči-na u bašti. Važno je da naučite da ih pre-poznajete da biste mogli da podstičete nji-hovo prisustvo i ostavite ih da na miru ra -de svoj posao.

Da biste povećali broj grabljivica i para-zita štetočina u bašti, nastojte da izbega-vate upotrebu pesticida (čak i onih koji suopisani na kraju ovog poglavlja). Pesticidine samo da ubijaju grabljivice i paraziteštetočina, nego imaju i posredno dejstvouklanjanja njihovog izvora ishrane. Me šo -vito sejanje cvetnica s povrćem i voćempodstiče prisustvo grabljivica kao što suparazitske ose, osolike muve i mrežokrilci,čije se odrasle jedinke hrane cvetnim nek -tarom.

Staništa i skloništaOdržavajte baštensko jezerce zbog grab-

ljivica u čijem životnom ciklusu postoji fazakoju provode u vodi. Obezbedite veštačkagnezdišta, kao što su gomile drveta za so -li tarne ose ili kutije za prezimljavanje mre-žokrilaca (videti Baštovanstvo za životinj-ski svet, str. 189). Dobar prekrivač i mini-malno obrađivanje zemljišta stvaraju ideal-ne uslove za prizemne bube (najdelotvor-nije grabljivice puževa), a gusta trava okožbunova pruža mesto za prezimljavanjeovih vrsta i bubamara.

Biološko suzbijanjeMnoge grabljivice i paraziti mogu da se

kupe, obično putem naručivanja, da bi biliuvedeni u staklenik ili baštu. Oni se nazi-

ORGANSKA BAŠTA94

BubamaraOdrasla jedinka bubamare lovi biljne vaši,ali najveću štetu populaciji vašiju nanoselarve u razvoju (videti str. 96-97).

CrvendaćKao i većina ptica pevačica, crvendać lovibezbroj insekata da bi nahranio svojegladne mladunce.

Žuta lepljiva zamka. Ove zamke koriste seza utvrđivanje prisustva štetočina - one nemogu da ih efikasno suzbijaju.

mOĆne gRinjeGrinja crveni pauk jedna je od najčešćihštetočina na većini biljaka u staklenicima.Ako se u staklenik dovoljno rano uvedegri nja-grabljivica Phytoseiulus persimilis,ona će držati pod potpunom kontrolompo pulaciju crvenog pauka. Phytoseiulusse obično unosi preko inertnog nosioca,kao što je liskun, prskanjem po biljkama.(Oba vezno ostavite rezervoar za prskanjeda leži postrance oko sat vremena preprs kanja, jer će inače sve grinje preći ugor nje delove liskuna.) Da bi grinja Phy -to seiulus bila delotvorna, neophodno jeda temperatura bar jedan deo dana bude20°C, a vlažnost da bude visoka, oko60%. To odgovara grabljivici, ali ne i ple -nu, što dodatno pomera ravnotežu unjenu korist. Kao i u slučaju većine bio lo -š kih agenasa suzbijanja štetočina, cilj ni -je likvidacija, nego stavljanje pod kontro-lu. Potrebno je da izvestan broj grinja cr -ve nog pauka ostane u biljkama, kako bigrinje Phytoseiulus bile spremne da dej-stvuju ako populacija štetočina ponovopočne da se širi.

vaju biološki agensi suzbijanja šteto čina.Neki od njih, kao što su mrežokrilci i buba-mare, podstiču rast prirodnih populacija;češ će se radi o egzotičnim vrstama kojesuzbijaju određene štetočine, kao što jeparazitska osa Encarsia formosa, koja sehra ni belom leptirastom vaši. U mnogimslučajevima, uvođenje bioloških agenasadaj e najbolje rezultate u zatvorenom pro-storu (staklenicima, konzervatorijumima iplastenicima), gde je kretanje ograničeno,a klimatski uslovi mogu da se kontrolišutako da odgovaraju biologiji grabljivica,ma da neke vrste grinja i insekata grabljivi-ca mogu da se koriste i na otvorenom, akosu uslovi povoljni i noćna temperatura os -taje iznad potrebnog minimuma. Broj vrstabioloških agenasa koje amateri mogu danabave stalno se povećava.

korišćenje bioloških agenasasuzbijanja štetočinaUputstva za korišćenje bioloških agena-

sa suzbijanja štetočina se razlikuju u zavis -nosti od vrste organizama, ali, pošto je reč

o živim bićima, neophodno je da se uput-stava strogo pridržavate. Pošto biološkiagen si obično stižu poštom, a ponekad jeneophodno da više njih uvedete odjed-nom, proverite rokove isporuke i izračunaj-te približan dan prispeća. Planirajte unap -red, tako da budete kod kuće kad vamstig ne živi materijal, kako biste mogli daga upotrebite odmah.

Obratite pažnju na uslove, naročito natemperaturu i vlažnost vazduha koji su ne -ophodni, i izbegavajte upotrebu pesticidapre i za vreme delovanja bioloških agena-sa. Pažljivo posmatrajte biljke da biste navreme uočili štetočine i pravovremeno dej-stvovali biološkim agensima. Populacijegrab ljivica obično se uvećavaju znatnospo rije nego populacije štetočina. Kakobis te sprečili da štetočine umaknu, važnoje da pravovremeno uvedete grabljivice ubaštu ili staklenik. Žute lepljive zamke ustakleniku uhvatiće prve jedinke bele lepti-raste vaši, što je znak da je vreme da se unjega uvede biološki agens suzbijanja, pa -razitska osa Encarsia formosa.

ZDRAVLJE BILJAKA 95

neki BiOlOŠki agenSi SUzBijanja ŠtetOčina

Štetočina Agens Specifične potrebe

Bela leptirasta vaš Encarsia formosa (parazitska osa) Optimalna temperatura 18-25°C.

Grinja crveni pauk Phytoseiulus persimilis (grinja grabljivica) Optimalna temperatura 18-25°C. Vlažnost vazduha 60%.

Vunasta vaš Cryptolaemus montrouzieri Optimalna temperatura 20-25°C. (buba grabljivica) Vlažnost vazduha 70%.

Biljne vaši Aphidoletes aphidimyza Optimalna temperatura 21°C. (larva grinje grabljivice) Vlažnost vazduha 80%.

Žižak vinove loze Heterorhabditis megidis Minimalna temperatura zemljišta 14°C. (parazitski valjkasti crv) Neophodna vlažnost zemljišta.

Štitasta vaš Metaphycus helvolus (parazitska osa) Temperatura od 20°C do 30°C. Potrebna dobra osvetljenost.

Puževi Phasmarhabditis hermaphrodita Minimalna temperatura zemljišta 5°C. (parazitski valjkasti crv) Neophodna vlažnost zemljišta.

Tripsi Amblyseus cucumeris (grinja grabljivica) Optimalna temperatura 25°C.

Šumski crvi Steinernema feltiae Minimalna temperatura zemljišta 10°C. (parazitski valjkasti crv) Neophodna vlažnost zemljišta.

Listorošci Heterorhabditis megidis Minimalna temperatura zemljišta 12°C. (parazitski valjkasti crv) Neophodna vlažnost zemljišta. Koristite od

sredine do kraja leta.

ORGANSKA BAŠTA96

valjkasti crviParazitske, mikroskopske oble gliste; moguda se nabave kao biološki agensi za suzbi-janje puževa i žižaka. Parazitiraju na speci-fičnim domaćinima, a potpuno su bezopas -ni za druge organizme. Tako se crv He te ro -rhabditis megidis razmnožava u telu žiškavinove loze.

StonogeZglavkari koje treba razlikovati od dvonoga,jer imaju samo po jedan par nogu po seg-mentu i znatno se brže kreću. Dvonoge sehrane biljkama, a stonoge puževima, jaji-ma puževa i insektima koji žive u zemlji.

Bube-grabljivice Mnoge bube iz nekoliko porodica (naročitome ke livadske stenice i Anthocoridae) hra -ne se drugim insektima koji jedu biljke; po -sebno su važne u voćnjacima. Na primer,nimfa buba iz porodice Anthocoridae napa-da malu biljnu vaš.

mrežokrilciLarve ovih insekata su opasne grabljivicebiljnih vaši i sličnih insekata, kojih mogu dapojedu i do 300 za vreme razvoja; podstiči-te prezimljavanje njihovih populacija prav-ljenjem kutija za mrežokrilce (videti str.194). Takođe, mogu da se nabave kao bio-loški agensi za suzbijanje štetočina, u obli-ku jaja. Zelena larva mrežokrilca hrani secvetnim tripsom.

Osolike muveLarve mnogih uobičajenih vrsta hrane seug lavnom biljnim vašima. Boje im variraju,ali su uglavnom jarke, a liče na spljoštenecrve za pecanje. Odrasle insekte možete daprivučete sejanjem biljaka sa otvorenimcve tovima. Na primer, jarkozelene larvehra ne se vašima na izdanku ruže.

mušice-grabljiviceViše vrsta mušica ima larve koje se hraneis ključivo biljnim vašima. Neke od njih mo -gu da se nabave kao biološki agensi za suz-bijanje štetočina. Na primer, larve mušiceAphidoletes love u koloniji vašiju.

muve guseničarkeOdrasle ženke ovih muva, koje izgledajukao čekinjaste kućne muve, polažu jaja udruge insekte-domaćine, naročito larve lep-tira i moljaca. Larve, odnosno crvi, razvija-ju se kao paraziti u telu domaćina. Odrasleinsekte možete da privučete biljkama saotvorenim cvetovima.

OseOdrasle ženke solitarnih vrsta, kao što jegrnčarska osa, sakupljaju insekte-štetočinekao hranu za larve; privucite ih ostavlja-njem gomile trulih panjeva koja bi im bilagnezdište. Socijalne vrste osa takođe suko risne grabljivice u proleće i početkom le -ta, kada odrasle ženke sakupljaju insekte-štetočine da bi hranile larve; međutim, onei same postaju štetočine na zrelom voćukra jem leta i u jesen.

Parazitske oseOdrasle ženke polažu jaja u druge insekte iiz njih se razvijaju larve koje kao parazitiubijaju domaćina. Većina vrsta insekataima neku vrstu osa koja parazitira na nji-hovim larvama. Neke od njih mogu da senabave kao biološki agensi za suzbijanještetočina. Na primer, osa Apantalus glome-ratus je veliki neprijatelj larvi belog kupus -nog leptira.

tvrdokrilciMnoge vrste tvrdokrilaca koje žive u zemljisu grabljivice, kao odrasli insekti, ali i doksu još larve. Hrane se jajima puževa, mla-dim puževima i drugim insektima koji žive

ŽivOtinje kOje Se HRane BaŠtenSkim ŠtetOčinama(videti slike u boji na str. 464-465)

zamke, PRePReke i SReDStva za ODvRaĆanje

Prepreke, kao što su zidovi i ograde okobašte, koje sprečavaju zečeve da ulaze unju, koriste se još od srednjeg veka. Ka -vezi za voće su još jedan tradicionalan na -čin zaštite mekih plodova od ptica. Za raz-liku od toga, prepreke za insekte su rela-tivno skoriji izum. Najčešće su napravljeneod mreže i toliko malim otvorima - običnomanjim od 1.5 mm - da insekti ne moguda prođu kroz njih. Mreža omogućujemak simalnu propusnost svetla, vode i vaz-duha, a zadržava insekte štetočine. Trebaje razlikovati od prekrivača redova, koji jeod neizatkanog materijala. On služi za zaš -titu izniklih biljaka od oštećenja zbog kli-matskih uslova i nekih vrsta štetočina (vi -de ti str. 231), ali stalna upotreba sprečava

provetravanje i stvara idealne uslove zanapredovanje puževa i patogenih gljivica.

Upoznajte način života štetočinaPonekad, kao u slučaju šargarepine mu -

ve, jednostavna ograda visine od 45 do 50cm predstavlja dovoljnu prepreku. Ženkekoje traže biljku-domaćina lete nisko, poš -to su slabi letači i vetar može da ih oduvas pravca kretanja. Ograda ih sprečava dadođu do leje sa šargarepom, a funkcionišei kao „dimnjak”, usmeravajući miris šarga-repe uvis, dalje od ženki koje traže doma-ćina.

Za bolje letače, kao što je leptir kupusar,potrebno je potpuno prekrivanje biljaka.Na taj način one se štite i od insekata kaošto su kupusne muve, koje polažu jaja ubli zini stabljika kupusa, pošto se spuste naodgovarajuće listove (videti str. 92). „Krag -

ZDRAVLJE BILJAKA 97

u zemlji. Mnogi od njih su dobri letači i hra -ne se štetočinama koje jedu biljke. Privućićete ih ako svedete obrađivanje zemljištana najmanju meru i primenjujete prekriva-če zemljišta.

BubamareOdrasli insekti, ali i larve su grabljivice kojese hrane biljnim vašima i drugim bubama.Bubamare mogu da se nabave kao biološkiagensi za suzbijanje štetočina. Na primer,larva bubamare hrani se kolonijom vašijucrnog pasulja.

gušteriMnoge vrste hrane se isključivo insektima idrugim beskičmenjačkim štetočinama, uko je se ubrajaju puževi. Odrasli blavor(beznogi gušter) grabljivac je koji se hranipuževima.

kosciOvi lutajući, dugonogi grabljivci žive u zem-lji i u srodstvu su s paucima. Za razliku odnjih, imaju telo od samo jednog segmenta.

PauciSvi pauci su grabljivci i hrane se insektimai drugim zglavkarima. Sistemi lovljenja suim različiti i ne koriste svi pauci mreže zahva tanje plena. Od kosaca se razlikuju potelu koje se sastoji od dva jasno definisanasegmenta.

Žabe i punoglavciOdrasli primerci ovih životinja hrane semnogim vrstama štetočina; mlade jedinkežive u vodi, zato će vam biti potrebno jezer-ce u bašti (videti str. 198-201). Zelena ža -ba, na primer, živi svuda gde postoji plit kapovršina slatke vode.

grinjeMnoge grinje su grabljivice, a hrane se ug -lavnom drugim vrstama grinja koje su biljo-jedi. Neke od njih mogu da se nabave kaobiološki agensi za suzbijanje štetočina. Npri mer, Phytoseiulus persimilis je neprijateljgrinje crvenog pauka i hrani se njegovimja jima.

ne”, odnosno čaše od jogurta sa uk lo -njenim dnom, sprečavaju ženke kupus nihmuva koje polažu jaja da pristupe os novikupusa. Lepak za insekte onemogućavaprolaženje gmižućih insekata tamo gdenisu poželjni. Naročito je delotvoran u suz-bijanju ozimih moljaca u voćnjacima. Žen -ke koje nemaju krila penju se na stab laujesen ili zimi. Na drveće mlađe od četiri

godine lepak se stavlja u obliku papirnihtraka, ne direktno na stabla. Ako je drvopoduprto pritkama, ne zaboravite da leplji-ve trake stavite i na njih.

Odbijanje puževaTrake bakarne folije postavljene oko ma -

lih izdvojenih leja delotvoran su način zaš -tite osetljivih biljaka kao što je mlada zele-

ORGANSKA BAŠTA98

kako držati puževe na odstoja-nju. Drveni ram je visok 15 cm i ležina poroznoj podlozi. „Vodeni rov” na -činjen od jednog komada oluka spre-čava puževe da prodru u kutiju. Kutijumožete napuniti kupljenom zem ljomza cveće ili zemljom iz bašte. Kako bis -te sprečili da puževi, kao i njihova ja -ja, dospeju zajedno sa zemljom u ku -tiju, u zemlju iz bašte treba prethod noda ubacite nematode ili valjkaste crvekoji se koris te u borbi protiv ove na -pas ti (videti str. 95).

zvučne promene. Ptice se brzo navikavaju na strašila, zato koristite što više različitih vrsta,menjajte ih i povremeno premeštajte po bašti. Efikasna strašila koriste zvuk proizveden šuš -tavom trakom, ili pokrete i svetlo, kao kugla sa ogledalima (1). Ova vetrenjača (2), naprav-ljena od flaše za deterdžent, koristi zvuk i pokret. Lebdeća „ptica grabljivica” (3) od perja ikrompira, veoma je stara ideja.

na salata. Neke naučne studije ukazuju nazaključak da bakar deluje zato što puževidoživljavaju električni udar kad ga dotak-nu. Njihov sluzavi omotač hemijski reagu-je s bakrom, stvarajući slabu električnustru ju.

Mnogi materijali reklamiraju se kao pre -p reke za puževe. Većina ima hrapavu po -vr šinu, na primer takozvana diatomska ze -mlja koja je suva i neprijatna za puževekad pokušavaju da pređu preko nje. Me -đutim, ove vrste prepreka manje su delot-vorne po vlažnom vremenu i retko na mes -tu ostaju duži period. Takođe, puževi mo -gu da ih zaobiđu kopajući kroz zemlju is -pod njih.

zamke i ručno uklanjanjeU malim baštama ne treba da se potce-

ni vrednost ručnog uklanjanja štetočina.Uk lanjanje ili gaženje nekoliko neželjenihinsekata na početku njihovog širenja možeda spreči uspostavljanje kolonija, a nasta-vak akcije može da smanji broj upornihštetočina kao što su puževi. Uklanjanje

izuzetno oštećenih biljaka, orezivanje zah-vaćenih mesta ili povremeno uklanjanjeoset ljivih delova koji još nisu napadnuti(na primer, otkidanje osetljivih vrhova iz -danaka široke boranije, koji privlače biljnevaši) može da spreči širenje ili utvrđivanještetočina.

Zamke za baštenske štetočine mogu dase koriste u kombinaciji s ručnim uklanja-njem. To je naročito delotvorno za puževe.Pošto se većina njihovih aktivnosti odvijanoću, iznenadni noćni upadi s baterijskomlampom obično su najbolja prilika za sa -kup ljanje puževa u bašti. Zamke s pivom iličokoladom, ili jednostavni predmeti kojipuževima služe kao dnevno sklonište(plas tične posude za biljke ili stari komadidrveta ili tepiha) omogućiće vam da ih po -kupite u toku dana. Jednostavne zamkemogu da se naprave od plastične ambala-že napunjene pivom. Postavljajte ih takoda im rub bude tik iznad zemljišta da bistesprečili upadanje insekata. Puževi će se ra -do uspuzati preko ivice.

ZDRAVLJE BILJAKA 99

Prepreke. Pojedinačna zaštitna zvona od starih plastičnih flaša (slika levo) štite mlade, oset -ljive biljke od puževa. Starije biljke iz porodice kupusnjača mogu da se zaštite od ptica kavezi -ma od grančica (slika desno). Redovi biljaka mogu da se zaštite mrežom ili prekrivačem po -duprtim štapovima koji ih drže iznad biljaka.

Puževe možete da suzbijete i uvođenjempataka i pilića u baštu. Patke i patuljasteko koške naročito su korisne za tu svrhu,pošto biljkama ne nanose značajnu štetu.Živinu u povrtnjake možete da uvedete ukratkom periodu između sezona različitihvrsta, kao deo sistema rotacije.

Osnovna svrha zamki za insekte jestenadgledanje njihovih populacija, ali ako ihima u dovoljnom broju na manjim površi-nama, mogu da pomognu u sprečavanjuodomaćivanja štetočina. U prodaji su i fe -romonske zamke za mnoge vrste moljaca,koje se sastoje od zaštićene lepljive pločei vrećice natopljene feromonom ženki.Muž jaci moljaca pronalaze ženke po mirisuferomona i lako nasedaju na zamku, sle-ćući na lepljivu ploču. Uklanjanje mužjakanema veliko dejstvo na brojnost populaci-je, pošto preživeli primerci spremno na -dok nađuju učinak ubijenih insekata, ali umanjim baštama nekoliko takvih zamkičes to može da ili uništi znatan broj mužja-ka da bude uočljivo dejstvo, ili da poreme-ti proces parenja u dovoljnoj meri da sesmanji brojnost sledeće generacije molja-ca.

Hranjenje štetočinaKad se mlado povrće i druge biljke pre-

sade u nove leje, postaju privlačan izvorhrane za puževe. Privucite ih sasvim mla-dim ili starijim listovima zelene salate kojećete nekoliko dana ranije staviti ispod ciglei crepova. Zamenite listove, sklanjajući za -jed no s njima i puževe nakon nekoliko da -na.

Gomila iseckanog lišća gaveza takođepomaže u raščišćavanju leja od puževa presetve. Potrebno je da se listovi, i puževikoji se njima hrane, ostave na mestu ne -koliko dana, a potom uklone noću. Okru -žite mlade biljke zaštitnim prstenovima odiseckanog lišća gaveza da biste zadržalipuževe dok se biljke ne učvrste.

PeStiCiDi U ORganSkOj BaŠti

Kao krajnje sredstvo, organski baštovanimogu da kori ste nekoliko insekticida i fun-gicida. Iako su često manje štetni i imajukratkoročnije dejstvo od mnogih sintetič kihpesticida, „organski” pesticidi su i dalje ot -rovi koji mogu da, kao i sintetički, imajuštetna dejstva na koris ne organizme. Nji -hova upotreba je pod stalnim nadzo romor ganizacija koje postavljaju organskestan darde.

Bezbednosni aspektČesto se smatra da je svaki pesticid pri-

rodnog porekla - a to obično znači biljniekstrakt - prihvatljiv u organ skoj bašti. Ia -ko su neki od tih proizvoda delotvorni israz merno bezopasni po životnu sredinu,njihovo korišćenje se ne preporučuje bezprethodnog ispitivanja uspešnosti i bez -

ORGANSKA BAŠTA100

akO mORate Da PRSkate, RaDite tO BezBeDnO

- Ne koristite prskanje kao preventivnume ru.- Pažljivo pročitajte uputstvo za upotre-bu. - Koristite kvalitetnu prskalicu. - Prskajte samo kad je neophodno, direk-tno po štetočinama ili celu biljku, ako jojpreti opasnost da bude pojedena.- Rastvorite samo potrebnu količinu sred-stva i nikad ga ne čuvajte. - Prskajte samo po mirnom vremenu. - Nikad ne prskajte kad su pčele van koš -nice - najsigurnije je predveče. - Nosite zaštitnu opremu - gumene ruka -vi ce, masku i naočare.- Uvek operite ruke posle prskanja.

Sumporni prah na grožđu(videti sliku u boji na str. 462)

Tradicionalni lek, sumpor u prahu, prime-njuje se na grožđu zbog suzbijanja pepel-nice.

bed nosti i zvaničnog odobrenja za upo -trebu. Pošto su troškovi ispitivanja i zva-ničnog odobre nja visoki, to se retko doga-đa. Neki proizvodi kućne izrade, kao što ječaj od koprive ili kuvano lišće rabarbarerelativno su neškodljivi, ali drugi biljni pre-parati spravljeni kod kuće mogu da buduekstremno otrovni.

U ponudi postoji više sredstava za prska-nje na biljnoj osnovi (obično pod nazivom„botanički”) koje današnji baštovani moguda kupe. Mnoga od njih su insekticidi sdej stvom širokog spektra, što znači da uni-štavaju više vrsta insekata, a označavajuse kao prirodni ekvivalenti sintetičkim pes -ticidima. Međutim, ova jaka jedinjenja ubi-jaju i korisne insekte čime ozbiljno remeteprirodnu ravnotežu koju svi organski baš -tovani teže da ostvare. Neka botanička

sred stva, kao što je rotenon, umereno suotrovna za ljude i dobar deo životinja, aveoma otrovna za ptice i ribe. Druga, kaošto su nim ili buhač, mogu da se upotrebeako postoji opasnost da određene štetoči-ne nanesu ozbiljnu štetu usevima.

Prskajte biljke samo u krajnjem slučaju irazmišljajte o tome da ubuduće sprečitepojavu problema zbog kojih to radite!

ZDRAVLJE BILJAKA 101

DOzvOljeni PeStiCiDi

Sredstvo

Nim

Buhač

Insekticidnisapun

Ulja odpovrća

Bordoskačorba

Sumpor

Bacillus

thuringiensis

Koristi se protiv

Širokog spektra štetočina, uk -ljučujući biljne vaši, larve lisnihmuva, bube, tripse i bele vaši.

Biljnih vaši

Biljnih vaši; belih vaši; grinjecrvenog pauka; štitastih vaši;puževa

Biljnih vaši; belih vaši; tripsa;štitastih vaši; grinje crvenogpauka

Krastavosti jabuke; ukovrdža-nosti breskvinog lista; plame-njače krompira

Pepelnice; crne pegavosti ruža

Gusenica štetočina

Izvor / poreklo

Iz semena Azadirachta

indica

Ekstrakt iz cvetnih gla -vica Chrysanthemum

cinerariaefolium

Masne kiselineekstraho vane iz biljnihmaterija

Povrtarske kulture

Jedinjenje bakra isumpora

Prirodni mineral

Bakterijske spore kojeproizvode proteineotrovne za insekte

Napomena

Može da bude štetno po nekevrste korisnih insekata.

Može da škodi korisnim insektima,ali nema dugotrajno dejstvo.

Uklanja štetočine, ali ih ne povređuje.

Može da ošteti osetljivije biljke.Ne koristite na fuksijama, begoni-jama ili sadnicama biljaka, jermože da ošteti lišće.

Opasno po ribe, stoku i gliste(zbog nagomilavanja bakra uzemljištu)

Može da naškodi grinjama grablji-vicama; ne koristite na mladimjabukama i ogrozdu.

Protein izaziva paralizu usta icreva organizma domaćina; razla-že se na suncu; obično je potreb -no ponavljanje primene.

Gajenje biljaka fascinantno je i višestru-ko korisno, naročito za organske baštova-ne. Razmnožavanje, kao što je poznato,mo že da se vrši u raznim razmerama isituacijama. Većina potrebne opreme sraz -merno je jeftina i lako pristupačna ili dos -tupna. Možete da idete i korak dalje u tompoduhvatu i sami proizvedete seme zasvo ju baštu.

Postoje dva glavna metoda razmnožava-nja biljaka. Vegetativnim putem - pomoćureznica, na primer - proizvode se biljke ko -je su genetski identične roditeljima; onesu, u stvari, njihovi klonovi. Sejanjem sedo bijaju raznovrsniji rezultati, naročito akosačuvate seme iz sopstvene bašte, ali raz-novrsnost biljaka spada u zabavni deo ga -jenja.

Tajna uspešnog razmnožavanja leži u ra -zumevanju njegovih osnova. Obezbeditese menu i reznicama najbolje moguće uslo-ve i oni će vam uzvratiti dobrim rastom.Ve oma važni faktori su odgovarajuća tem-peratura, količina svetlosti, vlažnost vaz-

duha i provetravanje. Staklenici i zagreja-ne klupe (videti str. 218) pružaju mnoštvomogućnosti, ali odlične rezultate možeteda postignete i u osunčanim sobama i naprozorskom simsu - a mnoge vrste seme-na i reznica mogu da se gaje i na otvore-nom.

zašto da razmnožavamo sopstvenebiljke?- Fascinantno je. Razmnožavanje biljaka

produbljuje razumevanje baštovanstva iuži vanje u njemu. Postoji nešto beskrajnozanimljivo u vezi sa sejanjem, uzimanjemreznica i deobom biljaka. Možete čak i daotkrijete ili razvijete sopstveni varijetet ne -ke biljke.

- Izbeći ćete štetočine i upotrebu pesti-cida. U kupljenim biljkama, bilo u zemlji ilina samoj biljci, često se kriju štetočine,kao što su žišci. Mnoge komercijalno proiz-vedene biljke su redovno prskane hemika-lijama koje ne želite u vašoj bašti ili kući, ai zemlja iz saksija često sadrži pesticide.Ga jenjem sopstvenih biljaka bićete sigurnida ne unosite neželjeno zagađenje u or -gansku baštu.

- Uštedećete novac. Smanjite izdatke ta -ko što ćete posvetiti malo vremena i trudaproizvodnji sopstvenog semena i biljaka.Za sopstvene potrebe možete da proizve-dete tačno koliko vam je potrebno, ili neš -to više ako imate prostora. Seme iz jednogploda paradajza daće desetine novih bilja-ka; jedna tikva daće više semena nego štoje potrebno za prosečnog baštovana. Odjedne biljke može da se uzme mnoštvorez nica. Višak biljaka nikad ne morate da

gajenje biljaka

Sejanje i uzimanje reznica za organskog baštovana jeprirodno koliko i kompostiranje i prekrivanje zemljišta.

alatke i tehnikeZa uzimanje reznica potrebna je veština,ali nju nije teško savladati. Čist, oštar nožkoji dobro leži u ruci biće vam najboljisaveznik. Običan džepni nožić savršenood govara nameni.

Seme uspehaOni koji se upuste u razmnožavanje bilja-ka, ubrzo će imati svaki kutak bašte i sta-klenika ispunjen „eksperimentima” u raz-nim fazama razvoja. Briga o svima njimaponekad zahteva puno radno vreme.

ba cite. Gajite biljke za prijatelje, za škole,komšije ili za dobrotvorne akcije.

- Povećaćete raznovrsnost. Organskipro izvedeno seme i biljke mogu da se ku -pe, ali je raznovrsnost ponude ograničena.Gajenjem sopstvenih biljaka, povećaćeteraz novrsnost. Mnogi retki i neobični varije-teti voća, povrća i ukrasnih biljaka ne mo -gu da se nabave od preduzeća za proiz -vod nju semena i u rasadnicima. U takvimokol nostima, potrebno je da se oslonite nasopstvene veštine u razmnožavanju da bis -te dobili biljke koje želite.

- Da biste vodili računa o lokalnoj sredi-ni. Smanjite izdatke za transport gajećiono što vam treba i tamo gde vam treba,umesto da se oslanjate na skupe isporukeizdaleka kojima samo nanosite štetu život-noj sredini.

vegetativnO RazmnOŽavanje

Razmnožavanje podrazumeva gajenjece le biljke iz jednog njenog dela. Može dase primenjuje na svim biljkama osim jed-nogodišnjih i dvogodišnjih, koje se uvekga je iz semena. Ipak, ne zaboravite da sumnoge vrste biljaka iz leja, koje gajimokao jednogodišnje i odbacujemo svake go -dine, u stvari osetljive višegodišnje biljkekoje zimi mogu da se razmnožavaju pomo-ću reznica, ako im obezbedite toplotu isklo nište.

Za razmnožavanje mogu da se koristestab ljike, korenje, pa čak i listovi, zavisnood vrste biljke. Prednost ovog načina raz-množavanja je u tome što su izdanci iden-tični roditeljskoj biljci, bez genetskih vari -jacija do kojih može da dođe kad čuvateseme biljaka. Takođe, to je jedini načinraz množavanja besemenih biljaka koje nestvaraju klijavo seme - primer je kamilicaza travnjak „trenejg”, gajena tako da necveta.

Deoba biljakaDeoba - isecanje ili čupanje biljaka koje

rastu u grupama na delove, od kojih je

svaki s korenom i izdankom - najbrži je inajlakši način razmnožavanja zeljastih vi -šegodišnjih biljaka (videti str. 175), koji zakratko vreme daje krupne biljke u cvetu.Takođe, to je način da se biljke podmlađu-ju. Većina vrsta može da se deli u prolećeili jesen. Deoba je delotvorna i za biljkekao što su čičoka i narcis koje ispod povr-šine formiraju grupe mesnatih organa zaskladištenje - lukovice, gomolje ili krtole.One mogu krajem sezone da se iskopaju,podele, uskladište i zasade narednog pro-leća.

Delovi veličine pesnice ili potpuno formi-rane lukovice mogu da se sade bez potre-be za dodatnom toplotom ili zaštitom. Ma -njim delovima biljaka, uključujući i lukovi-čice koje liče na češnjeve belog luka, a for-miraju se oko grupa lukovica, više odgova-ra da budu izvađeni iz saksija na godinu ilidve.

Odsecanje stabljikaVrhovi i delovi stabljika mogu da se sta -

ve u saksije s kompostom ili u zemlju da bise iz njih razvilo korenje. Iako se sve rez-nice brže ukorenjuju ako se zemljište do -datno zagreva, većini to nije neophodno.Sklanjanje u staklenik ili stavljanje na pro-zorski sims potrebno je samo reznicamauzetim s mekih delova izdanaka, koje bi sebrzo isušile i uvenule na otvore nom. Iakotakvim reznicama treba vlažna atmosfera,ne treba ih previše zalivati jer će mekotkivo istruliti. Zbog toga kompost koji ko -ris tite mora da bude dobro oceđen i izme-šan sa šljunkom ili peskom (videti Zemljaza saksije, str. 113).

Hormoni u prahu za ubrzan rast korenjane smatraju se odgovarajućim organskimdodatkom. Većina biljnih vrsta dobro seuko renjuje bez posebnih tretmana.

vrste reznica sa stabljikaIako nije loše da eksperimentišete ako

vam se za to ukaže prilika, u načelu uzi-majte odgovarajuću vrstu reznica u odgo-varajuće vreme i da biste povećali izglede

GAJENJE BILJAKA 103

za uspeh, uzimajte ih više nego što vam jepotrebno.

- Meke reznice su izdanci uzeti uglavnomsa otpornih višegodišnjih biljaka i osetljivihbiljaka iz leja u proleće i početkom leta,dok iz biljaka izrastaju jaki, meki, mesnatidelovi. Vrhovi stabljika najlakše se odseca-ju i ukorenjuju. Među najpogodnijim zapo četnike su ukrasna kopriva, geranijum imačja metvica. Pošto njihovi izdanci aktiv-no rastu, potrebno je da obezbedite odgo-varajuće količine vlage, svetlosti i toplote

kako biste podstakli ukorenjivanje, a rezni-ce morate da izvadite iz saksije i držite podpokrivačem.

- Poluzrele reznice uzimaju se neposred -no pre nego što u tekućoj sezoni rasta bilj-ke počnu da odrvenjuju pri osnovi. Dobresu za gajenje svih vrsta drvenastih biljaka,uključujući male žbunove kao što su lavan-da i patuljasti šimšir, što ih čini idealnim zastvaranje većeg broja biljaka za živice.Takođe, iz poluzrelih reznica dobro se uko-renjuju četinari i mnoge vrste penjačica.

Uzimanje mekih reznica s vrha stabljike. Odaberite jak izdanak koji ne cveta, dugačak8-10 cm i odsecite ga neposredno iznad kolenca (1). Odsecite reznicu neposredno ispod ko -lenca (2) i uklonite listove s donje polovine svake reznice (3). Stavite reznicu u saksiju kojasa drži mešavinu krupnog peska i tresetne mahovine u srazmeri 1:1, tako da prvi list bude tikiznad zemljišta (4). Sadržaj saksije treba da bude vlažan, ali ne previše. Prekrijte saksiju pla-stičnom vrećom da bi se zadržala vlažnost. Od dva komada savijene žice napravite štit kojiće držati vreću tako da ne dodiruje reznice, jer bi inače počele da trule. Sklonite je s direk-tne sunčeve svetlosti. Kad se reznice ukorene, postepeno im povećavajte otpornost (videtistr. 112 i 231) pre nego što ih izvadite iz saksije, da bi se navikle na smanjenu vlagu i jačusvetlost.

ORGANSKA BAŠTA104

Rez nice s listopadnih vrsta obično se uzi-maju od početka do kraja leta; reznice sazimzelenih vrsta često se bolje ukorenju juako se uzmu početkom jeseni. U nekimslu čajevima, pravo vreme uzimanja rezni-ca presudno je za uspešno ukorenjivanje.Tretirajte ih isto kao i meke reznice.

Skorašnja istraživanja pokazala su darez nice duže od uobičajenih mogu da buduveoma uspešne i daju veće biljke za kraćevreme. Poluzrele reznice većine žbunova,duže od 30 cm, mogu da se ukorenjuju. Uslučaju penjačica, mogu da se koriste rez-nice dužine i do metra. U saksiju se stav-ljaju oba kraja, i često se oba ukorenjuju.Iz lučno savijene stabljike izbija više izda-naka, čime se dobija mnogo gušći rastnego od uobičajenih reznica.

- Drvenaste reznice uzimaju se s drvećai žbunja dok su u fazi mirovanja. Kad seuzimaju sa otpornih biljaka koje se ukore-njuju - na primer sa crne ribizle, ogrozda,vrbe i drena - potrebno im je vrlo malopaž nje. Pripremite za njih posebnu leju (vi -deti str. 319) u prohladnom, senovitom de -lu bašte. Ove reznice najčešće se uzima jukrajem zime.

OžiljavanjeMnoge drvenaste biljke i penjačice razvi-

jaju korenje na mestima gde dotiču zem -ljiš te (neke vrste penjačica, kao što je brš-

GAJENJE BILJAKA 105

Uzimanje drvenastih reznica (slikades no). Odsecajte jake izdanke, formiranetokom leta, na dužinu od 25 cm. Uklonitelišće ako ga ima (1). Potkrešite oštrim nožemdonji kraj svake reznice neposredno do ispodpupoljka. Odsecite meke delove na vrhu ne -posredno do iznad pupoljka (2). Na zaklo-njenom mestu napravite ašovom uski usek iliuseke u zemljištu i ispunite dno krupnimpes kom. Stavite reznice tako da vire najma-nje 7,5 cm iznad zemljišta (3). Vratite zemljui ostavite da tako stoje godinu dana, zaliva-jući i pleveći tokom sezone po potrebi. Uko -renjene reznice trebalo bi da budu spremneza presađivanje naredne jeseni.

ljan, razvijaju čak nadzemno korenje). Tuosobinu možete da iskoristite - a kod nekihdrugih drvenastih vrsta da podstaknete -da biste proizveli nove biljke, tako što ćeteod biljke roditelja odseći ukorenjene živicei, ako su dovoljno razvijeni, zasaditi u sak -sije ili zemlju. Ožiljavanje je naročito koris -no za razmnožavanje paviti, rododendro-na, kamelija i magnolija, koje se teškouko renjuju iz reznica.

Žbunove ožiljavajte u proleće, a penjači-ce početkom leta. Ukorenjivanje običnotra je najmanje godinu dana, ponekad i du -že. Iskopajte rupu pored biljke roditelja isavijte stabljiku u nju, ostavljajući da oko15 cm viri iznad zemljišta. Pribijte izdanaknadole komadom savijene žice, vratitezem lju u rupu i stavite kamen odozgo dadrži izdanak na mestu i zadržava vlagu.Za secanje zakopane stabljike ubrzava uko-renjivanje. Zarežite stabljiku ili je uvrniteta ko da pocepate koru. Kada iz stabljike is -pod kamena počnu da rastu novi izdanci,to je znak da se ukorenila i da može da seodvoji od biljke roditelja.

POčinjanje OD SemenaSeme je proizvod oplođenog cveta. Ono

sadrži embrion biljke smešten u zaštitnomomotaču. Takođe, seme sadrži rezervehran ljivih sastojaka potrebnih embrionu uklijanju, sve dok ne postane sposoban zasamostalnu ishranu.

Proizvodnja organskog semena na velikorelativno je novijeg datuma. Danas putemstandardnih kataloga može da se kupi og -raničen, ali stalno rastući izbor semena,ug lavnom povrća. Takođe, postoje predu-zeća koja isporučuju isključivo organskipro izvedeno seme. Ako ne možete da na -bavite organsko seme koje tražite, najbo-lje je da kupite seme koje nije tretiranohemikalijama ili da ga proizvedete sami.

Šta je potrebno semenuDa bi seme uspešno proklijalo, potrebna

mu je vlaga, vazduh i odgovarajuća tem -pe ratura. Većini semena više odgovara kli-janje u mraku, iako je nekim vrstama, na -ročito sitnog semena, potrebno da buduizložene svetlosti. Uspeh zavisi i od životnesposobnosti semena. Sveže seme i ono ko -je je bilo skladišteno u dobrim uslovima(videti str. 122) brže će klijati i daće jačeponike nego staro ili loše skladišteno se -me.

Seme može da se seje direktno u zemljuili u naročito pripremljenu mešavinu, kaošto je zemlja za saksije. Na taj način onodobija neophodnu mešavinu vlage i vazdu-ha. Odgovarajuća temperatura zemljišta ilisaksije presudna je za klijanje. Seme ima

ORGANSKA BAŠTA106

UkORenjivanje RezniCa U PlaStičnim vReĆama

To je zamena za ukorenjivanje mekih rez-nica u saksijama ili na otvorenom, kojanaročito dobre rezultate daje kod karan-fila i fuksija. Isecite neprozirnu plastičnuvreću tako da napravite dugačku traku ši -roku oko 25 cm i presavijte je napola uz -duž, da napravite prevoj. Duž prevoja si -pajte mešavinu zemlje i šljunka. Položitereznice na mešavinu tako da njihove gor-nje trećine vire iz zemlje, a potom urolaj-te plastiku kao palačinku i vežite je gumi-com. Pažljivo zalijte, pošto nema rupa zadrenažu, i ostavite na toplom mestu, iz -van direktne sunčeve svetlosti. Kad rezni-ce puste koren, skinite gumicu, odmotaj-te plastiku i zasadite ih u saksije.

tvRDi OmOtači SemenaMnoge vrste graška, kao što su šećerac,žutilovka (Cytisus) i glicinija imaju tvrdeomotače semena, koji im omogućuju du -gotrajan opstanak dok čekaju odgovara-juće uslove za klijanje. Podstaknite klija-nje tako što ćete zagrebati semenke - za -secite omotač nožem ili blago protrljajteseme šmirgl-papirom.

specifične potrebe, koje uslovljavaju gde ikada određenu vrstu treba sejati.

Zavisno od vrste biljaka, klijanje možeda uspori previše niska, ali i previše visokatemperatura. Faza klijanja, kada seme prviput upija vodu, najosetljivija je na tempe-raturu. Rast nekih osetljivijih biljaka, kaošto su kukuruz šećerac ili boranija, možeda bude trajno narušen ako je u toj fazitemperatura preniska. Klijanje crnog luka,zelene salate i celera, s druge strane, mo -že da bude usporeno kad je temperaturaprevisoka.

Poseban tretmanPovrće i mnoge vrste ukrasnih biljaka

go dinama se gaje tako što im seme klijabrzo i pravilno. Poljsko cveće, žbunje i dr -ve će često klija nepravilno ili neće da pro-klija dok ne dobije poseban tretman.

- Tvrdi omotač semena treba zagrebatitako da voda i vazduh mogu da prodrukroz njega (videti okvir Tvrdi omotači se -me na).

- Mnogim vrstama drveća, žbunja i polj-skog cveća koje rastu u hladnijim predeli-ma, kao što su glog, imela i jagorčevina,potreban je period niske temperature prenego što im seme proklija. Posle sejanja,ostavite posude napolju preko zime.

Takođe, krupnije seme možete i da sta-vite u vlažan pesak i ostavite u frižiderune koliko meseci. Ovaj postupak naziva sestra tifikacija.

Ako se ponici ne pojave, osim neuspelogklijanja uzrok može da bude i nešto drugo,na primer štetočine, bolesti ili loši uslovi zarast (videti str. 112).

Sejanje na OtvORenOm PROStORU

Najjednostavniji i najneposredniji načingajenja mnogih vrsta biljaka jeste sejanjena otvorenom prostoru. Ključ uspeha je daobezbedite da uslovi za sejanje u zemljištu- temperatura i količina vlage - budu baškakvi su potrebni. Tu veštinu steći ćete saiskustvom.

Priprema zemljištaNekoliko sedmica pre planiranog datuma

sejanja, pripremite zemljište prema potre-bama biljaka koje nameravate da poseje-te. Ako je izvodljivo, prethodne jeseni pre-krijte zemljište kompostom od lišća names tima gde ćete da sejete. Time ćete po -boljšati strukturu njegovog površinskogslo ja iz kog klijaju ponici. Od koristi će bitii opalo lišće, koje pre sejanja možete daskupite grabuljama.

Ne obrađujte zemljište ako je previševlažno - jer ćete pokvariti strukturu, što ćeusporiti klijanje i rast. Ako vam se za čizmelepi blato, to je znak da treba da obustavi-te radove dok se zemlja ne prosuši.

Ukoliko se zbog klimatskih uslova nazem ljištu stvara pokorica, sprečiće prokli-javanje semena, ali postoje mere koje utom slučaju pomažu klijanju posle sejanja(videti okvir Mere protiv pokorice, na sle -de ćoj strani).

Stvaranje lejeIzgrabuljajte zemlju da postignete finu

rastresitost. Ponekad se preporučuje sabi-janje leje, ali bolje je da pustite da se zem-ljište samo slegne tokom nekoliko sedmi-

GAJENJE BILJAKA 107

temPeRatURe klijanjaSeme Raspon temperatureKupus 5-32°CPraziluk i crni luk 7-21°CCeler 10-19°CKukuruz šećerac 10°CBoranija 12°CZelena salata (puterka) 25°CParadajz 15°CMak 15-21°CKadifica 18-25°CBegonija 18-25°CNedirak (lepi jova) 20-25°CLadolež 18-24°CDragoljub 15-21°CBob 5°C

ca, nego da rizikujete oštećenje strukture.Dodatna prednost je što ćete tako stvorititakozvanu „leju na odmoru”. Obradomzem ljišta seme korova dospeva blizu povr-šine gde počinje da klija. Pošto korov brzoklija i raste, može lako da uguši ponike. Dabiste to sprečili, ostavite pripremljenu lejuneposejanu nekoliko sedmica, okopajteko rov koji u međuvremenu proklija i od -mah posle toga posejte seme biljaka kojeste planirali. Tako će ponici dobiti prednostkad se pojavi sledeći talas korova.

temperatura zemljištaNe podležite iskušenju da sejete suviše

rano u proleće. Ako je temperatura zemlji-šta ispod 7°C, većina semena će klijati ve -oma sporo ili uopšte neće klijati, i biće us -poren i rast ponika. Što duže seme ostaneu hladnom, vlažnom zemljištu, to je vero-vatnije da će istruliti ili da će ga štetočineuništiti. Seme koje se poseje u toplije zem-ljište najčešće prestigne rastom ono kojeje sedmicama ranije posejano u hladnijezemljište. Termometar za zemljište je ne -za menljiva alatka koja će vam pokazati ko -liko brzo se zemljište zagreva. Taj procesmožete da ubrzate prekrivanjem zemljištazaštitnim zvonima ili crnom ili providnomplastikom mesec dana pre planiranog da -tuma sejanja.

kako da sejeteVećinu semena ne morate da sejete du -

boko; sasvim, dovoljno je i 3 mm. Krupnijeseme može da se seje na dubinu koja jedvostruko veća od njegovog prečnika. Gra -šak možete da sejete na dubinu od 2,5 do4 cm, a pasulj na 4 do 5 cm dubine. Sememože da se seje u redove, na „kućice” ilida se seje omašno, iz ruke, na većoj povr-šini.

- Sejanje u redove. Seme se seje u plit -ke brazdice, koje se stvaraju vrhom moti-ke ili štapom. Može da se posipa duž rova,ako planirate da biljke proredite kasnije, ilida se odmah raspoređuje na određeni raz-mak. Pre sejanja zalijte dno brazdice; kad

završite sejanje, grabuljama vratite zemljuda pokrijete seme.

- Sejanje na „kućice”. Seme se seje na„kućice”, sa određenim razmakom. Na sva-kom mestu mogu da se poseju dva ili trisemena, a naknadno da se ostavi samo je -dan ponik. Možete da sejete na određe-nom razmaku u redu, ili da kopate pojedi-načne male rupe. Ovim načinom smanjiće-te potrošnju semena naročito za biljke ko -je treba da budu široko razmaknute.

- Sejanje omaške. Seme se razbaca pozemljištu i blago grabulja. Pogodan načinza sejanje trave, zelenišnih đubriva i dru-gih vrsta malog i srednjeg semena kojetre ba ravnomerno rasporediti po većojpovršini. Pošto je veoma teško prekriti sveseme, potrebno ga je zaštititi od ptica.Pre krivač redova je pogodan jer i ubrzavaklijanje grejući zemljište. Zalijte zemljišteposle sejanja ako nije predviđena kiša.

ORGANSKA BAŠTA108

termometar za zemljišteRazličite vrste zemljišta zagrevaju se raz-ličitom brzinom; termometar će vam datitačne podatke kada je zemljište dovoljnotoplo za sejanje.

mere protiv pokoricePokorica je pojava vezana za zemljišta slošom strukturom. Kiša izaziva sjedinja -va nje čestica zemljišta, posle čega se posuvom vremenu na površini formira tvrdakora. Ako je vaše zemljište sklono stvara-nju pokorice, prekrijte seme mešavinomzemlje i komposta od lišća, ili sejte u sak -sije, umesto direktno u zemlju. Pre seja-nja zalijte leju jednom i ne zalivajte pono-vo sve dok ponici ne izniknu. Prekrijtezemljište obogaćivačem niske klase plod-nosti, naročito preko zime, da biste po -boljšali strukturu površinskog sloja. Sma -nji te učestalost obrade - ili je potpunoobustavite (videti Tehnika „bez obrade”,str. 332).

Sejanje s gelomSejanje s gelom (slika dole) je pogodan

način ubrzavanja klijanja u zatvorenomprostoru i sejanja semena napolju bezopas nosti da se osetljivi korenčići oštetepri klijanju.

Ovako posejani ponici često niknu 2-3sedmice ranije nego oni iz suve podloge.Sejanje sa gelom daje veće prinose sporoklijajućih biljaka, kao što su rana šargare-pa, paštrnak i crni luk. Paradajz koji rastena otvorenom može da se seje direktno u

zemlju u predelima s kratkom vegetacio-nom sezonom.

ProređivanjeKad ponici niknu, obično je potrebno da

se prorede. Borba za svetlost, vodu i hran-ljive sastojke je žestoka i, ako ne uklonitevišak, na kraju ćete dobiti gomilu zakržlja-lih biljaka. Najpre iščupajte slabe, tankeponike, tako da postignete da se ponici nedodiruju. Možda ćete morati da ponovitepostupak jednom ili dvaput pošto poniciusled rasta „guraju” jedni druge. Na većini

GAJENJE BILJAKA 109

Sejanje s gelom. Stavite seme na vlažan papirni ubrus u plastičnoj kutiji (1). Poklopite kuti-ju i držite je na temperaturi od oko 21°C dok korenje ne počne da se razvija. Kad klice poras -tu do oko 5 mm dužine (2), pažljivo ih sperite sa ubrusa u plastičnu cediljku s finom rešet-kom. Napravite smesu od lepka za tapete koji ne sadrži fungicide tako što ćete ga razreditina polovinu uobičajene jačine. Kad se zgusne, dodajte seme (3) i blago promešajte, nasto-jeći da ne dodirujete osetljive semenke. Sipajte smesu lepka i semena u plastičnu vreću ivežite čvor na vrhu. Napravite plitku brazdu u zemljištu vrhom motike i nakvasite je. Odsecitećošak plastične vreće i istisnite seme u brazdu (4). Za tu svrhu možete da koristite i kesu zaukrašavanje torti. Prekrijte seme i blago ga utapkajte u zemlju ravnom stranom grabulja.Odr žavajte brazdu vlažnom po suvom vremenu.

pakovanja semena naznačen je idealan„konačan razmak” za biljke koje sejete. Upovrtnjaku on varira u zavisnosti od nači-na na koji gajite povrće (na primer, u uza-nim lejama ili tradicionalnim redovima) iveličine korena, lukovica ili lisnatih glavicakoju želite da postignete za branje.

Problemi sa štetočinamaPonekad se dogodi da seme proklija, a

ponik ne nikne. Puževi, korenove muve,miševi i stonoge često uništavaju ponikepre nego što ugledaju svetlo dana. Pre -krivači, zamke i prepreke (str. 97) odvraća -ju neke vrste štetočina.

Sejanje U zatvORenOm PROStORU

Gajenje mladica u saksijama u stakleni-ku, plasteniku ili na prozorskom simsuomo gućuje biljkama da počnu da rasturanije nego što bi to bilo moguće na otvo-renom i pomaže im da se sačuvaju od šte-točina. To je naročito pogodno za osetljivi-je vrste, ali je korisno i za otporne biljke.Mladice mogu da se gaje u saksijama dokna zemljištu na kom će biti posejane rastudruge kulture.

gde da sejeteStaklenici ili zaštitni sanduci najbolja su

mesta za gajenje biljaka, ako su dobro iravnomerno osvetljeni. Zagrevanje odozdonajekonomičniji je način pružanja toplotebiljkama - bilo putem grejača s termosta-tom ili zagrejanih klupa (videti str. 218).Kao izvor toplote mogu da se koriste i pre-krivači s grejačima ili kablovi za zagrevanjekoji se ukopavaju u pesak u kutijama. Zavećinu biljaka dovoljna je temperatura od18 do 21°C.

Mladice mogu da se gaje i u kući, iakočesto nije lako da im se obezbedi dovoljnakoličina svetla koja im je neophodna da nebi postale previše izdužene. Ako je seme-nu potrebna dodatna toplota da bi prokli-jalo, korisno je da imate grejač, mada je

često dovoljno da saksije stavite na vrh fri-židera ili iznad radijatora. Proveravajtetem peraturu nekoliko dana pre nego štoposejete seme da biste bili sigurni da je uprihvatljivim granicama. Čim biljke niknu,prebacite saksije na osunčani prozorskisims. Okrećite saksije svakog dana da sebiljke ne bi iskrivile na onu stranu s koje imdolazi sunce. Obložite kutiju aluminijum-skom folijom, odsecite stranu koju ćeteok renuti ka prozoru i dobićete reflektorsun čeve svetlosti koji će osvetljavati mla-dicu sa svih strana i tako joj obezbeditipravilniji rast.

U čemu da sejeteMožete da sejete u raznim vrstama po -

suda, od kupljenih ili recikliranih do onihza kućnu upotrebu. Osnovni uslovi su daposuda ima drenažu, da je dovoljno čvrstai nezagađena bolestima i hemikalijamaopasnim po biljke.

- Saksije. Glinene saksije su porozne, štoznači da omogućuju da vazduh prodire dokorenja, a vlaga isparava kroz glineni zid,čime se smanjuju eventualni problemizbog preteranog zalivanja. Međutim, onesu skuplje od plastičnih i mnogo teže sečiste. Plastične saksije smanjuju količinuza livanja, što je prednost kad koristitesme su za saksije bez zemlje, koja se bržesuši. Biološki razgradljive saksije, od papi-ra i sličnih materijala, presađuju se zaje-dno s biljkom da bi se smanjilo remećenjekorena.

- Plitice za seme. Plitice duboke 5-7 cmrazličitih dimenzija. Drvene su danas retke.Plastične su jeftinije i lakše se čiste.

- Višećelijske plitice. Plitice s više ćelija -takozvane modularne - proizvode se odplastike i stiropora. Iz plastičnih se lakševade biljke i mogu da se koriste više -

ORGANSKA BAŠTA110

Savršena za razmnožavanjeMasivna radna klupa smeštena u šarenojhladovini, na podu koji se lako čisti, ideal-no je mesto za sejanje i gajenje biljaka usaksijama.

kratno. Mladice rastu u pojedinačnim „mi -ni-pliticama”, zbog čega im se koren manjeremeti prilikom presađi vanja. „Trenažeriko rena”, koji su dublji od višećelijskih pliti-ca, podstiču razvoj zdravog korenskog sis -tema i idealni su za grašak šećerac, pasulji kukuruz šećerac.

- Saksije i plitice kućne izrade. Možeteda iskoristite posude za hranu od alumini-jumske folije, kutije od sladoleda i marga-rina, šolje za kafu od stiropora i čaše odjogurta. Temeljno ih očistite i napravite ru -pe za drenažu na dnu. Kartoni za jaja mo -gu da se iskoriste kao modularne plitice.Prazne rolne od toalet papira i kartonskecevi kućne izrade korisne su za biljke koji-ma smeta pomeranje korena. Njih zasadi-te direktno u zemlju kad su biljke sprem-ne.

Sejanje semenaKoristite kupovne mešavine zemlje za

sejanje ili višenamenske organske mešavi-ne zemlje (videti Zemlja za saksije, str.113). Što je seme sitnije, potrebna je fini-ja mešavina. Kad napunite saksije ili pliti-ce, blago utapkajte zemlju pre nego štoposejete seme, jer se tako neće zbiti kadje zalijete. Za blago i ravnomerno porav -navanje zemlje u pliticama idealna je drve-na letvica. Sitno seme možete da sejete popovršini i prekrijete zemljom koju ćete

paž ljivo posuti po njemu. Krupno sememo žete pojedinačno da zabadate u zemljuprstom ili da spuštate u rupice koje stenapravili olovkom ili manjim štapom.

Održavanje zdravlja ponikaSredinu u kojoj biljke rastu nadgledajte s

puno pažnje da biste održali mladice zdra-vim. Dobar rast je najbolja odbrana odšte točina i bolesti. Obavezno sejte zdravo,sveže seme; koristite čiste saksije bez pre-nosilaca bolesti i zemlju za saksije dobrogkvaliteta. Pranje korišćenih saksija vodomi sapunom obično je dovoljno da otklonipotencijalne opasnosti. Sastružite svu sta -ru zemlju iz njih pre nego što ih isperete iosušite.

- Temperatura. Držite ponike na propi-sanoj temperaturi. Ona varira u zavisnostiod vrste i na nju utiče količina svetlostikoja dopire do biljaka. Po pravilu, što jeviša temperatura, to je jača svetlost koja

GAJENJE BILJAKA 111

Prekrivanje semena. Prekrivanje saksija i plitica plastikom pomoći će u održavanju vlaž-nosti za vreme kritične faze klijanja. Kad klijanje počne, uklonite prekrivač da bi ponici moglida izniknu.

zaklon od suncaMlade biljke na prozorskom simsu može-te privremeno da zaštitite od jakog suncajednostavnim lepljenjem lista papira napro zorsko staklo. Po toplom vremenu ot -vorite prozore da se biljke ne bi gušile utoplom, nepomičnom vazduhu.

je biljkama potrebna. Brze promene moguda izazovu zakržljavanje, pa čak i da ubijubiljke. Nemojte da sejete vrste kojima prijatoplota rano, osim ako nemate uslove daponicima obezbedite dovoljne količinetoplote i svetlosti kad proklijaju.

- Svetlost. Premalo svetlosti uzrokuje iz -duživanje i klonulost biljaka. Ipak, pazitekad osetljive ponike izlažete direktnimsun čevim zracima. Oni vrlo lako mogu daizgore na suncu, naročito ako su neko vre -me rasli na difuznom svetlu.

- Zalivanje. Obavezno održavajte zemljuu saksiji vlažnom, ali ne preterujte sa zali-vanjem. Zemlja s puno vode uskraćuje ko -renju ponika kiseonik, a omogućuje orga -niz mima koji izazivaju bolesti da napredu-ju. Koristite čistu, nezagađenu vodu. Zapo nike je najbolja voda iz slavine. Jak rastmožete da podstaknete povre menim prs -kanjem ekstraktom morske trave. Efikasannačin zalivanja ponika bez kvašenja listovajeste da saksije ili plitice postavite u posu-de s vodom. Izvadite ih kad se površinazemlje ovlaži i ostavite da se ocede.

- Glađenje. Blago glađenje ponika kojese gaje u zatvorenom prostoru pomaže daoni izrastu u jake, čvrsto ukorenjene biljke.

ProblemiProblem s truljenjem, poznat pod nazi-

vom poleganje, čest je kod ponika i možeda se brzo proširi na sve posejane biljke.Njega uzrokuju gljivice koje uspevaju upos tojanim hladnim i vlažnim uslovima.Po nici koji su inače zdravi, poležu na zem-ljište dok stabljike i koren postaju crni iistanjeni. Da biste izbegli poleganje:

- sprovodite higijenske mere (videti str.227-228);

- ne zalivajte previše;- obavezno obezbedite dobro provetra -

va nje ponika, bez izlaganja hladnoj pro-maji;

- ne dozvolite da ponici izrastu suvišegus to.

Mravi i mokrice, koji inače nisu štetoči-ne, mogu da stvore haos među ponicima.Držaćete ih podalje od klupa u stakleniku

ako noge klupa premažete mašću ili ako ihpostavite u posude s vodom, pod uslovomda nijedan deo klupe ne dodiruje zid, jer tomravima i mokricama pruža zaobilazni putdo biljaka.

ProstorDajte ponicima dovoljno prostora za

rast. Gusto posejane biljke takmiče se zaograničene količine svetlosti, vode i pros -tora, a u takvim uslovima bolesti se brzošire. Biljke koje se oštete u ovoj fazi čestose nikad ne oporave. Pravilan razmak iz -me đu biljaka prilikom sađenja jedan je odnajboljih načina da izbegnete problemeko je izaziva prenatrpanost. Takođe, mora-te intenzivno da proređujete ponike, štopre to bolje. Ostavite najzdravije, najjačejedinke, a ostale uklonite.

ORGANSKA BAŠTA112

glađenje mladica. Ponici gajeni u zatvore-nom prostoru ug lavnom su viši i slabiji odonih koji se gaje na otvorenom. Da bi posta-li kraći i jači, možete da ih gladite, bez boja-zni da će ih to na bilo koji način oštetiti.Biljke ne morate da gladite pojedinačno. Svešto vam treba je komad kartona kojim ćete10-20 puta blago prevlačiti preko plitice sponicima. Biljke najbolje reaguju na glađe-nje rano ujutro.

Ponike u pliticama treba da presaditekad se na njima, posle klicinih, pojavi prvipar pravih listova (slika na prethodnojstrani). Ako su ponici u višećelijskoj plitici,nema potrebe da to radite.

kaljenjeMlade biljke moraju postepeno da se na -

viknu na hladnije i manje vlažne uslove zarast. Taj proces se naziva kaljenje (videtistr. 231). Najbolje je da to radite u zaštit-nom sanduku. Takođe, možete biljke dapre krijete zaštitnim zvonom ili prekrivačemza redove, koji ćete postepeno sklanjatito kom nekoliko dana.

zemlja za SakSijeDa biste proizveli zdrave ponike i uspeš -

no gajili biljke u saksijama i drugim posu-dama, koristite razne mešavine zemlje - zasejanje, za presađivanje ili višenamensku.Baštensko zemljište često daje slabe rezul-tate. Složena ravnoteža mikroorganizama,vazduha i hranljivih sastojaka lako se re -me ti u ograničenim, veštačkim uslovimapo suda za biljke. Organske mešavine zem-lje možete da kupite ili da ih sami pravite.

idealna zemlja za saksije- Istovremeno zadržava vlagu i ima do -

voljnu količinu vazduha u sebi.- Sadrži odgovarajuće količine hranljivih

sastojaka.- Omogućuje razvoj jakog korenskog sis -

tema.

- Ima ujednačenu konzistenciju i predvi-dljivo reaguje.

- Nema patogenih elemenata.

mešavine sa zemljom i bez nje Bilo da je kupljena ili kućne proizvodnje,

zemlja za saksije obično sadrži kabastema terije bogate ugljenikom i dodatne sas -tojke za poboljšavanje drenaže, kao što jepesak. Većina kupovnih mešavina koje suda nas u prodaji ne sadrže crnicu i ilovaču(koja u ovom kontekstu znači sterilizovanoili pasterizovano zemljište fine teksture izgornjeg sloja zemljišta). One su zbog togalakše za rukovanje, mada ne i za održava-nje. Na primer, veoma teško ih je ponovonavlažiti kad se osuše.

Nekim biljkama, kao što su hrizanteme ifuksije, više odgovaraju mešavine sa crni-com i ilovačom. One su korisne i za biljkekoje se gaje na popločanim delovima baš -te i u saksijama, zbog veće specifične teži-ne, količine hranljivih sastojaka i kapacite-ta zadržavanja vode.

Na kupovnim mešavinama obično je jas -no obeležena vrsta upotrebe. Međutim,pojava mešavina za više namena, kojemo gu da se koriste i za sejanje i za gaje-nje, delimično je ukinula jasnu razliku. Evoosnovnih pravila.

- Mešavine za sejanje bez crnice; sasto-je se od jednakih delova kabastih materijafine teksture (kao što je treset) i liskuna,

GAJENJE BILJAKA 113

PReSađivanjeKineski štapić za jelo ili štapić za mešanjekoktela odlične su alatke za presađivanjeponika. Pre presađivanja dobro zalijtezem lju u saksiji. Izvadite pažljivo ponik idržite ga za jedan od klicinih listova dokga spuštate u rupu koju ste izdubili u no -voj posudi. Postarajte se da klicini listoviostanu znatno iznad površine, jer će usup rotnom verovatno istruliti.

kOmPOSt U SakSijamaZreli, pokriveni baštenski kompost odli-čan je dodatak mešavinama zemlje, ali,suprotno od očekivanog, čist kompost sene preporučuje kao zemlja za saksije. Onje suviše bogat hranljivim sastojcima zave ćinu ukrasnih biljaka, ali u kombinacijisa zemljom iz gornjih slojeva zemljišta,pes kom i drugim sastojcima, čini idealnume šavinu. Kompost pruža sve hranljivesas tojke biljkama koje se gaje u saksija-ma i poboljšava drenažu i aeraciju meša-vine. U njemu ima i organizama koji suz-bijaju gljivična oboljenja.

koji osigurava delotvornu drenažu i aeraci-ju za klice. Ove mešavine ne sadrže mno -go dodatnih đubriva; veće količine hranlji-vih sastojaka nisu neophodne i čak moguda uspore klijanje.

- Mešavine za ukorenjivanje veoma suslične mešavinama za sejanje. Često seumesto peska koriste hortikulturalni šlju-nak ili perlit, koji u mešavinu ubacuju jošviše vazduha i tako smanjuju opasnost dareznice istrule umesto da se ukorene.

- Mešavine za saksije koriste se za rezni-ce koje su se ukorenile ili za biljke koje suprerasle fazu ponika. Po teksturi i sastojci-ma slične su mešavinama za sejanje, ali s

dodatkom đubriva koje je neophodno zarast biljaka u dužem periodu.

- Višenamenske mešavine slične su me -ša vinama za saksije ali imaju manje količi-ne đubriva, pa mogu da se koriste za sa -đenje i ukorenjivanje reznica. Zbog togastarijim biljkama treba više đubrenja negokad su u mešavini za saksije.

napravite sami zemlju za saksijeMešavine zemlje za saksije možete da

pravite sami od lako dostupnih sastojaka.Tako su, uostalom, radili baštovani genera -cijama pre nas. S tačke gledišta organskogbaštovanstva to ima više koristi - smanju-je se korišćenje kupovnih sastojaka i proiz-voda, a time i potreba za transportom teš -kih materija; podstiče se reciklaža i ponov -na upotreba baštenskih materija i otpada iomogućuje se baštovanima da bolje razu-meju zemljište i potrebe biljaka. Cilj je dase uspostavi ravnoteža između kabastihma terija, hranljivih sastojaka, aeracije idre naže koja odgovara biljkama. Za sas -tojke mešavina i „recepte” videti str. 115-116.

ORGANSKA BAŠTA114

PaSteRizOvanje zemljiŠta Metod 1 (standardna pećnica)Stavite vlažnu, ne mokru, zemlju u pliticuu sloju od oko 10 cm. Prekrijte je alumini -jumskom folijom. Stavite u pećnicu pret-hodno zagrejanu na 180°C i ostavite 30minuta. Izvadite pliticu, sklonite foliju ios tavite zemlju da se ohladi. Ovaj postu-pak često ostavlja miris zemlje u kuhinji.Metod 2 (mikrotalasna pećnica)Stavite vlažnu zemlju u polupoklopljenučiniju. U zemlji ne sme da bude kamenjajer ono u mikrotalasnoj pećnici eksplodi-ra. Podesite regulator temperature namak simum i ostavite 2,5 minuta za 900 gzemlje, 7 minuta za 4,5 kg. Raširite zem-lju po plitici da se ohladi.Sterilizatori na paru mogu da se kupe odsnabdevača hortikulturnom opremom, ako riste se za obradu većih količina zem-lje.

Pitanje tReSetaU poslednjih 50 godina proizvodi bez cr -ni ce i ilovače gotovo potpuno su potisnu-li klasične mešavine zemlje za saksije.Oni su manje specifične težine, laki zarukovanje i svestraniji za upotrebu odsvo jih prethodnika. Glavni razlog njiho-vog uspeha bilo je korišćenje treseta: is -trulelih ostataka bele mahovine ili drugihmočvarnih biljaka. Međutim, zbog vađe-nja treseta uništena su mnoga retka sta-ništa - jedinstveni i osetljivi ekosistemimoč vare - zato se njegova upotreba nepodstiče u organskom baštovanstvu.

Mešavine za saksije s tresetom uobiča-jene su u komercijalnoj organskoj horti-kulturi, ali baštovanima uglavnom nisupo trebne. Zbog zabrinutosti organskihba š tovana i organizacija za zaštitu život -ne sredine razvijeni su proizvodi bez tre-seta. Oni se proizvode od raznih kabastihmaterija, uključujući kompostirane ot -pad ne materije kao što su kora od drve-ta, ostaci useva i gradski kompost. Ko -rišćenjem ovih recikliranih proizvodasma njuje se zagađenje životne sredine.

Treba voditi računa da mešavine na bazirazličitih kabastih materija imaju posebnekarakteristike. Ne treba zaboraviti da seone ne ponašaju isto, naročito kad seradi o zalivanju. Pre nego što počnete dakoristite novu mešavinu za gajenje naveliko, eksperimentišite s manjom količi-nom.

GAJENJE BILJAKA 115

Kompostirana kora- pH 5-6,5- Nizak nivo hranljivih sastojaka- Suzbija bolesti korenja- Dobra izolacija od prevelike količine hranljivih sas -to jaka- Nepodesna za kapilarne sisteme navodnjavanja- Preterano drenirana ako se koristi sama, najbolje jeda se izmeša s finijim materijalima- Nepodesna za manje višećelijske plitice

Kokosova vlakna- pH 5,8-6,5- Povećavaju zapreminu - Visok sadržaj kalijuma- Dobra aeracija i kapacitet za zadržavanje vode- Podstiče rast korenja- Površina se brzo isušuje, a sloj ispod nje ostaje vla-žan - tako da lako dolazi do prevelike vlažnosti

Piljevina- Niska pH vrednost- Dobra kao kabasta materija kombinovana sa ilova-čom u mešavinama za saksije- Veoma dobra drenaža- Zadržava hranljive sastojke- Potrebno je temeljno kompostiranje pre upotrebe

Treset- Nizak nivo hranljivih sastojaka- Niska pH vrednost- Teško se ponovo vlaži kad se osuši- Izaberite neku drugu materiju kad god možete

Kompost od lišća (star 2 godine)- Nizak nivo hranljivih sastojaka- Dobra konzistencija i zadržavanje vlage- Sadrži mikroorganizme koji suzbijaju bolesti- Dobar kad se koristi samostalno kao zemlja za se -janje- Često u njemu izrastaju ponici korova- Odličan kao dodatak mešavinama za saksije, po -ma že u održavanju rastresite strukture

Đubriva životinjskog porekla- Nepodesna za biljke kojima prija kiselo zemljište- Visok sadržaj hranljivih sastojaka- Najbolje je kad se kompostiraju sa slamom ili dru-gim kabastim materijama- Korisna su za biljke kojima treba mnogo hrane, kaošto je paradajz

Perlit i liskun- Veoma laki materijali koji poboljšavaju drenažu

Baštenski kompost- Povećava zapreminu i količinu hranljivih sastojaka- Najbolje je kad se koristi u mešavinama za saksije- Pomaže u suzbijanju bolesti- Često sadrži seme korova- Varira u kvalitetu i konzistenciji

Gradski kompost (dobijen preradom organskoggradskog otpada)- Promenljiva pH vrednost od 6 do 9- Povećava zapreminu i količinu nekih hranljivih sas -tojaka (ima visok sadržaj kalijuma)- Pomaže u suzbijanju bolesti- Dobra izolacija- Nepodesan za biljke kojima prija kiselo zemljište- Potrebno je da mu se dodaju inertne materije da bise uspostavila ravnoteža hranljivih sastojaka

Kompost od pečuraka- Visoka pH vrednost- Nepodesan za biljke kojima prija kiselo zemljište- Povećava zapreminu i količinu hranljivih sastojaka

Kompost od lišća gaveza (videti str. 207)- Kabasta materija bogata hranljivim materijama, na -ročito kalijumom

Kompost s glistama- Idealan za biljke kojima treba mnogo hranljivih sas -tojaka- Dobar je kao gornji sloj za biljke u saksijama- Sadrži velike količine vode, što je korisno za upo-trebu u visećim korpama

Pesak- Najbolji je ispran pesak, bez soli i zagađenja- Za mešavine sa crnicom i ilovačom koristite krupni-ji pesak (veličine čestica od 0,2 do 2 mm)- Za mešavine bez crnice i ilovače koristite finiji pe -sak

Ilovača- Kvalitetan gornji sloj zemljišta

Krečnjak- Koristi se za podizanje pH vrednosti

Organska đubriva (videti str. 61)- Pružaju hranljive sastojke biljkama u saksijama

SaStOjCi kOji SU POgODni za zemljU za SakSije

ORGANSKA BAŠTA116

meŠ

av

ine

za g

aje

nje

i S

eja

nje

vrs

ta u

potr

ebe

Meš

avin

e za

se

janj

e

Meš

avin

e za

ga

jenj

e u

saks

ijam

a

Meš

avin

e za

uk

oren

jivan

je

Sas

tojc

i

Sam

o ko

mpo

st o

d liš

ća

Kom

post

od

lišća

: ilo

vača

Kom

post

od

lišća

gav

eza

: pes

ak

Sam

o vl

akna

od

koko

sa

Ilova

ča :

kom

post

od

lišća

: ba

š ten

ski k

ompo

st

Tres

et :

pesa

k : i

lova

ča :

bašt

ensk

i kom

post

Kom

post

od

lišća

: ko

mpo

st s

glis

tam

a

Ilova

ča :

star

o đu

briv

o : k

ompo

st o

d liš

ća

Sam

o ko

mpo

st o

d liš

ća g

avez

a

Kom

post

od

lišća

gav

eza

: pes

ak

Kom

post

od

lišća

: ilo

vača

Ilova

ča :

vlak

na o

d ko

kosa

Tres

et :

pesa

k ili

perli

t

Pros

ejan

i kom

post

od

lišća

: kr

upni

pes

ak

Odn

os

zapr

emin

e

1 : 1

4 : 1

1 : 1

: 1

2 : 1

: 3

: 0,5

3 : 1

3 : 1

: 1

4 : 1

1 : 1

1 : 1

1 : 1

1 : 1

nap

omen

a

Ako

je p

rose

jan,

dov

olja

n je

kao

jedi

ni s

asto

jak.

Daj

e do

bre

rezu

ltate

. Sad

rži d

ovol

jno

hran

e do

k se

pon

ici n

e pr

esad

e. S

uviš

egr

uba

meš

avin

a za

sitn

o se

me.

Izis

kuje

briž

ljivo

zaliv

anje

.

Sadr

ži d

ovol

jno

hran

ljivih

sas

toja

ka p

otre

bnih

do

faze

pre

sađi

vanj

a.

Pres

adite

mla

dice

na

vrem

e da

bis

te iz

begl

i ned

osta

tak

hran

ljivih

sas

toja

ka.

Dob

ra, d

reni

rana

i pl

odna

osn

ovna

meš

avin

a.

Boga

ta h

ranl

jivim

sas

tojc

ima.

Boga

ta h

ranl

jivim

sas

tojc

ima.

Veom

a bo

gata

meš

avin

a za

biljk

e ko

jima

treba

pun

o hr

ane,

kao

što

su

para

-da

jz i

papr

ika.

Dob

ar z

a bi

ljke

koje

se

gaje

u s

aksi

jam

a zb

og c

veto

va i

plod

ova.

Na

svak

ih 3

5 lit

ara

doda

jte 1

44 g

uni

verz

alno

g or

gans

kog

đubr

iva

i 28

g ka

šeod

mor

ske

trave

.

Dob

ra z

a tra

jne

zasa

de u

sak

sija

ma.

Ilov

aču

nije

neo

phod

no p

aste

rizov

ani.

Za o

boga

ćiva

nje

meš

avin

e ko

ristit

e ko

mpo

st o

d liš

ća g

avez

a.

Na

svak

ih 3

5 lit

ara

doda

jte 2

25 g

kaš

e od

mor

ske

trave

, 110

g m

leve

nih

kos -

tiju,

85

g m

leve

nih

kopi

ta i

rogo

va i

55 g

mle

veno

g kr

ečnj

aka.

Bog

ata

hran

lji-vi

m s

asto

jcim

a.

Koris

tite

dobr

o is

trule

li ko

mpo

st o

d liš

ća.

čUvanje Semena iz BaŠteČuvanje semena je nešto što svaki baš -

tovan može da učini. Možete jednostavnoda sačuvate nekoliko semenki omiljenogcve ta ili povrća za narednu sezonu, ili mo -žete da se prihvatite zadatka da održavatespecifičan varijetet od semena iz banke ilikolekcije semena. Tehnika koju ćete pri -me njivati zavisi od vrste biljke i od togakoliko je važno da ostane verna osnovnomtipu.

kada je seme spremno?Da bi cvet proizveo seme, mora da bude

oprašen. Polen se prenosi s muškog delacveta, prašnika, na ženski deo, tučak. Na -kon toga zrna polena rastu nadole krozstubić tučka do plodnika, gde oplođuju jaj -ne ćelije. One se onda razvijaju u zametke,

koji ostaju u semenu, spremni da izrastu unovu biljku.

- Samooplodne biljke. Samooprašuju sebiljke s cvetovima koji to obave sopstve-nim polenom. To može da se dogodi i prenego što se cvetovi otvore, pa zato nemamnogo opasnosti da se jedna vrsta ukrstis drugom.

- Biljke koje se oprašuju ukrštanjem(stranooplodne biljke). Biljci koja se opra-šuje ukrštanjem sa drugim biljkama potre-ban je polen s drugog cveta, ponekad i sdruge biljke, da bi proizvela zdravo, život -no seme. Polen prenose insekti i/ili vetar.Održavanje čistoće vrste ovakvih biljaka jemnogo teže jer njih može da opraši pred-

GAJENJE BILJAKA 117

Pravljenje gornjeg sloja zemljišta od busenja.Nikad ne bacajte busenje koje ste uklonili prilikomraskrčivanja zbog povećanja po vršine za gajenje ilipopločavanja. Ako ih naslažete, oni će se razložiti ipretvoriti se u mrvičastu ilovaču ujednačene teksture,idealnu za upotrebu u mešavinama zemlje za gajenjebiljaka. Prevrnite gomilu i prekrijte je crnom plastikomili starim tepihom i držite tako 6-12 meseci. Ilo vačakoju ćete dobiti treba da bude mrvičasta i spremna zaprosejavanje. Ako že lite da je koristite u mešavinamaza sejanje, pasterizujte je (videti str. 114) da bisteuništili patogene elemente i seme ko rova. Ne steriliši-te je, jer ćete uništiti ko risnu mikrofloru i poremetitinačin na koji reaguju hranljivi sastojci.

mešajte zemlju sami. Ako pravitemešavinu s baštenskim zemljištem,pr vo je prosejte da uklonite ka me nje(slika gore). Sastojke treba da iz me -šate te melj no. Vodite računa da susa s tojci (osim đubriva) vlažni, ali ne imok ri. Đu brivo je najbolje najpre uko fi iz me šati s pes kom, što će olak -šati da se rav nomerno ras poredi umešavini. Rasprostrite sas tojke u slo -jevima preko stola ili klupe, ili ihnagomilajte na nekoj tvrdoj površini,a po tom ih rav nomerno pospite pes -kom i đubrivom. Dobro izmešajte sa -s tojke ru ka ma. Za veće količine, ko -ristite ašov ili me šalicu za beton. Nečuvajte mešavinu dugo; pravite ma - nje količine u re dovnim intervalima.

stavnik iste sorte, blizak rođak te vrste ilidivlja biljka srodne vrste.

Treba da vodite računa i o tome da li jebiljka jednogodišnja, dvogodišnja ili više-godišnja. Jednogodišnje biljke cvetaju ipro izvode seme u roku od nekoliko mese-ci, dok je dvogodišnjim, kao što su šarga-repa i paštrnak, za to potrebno i do 18 me -seci. Mnoge višegodišnje biljke ne daju se -me i nekoliko godina posle sejanja.

Seme F1 hibrida se retko čuva. Oni nas -taju ukrštanjem dve specifične biljke-rodi-telja; seme iz tako nastalog hibrida F1 nedaje biljku vernu odlikama vrste, iako mo -že da izgleda veoma zanimljivo!

izbor zbog zdravlja i čistote vrsteVažno je da seme bude bez bolesti (koje

se njime pre nose) i, zavisno od vaših zah-teva, verno odlikama vrste.

- Čuvajte seme od biljaka koje imaju ti -pič ne odlike varijeteta.

- Birajte biljke koje su zdrave, snažne, idobro rađaju. Ne odabirajte biljke koje suprve proizvele seme, jer ćete dobiti nove stom osobinom, a to obično nije ono što že -lite. Ako vam je važan koren dvogodišnje

ORGANSKA BAŠTA118

DOBRi RazlOzi za čUvanje Semena

- Čuvanje semena daje novu dimenzijubaštovanstvu. To je fascinantan procesko ji će vam proširiti znanje o funkcionisa-nju biljaka.- Ne možete da kupite organski proizve-deno seme svih vrsta biljaka. Čuvanjesop stvenog semena u organskoj baštiosi guraće zalihe onih vrsta koje želite.- Mnoge stare i manje komercijalne sorteizbačene su iz kataloga semena i na putusu da potpuno nestanu. Neke od njihima ju odlične osobine, koje naročito od -govaraju baštovanima, ili su jednostavnovaše omiljeno cveće ili povrće. Čuvanjemsemena ugroženih sorti i njihovim delje-njem s drugim baštovanima, pomoći ćeteočuvanju genetskog nasleđa biljaka.- Ostavite li nekoliko biljaka da procveta-ju i daju seme, dobićete mnogo više se -mena nego što biste ikad dobili u kupov-nom pakovanju, doslovno besplatno, a isveže. Seme iz sopstvene bašte često us -pešnije klija i daje jače ponike.

Oprašivanje pomoću insekataPodstičite prisustvo korisnih insekata ubašti jer oni pomažu biljkama da proizve-du seme. Dok prelaze s cveta na cvet, snjima putuje polen.

kakO Se OPRaŠUjUSamooprašive biljke- Boranija i pasulj- Cinija- Dan i noć- Grašak- Grašak šećerac- Paradajz- Zelena salata

Biljke koje se oprašuju vetrom- Cvekla- Kukuruz šećerac- Lešnik- Spanać- Štir (Amaranthus)

Biljke koje oprašuju insekti- Bob- Bosiljak- Celer- Jagorčevina- Kadifica- Kandilka- Kupus- Mak- Naprstak- Paprika- Potočarka- Praziluk- Rotkvica- Suncokret- Šareni pasulj- Tikva i bundeva- Tikvica

biljke, kao što je slučaj s šargarepom, on -da izvadite biljke u jesen da odaberetenaj bolju. Nakon toga ćete morati ponovoda ih zasadite, da bi sledećeg leta procve-tale i dale seme.

Povadite sve biljke koje su bolesne, sla -be ili nemaju odlike vrste.Taj postupak senaziva „izdvajanje kukolja”.

- Na primer, u slučaju samooprašivih bi -ljaka, pasulj s mahunama pogrešne boje iligrašak s visokom stabljikom među jedin-kama patuljastog varijeteta treba uklonitipre sazrevanja semena. Biljke koje se op -rašuju ukrštanjem, a nisu verne odlikamavrste, treba ukloniti pre cvetanja, da nji-hov polen ne bi oplodio druge cvetove.

GAJENJE BILJAKA 119

Ručno oprašivanje tikve zbog čuvanja semena. Cvet tikve oprašuju insekti. Ukrštanjeje uobičajeno jer se insekti kreću od biljke do biljke. Da bi biljke ostale verne originalu, mora-te osigurati da muški cvetovi oprašuju ženske cvetove istog varijeteta.

Kad padne veče, odaberite cvetove oba pola pre nego što se potpuno otvore (1). Ženskicve tovi prepoznaju se po ispupčenju na stabljici ispod latica: to je plodnik koji će se razviti uplod. Prekrijte biljku najlonom preko noći (ili joj vežite cvetove, kao na slici 4). Narednog jut -ra, uberite muški cvet, otkinite mu latice (2) i ubacite ga u ženski cvet (3), trljajući polen sprašnika o žig tučka. Odmah posle toga vežite latice likom ili kanapom (4) kako biste osigura lida insekti ne mogu da uđu i unesu polen s drugih biljaka. Ostavite cvet uvezan sve dok lati-ce ne otpadnu.

- Ne gajite različite sorte iste biljke jednepored drugih ako nameravate da čuvatese me. Veoma je lako pobrkati seme razli-čitih varijeteta, naročito ako biljke uvenupre uzimanja semena.

- Sačuvajte seme od nekoliko biljaka dabiste održali genetsku raznovrsnost. Iakosve biljke jednog varijeteta liče jedna nadru gu, male mutacije se događaju iz gene-racije u generaciju, što za posledicu imavarijacije u visini, boji, vremenu sazreva-nja i rodnosti. Da biste varijacije zadržali,treba da čuvate seme od nekoliko biljaka.Ako želite da varijetet održite na duži rok,biće vam potrebno seme od više biljaka.

vernost originaluAko se varijeteti ukrste, ishod može da

bu de nepredvid ljiv. U načelu, u bašti jevaž nije održavanje karakteristika varijetetapovrća - jer želite da budete sigurni da će -te imati dobar rod - nego ukrasnih biljaka,kod kojih različitost od originala može dabude prednost.

Ako čuvate seme biljaka koje se oprašu-ju ukrštanjem, obavezno proverite da ni -jed na srodna vrsta, uključujući korove, ne

cveta u isto vreme. Naravno, polen možeda dospe i sa susednih bašta i polja. Raz -daljina koju polen može da pređe varira odvrste do vrste. Živice, ograde i druge prep -reke mogu da smanje opasnost od neže-ljenog ukrštanja. U slučajevima kad je važ -no da se održi apsolutna čistota vrste - naprimer, kad gajite biljke zbog razmene se -mena - možda ćete morati da biljke kojese oprašuju ukrštanjem, kao što su kupus,šargarepa i crni luk, gajite ispod zaštitnihkaveza (videti str. 12-13).

U načelu, držite varijetete iste vrste bi -lja ka koje se samooprašuju na razmaku od2 m, da biste bili sigurni da će seme kojeod njih čuvate ostati verno originalnimoso binama.

Ubiranje i skladištenje semenaSeme postoji u mnogo oblika i veličina, a

sazreva takođe u mnoštvu različitih mahu-na i plodova. Za potrebe čuvanja, sememo že da se podeli u dve osnovne katego-rije: ono koje može da se čuva u suvomstanju i ono koje propada ako se osuši. Upotonju kategoriju, koja se ponekad opi-suje kao „neposlušno seme”, ubraja se

ORGANSKA BAŠTA120

čišćenje semena paradajza. Izgnječite paradajz i dodajte malo vode, pa smesu ostavitena toplom mestu da fermentira. Postepeno će pulpa formirati sloj buđi na površini, a semeće potonuti na dno (leva slika). Ocedite seme (desna slika) i isperite ga većom količinom hla-dne vode, potom ga što pre ocedite i osušite.

krupno, masno seme drveća, kao što suhrast i mnoge tropske vrste. U njihovomslučaju čuvanje je ograničeno na prohlad -ne, vlažne uslove, kao u saksijama ispu-njenim peskom koje se drže u frižideru, asejanje mora da se obavi u roku od neko-liko meseci.

Srećom, većina semena baštenskih bilja-ka može da se čuva u suvom stanju. Pos -toje dve glavne podgrupe, na osnovu nači-na sazrevanja semena: seme koje sazrevau mekim plodovima, kao što su paradajz itikva, i seme koje je suvo kad sazri. Suvomsemenu treba omogućiti da sazri na biljka-ma dok se mahune ili zrele cvasti ne osu -še. Mahune treba da budu krte kad se stis -nu i da ne sadrže nimalo soka, vlage ili ze -lenog pigmenta kad se zagrebu noktom. Upredelima gde na vreme ubiranja semenautiče kiša, biljke berite kad se približe štoje moguće više zrelosti i okačite ih naopač -ke u suvom, dobro provetrenom prostoruda biste omogućili dodatno sazrevanje se -mena. Meko voće berite kad sazri. Bilj ka -ma iz porodice bundeva potrebno je do -dat no sazrevanje posle branja da bi semepostiglo maksimalan kvalitet, jer ono nas -tav lja da zri i posle sazrevanja ploda.

čišćenje semena- Biljke s mekim plodovima (na primer,

tik va, paradajz i krastavac) Izvadite semeiz ploda, stavite ga u posudu i isperite odpulpe („mesa” ploda). Takođe, seme mo -žete da ostavite u vodi da fermentira neko-liko dana (slika na prethodnoj strani), čimećete aktivirati bakterije i gljivice koje ćepomoći u njegovom čišćenju i uklonitieven tualne nosioce bolesti. Ocedite pulpui sve seme koje pluta, ostavljajući na dnuposude zdravo.

Da biste sprečili buđanje ili klijanje se -me na, potrebno je da ga brzo osušite. Ra -ši rite oprano seme po ravnoj površini odplastike, stakla ili metala. Stavite ga na do -b ro provetreno mesto, izvan jake sunčevesvetlosti. Promešajte seme svakih nekolikosati da ubrzate proces sušenja. Druga mo -gućnost je da stavite seme pored ventila-

tora ili grejalice koju ste podesili da duvahladan vazduh; topao vazduh bi ga ošte-tio. Za krupnije seme, napravite posude zasušenje od žičane mreže.Tako ćete dobitiodlične uslove za brz gubitak vlage.

- Biljke čije seme sazreva suvo (na pri-mer, pasulj, kupus, kosmos, zelena salata,mačkov brk, grašak i mak) Zrele cvasti ima hune beru se s biljaka kad potpuno saz -ru i mlate da bi se odvojilo seme. Postojerazličite tehnike vađenja semena.- Stavite semene glavice u vreću, a ondagazite po njoj ili je udarajte štapom.- Lomite manje mahune između dasaka ilidrvenih ploča.- Otvarajte krupnije mahune pojedinač no irukom vadite seme.

Vejanje, odvajanje semena od pleve,mo guće je izvesti tako što se seme stavi uposudu i pažljivo se duva u njega - plevaje lakša od semena i leti izvan posude. Bo -lji rezultat postiže se fenom podešenim daduva hladan vazduh. Kad vejete seme, bilobi dobro da nosite zaštitnu masku. Nekifiniji otpaci mogu da nadraže pluća, grlo inozdrve.

GAJENJE BILJAKA 121

Seme koje sazreva suvo. Biljke iz porodi-ce šargarepe (štitonoše) daju seme u pljos -natim glavicama, štitastim cvastima. Oda be -rite najkrupnije cvasti - u njima je najkvali-tetnije seme. Oberite ih kad seme sazri i os -tavite da se osuše. Posle toga mogu da seve ju.

Jedan od najboljih načina odvajanja se -mena jeste pomoću dva rešeta ili sita, srazličitim promerima otvora. Prvo sito, kojetreba da je dovoljno krupno da kroz njegaprolazi seme, zadržava svu plevu koja jekrupnija od semena. Drugo, sa otvorimamanjim od semena, propušta preostaluple vu i ostavlja očišćeno seme.

Suzbijanje štetočina i bolestiPošto ste dobili odvojeno seme, pažljivo

ga pregledajte i uklonite sve semenke kojesu bolesne, ubuđale ili oštećene od šteto-čina. Nema svrhe da čuvate seme koje jeoslabljeno napadima štetočina ili bolesti.

Seme, kao i drugi delovi biljaka, možeda bude domaćin štetnim organizmima.Oni mogu da unište i seme i biljku koja serazvija iz njega. Prethodno je opisan me -tod fermentacije, koji se koristi za para-dajz. Ako je seme dobro osušeno, može ida se ostavi u zamrzivaču nekoliko dana.To će ubiti neke, a možda i sve vrste žiža-ka i njihovih jaja.

tretman vrućom vodomPotapanjem semena u vodu zagrejanu

na 50°C na 25 minuta, oslobodićete ga odmnogih bolesti. Među nijma su suva trulež,crna trulež i crna pegavost listova kod ku -

pusa; pegavost i bakterijska garež kod pa -radajza i pepelnica kod spanaća. To učini-te odmah posle vejanja semena. Da bistepostigli tačnu temperaturu koristite termo-metar i posudu za grejanje s dvostrukimdnom, i postarajte se da temperatura budenepromenjena pre nego što stavite seme uvodu. Mešajte ga sve vreme tretmana. Iz -vadite, ocedite i osušite seme kao i obično.

Skladištenje semenaBilo da imate kupovno ili sopstveno se -

me, treba da ga skladištite u odgovaraju-ćim uslovima, kako bi zadržalo sposobnostklijanja i trajalo što duže. Što su uslovisuv lji i hladniji, to bolje. Seme koje seskladišti u poroznim omotima ili pakovanji-ma, u hladnoj, suvoj prostoriji daće mnogobolje rezultate nego ono koje se čuva utoplim, vlažnim uslovima. Nikad ne držiteseme u stakleniku. Sadržaj vlage obično jepresudan faktor u određivanju periodaupot rebljivosti semena. Ono koje je skla-dišteno u vlažnim uslovima ima razočara-vajuće kratak vek. Rešenje je da se seme

ORGANSKA BAŠTA122

Nema svrhe da čuvate seme koje je os -labljeno napadima štetočina ili bolesti.

ŽivOtni vek Semena

1-3 godine Do 5 godina Duže od 5 godinaBegonija Bob ArtičokaBoranija Bosiljak BoražinaCrni luk Celer BundevaDelfinijum Cvekla Cikorija ili radičGrašak Dan i noć EndivijaKukuruz šećerac Karfiol KosmosLjiljan Kupus KrastavacPaštrnak Paprika LadoležPeršun Paradajz LubenicaPraziluk Potočarka LupinaRukola Repa NevenRuzmarin Rotkvica SlezŠareni pasulj Suncokret TikvaŠargarepa Zelena salata

dodatno isuši, na 8% vlažnosti, u vakuum-ski zatvorenim posudama. Za to su najpo-godnije staklene tegle sa zatvaračima sgumenim obodom. One mogu da se drže ufrižideru ili zamrzivaču, što će dodatnopro dužiti životni vek semena, često i desetputa više nego kad se drži na sobnoj tem-peraturi i u vlažnoj atmosferi. Proces isuši-vanja semena veoma je jednostavan i uk -ljučuje upotrebu silicijumskog gela kao hi -groskopne supstance (agensa isušivanja).Pošto granule silicijumskog gela upiju vla -gu, menjaju boju od plave do ružičaste;kad postanu zasićene mogu da se isuše iponovo koriste. Vlagu iz njih uklonićete upećnici podešenoj na vrlo nisku tempera-turu (95°C) ili u mikrotalasnoj pećnici,pos le čega će vratiti prvobitnu boju. Po no -vite postupak kad god treba da osušite sili-konski gel.

isušivanje semena silikonskimgelomStavite suvo seme u porozno pakovanje

ili koverat, izmerite ga i označite. Stavitega u teglu s vakuumskim zatvaranjem za -jedno sa suvim silikonskim gelom iste teži-ne i zatvorite teglu. Posle sedam dana se -me će dostići željeni sadržaj vlage i moćićete da ga prebacite u drugu teglu s va -kuumskim zatvaranjem i odložite na dužirok u zamrzivač ili frižider. Pre nego što ot -vorite teglu i izvadite seme, ostavite je dajoj se temperatura izjednači sa sobnom,jer ćete tako smanjiti količinu vlage koja sekondenzuje unutar tegle i na semenu. Ta -kođe, poželjno je da sačekate da se nivovlažnosti veoma suvog semena izjednači strenutnim uslovima pre nego što ga pose-jete - ostavite ga da stoji u sobi nekolikodana.

kako da počneteNa spisku s desne strane su neke vrste

semena koje je najlakše sačuvati - na os -novu lakoće oprašivanja, održivosti čistoteosobina i lakog branja i čišćenja - kao i onekoje su zahtevnije. Možete da naučite više

o čuvanju semena i čak da počnete da garazmenjujete tako što ćete se pridružiti lo -kalnom baštovanskom klubu ili društvu - ilišto ćete postati član neke od organizacijakoje sarađuju sa Bankom gena zaduženomza čuvanje i umnožavanje retkog, origina-lnog semena domaćeg porekla.

OkviRni vODič za lakOĆU čUvanja Semena

Seme koje se lako čuvaBobBoranijaBosiljakFacelijaGrašakKandilkaKorijanderMakNevenParadajzPotočarkaRukola

Seme koje se umereno teško čuvaCrni lukKadificaKrastavacKupusPaprikaPeršunPrazilukRotkvicaSuncokretŠareni pasuljŠargarepaŠtirTikvaZelena salata

Seme koje se teško čuvaCveklaKukuruz šećeracPaštrnakRepaSpanać

GAJENJE BILJAKA 123

DOBaR

izgleDPRiRODna lePOta U ORganSkOj UkRaSnOj BaŠti

Dok sve veće površine zemlje ostajuugu šene pod asfaltom i betonom ili nesta-ju u industrijalizovanoj poljoprivredi, živipej zaži naših bašta postaju sve važniji. Napotencijal naših bašta kao uspešnih eko -sistema utiču i izgled i kompozicija njihovihokvira.

kupovna moćBašte su obično sredine s više namena,

a da bi ih sve ostvarile, potreban im je od -govarajući okvir. On podrazumeva sve as -pekte planiranja bašte ili građevinskih pej-zažnih radova - izradu popločanih delova,staza, kolovoza, ograda, zidova, pomoćnihzgrada i posebnih zdanja. Da biste prime-nili filozofiju organskog baštovanstva nagrađevinske pejzažne radove, potrebno jeda detaljno i kritički proučite materijale,uk ljučujući one koje ćete iskopavati, načinnjihove obrade, transporta i korišćenja u

bašti, kao i njihov uticaj na ekologiju baštei na kraju, mogućnosti recikliranja. Or gan -ski baštovani treba da traže načine izgrad -nje i održavanja baštenskog okvira od fazesadnje (i setve) biljaka nadalje, nepresta-no imajući u vidu i to kako će odluke kojedonose uticati na zeleni živi svet bašte.Pot rebno je da se razmotri ne samo dizajnbašte i izbor materijala, nego i potrebekoje iziskuje održavanje.

Danas postoji veći izbor građevinskihma terijala za bašte nego ikad. Televizijskiprogrami i časopisi posvećeni baštovan-stvu inspirišu nas na korišćenje novih ma -terijala u rasponu od izgradnje staza i og -rada do iskazivanja kreativnosti.

Formulisanje smernicaProcena uticaja koji na okolinu imaju

gra đevinski materijali i tehnike njihove pri-mene u bašti, relativno je nova oblast u

Okvir za baštu

Organski pristup može da se primenina sve aspekte pejzažnih radova u bašti

Dugotrajni materijal.Ponovnim korišćenjem materijalakao što su ove pločice za ivicesta za, čuva se njihova upotrebnafunkcija i lepota za narednegene racije.

kojoj se situacija stalno menja, jer predu-zeća koja ih proizvode poboljšavaju svojod nos prema životnoj sredini. Do danasnisu uspostavljeni organski standardi zagrađevinske radove u bašti, jer je to rela-tivno nov koncept.

U Srbiji postoji kurs organske proizvod -nje na poljoprivrednom fakultetu, posled -njih godina i dosta literature o ovoj temi,te ovlašćeni inspektori za edukaciju proiz-vođača ili izdavanje sertifikata za organskeproizvode.

U međuvremenu, treba primenjivati os -novna načela organskog baštovanstva -odr živost i što manji uticaj na životnu sre-dinu. Neki materijali, kao što je dobro odr-žavana drvna građa iz lokalnih izvora, uvekće biti visoko vrednovani u smislu trajnostii ekološke pogodnosti. Neke druge materi-jale treba izbegavati, zbog toksičnosti,pret postavke da iskopavanje može da oš -teti prirodna staništa ili činjenice da njiho-va proizvodnja zagađuje okolinu. Po ne kadje neophodno da se napravi kompromis;neki materijali, kao što je staklo, nalaze seizmeđu ova dva ekstrema. U ovom poglav-lju pokrenuta su pitanja koja bi trebalo da

vam pomognu pri pravljenju održivih, or -ganskih izbora, bilo da gradite novu baštuili nadograđujete postojeću.

PROCenjivanje UtiCaja na ŽivOtnU SReDinU

Građevinski materijali i proizvodi imajuuti caj na životnu sredinu koji ste moždapre videli. Podaci na ovoj strani i u tabelipo moći će vam da napravite izbor koji jeusklađeniji sa životnom sredinom. Na ža -lost, proizvodi retko ispunjavaju sve želje-ne kriterijume, pa su kompromisi neizbež-ni. Neophodno je uspostaviti ravnotežu.Na primer, iako je prirodni kamen neob -nov ljiv, izuzetno je trajan i može da budeu upotrebi generacijama.

napravite dobar izborPodaci na osnovu kojih ćete doneti do -

bru odluku nisu uvek dostupni ili lako pri-stupačni, ali se uvek isplati da ih potražite.

ORGANSKA BAŠTA126

PROBlemi S PlaStikOmPostoje mnoge vrste plastike. Neke odnjih izazivaju velika zagađenja životnesre dine zbog čega je u nekim državamanjihova upotreba ograničena. Laicima jeteško da razlikuju najštetnije i najmanještet ne vrste plastike. Na meti organizaci-ja za zaštitu životne sredine naročito jePVC, bilo nov ili recikliran. On sadrži diok -sin, teško razgradljiv organski zagađivač,koji se nagomilava u lancu ishrane, a os -lobađa se za vreme industrijske proizvod -nje i odlaganja otpada. PVC sadrži i ftala-te, plastifikatore koji materijale čine flek -sibilnim. Oni su povezani s nastajanjemkan cera, oštećenja bubrega i problemare produktivnog sistema. Štaviše, većinavrs ta plastike ne razgrađuje se, već zavr-šava na deponijama smeća ili u pećimaza spaljivanje gde često proizvodi toksič -na isparenja i taloge. Sve dok proizvođa-či ili druge organizacije ne budu garanto-vali bezbedno odlaganje ili recikliranjepro izvoda od plastike, oni će ostati eko -loš ki problem.

korišćenje drveta. Odaberite održive iz -vore i izbegavajte potencijalno otrovna sre d -stva za zaštitu kad birate drvenu gra đu.

Odakle potiču sirovi materijali? Da li proiz-vođač ima atest da ne oštećuje životnusredinu? Koje korake preduzima da popra-vi štetu koju nanosi životnoj sredini?

kako možete da pomogneteAko na pitanja niste dobili zadovoljava-

juće odgovore, stavite proizvođačima doznanja da se nećete odlučiti za njihovepro izvode. Tokom poslednje decenije zah-tevi potrošača doveli su do ogromnog po -većanja izbora organske hrane i proizvodakoji garantuju poštene cene i proizvođači-ma.

Ekološka svest dovela je do visokog raz-voja proizvoda koji zamenjuju treset, raz-voja kompostiranja zelenih ostataka (otpa-da) i zamene baštenskog nameštaja i slič-nih proizvoda od tropskih vrsta drveta.Situacija može da se poboljša ako postojiinteresovanje i pritisak javnosti.

OKVIR ZA BAŠTU 127

UtiCaj- Ekstrakcija sirovih materijala. Vađenjematerijala iz kamenoloma i drugi procesiekstrakcije oštećuju prirodna staništa,vo dene površine i živi svet. Proces ek -strakcije često zagađuje okolinu. Pre du -zeća koja se njome bave često ne preuzi-maju odgovornost za nanošenje štete.Pro ces je često štetan i po ljudsko zdrav-lje, a proizvodi se ne plaćaju po realnojceni.- Transport. Transport na veće razdaljinetroši velike količine energije i izaziva za -ga đenje.- Obrada. Industrijski procesi troše fosil-na goriva i uzrokuju zagađenje vazduha,zemlje i vode.- Održivost. Materijali su često iz neob -nov ljivih izvora i koriste se na neefikasannačin. Tehnike primene često zahtevajuvelike količine energije.- Odlaganje (deponovanje, skladištenje).Ako proizvod ne može da se kompostiraili ponovo koristi u drugom obliku, njego-vo odlaganje će dodatno koštati i uticatina okolinu.- Trajnost i održavanje. Materijali čestone služe svrsi na najbolji način, što zahte -va dodatno održavanje.- Toksičnost. Drvo tretirano sredstvimaza zaštitu i neki građevinski materijali is -puš taju u okolinu štetne supstance, opa -s ne za ljude koji ih koriste. Potražite ne -toksične alternative.

ReŠenje

- Planirajte pažljivo. Projektujte okvir zabaštu tako da ispunjava vaše potrebe, alii da stvori staništa za divlje životinje.- Računajte na održavanje. Baštenskipej zaž može da se projektuje tako dazah teva minimalno održavanje, kao što jekošenje trave, i smanji probleme s koro-vom. Na taj način će se smanjiti korišće-nje fosilnih goriva, buka zbog upotrebemehanizacije i vreme utrošenog rada.- Čuvajte zemljište. Koristite iskopanuzem lju na licu mesta. Ne mešajte je s ne -organskim otpacima.- Izbegavajte nanošenje štete. Proučitepro izvode i metode koji mogu da buduopasni po ljudsko zdravlje i prirodnu sre-dinu.- Koristite materijale iz obnovljivih izvora.Uzimajte drvenu građu koja potiče izdob ro održavanih šuma i bambus koji segaji lokalno.- Koristite materijale iz neobnovljivih iz -vo ra štedljivo i efikasno. Na primer, koris -tite metal samo kad je to neophodnozbog njegove čvrstine i lakoće.- Ponovo koristite i reciklirajte materijale.Mogu li postojeći materijali iz bašte opetda se upotrebe? Da li na lokalnom nivoumogu da se nabave reciklirani građevin-ski materijali? Mogu li kupljeni materijalida se recikliraju ili kompostiraju kad imis tekne rok upotrebe?- Koristite lokalne resurse. Lokalno na -bav ljeni materijali smanjuju zagađenjeuz rokovano transportom.- Opredelite se za fizički rad umesto in -dus trijskih procesa ili mehanizacije. Fi zič -ki rad i zanatske veštine su obnovljivi iz -vor energije.

ORGANSKA BAŠTA128

gR

evin

Sk

i m

ate

Rij

ali

i Ž

ivO

tna

SR

eDin

a

mat

erij

al

Drv

o

Pref

abrik

ovan

ibe

tons

ki b

loko

vi i

tabl

e

Blok

ovi i

cig

le o

dpe

čene

glin

e

Priro

dni k

amen

ilo

mlje

ni k

amen

Rec

iklir

ani

kam

en

Cem

entn

i mal

ter,

beto

n

Pesa

k ili

šlju

nak

Plas

tika

Rec

iklir

ana

plas

tika

Odr

živo

st

Odr

živo

ako

je iz

dob

rood

ržav

anih

šum

a

Izra

đuju

se

od m

iner

alni

h si

rovi

na, k

oje

imaj

u og

rani

čene

reze

r ve;

pro

izvo

dnja

cem

enta

za

gađu

je o

kolin

u

Izra

đuju

se

od m

iner

alni

hsi

rovi

-na

, pro

izvo

dnja

troš

ivel

ike

količ

i-ne

ene

rgije

Izra

đuje

se

od m

iner

alni

h si

rovi

-na

, ogr

anič

ene

reze

rve

Seku

ndar

na s

irovi

na, o

d re

cikl

i-ra

nih

sast

ojak

a

Izra

đuje

se

od m

iner

alni

h si

rovi

-na

, pro

izvo

dnja

zag

ađuj

e ok

olin

ui t

roši

vel

ike

količ

ine

ener

gije

Izra

đuje

se

od m

iner

alni

hsi

rovi

na

Mož

e da

se

proi

zved

e od

prir

od-

nih

mat

erija

la; v

ećin

a vr

sta

sude

rivat

i pet

role

ja n

afte

Rec

iklir

ana

plas

tika

i otp

aci o

dst

iropo

ra

Pri

men

a

Prak

tično

za

sve

građ

evin

-sk

e ra

dove

u b

ašti

Popl

očav

anje

Zido

vi il

i pop

loča

vanj

e

Zido

vi il

i pop

loča

vanj

e

Zido

vi il

i pop

loča

vanj

e

Zido

vi il

i pop

loča

vanj

e

Popl

očav

anje

, mal

teris

anje

i bet

onira

nje

Popl

očav

anje

, oja

čava

nje

zem

ljišta

ili z

idov

i

Ogr

ade,

pop

loča

vanj

e,ko

ntej

neri

za k

ompo

st,

obru

bi le

ja, z

amen

a za

drvo

traj

nos

t

Zavi

sno

od v

rste

Veom

a tra

jni

Veom

a tra

jni

Veom

a tra

jan,

za

visn

o od

vrs

te

Veom

a tra

jan

Veom

a tra

jan

Veom

a tra

jan

Traj

na, a

li za

visn

ood

vrs

te; n

eke

sukr

te

Veom

a tra

jna

mer

e op

reza

Prov

erite

da

li po

tiče

iz o

b -no

vljiv

ih š

uma;

izbe

gava

jteot

rovn

a sr

edst

va z

a za

štitu

Izbe

gava

jte v

elik

e po

vrši

nene

prek

inut

og, s

teril

nog

popl

očav

anja

Koris

tite

loka

lne

izvo

re

Mož

e da

sad

rži s

mol

u ili

cem

ent

Izbe

gava

jte u

disa

nje

cem

entn

og p

raha

i ko

ntak

ts

kožo

m

Izbe

gava

jte P

VC č

ija je

reci

klaž

a sk

upa;

nik

adne

spal

jujte

pla

stik

u

Ne

razg

rađu

je s

e; n

ikad

ne

spal

jujte

; pro

verit

e od

čeg

aje

reci

klira

na

Rec

iklir

anje

Mož

e da

se

reci

klira

ili d

a se

osta

vi d

a is

truli

u ko

mpo

st

Koris

tite

reci

klira

ne ta

ble

ako

jem

oguć

e; n

ove

su č

esto

pro

izve

-de

ne o

d re

cikl

irano

g m

ater

ijala

Mog

u po

novo

da

se k

oris

te i

reci

klira

ju

Mož

e po

novo

da

se k

oris

ti i

reci

klira

Mož

e po

novo

da

se k

oris

ti i

reci

klira

Mož

e da

se

reci

klira

Mož

e da

se

reci

klira

Plas

tika

mož

e da

se

reci

klira

, ali

ima

mal

o po

gona

za

bezb

ednu

reci

klaž

u

Mož

e da

se

reci

klira

u p

roiz

vo-

dnji

isto

g m

ater

ijala

, ali

se to

retk

o či

ni

OKVIR ZA BAŠTU 129

mat

erij

al

Kreč

Kova

no g

vožđ

e

Čel

ik i

drug

i m

etal

i

Sred

stva

za

zašt

itu d

rvet

a

Stak

lo

Pejz

ažne

tkan

ine

Obl

agač

i baz

ena,

bent

onitn

e m

embr

ane

Sint

etič

ki

obla

gači

baz

ena

Bam

bus

Kono

pac

od p

ri-ro

dnih

vla

kana

(kon

oplje

i la

na)

Odr

živo

st

Izra

đuje

se

od m

iner

alni

h si

rovi

-na

, ogr

anič

ene

reze

rve

Izra

đuje

se

od m

iner

alni

h si

rovi

-na

, pro

izvo

dnja

troš

i vel

ike

količ

i-ne

ene

rgije

Izra

đuje

se

od m

iner

alni

h si

rovi

-na

, pro

izvo

dnja

troš

i vel

ike

količ

i-ne

ene

rgije

Nek

i pro

izvo

di s

u ve

oma

toks

ični

Izra

đuje

se

od m

iner

alni

h si

rovi

-na

, kre

čnja

ka, k

aliju

ma

i oks

ida

met

ala

Mog

u da

se

proi

zved

u od

pla

sti-

ke il

i prir

odni

h ra

zgra

dljiv

ih

mat

erija

la

Izra

đuju

se

od m

iner

alni

h si

rovi

-na

i ge

otek

stila

od

polip

ropi

lena

Butil

je b

olji

od P

VC-a

jer n

esa

drži

kan

cero

gene

pla

stifi

kato

rei n

e za

gađu

je h

loro

m

Odr

živ,

ali

skup

zbo

g tra

nspo

rta;

mož

e da

se

gaji

loka

lno

Odr

živ

Pri

men

a

Koris

ti se

za

proi

zvod

nju

cem

enta

i kr

ečno

g m

alte

ra

Ogr

ade,

ukr

asni

zak

loni

ika

pije

Pone

kad

se k

oris

ti za

baš

-te

nske

pre

prek

e, a

rmat

ure,

ekse

re it

d.

Zašt

ita d

rvet

a ko

je n

e tra

jedu

go

Stak

leni

ci, s

takl

ene

cigl

e i

moz

aici

Mem

bran

e za

suz

bija

nje

koro

va; o

dvaj

anje

zem

ljišta

od p

oplo

čani

h de

lova

baš

te

Zadr

žava

nje

vode

u je

zer-

cim

a, fi

lterim

a s

trsko

m i

um

očva

rnim

del

ovim

a ba

šte

Jeze

rca

i moč

varn

e ba

šte

Pritk

e, z

aklo

ni, p

ergo

le i

jarc

i

Pritk

e i g

rani

čni k

očev

i

traj

nos

t

Veom

a tra

jan

ako

se p

ravi

lno

koris

ti

Prilič

no tr

ajno

Prilič

no tr

ajni

Prilič

no tr

ajno

Plas

tika

je tr

ajna

,ra

zgra

dljiv

i mat

erij.

zavi

sno

od v

rste

Veom

a tra

jni,

sam

ozat

vara

jući

Traj

u do

20

godi

nai m

ogu

da s

e po

prav

ljaju

Zavi

sno

od

velič

ine

i vrs

te

Zavi

sno

od

velič

ine

mer

e op

reza

Izbe

gava

jte k

onta

kt s

kožo

m, j

er v

eom

a na

griz

a

Prov

erite

da

li su

boj

e za

met

al b

ezop

asne

po

živo

-tn

u sr

edin

u

Koris

tite

sam

o ka

d su

spe

-ci

fična

svo

jstv

a če

lika

neop

hodn

a

Koris

tite

sam

o ne

toks

ične

proi

zvod

e

Izbe

gava

jte P

VC

Rec

iklir

anje

Star

i kre

čni m

alte

r mož

e po

novo

da s

e up

otre

bi k

ao m

ater

ijal z

ate

mel

je

Mož

e po

novo

da

se k

oris

ti ili

reci

klira

Mož

e po

novo

da

se k

oris

ti i

reci

klira

; met

al p

resv

učen

pla

sti-

kom

tešk

o se

reci

klira

Nek

a sr

edst

va z

a za

štitu

ispu

-št

aju

otro

vna

ispa

renj

a ka

d se

drvo

spa

ljuje

Sve

vrst

e st

akla

mog

u da

se

reci

klira

ju

Ne

reci

klira

se

u zn

ačaj

nijo

j mer

i(b

iolo

ški r

azgr

adljiv

a pl

astik

a je

bezo

pasn

a po

oko

linu)

Geo

teks

til m

ože

da s

e od

voji

odbe

nton

ita

Ne

mog

u da

se

reci

klira

ju, a

lim

ogu

da s

e pr

etvo

re u

gra

nuli-

rane

mat

erija

le (m

ada

to z

ahte

-va

vel

iku

potro

šnju

ene

rgije

)

Mož

e da

se

kom

post

ira

Mož

e da

se

kom

post

ira

izBOR DRvne gRađe za BaŠtU

Od svih građevinskih materijala drvo jeekološki najpogodnije i od njega mogu dase naprave trajne i lepe ograde, zakloni,daske za podlogu i pritke. Za organskubaštu važno je da drvo potiče iz šuma kojese obnavljaju, bez obzira na vrstu i zemljuporekla. Drvo iz mešovitih čestara sa ume-renih predela (videti str. 139) takođe sesmatra obnovljivim izvorom. Dobro održa-vani čestari su izvor neverovatno raznovrs -nih staništa za biljke i životinje.

Prirodna otpornostDa biste izbegli upotrebu drveta tretira-

nog sredstvima za zaštitu, koristite vrstukoja je prirodno otporna na truljenje. Gra -đa od otpornijih vrsta, kao što je hrast,mo že da se koristi bez zaštite. Pored hras -ta, to su ariš (Larix decidia) i džinovskatuja (Thuja plicata), koji traju oko 10 godi-na ako su u kontaktu sa zemljom, a do 20godina ako nisu, kao i bagrem (Robiniapseudoacacia), koji se tradicionalno koristiza pritke i kočeve. Bor koji nije tretiransred stvima za zaštitu može da traje oko 5godina. Pogledajte tabelu u nastavku.

Starije drvo koje se ravnomerno osušiloskuplje je od nedavno isečenog i neosuše-nog, a traje duže i manje se krivi pod uti-cajem vremenskih prilika.

Kad malo bolje razmislite, i vaša baštamo že da bude dragocen izvor materijala zapritke i zaklone (videti str. 139-143).

Sredstva za zaštitu drvetaDrvena građa, kočevi i mnogi gotovi pro -

izvodi od drveta, kao što su ploče za ogra-du i kontejneri za kompost, obično su ob -ra đeni nekim sredstvom za zaštitu. Or -

ganski baštovani trebalo bi da izbegavaju,kad god je moguće, upotrebu takvog drve-ta i proizvoda, osim ako se ne radi o sred-stvu koje je neškodljivo za prirodnu sredi-nu. Imajte u vidu da drvena građa čestonema nikakvu oznaku da li je tretiranasred stvima za zaštitu ili ne.

Predmeti koji su u kontaktu sa zemljiš -tem, kao što su kočevi i kontejneri za kom-post, najviše su u opasnosti od truljenja,zbog čega se često proizvode od drvetakoje je presovano s toksičnim supstanca-ma, kao što su bakar i hrom arsenat(C.C.A.), koje su veoma efikasne za dugo-trajno očuvanje drveta.

Proizvođači tvrde da supstance za zašti-tu drveta, koje su veoma toksične, ako sepravilno nanesu, ostaju čvrsto vezane zabiljna vlakna. Međutim, postoji sumnja daone ipak cure i isparavaju iz drveta. Tak -vim supstancama nije mesto u organskojbašti. Ako ne možete da izbegnete upotre-bu presovanog drveta zaštićenog saC.C.A., uvek nosite zaštitne rukavice kadrukujete njime i masku za lice ako ga tes -terišete. Nikad ne spaljujte ovu vrstu drve-ta, jer ispušta veoma otrovna isparenja.

zamene klasičnim sredstvima zazaštitu drvetaŠipke od bora (elementa) se smatraju

alternativnim sredstvom za zaštitu drvetakoje je bezbedno po ljude i životnu sredi-nu. Izrađene su od jedinjenja bora koja sena visokim temperaturama oblikuju - šipkeslične staklu, a rastvorljive su u vodi. Onese stavljaju u rupe izbušene u drvetu namestima gde je najverovatnije da će doćido truljenja, gde se potom učvršćuju. Kadse drvo pokvasi, oslobađa se borna kiseli-na koja sprečava gljivičnu trulež. Sličnodej stvo imaju i paste na bazi bora. I šipkei paste u sve većoj su ponudi, jer su odli-čan način zaštite drveta.

Drvo koje nije u direktnom kontaktu sazemljištem manje je podložno truljenju izato se obično štiti manje otrovnim sred-stvima. Sve dok načini zaštite drveta kojinisu štetni po okolinu ne postanu standard

ORGANSKA BAŠTA130

Staro drvoPrirodno otporno drvo, kao što su hrast ikedar, može da traje godinama bez ikak -vih sredstava za zaštitu.

OKVIR ZA BAŠTU 131

tRa

jnO

St

PR

iRO

Dn

Og

DR

vet

a U

Ba

Šti

vrs

taBa

grem

(Rob

inia

pse

udoa

cace

a)Tr

ešnj

a (P

rinus

avi

um)

Dug

lazi

ja

(Pse

udot

suga

men

zies

ii)Ar

(Lar

ix d

ecid

ua)

Hra

st

(Que

rcus

rob

ur)

Bor

(vrs

te r

oda

Pinu

s)

Dži

novs

ka t

uja

(Thu

ja p

licat

a)G

rbič

avi p

ačem

pres

(C

ham

aecy

paris

thyo

ides

)

traj

nos

t

Veom

a tr

ajno

Um

eren

o tr

ajno

; m

ože

da t

raje

oko

10

godi

na

Um

eren

o tr

ajno

; m

ože

da t

raje

10

godi

na

Um

eren

o tr

ajno

- 1

0 go

dina

u k

onta

ktu

saze

mlji

štem

, do

40

godi

naiz

nad

zem

ljišt

a

Traj

no -

20

godi

na u

kon

takt

u sa

zem

ljišt

em,

do 4

0 go

dina

izna

dze

mlji

šta

Veći

na v

rsta

nije

tra

jna,

tra

je o

ko5

godi

na;

prim

orsk

i bor

je u

mer

eno

traj

an(1

0 go

dina

)

Traj

no

Traj

no

Upo

treb

a

Veom

a ja

ko i

tvrd

o; o

dlič

no z

a st

ubov

e za

ogr

adu.

Nem

a ga

u š

iroj p

roda

ji, a

li ak

o se

nađ

e iz

loka

lnih

izvo

ram

ože

da s

e ko

risti

za la

kše

bašt

ensk

e ko

nstr

ukci

je.

Mož

e da

se

koris

ti za

ogr

ade

i kon

tejn

ere

za k

ompo

st.

U š

iroko

j upo

treb

i za

ogra

de i

perg

ole;

kla

de o

d ar

iša

koris

tese

za

popl

očav

anje

.Id

ealn

o dr

vo z

a st

ubov

e u

ogra

di k

onte

jner

e za

kom

post

,og

rade

, st

aze

i baš

tens

ke z

grad

e; t

akođ

e, k

oris

ti se

za

popl

očav

anje

(st

are

gred

e i k

lade

).M

ože

da s

e ko

risti

za s

ve v

rste

baš

tens

kih

obje

kata

, od

ogr

a-da

do

kont

ejne

ra z

a ko

mpo

st i

ivič

njak

a za

sta

ze,

ali p

lani

rajte

da z

amen

ite d

rvo

posl

e 5

godi

na il

i kor

istit

e sr

edst

va z

a za

šti-

tu k

oja

nisu

šte

tna

po o

kolin

u da

mu

prod

užite

vek

tra

janj

a.Če

sto

se k

oris

ti za

ogr

ade,

sen

ice

i lak

še o

bjek

te k

oji n

e no

seve

liku

teži

nu;

nije

jako

kao

hra

stov

ina.

Ogr

ade,

nam

ešta

j, se

nice

.

NAP

OM

ENA:

Tra

jnos

t je

odr

eđen

a na

osn

ovu

suve

gra

đe -

pra

ktič

no s

vako

siro

vo d

rvo

se s

mat

ra k

varlj

ivom

rob

om.

u drvnoj industriji, možda je bolje da nastovarištima građe tražite drvo koje nijezaštićeno. Možete da ga zaštitite sami, ko -risteći proizvode na bazi biljnih ulja, smolai manje otrovnih materijala, koji su bezo-pasni po životnu sredinu. Kreozot se pone-kad prodaje kao „organsko” sredstvo, poš -to je derivat materija živog porekla (katra-na od uglja), ali se ne smatra pogodnim zaorgansku baštu jer je njegova upotrebarizična.

Razmislite kako da koristite drvo pre ne -go što donesete konačnu odluku da li daku pite drvo tretirano sredstvima za zaštitu(poželjnija, organska opcija je nezaštićenodrvo). Ako je to apsolutno neophodno,raz motrite koliko je potrebno da drvotraje. Pritke uglavnom treba da traju neko-liko godina, posle čega drvo može da stojisamostalno - zato je potpuno nepotrebnoda za to koristite drvo tretirano sa C.C.A.,koje može da traje 25 godina. Drvo za oivi-čavanje leja i kontejnere za kompost možeda bude nezaštićeno. Ono će istruliti posleizvesnog vremena, ali onda ćete ga jed -nos tavno zameniti.

Železnički pragovi uglavnom nisu pogod -ni za upotrebu u organskoj bašti jer su im -pregnirani katranom koji pod određenimus lovima može da iscuri iz drveta. Postojei pragovi koji su proizvedeni od nezaštiće-nog drveta.

tvRDe POvRŠineZa tvrde površine, kao što su unutrašnja

dvorišta, staze, kolovozi i radne površine,utroši se veliki deo građevinskih materijalakoji se koriste i u bašti. Za njihovu izgrad -nju često su potrebni duboki temelji, štozahteva iskopavanje gornjeg sloja zemljiš -ta.

ORGANSKA BAŠTA132

„veŠtačkO” DRvOOtpadni stiropor i plastika mogu da se re -cikliraju u materijal koji veoma liči na dr -vo. Od njega se proizvode ograde i na -meš taj, kao i ploče, daske i grede od ko -jih možete da pravite sopstvene objekte.Ni je savitljiv kao drvo (proverite kodsnab devača da li materijal koji kupujeteodgovara svrsi), ali ima prednost što munije potrebna nikakva zaštita od truljenja.Iako je poželjno da u organskoj bašti nekoristite nikakvu plastiku, ovaj materijalipak pomaže u recikliranju otpadnih ma -te rija. Međutim, budite na oprezu, jer ne -ki proizvodi sadrže samo mali deo recikli-ranog materijala. Proverite pre kupovine.

kamene linije. Upotrebaka menja u baštama izgle-da veoma upečatljivo.Neki zaštitinici prirodnesredine smatraju da jeprirodan kamen je ograni-čen resurs koga je najbo-lje čuvati za građevinskesvrhe. Može se razmislitio upotrebi recikliranogkamena ili kamena izlive-nog od kamene prašine.Takođe, dobra podloga zagajenje biljaka za kamenubaštu su i delići kamenaili lomljena cigla.

PlaniranjeSmanjite što više površine koje su pot-

puno popločane. Iako su one odgovaraju-ća podloga za biljke u saksijama, ipak neomogućuju istu raznovrsnost kao zemljaneleje.

Međutim, popločavanje lomljenim kame-nim pločama, s biljkama koje rastu u pros -toru između njih, omogućuje stvaranjesta ništa za baštenski životinjski svet. Ka -men upija toplotu leti i služi kao mesto zasunčanje gušterima i drugim manjim živo-tinjama, dok okolne biljke pružaju bezbe-dan zaklon. Ako se polože na plitak temeljod oštrog peska, kamene ploče će bitisklo nište i za beskičmenjake kao što subube.

Smanjivanje korova na popločanimdelovimaAko želite urednu baštu, postoje načini

da smanjite količinu korova. Prvo, načinitenepropusni sloj temelja: postavite pejzaž -nu tkaninu ispod šljunka ili napravite debljisloj temelja. Ako između ploča postojipros tor od oko 1 cm širine, popunite gamalterom umesto peskom, koji je idealnasredina za ukorenjivanje korova. Cement ibeton nisu ekološki najprihvatljiviji materi-jali (videti deo Cement ili kreč? na sledećojstrani) i zato razmislite o drugim mo -gućnostima. Umesto cementnog, možete

da koristite krečni malter na mnogim mes -tima, uključujući temelje za popločavanje iprostor između ploča.

Skidanje površinskog sloja zemljePopločavanje nekog dela bašte često

zah teva uklanjanje gornjeg sloja zemljišta.Vodite računa, još u fazi planiranja, kakoćete skinuti sloj zemlje i šta ćete učiniti snjom. Možete li da je iskoristite negdedrug de u bašti - na primer za izdignute le -je, nasipe - ili negde u blizini? Ako ovo čini-te uz pomoć mašina, obavezno koristitenaj lakše i najmanje. Imajte na umu gorivokoje troše, kao i buku i zagađenje kojepra ve pri radu.

korišćenje kamenaPrirodan kamen, kao što je granit, peš -

čar, krečnjak ili škriljac, ubraja se u sirovi-ne čije su zalihe veoma ogra ničene, ali jeveoma trajan kao građevinski materijal.On može da se reciklira povezivanjem ka -mene prašine iz kamenoloma cementom ilisintetičkom smolom. Sintetički (obično ko -ristimo ovaj termin od engleskog synthetic- veštački) kamen pravi se od mineralnihmaterija kao što su pesak ili pepeo, koje sepovezuju sintetičkom smolom. Za proiz -vod nju recikliranog ili sintetičkog kamenatroši se više energije nego za vađenje pri-rodnog kamena, a proizvodnja sintetičkesmole stvara zagađenje.

OKVIR ZA BAŠTU 133

kamen za poplo-čavanje. Malter zatemelje i spojevepopločanih de lovabašte može da sepravi s krečomumesto cementa.

Dobar izbor za popločavanje bašte jekamen iz lokal nih izvora. On daje specifi-čan izgled predelima kojima se ponosimo.Svako vađenje kamena podrazumevaodređeni industrijski proces koji je poten-cijalno opasan po životnu sredinu, zavisnood toga kako se vodi i održava kameno-lom. Taj uticaj delimično se smanjuje zbogčinjenice da prirodan kamen traje genera-cijama. Ako se koristi u izvornom obliku,njegovom obradom baviće se lokalne za -natlije, a utrošak energije je minimalan.

materijali koji mogu ponovo da sekoristeGrađevinski materijali kao što su cigla,

kamen, betonske ploče, drvo i pločice odkamena mogu ponovo da se koriste za po -

p ločavanje u baštama. Proverite da li supolovne cigle koje nameravate da koristitena otvorenom prostoru vodootporne. Teže,punije cigle, obično traju duže od fasad-nih, iako neke vrste fasadne cigle od peče-ne gline mogu da budu izuzetno trajne.Ako niste sigurni, pitajte snabdevača zasa vet. Možete da kombinujete različite ma -terijale, kao što su pločice od kamena,cigle i delovi dna flaša. Ako želite da taj

ORGANSKA BAŠTA134

kORiŠĆenje kRečnjaka za RaDOve U kamenU

Uvek koristite krečni malter sve vremedok gradite od kamena; ne koristite ce -ment za delove projekta ili popravke, jeron ima drugačija svojstva poroznosti, ši -renja i skupljanja.Osnovna smesa za temelje popločavanjai druge tvrde površine3,5 dela krupnog peska 1 deo gašenog kreča 25% pozolanaSastav maltera za temelje zidova zavisiod njihove visine i konstrukcije. Sledećemešavine mogu da se koriste za poploča-vanje ili zidove.Malter temelja za granit3 dela peska1 deo gašenog kreča20% pozolanaMalter temelja za peščar3,5 dela peska1 deo gašenog kreča10% pozolanaMalter za završne radove na kamenu3 dela peska1 deo gašenog kreča 20-30% pozolana

Cement ili kReč?Borci za očuvanje životne sredine žestokokritikuju korišćenje cementa, kako zbogtrošenja energije i ispuštanja štetnih ga -sova u procesu proizvodnje, tako i zbogneadekvatne upotrebe. U vreme kad jeova knjiga napisana, najmanje 7% ug -ljen-dioksida (CO2) u svetu ispušteno je uatmosferu iz pogona za proiz vodnju ce -menta, a ta količina stalno raste.

Umesto cementa, za malter i temelje zagrađevinske radove u bašti, može da sekoristi kreč. Iako se i cement i građevin-ski kreč proizvode od kalcijum-oksida (ži -vog kreča) koji se dobija pečenjem kreč -njaka u pećima, proizvodnja cementazah teva više temperature i veću potroš -nju energije. Dru ga važna razlika jestešto kad se u kalcijum-oksid doda voda,on se pretvara u kalcijum-hidroksid, ga -šeni kreč, koji upija CO2 iz atmosfere dabi ponovo postao kalcijum-karbonat. Tajciklus se ponavlja neograničeno, za razli-ku od cementa, čiji sastojci se ponašajudrugačije.

Krečni malter može da se kupi, da sena pravi mešanjem gašenog kreča i peskaili živog kreča i vlažnog peska. Poslednjije tradicionalan, takozvani vrući malter. Ukrečni malter dodaje se pozolan, sup-stanca koja pomaže proces karbonizacije,ojačava ga i čini otpornijim na mraz.

Kao i cement, građevinski kreč nagrizakad je vlažan, zbog čega treba obaveznoda nosite debele zaštitne rukavice dokradite s njim. Za razliku od cementa, ne -ma opasnosti od udisanja silicijum-dioksi-da.

deo bašte bude u harmoniji sa okolinom,neki njegov aspekt, kao što je boja ili vrstacigle, treba da se slaže sa okolnim zgrada-ma. Ako koristite kombinaciju materijala,ponavljanje po obrascu stvoriće utisakdob rog planiranja. To može da se postignejedno obraznim obodom kojim ćete obrubi-ti nasumično raspoređene materijale. Iz -bo rom materijala slične debljine i pažlji-vom pripremom temelja lakše ćete postićiravnomernost površine koju popločavate.

Različiti materijali zahtevaju različite teh-nike polaganja. Za deo koji se sastoji samood ponovo korišćenog granita potreban jenoseći sloj od krupnog peska umesto mal-tera. Za temelj može da se koristi dobrona bijen kamen. U uobičajenim uslovima ubašti s prosečnim zemljištem, za polaganjekamena, cigle ili ploča potreban je temeljdubine 7-10 cm. Za glinasta zemljišta, du -bina treba da se poveća na 15 cm. Nosećisloj maltera za fiksiranje površinskih mate-rijala treba da bude debeo najmanje 1,5cm. Cementni malter obično se koristi zanoseći sloj i spajanje površinskih delova, abeton za temelj. Krečni malter smatra seekološki prihvatljivijom alternativom (vide-ti str. 134).

Šljunak i rizlaŠljunak i lomljeni kamen, rizla - nus pro -

iz vodi su iz kamenoloma. Šljunak se dobi-ja i vađenjem s dna vodenih površina, či -me se uništavaju životna staništa. Postojei sekundarne sirovine, kao što je lomljenimaterijal od srušenih zgrada (šut), koji se,

kao zamena za materijale iz kamenoloma,upotrebljava za trajne i lepe površine umnoštvu boja i tekstura.

Za razne namene u bašti, dovoljno jepostaviti sloj šljunka ili kamena debljine od2,5 do 5 cm preko pejzažne tkanine kojasuzbija korov. Za delove preko kojih sečes to gazi ili prelazi vozilima, položite te -melj od nabijenog šuta, debljine 10 cm zastaze, a dvostruko veće za kolovoze. Re -dovno korišćenje staza i kolovoza pomažeu sprečavanju učvršćivanja mladica koro-va. Da bi se šljunak držao na mestu, upo-trebite ivičnjake od drvenih dasaka ili ciglei crepove koji se ponovo koriste. Za ivi-čnjake kolovoza potrebni su jači materija-li: deblje drvo, na primer ili cigle povezanemalterom na odgovarajućem temelju.

HoginHogin je mešavina gline, peska i šljunka,

koja se poravnava valjkom da bi se dobiletrajne površine unutrašnjih dvorišta, stazai kolovoza. Glina služi kao vezivna materi-ja. Površine od hogina najtvrđe su po su -vom vremenu i zahtevaju odličnu drenažuda bi se izbeglo podlokavanje i erozija. Kadse dobro položi i nabije, ova mešavinaspre čava rast korova.

Neke vrste zemljišta iz donjih slojeva svisokim postotkom šljunka ili krupnog pes -ka mogu ponovo da se koriste kao materi-jal za trajne i otporne površine. Da bi povr-šina bila stabilna, potrebno je da se dodadeo novog materijala, ali u mnogo manjojkoličini nego kad bi se cela površina poplo-čavala njime.

Drvo kao materijal za popločavanjeOd svih građevinskih materijala drvo je

ekološki najpogodnije i od njega mogu dase naprave trajne i lepe površine u bašti.Međutim, ono može da bude klizavo kad jemokro, zato površinu treba izbrazdati. Po -vršine mogu da se popločavaju daskama,dugim oblicama, gredama (novim ili pono-vo korišćenim), kockama ili piljevinom. (Zaopšte savete o izboru drveta i sredstvimaza zaštitu videti str. 130.)

OKVIR ZA BAŠTU 135

Sakupljanje različitih materijalaMale količine materijala koji se ponovoko riste mogu da se skupljaju i čuvaju dokse ne pronađe dovoljna količina istih ilikom plementarnih. Cigle i crep poređaneu nekom uglu mogu da čine minijaturnostanište za odmor divljih životinja; mno-gim stvorenjima prija toplota koju crepo-vi zadržavaju kad sunce prestane da oba-sjava to mesto.

Drvene površine mogu da se izgrade odnovog ili ponovo korišćenog drveta, pomo gućstvu trajnog, kao što je hrast, komenisu potrebna sredstva za zaštitu. Ako dr -vena površina treba da ima noseću funkci-ju, obavezno se posavetujte s građevin-skim inženjerom da biste proverili i planizgradnje i vrstu odgovarajućeg drveta.

Teška drvena građa može da se koristiza unutrašnja dvorišta, staze i kolovoze.Ona se u stvaranju privlačnih šara dobrokombinuje s drugim materijalima kao štosu ukrasni agregati ili reciklirani škriljac.Ko lutovi od stabala su dobri za staze i

neformalno popločavanje, a trebalo bi dase oiviče kako bi stajali na mestu. Na vlaž-nom, glinastom zemljištu potrebno ih jepostaviti na noseći sloj. Prostor izmeđukolutova možete da iskoristite kao džepo-ve za sađenje, da ih ispunite šljunkom ilisitnim peskom, koji je dovoljno mek da jepo njemu moguće hodati bos.

Za najmekše površine koristite koru ilistrugotinu u debelom sloju položenompre ko tkanine koja suzbija korov. To jeistovremeno ekonomičan i lak način poplo-čavanja.

ORGANSKA BAŠTA136

DRvO za BaŠtenSke Staze i POvRŠine

DaskeDaske mogu da se slažu na mnogo raznihnačina. Mogu da se postave tako da buduiznad ili u nivou sa okolnim površinama.Između dasaka treba ostaviti 5 mm raz-maka zbog drenaže.

Daske se prodaju i u prethodno slože-nim kvadratima, ali pre kupovine proveri-te da li je drvo tretirano sredstvima zazaš titu.

Prekrivači zemljištaKora ili strugotina od drveta može da bu -de različite finoće, boje ili izgleda, a mo -žete da ih birate da bi bili u skladu s mes -tom na kom će biti postavljeni. Kora zaigrališta dovoljno je meka da po njoj decamogu bezbedno da padaju. Preporučenadubina sloja kore za kućna igrališta bezvi soke opreme je 30 cm. Za staze je do -vo ljan sloj od 10 cm. Često je potrebnoda se površina nasuta korom oiviči das -kama. Jednom godišnje dopunite sloj.

Kolutovi od drvetaKolutovi od stabala koriste se s korom ilibez nje. Koriste se na stazama od trave iliprekrivača zemljišta, a poređani jedanpo red drugog služe kao materijal za ne -formalno popločavanje. Koristite kolutovedebljine od 10 do 15 cm za pešačke delo-ve. Za površine koje su izložene većemop terećenju potrebni su deblji kolutovi od20 cm.

tRavnate kOCkeDa biste ojačali travu po kojoj se hoda iliprelazi vozilima, položite na zemlju kockeod reciklirane plastične trave, preko njihpospite zemlju i posejte travu. Takve po -vršine izgledaće i održavaće se isto kao iobična trava, ali neće erodirati od čestogprelaženja pešaka ili vozila. Travnate koc -ke pozitivno deluju na životnu sredinu jersu to mali ekosistemi. Čak i kad im jepotreban temelj, kad površine trpe većeopterećenje, za njih je potrebno manjegrađevinskog materijala nego za klasičnestaze ili kolovoze. Mnogi proizvođači nu -de plastičnu travu od 100% recikliranogmaterijala.

Betonske kocke za travnate površineod ličan su kompromis između trave i tvr-dih površina. One mogu da se postavlja-ju direktno na donji sloj zemljišta, takoda nema potrebe za postavljanjem teme-lja ili nosećeg sloja u većini bašta. Travabrzo prorasta iz prostora između kocaka.Površina se održava kao i običan trav -njak.

ziDOvi, OgRaDe i zaklOniGranični zidovi i zakloni imaju istu funk-

ciju kao i ograde, ali su zidovi obično debljii masivniji, što znači da su im potrebni jačitemelji. Ako se dobro sazidaju, zidovi sujači i trajniji. Oni apsorbuju više toplotene go ograde; otpuštaju je postepeno to -kom noći, čime stvaraju topliju mikroklimuza okolne biljke. Puni, izdvojeni zidovi nisudobar zaklon od vetra; oni stvaraju viševrt loženja nego propusne prepreke kojesmanjuju jačinu vetra.

Baštenski zidoviZa zidove u baštama troše se tone mine-

ralnih sirovina, koje su ograničen prirodniresurs, zato koristite reciklirane materijalekad god je moguće. U idealnom slučaju,podižite kamene zidove samo kad je njiho-

va jačina i trajnost neophodna. Debeli zi -dovi mogu da se podignu i od ponovo ko -riš ćene grube drvene građe, a za njihovetemelje se ne troši mnogo mineralnih siro-vina.

Zidovi su često staništa za divlje životi-nje u bašti. Gusto zimzeleno rastinje i zidobrastao bršljanom pružaju zaštitu ptica-ma koje se gnezde ili odmaraju i mnogimvrstama insekata. Suvi kameni zidovi ide -al no su stanište za male sisare i gmizavce.

zamene za ciglu i kamenU područjima gde ima malo drveta i ka -

mena, ili su skupi, zidovi se tradicionalnoprave od čerpića - mešavme blata i slame.Dobro sazidan zid od čerpića može da trajegodinama. On je obično manje otporan navremenske prilike nego kameni zid, a da bibio trajniji neophodni su mu temelji koji nepropuštaju vlagu i nadstrešnica - minija-turni krov koji natkriva zid sa obe strane, atradicionalno se pravi od trske ili škriljčanihploča. Strane zida štite se slojem krečnogmaltera. Blato se koristi i za nepečene ci -gle, ali ako nemate odgovarajuću glinu,mo rate mu dodati kreč ili cement da bicigle bile trajnije.

Zidovi od nabijene zemlje prave se odslojeva zemlje bogate glinom koji se ređa-ju jedan na drugi u kalupima. Druga vari-janta su zidovi koji se prave tako što semreža od pruća prekriva blatom i slamomili mešavinom blata, slame i kravlje balege.

OKVIR ZA BAŠTU 137

Šta tReBa Da imate U viDU kaD PROjektUjete

- Odlučite šta vam je prioritet. Da li pre-gradu pravite zbog bezbednosti, privat-nosti, zaklona, definisanja granica, ukras -ne ili arhitektonske vrednosti, ili podupi-ranja biljaka?- Imajte u vidu osobine terena. U vetro-vitim predelima ograde treba da budupro pusne. Ukoliko su one od drvenih let-vica s razmakom lakše odolevaju vetrune go pune ograde. Senice od čvrstogma terijala s finom rešetkom istovremenopropuštaju vetar i zaklanjaju od neželje-nih pogleda.- Razmislite i o održavanju koje vas čeka.Da li ćete zid ili ogradu morati redovno dafarbate ili popravljate?- Stvorite staništa za divlje životinje. Suvikameni zid (bez maltera) odlično je sklo-nište za niz životinjskih vrsta, uključujućiguštere, žabe i bube.- Razmislite o postavljanju kućica za pticena drvene ograde, ako u bašti nematedovoljno drveća i drugih prirodnih stani-šta za njih.

Baštenski zid

Izgradnja niskih zidova ne zahteva naro-čito poznavanje zidarskog zanata, a po -ve ćava mogućnosti za sađenje u bašti.Mali potporni zid stvara iz dig nutu leju sdobrom drenažom, za biljke kojima prijasunce. Ostavite praznine u sloju malteraili dok je vlažan olovkom izbušite u njemurupe dubine oko 15 cm. Tako ćete pod-staći solitarne pčele i korisne insekte dase gnezde.

Efikasna i ekološki pogodna zvučna izo-lacija postiže se ramom od isprepletenih,nedavno orezanih vrbovih grana, koji seispunjava zemljom u koju se ukorenjujugrane. Prave se i ramovi od suvih grana vr -be, a zatim se ispunjavaju zemljom u kojojrastu biljke za prekrivanje zemljišta. Ta -kođe, buku smanjuju i zidovi od gusto uve-zane trske.

U ekološkom smislu, nesumnjivo najpo-godnija baštenska pregrada je živica (vide-ti str. 148-149). Međutim, za njeno izras ta -nje (razviće, formiranje) treba mnogo vre -mena, treba da se redovno potkresuje izauzima mnogo prostora. Ograde su prak-tična zamena kad u baštama ima manjepros tora, a jasno definisanje granica je pri -oritet.

OgradeDrvo je najčešće korišćen materijal za

ograde, koji je u ekološkom smislu i naj-prihvatljiviji. Nažalost, većina ograda pravise od čamovine koja nije dugotrajna, pa seza njenu zaštitu koriste jaka sredstva (vi -de ti str. 130). U stvari, pošto su ploče zaog radu retko kad u kontaktu sa zemljom,što za drvo predstavlja najveći rizik od tru-ljenja, za njihovu zaštitu dovoljan je slojvodootporne boje. Stubovi za ograde izlo-

ženi su truljenju najviše u nivou zemljišta,gde se spajaju drvo, vazduh i zemlja. Zanjihovu izradu preporučuju se kedar i bag -rem zbog prirodne trajnosti. Betonski te -melji produžavaju vek drvenim stubovima ičine ih lakšim za zamenu.

Standardne drvene ograde prave se odstubova i poprečnih greda, punih ploča iletvica. Ploče mogu da se prave i od pre-sovanih ostataka orezivanja i drugih mate-rijala, kao što su trska i vrbove grančice.Takve ploče možete da kupite ili da ih saminapravite. Naročito su pogodne za laganezaklone u bašti, isto kao i senice i zakloniod bambusa.

Štapovi bambusa često putuju preko po -la sveta da dođu do vas. Ekološki prihvat -ljiva alternativa je gajenje sopstvenogbam busa za pritke, lake konstrukcije i za -klone. Štapovi moraju da se suše polakotokom 3 do 6 meseci, posle čega se uve-zuju kanapom. U njima mogu da se bušerupe, ali ne i da se zakivaju ekseri, jer secepaju.

Drugi materijaliOgrade, pregrade i stubovi od „veštač -

kog” drveta (videti str. 132) mogu da bu dukorisni; jer dugo traju i nikad ne trule. Me -đutim, postoji problem njihovog od laga -nja. Proizvodi od plastike ili kombinacijeplastike i žice teško se recikliraju i trenutno

ORGANSKA BAŠTA138

Poželjan izbor ograda- Ploče od presovanih ostataka orezivanjakućne izrade ili od lokalnih proizvođača.- Drvo iz obnovljivih šuma, neobrađenosred stvima za zaštitu.- Ploče od prirodnih materijala kao što suvrbove grane, trska ili bambus.- Drvo iz obnovljivih izvora, obrađenoeko loški prihvatljivim sredstvima zaštite.- Reciklirano ili otpadno drvo.

Izbegavajte- Drvo obrađeno C.C.A. pod pritiskom.- Drvo obrađeno kreozotom.- Tropske vrste drveta i drvo iz neobnov-ljivih šuma.- Plastiku i reciklirani PVC.

BamBUS za ŠtaPOveNa prostoruma Balkana mogu da se gajemnoge otporne vrs te bambusa. Da bi iz -rasli štapovi dužine 2-3 m, potrebno jeoko 3 godine. Secite ih iznad kolenaca,gde su puni, da kiša ne bi prodrla do os -nove biljke, što bi izazvalo njeno trulje-nje. Potražite: - Phyllostachus aureosulcata var. aureo-caulis, P. nigra i P. vivax - Pseudosasa japonica - Semiarundinaria fastuosa - Yushania ancepsImajte u vidu da neke vrste imaju rizomekoji se brzo šire.

samo povećavaju probleme de ponija i spa-ljivanja smeća.

Metal, koji je neobnovljiva sirovina za či -ju proizvodnju se troše ogromne količineenergije, treba koristiti samo u specijalnimslučajevima, na primer, oko balkona ili kro -va nad baštom, gde je čvrstina i lakoćakon strukcije neophodna. Ukrasi od gvožđaponekad su neophodni da bi se sačuvaoarhitektonski stil zgrade, a često mogu dase nađu na otpadima.

PROizvODi OD PRUĆaObnovljivo i održivo, prirodno i svestra-

no, pruće je nezamenljiv građevinski ma -terijal za organskog baštovana.

Pruće je granje koje izrasta iz panjevako ji se svakih nekoliko godina seku do ni -voa zemljišta. Oni nastavljaju da žive i po -sle svakog orezivanja isteruju mladice. Nasličan način izrasta i okresano drvo, osimšto se grane seku na većoj visini.

Većina listopadnog drveća pogodna je zaproizvodnju pruća koje može da se seče uciklusima, u rasponu odjednom godišnjeza vrbu, do svakih 20 godina za veće pa -njeve jasena ili bagrema.

U mnogim delovima sveta, ali i u našojzemlji, postoji komercijalna proizvodnja

pred meta od pruća. Naravno, baštovani nasrednjim ili velikim posedima proizvodepruće u kućnoj radinosti.

Drevni zanatRast pruća obično prevazilazi životni vek

drveta. Jasen po pravilu živi oko 200 godi-na, ali ako mu se pruće s panja redovnoseče, može se očekivati da nastavi da živii više od 1.000 godina.

U Evropi se pruće najčešće gaji na leski,jasenu, pitomom kestenu, hrastu, jovi, ja -vo rolisnom platanu, vrbi, grabu, javoru i li -pi. Ako se pravilno gaji, površina pod pru-ćem može da bude jedno od najbogatijihstaništa umerenih predela, s najraznovrs -nijom florom i faunom.

korišćenje grana iz bašteGrane koje se orezuju u bašti mogu da

se koriste isto kao i pruće. Orezivanjem dr -veća i žbunja u bašti dobijaju se granemanjeg prečnika, različite trajnosti, savit -ljivosti, jačine i boje. Isplati se da eksperi-mentišete s vrstama iz vaše bašte.

Ukrasni dren (sorte Cornus alba), vrba(vrs te roda Salix) i jasen (vrste roda Fra -xinus) imaju najbogatije boje kore za uk -ras ne ploče u pletenim zaklonima. Za pas -

OKVIR ZA BAŠTU 139

Pruće. Levo: sečenje pruća leske kosirom, s panja koji se redovno potkresuje. Sredina: ise-čeno pruće naslagano za sušenje. Desno: jedna od najjednostavnijih vrsta zaklona pravi seod isečenog pruća povezanog kanapom. Ovaj na slici poslužiće kao nosač za šareni pasulj.

telnije tonove, treba da se oljušti kora sgrana. Koristan materijal su i odsečene do -nje grane krupnijih vrsta drveta, kao štosu kedar i čempres. Oni, kao i neki drugičetinari, često imaju prirodno savijene do -nje grane, od kojih, kad se odseku, moguda se naprave senice. Četinari uglavnomni su pogodni za pruće. Mnoge vrste uvenukad im se grane poseku do stabla. Me -đutim, tisa i kleka (Juniperus communis)isteruju mladice posle rezanja grana, akose ono ne obavlja previše često. Ako mora-te da posečete stabla ove dve vrste, odnjih ćete dobiti dragoceni građevinski ma -terijal.

Mnoge vrste drveta koje je inače krto,mogu da se koriste ako se grane, naročitomlade, poseku u proleće, kad ih biljni sokčini savitljivijim i pogodnijim za pletenje.Uobičajeno vreme za sečenje pruća je zi -ma, kad je drveće pasivno.

Odsečeno granje živih ograda od biljakakao što je kalina (Ligustrum) dovoljno jesavitljivo za manje senice i oivičavanje le -ja. Starije, deblje grane koje se seku kadse žive ograde obnavljaju, korisne su zaramove za veće ploče.

Sve vrste grana koje se orezuju, naroči-to one s grančicama koje su suviše maleza drugu namenu, mogu da se koriste zapresovane ploče.

Potpore za biljkePotpore za penjanje biljaka mogu da se

prave od pruća ili orezanih grana žbunja iživih ograda koje su dovoljno dugačke.One traju godinu ili dve, ako su u kontak-tu sa zemljištem, a duže ako nisu. Potporaod krivog granja najbolja je za biljke kaošto je grašak šećerac koji se penje pomo-ću rašljika ili vitica. Prave grane dobre suza isprepletene penjačice.

Kad koristite vrbove grane, ogulite imko ru s donjeg dela (ili sa cele grane) dabis te sprečili ukorenjivanje.To je lako akose uradi odmah posle sečenja.

Od savitljivih grana možete da pravitekupaste potpore u obliku indijanskog šato-ra. Da biste im obezbedili veću stabilnost,

da mogu da nose teže penjačice kao što suruže, oko osnove spiralno opletite tanjegra ne vrbe. Za to možete da koristite i du -že, jače grane penjačica kao što su orlovinokti i glicinija.

Da biste napravili lučne senice od savije-nih grana, koristite veću klupu ili čvrstozem ljište kao osnovu za postavljanje ra -ma: dve uspravne i nekoliko poprečnihgra na. Žicom uvežite vrhove uspravnihgra na da napravite luk. Da biste ga ojača-li, između uspravnih grana učvrstite pop -reč ne, ekserima ili kanapom. Zatim una -krs no postavljajte manje grane da prekri-jete ram.

korišćenje lejlandovog pačempresaDobro je poznato da Lejlandov pačem-

pres (x Cupressocyparis leylandii) veomabrzo raste, ili se malo zna da se od njega

ORGANSKA BAŠTA140

zaklOn OD leSkOvOg i vRBOvOg PRUĆa

Zabodite noseće uspravne grane u zem-lju. Za zaklon do visine od 1,2 m, one tre -ba da budu prečnika oko 4-5 cm. Po -bodite ih na 30 cm dubine u zemlju, sraz makom od 60 cm.

Između nosećih, postavite još usprav -nih grana. One su obično manjeg prečni-ka (oko 2,5 cm) i zabijene u zemlju tektoliko da budu stabilne da bi oko njihmoglo da se plete pruće.

Za pletenje, isecite zelene grane prečni-ka oko 1,5 cm. Pletite ih oko uspravnihgrana, vodeći računa da se svaka novagra na čvrsto oslanja na prethodnu i da suredovi gusto zbijeni. Krajevi poprečnihgra na treba da prelaze preko krajnjih us -pravnih za oko 5 cm zbog stabilnosti. Mo -žete da pletete s jednom granom po redukao na slici, ili, ako imate fino leskovo ilivrbovo pruće, s po tri ili više grana poredu.

Za više zaklone potrebne su noseće gra -ne od 7,5 do 10 cm u prečniku, s razma-kom od 1,2 do 2 m i uspravnim granamaizmeđu, kao što je opisano.

dobija izuzetno trajno drvo za upotrebu naotvorenom prostoru.

Ono ne može lako da se nabavi, zato akoste kojim slučajem nasledili stari, preraslizaklon od Lejlandovog pačempresa, znajteda ima mnogo veću vrednost nego teksamo kao materijal za seckanje. Ako mo -žete, osušite stubove u garaži ili šupi godi-nu dana pre nego što ih upotrebite. Tra -jaće duže nego ako ih koristite odmah po -sle sečenja.

Zavisno od veličine, stabla mogu da sekoriste za stubove ograda i pergola ili zalukove. Krupnije grane koje su prirodnoza krivljene korisne su za vrhove lukova ipergola, a manje mogu da se pletu u seni-cama. Nažalost, panj ne isteruje mladicekad se stablo poseče.

zakloni i konstrukcije od žive vrbeElegantna rešetkasta ograda može da se

napravi od tek isečenih grana vrbe, koje seposle izvesnog vremena ukorenjuju i izras -taju, pretvarajući ogradu u zeleni, živi za -klon. Za to se najčešće koriste bujnije vrs -te kao što su Salix daphnoides, Salix pur-

purea i hibridi vrste Salix alba, mada moguda posluže i sve druge vrste vrbe sa savit -ljivim granama dovoljne dužine i jačine.Savitljivost grana vrbe omogućuje da seod njih prave razne konstrukcije, uključu-jući senice, tunele, kupole i skulpture. Za -kloni od žive vrbe su veoma jaki i veomadelotvorni kao vetrobrani tamo gde drugimaterijali nisu. Grane se seku i koriste zimida bi se osiguralo njihovo ukorenjivanje.Kad se grane učvrste, svake godine dajunove bujne izdanke. Zbog toga je neop -hod no da se zimi orezuju, da bi strukturazadržala oblik. Kad od vrbe birate mesto zazaklon, koji je nešto između ograde i živi-ce, ne zaboravite da se novi izdanci letišire i do metra sa svake strane.

jednostavan zid od vrbePotreban vam je izbor vrbovih grana,

sor tiranih po dužini u svežnjeve, i mem-brana za suzbijanje korova široka otprilikemetar, a dugačka koliko i zid, kao i metal-ni štap, čekić, makaze za orezivanje i ka -nap.

OKVIR ZA BAŠTU 141

konstrukcija od žive vrbe. Od žive vrbe može da se napravi neverovatan spektar zaklo-na, tunela, kupola i dru gih objekata. Ako se oni zapuste, vrba će izrasti u pravo drvo. Na -žalost, nećete moći da ih održavate večno, zato vodite računa da na glinastom zemljištu kojese sleže ne postavljate konstrukcije od vrbe do kuće u manjoj udaljenosti nego što je kona-čna visina vrste vrbe koju koristite.

- Prvo prostrite membranu i učvrstite jeili ukopavanjem ivica ili koristeći velike ži -čane spajalice.

- Metalnim štapom napravite rupe za sa -đenje po sredini membrane, na razmakuod 15 do 20 cm, dubine 30 cm, pod pra-vim uglom. Za nosače odaberite deblje,pra ve grane i zabijte ih u rupe.

- Od tanjih grana napravite dijagonale.Iza svakog nosača izbušite rupe pod ug -lom od 45°. Zabijte grane u rupe i opletiteih dijagonalno preko četiri noseće grane.Ponovite postupak s druge strane, bušećirupe u suprotnom pravcu, s druge stranesvakog nosača.

- Od dugačkih, tankih grana napravitegus to isprepletenu traku preko vrha. Ko -načno, vežite slobodne krajeve tako dafor miraju ukrasne lukove preko vrha.

ORGANSKA BAŠTA142

vR

Ste

kO

je S

U P

Og

OD

ne

za P

lete

nje

PR

av

rsta

Lesk

a (C

oryl

us a

vella

na)

Jase

n (F

raxi

nus

exce

lsio

r)

Vino

va lo

za (v

rste

roda

Viti

s)

Hra

st (Q

uerc

us r

obur

)

Javo

rolis

ni p

lata

n (A

cer

pseu

dopl

atan

us)

Vrba

(vrs

te ro

da S

alix

)

Bres

t (vr

ste

roda

Ulm

us)

Sav

itlj

ivos

tD

obra

Dob

ra, d

ok s

u gr

ane

mla

de

Veom

a do

bra

Sam

o m

lade

gra

ne

Um

eren

a

Odl

ična

Dob

ra

Pri

men

a /

nap

omen

aSv

e vr

ste

prav

ih il

i sav

ijeni

h gr

ana

za s

enic

e; p

loče

od

plet

enog

pru

ća

Sve

vrst

e, tr

adic

iona

lno

za o

grad

e, m

ože

da s

e ce

pa u

tank

e št

apov

e ili

gred

ice

za v

eziv

anje

Odl

ična

za

plet

enje

Obl

e gr

ane

za o

kvire

i st

ubov

e - m

ladi

ce s

u sa

vitlj

ive

Mož

e da

osl

abi k

ad s

e os

uši;

koris

ti se

za

man

je p

loče

Pogo

dna

za g

usto

ple

tenj

e i ž

ive

zakl

one,

u k

ojim

a m

ože

da o

psta

ne z

natn

o du

že

Lak

za ra

d ka

d su

gra

ne m

lade

i ze

lene

; mla

di š

tapo

vi k

oris

te s

e za

vez

ivan

je

traj

nos

tD

obra

3-8

god

ina

Um

eren

a 2-

3 go

dine

2-3

godi

ne

Dob

ra 3

-8 g

odin

a

Slab

a 1-

3 go

dine

Um

eren

a 3-

5 go

dina

Slab

a do

um

eren

a 1-

4go

dine

UPOtReBa kOčeva i ORezaniH gRana U BaŠti

- Potpore (oslonci, pritke) za grašak ivisoke višegodišnje biljke.- Stubovi, zakloni i kupaste potpore zapenjuće vrste pasulja.- Ukrasne tronožne potpore za ukrasnepenjačice.- Pletene korpe i zakloni - uzmite časovepletenja da naučite kako da pravite jed-nostavne predmete.- Ivice za leje - ekserima pričvrstite deb -lje štapove za kočiće, ili prepletite savitlji-vije grane između bliže postavljenih koči-ća da biste stvorili „mini ogradu”.- Metle od pruća - čvrsto uvežite kana-pom tanje pruće od breze ili žutilovke,po tom provucite zašiljen štap kroz vrhza vežljaja.

OKVIR ZA BAŠTU 143

vrs

taTo

pola

(vrs

te ro

da P

opul

us)

Brez

a (v

rste

roda

Bet

ula)

Kalin

a (v

rste

roda

Lig

ustr

um)

Smre

ka i

klek

a (v

rste

roda

Ju

nipe

rus)

Bam

bus

(vid

eti s

tr. 1

37)

Dre

n (v

rste

roda

Cor

nus)

Jabu

ka (v

rste

roda

Mal

us)

Bres

kva,

treš

nja,

šljiv

a (v

rste

roda

Pru

nus)

Ruj

(vrs

te ro

da R

hus)

Lipa

(vrs

te ro

da T

ilia)

Zele

nika

(vrs

te ro

da Il

ex)

Euka

liptu

s

Lovo

r (La

urus

nob

ilis)

Dun

jaric

a

Žutil

ovka

(vrs

te ro

da C

ytis

us)

Orlo

vi n

okti

(vrs

te ro

da

Loni

cera

)

Glic

inija

Pavi

t

Sav

itlj

ivos

tD

obra

Dob

ra, d

ok s

u gr

ane

mla

de,

post

aju

krte

kad

se

osuš

e

Dob

ra

Dob

ra

Savi

tljiv

kad

je z

elen

Dob

ra, v

rlo s

avitl

jive

gran

e

Dob

ra

Slab

a do

dov

oljn

a

Veom

a do

bra

Dov

oljn

a

Dov

oljn

a

Dob

ra

Dob

ra

Dob

ra, n

aroč

ito ta

nki i

zdan

ci

Dob

ra

Dob

ra

Dob

ra

Dob

ra

Pri

men

a /

nap

omen

aTr

adic

iona

lno

se k

oris

ti za

izra

du m

etli

Met

le o

d pr

uća;

plo

če z

a m

anje

ogr

ade

Seni

ce o

d sa

vije

nih

gran

a

Sve

vrst

e se

nica

i la

kih

kons

trukc

ija

Ne

mož

e da

drž

i eks

ere

- pov

ezuj

e se

buš

enje

m ru

pa il

i kan

apom

Zadr

žava

boj

u ka

d se

osu

ši

Pogo

dna

za m

anje

sen

ice

Pogo

dne

kao

potp

ora

za b

iljke

Veom

a sa

vitlj

iv š

to je

pog

odno

za

slož

enije

ple

tenj

e - r

adite

s ru

kavi

cam

a je

r viš

e vr

sta

imaj

u so

k ko

ji na

draž

uje

kožu

Ploč

e od

ple

teno

g pr

uća

za v

eće

kons

trukc

ije

Pogo

dna

za p

lete

nje

Pogo

dan

za s

ve v

rste

sav

ijeni

h ko

nstru

kcija

ili p

loča

od

plet

enog

pru

ća

Dob

ar z

a pl

eten

je

Dob

ra z

a pl

eten

je

Dob

ra z

a pl

eten

je i

met

le o

d pr

uća

Koris

ni z

a pl

eten

je o

ko ra

mov

a od

dru

gog

drve

ta

Koris

na z

a pl

eten

je

Tank

e gr

ane

su k

oris

ne z

a uk

rasn

o pl

eten

je o

ko ra

mov

a od

dru

gog

drve

ta; k

rup-

nije

, sta

rije

gran

e po

godn

ije s

u za

ram

ove

za s

enic

e

traj

nos

tU

mer

ena

1-3

godi

ne

Slab

a

Um

eren

a do

dob

ra 3

-5

godi

na

Dob

ra

4-8

godi

na, z

avis

no o

d pr

ečni

ka

Um

eren

a 3-

5 go

dina

Slab

a 1-

3 go

dine

Slab

a 1-

3 go

dine

Um

eren

a do

dob

ra 3

-5

godi

na

Slab

a

Slab

a

Um

eren

a

Um

eren

a

Um

eren

a

Dov

oljn

a

2-3

godi

ne

2-3

godi

ne

2-3

godi

ne

Drveće i žbunje stvaraju trajnu sceno-grafiju bašte. Drveće daje strukturu i visi-nu, senku, dubinu i izraz baštenskom pej-zažu. Žive ograde se sade da bi oivičilebaštu ili je podelile na zasebne celine.Žbunje je strukturni element bašte, kojojdaje zanimljiv sezonski izgled, kao i trajnupozadinu za cveće. Ova tri baštenska ele-menta zahtevaju relativno malo pažnje,de lotvorno prekrivaju velike površine, suz-bijaju rast korova, a ako se pažljivo oda-beru, pružaju bašti raznovrsnost i zanimlji-vost tokom cele godine.

Drvenaste biljke odlično su sklonište zaptice, sisare i insekte, kao i važan izvorhrane i materijala za gnezda. Za to što imbašta pruža smeštaj i hranu, životinje za -uzvrat igraju ključnu ulogu u njenom or -ganskom održavanju. Drvenaste biljke naj-sporije se razvijaju, ali zato žive najduže.Tokom prvih nekoliko godina napredak seslabo primećuje, ali onda iznenada shvati-te da se mladica koju ste zasadili pre neko-liko godina pretvorila u divno drvo.

značaj drvećaPostoji stara izreka „Plevi korov kao da

ćeš sutra umreti, sadi drveće kao da ćešvečno živeti”, koje bi trebalo češće da sepridržavamo. Mnogi ljudi su neodlučni kadtreba saditi drveće, jer misle kako ga nikadneće videti u punoj zrelosti. Ako kao pri-mer zrelosti zamišljate stari, čvornovathrast, onda ste u pravu. Ako biste, s drugestrane, bili zadovoljni stablom koje je do -voljno široko da možete da ga obuhvatiterukama, i krošnjom koja će vam obezbedi-ti popodnevnu hladovinu, onda treba od -mah da izađete napolje i iskopate rupu zanjega. Sađenje drveta je uvek poseban čini savršen način da obeležite neki važan do -gađaj kao što su rođenje ili venčanje.

Drveće ima ključnu ulogu u životnoj sre-dini. Ono čisti vazduh koji udišemo, upijaprašinu i buku, pruža hranu i sklonište div-ljim životinjama i funkcioniše kao klimatskitermostat. Tokom leta stvara dobrodošlu

Drvenaste biljke i penjačice

Kao kulise na sceni, drveće, žbunje ipenjačice stvaraju pozadinu za cveće.

DRveĆe za male BaŠteAcer griseum, A. campestre, i A. palma-tum i sorte Amelancheir (mnoge vrste) Cornus kousa var. chinensis Crataegus (mnoge vrste) Labumum anagyroides Uauidambar styraciflua Malus „zlatna zolja” (i druge vrste) Oxydendrum arboreum Prunus (mnoge vrste) Sorbus (mnoge vrste) Stewartia (mnoge vrste) Styrax japonicus

Boja i oblikCrvene grane Cornus alba ispunjavajuzim sku baštu sjajnim bojama. Uska kroš -nja Liquidambar styraciflua, čini ga ideal-nim za male bašte, jer raste u visinu, a nezauzima mnogo prostora. U jesen, lišćeovog drveta dobija fantastične nijansecrvene boje (videti slike u boji na krajuknjige, str. 467).

Zasadite drvo u čast drage osobe ili važ-nog događaja.

hla dovinu u kojoj je nekoliko stepeni nižatemperatura nego u senci koju stvarajuzgrade. Tokom hladnih zima, granje drve-ća stvara vazdušne džepove koji zadržava-ju toplotu i stvaraju blažu mikroklimu.

izbor pravog drvetaGlavni kriterijumi prilikom sadnje drveta

treba da budu njegova održivost u uslovi-

ma konkretnog zemljišta i klime kao i nje-gova konačna veličina. Postoji velik izbormalog drveća koje je pogodno za malebaš te, kao što su vrste roda Sobus iCornus, mnoge vrste javora, divlje jabukei Amelanchier lamarckii. U maloj bašti na -ročito je važno da drveće bude izuzetnozanimljivo tokom cele godine. Tome će do -prineti lep izgled kore, boja lišća, jesenje

DRVENASTE BILJKE I PENJAČICE 145

kORa PRivlačnOgizgleDaAcer capillipes, A. griseum,A. pensylvanicum Arbutusunedo Betula (većina vrsta) Comus alba sorte, C. stob-nifera„Flaviramea”Eucalyptus gunnii Euonymus alatusHydrangea aspera sorteLagerstroemia indicaPinus bungeanaPrunus serrula Rosa glaucaRubus cockburnianus, R.thibetanus„Srebrna paprat”Salix alba „Britzensis” Stewartia (većina vrsta)

za jeSenje BOjeAcer (mnoge vrste: npr.javor, Acer campestre)Amelanchier lamarckii Aronia melanocarpa Berberis thunbergii Cercidiphyllum japonicum Cercis canadensis Cornus alba, C. controver-sa,C. „Edijevo belo čudo”,C. kousa var. chinensis Cotinus coggygriaCrataegus monogynaGinkgo bilobaHamamelis mollis

Hydrangea quercifolia Laburnum anagyroidesUquidambar stryracifluaMalus „zlatna zolja”, M.tschonoskiiNyssa sylvaticaOxydendrum arboreumParrotia persicaPrunus sargentiiQuercus coccinea, Q. pa -lus tris, Q. rubraRhus typhinaSorbus alnifolia, S. „DžozefRok”Viburnum opulus, V. plica-tum „Mariesii”

UkRaSni PlODOviAmelanchier lamarckiiArbutus x andrachnoides*,A. unedo*Aucuba japonica**Berberis (naročito listopad -ne vrste)Callicarpa dichotamaChaenomelesCornus (mnoge vrste)Cotoneaster* (neke vrste)Daphne mezereumIlex aquifolium sorte*Mahonia aquifolium*Malus „Adams”, M. „zlatnazolja”,M. „stražar”Photinia davidiana* Primus laurocemsus* PyracanthaRosa glauca, R. moyesii, R.rugosa

Sambucus nigra Skimmia japonica* **Symphoricarpos (bele bobi-ce) Sorbus aucuparia Vaccinium Viburnum betulifolium, V.opulus (crvene bobice) Vitis*zimzelene **ženske biljke

za HlaDOvinUAesculus parvifloraAlnus glutinosa, A. incanaAmelanchier lamarckiiAralia elataBerberisCamellia japonica*Cornus (mnoge vrste)Corylus maxima „Purpurea”Euonymus europaeus, E.fortunei*Hedera*Hydrangea quercifoliaIlex*Juniperus x pfitzeriana*Mahonia aquifolium*Pieris japonicaPrunus laurocerasus*, P.lusitanica*Rhododendron*Robinia pseudoacacia„Frisia”Sarcococca*Skimmia*Stephanandra incisaViburnum davidii**zimzelene

lišće i plodovi - kako ukrasni, tako i jestivi.Na izbor drveta utiče i mesto na koje steplanirali da ga posadite.

Drvo mora da odgovara vašoj bašti.Mož da iz detinjstva imate divna sećanja nažalosne vrbe pored jezera u parku, ali tojvrsti drveća neophodna je vlaga, koja pos -toji pored jezera, i dovoljno prostora kogaima u parku, ali ni jednog ni drugog nemau prosečnom dvorištu iza kuće s jezerce-tom.

Smeštanje drvetaPostoje mnoge strašne priče u kojima se

drveće okrivljuje za oštećivanje kuća - ko -renje koje razbija temelje ili blokira kanali-zaciju i slično. Međutim, samo korenje ret -ko kad oštećuje građevine. Većina proble-ma nastaje u glinastim zemljištima, koja seili sležu posle veoma sušnog vremena ilipo dižu (šire), obično posle vađenja drveta.Zdravo drvo uzima velike količine vode izzemlje i za vreme izuzetno jakih suša zem-ljište se isušuje i tone. Kad se drvo izvadi,ono više ne vuče vodu iz zemlje, što kodglinastog zemljišta uzrokuje podizanje.

Korenje drveća ponekad prodire u kana-lizacione cevi, u kojima se tokom vremenaproširi i izaziva njihovo pucanje. Brezu,trešnju, jabuku, krušku i šljivu treba saditina udaljenosti većoj od 4 m od kuće, naro-čito u teškim zemljištima. Jasen, bagrem,kesten, lipu, platan, javorolisni platan i vr -bu treba saditi na najmanje 7 m od kuće,a hrast i topolu najbezbednije je držatidalje od 12 m od kuće ili većih pomoćnihzgrada.

Kad sadite drveće oslonite se na logikuzdravog razuma. Pogledajte položaj suncatokom dana i zamislite gde će padati sen -ka drveta. Pazite da vaš omiljeni kutak zadoručak ne padne u duboku hladovinu. Nezaboravite, korenje se širi po površini kojaje veća nego ona koju natkriljuje krošnja,što znači da smanjuje nivo vlage i hranlji-vih sastojaka u zemljištu koje okružujedrvo.

Proređivanje i pletenje grana iprućaRedovnim orezivanjem i usmeravanjem

rasta grana može se postići prilično velikrast drveta u ograničenom prostoru. Bre -za, lipa, platan i grab mogu da se koristeza žive ograde koje izgledaju kao živice navisokim panjevima, sa slobodnim prosto-rom između njih. Takođe, grane mogu daim se prepletu tako da rastu duž vodorav-nog rama, a da se bočni izdanci orezuju.Oba stila postižu rast u visinu bez zauzi-manja mnogo prostora, ali biće uspešnisa mo ako se drveće redovno orezuje jed-nom godišnje da bi dobilo potkresan, ure-dan izgled.

U starijim baštama, ljudi se često bore svelikim drvećem koje baca široku senku idominira pejzažom. Mnoge vrste visokogdrveća, kao što su lipa i breza, mogu da seokresuju, što znači da im se orežu sve gra -ne i stablo do visine čoveka. To treba da seradi svakih 7 do 10 godina. Po tradiciji, dr -veće se okresuje da bi se dobilo drvo zakućnu upotrebu, a mladi izdanci se štite odživotinja koje bi da ih jedu. Sličan postu-pak je uzgajanje pruća, zbog kog se drvoodseče do panja. Leskovo pruće je popu-larno jer je savitljivo i višestruko korisno ubašti.

Eukaliptus se često gaji kao panj ili pot-kresan žbun u žbunastim ili mešovitim ru -bovima (živicama) bašta u umerenim pre-delima. Njegovo plavičasto-belo lišće ve o -ma je lepo kao pozadina za druge biljke inaročito je popularno među aranžerimacve ća.

izbor pravog žbunjaZanimljiv oblik i boja lišća, lepo granje,

cvetovi i plodovi, kao i ptice koje se gnez -de, neki su od kvaliteta koje žbunje unosiu baštu. Ono može da bude pozadina, pre-krivač zemljišta ili glavna biljka u bašti,zavisno od toga kako i gde se koristi. Žbu-nje može da bude zimzeleno, s lišćem ne -uobičajenih boja, raznobojno ili da ima ži -

ORGANSKA BAŠTA146

vopisno jesenje lišće. Neki žbunovi veomasu mali, kao sunčanica, pogodni za prednjideo leja ili kamenite bašte, dok neke vrsterododendrona mogu da izrastu do veličinekuće.

Postoji ogroman izbor žbunja, za sve us -love i ukuse. Uz malo proučavanja otkriće-te pravu biljku za svoju baštu. Tih nekoli-ko sati uštedeće vam mnogo vremena kojećete posvetiti gajenju žbunja u narednimgodinama. Raskošni rododendroni, koji vo -le kiselo zemljište, u svim bojama i veliči-nama, cvetaju od kraja zime do početkaleta; hortenzije najavljuju dolazak jesenisvojim ljupkim čipkastim, snežnobelimcve tnim glavicama; udikovina koja prelepomiriše cveta doslovno u svim godišnjimdo bima; kurika koja prekriva zemljište jakaje i pouzdana. Viburnum tinus može da sesadi kao zimzelena živa ograda ili žbun zaposlednji red leje, dok je V. plicatum „Ma -

riesii”, sa elegantnom, slojevitom krošnjomi belim čipkastim cvetnim glavicama prizorsam po sebi i zaslužuje istaknut položaj ubašti.

Vrste drena kao što su Cornus alba „Si -birica” i C. stolonifera „Flaviramea” ne nu -de mnogo što se cvetova tiče, ali zato uje-sen njihovo lišće postaje ružičasto i crve-no, a potom stabljike dobijaju naizmeničnotamnocrveni i zeleni odsjaj. U tom efektumože da se uživa do kraja zime, kad biljketreba ponovo orezati. Dren može da se sa -di pojedinačno, ali je efekat mnogo jačiako se sadi u grupama od pet ili više, akoima prostora.

Deo bašte pod žbunjemKad se učvrsti, žbunje, naročito zimzele-

no, veoma uspešno suzbija korov, ali dokne dostigne tu fazu razvoja, postoji višenačina kako da se rasporedi po golom

glinasto zemljišteAcer platanoides ** Aesculus **Betula pendula

Chaenomeles **Cornus **Corylus avellana

Cotinus coggygria

Cotoneaster * (neke vrste) ** Euonymus alatus

Hedera helix *Hypericum calycinum * **Hex aquifolium sorte * ** Laburnum x watereri „Vossii” **Mahonia * Philadelphus (neke vrste) **Prunus

Ribes sanguineum **RužeSalix (mnoge vrste)Viburnum lantana **, V. opulus **Weigela

* zimzelene** naročito pogodne za bazna

zemljišta

Suvo zemljišteAcer negundo, A. tataricum podv.

ginnala

Betula

Calluna vulgaris

Catalpa speciosa

Enkianthus campanulatus

Erica

Fothergilla monticola

Gaultheria *Genista

Gleditsia

Ilex aquifolium *Juniperus *Pieris

Pinus *Rhododendron *Robinia

Rosa pimpinellifolia

Santolina *Syringa

Vaccinium *

* zimzelene

Bazno zemljišteAcer campestre, A. platanoides

Aesculus glabra

Arbutus unedo *Catalpa speciosa

Cornus mas

Cotoneaster * (neke vrste)Euonymus

Forsythia

Fuchsia magellanica

Hypericum *Lonicera * (neke vrste)Morus nigra

Paeonia delavayi, P. lutea

Philadelphus

Prunus (japanska trešnja)Pseudosasa japonica

Quercus macrocarpa

Sophora japonica

Sorbus aria, S. intermedia

Syringa

Tilia

Vinca *Weigela

* zimzelene

DRveĆe i ŽBUnje PRema vRSti zemljiŠta

DRVENASTE BILJKE I PENJAČICE 147

zem ljištu. Žbunje možete da sadite gušćenego što je potrebno, a da ga proređujetekada je potpuno razvijeno. Ako se pažljivovadi za vreme sezone mirovanja, može dase presađuje u druge delove bašte. Ta ko -đe, prostor oko žbunova može da se ispu-ni zeljastim višegodišnjim biljkama kojepre krivaju zemljište, kao što su medunika imrtva kopriva (Lamium), koje će postepe-no nestati usled širenja žbunova. Još jednamogućnost je da sadite kroz propusnumembranu za sprečavanje rasta korova,koju ćete prekriti šljunkom ili seckanomko rom od drveta da se ne vidi. (VidetiPrekrivanje zemljišta zbog suzbijanja koro-va, str. 74-75. Za sadnju, održavanje i ore-zivanje žbunja videti str. 154-159.)

Žbunje za prekrivanje zemljištaBiljke za prekrivanje zemljišta postale su

veoma popularne od sredine 20. veka, jerznatno smanjuju količinu rada u bašti. Akose uspešno rasporede, trebalo bi da zahte-vaju vrlo malo ili nimalo održavanja posleučvršćivanja, što ih čini zasadom koji omo-gućuje najveću uštedu u baštenskom ra -du. Ako počnete od dela bašte bez korova,čak i mladim biljkama neće biti potrebnomnogo pažnje u periodu učvršćivanja. Naj -bolje biljke za prekrivanje zemljišta su zim-zelene, s gustim grančicama i niskom, ši -rokom krošnjom, kao što su Stephanandraincisa „Crispa” i dunjarica. One sprečavajusvetlo da prođe do zemljišta, što onemo-gućuje rast korova.

Nekoliko četinara, kao što su sorte Ju ni -perus communis, sorte J. horizontalis iTsuga canadensis „Kolova ispružena”, jes -te delotvorno, ali im se ponekad zamera tošto se ne menjaju tokom godišnjih doba.Kan tarion, s druge strane, cveta nekolikomeseci, mada neki primerci kratko traju,naročito u hladnijim predelima. Pojedinevrste ruža koje prekrivaju zemljište, kaošto je „Maks Graf” izrastaju u živopisni pre-krivač koji odbija životinje i neželjene gos -te, ali kad zimi ostanu bez lišća, nisu delot-vorne u sprečavanju rasta korova, a njiho-vo trnje može da zagorča plevljenje!

Žive OgRaDe i vetROBRaniKad je u bašti potreban nizak zaklon ili

vetrobran, za tu svrhu idealna je živa ogra-da. Ona će biti lepa pozadina, a istovreme -no izvor hrane i sklonište za divlje životi-

ORGANSKA BAŠTA148

ŽBUnje za PRekRivanjezemljiŠta

Calluna vulgaris * Cotoneaster horizontalis *,

C. mycrophyllus *Erica *Euonymus fortunei i sorte * **Gaultheria * ** Hedera * **Hypericum calycinum * **Leucothoe walteri i sorte * **Mahonia aquifolium * **,

M. repens * **Microbiota decussata * ** Pachysandra terminalis * ** Rubus calycinoides * Sarcoccoa hookeriana var. humilis * **Skimmia japonica * **Stephanandra incisa „Crispa”Vinca * *** zimzelene** dobro podnose senku

Saveti za SaDnjU PRekRivača zemljiŠta

- Mlade biljke najbrže postižu željeni efe-kat.- Razmaknite biljke nešto manje nego štoje njihova maksimalna širina.- Dobro pripremite zemljište da bistepod stakli brz rast.- Prekrijte zemljište da biste sprečili rastkorova dok se biljke ne učvrste.- Izbegavajte napadne (konkurentne, ag -resivne) biljke tamo gde mogu da stvara-ju probleme.- Ako mešate biljke, neka se slažu po buj-nosti.- Suzbijajte korov ručno ili motikom dokbiljke ne prekriju zemljište.

nje. Na mestima koja su veoma izloženavetru, ako ima dovoljno prostora isplati sesadnja zaštitnog pojasa, koji se sastoji odnekoliko redova izmešanog drveća i žbunjakoje će zadržati i razbiti vetar zaštićujućibaštu. Najbolja je mešavina listopadnog izimzelenog drveća i žbunja, od kojih ćeteone najniže saditi okrenute na stranu skoje duva vetar. Tako će se sila vetra uma-njiti dok on prolazi kroz biljke i biva poti-snut nagore.

koje biljke da koristiteZa žive ograde možete da koristite i dr -

veće i žbunje. Izbor ne zavisi samo od iz -gleda i načina na koji želite da održavateživu ogradu - na primer, kao uredno pot-kresanu ili preplavljenu cvećem - nego i odtoga da li biljke odgovaraju zemljištu i kli -mi, i da li je živa ograda na izuzetno vetro-vitom mestu. Kao najbolji izbor za mestaizložena hladnim vetrovima smatraju sebuk va, kalina i Cornus mas. Biljke koje bi -ra te za primorske krajeve moraju da pod-nose vetrove koji nose morsku so. Ako jesvrha žive ograde da sprečava ulazak ra -doznalih životinja kao što je jelen, očigled -no morate da izaberete biljke koje takveživotinje ne jedu, ali nisu otrovne, kao štoje (na primer) tisa.

Formalne žive ogradeZimzelene biljke su klasičan izbor za pot-

kresane žive ograde, jer imaju postojanuboju i strukturu tokom cele godine. Tisa(Taxus baccata) i šimšir (vrste roda Buxus)tradicionalno se koriste za žive ograde spravilnim linijama; šimšir je idealan za nižeograde jer raste sporije od tise. Zanimljivazamena za šimšir je Ilex crenata, zimzele-na zelenika s malim, okruglim lišćem, ta -ko đe pogodna za precizno potkresivanje.Često se sadi i kalina (vrste roda Ligus -trum). Ona je jaka, ali samo delimičnozim zelena, a zimi je pomalo jednolična.Bukva (Fagus silvatica) i grab (Carpinusbe tulus) su listopadni, ali zadržavaju suvolišće, koje šušti na vetru i presijava se ba -

karno-narandžastim sjajem na zimskomsun cu. Brz efekat postiže Lejlandov pa -čem pres (x Cupressocyparis leylandii), ali,pošto je visoko šumsko drvo, brzo će izras -ti do ogromne visine ako ga ne potkresu-jete redovno od ranog uzrasta. Pustite gada izraste do 30 cm iznad željene visine, aonda počnite da ga potkresujete od vrha.Da bi živa ograda imala izgled kakav želi-te, potrebno je da je potkresujete najma-nje dvaput godišnje.

DRVENASTE BILJKE I PENJAČICE 149

Saveti za SaDnjU Žive OgRaDe- Najjeftinije su biljke sa ogoljenim kore-nom. Kupite mešavinu domaćih vrsta, iligajite sopstvene biljke iz drvenastih rez-nica (videti str. 105).- Sadite zimzelene biljke ujesen, a listo-padne od jeseni do početka proleća.- Ne kopajte pojedinačne rupe, pripremi-te rov širine 60-90 cm.- U vetrovitim oblastima obezbedite za -klon u početnoj fazi rasta.- Prekrijte zemljište radi suzbijanja koro-va i zadržavanja vode. Tokom prve godi-ne zalivajte po suvom vremenu.

POtkReSivanje Žive OgRaDeSa izuzetkom vrsta koje brzo rastu, kaošto su kalina i Lonicera nitida koje trebapotkresivati dvaput ili čak triput godišnjeda bi se postigao uredan izgled, većinaživih ograda, kao što je ova od bukve, naslici desno, može da se potkresuje jed-nom godišnje. Ako potkresujete dvaputgo dišnje, neka prvi put bude posle pos -led njeg mraza, jer osetljivi izdanci šimši-ra, na primer, mogu da se oštete. Inače,najbolje je da potkresujete krajem leta,kad se završi glavna sezona rasta. Na tajnačin, uživaćete u urednoj, doteranoj ži -voj ogradi do narednog proleća. Pot kre -sujte na kratko, tako da dođete gotovodo dužine prethodnog potkresivanja, iliće živa ograda brzo postati preširoka iliprevisoka. Samo žive ograde koje cveta-ju, kao što je forsitija, mogu da se pot-kresuju na duže, prateći prirodne kontu-re koje formira žbun.

Poluformalne žive ogradeNe moraju sve žive ograde da budu ure-

dno podšišane, a one koje cvetaju i rađa-ju plodove ubrajaju se u najbogatije izvo-re hrane za divlje životinje (videti str. 194-197). Za opušteniji utisak, probajte Vi bu -rnum tinus, koji može da se oblikuje ta koda liči na oblake. U toplijim predelima,lepu živu ogradu formira Oleander, kao inebeski bambus. Neke vrste žbunova kojicvetaju pogodne su za žive ograde, biloformalne ili neformalne. Za zanimljiv izgledkrajem zime, tu su nežnožuti cvetovi Cor -nus mas, iz kojih krajem leta nastaju sjaj-

ne, crvene, jestive bobice. I forsitija kojacveta u proleće dobra je za žive ograde.Žutika svojim bodljama odbija neželjeneposetioce bašte, a takođe dobra je kaocvetna granica.

Još jedan način stvaranja neformalnežive ograde je živi zaklon od vrbe. Zelenevrbove grane pobodu se u zemlju u zim-skim mesecima i prepletu tako da formira-ju zaklon. Do proleća će se ukoreniti i po -četi da rastu. Novi izdanci se upliću u pos -tojeću strukturu. (Videti Okvir za baštu,str. 141)

PenjačiCe (PUzaviCe)Gajenje penjačica (puzavica) praktičan

je način da se poveća visina i raznovrsnostzasada, jer one ne zauzimaju mnogo pros -tora. Tradicionalno, penjačice se gaje uzazidove, ograde, senice, pergole i potpore(oslonce) za biljke.Takođe, mogu da segaje tako da prolaze kroz druge biljke. Naprimer, možete da pustite ružu penjačicukao što je „Sombrai” da izraste kroz granjedrveta ili žbuna.

Penjačice na biljkama-domaćinimaKad penjačice sadite zajedno s drvećem

ili žbunjem, najbolje je da izaberete vrstekoje neće „zadaviti” svoje domaćine, kojeće cvetati kad biljke-domaćini nisu u cve-tanju, i koje nemaju plodove ili jesenje liš -će. Na taj način jedna vrsta neće smetatidrugoj i one će uspostaviti dugoročno par -tnerstvo.

Da biste izbegli da penjačica uguši žbun,odaberite neku koja nije bujna i može re -dovno da se orezuje. Odgovarajuće vrsteuključuju hibride paviti koji cvetaju leti,kao što su sorte C. viticella i C. texensis,koji mogu da se orežu na 30 cm visine

ORGANSKA BAŠTA150

Biljke za Žive OgRaDeAucuba * **Berberis gagnepainii #, B. thunbergii #,

B. thunbergii f. atropurpurea #

Buxus (šimšir) * ** #Chamaecyparis sorte *Cornus mas ** #x Cupressocyparis sorte *Elaeganus x ebbingei *-Euonymus fortunei sorte * #- Fagus sylvatica (bukva)Forsythia #

Hippophae rhamnoides * #-Ilex sorte (zelenika) * **Kolkwitzia amabilisLaurus nobilis (lovori) * Ligustrum (kalina) * ** - Lonicera nitida i sorte * **Nandina domestica *Nerium oleander * #Potentilla fruticosa sorte * Prunus laurocerasus sorte * **,

P. lusitanica * **Rhododendron (neke vrste) * ** #Rosa rugosa i sorte Taxus baccata

(tisa) * ** #Thuja *Viburnum ** zimzelene** podnose senku# bezbedne od zečeva i jelena • podnose so u vazduhu

mirisni slapoviZasadite gliciniju, jednu od najlepših pe -njačica, na mesto na kom ćete moći dauživate u njenom divnom mirisu kad sepočetkom leta okiti cvetovima.

zimi, ili potpuno zeljaste penjačice kao štoje zlatni hmelj (Humulus lupulus „Aure -us”).Takođe, možete da koristite i jedno-godišnje penjačice, kao što su fantastičniplavi ladolež ili mirisni grašak šećerac.Osetljivije višegodišnje biljke kao što jeEccremocarpus mogu da se gaje i kao jed-nogodišnje. Vodite računa da jednogodiš-njim biljkama koje sadite blizu osnove dr -venastih biljaka ostavite dovoljno prostorajer će im se korenje međusobno žestokoboriti za vodu.

Zasadite penjačice što dalje od korenadrveta ili žbuna - i ne zaboravite da će rastiu pravcu sunčeve svetlosti.

Bujne penjačice kao što je glicinija moguda se gaje uz potpore (oslonce), ako ihorezujete na kratko. Ako izbegavate da točinite, bolje je da ih gajite uz jače, stabil-nije pergole ili kućni zid - negde gde ćetemoći da uživate u njihovom mirisu. Međupenjačice s najjačim mirisom, za lukove isenice, ubrajaju se glicinija, orlovi nokti,mnoge vrste ruža i Jasminum officinale.

tehnike penjanjaPenjačice imaju različite tehnike uspinja-

nja uz podlogu. Najlakše za održavanje suvrste kao što su bršljan i Parthenocissus,koje imaju korenčiće ili jastučiće kojimaprianjaju za podlogu, što ih čini idealnimza površine bez mogućnosti postavljanjapotpora. Vodite računa da takve biljke neoštete stare cigle, malter ili gips. Ako živi-te u staroj kući, bezbednije je da u malterušrafite okaste kukice, kroz njih provučetevođice od galvanizovane žice za penjačicekojima treba potpora. Neke vrste, kao štoje glicinija, rastu uz konopce, stubove iligrane. Druge, kao što je grašak šećerac,drže se uz podlogu pomoću malih pipaka,a pavit se lisnim peteljkama omotava okogrančica, kanapa ili žice. Biljke s trnjem,kao što su ruže, uspinju se kačeći se zapodlogu. To je efektno kad se bore zapros tor u bujnoj vegetaciji, kakav je slučaju divljini, ali ih u bašti treba vezivati, akoželite da ih usmeravate uz zidove ili stubo-ve.

Žbunje koje se penje uz zidove obično sesadi zajedno s penjačicama, ali je čestoosetljivo na mraz i potrebna mu je zaštitakoju pruža zid. Neke druge vrste imajuraz granatu krošnju i potrebna im je potpo-ra (na primer, Pyracantha coccinea). Onese obično orezuju i pričvršćuju za zid, takoda mogu da rastu na zaštićenom, osunča-nom mestu.

Usmeravanje penjačicaIsplatiće vam se da u proleće i početkom

leta, kad penjačice brzo rastu, posvetitema lo vremena njihovom usmeravanju. Kodmnogih vrsta, naročito ruža, cvetni pupolj-ci nastaju iz vršnih pupoljaka, dok iz boč-nih pupoljaka nastaje samo lišće. Kad gra -ne penjačica usmerite da rastu vodoravno,bočni pupoljci će početi da rastu uspravnoi iz njih će, isto kao iz vršnih pupoljaka, iz -rasti cvetovi. Tako ćete, vezivanjem granauz postojeću potporu i usmeravajući ih darastu popreko umesto uvis, obezbeditistva ranje mnogo većeg broja cvetova kojiće biti u nivou očiju.

Nikad ne koristite plastiku ili metal za ve -zivanje, jer će se useći u grane koje rastu,presecajući tok biljnih sokova i stvarajućislabu tačku. Vezice od prirodnih vlakanaposle izvesnog vremena će istrunuti i pući,oslobađajući penjačicu koja se širi. Do ta -da se ona obično već učvrstila na višoj tač -ki, što znači da će ostati u željenom polo-žaju. Ipak, poželjno je da redovno prove-ravate penjačice, olabavljujete suviše čvrs -to vezana mesta i vezujete nove izdanke.Što su mlađi, lakše ćete ih saviti u želje-nom pravcu.

Ako ste odlučili da pustite penjačicu dase probije do teško dostupnog mesta, oba -vezno odaberite vrstu kojoj nije potrebnoredovno orezivanje.

DRVENASTE BILJKE I PENJAČICE 151

PrivezivanjeVezice od prirodnih vlakana vremenomistrunu i ne stežu granje. Ipak, redovnoproveravajte biljke čiji izdanci brzo rastu iotpuštajte veze ako je potrebno.

RUŽeMnogi baštovani vole ruže, koje se često

smatraju najplemenitijim baštenskim cve-ćem. One mogu da budu teške za gajenjei na njih se troši najveća količina pesticidau neorganskim baštama. Međutim, uz paž -ljiv izbor i dobre uslove gajenja, ruže mo -gu uspešno da se proizvode organski. Ma -lo vrsta je potpuno otporno na bolesti, alisu neke vrste i sorte manje podložne (po -gledajte kolonu na sledećoj strani). Stva -ranje dobrih uslova pomoći će da ruže os -tanu zdrave.

izbor ruža za gajenjeNeke vrste ruža su manje pogodne za

or gansku proizvodnju od drugih. Žbunas -tim vrstama, kao što su hibridne čajevke ifloribunda (sa grozdovima cvetova), nepri ja konkurencija u nivou korena i zato sečesto u ružičnjaku gaji samo jedna vrsta.Potrebno im je mnogo prostora, ne prijaim sađenje ispod drveća i, zbog činjenice

da se gaje u gomili, podložnije su napadi-ma bolesti i štetočina.

Divlje i žbunaste ruže pogodnije su zaor ganske bašte. Manje su osetljive na kon-kurenciju drugih biljaka i često manje pod -ložne bolestima i napadima štetočina. Ve -ći na je privlačna za divlje životinje i zahte-va mnogo manje rada, jer im je potrebnomanje orezivanja i uklanjanja uvelih cveto-va. Potražite ruže koje rađaju šipak. Onepri vlače insekte za oprašivanje, odličan suizvor hrane pticama i sisarima i daju baštizanimljiv sezonski izgled. Neformalnekroš nje divljih i žbunastih ruža bolje izgle-daju u mešovitim lejama. Divlje ruže, kaošto su R. glauca ili R. moyesii, mogu da segaje u mešovitoj leji sa žbunjem ili višego-dišnjim biljkama. Većina ruža vrste rugosapogodna je za bodljikave žive ograde i ra -đa sjajan šipak.

kako i gde da sadite ružeRuže najbolje uspevaju na otvorenom,

osun čanom prostoru. Dobra cirkulacija va -z duha i ocedito zemljište koje zadržava

ORGANSKA BAŠTA152

vrste kojima nije potrebno orezivanjeClematis montana jedna je od bujnijih vrsta pavitikoja cveta u proleće. Tamnozeleno lišće lepo se sla -že s plavičastoružičastim cvetovima koji izrastajukrajem proleća. Iako joj ne prija orezivanje, bujnukrošnju neophodno je povremeno potkresati na krat-ko. To treba da se učini posle cvetanja.

Hydrangea petiolaris će se lako uspenjati uz zidokrenut severu, što je idealno ako treba da kamufli-rate garažu ili šupu. Iako joj treba nekoliko godina dase učvrsti, njene ljuspaste grane crvenosmeđe bojebrzo će vas očarati kad u proleće iz njih izrastu zele-ni listovi, a ubrzo potom i beli, čipkasti cvetovi než -nog mirisa.

Parthenocissus quinquefolia je listopadna penja-čica kojoj ne treba potpora, s veoma lepim lišćem,koje u jesen dobija fantastične boje. Pošto je bujna,idealna je za prekrivanje zida ili rast kroz visoko drvokao što je bor, jer njeno jesenje lišće stvara divankon trast.

vrste kojima je potrebno orezivanjeClematis viticella je pavit koja cveta leti, i ima mno -go sorti hibrida kojima prija godišnje orezivanje na30 cm. Time se podstiče bujniji rast novih izdanaka,koji potom mogu da se usmeravaju kako bi dali cve-tove u visini očiju.

Ruže penjačice treba orezivati jednom godišnje, uk -lanjajući starije grane sa cvetovima i proređujući ihta ko da bi se podstakao rast novih pri osnovi. Granesa cvetovima treba odsecati sve do glavne stabljike,ostavljajući otprilike dva pupoljka, koje, kad izrastu,treba vezati u što vodoravnijem položaju.

Wisteria sinensis orezuje se u dve faze. Leti, kadse završi glavna sezona rasta, treba odseći otprilikepolovinu novih izdanaka. Zimi se ponovo režu takoda ostanu samo dva. To izgleda kao velik posao, alise isplati kad narednog proleća izrastu buketi než -nih, bledoljubičastih cvetova jakog mirisa.

klaSičan izBOR

vla gu sprečavaju razvijanje bolesti. Izbe -gavajte sadnju na mestima koja su sklonapodlokavanju (prevlaženosti), kao i u izra-zito kiselom, baznom, peskovitom ili gli -nas tom zemljištu.

Kad god je moguće, gajite ruže u mešo-vitim lejama. Niske biljke zasadite po obo -du leje sa žbunastim ružama - koje ne volekonkurenciju - radi raznovrsnosti i da bisteprivukli prirodne neprijatelje štetočina.Ako ne možete da izbegnete presađivanjena istom mestu, nanesite zemlju iz drugogdela bašte, s najmanje 45 cm dubine.

Pripremite duboku rupu i stavite dobrozgorelo đubrivo ili baštenski kompost po -sut s malo mlevenih kostiju za brži rast.Sa dite u periodu mirovanja biljaka. Ako sa -dite ruže u saksije, možete to da učinitedok još imaju listove. Potkrešite korenje,uklonite mu oštećene krajeve i potopite gau vodu dok pripremate rupu (videti str.155). Sve žbunaste ruže treba orezati nakratko prilikom sadnje, odsecajući granedo drugog ili trećeg pupoljka, zavisno odtoga gde pronađete pupoljak koji je usme-ren ka spolja.

kasnija negaSvakog proleća prekrijte zemljište. Za vis -

no od njegove jačine, koristite obogaćiva-če srednje do visoke klase plodnosti (vide-ti str. 41). Po potrebi zalivajte ruže kojerastu uza zid ili drvo, u zemlji koja je suvau proleće i početkom leta. Redovno otki-dajte uvele cvetove sa žbunastih ruža kaošto su floribunda ili hibridne čajevke, dabiste podstakli stalno cvetanje. Orezujtegra ne sa cvetovima sve do listova potpunookrenutih ka spolja. Ne otkidajte uvelecve tove iz kojih će sazreti plodovi lepogizgleda. Obratite pažnju na biljne vaši, na -ročito početkom sezone. Druge štetočinena koje treba da pazite su penuše i japan-ske bube, a najčešće bolesti su crna pega-vost, pepelnica i rđa (videti Zdravlje bilja-ka, str. 82-101 i Problemi s biljkama, od Ado Ž, str. 397-439). Uklanjajte opalo liš će iobnavljajte prekrivač zemljišta po četkomproleća, pre početka rasta pupoljaka.

Orezivanje ružaOrezujte ruže u periodu mirovanja. U ok -

viru opštih higijenskih mera, uklanjajteuve nule ili obolele drvenaste delove. Oba -vezno uništite sve grane i ostatke posleorezivanja. Uvek režite iznad pupoljaka ok -renutih ka spolja (videti str. 157). Čak i ako

DRVENASTE BILJKE I PENJAČICE 153

OtPORne RUŽeStare i engleske ruže„Šarl de Mil” Gertruda Džekil* Redut* Vinčesterska katedrala*Derivati vrste rugosa*„Blank dubl de Kuber” „F.J. Grutendorst” „Roseraj de l’Hej”Hibridne ruže*„Bledožuta lepotica” „Penelopa”moderno žbunje i ruže koje prekri-vaju zemljišteBonika* „Seoska plesačica” „Mari Pejvi”Divlje ruže i hibridiR. filipes „Kiftsgejt” R. pimpinellifolia hibridi R. sericea f. pteracanthaHibridne čajevke i floribunde*„Pravični Džoi” „Nokaut”Patuljaste ruže„Snežni ćilim” „Sunčeva prskalica”Penjačice (sorte) i puzavice„Penjačica Cecilija Briner” „Felicite Perpetue” „Maigold”* (sorte) „Polova himalajska” R. banksiae „Lutea”

* višekratno cvetajuće

se pupoljak ne vidi na mestu gde je otpaolist, on će se formirati ako se grana odse-če na tom mestu. Ruže se podmlađuju ičine bujnijim potpunim odsecanjem naj - starijih stabljika na svake 3-4 godine.Svake godine treba da uklonite jednu ilidve najstarije stabljike pri osnovi. To jejedini vid orezivanja koji je potreban div-ljim ružama. Sve vrste žbunastih ruža netreba orezivati prvih nekoliko godina. Ružekoje cvetaju više puta, treba potkresivatina jednu polovinu do dve trećine visine.Što se manje orezuje, žbun će imati pri-rodniji oblik; a što se više i na kraće ore-zuje, izrastaće lepši cvetovi. Ruže kojecve taju jednom godišnje treba orezivatišto manje, ako ih uopšte treba orezivati,skraćujući ih za jednu trećinu visine. Žbu-naste ruže, uključujući floribunde, hibridnečajevke, grupu polyantha i patuljaste ruže,treba održavati kompaktnim, skraćujući ihna jednu polovinu ili čak jednu četvrtinuprirodne visine.

nega DRvenaStiH BiljakaSvim biljkama prija da budu zasađene

na dobro pripremljenom mestu. Što jezem ljište bolje, to će se brže biljke učvrsti-ti. Uklonite sav korov, naročito višegodišnji(videti Korov i njegovo suzbijanje, str. 71).Početak na čistom terenu znači da nemanepotrebne borbe za vodu i hranljive sas -tojke.

Ako sadite novu leju, pripremite celopodručje - okopajte ga i dodajte obogaći-vače, zavisno od stanja zemljišta i vrste bi -ljaka koje nameravate da zasadite. Bi lj -kama kojima odgovara kiselo zemljište,kao što su azaleje, prija kompost od lišćaili baštenski kompost. Žbunju koje brzoras te i biljkama koje više puta cvetaju, kaošto je žbunasti slez, potrebno je mnogoenergije da ispune svoj zadatak. Njimaodgovara obogaćivač visoke klase plod -nos ti kao što je dobro zgorelo đubrivo. Do -maćim vrstama, kao što su breza i glog ni -su potrebni dodatni hranljivi sastojci.

Kad sadite mešavinu vrsta s različitimpo trebama, prekrijte deo bašte na kompla nirate sadnju mate rijalom niske plod -nos ti kao što je kompost od lišća, potomdodajte kompost ili dobro zgorelo đubrivou pojedinačne rupe za biljke.

Kad sadite pojedinačno drvo ili žbun, na -ročito na posnom zemljištu, pripremite ru -pu prečnika 1-1,5 m i dubine 30 cm, od -nos no dubine korena. Ako sadite na trav -njaku, odvojte busenje i stavite ga na dnorupe. Kod plodnog zemljišta, pažljivo ras -tresite dno i strane rupe da bi korenje lak -še prodiralo.

izbor i nabavka sadnicaPošto još uvek ne postoje zvanični stan-

dardi organske proizvodnje ukrasnih bilja-ka u svetu, kao ni kod nas, snabdevanjeor ganski gajenim drvećem i žbunjem je vr -lo ograničeno. Možete da se snalazite skon vencio nalno gajenim biljkama ili da ihsami gajite organski.

Drvenaste biljke gaje se ili u saksijama ilina otvorenom prostoru. Ove poslednje suobično krupnije i jače od onih u saksijama,što znači da dobijate više za isti novac.Osim ako biljke nisu izvađene sa zemljomoko korena, koja se obično omotava gru-bom tkaninom - korenje odmah mora dase prekrije zemljom, bilo privremenimstav ljanjem u plitki rov ili sađenjem, da sene bi osušilo.

Sadnja razvijenog drveta predstavlja is -kušenje, jer se očekuje da će brzo sazreti.

ORGANSKA BAŠTA154

Plodovi za pticeRuže koje cvetaju samo jednom tokomleta, kao što su Rosa glauca, R. moyesii,i R. rubiginosa, rađaju u jesen živopisneplodove šipka koji privlače ptice.

Sadnice s golim korenomNikad ne ostavljajte sadnice s golim kore-nom da se osuše. Odmotajte zavežljaje,odvojte mlađe drveće i zasadite ih štopre.

U stvari, mlado drvo se brže učvršćuje,zah teva manje nege posle sađenja i brzosustiže pa čak i prestiže krupnije primerke.Ipak, ako postoji potreba da se brzo zaklo-ni neželjeni vidik, onda je to opravdanje dase više plati za razvijenije drvo.

kada da saditeIako biljke iz saksija mogu da se sade u

bilo kom dobu godine, idealna sezona sad -nje za sve drvenaste biljke, s golim ili zaš -tićenim korenom, jeste između jeseni ipro leća. Drveće zasađeno početkom jese-ni imaće koristi od toplote koja se zadrža-la u zemljištu, puštajući korenje pre zime.Biljke zasađene u proleće verovatno nećemoći da se ukorene pre početka suve se -zone, što ih čini podložnim isušivanju. Upredelima s blažom klimom, možete da sa -dite tokom cele zime ako zemljište nije za -mrznuto ili prevlažno.

Sađenje drvenastih biljakaDobro nakvasite zemlju oko korena pre

nego što zasadite biljku. Dok je stavljate urupu, odmaknite se da proverite da li stojiuspravno i da li ste okrenuli stranu kojabolje izgleda u željenom pravcu. Raširitekorenje, ako je golo, ili blago prodrmajtekorenje koje viri iz zemlje ako je biljka izsaksije. Ako joj je potrebna pritka (videtisliku), stavite je odmah da biste izbeglioštećivanje korena. Napunite rupu zem-

ljom koju ste iskopali, utabajte je i dobrozalijte.

Novozasađenom drveću i žbunju po tra-diciji se orezivala polovina novoizraslog de -la, jer se verovalo da se tako uspostavljaravnoteža između nadzemnog dela biljke ikorena. Međutim, noviji podaci pokazujuda ova praksa nije korisna po biljku - amože čak i da joj nanese štetu. Orezivanjena kratko podstiče rast novih izdanaka, abujni mladi izdanci opterećuju smanjenikorenski sistem prevelikim potrebama zavodom. Ograničite orezivanje tek zasađe-nih biljaka na ukla njanje polomljenih, uve-lih ili obolelih grana, ili na ulepšavanje obli-ka krošnje.

Da biste ubrzali učvršćivanje, održavajtenivo vlage koji je potreban mladim biljka-ma i čistite ih od korova ili trave. Prekrijtezemlju u prečniku od otprilike 1 m oko sva -ke biljke rastresitim prekrivačem ili prostir-kom (videti na slici dole, kao i str. 74-76).Ako ne želite da ulažete mnogo napora uodržavanje, posadite biljku kroz pejza žnutkaninu preko koje ćete prostrti prekrivačili šljunak.

Pritke i zakloniDrveću nižem od 1,5 m nisu potrebne

prit ke (oslonci), osim ako se ne zasadi naveoma vetrovitim mestima. Višem drveću ižbunju obično su potrebne pritke (vidusliku) ili čak učvršćivanje prilikom sad -

DRVENASTE BILJKE I PENJAČICE 155

Sađenje na travi. Ako sadite drvo ili žbun na travnjaku, raskrčite busenje na najmanje 1 mod rupe da biste smanjili konkurenciju. Suzbijajte korov u tom delu bašte rastresitim prekri-vačem zemljišta ili sađenjem kroz pejzažnu tkaninu ili prekrivač (videti str. 74-76).

nje.To se radi da bi se sprečilo da vetar lju-lja biljku, jer to ometa učvršćivanje kore-na, kao i da bi se izbeglo obaranje biljkena zemlju. Krupno, poluformirano drvo sve likim korenom može da se učvrsti pomo-ću četvorougaonog ili trouglastog drvenograma oko korena, vezanog za stubove po -bodene u zemlju. Takva podzemna struk-tura čvrsto drži koren na mestu.

Krupnijem drvetu pridržavanje pritkamamože da bude potrebno 3-5 godina, sve

dok se korenje potpuno ne učvrsti, ali uvećini slučajeva pritke mogu da se ukloneposle godinu ili dve. Koristite pritke kojeod govaraju nameni; nema svrhe da za njihkoristite drvo tretirano sredstvima za zašti-tu koje traje 25 godina kada pritke trebada stoje u zemlji samo nekoliko godina.Pri vežite stablo za pritku gumom ili vezi-com od prirodnog materijala. Da bistespre čili trenje, vežite vezicu na vrhu pritkei stavite odstojnik, ili vežite vezicu u oblikuosmice.

Proveravajte vezice na drvetu bar jed-nom godišnje, i po potrebi ih olabavljujteili uklanjajte. Ako se stegnu oko stabla,smanjiće protok biljnih sokova i usporitirast.

Ako je neophodno, mladim stablima mo -že da se pruži dodatna zaštita zaklonima.To su široke cevi od plastike, žičane mrežeili drvenih traka. One štite biljke od zeče-va, jelena i eventualnih oštećenja od kosi-lice s plastičnom niti.

nega posle zasađivanjaZalivajte nove zasade tokom sušnih

perioda. Kad sadite krupnije drveće, pre-poručuje se da oko korena omotate speci-jalnu izbušenu plastičnu cev za navodnja-vanje i aeraciju, s tim da jedan njen krajostavite iznad zemljišta i zatvorite poklop-cem. Kad zalivate, možete da sipate vodupravo u cev tako da odmah dođe do kore-na, čime izbegavate njeno rasipanje.

Prekrivanje zemljišta organskim oboga-ćivačima (pogledaj str. 41-42) tokom go -dina razvoja pomoći će da biljke zadrževodu i odupru se korovu, što će dovesti dobržeg rasta. Ako su drvo ili žbun zasađeniu travu, držite površinu od 1 m2 oko njihpod prekrivačem i bez korova. Jak rasttrave može da uguši novozasađeno drvo.

Rododendronima treba ukloniti glavicepos le cvetanja dok su mladi ili ako su ug -roženi, tako da biljka može svu snagu dausmeri na rast. Kad se učvrste, to više nijepotrebno.

ORGANSKA BAŠTA156

jednostruke i dvostruke pritke. Koristitekraće pritke i njima poduprite stablo na ot -pri like četvrtini visine, umesto da podupiretecelo stablo do krošnje. Niže pritke omoguću-ju da se gornji deo drveta savija pod vetrom,što ojačava koren koji se učvršćuje i celo sta-blo. Dvostruke pritke su korisne u situacija-ma kad velika količina zemlje oko korenasprečava postavljanje pritke tik uz stablo.

Orezivanje drveća, žbunja i ružaU sklopu opštih higijenskih mera redov -

no proveravajte da li biljke imaju mrtve iliobolele drvenaste delove. Njihovo odseca-nje pomoći će u sprečavanju izbijanja bo -lesti.

Formativno orezivanje obično se prime-njuje na mlade biljke, kojima se na taj na -čin po potrebi ispravlja oblik. Takođe, mo -že da se primeni kad odrasle biljke izrastuizvan predviđenog prostora ili kad se uklo-ne biljke koje su stajale pored njih, a oneostanu asimetrične.

Potkresivanjem radi podmladivanja pod-stiče se žbun ili drvo da daje jake mladeizdanke.

Dobro razmislite pre orezivanja, kakobiste bili sigurni da ćete time poboljšatioblik žbuna. U načelu, to znači da treba dasečete samo iznad pupoljaka okrenutih kaspolja. Ako sečete iznad pupoljaka okrenu-tih ka unutra, novi izdanak će rasti krozsre dinu žbuna, što će mu pokvariti izgled iučiniti ga suviše gustim, smanjiti protokvazduha i povećati rizik od bolesti.

Takođe, izdanci koji rastu ka unutra nedobijaju dovoljno svetla, što ih čini slabimi neusmerenim.

kada da orezujeteAko niste sigurni kada je najbolje vreme

za orezivanje žbunja, orijentišite se premavremenu cvetanja. Žbunje koje cveta upro leće, kao što je forsitija, pupi duž stab-ljika tokom prethodne jeseni. Ti pupoljci uproleće se razvijaju u cveće. Kad se cveta-nje završi, žbun počinje da raste; to je tre-nutak kad treba da orežete žbun. Žbunjekoje cveta krajem proleća i leti, kao što jemeksička narandža (Philadelphus), počinjeda raste početkom pro leća, kada mu izbi-jaju novi izdanci, što znači da se cvetni pu -poljci javljaju početkom leta. Njega trebaorezivati u periodu od opadanja lišća uje-sen, sve do kraja zime. Ako ste zabrinutizbog otpornosti biljke, bolje je da orezuje-te krajem zime, jer će tada mreža granja

zadržavati vazduh, stvarajući tako zaštitnisloj koristan za hladno vreme.

kako da orezujeteUopšteno govoreći, bezbedno je da na

kratko orezujete drveće i žbunje koje rasteviše od 30 cm u toku sezone. Što ih kraćeorezujete, to će jače ponovo izrasti. Biljkekoje rastu sporo, manje od 30 cm godiš-nje, ne podnose baš najbolje orezivanje nakratko, zato ga izbegavajte osim ako nijeapsolutno neophodno. Svako sečenje natakvim biljkama treba da bude oprezno,formativno potkresivanje.

DRVENASTE BILJKE I PENJAČICE 157

gde seći. Režite pod uglom (gornja slika),ne posredno iznad pupoljaka okrenutih kaspo lja. Žbunje s pupoljcima okrenutim kaunut ra (donja slika) treba seći ravno, što bli -že pupoljku.

Regenerativno orezivanje starogžbunjaU formiranim baštama ponekad je neop-

hodno da se orežu stari, potpuno razvijenižbunovi koji su prerasli prostor predviđenza njih. Ako želite da vam biljke lepo na -pre duju, odužite im se za napor koji ćeulo žiti da povrate svoju bujnost. Posle ore-zivanja nahranite ih i održavajte zemljištevlažnim, naročito posle sušnih perioda, aza visno od vrste biljaka i nanošenjem deb-ljeg sloja organske materije srednje do vi -soke klase plodnosti, kao što je baštenskikompost ili dobro zgorelo đubrivo.

Neke vrste žbunja dobro reaguju na ore-zivanje na kratko, dok druge moraju da seorezuju pažljivije. Biljke koje se redovnoorezuju bolje podnose skraći vanje na krat-ko od onih koje nikad nisu potkresivane.Ako niste sigurni koje žbunove da orezuje-te, ceo proces regeneracije može da serasporedi na 2-3 godine, tako što ćete sva -ke godine ukloniti jednu polovinu ili jednutrećinu najstarijih grana. Takav tretmanneće podneti svi stari žbunovi, zato se pri-premite da ćete ostati bez nekih.

Štetočine i bolestiU organskom baštovanstvu, suzbijanje

štetočina i bolesti svodi se više na spreča-

vanje nego na lečenje. Izborom odgovara-jućih biljaka i sadnjom na optimalnim mes -tima obezbedićete jak, uravnotežen rast, atime smanjiti verovatnoću od podleganjabolestima. Dobro pripremite zemljište ime re za negu posle sađenja, držeći seuobičajenih higijenskih pravila, kao što jeuklanjanje i uništavanje uvelih i obolelihde lova biljaka i omoguća vanje dobre cirku-lacije vazduha (videti Zdravlje biljaka, str.80-82).

ORGANSKA BAŠTA158

Žbunje kom prija godišnje orezivanje nakratko- Buddleia davidii, B. alternifolia- Kariopteris- Cornus alba i C. stolonifera sorte- Cotinus coggyria sorte - Deucije- Eukaliptusi- Forsitije- Fuksije (otporne)- Hortenzije (neke)- Kantarioni- Meksičke narandže- Ruže (neke)- Kupine i maline- Vrbe (neke)

Žbunje kom treba samo blago potkresivanje- Aucuba japonica i sorte- Žutika- Buxus sempervivens- Dunjarice- Likovci - Magnolije- Potentilla fruticosa sorte- Koštuničavo voće- Rododendroni- Taxus baccata- UdikeOvo žbunje može da se orezuje na kratko radipodmlađivanja, ali mu treba nekoliko godina dapotpuno povrati oblik.

ORezivanje ŽBUnja

neke vrste štetočina i bolestidrvenastih biljaka i penjačica

- Biljne vaši - Bakterijska garež - Gusenice (raznih vrsta) - Uvenuće paviti - Bakterijska plamenjača - Medna gljiva - Japanske bube - Ukovrdžanost lista breskve - Plamenjača korena - Pepelnica- Crna pegavost ruže - Štitaste vaši - Bela trulež - Žižak vinove lozeZa više informacija, videti Problemi s biljkama,od A do Ž, str. 397.

Savetujemo i malo tolerancije. Biljke sudeo prirod nog sveta i neizbežno će biti ne -savršene; poneka pega na listu ili izgrickanlist ne ugrožavaju biljku u celini.

RazmnožavanjeIako se radi o sporom procesu, ima ne -

čeg duboko ispunjavajućeg u gajenju dr -veta iz semena. Bilo koja vrsta drvenas tihbiljaka (bez sorti) može da se uzgaja iz se -mena, ali će proteći godine dok ne izrastedo primetne veličine. Biljke koje se gajeputem vegetativnog razmnožavanja dosti-žu fazu cvetanja mnogo brže, ali i njima jepotrebno nekoliko godina da dostignu zna-čajniju veličinu. Ne zaboravite da ako želi-te da reprodukujete posebne karakteristi-ke sorte, kao što su boja cveta ili lišća,jedrost ploda i oblik krošnje, biljku morateda razmnožavate vegetativnim putem.

- Seme. Na mnogim drvenastim biljka-ma seme ne sazreva do pred kraj leta ili dojeseni, koja je prilično nepovoljno godišnjedoba za klijanje i opstanak mladica. Tvoracje zato u seme ugradio odbrambeni meha-nizam, koji ga čini otpornijim na hladnoću,tako da je potrebno da provede duži pe -riod na hladnom pre nego što počne daklija. Možete da simulirate taj proces takošto ćete seme držati u frižideru (videti str.106). Ako niste sigurni kakvi uslovi odgo-varaju semenu, posle branja biljaka posej-te ga odmah u saksije, pa ih držite nahlad nom, senovitom mestu. Ako seme neproklija posle prve zime, ne očajavajte;ne kim vrstama potrebna su dva periodahladnoće da bi seme oživelo. Održavajtezem lju u saksijama vlažnom sve vreme. Zavrste koje sporo klijaju koristite zemlju zavišestruke namene. Prekrijte seme slojemkomposta debljine jednake njegovompreč niku.

- Reznice. Većina drvenastih biljakaraz množava se pomoću poluzrelih ili drve-nastih reznica (videti str. 103-106). Odse -cite reznice krajem leta, naročito s višego-dišnjih žbunova, kao što je Prunus lauro-cerasus „Oto Lajken”, i sa četinara. Kodnjih mogu da se naprave reznice „s pe -

tom”, tako što se s glavne grane iščupanovi izdanak s malim drvenastim delom nakraju. Inače, sa četinara uzimajte reznice svrha grana. Žbunovi kao što su dren ilivrba lako se ukorenjuju iz drvenastih rez-nica koje se odsecaju krajem zime.

- Raslojavanje. Ako nameravate da za -sadite samo jednu ili dve biljke, kod mno-gih vrsta drvenastih biljaka možete da ihdobijete ožiljavanjem (videti str. 105).

DRVENASTE BILJKE I PENJAČICE 159

vrste otporne na zečeve i jelene- Azaleje*- Bambusi*- Berberis (*)- Letnji jorgovani- Šimširi (Buxus) *- Paviti- Cornus sanguinea- Pampas trave (Cortaderia) *- Likovci*- Mlečike*- Gaulterije*- Hortenzije- Kantarioni*- Vrste roda Lonicera, uključujući

orlove nokte* - Myrica pensylvanica (*) - Božuri - Divlji jasmini - Rododendroni* - Tise (Taxus) * - Zimzeleni* * zimzelene (*) samo neke vrste su zimzelene

NAPOMENA: Čak i ove vrste mogu da buduna padnute u veoma hladnim zimama.

Izraz „zeljaste” odnosi se, u botaničkomsmislu, na biljke koje ne formiraju trajnudrvenastu stabljiku. Međutim, on se pone-kad koristi za višegodišnje zeljaste biljkekao što su hoste, delfinijumi i slične vrste,koje zimi venu, a ponovo niču svakog pro-leća. Za njih se često koristi i izraz „trajni-ce”. U ovom poglavlju opisan je čitav spek-tar zeljastih biljaka - jednogodišnjih, dvo-godišnjih, lukovičastih i poluotpornih više-godišnjih biljaka koje se gaje kao jednogo-dišnje, kao i zeljaste višegodišnje biljke,uključujući trave.

Otporne jednogodišnje biljke i biljke zaleje ispunja vaju baštu bojama koje dugotraju, dok se višegodišnje biljke smenjujukao glumci na sceni, dajući svaka od njihdoprinos spektakularnoj predstavi.

Postoji širok izbor biljaka iz ove grupe,od sićušnih do džinovskih, koje cvetaju odzime sve do jeseni. One mogu da se gajezbog lišća, cvetova ili i jednog i drugog.Spektar boja je neprevaziđen, u svim za -mis livim nijansa ma. Odgovarajuće biljkemo gu da se pronađu za sve vrste bašta,od suvih do vlažnih, od sunčanih do seno-vitih.

zeljaste višegodišnje biljkeIako nekoliko vrsta ranih višegodišnjih

biljaka, kao što je Doronicum orientale,

cve ta početkom proleća, glavnina počinjesvoj nastup u bašti početkom leta, a zavr-šava ga ujesen, s tim da neke vrste kaošto je Aster pringeli „Monte Kasino” svojule potu pokazuju sve do početka zime.Mno ge rubne višegodišnje biljke, kao štoje suncokret, potiču iz prerije i dobro pod-nose vrela leta. Neke druge vrste porek -lom su iz šuma i prija im prohladna senka.Mnoge od ovih vrsta završavaju cvetanjepre leta, jer do tada drveće u zemljištuostavlja malo vode za višegodišnje biljke sprilično plitkim korenjem. Zdravac (otpornigeranijum), ukrasna mrtva kopriva (La mi -um) i tiarela pouzdane su biljke kojimaprija senovitost. Neke vrste višegodišnjihbiljaka potiču iz predela pored reka i jeze-ra, i njima treba vlažno zemljište. Mnogevrs te imaju krupne listove s kojih isparavavelika količina vlage. Vrste rodova Gun ne -ra i Rodgersia, kao i ukrasna rabarbara(Rhe um) ostavljaju veoma jak utisak i baš -tensku scenu upotpunjavaju dramatično-šću.

jednogodišnje i dvogodišnje biljkeOtporne i poluotporne biljke koje klijaju,

cvetaju, daju seme i venu u roku od jednegodine, kao što je neven, nose naziv jed-nogodišnje. One kojima su potrebne dvego dine da završe ceo proces, kao što je

Baštensko cveće

Dok drveće i žbunje stvaraju trajnu pozadinu,zeljaste biljke pružaju sezonsku raznovrsnost.

vreme za šouNišta ne stvara tako jak utisak u bašti kaobiljke koje cvetaju. Sjaj orijentalnog ma -ka može da privuče pažnju na izvesnovreme, ali višegodišnje biljke cvetaće izgo dine u godinu.

Prirodan stilNaturalistički zasad od izmešanih prekri-vača zemljišta i biljaka koje daju sezon-ske boje. Radi jačeg utiska, one su u gru-picama ili ostrvcima razbacane po zasa-du.

naprstak, nazivaju se dvogodišnje. Obegrupe zahtevaju više nege od lukovičastebiljke, trajnica i drvenastih biljaka, jer mo -raju da se seju svake godine - mada, akoim uslovi odgovaraju mogu same da seraz množavaju semenom iz godine u godi-nu.

Osetljive višegodišnje biljkeVišegodišnje biljke koje ne preživljavaju

jake zime obično se svrstavaju, zajedno sjednogodišnjim biljkama, u grupu biljakaza leje, pošto i one moraju da se sade sva -ke godine. Biljke kao što je zonalni gerani-jum mogu da prezime u stakleniku, takošto se orežu i presade iz saksije početkomproleća.

lukovičaste biljkeVećina lukovičastih biljaka cveta krajem

zime i u proleće, ali postoje i vrste kojecve taju u leto i jesen. Šumske lukovicekojima prija senka, kao što su ciklama ivisibaba (Galanthus), bude se znatno rani-je, u periodu kad zbog golih zimskih granavoda i svetlo u šumi lakše prodiru do zem-ljišta. One tada listaju, cvetaju i daju semepre početka proleća. Druge vrste, kao štoje lala, potiču iz predela gde leti vladajugotovo pustinjski uslovi. I one oživljavaju uperiodu između jeseni i kraja proleća. Iz -be gavajte krupne, hibridne lale i narcise,jer njima treba mnogo više energije da biodržavali svoje ogromne cvetove. Umestotoga, izaberite divlje vrste ili one koje suim najbliže.

traveStriktno govoreći, trave su ili zeljaste vi -

šegodišnje ili jednogodišnje biljke, ali za -služuju da imaju sopstvenu kategoriju. Ponačinu nege i sađenja vrlo su slične više-godišnjim biljkama. Neke vrste, kao što jezloglasna tokavica (zvana još i trstika)(Pha laris arundinacea var. picta) nametlji-ve su i treba ih saditi sa oprezom, ali mno -ge druge, kao što je većina vrsta i sortiStipa, Miscanthus i Calamagrostis dobro se

ponašaju i dobrodošle su u bašti. Stipaarun dinacea i S. tenuissima mogu same dase rasejavaju, ali neželjene mladice lako seuklanjaju motikom.

Trave imaju važnu ulogu u baštama.Cvet ni vrhovi viših vrsta, kao što su Moliniacaerulea podv. arundinacea „transparen-tna” i Stipa gigantea, daju izgledu bašte vi -sinu, a ne zaklanjaju vidik, stvarajući uti-sak providne zavese. Vitki, elegantni listo-vi i paperjasti cvetovi daju zasadu utisakme koće. Takođe, trave u baštu unose pok -ret, ako se zasade u većim gomilama, ot -varajući talase koji šušte na povetarcu.Mno ge vrste dobijaju tople tonove žute ismeđe boje kad se osuše, čineći skulptu-ralni element u zimskom pejzažu, naročitou jutrima s mrazom, kad se sorte vrsteMiscanthus, kao što je M. sinensis „Ma le -

BAŠTENSKO CVEĆE 161

kakO Biljke RaStUJednogodišnjeZavršavajući životni ciklus od sejanja dorađanja semena za godinu dana, jedno-godišnje biljke ispunjavaju baštu inten -ziv nim bojama tokom više meseci. DvogodišnjeOvim biljkama potrebno je godinu danada narastu i očvrsnu, da bi naredne godi-ne procvetale, dale seme i uvenule. Nekevrste trajnica često se gaje kao dvogodiš-nje biljke da bi se izbegle bolesti (na pri-mer, trandafil, koji je podložan rđi). VišegodišnjeVraćajući se verno svake godine, višego-dišnje biljke bašti daju trajne boje, lepoliš će i semene glavice, ako se odaberupra ve vrste. LukovičasteLukovičaste biljke koje cvetaju krajem zi -me i početkom proleća (kao što je lala)ide alne su za mešovite zasade s višego-dišnjim biljkama, prolećnim biljkama zaleju i zasade ispod listopadnog drveća ižbu nja. Ako ih zasadite između drugih vr -s ta niskih biljaka, izbeći ćete da se vidinji hovo uvelo lišće onda kad počnu dave nu.

partus” usprave i ukrute. Zbog svoje jed-nostavne elegancije i upadljivosti, trave iz -gledaju fantastično kad su u gomili. U ma -njim baštama, sadite ih pojedinačno, biloponavljanjem kroz zasad drugih biljaka, ilikao usamljene biljke. Većina vrsta ima do -voljnu izražajnost da može da stoji potpu-no usamljeno. Samo jedna jedinka vrsteMolinia „Vindspil” stvara iskričavu fontanufinih vršnih cvetova, koji bez muke dostižu2 m visine. Oni se ljupko savijaju u luk podtežinom rose, da bi se ispravili kad seosuše, a u jesen dobijaju bakarnonaran-džastu boju koja se presijava kao plamenna kasnom popodnevnom suncu.

StilOvi zaSaDaVišegodišnje biljke mogu da se sade u

lejama ili rubovima (živicama) samostalnoili izmešane s drugim biljkama, žbunovimaili ružama. Mogu da se rasporede u veće ilimanje grupe ili razvučene nizove, zavisnood vrste, njenog karaktera i utiska koji po -kušavate da stvorite. Možete da se odluči-te za šemu s jednom, dve, tri ili više boja,po vašem ukusu i uslovima u bašti.

tradicionalni rubovi (živice)Velika Britanija čuvena je po raskošnim

baštenskim rubovima s višegodišnjim bilj-kama. Oni se sade po pažljivo usklađenimšemama boja, koje se pretapaju jedna udrugu s pramenom godišnjih doba. Rubovis višegodišnjim biljkama, koji su imali veli-ku popularnost početkom 20. veka, običnosu bili delovi većih bašta, za čije održava-nje je bila potrebna prava mala vojskabaš tovana, a imali su sjajan izgled samo 6do 8 sedmica godišnje. Danas mnogi vlas -nici bašta očekuju isti utisak, na mnogomanje prostora. Mešoviti rubovi su reše-nje, jer u njih mogu da se smeste žbuno-vi, ruže i razne vrste zeljastih biljaka, takoda baštenski pejzaž zbog raznolike visine istrukture bude zanimljiv cele godine. Pos -toje višegodišnje i jednogodišnje penjačicekoje naročito upečatljivo izgledaju jer se

penju kroz žbunje i drveće (videti Pe nja -čice, str. 150). Jednogodišnje biljke i biljkeza leje mogu da se iskoriste za produženjesezone i popunjavanje praznine posle za -vr šetka sezone ranih lukovičastih i višego-dišnjih biljaka.

Tradicionalni višegodišnji, a i mešovitiru bovi zahtevaju mnogo rada na održava-nju, jer je neophodno ispuniti veoma viso-ke standarde da bi oni izgledali upečatlji-vo. Tajna je u pažljivom planiranju (videtistr. 164-169) i redovnoj nezi, kako bi sveizgledalo besprekorno (videti str. 170-171).

naturalistički pristupAko želite da smanjite količinu rada i

dru gih potreba za održavanje tradicional -nih višegodišnjih rubova, možete da prih-vatite novi, naturalistički, ekološki prihvat -ljiv pristup zasadima višegodišnjih biljakakoji se razvio u Nemačkoj tokom 20. veka.Kasnije je usavršen u Holandiji i drugimev ropskim zemljama, pa se zato danasnaj češće naziva „novi evropski stil”. Ovajstil se obično primenjuje na velike zasade,a naročito je pogodan za javne zelene po -vršine, mada nema razloga da se njegovaosnovna načela ne primenjuju i u manjimbaštama.

Stvaranje izgledaNačela naturalističkog sađenja mogu

lako da se shvate jer su zasnovana na logi-ci zdravog razuma. Biljke se biraju tako daodgovaraju prirodnom staništu. Za razliku

ORGANSKA BAŠTA162

vodite računa o životnoj sredini

Stil zasada u velikoj meri diktiraju lokaci-ja bašte i vrsta zemljišta. Biljkama kojimaje potrebno više vlage, kao što su krabu-ljača, perunika i paprat, mora se obezbe-diti odgovarajuća vlažnost da bi napredo-vale i izgledale kao da su „kod kuće”. Kadse osuše i dobiju smeđu boju, mnogebilj ke, naročito trave, ispunjavaju zimskubaštu nezaboravnom lepotom.

od tradicionalnih rubova (živica) u kojimase biljke grupišu samo po estetskim meri-lima, cilj naturalističkog pristupa je da sestvore zajednice biljaka kojima neće bitipotrebno održavanje, nego samo nadgle-danje. Takve zajednice razvijaju se i na -pre duju. Biljne vrste mogu da se sele, anjihov broj se povećava ili smanjuje u za -vis nosti od promena okolnosti, baš kao dasu u prirodnom okruženju.

Iz višegodišnjeg prekrivača zemljištaras tu višegodišnje i lukovičaste biljke i tra -ve, zasađene u nizovima, gomilama ili po -jedinačno. Biljke se kategorizuju po vrstista ništa, bez obzira na njihovo geografskoporeklo. Zavisno od toga da li potiču iz šu -me, livade, kamenjara, sa oboda vodenepo vršine ili iz vode, biće zasađene u odgo-varajući deo bašte.

Štaviše, proučavanjem rasta biljke u pri-rodi, moguće je stvoriti iste uslove za rastu bašti. Izvesne vrste, kao što je divizma,razmnožavaju se izbacivanjem semena da -lje od biljke. Druge, kao što su zvezdan ikostriš, imaju široko korenje i najbolje ih jesaditi u nizovima ili gomilama. Oponaša -njem prirodnih uslova za umnožavanje ubašti, postići će se znatno prirodniji utisaknego kad se višegodišnje biljke sade ugomilama na tradicionalan način. Konač -no, da bi se suzbio korov, zemljište trebaprekriti (kao što je slučaj u prirodi) trajnimprekrivačem kao što je šljunak ili lomljenikamen, ili biljkama za prekrivanje zemljiš -ta. Za naturalistički utisak, poželjno je dazasadite gušće nizove jedne ili više izme-šanih vrsta, ponavljajući ključne biljke.

Smanjivanje količine radaNaturalistički stil zasada ne zavisi od re -

dovnog održavanja. Početnom pripremomzemljište će biti oslobođeno od višegodiš-njih korova. Ako se biljke pravilno odabe-

ru, tako da odgovaraju mestu, nema po -trebe da se zemljište obogaćuje ili đubri.Prekrivanjem zemljišta količina korovasma njuje se na najmanju moguću meru upe riodu kad se biljke učvrste. Pošto biljkene dobijaju đubrivo, hranljive sastojke izprekrivača zemljišta ili dodatnu vodu, kom-paktnije su i jače, te im nisu potrebne prit -ke. Ne računajući selektivno uklanjanjeuve lih cvetova, biljke treba orezivati samojednom godišnje, krajem zime. Mnoge vrs -te imaju privlačne semene glavice kojepre ko zime postaju dom za korisne insek-te. Mraz ističe njihove strukturne crte, asnežne kape koje se na njima formirajustvaraju prijatan utisak u zimskoj bašti.

Potrebno je da nadgledate napredakbuj nijih biljaka i onih koje se same raseja-vaju u većim količinama. Po potrebi ih pro-ređujte, da ne bi potpuno zauzele baštu.

BAŠTENSKO CVEĆE 163

Potražite biljke koje odgovaraju staništi-ma i zasadite ih onako kako je prirodaod redila.

PRivlačne jeSenje i zimSke SilUete

- Allium cristophii, A. sphaerocephalon- Zvezdan- Calamagrostis x acutiflora „Karl

Foerster” *, C. brachytricha * - Eremurus robustus - Foeniculum vulgare „Purpureum”

(komorač) - Oman- Iris sibirica sorte - Miscanthus sinensis sorte* - Molinia caerulea sorte* - Oenothera sorte - Phlomis russeliana - Rudbeckia fulgida var. sullwantii

„Goldsturm”- Sedum „Herbstrreude”, S. spectabile

sorte, S. telephium „Matrona” - Kostriš - Stipa arundinacea *,

S. calamagrostis *, S. gigantea *,S. tenuissima *

- Hajdučka trava* trava

PlaniRanje leja i RUBOva(ŽiviCa)

Za koji god stil zasada da se odlučite,važ no je da ga prilagodite prostoru. Du -gačke ili duboke leje i rubove koji se gle-daju izdaleka treba zasađivati upadljivim,velikim gomilama, tako da se vrsta jasnoraspoznaje, čak i s velike daljine. Ako se tone učini, raspored će izgledati haotično,kao male mrlje boja koje se pretapaju jed -na u drugu. Mali zasadi na ograničenomprostoru posmatraju se izbliza, pa ih trebasaditi u skladu s tim. Da biste postigli opti-malnu raznovrsnost, zasadite po nekolikobiljaka od što više vrsta.

Najpraktičnija su mesta na kojima nemasenke od drveća ili visokih zgrada, jer nanjima biljke dobijaju maksimalnu količinusunčeve svetlosti tokom dana, kako leti,tako i zimi. Žive ograde su tamnozelenapo zadina za cveće, a zidovi i ograde pot-pora za penjačice. Takođe, oni stvarajutop liju mikroklimu što osetljivijim biljkamakoje bi se obično svrstale u grupu poluot-pornih (na primer, Melianthus major ili eg -zotičnije vrste mlečike) omogućuje da pre-zime bez dodatne zaštite. Takođe, zaklo-njeni delovi bašte smanjuju potrebu zapos tavljanjem pritki za visoke vrste višego -dišnjih biljaka kao što je delfinijum.

Biljke koje se ističuDa biste izbegli da leja izgleda prenatr-

pano, ponovite jednu ili dve vrste prepoz-natljivih „istaknutih” biljaka na redovnimrazmacima. Za to su naročito pogodne bilj-ke s krupnim ili uspravnim listovima iliupadljivim, dugotrajnim cvetovima. Žed -njak, trave i dnevni ljiljan (Hemerocallis)dobri su primeri za to. Takve biljke dajuraznolikost izgledu bašte, a njihovim pona-vljanjem svi delovi se spajaju u celinu.Pažljivo odabrane biljke koje se ističu - naprimer, trave ili hoste - mogu da stoje isame, stvarajući središnju tačku u zasadi-ma u malim lejama ili u dobro odabranojsaksiji.

Cveće za branjeČak i u najmanjoj bašti, može se uzga-

jati cveće koje će se brati. Neke vrste, kaošto je ljiljan, ispunjavaju celu kuću miri-som. Potočarka, neven, dnevni ljiljan (He -me rocallis) i ljubičica su jestivi i odlični suza ukrašavanje salata (za još vrsta jestivogcveća videti str. 336). Mnoge vrste cvećaza branje koje su u prodaji proizvode se uzupotrebu pesticida. Postoji širok izbor vrs -ta koje možete da gajite organski, da bistedobili sopstveno cveće za vaze, koje može-te da koristite sveže ili sušeno.

Sađenje jednogodišnjih i ukrasnihbiljakaNeki baštovani vole da imaju posebne

le je za ukrasne biljke, ali sa ekološke tačkegledišta njih je najbolje izmešati s drugimvrstama, čak i u povrtnjaku. Osim što ba -štu ispunjavaju bojama, njihovo cveće pri -

ORGANSKA BAŠTA164

CveĆe za vazeVišegodišnje- Acanthus mollis i A. spinosus, Anaphalistriplinervis,* rimska kamilica, kresnica,zvez dan, Bergenia cordifolia, Centaureadealbata,* kandilica, dikino oko, Diant -hus (karavilje), jasenak, Doronicum ori -en tale, glavoč,* kotrljan,* Gypsophilapaniculata,* naprstak, oman, Helianthus(suncokret baštenski), hojhera, hosta,La thyrus latifolius, Liatris spicata, Limo ni -um platyphyllum, lanilist, srebrno cveće(Lunaria annua),* rumenika, metvulja,bo žur, mak: Papaver nudicaule čaure,*floks, zevalica, pupavica, žalfija, udoviči-ca, Trollius europaeus, kala

Lukovice i krtoleAgapant, luk,* alstroemerija, krokosmija,georgina, Dierama pulcherrimum, Gal to -nia candicans, ljiljan, narcis, Schizostyliscoccinea

TravePampas trava,* metlušica,* kovilje*

* pogodno za sušenje

vlači korisne insekte kao što su osolikemu ve i mrežokrilci koji se hrane štetočina-ma. Kratkotrajne biljke kao što su spome-nak, različak (Centaurea cyanus) i ešolcija(Eschscholtzia) savršene su za popunjava-nje praznina oko novozasađenih višegodiš-njih biljaka, drveća i žbunja.

Pripremanje plana sadnjePripremite plan u razmeri dela bašte koji

nameravate da zasadite. Po istoj razmeriisecite krugove od papira koji će predstav-ljati očekivano širenje svake biljke, dabiste znali koliko biljaka može da stane naplaniranu površinu. Prvo rasporedite klju-čne biljke, žbunove i ruže, zatim krupnijevišegodišnje biljke koje su često kasne let-nje, postepeno raspoređujući manje biljkebliže prednjem delu bašte.

izbegavajte praznineVišegodišnje i lukovičaste biljke šumskog

porekla kojima prija senka, kao što su lju-bičica (Viola odorata) i medunika (Pul mo -naria) rasporedite blizu osnove listopadnihžbunova na zadnjem kraju ruba. Mnogevrste koje cvetaju početkom proleća, kaošto su Doronicum orientale i lukovice, uve -nu znatno pre početka leta. Iako će vasnjihova mala veličina i rano cvetanje do -ves ti u iskušenje da ih rasporedite blizuprednjeg dela, na taj način ćete ostvaritiprazninu na tom mestu tokom ostatka go -dine. Ako ih rasporedite malo dalje ka zad -njem delu, više biljke će izrasti ispred njih,popunjavajući praznine i skrivajući uvelolišće. Isto važi i za orijentalni mak. Kadzavrši cvetanje početkom leta, on potpunouvene. Pored njega rasporedite biljke kojese šire, a cvetaju sredinom leta, kao što ješlajer cveće, koje će popuniti prazninu ko -ja ostaje iza maka. Ne zaboravite da vamje cilj da imate ravnomerno raspoređeneboje i zanimljiv izgled tokom cele godine.Koristite biljke koje se gaje zbog lišća dadopunite cveće.

Domaći zadatakKad se suočite sa izborom između više

sorti, postoji nekoliko kriterijuma koji ćevam pomoći da se odlučite. Polazni suotpornost i održivost na konkretnom zem-ljištu. Važnu ulogu ima i boja. Razmatranjevremena i dužine cvetanja omogućiće vamda u bašti imate boje u periodima kad semalo šta događa.Visina biljaka zavisi odtoga na koji način želite da se one uklapa-ju sa susednim. Ako visina nije važna, op -redelite se za niske biljke kojima neće bitipotrebne pritke (oslonac).

Otpornost na bolesti je još jedan važanfaktor u svakoj bašti, a kamoli u organskoj.Neke vrste su podložnije bolestima kao štosu pepelnica ili rđa. Uzgajivači su se godi-nama trudili da proizvedu otpornije sorte.Ako niste sigurni, odaberite starije, dobropoznate sorte koje su dokazale svoju vred-nost. Privlačnost biljaka za divlje životinjetakođe je važna u organskoj bašti. Oda be -rite biljke koje rađaju jestivo seme ili bobi-ce jer mogu da se koriste kao materijal zagnezda i pogodne su za sklonište (videtistr. 189-197).

Poboljšavanje postojećih rubova(živica)U mnogim baštenskim rubovima tokom

godina nagomila se više zanimljivih bilja-ka. Uspomene na bašte koje su posećiva-ne i pokloni od prijatelja i rodbine smešta-ju se na pogodna mesta, a malo pažnje seposvećuje susednim biljkama. Najbolje na -mere da se one kasnije premeste na boljepoložaje, brzo padaju u zaborav. Ishod ječesto neusklađena zbirka biljaka nepove -za nih po boji ili teksturi, i nekontrolisanocvetanje tokom godišnjih doba. Dobro jeda razmislite o potpunom reorganizovanjutakve zbirke.

Za vreme sezone napravite spisak bilja-ka, beležeći im visinu, boju i period kad sunajzanimljivije. Procenite spisak kako bisteutvrdili u kojim godišnjim dobima ima naj-manje zanimljivosti, i potražite biljke koje

ORGANSKA BAŠTA166

će popuniti te periode. Mnoge bašte izgle-daju fantastično od početka do sredineleta, posle čega postepeno blede kakodolazi jesen. Postoje mnoge prelepe više-godišnje biljke, naročito iz porodice belihrada - glavočika (Compositae ili Astera -ceae) koje imaju izvanredne boje krajemleta i u jesen. Oman, suncokret, pupavicai ehinacea su samo neke od njih.

Da biste izbegli da od kraja jeseni dopočetka proleća gledate samo u urednoposečene stabljike, zasadite višegodišnje ilukovičaste biljke koje cvetaju početkomproleća (videti Izbegavajte praznine, pret-hodna strana), kao i neke zimzelene više-godišnje biljke (vidi spisak na str. 169) ilione koje posle cvetanja imaju privlačne

zrele cvasti. Ptice vole seme, a insekti sepreko zime naseljavaju u šupljim stabljika-ma i semenim čaurama. I najmanji mrazpretvoriće baštu u čarobni zimski pejzaž(videti Privlačne jesenje i zimske siluete,str. 163).

Pošto ste nacrtali plan, pređite na posao.Tokom jeseni, zime i početkom proleća,ba vite se postojećim biljkama. Kad zem -ljiš te nije previše vlažno i nema mraza, iz -vadite biljke koje treba da budu premešte-ne ili podeljene. Privremeno ih smestite uplitki rov, prekrijte vlažnim prekrivačem ilistavite u trap, ako ćete ih uskoro presadi-ti. Budite strogi i odbacite sve biljke kojenisu lepo napredovale ili vam se jednos -tav no ne sviđaju. Iskoristite priliku da isko-

tRaDiCiOnalni meŠOviti RUB (ŽiviCa)Na ovom planu (str. 166) prikazan je tradicionalni rub bašte, okrenut ka jugoistoku, s drve-nom ogradom iza sebe. Penjačice prekrivaju ogradu, a nekoliko drvenastih biljaka označavatrajnu granicu. Višegodišnje biljke zasađene su u nizovima. Lukovičaste biljke treba saditi upozadini, pošto cvetaju dok su višegodišnje biljke još niske, tako da će uvelo lišće lukovicabiti sakriveno kad u proleće trajnice počnu da rastu.

KLJUČ ZA ZASAĐENE BILJKE

Penjačice / zidno žbunje1. Ceanothus x delileanus „gloar de Versaj”2. Chaenomeles speciosa „Nivalis”3. Clematis armandii „cvet jabuke”4. Clematis „ažurni biser”5. Rosa „Maigold”6. Schizophragma integrifolium

Žbunje7. Artemisia „zamak Povis”8. Caryopteris x clandonensis „nebeskopla-va” x 29. Perovskia atriplicifolia „plavi toranj”10. Rosmarinus offidnalis11. Salvia officinalis „Purpurascens”

višegodišnje biljke12. Alchemilla mollis x 413. Agapanthus campanulatus x 314. Aster pringlei „Monte Kasino”15. Campanula lactiflora „Pričardov varije-tet” x 316. Coreopsis verticillata x 517. Doronicum orientale x 3

18. Echinacea purpurea „beli labud” x 419. Geranium x magnificum x 220. Helenium „komad putera” x 321. Helianthus „kraljica limuna”22. Hemerocallis citrina x 523. Nepeta racemosa „Vokerova niska” x 224. Papaver orientale „crno i belo”25. Pulmonaria saccharata „gospođa Mun” x326. Rudbeckia fulgida „Goldsturm” x 727. Salvia x sylvestris „majska noć” x 428. Sedum „jesenja radost” x 3

lukovičaste biljke29. Allium cristophii x 2030. Cyclamen hederifolium x 631. Muscari azureum x 5032. Narcissus „tet-a-tet” x 5033. Scilla siberica x 100

elementi projektaA Gomila kompostaB Živa ograda od bukveC TerasaD Ivica travnjaka od cigleE Travnjak

BAŠTENSKO CVEĆE 167

ORGANSKA BAŠTA168

pate i sav višegodišnji korov. Pre presađi-vanja, podelite krošnje biljaka koje ste od -lučili da zadržite (videti str. 175); tako ćeteih podmladiti, a dobićete još primerakaiste vrste.

BAŠTENSKO CVEĆE 169

PlaniRajte SUvO, OSUnčanO meStOPlan zasada na slici na str. 168, nadahnut naturalističkim pokretom, pogodan je za suv, osun-čan prednji deo dvorišta. Za njegovo održavanje nije potrebno mnogo truda, a ispunjavabaštu zanimljivim izgledom tokom cele godine. Niske, drvenaste biljke, kao što su lavanda,blagovan i titrica (Santolina) daju zasadu trajnu strukturu. Ključne biljke, kao što su komo-rač, trave i kotrljan, doprinose zanimljivosti izgleda koji se menja s godišnjim dobima. Celupovršinu treba prekriti propusnom pejzažnom tkaninom pre, a šljunkom posle sađenja.

KLJUČ ZA KORIŠĆENE BILJKE1. Aurinia saxatilis x 32. Crocosmia x crocosmiijlora „Solfatare” x393. Eryngium alpinum x 114. Eryngium variifolium x 145. Euphorbia characias podv. wulfenii x 46. Foeniculum vulgare „Purpureum” x 2

7. Hyssopus officinalis x 78. Lavandula angustifolia „Hidcote” x 129. Lavandula x intermedia holandska grupax 1410. Molinia caerulea podv. arundinacea„Vindspil” x 411. Santolina chamaecyparissus x 3312. Sisyrinchium striatum x 1713. Thymus serpyllum x 18

zimska ljupkostNeke vrste višegodišnjih biljaka, kao žed -njak, veoma lepo se suše, stvarajući priv-lačne siluete koje ostaju do duboko u zi -mu.

- Acanthus mollis, A. spinosus - Achillea „zlatna za krunisanje”,

A. „mesečina”, A. „Taygetea” - Agava- Ajuga reptans- Anihemis punctata podv. cupaniana - Anthemis tinctoria - Armeria maritima - Artemisias (mnoge vrste) - Asarum europaeum - Bergenija- Campanula latiloba, C. persicifolia - Carex pendula - Cerastium tomentosum - Dianthus (karavilje - karanfili) - Dierama pulcherrimum - Doronkum orientale - Epimediums (mnoge vrste) - Eryngiums (neke vrste) - Euphorbia amygdaloidts var.

robbiae, E. characias, E. x martinii

- Geranium x cantabrigiense,G. macrorrhizum

- Helktotrichon sempervirens - Kukurek - Hojhera - x Heucherella - Iris foetidissima - Kniphofia (tritoma - krupnije sorte)- Lamium galeobdoloii, L. maculatum - Limonium platyphyllum - Liriope muscari - Luzula sylvatica - Sisyrinchium striatum - Stachys byzantina - Stipa arundincea, S. gigantea - Tellima grandiflora - Verbascum olympicum, V. phoeniceum - Veronica gentianoides „Variegata” - Viola riviniana grupa Purpurea

(sin. V. labradorica)

zimzelene viŠegODiŠnje Biljke i tRave

RaSPOReD BOjaOpažanje i korišćenje boja veoma su lič -

ni. Ono što neko vidi kao tamnoplavu, dru-gom izgleda kao tamnozelena. Neko voliružičastu, dok je neko drugi ne voli, a volinarandžastu. Vi provodite najviše vremenau svojoj bašti, pa zato izaberite kombinaci-ju boja koja vama odgovara. Iako je stva-ranje zasada po određenom rasporedu bo -ja veliki izazov, jednako zadovoljavajućeis kustvo je da jednostavno sledite raspo-red boja koji diktira promena godišnjihdoba.

teorije boja i njihova primenaKad se bela svetlost propusti kroz priz -

mu, ona se razlama (razlaže ili prelama!)na dugin spektar boja - crvenu, narandža-stu, žutu, zelenu, plavu, indigo i ljubičastu.Sa izuzetkom indiga, isti spektar boja mo -že da se dobije kombinacijama osnovnihboja, žute, crvene i plave. Žuta i crvenadaju narandžastu, crvena i plava proizvodeljubičaste i smeđe nijanse, a plava i žutastvaraju zelenu boju. Ove boje, kad sepoređaju, formiraju „krug boja”. Sve teori-je boja zasnivaju se na ovom konceptu.

Suprotstavljene boje (kontrastneboje)Koristeći boje koje se nalaze na suprot-

nim stranama kruga, mogu da se dobijusledeće kombinacije: crvena i zelena, pla -va i narandžasta ili žuta i ljubičasta. U baš -tama se ove kombinacije najčešće svodena žutu i ljubičastu i plavu i narandžastu.Njihov efekat je upadljiv i živopisan kad sekoriste jake, a suprotan ako se koriste pas -telne nijanse.

Od presudnog značaja je prava srazme-ra ovih mešavina. Iako je divna boja zacve će, plava odbija vrlo malo svetlosti i za -to treba da se koristi u kombinaciji s višesvetlonarandžastih tonova, da bi se posti-gao dobar kontrast. Takođe, tamnoljubiča-sta je jaka boja, ali će najviše doći do izra-

žaja samo ako se okruži s dvostruko višeosvežavajuće žute.

Susedne bojeSuptilniji aranžman postiže se korišće-

njem suseda na krugu boja. Žuta, naran-džasta i crvena poznate su kao tople, a ru -žičasta, ljubičasta, plava i ružičasto-ljubi -čas ta kao hladne boje. Mnogi baštovaniklone se toplih boja, birajući meke pastel-ne tonove iz hladnog spektra. Tople bojeosvetljavaju prostor po tmurnom vreme-nu, unoseći u sunce baštu kad vreme nijelepo. Kad koristite crvenu i žutu, važno jeda im dodate nijanse koje su između njih -od svetlo do tamnožute, preko narandžas -te do tamnocrvene - i da taj spektar repro-dukujete kroz cveće i lišće u bašti gde godje moguće. Ako to ne učinite, stvorićetejak kontrast, jer će u ukupnom utisku ne -dostajati boje koje povezuju dve osnovne.Ishod je sličan kao kad biste sobu uredilisamo sa crnom i belom bojom. Sivi tonovibi uneli harmoniju u prostor, otklanjajućija ku suprotnost.

ORGANSKA BAŠTA170

kakO Se BOje menjajU S gODiŠnjim DOBima

Proleće počinje gomilama svetlozelene.Do početka leta sve i dalje izgleda sveže,s belom, svetloružičastom, plavom i crve-nom bojom koje dominiraju scenom.Kako leto odmiče, a vrelina treperi nahorizontu, vreme je za tople nijanse žute,baršunastocrvene i mrkonarandžastetonove. Do dolaska jeseni izbledele bojezvezdana i hrizantema najavljuju da segodina bliži kraju.Tokom cele godine, ni u jednom periodune treba potcenjivati značaj zelene boje.Zimzelene biljke daju bašti neophodnustrukturu zimi, a za vreme sezone rasta,promenljivo zelenilo je savršena pozadinaza višebojno cveće. Korišćenjem mnogihnijansi lišća može da se stvori prava tapi-serija boja, kako upadljivih, tako i suptil-nih.

jednobojni zasadiJednobojni zasad može da bude veoma

uzbudljiv ako se načini kako treba, ali i dadeluje bezlično ako se ne uskladi pažljivo.Tajna korišćenja jedne boje je u tome dase i za lišće i za cveće koristi što više nijan-si, kako bi se stvorila neophodna raznovrs-nost i kontrast. Na primer, ako sadite baštuu beloj boji, koristite lišće srebrne, sive ipla ve boje, kao i zeleno, u bledim, sred -njim i tamnim nijansama. Osim čisto bele,uključite u zasad i kremkasto i zelenoosen čeno cveće, kao i belo s plavim, ruži-častim, ljubičastim ili žutim prelivom. Va ri -jacije boja, u kombinaciji sa zanimljivimob likom lišća, ispunjavaju baštu raznovrs -nošću i pitomošću koje je čine zanimljivomi uzbudljivom.

Sve boje osim jedneIako je moguće napraviti različit raspo-

red boja za svako godišnje doba, ipak je toteško uskladiti, naročito na prelazu izmeđunjih. Zavisno od vremenskih uslova, nekebilj ke procvetavaju ranije nego inače, štoremeti pažljivo isplaniranu smenu boja.Lju biteljima biljaka naročito teško može dabude da se striktno pridržavaju rasporedaboja u malim baštama. Možda vam se do -padaju hladne boje, pa želite da koristiteplavu, ružičastu i ljubi častu, a istovremenoste slabi prema orijentalnom maku, kojiima ogromne, plamenocrvene cvetove. Po -kušajte da izostavite jednu boju iz spektra,stvarajući raspored od svih ostalih. Bojeko je su nezgodne za mešanje su naran-džasta i ružičasta - čuvene svađalice. Akouklonite nijanse ružičaste i crvenkastoruži-časte, ostaju vam plava, ljubičasta, žuta,narandžasta i crvena. Uklanjanjem naran-

džaste i narandžastocrvene ostaju vampla va, ljubičasta, žuta i ružičasta.

SaDnja i nega BaŠtenSkOgCveĆa

Kad sadite novu leju ili rub s višegodiš-njim biljkama, najvažnije je da počnete odčistog zemljišta, bez višegodišnjeg korova.Ako je taj deo bašte prethodno bio trav -njak, počupajte busene i ukopajte ih u ze -m lju. Ako imate vremena, posejte zeleniš -no đubrivo (videti str. 55-57) jednu sezonupre sadnje, da biste popravili kvalitet zem-ljišta.

Za tradicionalne rubove (živice) s višego -dišnjim biljkama, dodajte u zemlju organ-ski obogaćivač srednje do visoke klaseplod nosti, kao što je kompost ili dobrozgo relo đubrivo u fazi obrade zemljišta - iliga raširite po površini pre kopanja. Ako jezemljište posno, možete da dodate i đubri-vo opšte namene kao što je kaša od lucer-ke, koje će pomoći učvršćivanju i rastu bi -ljaka. Trave i lukovice bolje uspevaju nama nje plodnom zemljištu, zato pre sadnjedodajte obogaćivač niske do srednje klaseplodnosti ili nemojte dodavati nikakav obo-gaćivač zemljišta. Ako ste planirali natura-listički stil bašte s višegodišnjim biljkamakoje ste odabrali tako da odgovaraju pos -tojećem zemljištu, ne treba dodavati ni -kak ve obogaćivače.

Jednogodišnjim biljkama potrebno je ze -mljište koje zadržava vlagu, a ne prija imvi sok sadržaj azota, jer on podstiče rastlis tova umesto cvetova.

kupovina biljakaVećina vrsta zeljastih biljaka presađuje

se na mesta na kojima će ostati do krajaži votnog ciklusa; otporne (i neke poluot-

BAŠTENSKO CVEĆE 171

Plava koja se slažeMetalnoplava boja kotrljana unosi har mo -niju u zasad s hladnim, prelivajućim bo -jama ili živahan kontrast, ako se smestiiz među narandžaste i crvene boje.

Prelepe lukoviceLukovičaste biljke kao što je Allium gi -gan teum godinama ispunjavaju baštubo jom, a ne zahtevaju mnogo nege.

porne) vrste mogu da se seju direktno uzemlju.

Bilo da su kućno gajene ili kupljene, sa -dite bujne, zdrave primerke koji će imatipočetnu prednost. Organski proizvedenebilj ke i lukovice mogu da se nađu, ali i da -lje nisu u širokoj ponudi.

Danas vrlo malo rasadnika prodaje više-godišnje biljke s golim korenom, mada jetakav način prihva tljiviji i sa ekonomske isa ekološke tačke gledišta. Kad kupujetebilj ke gajene u saksijama, one koje su umanjim, obično su isplativiji izbor. Više go -dišnje biljke u saksiji mogu i da se podelepre presađivanja, čime dobijate više bilja-ka za cenu jedne.

Neke osetljive višegodišnje biljke, kaošto su F1 hibridi geranijuma i nedirka, mo -gu da se gaje iz semena, ali većina ih serazmnožava vegetativnim putem (videtistr. 103-105). Ako je leja ili rub na svetlommestu koje ne zahvata mraz, kupite počet-kom proleća sadnice i gajite ih u zatvore-nom prostoru dok ne porastu dovoljno damožete da ih presadite napolje. Kad kupu-jete jednogodišnje biljke kao što je lobeli-ja, izaberite mlade primerke koji nisu pre-rasli saksiju ili pliticu. Kad se rast korenjaograniči u saksiji, biljke često počinju dacvetaju pre nego što potpuno izrastu.

Počinjanje od semenaPočinjanje od semena je isplativ način

da dobijete veliku količinu biljaka, naročitojednogodišnjih za leje, a istovremeno vamosi gurava da su proizvedene organski. Ve -ćina otpornih i mnoge poluotporne jedno-godišnje biljke, naročito one s krupnim se -menom, kao što su kadifica (Tagetes) i po -točarka, jeftine su i lako se gaje iz seme-na. Ako sami gajite biljke, imaćete prilikuda isprobate neke neobičnije vrste jedno-godišnjih biljaka, kao što su Trachymenecoerulea i petunija sa zelenim cvetovima(Nicotiana lansdorffii).

Višegodišnjim biljkama koje se gaje izse mena treba godinu ili dve da dostignuve ličinu koja im je potrebna da procvetaju.Gajenje iz semena uglavnom je ograniče-

no na čiste vrste; ako se seju sorte, naj -češ će se ne dobijaju primerci koji su iden-tični biljkama-rodite ljima. Neke vrste više-godišnjih biljaka, kao što je kandilica, lakose same rasejavaju. Boja cvetova ponekadnema veze s biljkom-roditeljem, ali to nijenužno loše.

Na većini pakovanja semena postojiuput stvo koje preporučuje odgovarajućipe riod za sejanje jednogo dišnjih biljaka,ali će vam se isplatiti da eksperimentišetes kasnijim sejanjem, jer tako možete dapopunite praznine koje ostaju posle cveta-nja ranih višegodišnjih i lukovičastih bilja-ka. Zanimljiv izgled krajem proleća ili po -čet kom leta može da se postigne jesenjimsejanjem otpornih jednogodišnjih biljakakao što je mačkov brk (Nigella), koje moguda se seju direktno, ili da se uzgajaju uvišećelijskim pliticama i presade kasnije,kad se zemljište raskrči.

Mnoge otporne jednogodišnje biljke, kaošto su neven, Phacelia tanacetifolia (face-lija) i Limnanthes douglasii, same se rase-javaju. Takve biljke su uglavnom jače i ra -ni je cvetaju nego kad ih vi posejete. Ne -željene ponike možete jednostavno da uk -lo nite motikom ili presadite na mesto kojevam više odgovara.

Priviknite mlade biljke na oštrije usloveznatno pre presađivanja. Ako je potrebno,zaštitite ih od puževa i kasnih mrazeva.

Sađenje višegodišnjih biljaka itravaSadnice s golim korenom mogu da se

nabave samo u određeno doba godine, alimladice gajene u saksijama mogu da sezasade u bilo kom periodu. Pre sađenja,dobro nakvasite biljku u kofi vode, tako dazemlja u saksiji postane potpuno mokra.Iskopajte rupu koja će biti dovoljno velikada u nju stane zemlja oko korena, rastre-site zemlju na dnu kako biste olakšali kore-nju da prodre u dublje slojeve. Učvrstitebiljke posle sađenja i zalijte ih čak i ako jezemlja vlažna. Time ćete ukloniti džepovevaz duha i obezbediti korenju bolji kontaktsa zemljištem.

ORGANSKA BAŠTA172

Sađenje lukovičastih biljakaLukovicama prija ocedito zemljište boga-

to humusom. Ako se brinete da li je zem-ljište previše vlažno ili prejako, dodajte muoštrog peska ili stavite šljunak ili krupanpesak na dno rupe za sađenje. U načelu,sadite lukovice na dubini koja je dvostrukoveća od njihovog prečnika.

Izbegavajte sađenje lukovica na pred-njem kraju leje ili ruba. Njihovo uvelo lišćenije lep prizor, a veoma je važno da osta-vite lišće da uvene prirodnim putem, štose događa otprilike 6 sedmica posle cveta-nja, umesto da ga odsecate ili vezujete učvor.

Lukovice se obično sade kad su u fazimi rovanja. Samo vrlo male lukovice, kaošto su visibaba i crvljivača, treba presađi-vati dok su još u listu, neposredno poslecve tanja, jer veoma lako venu. Ako mora-te da ih sadite kao suve lukovice, natopiteih u mlakoj vodi 24 časa pre sađenja. Zaza nimljiv izgled u proleće, lukovice morateza saditi ujesen; one koje cvetaju u leto ijesen sadite u proleće.

zalivanje biljakaKad god je moguće, birajte biljke koje

odgovaraju vrsti zemljišta kako biste sma-njili potrebu za zalivanjem. Dobro pripre-mite zemljište pre sađenja, rastresajući

sve zbijene delove kako biste podstakliuko renjivanje. Ako je izvodljivo, povećajtekapacitet zemljišta za zadržavanje vodedodavanjem kabastih organskih obogaći-vača (videti str. 41-42) pre sađenja i držitezemljište prekrivenim posle sađenja (vide-ti str. 174). Ako je potrebno zalivanje, na -topite zemljište temeljno, nemojte samoda ga nakvasite. Da biste smanjili ispara-vanje, zalivajte rano ujutro. Takođe, može-te da zalivate i uveče, iako tako povećava-te rizik od napada puževa.

BAŠTENSKO CVEĆE 173

OtPORne jeDnOgODiŠnje Biljke kOje Se lakO RaSejavajU

Mnoge otporne jednogodišnje biljke selako rasejavaju i produžavaju svoju vrstuiz godine u godinu. U njih se ubrajajumak, neven, potočarka, lanilist i mačkovbrk, čije paperjasto lišće ukrašava krajemleta leju koju čine Salvia patens „kejm-bričsko plava” i goruća ljubav. Ove mladi-ce, koje su nastale samorasejavanjem bi -ljaka koje cvetaju leti, preživeće zimu inaredne godine procvetati ranije. Moždaće biti potrebno da ih proredite.

Razlozi za prekrivanje zemljišta

Posle sađenja, prekrijte zemljište. Dubljisloj pomaže u zadržavanju vlage i u suz-bijanju korova. Odaberite prekrivač zem-ljišta koji se po stilu slaže sa zasadom.

viŠegODiŠnje Biljke kOje SU OtPORne na zečeve

- Aconitum (jedić)- Astilba- Campanula lactiflorae, C. latifolia- Cortaderia (pampas trava)*- Crinum- Krokosmija- Naprstak (Digitalis)- Epimedium- Mlečika (*)- Otporni geranijumi (*)- Helianthus (suncokret)- Hosta- Hypericum (*)- Perunika- Tritoma (Kniphofia)- Leucojum- Melissa- Nepeta (mačja metvica)- Božur- Mak (*)- Veratrum- Vinca (zimzelen) *

* zimzelene(*) neke vrste su zimzelene

Pritke za višegodišnje biljkeCvetovima viših vrsta višegodišnjih bilja-

ka, kao što je delfinijum, potrebna je pot-pora (oslonac) da bi se zaštitili od vetra ida ne bi padali preko svojih suseda. Velikakoličina hranljivih sastojaka i vode podsti-če rast u visinu i smanjuje otpornost, zbogčega su biljkama potrebne pritke. Ta po -treba može da se smanji izborom nižih,sta menijih varijeteta i sorti ili, u slučajubo žura, biljaka s lakšim, pojedinačnim cve-tovima.

Višegodišnje biljke se po tradiciji podupi-ru pritkama od grana žbunova koje se po -badaju u zemlju kad biljke počnu da niču.One su čvrsta i neupadljiva potpora, a nakraju sezone mogu da se uklone i kompos -tiraju. Zabodite grane u zemlju oko osno-ve biljke i presavijte ih na tački koja je nadve trećine visine, stvarajući gustu mrežugrana koje podupiru stabljiku dok rastekroz njih. U većini bašta sasvim dovoljnakoličina pritki može da se dobije od orezi-vanja krajem zime i u proleće. Drugi načinpodupiranja jeste da biljku okružite štapo-vima bambusa, a potom između njih isple-tete mrežu od baštenskog kanapa.

U prodaji je i širok spektar industrijskipro izvedenih pritki. U one koje se brzo ilako postavljaju ubrajaju se galvanizovanimetalni ili plastični krugovi s mrežom iliplas tificarana žica u obliku slova L, s kuki-cama za povezivanje. Ovakva vrsta potpo-re odgovara višego dišnjim biljkama kojeras tu u grupama, kao što su oman, floks ihrizantema. Veće gomile koje se naginjuna jednu stranu i prete da polegnu po ze -m ljištu, mogu lako da se podupru pritkamaod metalnih štapova savijenim u polukrug.

Nekim izrazito visokim biljkama, kao štoje delfini jum, potrebne su pojedinačneprit ke. Svaka stabljika treba da ima svojupritku, koja je podupire većim delom visi-ne.

Uvek koristite prirodne materijale za ve -zivanje biljaka za pritke. Oni će manje ste-zati biljke, a mogu da se kompostiraju pos -le upotrebe, u kontejneru ili na gomili. Da

biste izbegli povrede očiju vrhovima pritki,zaštite ih kapicama koje možete da kupiteili sami napravite.

Prekrivanje i ishrana zemljištaNe bi trebalo dodatno da hranite jedno-

godišnje i dvo godišnje biljke. U održavanjuvlage u zemljištu pomoći će vam kratko-trajni prekrivači kao što su kompost od liš -ća ili sitno seckana kora od drveta. Za jed-nogodišnje zasade pogodne su i ljuske odkokosa, ali ih zbog velike hranljive vred -nos ti ne treba koristiti na plodnom zemlji-štu.

Mnogo širi spektar prekrivača može dase koristi za višegodišnje biljke, zbog zadr-žavanja vlage, suzbijanja korova i ishranezemljišta (videti str. 74-77). Izaberite onekoji odgovaraju zasadu. Na primer, šljunakodgovara suvoj leji u prerijskom stilu, ako ra od drveta ili kompost od lišća šum-skom stilu bašte. Uvek prekrivajte zemljiš -te kad je vlažno i raskrčeno od korova.

Plodna zemljišta treba prekrivati koromod drveta, kompostom od lišća ili kompos -tom od zelenišnog otpada, a posnija mate-rijalima srednje do visoke klase plodnostikao što su baštenski kompost, kompost odpečuraka ili dobro zgorelo đubrivo, dok muse ne podigne nivo plodnosti. Takođe, mo -žete da nanosite na zemljište organsko đu -brivo opšte namene.

Izbegavajte korišćenje iste vrste prekri-vača iz godine u godinu da ne biste izme-nili pH vrednost. Na primer, kompost odpe čuraka čini zemljište baznim, a boroveiglice kiselim.

Uklanjanje uvelih cvetova i orezivanjeRedovno uklanjanje uvelih cvetova odr-

žava dobar izgled jednogodišnjih i dvogo-dišnjih biljaka, a često i produžava cveta-nje. Izbegavajte da to činite s biljkama kaošto su srebrno cveće i mačkov brk (Ni ge -lla), ako želite da sačuvate njihove privlač -ne zrele cvasti.

ORGANSKA BAŠTA174

Uklanjanje cvetova s nekih vrsta višego-dišnjih biljaka kao što je floks, podstičecve tanje bočnih izdanaka, a delfinijum, lu -pina i hajdučka trava mogu da cvetaju podrugi put ako se orežu. Međutim, odupritese iskušenju da uklanjate cvetove čim poč -nu da blede. Budite strpljivi i sačekajte davidite da li će iz cvetova nastati zrele cvas tikoje mogu da posluže kao ukrasni elementtokom zimskih meseci, kao hrana za pticei male sisare ili sklonište za insekte. Uvelestabljike i lišće takođe štite biljke od oštrihzima. Neke vrste, kao što je žednjak, zadr-žavaju privlačan izgled tokom cele zime.Druge počinju da trule pri osnovi i venupod uticajem vlažnog i vetrovitog vreme-na. Povremeno uklanjajte delove biljakako ji kvare izgled bašte.

Bokorenje višegodišnjih biljakaDok jednogodišnje i dvogodišnje biljke

mo raju da se gaje iz semena, višegodišnjemogu da se razmnožavaju i vegetativnimputem - deobom (bokorenjem) i reznica-ma. Deobom se ojačavaju biljke i proizvo-de primerci koji su identični biljci-roditelju.Delite zeljaste višegodišnje biljke kad poč -nu da venu u sredini leje ili izgledaju nago-milano i manje bujno.

Delite biljke tokom jeseni, zime ili počet-kom proleća, kad zemljište nije previševlaž no i nema opasnosti od mraza. Trava -ma odgovara bokorenje u proleće. Sa izu-zetkom biljaka s drvenastom osnovom,kao što je Achillea „mesečina”, druge više-godišnje vrste se lako dele. Iskopajte bu -sen s više biljaka i zabodite u sredinu dvo -je vile okrenute poleđinom. Pomeranjemdržalja napred-nazad korenje se postepe-no razdvaja. Ponavljajte postupak dok nedo bijete onoliko biljaka koliko vam tre ba.Veoma tvrdo korenje isecite.

Lukovice manje cvetaju kad su nagomi-lane. Iskopavajte ih kad počnu da venu ilikad postanu neaktivne. Busen obično mo -že da se razdvoji rukom, posle čega može-te da presadite zdrave lukovice.

Drugi načini za dobijanje višebiljakaMeke reznice s vrha stabljika (videti str.

104) mogu da se uzimaju od početka pro-leća do početka leta s mnogih vrsta više-godišnjih biljaka, uključujući penstemon ičestoslavicu.

Kod nekih višegodišnjih vrsta, uključuju-ći delfinijum i georginu, možete da uzme-te reznice sa osnove stablji ke; u proleće,pažljivo izvucite nove izdanke iz osnovebilj ke kad dobiju četiri ili pet listova, pod-secite im osnovu i pobodite u male saksijesa oceditom zemljom.

BAŠTENSKO CVEĆE 175

Prolećno čišćenjeUveli ili osušeni delovi biljaka preko zimeobezbeđuju divljim životinjama hranu,sklo nište i materijal za gnezda. U prolećepočistite stare stabljike i lišće, podelite ipre sadite biljke po potrebi, a zatim uklo-nite sav korov pre nego što prekrijete ze -mljište.

Uprkos novim trendovima popločavanjapovršina u bašti, za mnoge baštovanetrav njak ostaje osnovni deo kućnog pejza-ža, kako zbog estetskih, tako i zbog prak-tičnih razloga.

Travnjaci različitim ljudima predstavljajurazličite stvari. Oni su važan deo strukturebašte, u kojoj mogu da budu pozadina zaživopisne zasade, prolaz između leja i ru -bova ili jednostavno deo za igru i opušta-nje. Travnjak stvara osećaj slobodnogpros tora s puno prirodne svetlosti i pogle-dom na prostor u pozadini. Ako se održa-va na organski način, taj zeleni tepih do -prineće i biološkoj raznovrsnosti bašte.

Za organskog baštovana, travnjak jeekosistem u istoj meri koliko i jezerce iliživa ograda. Međutim, priroda ne podnosimonokulture, pa će zato korov vrlo brzo

po kušati da prodre u novi travnjak. Možeteda se odlučite za formalan travnjak u ko -me gotovo da nema korova, ili za opušte-niju zelenu površinu, sastavljenu od višeraz nih vrsta biljaka. Obe vrste travnjakamogu da se gaje organski, iako je za prvupotrebno više pažnje i nege.

Organski travnjaci su veoma privlačnastaništa za insekte, ptice i druge divlježivotinje. Prihvatajući da u travnjaku možeda postoji čitav niz raznih biljnih vrstapored trave, organski baštovani stvarajubogata staništa za širok spektar insekata idrugih životinja. Usklađivanjem režima ko -šenja i kultura stvaraju se livade ili polja-ne, u kojima se cveće rasejava samo, in -sekti se slobodno hrane i razmnožavaju, aptice biraju hranu i materijal za gnezda.

kOŠenje tRaveUčestalost i visina košenja u organskom

travnjaku treba da budu prilagođeni svrsikoju ste mu namenili. Njihovom prome-nom, travnjaku možete da date formalniji

travnjaci i njihova nega

Od engleskog travnjaka do mešovite livade, sve vrstetravnatih površina mogu da se održavaju organski

temeljno čišćenjeJesenje lišće treba sakupiti grabuljama iukloniti s travnjaka da bi on ostao zdrav,ali ga nikad ne treba spaljivati; umestotoga napravite gomile ili ga potrpajte uvreće i pravite kompost od lišća (videtistr. 49). Sami možete da napravite met luod pruća, vezujući snop pruća za dr venudršku. Ako lišća nema mnogo, mo žete injega da pokosite i ostavite isec kanog,kao laki prekrivač zemljišta. Ubrzo ćenes tati, jer će ga gliste i drugi organizmirazložiti i apsorbavati u zemlju.

Osnovni nivoOrganski travnjak koji sadrži više vrstatrave i cveća postaje privlačno stanište zainsekte i hranilište za ptice.

načela ORganSke nege tRavnjaka

- Izaberite seme trave za travnjak kojiodgovara vašim potrebama i lokaciji.- Održavajte dobru strukturu zemljišta dabiste podstakli rast trave.- Što trava više raste, to je češće kosite,ali nikad prekratko.- Tokom leta ostavljajte pokošenu vlati natravnjaku, radi ishrane trave.- Razgrabuljajte mahovinu pre nego štose nagomila i počne da guši travu.

ili prirodniji izgled. Pošto na tržištu postojiogromna ponuda kosilica, važno je da oda-berete onu koja odgovara vama i vašemtravnjaku. U donjoj tabeli opisana su triglavna tipa, sa cilindričnim i kružnim seči-vima ili s plastičnom niti. Za manje, ravnetravnjake idealna je ručna kosilica, ali zaveće površine pod travom motorna kosili-ca ima više prednosti.

košenje travnjakaAko ima dovoljno toplote i vlage, trava

može da raste cele godine, ali moraćeteredovno da je kosite samo od proleća do

TRAVNJACI I NJIHOVA NEGA 177

Saveti za kOŠenjeKosilice su najopasnije mašine koje seredovno koriste u bašti, zato sprovoditesve mere bezbednosti koje preporučujuproizvođači. Nosite zaštitnu odeću i cipe-le, raskrčite travnjak od kamenja i otpa-daka, i udaljite decu i kućne ljubimce satravnjaka kad ga kosite. Na električnimmo delima pre košenja uvek proverite is -pravnost kabla i utikača, i koristite utični-cu sa uzemljenjem (šuko). Ako se kablošteti prilikom košenja, odmah isključitestruju u kutiji sa osiguračima. U gradskimpodručjima buka predstavlja sve većiproblem. Kupite tiši model motorne kosi-lice ili pak ručnu. Kosite imajući obzirapre ma susedima.- Redovno oštrite sečiva i menjajte ih akose oštete od kamenja.- Pre košenja proverite da li se žabe ilima le životinje ne kriju oko ivica travnjakaili u delovima s višom travom.- Proverite visinu sečiva pre košenja.- Počnite košenje od ivica travnjaka, ra -čunajući i izolovane leje.- Za formalne travnjake odredite najdužipravac i kosite u pravoj liniji od jednog dodrugog kraja travnjaka. Vratite se u su -protnom smeru, blago preklapajući linijukretanja s prethodnom, sledeći započetipra vac.- Ne opterećujte kosilicu košenjem ve o -ma visoke, vlažne ili grube trave. Visokutravu pokosite u nekoliko faza, počinjućisa visoko podignutim sečivom, da bistega postepeno spuštali do željene visinetrave.- Da biste izbegli oštećivanje drveća idru gih elemenata na travnjaku, travu okonjih nemojte da kosite, nego preko njerasprostrite prekrivač zemljišta.- Servisirajte motornu kosilicu pre negošto je preko zime odložite.

izBOR kOSiliCe

RučneKoriste cilindrično sečivo koje se oslanjana ploču na osnovi. Jeftine su, efikasne ipraktične za manje, formalne travnjake,a odlične su i za rekreaciju. Dobar su iz -bor za organske baštovane koji ne želeda koriste struju ili benzin. Ručne kosilicene mogu da kose visoku travu, zato kosi-te češće. Oštrite i podešavajte sečiva.

RotacioneRotacione kosilice imaju jedno sečivokoje se okreće velikom brzinom. Jeftinijimodeli ne sakupljaju pokošenu travu;obično se isplati kupiti model koji ima i tumogućnost. Rade na benzin ili struju, apos toje i modeli koji rade pomoću aku-mulatora.

kosilice sa seckalicomOva vrsta rotacionih kosilica je odličanizbor za organske baštovane koji imajuvelike travnjake. Pokošena trava sitno sesecka, a zatim raspršuje po travnjaku.Poš to dospeva blizu zemljišta, brzo serazlaže ili je gliste unose u zemlju i takoje hrane. Kosilice sa seckalicom podstičurast trave, reciklirajući hranljive sastojkeiz travnjaka, i smanjujući potrebu za do -dat nom ishranom.

kosilice s plastičnom niti (trimeri)Trimeri koriste nit od najlona ili tvrdeplas tike koja je pričvršćena na rotacionuglavu. Modeli s dva točka obično rade nabenzin i pogodni su za košenje visoke tra -ve i korova, kamenitih delova i padinatrav njaka. Nisu idealne za visokokvalitet -ne travnjake.

jeseni. Učestalost košenja zavisi od brzinerasta trave. Tokom proleća, dovoljno je dato činite jednom sedmično, ali ako želiteuredniji travnjak i igralište, od kraja prole-ća treba da povećate učestalost na dvaputa sedmično. Rast trave smanjuje seujesen, što znači da je travnjaku dovoljnomanje košenja. Zimi trava i dalje rastespo ro, ali je vreme uglavnom suviše vlažnoza košenje, tako da je najbolje da ga izbe-gavate, osim u dužim toplim, suvim perio-dima. Dužina na koju treba da kosite travuzavisi najviše od kvaliteta trave i od togakoliko koristite travnjak. Viša trava boljepodnosi sušu od kraće, i bolje se nosi skorovom. Većina travnjaka može da se ko -si na 6 cm visine. Travnjaci koji se koristeza porodična okupljanja i igru, mogu da sekose i na kraće, oko 5 cm, u proleće i je -sen, a leti još malo kraće. Na ravnim, kva-litetnim travnjacima, trava leti može da sekosi i na sasvim kratko (4 cm), da bi sepostigao potpuno uredan izgled. Pazite dane ogolite travnjak na mestima gde je ne -ravan i uvek, ako je vreme suvo, ostavljaj-te veću visinu trave da bi lakše podnelasušu.

Šta da radite s pokošenom travomPokošena trava je dobar izvor azota koji

se oslobađa dok se ona razlaže. Kad godmožete, ostavljajte je na travnjaku da bis -te ishranili travu; u suprotnom, reciklirajte

je. Tokom glavne sezone košenja, od krajaproleća do leta, kosite redovno da bi sekraća pokošena trava, koju ostavljate natravnjaku, prirodno razlagala. Razmislite okupovini kosilice koja istovremeno sitnosec ka travu i vraća je na površinu travnja-ka.

Početkom proleća i ujesen, kad je travavisoka, najbolje je da pokošenu travu sku-pljate u vreću na kosilici. Ako je ostavitena travnjaku, može da uguši rast, izazoveobezbojenost i podstakne bolesti. Pokoše -na trava je materijal koristan za reciklira-nje i upotrebu u drugim delovima bašte,zato je nikad ne spaljujte i ne bacajte.

- Koristite je kao aktivator komposta.- Dodajte je na gomilu komposta (videti

str. 45).- Izmešajte je sa opalim lišćem u gomili

komposta od lišća.- Koristite je kao prekrivač zemljišta oko

drveća, žbunja, žbunastog voća i povrća.

Šeme košenjaZanimljivost travnjaka povećava se tako

što se na velikim površinama neki delovikose na različitim visinama i tako se dobi-ju složene travnate šare. Ako ostavite ne -pokošene delove, stvorićete staništa zadivlje životinje. Košenje trave leti posao jekoji mora da se obavlja redovno, a akovam predstavlja obavezu koja zahtevamnogo vremena, možete da kosite samo

ORGANSKA BAŠTA178

jasan kontrast.Ove travnate sta -ze nisu bespre -kor no održavane,ali izgledaju ve -oma negovano usveukupnostitrav njaka, formi-rajući urednetrake zelenogtepiha između„leja” od grubetrave i poljskogcveća.

staze ili formalne delove da bi lepo izgle-dali, a da ostavite neke delove travnjakanepokošene kao staništa.Trimeri su odličniza stvaranje staza kroz visoku travu i liva-de. Da biste održali staze prohodnim iurednim, dovoljno je da ih kosite jednom uneko liko sedmica. Takođe, možete i dame njate pravce staza - svake godine poko-site novu, po sopstvenoj želji.

Oivičavanje travnjakaUredno pokošene ivice dodatno ističu

travnjak, a redovno košenje održava ih udobroj formi. Počnite tako što ćete ašovomobeležiti jasnu ivicu. Koristeći baštenskema kaze s dugačkom drškom za potkresi-vanje ivica, izbeći ćete saginjanje. Oivi ča -vanje travnjaka biće vam još lakše ako ko -ristite mašinu kao što je trimer s najlon-skom niti na rotacionoj glavi s točkovima,kojim možete da sečete travu i vodoravnoi uspravno. On je brz i efikasan, ali većimo deli su često preteški za dužu upotrebu.Većina radi na struju, a postoje i modeli saakumulatorom na punjenje koji su praktič-niji jer nemaju kabl, ali su teži. Pažljivo sepridržavajte saveta za bezbednost i nositezaštitne naočare, jer može da se dogodi davas neki komad otpada pogodi u lice. De -lovi ivica travnjaka koji se oštete mogu la -ko da se poprave.

Popravljanje oštećenih ivicaAšovom isecite oštećeni deo travnjaka u

obliku pravougaonika, tako da sa unutra-

šnje strane bude prava linija. Podigniteisečeni deo i okrenite ga za 180°, tako dana mesto oštećene ivice dođe prava linija.Popunite oštećeni deo mešavinom zemlje isemena (str. 184-186) i prekrijte provid-nom plastikom dok seme ne proklija.

OPlemenjivanje tRavnjakaTravnjak se sastoji od miliona pojedinač -

nih biljaka za čiji su rast, kao i u drugimde lovima organske bašte, od presudnogznačaja dobra struktura i adekvatna plod-nost zemljišta. Dobar rast trave sprečavaučvršći vanje korova, odbija štetočine i bo -lesti i povećava otpornost na sušu. Trav -nja ci su jedan od nekoliko delova baštekoji su stalno prekriveni biljkama, što značida u njih ne mogu da se ukopavaju kabas tiorganski obogaćivači zemljišta. Ipak, onimogu da se na travnjake nanose kao gor-nji sloj zemljišta, da bi se održavala ipopravljala njihova struktura i zdravlje.Čes to je potrebna i dodatna ishrana.

ishrana travnjakaIshrana nije potrebna svake godine. Ako

trava dobro raste i zelena je, nemojte do -datno da hranite zemljište jer ćete u tomslučaju samo podstaći jači rast, što značiviše košenja! Ako je rast slab, onda dodaj-te organsko đubrivo opšte namene (videtistr. 59) ili početkom proleća po celoj povr-šini rasprostrite organsku hranu za trav -njak. Možete da koristite i baštenski kom-

TRAVNJACI I NJIHOVA NEGA 179

Šišanje pomustri.Baštenskimmakazama obli-kujte i održavajteove „komadenameštaja’’ odzemlje prekrive-ne travom.

post, rasprostrt u tankom sloju. Nano še -njem kaše od morske trave ili njenog ek -strakta tokom leta, pojačaćete rast i bojutrave. Ako rast i dalje bude slab, hranitezemljište ponovo u letnjem periodu, a raz-mislite i o nanošenju gornjeg sloja ujesen,radi poboljšanja strukture zemljišta.

nanošenje krečaKiselo zemljište podstiče stvaranje mrt-

vog sloja i uzrokuje slab rast trave. Tako -đe, kiselo zemljište prija mahovini i nekimvrstama korova, kao što je kiseljak. Ako jepH vrednost ispod 6, dodajte zemljištukreč da biste je podigli do otprilike 7. Od -govarajući organski tretman je ravnomer-no posut i blago pograbuljan mleveni ilido lomitski krečnjak (videti str. 61). Po nav -ljajte postupak svake godine dok ne pos -tig nete potrebnu pH vrednost.

Uklanjanje mrtvog slojaMrtav sloj sastoji se od vlaknastih mate-

rija i organskog otpada koji se gomilaju napovršini zemljišta i dubljim slojevima trav -njaka. On sprečava prodiranje vode do ze -m ljišta, podstiče bolesti i zaustavlja gušćirast trave. Uklanjajte ga temeljnim grabu-ljanjem, uz pritiskanje o zemljište. Postojei mašine za uklanjanje mrtvog sloja koje

mogu da se kupe ili iznajme. Najbolje je damrtvi sloj uklanjate u jesen, jer ćete tadapodstaći gušći rast trave. Ako se posle to -ga pojave veće površine gole zemlje, po -se jte seme trave po njima.

aeracijaOvim procesom prave se rupe kojima se

poboljšava prodor vazduha i vode uzemljiš te. To je veoma korisno za zbijenedelove travnjaka. Međutim, pošto zahtevaznačajno ulaganje fizičkog rada, sprovodi-te proces samo kad je zbijenost zemljištaozbiljan problem. Najbolje je da aeracijutrav njaka vršite početkom jeseni, kad jezemljište vlažno. Ako koristite aerator sašupljim šiljcima, koji prodire na oko 10 cmdubine, onda je dovoljno da to radite jed-nom u tri godine. Umesto toga možete namanjim površinama jednostavno da travubodete vilama, ili na većim travnjacima uzpomoć mašina. Međutim, bodenjem sezbi ja zemljište oko rupa koje se prave, za -to je poželjno da koristite aerator sa šup -ljim šiljcima, naročito za teža zemljišta.

ORGANSKA BAŠTA180

tRavnjaCi i njiHOva negaalatke za negU tRavnjaka

Baštenske grabuljeKorisne su za uklanjanje nakupljenog ot -pada i mahovine, koja može da se nago-mila tokom vremena. Takođe, odlične suza skupljanje opalog lišća.

Metle od prućaKoriste se za čišćenje izmeta od glista,ras prostiranje gornjeg sloja zemljišta iuklanjanje rose pre košenja.

Baštenski usisivači i sakupljači lišćaOlakšavaju sakupljanje opalog lišća s ve -likih površina. Za tu svrhu može da se ko -risti i kosilica, kojom se lišće iseče pre ne -go što se doda na gomilu komposta.

mateRijali za gORnji SlOj zemljiŠta

Mešavina za gornji sloj zemljišta pravi seod kabastih organskih materija, crnicei/ili krupnog peska ili sitnog šljunka. Zajesenji gornji sloj idealne kabaste organ-ske materije su kompost od lišća ili grad-ski kompost. Bogatije materije, kao što jebaštenski kompost, pogodnije su za pro-leće. Recept koji sledi može da se prila-godi konkretnoj vrsti zemljišta. Količinese odnose na zapreminu.Za teška, prevlažena zemljišta, ili ona ko -ja imaju problem s mahovinom potreb noje:- 3 dela krupnog peska, - 1 deo crnice,- 1 deo kabastih organskih materija.Za laka, ocedita, peskovita zemljišta pot -reb no je:- 2 dela crnice,- 3 dela kabastih organskih materija.

gornji sloj zemljištaRazne vrste obogaćivača posipaju se po

travnjaku kao gornji sloj zemljišta. Oni senanose u sloju koji je dovoljno tanak datrava može da proraste kroz njega. Da biproces bio delotvorniji, naročito na zbije-nim delovima travnjaka, pre nanošenjagor njeg sloja izbušite zemlju aeratorom sašupljim cevima, a potom ga ubacujte u ka -nale. Dobra struktura zemljišta podstičeak tivnost glista, koje poboljšavaju njegovuoceditost. Takođe, gliste unose otpatke spo vršine u zemlju.

nanošenje gornjeg sloja zemljištaZa nanošenje gornjeg sloja zemljišta po -

godni su i jesen i proleće. Počnite tako štoćete pokositi travu na oko 2,5 cm visine.

Ne kosite je na niže, jer gornji sloj možeda je uguši. Ako na travnjaku ima delova smrtvim slojem, mahovinom ili visokim ko -ro vom, izgrabuljajte ga pre košenja. Akonameravate da tretirate zemljište aerato-rom sa šupljim šiljcima, učinite to pre na -nošenja gornjeg sloja.

Pospite ravnomerno mešavinu gornjegslo ja preko cele površine travnjaka u slojudo 1 cm debljine. Rupe od aeracije moguda budu napunjene malo debljim slojem, aredovnim nanošenjem gornjeg sloja tokomgodine, one će se popuniti i postepeno iz -jednačiti s nivoom površine travnjaka.

Čvrstom metlom rastresite gornji slojkroz travu do površine zemljišta. U tomevam može pomoći obilna kiša, zato plani-rajte postupak u vreme kad je vremenskaprognoza najavljuje.

TRAVNJACI I NJIHOVA NEGA 181

Proleće- Dobro izgrabuljajte da biste uklonili ma -hovinu i mrtvi sloj.- Aerirajte slabo ocedit travnjak; u rupeuba cite pesak da stvorite kanale za drena-žu.- Na početku sezone podesite oštrice kosi-lice na visoko, da biste ostavili višu travu.Učestalost košenja prilagodite brzini rastatrave.- Kosite nove i popravljajte oštećene ivicetravnjaka.- Popunjavajte ogolele delove.- Hranite travnjak organskim đubrivom ilikom postom.

leto- Nastavite redovno da kosite spuštajući vi -sinu sečiva ako trava brzo raste. Pazite dane ogoljujete delove travnjaka, jer će nanjima izrasti korov i mahovina.- Ostavite travu nešto višom u toplijim, su -vim periodima, kao i ako se predviđa suša.- Podsecite ivice travnjaka posle košenja.- Nastavite da izbacujete mahovinu grabu-ljama.- Ručno čupajte korov, popunjavajući rupezemljom za saksije.

- Ako trava slabo raste, dodajte joj organ-sko đubrivo da podstaknete bujnost i boju,kao i otpornost na prodiranje korova.

jesen- Skupljajte opalo lišće.- Aerirajte zbijene delove.- Grabuljama uklanjajte mrtvi sloj i mahovi-nu.- Proredite košenje i podignite visinu sečivakosilice.- Nanesite mešavinu gornjeg sloja da bistepopravili strukturu zemljišta.- Popunite rupe u travnjaku posipanjemzem lje za saksije ili gornjeg sloja zemljišta.- Zasadite patuljaste lukovice i šafran ispodbusena da bi procvetali u proleće.

zima- Nastavite da skupljate opalo lišće da ne biugušilo travu.- Ako je zemljište kiselo, pospite mlevenikreč njak da smanjite kiselost.- Izbegavajte da hodate po zamrznutomtrav njaku.- Ako trava izgleda neuredno, pokosite je uperiodima toplog vremena.- Očistite i servisirajte kosilicu pre nego štoje preko zime sklonite na suvo mesto.

BRz vODič za SezOnSkU negU tRavnjaka

PROBlemi S tRavnjakOmTravnjak sa samo jednom biljnom vrs -

tom (monokultura) veoma je neprirodnapo java. Kad se prepusti samom sebi, takavtravnjak vrlo brzo postaje znatno raznovr-snija zajednica biljaka, uključujući grubljevrste trave i poljsko cveće, kao i znatno širispektar divljih životinja. Neki baštovani ut -roše mnogo vremena da bi u svom trav -njaku sprečili rast bilo čega drugog osimtra ve. Drugi prihvataju uravnoteženiji pris -tup i rado tolerišu „korov” kao što su dete-lina i bela rada.

Neki korovi su u potpunosti korisni. Ko -renje deteline (videti donji tekst) fiksiraazot iz vazduha u zemljištu, obezbeđujućibiljkama izvor ovog životno neophodnoghranljivog sastojka i smanjujući potrebu zađubrivom. Trava koja raste zajedno s dete-linom uzima deo azota koji ona ispušta uzemljište. Sitnolista detelina dobro podno-si sušu i održava zelenu boju travnjaka kadse ona pojavi. A kako da napravite venacod belih rada ako ih nema na travnjaku?

Suzbijanje korovaAko ste sledili uputstva za negu travnja-

ka izneta u ovom poglavlju, trebalo bi dabudete nagrađeni travom koja dobro rastei otporna je na prodiranje korova. Ako ko -rov ipak postane problem, postoji više na -čina na koje možete da mu se suprotstavi-te.

- Ručno uklanjajte korov koji raste poje-dinačno, kao što su bela rada, bokvica imaslačak, koristeći stari kuhinjski nož ilispecijalne alatke kao što su vile za šparglu.

- Rupe koje ostaju posle čupanja korovapopunite zemljom za saksije i posejte unjih seme trave.

- Izbegavajte da kosite travu suviše nis -ko, jer takva trava je slabiji protivnik koro-vu, koji onda lakše prodire na travnjak.

- Grabuljanjem uklanjajte ostatke da bis -te podstakli rast trave.

- Poboljšajte drenažu zemljišta aerato-rom sa šupljim šiljcima da biste sprečiliprevlaženost koja je štetna za travu, apod sticajna za korov i mahovinu kojimapri ja vlaga.

najčešće vrste korova na travnjacimaNa različitim vrstama zemljišta, u različi-

tim uslovima, rastu i različite vrste korova.Na primer, dobričica se brzo širi na vlaž-nim, senovitim mestima. Ptičja trava dobarje pokazatelj da je zemljište bazno. Mas -lačak raste u većem broju na zbijenomzem ljištu i na travnjacima koji se nisko ko -se. Detelina bolje napreduje na siromaš -nom zemljištu i njeno prisustvo najčešćemo že da se smanji dodatnom ishranomzem ljišta (videti Značaj deteline, levo). Ki -seljak postaje problem na zemljištu koje jekiselo. U tom slučaju pomaže nanošenjekre ča da bi se pH vrednost vratila na ne -utralnu. Bokvica i čičak rastu na mestimagde je trava proređena.

U štetočine na travnjaku ubrajaju semra vi, šumski crvi i krtice (za savet videtiProblemi s biljkama, od A do Ž, str. 397-439).

ORGANSKA BAŠTA182

značaj DetelineOrganski baštovani nikako ne bi trebaloda tretiraju detelinu kao problem, već na -protiv da aktivno podstiču njen rast. To -kom sušnih perioda, najzeleniji deo trav -njaka je onaj na kom ima deteline kojazadržava boju i kad okolna trava potpunopožuti.

Umesto da čekate da divlja detelinaprod re u travnjak, možete po njemu daposejete belu holandsku detelinu. Najprega izgrabuljajte da uklonite otpatke i ras -tresete površinu zemljišta. Zatim posejteseme retko, u količini od 7,5 do 15 g nakvadratni metar. Tako ćete dobiti lep, rav -nomeran prekrivač od sitnolisne detelinekoja će rasti zajedno s travom.

Cvetovi deteline su bogat izvor nektaraza pčele, a spo sobnost deteline da uzimaazot iz vazduha i u korenju ga pretvara udragoceno azotno đubrivo, omogućujejoj da raste i na siromašnom zemljištu,bez potrebe za dodatnom ishranom.

kako da suzbijate mahovinuMahovina se razvija iz više razloga. Njoj

prijaju vlažna mesta s lošom drenažom ze -mljišta, mada raste i na suvljem, kiselomzemljištu slabe plodnosti. Mahovina se širiu senovitim delovima travnjaka i na mesti-ma gde je trava pokošena prenisko. Sva -kog proleća i jeseni redovno je uklanjajtebaštenskim grabuljama ako je problem oz -biljan. Na golim delovima ponovo posejtetravu. Ako je zemljište travnjaka siromaš -no, dodatno ga hranite da pojačate rasttrave, a oštricu kosilice podignite na oko 5cm, da biste izbegli suviše nisko košenje.Takođe, prisustvo mahovine ćete smanjitipoboljšanjem drenaže i smanjivanjem ki -se losti zemljišta, dodavanjem mlevenog ilidolomitskog krečnjaka (videti str. 180).

Ne zaboravite da je mahovina dragoce-na pticama kao materijal za gnezda, zatonamenite jedan deo travnjaka za njih ili

ostavljajte gomile pograbuljane mahovinena pristupačnom mestu s kog mogu da jeuzimaju.

Obnavljanje zapuštenog travnjakaAko je potrebno da obnovite travnjak,

nekoliko jednostavnih koraka (videti okvirsa desne strane) trebalo bi da bude dovolj-no da ga vratite u dobru formu. Iako obna-vljanje može da se izvede u gotovo bilokom trenutku tokom sezone rasta, najbo-lje je da to bude u proleće, kad trava rastenajaktivnije. Ne očekujte odmah rezultate,ali vremenom možete da povratite kontro-lu nad celim travnjakom. Svakako će vamto biti lakše i jeftinije nego da prekopava-te stari travnjak i sejete ili postavljate novi.Izuzetak je slučaj kad je stari travnjak izu-zetno neravan, s busenima i rupama poce loj površini. U takvim okolnostima naj-bolje je početi iz početka.

TRAVNJACI I NJIHOVA NEGA 183

1. Pokosite visoku travu. Za to će vam ve -ro vatno biti potrebna jača kosilica, čije se -čivo treba da podesite na najviši nivo. Kadzavršite, sakupite sve što je pokošeno.Spus tite sečivo malo niže i pokosite parce-lu ponovo. Nastavite tako sve dok trava nebude visoka oko 5 cm.2. Izgrabuljajte travnjak kako biste uklo ni liostatke i busenje. Pošto će posle toga par-cela izgledati neuredno, pokosite je pono-vo.3. Iščupajte krupan korov rukama. Pro -verite pH vrednost zemljišta pomoću kom-pleta za merenje. Ako je ispod 5,5 dodaj-te kreč da biste povećali pH vrednost na 7.4. Popunite eventualne rupe zemljom zasak sije, zatim po njima pospite po prstoh-vat semena trave. To će biti dovoljno datra va izraste i popuni rupu.5. Rasprostrite ravnomerno po celoj povr-šini odgovarajuće đubrivo za travnjak.6. Ako vam se čini da u zemljištu ima pre-više vode, upotrebite aerator sa cevima da

napravite rupe dubine 15-20 cm, koje ćetepopuniti oštrim peskom i tako stvoriti ka -nale za odvod vode.7. Pređite baštenskim grabuljama prekogo lih delova, uklanjajući kamenje, uvelutravu, korov i ostatke i rastresite površinuzem ljišta. Dodajte zemlju iz saksije da po -ravnate zemljište ako je potrebno. Posejteodgovarajuću mešavinu semena i zalivajtete delove dok trava ne proklija.8. Travnjak kosite češće u narednim sed-micama, najmanje jednom sedmično, aako je moguće i dvaput.9. Pridržavajte se godišnjeg režima nege,datog na str. 176-178 da biste održali vr -hunsku formu travnjaka, podstičući jakrast trave i suzbijajući rast korova. Pos te -peno popunjavajte rupe i uklanjajte buse-nje, a svake jeseni na ceo travnjak nane-site fini sloj kvalitetnog zemljišta kao prek -rivač.

OBnavljanje tRavnjaka

PRavljenje nOvOgtRavnjaka

Temelj za zdrav travnjak čini dobra prip -rema. Proverite strukturu i plodnost zem-ljišta (videti Zemljište i briga o njemu, str.32-38) i izvršite sva neophodna poboljša-nja jedan ili dva meseca pre postavljanjatravnog pokrivača. Mnogo je lakše da zem-ljište popravite u toj fazi, nego kad se trav -njak već učvrsti.

Teren treba da bude čvrst, ravan, bez iz -bočina, rupa i višegodišnjeg korova. Ako jeprekopan, utabajte ga hodanjem na peta-ma. Pograbuljajte parcelu da biste uklonilikamenje i grumenje, poravnavajući površi-nu odoka. Istovremeno možete grabulja-ma da prostrete gornji sloj od organskogđub riva opšte namene.

Buseni ili seme?Seme je jeftinije od busena, zahteva

ma nje rada i pruža veću mogućnost izboramešavine trava, ali:

- korov može da uguši ponike trave;- potrebno je da prođe i do godinu dana

da bi travnjak mogao u potpunosti da sekoristi;

- seme više zavisi od vremenskih prilika;Busenje postiže neposredan efekat i

trav njak može da se koristi posle nekolikosedmica; nema potrebe da se štiti od ptica

ili mačaka, kao kod zasejanih površina.Me đutim:

- busenje mora da se položi najkasnije48 sati od dopremanja u baštu;

- izbor trave je ograničen;- kvalitetno busenje ne nalazi se lako i

skupo je.

novi travnjak od busenaPolaganje busena je najbrži način da na -

pravite travnjak. Možda nećete moći dapro nađete organski proizvedene, ali uvekse isplati da proverite kod dobavljača, jerse ponuda organskih proizvoda stalno po -većava. Isplatiće vam se da investirate u

ORGANSKA BAŠTA184

Mnogi problemi u travnjaku mogu da sere še primenom metoda tretiranja kulturabez hemikalija.1. Gliste podstiču rast trave, ali njihoveko šuljice mogu da uzrokuju probleme akose nagaze i sabiju u zemlju. Uklanjajte ihčetkom kad se osuše.2. Stajaća voda posle obilne kiše može dabu de znak sabijanja zemljišta ili lošeg od -vođenja vode. Pokušajte da rešite prob -lem aeracijom sa cevima.

3. Sprečite nagomilavanje debelih slojevamahovine grabuljanjem ili struganjem. Ot -krijte uzrok da biste sprečili ponovno po -jav ljivanje.4. Korov koji raste u rozetama, kao što jebokvica, vešto izbegava da bude oštećenko silicom tako što se priljubljuje uz zemlji-šte. Najbolje rešenje je da biljke pojedi -nač no čupate rukom. Stari kuhinjski nožbi će vam idealna alatka.

PROBlemi U tRavnjakU

Projektovanje u praksiDelovi travnjaka koji se koriste za prela-ženje ubrzo počinju da pokazuju znakeuga ženosti, zbog čega je potrebno da nanjih postavite kamene ploče po kojima ćese hodati. Ivice travnjaka mogu da sezaš tite od oštećenja postavljanjem ivič -nja ka. To su obično savitljive šipke odplas tike ili metala, koje se utisnu u zem-lju duž ivice, vodeći računa da ne ostanuiznad površine, kako ne bi oštetile kosili-cu. Na mestima gde biljke iz rubova pre-laze na travnjak, poželjno je da postaviteivicu od cigle ili da položite kamene pločepo travnjaku. Tako ćete moći da hodatepo travnjaku kad je mokar, kao i da kosi-te travu i preko ivice travnjaka.

kva litetno busenje gajeno od semena,osim ukoliko ne nameravate da gajite pri-rodnu livadu na kojoj vam neće smetatigrublja trava i poljsko cveće. Danas se bu -seni isporučuju češće u rolnicama nego ukockama. Položite ih što pre, svakako istogdana kad vam stignu; ako ih ostavite zakas nije, vrlo brzo će propasti.

kako da polažete buseneBuseni mogu da se polažu gotovo cele

godine, ali najbolje je da to učinite tokomvlažnih perioda u proleće ili u jesen, kadtop lije temperature podstiču rast, a kišesmanjuju potrebu za zalivanjem. Počniteta ko što ćete odmotati rolnice na drvenuploču ravnih ivica. Stavite busen na zemljui utabajte ga poleđinom grabulja da dobronalegne. Kad postavite jedan red, staviteploču na njega da biste ravnomerno raspo-redili svoju težinu. Radeći s ploče, odmota -vajte red po red rolnica. Pripijajte tesnobu sene jedan uz drugi, jer se skupljaju imo gu da ostave prazninu između. Nasta vi -te, raspoređujući ivice busena tako da nedobijete liniju koja se prostire duž celogtrav njaka.

Kad morate busene da polažete po krivi-nama, ne rastežite ih i ne savijajte, jer će -te tako dobiti neravnu površinu. Iseciteob lik krivine dugačkim, oštrim nožem. Dabiste sekli pravilno, koristite baštenskocre vo za krive, a dasku za prave linije. Vo -di te računa da nivo busena treba da budemalo iznad staza ili popločanih delova skojima se graniče, kako biste mogli kosili-com da prelazite preko ivice travnjaka. Nakraju, podignite mali rub od zemlje duživica da biste sprečili isušivanje busenadok se ne ukorene i ne učvrste. Posle togamožete da izravnate rub.

nega posle polaganjaBusenima je potrebno nekoliko sedmica

da se ukorene u zemlju. Do tada će im bitipotrebno redovno zalivanje prskalicom,ka ko bi se sprečilo isušivanje ili skupljanje,osim ukoliko vam ne pomognu svakodnev -

ne kiše. Ako se dogodi da se buseni ipakskupe, popunite prostor između njih zem-ljom za sejanje i posejte seme trave.

Kad se buseni učvrste, trava će početi daraste i moraćete da je kosite. Sačekajte dase buseni ukorene pre nego što počneteda hodate po njima s kosilicom. Možete daproverite da li se to dogodilo tako što ćeteblago cimati busene da vidite da li se držeza zemljište. Podesite sečivo kosilice na vi -soko za prvih nekoliko košenja, skidajućisa mo vrh trave, da bi izgledala uredno.Kad se učvrsti, spustite sečivo niže.

novi travnjak od semenaSejanje trave je najjeftiniji način pravlje-

nja travnjaka. Možete da izaberete meša-vinu semena koja odgovara uslovima u va -šem travnjaku i svrsi koju ste mu nameni-li. Istovremeno s travom, možete da seje-te i poljsko cveće i detelinu da biste stvo-rili bogatiju sredinu koja će biti privlačnijaza divlje životinje. Sejte u vlažnijim mese-cima u proleće ili jesen, a u vlažnijim pre-delima možete da sejete i leti. U sklopupri prema terena, neophodno je da on bu -de čvrst i ravan.

Završite pripreme znatno pre sejanja,ka ko biste stvorili „ugar”. Ostavite parcelugolu nekoliko sedmica da bi seme korovakoje je blizu površine proklijalo. Ako je to -kom tog perioda vreme suvo, zalivajtezem lju da biste podstakli klijanje korova.Pre kopajte korov neposredno pre sejanjatrave, ostavljajući fino obrađenu površinu.Tako ćete ukloniti mnoge ponike korovakoj i bi inače smetali travi.

kako da sejeteDa biste sejali ravnomerno, podelite par-

celu na kvadratne metre kanapom ili du -gač kim štapovima. Odmerite potrebnu ko -ličinu za jedan kvadrat, pa je podelite na -pola. Pospite jednu polovinu ravnomernopo zemlji u jednom pravcu, a zatim drugu,u suprotnom pravcu. Ako pomešate semes peskom, biće vam lakše da ga sejete rav -nomerno, jer ćete videti gde je seme palo.

TRAVNJACI I NJIHOVA NEGA 185

Blago izgrabuljajte seme po površini da gamalo prekrijete zemljom i sakrijete od pti -ca. Manje površine možete da zaštitite odptica mrežom, dok seme ne proklija. Uveksejte količinu koja je predložena u uput-stvu za upotrebu. Ako sejete suviše gusto,dobićete slabu, zbijenu travu; ako sejetesu više retko, dobićete praznine kroz kojemože da proraste korov.

nega posle sejanjaAko je vreme suvo, zalivajte prskalicom

za travnjak da bi površina bila vlažna. Potoplom vremenu seme bi trebalo da prokli-ja za 14-21 dan. Tada možete da sklonitemrežu koja štiti od ptica, ali nastavite dazalivate ako vreme ponovo postane suvo.Nastojte da izbegavate hodanje po novojtravi dok ne naraste do 2,5 cm. Redovnoproveravajte da li se pojavio korov i čupaj-te ga rukom ako jeste. Kad nova trava na -raste do otprilike 6-7,5 cm možete blagoda je podsečete. Ako imate kosilicu s valj-kom, pređite njime po travnjaku da blagosabijete travu i poravnate zemljište. Ot pri -like posle tri dana, trava će ponovo narastii moći ćete da je pokosite. Kosite sa seči-vom podešenim na visoko, kako biste uk -lo nili samo vrh trave. Tokom narednih sed-mica kosite češće i spuštajte sečivo nani-že. Redovnim košenjem iz osnove ćetepod staći rast trave, zbog čega će travnjakbiti gušći i otporniji.

livaDe i POljSkO CveĆeZa organskog baštovana koji želi u baštu

da privuče divlje životinje, površina podgrubom travom i poljskim cvećem pred-stavlja bogato stanište za leptire, pčele,paukove, druge vrste insekata, beskičme-njake i male sisare. Uporedite livadu sauredno pokošenim travnjakom i videćeteko liko ona vrvi od života, dok je travnjaklišen vidljivih aktivnosti.

Možete jednostavno da ostavite parcelus travom nepokošenu i pratite šta će da iz -raste. Razviće se trave i cveće koji se inače

smatraju korovom, procvetaće i daće se -me. U nekom trenutku moraćete da poko-site travu, inače će u nju početi da prodiružbunaste biljke. Košenjem u pravo vremeos tvarujete mogućnost da su se biljke ra -sejale i da će izrasti naredne godine. Dabiste podstakli vrste koje cvetaju u prole-će, započnite košenje sredinom leta; dabiste podstakli vrste koje cvetaju leti, odlo-žite košenje do početka jeseni.

ORGANSKA BAŠTA186

meŠavine Semena tRaveLepi travnjaci sastoje se od više vrstatrave, od kojih svaka ima različite karak-teristike rasta, a zajedno čine gustu zele-nu celinu. Izbor prave mešavine trava ve -oma je važan u organskoj bašti. Ako seje-te novi travnjak od početka, možete daodaberete mešavinu koja će odgovaratiuslovima područja, svrsi travnjaka i nje-govom konačnom izgledu. Za travnjakepredviđene za sport i rekreaciju možeteda odaberete mešavinu otpornijih vrsta,a za senovita mesta ili oblikovani travnjakrazne druge mešavine. Trave koje su ga -jene na livadi ili ostavljene na duži periodda procvetaju i daju seme privlače niz in -sekata i leptira.engleski ljulj (engleska trava)Otporna višegodišnja trava koja je dobraza travnjake posebne namene, priličnodob ro podnosi sušu i izgleda odlično.Crveni vijukI tanki i puzavi varijetet brzo rastu i dajugust travnjak. Trava je otporna i priličnodobro podnosi sušu.livadske traveVarijeteti s glatkom stabljikom pogodnisu za mešavine za fine travnjake.Druge vrsteFestuca nigrescens i livadarka su samodve od mnogih vrsta trava koje se koristeu mešavinama za travnjake. Izborom me -šavine koja kombinuje trave s više različi-tih karakteristika, stvorićete travnjak kojiizgleda lepo i dobro reaguje u datim okol-nostima.

Ostavite pokošenu travu na travnjaku 2ili 3 dana da se iz nje oslobodi sve semeko je je sazrelo, zatim je pograbuljajte ikom postirajte. Uklanjanjem pokošene tra -ve smanjujete plodnost zemljišta, što po -goduje napredovanju poljskog cveća.Udeo cveća u ovim grubim, zakorovljenimtravnjacima može da se poveća tako štoćete raskrčiti manje površine na koje ćeteposejati ili zasaditi određene vrste polj-skog cveća. Na tržištu je širok spektar cve -ća, od udovice (Knaufia arvensis) do ja -gor čevine, preko hajdučke trave do deteli-ne, za razne vrste zemljišta, uslove i cve-tanje u raznim godišnjim dobima.

Sejanje livade s poljskim cvećemU prodaji su brojne mešavine semena

ko je sadrže izbor poljskog cveća i trava,po godne za razne uslove i vrste zemljišta.U idealnom slučaju, odaberite vrste kojepos toje u vašem kraju. Ne sakupljajte se -me iz divljine. Možete da upotrebite semes livade vaših prijatelja, jer takvo, svežese me, često mnogo bolje klija nego semeiz kupovnih paketa.

Poljsko cveće najbolje uspeva na siro-mašnijem zemljištu, ne na kultivisanom iobogaćenom baštenskom. Što je zemljištesiromašnije, to bolje, jer se tako smanjujeprodiranje bujnijih korova kao što su čkalji konjsko zelje, kao i bujnost trave, kojatakođe može da bude nametljiva. Ako se -jete novi travnjak s poljskim cvećem, poč-nite tako što ćete prekopati parcelu, prevr-ćući bogati gornji sloj i ukopavajući ga is -pod siromašnijeg podsloja. Ako je gornjisloj deblji, uklonite ga i zamenite siromaš -nijim zemljištem. Utabajte zemljište i po -rav najte ga grabuljama kao kad priprema-te novi travnjak, ali bez dodavanja kom -pos ta ili đubriva. Ostavite parcelu da stojine koliko sedmica posle pripreme, zatimmo tikom uklonite sav korov koji je prokli-jao da biste stvorili ugar (videti str. 185) nakom ćete sejati. Seme poljskog cveća itrave može da se baca u širokom luku poceloj površini, a potom grabuljama prekri-je tankim površinskim slojem zemlje. Ta -

kođe, možete da zasadite ostrvca poljskogcveća između delova s posejanom travom.Nove livade najbolje je praviti u proleće,se jući seme u određenoj količini i zalivaju-ći parcelu dok seme ne proklija i ponici neniknu.

alternative tradicionalnoj livadiAko imate veoma plodno zemljište, liva-

da s poljskim cvećem verovatno neće us -pevati na njemu. Da biste postigli željeniutisak, možete da posejete mešavinu jed-nogodišnjeg livadskog cveća kao što suraz ličak, bulke i bratić, u kombinaciji sa ov -som i ječmom (videti str. 195).Tako ćetedobiti veličanstven izgled tokom proleća ileta, ali će zemlja ostati gola tokom zime.Ako omogućite biljkama da se slobodnora sejavaju i blago prekopavate zemljištesva ke godine početkom proleća, jedno se -janje bi trebalo da bude dovoljno za višegodina.

Još jedan način da postojeći travnjakobo gatite cvećem jeste da zasadite malelu kovičaste biljke.

TRAVNJACI I NJIHOVA NEGA 187

vaŽnOSt kOŠenjaUvek nastojte da livadu kosite po sunča-nom danu, posle perioda suvog vremena.Košenje i odnošenje pokošene trave imaza cilj da što više semena dospe u zem-lju. Suvo vreme olakšava košenje i osigu-rava da će cvasti većine vrsta biti zrele iotvorene.

Manje površine možete da posečetebaš tenskim makazama. Na većim koristi-te kosu. Za korišćenje tradicionalne kose,s dugačkim, zakrivljenim sečivom, pot -reb na je izvesna veština koju možete br -zo da steknete. Danas baštovani više ko -riste trimer s najlonskom niti. Modeli naben zin mogu da se kupe ili iznajme i ve -oma su korisni za podsecanje ivica i ne -rav nih delova, iako im je velika mana štosu bučni.

gajenje poljskog cveća kao zaseb-nih biljakaSeme cveća može da bude skupo, naro-

čito ako planirate veliku površinu za livadu.Iako su osnovne mešavine semena dovolj-ne da postignete dobar utisak, isplati se daodaberete i neko ređe poljsko cveće, kojemožete da gajite zasebno u višećelijskimpli ticama. Ono treba da raste dok ne dos -tig ne odgovarajuću veličinu pre nego štoga presadite. Sađenje u skupinama ili širo-kim nizovima dodatno će istaći karakterlivade, iako je privlačnost za divlje životinjeveća što je više različitih vrsta na njoj.Dob ro je da uvek u rezervi imate nekolikobiljaka, za popunjavanje praznina na mes -tima gde je seme slabo proklijalo. Nikadne iskopavajte biljke iz divljine.

lUkOvičaSte Biljke U tRaviJesen je idealno doba da u vašem trav -njaku zasadite lukovice koje će procveta-ti u proleće. One će obogatiti travnjakcvetovima koji privlače mnoge vrste inse-kata. Šafran, visibaba, košutica i patuljas -ti narcis lepo uspevaju između trave kojuupotpunjavaju živopisnim bojama. Nekelu kovice sade se pomoću posebne alatkekojom se kroz travu buši rupa u zemlji,potom se u nju spušta lukovica koja seza tim zatrpava zemljom. Manje lukovicemo gu da se rasprostru po površini s kojeste „oljuštili” sloj trave u debljini od oko2,5 cm. Blago rastresite zemlju, raspore-dite lukovice, vratite sloj trave i zalijte ga.Kad u proleće biljke procvetaju, ostaviteih 6 sedmica pre nego što im posečetelis tove. Oni će vam biti potrebni kao izvorhra ne za lukovice da biste osigurali da ćeprocvetati i naredne godine.

Nastojte da pokosite travnjak krajem je -seni ili čak zimi, ako vam uslovi dozvolja -va ju, da bi lukovice prorasle kroz uredan,pokošen zeleni tepih.

Pokošena livadaOstavite pokošenu travu na površini dase osuši, zatim je dobro rastresite dok jeskupljate da biste izbacili iz nje sve seme.

Bašta koja vrvi od divljih životinja je pri-jatno, opuštajuće mesto koje će vam činitidobro budeći u vama osećanja postojanos -ti i povezanosti sa širom životnom sredi-nom. U leptirima i pticama možete da uži-vate isto kao i u cveću i voću, ali i manjastvorenja, koja su ključni deo lanca ishra-ne, mogu da budu jednako fascinantna.

SkloništaUz stalno širenje gradskih zona i intenzi-

viranje savremenih metoda zemljoradnje,koji se u velikoj meri oslanjaju na upotre-bu pesticida, privatne bašte dobile su veli-ki značaj kao skloništa za divlje životinje.Procenjuje se da je ukupna površina kuć-nih bašta, na primer, u Velikoj Britaniji,dvos truko veća od postojećih prirodnih re -zervata. Za sve više divljih životinja baštenisu samo utočište već i jedina prilika zadugoročan opstanak.

Organske bašte imaju prednost kad je upitanju privlačenje divljih životinja jer je unjima količina pesticida minimalna. Grab lji -vice i paraziti koji se hrane štetočinama inosiocima bolesti, istovremeno su hranaza krupnije životinje. Korišćenje kabastihor ganskih đubriva podstiče bujanje mikrof-lore i mikrofaune u zemljištu - a one su pr -va, ključna karika u lancu ishrane. Nemapotrebe da se brinete da li će veći broj div-ljih životinja u bašti značiti i veći broj šte-točina: izučavanja su pokazala da na or -gan skim farmama postoji veća raznovrs-nost i brojnost životinjskih vrsta nego nakon vencionalnim farmama, a svakako ma -nji broj štetočina.

Stvaranje pravih uslovaUz malo dodatnog planiranja lako može-

te da povećate spektar vrsta koje poseću-ju vašu baštu ili žive u njoj. Ako zaista želi-te da stvorite uslove koji će privući divlježivotinje, možete da napravite minijaturnirezervat u kom će svaka biljka biti pažljivo

Baštovanstvo za životinjski svet

Organske bašte su u prednosti kad je reču pripremanju i negovanju divljih životinja

Pozivanje gostijuStvaranjem odgovarajućih staništa i uslo-va u vašu baštu možete da privučete nizlepih posetilaca kao što su ptice i leptiri.

velika i mala StvORenjaPtice i male životinje predstavljaju pravoza dovoljstvo za organskog baštovana, alii manja bića mogu da budu jednako lepai očaravajuća za posmatranje. Naveš će -mo samo nekoliko beskičmenjaka koji letičesto posećuju bašte. Vilin konjic i vodena devica lete i na većeudaljenosti od vodenih površina. Posmat -raj te kako mužjaci brane teritoriju oddru gih insekata - čak i od leptira. Štitaste vaši hrane se travom, divljim ma -hunarkama i žbunjem. Često su brižni ro -ditelji. Baršunaste grinje, sićušna crvena stvore-nja, prijatelji su bašte. Skupljaju se natop lim, suvim stazama, a hrane se šteto-činama kao što je grinja crveni pauk. Trčuljak je jedan od najinteresantnijihtvr dokrilaca, s ljubičastim odsjajem naobo dima crnih krila. Pauci-krabe raznovrsni su po bojama istokoliko i ptice. Ženke su često blede, alioba pola mogu da menjaju boje u skladusa sredinom.

odabrana po tom kriterijumu.Takođe, upos tojeću baštu možete da unesete nizelemenata koji su privlačni za životinje, ada pri tom bašta ne mora da izgleda ne -uredno ili podivljalo. Takva bašta može daizgleda isto, ili čak i bolje nego bilo kojadruga.

Osnovni uslovi da bi bilo koja životinjadoš la u vašu baštu su uvek isti: hrana,mes to za život i bezbedno razmnožavanje,voda za piće i kupanje. U ovom poglavljuopisano je kako možete da stvorite te ži -vot ne uslove u vašoj bašti da bi ona moglada bude stanište za širok spektar živih bi -ća.

Ne očekujte previše u kratkom roku; navama je da stvorite najpogodnije uslove zaptice, životinje i insekte - ne možete nasilu da ih dovučete u baštu. Uprkos najve-ćem naporu, ponekad se događa da se ubašti pojave sasvim druge vrste od onihko je ste prvobitno nameravali da privuče-te.

StvaRanje USlOva kOjiPOgODUjU Divljim

ŽivOtinjamaSvakom živom biću potrebno je mesto

na kom će moći bezbedno da se odmara,spava i razmnožava se, zato je logično dau bašti napravite neko sklonište za divlježivotinje. To mogu da budu specijalna pre-biva lišta, kao što su kućice za ptice (videtistr. 192-193), ali većina životinja je sasvimzadovoljna da stanuje u gomilama kom -pos ta i sečenog drveta, ispod prekrivačazem ljišta, kao i u živoj ogradi ili ispod nje.

Pre nego što počnete da kopate jezerceili pravite kućicu za slepe miševe, pog le -

daj te okolo i procenite koji delovi bašte suveć privlačni za životinje. Zatim označiteona mesta koja bi uz malo promena unačinu održavanja mogla da postanu priv-lačnija.

Žive ograde i rubovi bašteŽiva ograda za životinje je odlično sklo-

nište od grabljivica i vremenskih neprilika,kao i mesto za parenje, ishranu i izgradnjugnezda. Po vetrovitom zimskom vremenuona je toplija i ostaje suva pri osnovi. Tuse zadržava velika količina opalog lišća ko -je je bogat izvor hranljivih sastojaka za

ORGANSKA BAŠTA190

Biljke kOje SU PRivlačne zaDivlje ŽivOtinje

Žive ograde, kao sklonište i izvor hraneza životinje- Bukva (Fagus sylvatica) - Bekovina (Viburnum trilobum) - Divlja jabuka (vrste roda Malus) - Zova (Sambucus nigra) - Glog (Crataegus crus-galii) - Leska (Corylus avellana) - Visokožbunasta borovnica (Vacciniumcorymbosum) - Zelenika (Ilex opaca) - Grab (Carpinus betulus)Žbunje, kao sklonište i izvor hrane zaptice- Cotoneaster- Ilex verticillata- Ligustrum- Prunus „Oto Lajkens”- Pyracantha- Rubus phoenicolasiusPenjačice, kao sklonište i izvor hrane zaptice- Kupina (vrste roda Rubus injihovi hibridi) - Šipak (Rosa canina) i drugesrodne vrste - Vinova loza (Vitis) - Orlovi nokti (Lonicera periclymenum) - Bršljan (Hedera helix) - Petolista loza (Parthenocissusquinquefolia)

Sklonište za divlje životinjeIako je nemoguće da se razume sva is -prepletanost živog sveta, jasno je da ćeteodržavanjem bašte bez štetnih hemikalijai stvaranjem odgovarajućih staništa pos -ti ći da mnoštvo stvorenja nastavi da delibaštu s vama.

vrs te koje se hrane insektima - ne samoptice već i voluharice i rovčice.

Da ne biste uznemiravali ptice koje segne zde, odložite šišanje žive ograde dosre dine ili kraja leta. Vrste s plodovimamo gu da se ostave neošišane dok ptice nepojedu bobice. Osnova žive ograde ne tre -ba da se dira; nema potrebe da se grabu-lja opalo lišće.

Ako vam je bašta mala, pokušajte dastvo rite zaklon gajeći duž rubova bršljan,orlove nokte i pavit uz ogradu od mrežastežice ili prekrijte zidove i ograde penjačica-ma. Gajite biljke tako da potpuno prekrijupotpornu osnovu i ne potkresujte ih suvišekratko. Najprivlačnija skloništa za divlje ži -vo tinje su guste zimzelene penjačice. Mno -ge male ptice, kao što je carić, sakrivaju seu gustom bršljanu tokom hladnih zimskihno ći. Krupnije vrste vole visoko drvećeprek riveno bršljanom, a ako su neke grane

trule, one su za detlića istovremeno izvorhrane i mesto za gnezdo. Ne uklanjajteosu šene grane ako nisu sklone otpadanjuda bi bile izvor hrane za insekte i skloništeza ptice.

Prolazi za divlje životinjeStvaranjem prolaza za divlje životinje

kroz vašu baštu omogućićete manjim stvo-renjima da sakrivena od grabljivica dolazei odlaze iz nje. Gusto žbunje i osnove živihograda odlična su zaštita za njih, kao i pre-krivači zemljišta povezani s delovima baštepod visokom travom i višegodišnjim leja-ma. Ako podižete ogradu, nastojte da jeiz dignete malo iznad zemljišta kako bi ma -nje životinje mogle da se provuku ispodnje.

travnjaciDa biste imali što raznovrsnija staništa u

bašti, kosite travnjak tako da se smenjujudelovi s visokom i nisko pokošenom tra-vom. Pticama, kao što su crvendać i čvo-rak, potreban je otvoren prostor s niskomtravom na kom se hrane, dok je vodozem-cima potrebna viša trava. Potrudite se dagde god možete ostavite nepokošenu tra -vu, a da travnjak ne izgleda neuredno - naprimer, duž osnova neformalne žive ogra-de, ili ispod drveća. Uredna, nisko pokoše-na travnata staza koja vodi kroz nešto višutravu, pored dela s nepokošenim rasti-njem, daje strukturu delovima bašte koji biinače delovali neuredno i zapušteno. Nekosite istog dana sve delove pod visokomtravom. Ako morate da pokosite veliku po -vršinu pod grubom travom, počnite s jed-nog kraja i nastavite ka sredini kako bisteomogućili životinjama da se sklone odkosilice. Nikad ne kosite ukrug - miševi iža be upašće u klopku kao zečevi na njivi.

Šupe i gomile kompostaBaštenske šupe su dragoceno sklonište

za mnoge živo tinjske vrste. U njih se zav-lače leptiri da bi prezimili, zato po sunča-nim jesenjim popodnevima ostavljajte ot -

BAŠTOVANSTVO ZA ŽIVOTINJSKI SVET 191

UReDnO ili PRiRODnOJedan od težih zadataka u bašti jesteuspostavljanje ravnoteže između ured -nos ti i prirodnog izgleda. Zlatnu sredinučini pristup koji je kombinacija dobrona-mernog zapuštanja i bezbrižnog entuzi -jaz ma prilikom sađenja - na primer, divljaruža puzavica koja pruža stabljike po vi -so koj travi, grupa suncokreta koja je os -tav ljena da se sama rasejava ili niz jagor-čevina koje slobodno izviruju iz travnja-ka.

Međutim, nostalgični seoski stil negova-nja bašte nije jedina mogućnost za priv-lačenje divljih životinja: nema potrebe davam bašta izgleda zapušteno ili staro -mod no. Savremeniji stil „livadskog” zasa-da s nizovima zeljastih trajnica koje sepro bijaju kroz travu (videti str. 162-163)ne sa mo da izgleda veličanstveno, negoje i veoma koristan za divlje životinje.Cve to vi i cvasti su izvor hrane za leptire,češljugare i druge vrste ptica koje se hra -ne semenom, a ostavljanjem zrelih cvastida prezime obezbedićete pticama dugo-trajan „špajz” i uštedeti sebi vreme zadru ge poslove.

vo rena vrata, a zatvarajte ih kasno uveče.Ne zabora vite da se ptice ponekad gnezdena najneočekivanijim mestima; možda ćeim šupa značiti isto koliko i vama!

Ako redovno pravite gomilu komposta ilikomposta od lišća, možda će vam se baštu nastaniti oposum ili neka druga životinjakoja će u njoj spavati bar delom godine.Ako ne želite da privučete takve goste,pro verite da žičani kontejneri za kompostnemaju rupe ili koristite kontejnere s pu -nim stranicama.

Belouška povremeno polaže jaja i pre -zim ljuje u gomili komposta. Ako ste počas -tvovani da vam zmije posećuju baštu i želi-te da tako ostane, napravite veliku gomilukomposta na osunčanom mestu. Zmije se,kao i laste, često iz godine u godinu vra-ćaju na isto mesto da se gnezde, ali im jeza leženje jaja potrebna toplota koju proiz-vodi rastinje koje se razlaže, zato ćete mo -rati ponovo da pravite gomilu kompostasva ke godine. Najbezbednije vreme za po -meranje gomile je početak oktobra, ili sre-dina aprila do sredine maja kad zmije izla-ze iz nje.

ispod prekrivačaMale životinje vole da vrebaju ispod

prek rivača zemljišta. Prekrivač od strugoti-ne ili kore drveta štiti bube, stonoge i slič -ne vrste, dok se ispod debljih prekrivačaod slame i sena često nalaze žabe, rovči-ce, pauci i daždevnjaci. Nastojte da zimiostavite malo prekrivača da bi životinjeima le gde da prezime.

Na osunčanim delovima bašte pravitego mile od kamenja koje ste izmešali s gor-njim slojem zemljišta. Takva uzvišenja sune samo odlična mesta za biljke kojimatreba dobra oceditost zemljišta, kao što sutimijan, pucavac (Silene maritima) i sunča-nica (Helianthemum), nego i najbolje sta-nište za vodo zemce koji spavaju zimskisan ili za guštere koji se izležavaju na let-njem suncu. Lasice vole da se skrivaju izakamenja, kao i u kraćim odvodnim cevimau suvljim, skrovitijim delovima bašte.

Mnogim malim sisarima najviše odgova-raju velike gomile drva, pogotovo ako sucepanice u osnovi poređane s najmanje 10cm razmaka. Napravite gomilu na zaklo-njenom mestu, ispod drveta ili gustogžbuna. Neke životinje će na gomilu dono-siti opalo lišće za gnezda, zato se pobrini-te da ga bude u blizini.

kUPOvina i izgRaDnjaSklOniŠta

U prodaji je više tipova kućica izrađenihpo meri za mnoge životinjske vrste, kojeim služe kao zaklon i mesto za podizanjepotomstva. Bilo da su jednostavne ili slo-žene konstrukcije, važno je da ispunjavajupotrebe životinja koje želite da privučete.Malo je verovatno da će se stanari buniti.

kućice za žabeKućice za žabe posebno su važne u

grad skim podru čjima, gde ima malo sklo-ništa. Pronalaženje odgovara jućeg skloniš -ta za zimu nije lako u urednim baštama,zato usrećite žabe smeštajući kućicu ispodžive ograde ili gustog žbuna, gde će bitibezbedna. Kućice za žabe su korisne i zabaštu: smestite ih na senovito mesto okre-nuto severu, zaklonjeno od vetra.

kućice za pticeČak i kad u bašti ima više pogodnih mes -

ta za gnežđenje, kućice za ptice privući ćestidljivije vrste ptica da ostanu u vašojbaš ti. Izrađuju se od drveta koje nije obra-

ORGANSKA BAŠTA192

Svaki kutakAko želite da u baštu privučete životinje,na pravite gomilu komposta od lišća ili go -milu cepanica od drveta na zaklonjenommestu da bi imale gde da se gnezde. Ža -be, bube i osolike muve vole prohladna,tamna, prilično vlažna mesta. Za razlikuod njih, rovčicama, šumskim miševima,ža bama, paucima, leptirima i leptiricamau stadijumu lutke privlačne su pukotine uosunčanim kamenim zidovima i nasipima.

đeno sredstvima za zaštitu ili mešavine be -tona i piljevine. Ove druge su sigurnije akou bašti imate veverice ili detliće koji se hra -ne mladuncima ptica. Sve kućice za pticetreba da budu postavljene tako da lakomože da im se pristupi radi povremenogčišćenja. Smestite ih na topao, zaklonjenzid, deblo ili šupu, izvan domašaja grablji-vica, kiše i direktne sunčeve svetlosti. Mač -ke, ali i sive veverice, mogu na neverovat -ne načine da se popnu do kućice, zatopazite kako ih postavljate. Ako u okoliniima mnogo mačaka, isplati se da u baštipostavite nekoliko različitih tipova kućicaza gnežđenje. Grabljivice često nauče daodređeni tip kućice sadrži hranu - mladun-če i jaja. U idealnom slučaju, kućice zaptice treba čistiti svake jeseni. Uklonite savmaterijal za gnezdo i operite kućicu toplomvodom i sapunom da je pripremite za na -redne goste. Ptičje vaši ne prelaze na čo -veka, ali je ipak bolje da nosite rukavice.Os tavite kućicu da se temeljno osuši prenego što je ponovo zatvorite.

„Hoteli” za insekteInsektima takođe treba mesto na kom

će da provedu zimu. Bubamare, uholaže i

drugi insekti provode zimski san u buseni-ma grube trave, uvelom lišću i šupljimstab ljikama biljaka, zato odložite sečenje iraskrčivanje rubova bašte do proleća.

Možete da kupite drvene kutije za hiber-naciju mrežokrilaca ili da sami napravitejed nostavan „hotel” za insekte od plastičneboce i talasastog kartona (slika na sledećojstrani). Plastične kutije takođe mogu da se

BAŠTOVANSTVO ZA ŽIVOTINJSKI SVET 193

kakva kućica za koje ptice?Veličina ulaznog otvora određuje kojavrsta može, a koja ne, da uđe u kućicu.- Kućica sa ulazom koji je veći od 2,5 cmu prečniku pogodna je za senice.- Ulazi koji su veći od 3 cm pogodni su zadetliće, senice, brgljeze i cariće.- Ulazi prečnika 4 cm privući će plave pti -ce, laste, slavuje i detliće.

gotova kućicaKućice za ježeve se mogu kupiti u raznimoblicima i veličinama. Postavite jednu is -pod žive ograde ili među nisko granje. Ukasno leto stavite u nju komade nesolje-nog mesa kako biste time privukli ježiće.

Sobe s pet zvezdica. Ove složene fabrički proizvedene kutije projektovane su za mrežo-krilce, solitarne pčele i slepe miševe (sleva nadesno). Iako neke ptice koriste kutije za pčelekao „hranilice”, ne paničite - neće moći da dohvate jaja u ćelijama koja su dublje u kutiji.Kućice za slepe miševe podignite na 3 m ili više od tla, na drveće, bandere ili zidove zgrada.Ako živite u kraju sa starinskim natrijumskim uličnim lampama, moći ćete da gledate slepemiševe kako se hrane insektima koje privlači njihovo svetlo.

iskoriste za kućice za bubamare i drugeinsekte-grabljivice. Iglom za pletenje na -pra vite niz malih rupa na poklopcu kutijeod margarina koju ste napunili slamom, paje postavite postrance ispod nekog žbunaili veće višegodišnje biljke, da bi ostala nasuvom preko zime.

Dodatna skloništa su od pomoći i pčela-ma, naročito solitarnim (Osmia), koje po -četkom sezone oprašuju biljke. One će serado naseliti u rupama izbušenim u drve-nim balvanima ili u slamčicama za pićenas laganim u vodootpornu kutiju, a može-te i da kupite specijalnu kutiju za pčele.So litarne pčele dolaze u baštu rano tokomgodine, zato pripremite kutije pre nego štojabuka procveta. Važno je da ih postavitena otvoreno, osunčano mesto.

legla za slepe miševeSlepi miševi su česti u naseljenim mesti-

ma, čak i velikim gradovima. Neke vrstemo gu za sat vremena da pojedu i do 2.000malih insekata, kao što su mušice, zato jedobro da ih imate u bašti!

Kućica za slepe miševe treba da budenapravljena od drveta koje nije tretiranosred stvima za zaštitu i da unutra ima gru -bo drvo, s kog mogu da vise naglavce. Tre -ba je postaviti što više - najmanje na 3 miznad tla, dalje od jake svetlosti i vetra. Ta -kođe, potrebno je da ispred nje bude do -voljno slobodnog prostora. Ako u blizini za -sadite jednogodišnje biljke čiji se cvetoviotvaraju noću, privući ćete noćne leptire idruge insekte, a to će za uzvrat privući sle -pe miševe. Probajte s noćnom frajlom(Matthiola bicornis) ili ukrasnim duvanom(Nicotiana).

HRana za Sve Ptice u bašti često zavise od hrane koja

im se ostavlja, jer je za veću populacijupotrebna dodatna ishrana pored one kojupruža prirodno stanište. Kad počnete dahranite ptice, ne smete da prekinete, jerće u kratkim zimskim danima one nastavi-ti da dolaze kod vas umesto da same tražehranu.

Hranite ih semenkama suncokreta, kug -li cama od ostataka hrane i mešavinom se -mena (ne i kikirikijem, koji može da sadržištetne aflatoksine). Održavajte što čistijimhranilice za ptice - trovanje hranom ne do -gađa se samo ljudima! Ako možete, pre-meštajte hranilicu svakih nekoliko mesecida biste izbegli gomilanje štetnih bakterija.

Bolje je, ako možete, da gajite biljke ko -je će pticama obezbeđivati dovoljno hrane,umesto da kod njih razvijate zavisnost odljudi. Žbunovi s bobičastim plodovima priv-lače više vrsta, kao i biljke sa cvastima itrave; ostavite neke zeljaste biljke da dajuseme. Sun cokret, pupavica i ehinacea od -lič ni su kao baštenske biljke i kao izvor

ORGANSKA BAŠTA194

napravite sami hotel za mrežokrilce- Odsecite dno s prazne dvolitarske boce (nemorate da je operete).- Isecite komad talasastog kartona dužineoko 80-100 cm, savijte ga i ubacite u bocu.- Provucite komad tanke žice kroz osnovubo ce da bi držao karton da ne ispadne.- Vežite kanap oko grlića boce, ne skidajućičep i okačite je krajem leta ili početkom jese-ni da visi u blizini bašte.

hrane za mnoge vrste ptica - okačite osu-šene zrele cvasti za crvendaće, na primer.Kad se ptice naviknu da imaju dovoljnukoličinu hrane, dolaziće redovno, što je ve -lika prednost za svakog baštovana. Pro -cenjuje se da jedna ptica može da pojedeviše od 10.000 gusenica, muva, puževa idrugih štetočina u samo jednoj sezoni pa -renja. Ipak, imajte u vidu da su i mnogevrs te voća jednako privlačna hrana ptica-ma kao i ljudima.

Ptice nisu jedine životinje koje dolaze ubaštu da se hrane. Organska bašta je bo -gat izvor hrane za biljojede i mesožderesvih vrsta i veličina. Uz malo dodatne paž-nje možete da im obezbedite još bolju po -nudu. U prirodnu hranu koju lako možeteda ponudite životinjama ubrajaju se cvetninektar, polen, biljne vaši, gusenice, puže-vi, bobice i seme.

Cvetna hranaCveće nije prijatno samo za gledanje,

ono privlači i mnoge vrste insekata koji sehrane energetski bogatim polenom i nek -tarom. Tim insektima hrane se ptice, slepimiševi i druge grabljivice. Cveće koje gaji-te radi ishrane divljih životinja ne mora dabude poljsko - kultivisani cvetovi često subogatiji nektarom i imaju dužu sezonu

cve tanja. Mnogi od cvetova najpogodnijihza ishranu insekata pripadaju grupi sitni-jih, starinskih seoskih baštenskih varijete-ta; izbegavajte krupne, razmetljive udvos -tručene cvetove. Različiti cvetovi odgova-

BAŠTOVANSTVO ZA ŽIVOTINJSKI SVET 195

Žbunje s plodovima ili semenom zaptice

- Koštičavo voće (Prunus): crvendać, pla -va ptica, detlić, mačkulja, drozd, cr ven -dać, kos, vuga, kugara.- Dren (Cornus): mačkulja, ptica rugalica,crvendać, drozd, detlić, vrabac pe vač,pla va ptica, kardinal, kugara.- Zova (Sambucus): plava ptica, crvenka,vrabac, drozd, mačkulja, zelenić, ze ba,det lić, žuna, kugara.- Smreka (Juniperus): plava ptica, mač -kulja, rumenka, ptica rugalica, drozd, ku -gara.- Udika (Viburnum): crvendać, mačkulja,drozd, raznopojac, kardinal, plava ptica,kugara.

Poljsko cveće za divlje životinjeLivada je jedno od najbogatijih staništaza divlje životinje, ne samo zbog cveća,nego i zbog trava koje imaju ključnu ulo -gu u životnom ciklusu mnogih vrsta lepti-ra.

Brojna populacija insekata privlači malesisare-grabljivice, kao što su voluharice irovčice, koje se mirno snabdevaju hra-nom u visokoj travi. Nikad ne ostavljajteizolovane delove livade usred travnjaka ilipotpuno okružene stazama ili tvrdim po -vršinama. Učinite da se livada stapa sguš ćim delom bašte, kako bi životinjeima le bezbedan prolaz.

Jednogodišnje livadeLivadi ne treba mnogo vremena, kao niposeban režim košenja da se razvije. Akoželite da brzo stvorite živopisnu livadu ko -ja će brujati i zujati od života, posejtemešavinu livadskog jednogodišnjeg cve -ća. Za potpuno autentičan efekat, ume-šajte i ovas, ječam ili pšenicu.

Sejte u jesen ili proleće, na zemljištekoje ste očistili od korova. Kad se biljkeraseju krajem leta ili u jesen, uklonite nji-hove ostatke na gomilu komposta. Pre -kopajte zemlju krajem zime i posmatrajtešta će da nikne u proleće. Neke vrste će -te verovatno morati ponovo da sejete,ako se nisu dovoljno rasejale ili ako su imptice pojele seme.

Ako želite malo drugačiju mešavinu,pro bajte pušinu, čupavi kukolj, različak,bratić, dan i noć, vidovčicu i bulku, Pa pa -ver rhoeas.

Za razliku od mnogih livadskih vrsta,ove jednogodišnje biljke odlično uspeva-ju na zemljištu koje se obrađuje svakegodine, pa tako možete po potrebi dapremeštate divlje životinje - što je ideal-no kad postepeno proširujete livadu naveću površinu.

raju različitim načinima ishrane, zato gaji-te više vrsta da biste zadovoljili sve ukuse.Na primer, bumbari imaju znatno kraći je -zik od leptira crvenog admirala, ali duži odpčela iz košnice. Za bumbare gajite cvećes dubokim grlićem, kao što su žalfija, ma -joran, naprstak i potočarka. Nemeziju, ma -tičnjak, mahoniju i udiku gajite za pčele izkošnice, a žednjak i letnji jorgovan za lep-tire. Jednostavni cvetovi s plitkim otvorom,kao što je komorač, najbolji su za osolikemuve, parazitske ose i druge male insekte.

Većini insekata odgovaraju različite biljkeu raznim fazama životnog ciklusa, pa čak iu raznim dobima dana. Razne vrste cvećaluče najviše nektara u različito vreme to -kom obdanice. Biće vam zanimljivo da pra-tite let leptira od jednog do drugog izvorahrane, dok se količina nektara smanjuje ipovećava.

Biljke kao jasliceLeptirima treba i mesto gde će da pola-

žu jaja. Gusenice se ne hrane nektarom ipolenom, već lišćem, i mogu da budu vrloprobirljive u pogledu biljaka koje jedu; ne -ke vrste imaju vrlo ograničen izbor izvorahrane. Najbolje je da utvrdite koji leptiridolaze u vašu baštu pre nego što zasaditeodređenu vrstu hrane za gusenice. Mnogevrste leptira i noćnih leptirića hrane se tra-vom, zato je važno da ostavite deo baštena kom trava može slobodno da raste uvisinu. Neke gusenice hiberniraju, a nekese na stabljikama trave tokom zime pret-varaju u lutke, zato sačekajte do kraja pro-leća pre nego što pokosite visoku travu.

Larve i gusenice su hrana za ptice, in -sekte-grabljivice, parazitske ose, voluhari-ce i vodozemce. Mnoge životinjice za kojese smatra da su baštenske štetočine, ustva ri su vredan izvor hrane za druge živo-tinje. Na primer, par livadskih ševa možeda nahrani mladunče s 10.000 skakavaca ijoš mnoštvom drugih vrsta buba. Biljneva ši i lutke jabukinog smotavca omiljenasu zimska hrana za nekoliko vrsta ptica.Pružite prirodi priliku pre nego što preduz -mete mere protiv štetočina; možda ćete

otkriti da je ona već obavila taj posaoumesto vas. Na primer, grozdovi biljnih va -ši koje ste ostavili na jakim, dobro učvrš -ćenim biljkama koje ih podnose, biće jasli-ce za parazitske ose i druge grabljivice,kao i izvor hrane i mesto za razmnožava-nje.

Žabe će živeti u bašti tokom cele godineako mogu da pronađu dovoljno hrane, a

ORGANSKA BAŠTA196

lokalne vrsteVećina životinjskih vrsta - mada ne i sve- prilagodila je ishranu lokalnim biljnimvrs tama. Ako želite da ih gajite, pre negošto počnete sadnju otkrijte koje biljke pri-rodno rastu u vašem kraju - te vrste ćeimati najbolje šanse da privuku najvišeživotinja, kao i da izvrsno napreduju, a nesamo opstaju, na vašem zemljištu.

Srećom, neki rasadnici su se prilagodiliželjama za lokalnim vrstama i postali odli-čan izvor semena i rasada. U mnogim dr -žavama postoje društva koja neguju lo -kalne biljne vrste. Raspitajte se u lokalnojbota ničkoj bašti ili potražite na internetudruštvo koje vam je najbliže.

Biljna hrana za guseniceMnoge gusenice leptira i noćnih leptirićaograničene su u ishrani na samo jednubilj nu vrstu. Evo nekoliko primera.- Lucerka (Medicago sativa): marinsko-plavi, plavi s narandžastim obrubom i na -ročito, jarko sumporno-narandžasti leptir(poznat i kao „lucerkin leptir”)- Zvezdan (Aster): zvezdanov šarenac idrugi šarenci; poljski tačkasti i drugi tač -kasti leptiri- Mirođija (Anethum graveolens): crnilastin rep- Vučja stopa (Aristolochia): lastin rep- Hristov venac (Passiflora incarnata):Ag ra ulis vanillae- Svilenica (Asclepias): monarh - Papaja (Asimina triloba): zebrasti lastinrep- Šareni grah (Phaseolus coccineus):Stry mon melinus- Ljubičica (Viola): većina narandžastih icrnih vrsta roda Agraulis

nji hov apetit za male beskičmenjake - na -ročito puževe - čini ih prijateljima svakogbaštovana. Crvi brašnari i crvi za pecanjeodlična su dodatna hrana za vodozemce -možete da ih kupite u prodavnicama kuć-nih ljubimaca ili prodavnicama opreme zapecanje. Žabe mogu da se nauče da uzi-maju hranu iz ruke i vrlo brzo se navikava-ju da dolaze na isto mesto u uobičajenovreme hranjenja.

Cveće za medonosne pčele- Arabis- Bob (Vicia faba)- Boražina, borac (Borago officinalis)- Kupina, malina i hibridno bobičastovoće - Šargarepa- Gorušina (Iberis) - Šipak (Rosa canina, desno) - Vres (Erica)- Katanac (Reseda odorata) - Paštrnak (Pastinaca sativa) - Ruska žalfija (Perovskia atriplicifolia) - Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) - Noćurak (Epilobium angustifolium) - Divizma- Ljutovnica (Verbena officinalis) - Petolista loza (Parthenocissusquinquefolia) - Žunjarica (Erysimum) - Sač (Isatis tinctoria)

Cveće za bubamare- Agastache anisata - Metvulja (Monarda) - Smiljkita (Lotus corniculatus) - Detelina, crvena i bela (Trifolium) - Artičoka (Cynara scolymus) - Kostriš (Solidago) - Očajnica (Marrubium vulgare) - Orlovi nokti (Lonicera, naročitoL. peridymenum) - Kozja brada (Centaurea scabiosai C. nigra) - Lobelia cardinalis- Medunika (Pulmonaria saccharata)- Višegodišnji različak (Centaureamontana)

- Facelija (Phacelia tanacetifolia) - Ostrugica (Centranthus ruber) - Volovsko oko (Leucanthemumx superbum)- Zmijoglavka (Echium vulgare) - Hajdučka trava (Achillea vulgaris)

Cveće za osolike muve i drugekorisne insekte

- Kupina (vrste roda Rubus) - Heljda (Fagopyrum esculentum) - Kalifornijski mak (Eschscholziacalifornica)- Ladolež, jednogodišnji (Convolvulustricolor)- Bratić (Chrysanthemum segetum) - Različak (Centaurea cyanus) - Korijander (Coriandrum sativum)- Livadska krbuljica (Anthriscus sylvestris) - Šipak (Rosa canina) - Komorač (Foeniculum vulgare) - Strupnik (Scrophularia) - Beli glog (Crataegus monogyna)- Bršljan (Hedera helix) - Facelija (Phacelia tanacetifolia) - Primorska češlika (Lobularia maritima)- Hajdučka trava (Achillea millefolium)

Cveće za odrasle leptire- Zvezdan, levo (naročito Asterx frikartii „Monk”) - Aubrieta - Buddleia (naročito B. x weyerianai B. x weyeriana „sunčano zlatna”) - Ognjica (Iberis umbellata) - Udovica (Knautia arvensis) - Konopljuša (Eupatorium cannabinum) - Srebrno cveće (Lunaria annua) - Miloduh (Hyssopus officinalis) - Bršljan (Hedera helix) - Lavanda („Mansted” je najbolja) - Majoran (Origanum, divlje vrste sunajbolje) - Nana (vrste roda Mentha, naročitoM. rotundifolia) - Ranjenik (Sedum spectabile) - Udovičica (Scabiosa columbaria) - Jari jorgovan (Hesperis matronalis) - Turski karanfil (Dianthus barbatus)

BAŠTOVANSTVO ZA ŽIVOTINJSKI SVET 197

jezeRCa za Divlje ŽivOtinjeJezerce, čak i najmanje, može da bude

srce oaze za životinje u vašoj bašti. Ko -ristiće ga mnoštvo vrsta u različite svrhe.Neke životinje će iz njega piti vodu, drugeće u njemu loviti hranu. Neke će u jezer-cetu provesti čitav život, druge će ga koris -titi samo u nekom delu svog životnog cik -lusa.

Jezerce nije samo dragoceni rezervoarvode u bašti. Čak i najmanja vodena povr-šina je „akvarijum na otvorenom”, odličanza ptice i vodozemce. Pticama je voda pot -rebna za svakodnevno kupanje isto kolikoi za piće. One dolaze na čistu, slatku vodu,čak na plitke vodene površine kao što jeprevrnuti poklopac kante za smeće ispu-njen vodom. Utisnite poklopac u zemlju ilinapravite rub od cigle, da bi bio pristupa-čan i žednim životinjama.

Ako imate malu decu zbog koje nijezgod no da posedujete otvorenu vodenupo vršinu, razmislite o fontani ili zidnom ba -zenčiću, ili prekrijte jezerce zaštitnom re -šetkom ili čvrstom mrežom dok vam decane porastu.

jezerca za divlje životinjeNajbolji položaj za jezerce je osunčano

mesto, dalje od drveća koje se nadvija, s

grubom travom duž bar jedne strane, kojabi poslužila kao sklonište i izvor hrane zavo dozemce. Neke vrste mogu da žive i ujezercetu koje je u senci, ali će njihova raz-novrsnost biti znatno veća ako je ono nasuncu. Ako se jezerce vidi iz kuće, načini-te sa strane koja je najbliža prozoru deo skratkom travom da biste mogli da posmat -rate šta se na njemu događa.

Stvaranje jezerceta sa životinjamaVeličina jezerceta zavisi, očigledno, od

raspoloživog prostora - ali trebalo bi dabude površine od najmanje jednog kvad -ratnog metra. Bar jedna strana trebalo bida bude pod blagim nagibom, koji malimživotinjama omogućuje bezbedan pristupvodi. Većina životinja naseliće plićak okoivice. Jezerce bi trebalo da ima i dublji deou sredini, najmanje 60 cm, koji neće mrz -nu ti tokom zime, a biće prohladan leti.Pos toji više materijala koji su pogodni zapod logu jezerceta - možete da birate izme-đu betona, bentonitne gline, plastičnihma terijala ili butilena (videti Okvir za baš -tu, str. 128). Podloga od butilena je naj -flek sibilnija i najlakša za postavljanje kodjezeraca nepravilnog oblika. Najtrajnija jepodloga od gline. Podlogu treba da preba-cite preko ivice u dovoljnoj širini da bi sečvrsto držala - prodavci će vam pomoći daodredite veličinu na osnovu planiranih di -men zija jezerceta. Jezerce možete da na -punite kišnicom ili vodom iz vodovoda. Akokoristite ovu drugu, sačekajte najmanje 48sati da hlor ispari, pre nego što počnete dastavljate plutajuće (flotantne) ili potoplje-ne (submerzne) biljke. Životinje će ubrzodoći same, i za godinu dana jezerce će bitipotpuno naseljeno.

Nova jezerca često iznenada dobijajujar kozelenu boju, koju uzrokuje naglo šire-nje sitnih algi. Voda će se posle izvesnogvremena razbistriti, ali ako želite da ubrza-te proces, stavite ječmenu slamu ili secka-nu lavandu u finu mrežastu vreću, odme-rivši količinu tako da pluta po površini. Ko -risni mikroorganizmi brzo će kolonizovatislamu ili lavandu i uništiti alge.

ORGANSKA BAŠTA198

novi prijateljiŽivotinje koje nastanjuju ili posećujubaštensko jezerce:- Žabe - Daždevnjaci- Slepi miševi- Vrtoglavci- Stenice gazivode - Stenice vodomerke- Stenice veslačice- Vodeni puževi- Kozaci- Vilini konjici i vodene device (neke vrstesu veoma radoznale i istražuju ljude!)- Laste

zasađivanje jezercetaDobar izbor biljaka obezbediće hranu i

sklonište za širok spektar životinjskih vrs -ta. Zasadite mešavinu plutajućih, potoplje-nih i plitkovodnih biljaka. Sunčeva svetlostpodstiče rast algi, zato držite jednu polovi-nu do dve trećine površine prekrivene bilj-kama da bi voda bila bistra. Koristite štoviše lokalnih vrsta. Izbegavajte strane vrs -te koje su nametljive - a takve se čestopro daju u baštenskim centrima - naročitoako postoji i najmanji rizik da greškom

dos peju u divljinu. Među vrste koje poseb -no treba da se izbegavaju ubrajaju sevodena kuga (Hydrilla verticillata), vodenizumbul (Eichhornia crassipes), vodeni ku -pus (Pistia stratiotes) i krocanj (Myrio phy -llum spicatum). Ako sadite i biljke u saksi-jama, koristite posebnu mešavinu zemljeza vodene biljke, s niskim sadržajem hran-ljivih sasto jaka, ili donji sloj baštenskogzemljišta.

Održavanje jezercetaKad je jezerce izgrađeno, ne zahteva

mno go održavanja što se živog sveta unjemu tiče. Nekim vrstama insekata odgo-vara zaraslo, muljevito jezerce, a ni žaba-ma sigurno ne smeta korov. Vama će semožda više svideti „urednije” jezerce, alinastojte da ga uređujete samo kad je ne -ophodno.

Tokom leta, uklonite višak korova s povr-šine; namotajte ga oko štapa ili izgrabu-ljajte. Slobodne plutajuće biljke kao što jesočivica mogu da se uklone pomoću sita.Sve biljne otpatke ostavite preko noći naivici jezerceta da biste omogućili životinja-

BAŠTOVANSTVO ZA ŽIVOTINJSKI SVET 199

kopanje i oblaganje jezercetaPočetak proleća je najbolje vreme da iz -gradite novo jezerce. Tako ćete biljkamai životinjama dati dovoljno vremena da senasele pre naredne zime.

- Iskopajte rupu nešto veću nego štoželite da bude površina jezerceta, da bis -te imali prostora za zaštitnu podlogu. Barjed na obala trebalo bi da bude pod bla-gim nagibom (15-30°), a jedan deo je -zer ceta, čija površina zavisi od oštrine zi -me, trebalo bi da bude dubok 60 cm dase voda na hladnoći ne bi zamrzavala. Ta -kođe, korisno je da pored ivice postavitepolicu s biljkama u saksijama.

- Uklonite sve oštro kamenje, korenje iostalo što može da probuši podlogu. Uč -vrstite strane i ivice i obavezno proveriteda li su poravnate. Za dodatnu zaštitu,pos pite sloj zidarskog peska debljine 10cm po unutrašnjosti rupe. Postavite zaš -tit ni sloj podloge, za koji može da poslu-ži stari tepih, karton, ili gotov materijal zatu namenu.

- Uz nečiju pomoć (butilen je težak ma -terijal), položite podlogu preko rupe, takoda 30 cm prelazi preko ivice. Pričvrstite jekamenjem i pustite neka visi sa ivica dopo lovine stranica rupe. U sredinu rupe si -pajte zemlju, ako nameravate da saditebilj ke direktno.

- Napunite jezerce. Težina vode obliko -va će podlogu tako da prianja uz stranicerupe. Ivice podloge prekrijte travom ilika menjem da ih zaštite od sunca.

Biljke za jezercaSubmerzne (potopljene) - Vodena kuga (Egeria densa) - Krocanj (Myriophyllum) - Žabovlasica (Callitriche) - Divlji celer (Vallisnera americana)Flotantne (plutajuće)- Lokvanje (Nymphea) za manja jezercatreba pažljivo izabrati, jer su lokalne vrstesuviše bujne. Probajte sitnije sorte, kaošto su „Chromatella” i „hermelin”, ili N.pyg maea i N. tetragona.Plitkovodne- Vodena kana (Canna)- Strelica (Sagittaria sagittifolia)- Razgon (Veronica beccabunga)- Štitkasti vodoljub (Butomus umbellatus)- Ljiljan (Iris)- Iđirot (Acorus calamus)- Taro (Colocasia)- Vodena bokvica (Alisma)

ma da se vrate u vodu, a zatim ih dodajtegomili komposta.

Bujne, nametljive biljke možete da ise-čete ili da ih postepeno uklanjate; sma-njujte količinu lišća potopljenih biljaka, kaošto je vodena kuga, za jednu trećinu. Naj -bolje vreme za to je krajem leta, pre negošto životinje počnu da hiberniraju. Izbe -gavajte da uređujete travnjak početkomgodine ili po izuzetno hladnom vremenu.Dru ge vodene biljke možete po potrebi darazmnožavate deobom na svake 2 ili 3 go -dine.

Ujesen mrežom prekrijte jezerce na ne -koliko sedmica, ako u njega pada velikako ličina lišća, ili uklanjajte lišće ručno. Ta -kođe, uklanjajte uvelo lišće vodenih bilja-ka, da se ne bi povećala količina hranljivihsastojaka u vodi, što bi podstaklo rast algi.Međutim, uvek ostavite malo biljnih ot -pada ka na dnu jezerceta.

Ostatak bašteVodozemci više vremena provode na

kop nu nego u vodi, zato ako želite da oveživotinje posećuju vašu baštu, obaveznoim obezbedite bezbedan zaklon. Delovibaš te koji se ne obrađuju, kao što su onipod visokom travom, debelim slojem prek -rivača zemljišta, gomilama kamenja ili dr -va, za žabe i daždevnjake su skloništa imes ta gde mogu da hiberniraju. Bar deoivice jezerceta treba da bude pod biljkamakoje pružaju sklonište životinjama. Na dru-gom delu trava može da bude pokošena,kako biste imali pogled na jezerce. Da bis -te izbegli da povredite žabe, kosite travuredovno, počevši od sredine proleća, prenego što mlade jedinke počnu da napušta-ju jezerce. Posle kiše uvek proverite da lina travnjaku ima mladunaca žaba.

Cvetanje algiJedan od najčešćih problema u jezerce-

tu je „cvetanje" algi, kada voda dobija bo -ju supe od graška ili se zaguši gomilamakončastih algi. To je obično simptom utop loj vodi bogatoj hranljivim sastojcima.

Fenomen se javlja u proleće, a nestaje kadpotopljene biljke započnu prolećni rast isnabdevanje vode kiseonikom. Končasteal ge su upornije; a možete ih ukloniti gra-buljama ili namotavanjem oko štapa. Mo -žete da koristite i ječmenu slamu ili secka-nu lavandu (str. 199), a sledeće će vampo moći da izbegnete probleme:

- neka vam potopljene (submerzne) bilj-ke zauzimaju oko 25-33% zapremine vo -de;

- neka lišće plutajućih (flotantnih) bilja-ka pokriva najmanje jednu polovinu, a naj-više dve trećine površine vode, radi zakla-njanja od sunca;

- ako je potrebno da povisite nivo vode,koristite kišnicu umesto vode iz vodovodakoja je bogata mineralima;

- kad sadite vodene biljke u saksijama,koristite za to namenjenu mešavinu zemljeumesto obične ili je sami napravite, s malohranljivih sastojaka;

- čistite jezerce svake godine.

ORGANSKA BAŠTA200

Saveznici jezerceta1. PunoglavciŽabe koje migriraju nastanjuju jezercekoje im odgovara za godinu ili dve. Ako ihnema, to znači ili da jezerce nije pogodnoza njih, ili da nije na pravcu njihovog mi -gratornog kretanja. U tom slučaju, uzmi-te žablju ikru (jajašca) iz drugog jezerce-ta, po mogućstvu nekog koje nije udalje-no više od 1 km. Ne uzimajte ikru iz div-ljine.2. Plutajući listoviPrekrivač od plutajućih listova sprečavada alge zaguše jezerce. Održavajte 50-60% površine jezerceta pod prekrivačem.3. Biljke s potopljenim i polupotopljenimstab ljikama i listovimaOve biljke (kao vodena zevalica, Oron ti -um aquaticum) izvor su hrane i skloništeza stvorenja koja žive u vodi, kao i mestoza polaganje jaja punoglavaca.4. Tanjirasti barski puževiOvi puževi čiste vodu hraneći se algama ibiljnim otpacima.

BAŠTOVANSTVO ZA ŽIVOTINJSKI SVET 201

Spisak neželjenih gostiju1. Barski pužOvaj puž (Lymnaea stagnalis) jede alge iorganske otpatke, ali oštećuje i vodenebilj ke. Ako se previše namnoži u jezercetu,predveče ostavite listove zelene salate daplutaju po površini. Ujutro ih uklonite za -jed no s puževima na njima.2. Nametljive biljkeIzbegavajte da sadite nametljive biljne vrs -te i one koje nisu lokalne (kao što je kro-canj). Nažalost, neki baštenski centri pro-daju neadekvatne vrste, zato uvek proveri-te biljke pre nego što ih kupite.

3. AlgeKončaste i druge alge rastu na osvetljenimdelovima jezerceta, u vodi koja je bogatahranljivim sastojcima. „Cvetanje" algi pre -ko noći može da pretvori bistru vodu u ze -lenu supu.4. RibeNe unosite ribe u baštensko jezerce - pore-metiće ravnotežu ekosistema. Neke vrste,kao što je koljuška, mogu da dospeju u je -zerce u obliku jaja, na nogama ptica. Pus -tite ih da prežive samo u broju odgovara-jućem za jezerce.

Gajenje biljaka u saksijama omogućićevam da stvorite baštu u bašti pa čak i namestima gde uopšte nema zemljišta. Akoželite samo da maksimalno iskoristitepros tor, onda su vam dovoljne najobičnijeplastične kadice. Međutim, s raznovrsnijimizborom saksija, urni, korita i improvizova-nih posuda, možete da stvorite niz različi-tih stilova i utisaka u bašti - možda bujnitrop ski, egzotični istočnjački ili starinski se -oski izgled. Korišćenjem saksija možete dapustite mašti na volju, da pratite va ša naj-novija interesovanja, znajući da uz samoma lo truda sve to možete da promeniteveć naredne godine.

kako da odlučite šta da gajiteU saksijama možete da gajite gotovo sve

vrste biljaka - ukrasne ili jestive, jednogo-dišnje ili višegodišnje, patuljaste ili penja-čice. Žbun ili penjačica u velikoj saksiji (vi -deti str. 207) mogu da budu privlačna sre-dišnja tačka bašte, a živopisan izbor saksi-ja i drugih posuda oživeće dvorište ili ne -priv lačan kutak u kom ništa drugo ne mo -že da raste. Takođe, možete da gajite zele-nu salatu u saksiji na unutrašnjem dvorištu(videti str. 209) ili da ispunite prostor sla-povima letnjih mirisa i boja s visećih korpiili saksija na zidovima (videti str. 213). Mo -žete čak da stvorite i minijaturnu baštu zaživotinje u saksiji koja stoji na prozoru.Zemlja za saksije može da se napravi takoda u njoj uspevaju vrste koje inače ne biras le u baštenskom zemljištu. Glavno pra-vilo gajenja u saksijama jeste da izaberetebiljke koje najviše odgovaraju uslovimames ta na kom ćete ih postaviti.

Saksije i organski pristup Jedno od osnovnih načela organskog

baš tovanstva jeste stvaranje zdravog,plod nog zemljišta koje biljkama pruža svešto im je potrebno - zato gajenje u ograni-čenom saksijskom prostoru ne može upra vom smislu da se smatra organskim.Međutim, saksije imaju značajnu ulogu ubaštama - naročito u gradovima - a na njihsvakako mogu delimično da se primenjujuorganska načela, uz odgovarajući izborzem lje i bez upotrebe mineralnih đubriva ipesticida.

Baštovanstvo u saksijama

Biljke u saksijama u baštu unose dodatneboje, mirise i zanimljivost

kreativno korišćenje prostoraZimzelene biljke upadljivog oblika veomasu pogodne za mali prostor, a izboromsak sija od jednog materijala postiže seuti sak urednosti. Popločan, zaklonjen ku -tak ili unutrašnje dvorište pogodni su zagajenje osetljivijih biljaka kao što su ole -ander ili agrumi; prijaće im dodatna top -lota koju zadržavaju i reflektuju kameneploče.

gradska oazaBaštovane koji su posvećeni gajenju usak sijama ponekad sopstveni entuzija-zam ponese toliko da njihova zbirka bilja-ka počne da prekriva zidove, stubove,pro zorske simsove, pa čak i baštenskeklu pe. Uvođenjem raznovrsnosti u grad-sku sredinu, posebno cvetajućih biljaka,ublažava se grubost pejzaža, a i najma-nje popločano dvorište, balkon ili krovpret varaju se u dobrodošlo sklonište zadiv lje životinje.

Šta tReBa Da imate U viDUPRilikOm gajenja U

SakSijamaBiljke mogu da rastu praktično u bilo

čemu, od saksija od pečene gline do starihkanti. Saksija može da bude nova, ponovokorišćena ili reciklirana, sve dok ima rupuza oceđivanje i dovoljnu čvrstinu da možeda se napuni zemljom. Tamo gde ima mra-zeva, treba da se koriste one od materija-la koji ne puca na temperaturama ispodnule.

Izaberite saksiju tako da odgovara mes -tu i izgledu koji ste zamislili. Bure preseče-no napola ili kamena urna izgledaju sasvimdrugačije nego kofe sa cvećem ili jarkoobo jena drvena kutija. Ne morate da pot -rošite mnogo novca da biste postigli dobarstil. Jednostavne posude, kao što su bač -ve, mogu da se koriste u formalnoj baštiako se zasade istom vrstom i pažljivo ras -porede.

OceđivanjeSve saksije moraju na dnu da imaju rupu

za oceđivanje. Da biste poboljšali drenažu,stavite na dno saksije grublji materijal prenego što sipate mešavinu zemlje. Za do -dat nu težinu, koristite krupan (3 cm) šlju-nak. Iscepkana ambalaža od stiropora jeizuzetno laka alternativa, a takođe pogod -na za reciklažu. Za većinu saksija dovoljanje sloj od 4 cm debljine. Ako su saksije odkamena ili pečene gline, a u bašti ima mra -za, zaštitićete ih slojem za drenažu koji će -te postaviti do jedne petine dubine saksi-je. Oceđivanje ćete poboljšati i postavlja-njem saksija na cigle ili specijalno naprav-ljene „stope”.

veličina saksijaVeličina koju treba da odaberete zavisi

od vrste biljaka koje nameravate da gajite.Što se tiče lakoće održavanja - ishrane iza livanja - što je veća saksija, to bolje.Ipak, nemojte da stavljate male biljke koje

sporo rastu u prevelike saksije. Lakše jeodržavati veliku saksiju s nekoliko biljakanego više manjih saksija s po jednom bilj-kom. Svaka saksija trebalo bi da bude du -boka najmanje 15-20 cm; većini biljakapri ja dublja saksija. Ne zaboravite da usaksijama koje se sužavaju ka vrhu sađe-nje može da bude otežano. Ako treba pov -remeno da premeštate saksiju, na primer,zbog zime, ne zabo ravite da ćete moratida je podižete. Za one velike improvizujtekolica: na jaku dasku montirajte točkiće.

BAŠTOVANSTVO U SAKSIJAMA 203

materijali za saksije

Drvo i prućeGrubo sečeno drvo daje prirodan izgledbašti i odbija puževe. Hrastovini i kedro -vi ni nije potreban tretman za štitnim sred-stvima. Od lepo ofarbanih dasaka moguda se prave kutije za prozorske simsove.Korpe od pruća iznutra možete da obloži-te plastikom.

Kamen i pečena glinaRasprodaje i otpadi dobro su mesto zana bavku starih kamenih korita, bazenčićai saksija od pečene gline. Nove saksijemo žete da učinite „starijim” tako što ćeteih premazati jogurtom i držati na vlaž-nom, senovitom mestu. Prefarbajte fab -rič ki proizvedene saksije bojom za kera-mičke pločice ili školske table. Glaziranimsaksijama potrebno je manje zalivanja(vi deti str. 65), a izgledaju odlično kaopo zadina za uskršnje dekoracije ako suza sađene bambusom ili japanskim javo-rom.

PlastikaSaksije od kvalitetne plastike dugo traju ilake su za pomeranje. Mogu ponovo dase koriste i prefarbavaju.

MetalZa moderan izgled bašte iskoristite galva-nizovane kofe - ili reciklirajte velike kon -zer ve - izgledaće zanimljivo.

zemlja za saksije Za punjenje saksija i drugih posuda, ko -

ristite organsku, višenamensku zemlju -ku povnu ili kućne izrade. Ne štedite nakva litetu; imajte u vidu da biljke rastu uog raničenom prostoru i da im treba najbo-lja nega. Zemlja treba da odgovara biljka-ma koje gajite. Vrstama koje dobro uspe-vaju u suvim uslovima potrebna je siro -maš nija, oceditija mešavina nego za saksi-ju s biljkom bujnog lišća. Za posudu s jed-no godišnjim biljkama poslužiće višena -men ska mešavina, dok je voćki, koja će usaksiji provesti više godina, potrebna bo -gatija mešavina, po mogućstvu na bazi cr -ni ce ili baštenske zemlje. Takve mešavineimaju prednost što su teže, jer dodatna te -žina osigurava da se saksija s visokim bilj-kama neće prevrnuti. Mešavine bez zem-lje, koje su lakše, korisne su za viseće kor -pe, saksije na balkonima i na mestima skojih treba da se premeštaju. Recepte zaviše vrsta mešavina zemlje kućne izradenaći ćete na str. 115-116.

ishrana i zalivanjeBiljke u saksijama i drugim posudama

hra nite istim organskim kompostiranimma terijalima i organskim đubrivima kao ibilj ke koje rastu u zemljištu (videti Zem -ljište i briga o njemu, str. 32-61). Nanositeih kao gornji sloj u saksijama. Pored toga,možete da koristite i tečna đubriva (videtistr. 206), koja snabdevaju biljke hranljivimsastojcima u lakše dostupnom obliku. Nji -me možete da zalivate biljke ili da ga prs -kate po lišću. Količina i učestalost hranje-nja biljaka zavisi od sastava zemlje u sak -siji, zapremine saksije i vrste biljaka. Uovom poglavlju date su neke smernice zato.

Učestalost zalivanja zavisi od vrste bilja-ka, veličine u odnosu na saksiju, vrste sak -sije (pečena glina suši se brže od plastike),mesta na kom se nalazi (na vetrovitommes tu biljka ima veću potrebu za vodom),vre menskih prilika i godišnjeg doba. Nikad

ne dozvolite da se saksije osuše - biljkeimaju mnogo više problema ako nemajudo voljno vode, a osušeno zemljište je teš -ko ponovo učiniti vlažnim. Redovno navod -njavanje naročito je važno za voće i povr-će.Većini biljaka u saksijama čak i poslekiše potrebno je svakodnevno zalivanje to -kom leta, a vrlo retko zimi. Uvek zalivajtezemlju, ne lišće. (Videti Voda i zalivanje,str. 66.)

Štetočine i bolestiOdržavanje zdravlja biljaka je najbolja

odbrana od štetočina i bolesti. Ako biljke

ORGANSKA BAŠTA204

Suzbijanje štetočinaPuževi su manji problem za biljke u saksi-jama nego za one na otvorenom; ipak,ako se popnu do saksija, ništa ih neće za -ustaviti da ne krenu na biljke. Probajte daih u tome sprečite postavljanjem prepre-ka oko saksija: masne trake, lepka koji sene suši ili trake od bakra, kao na slici.

Posuda od lažnog kamena kućneizrade

1. Odaberite dve jake kartonske kutije,jed nu manju od druge za 5 cm sa svihstra na.2. Izmešajte 3 dela peska s po jednimde lom grubih kokosovih vlakana i cemen-ta. Dodajte vodu i napravite čvrst malter.3. Prekrijte dno veće kutije slojem malte-ra debljine 5 cm, sabijte ga da isteratesve mehuriće vazduha i utisnite 5 pluta-nih čepova da napravite rupe za drenažu.4. Stavite manju kutiju u veću.5. Ispunite prostor između kutija malte-rom u sloju od 15 cm dubine i pažljivo gasabijte.6. Ostavite kutije sedam dana da se mal-ter učvrsti.7. Izvadite kutije i čepove. Iščetkajte po -sudu žičanom četkom.8. Premažite stranice jogurtom ili tečnimđubrivom. Na površini će se uhvatiti zele-ne alge.

pre rastu saksije, ili su prenatrpane u nji -ma, ili su neredovno zalivane, biće podlož-nije napadima štetočina kao što su grinja,crveni pauk ili biljne vaši. Saksije i drugeposude često su na toplim, suvim mestimagde su biljke izložene šteto činama koje ihne bi napadale na otvorenom prostoru.

Korišćenjem čiste zemlje izbeći ćetemno ge vrste štetočina i bolesti, ali organiz -mi koji se hrane korenjem i pored togamo gu da dospeju u saksije, gde mogu daimaju razorno dejstvo. Larve žiška vinoveloze lako mogu da unište biljke u saksija-ma ili korpama; protiv njih koristite biološ -ke agense suzbijanja (videti str. 95). Ga jitecveće privlačno za grabljivice koje će sma-njiti broj štetočina (videti str. 93) i rešavaj-te probleme kad se jave; redovno pregle-dajte biljke i ručno uklanjajte štetočine iobolele izdanke ili listove čim ih primetite.Uklanjajte cele biljke ako su boles ne ilijako zaražene.

zimska zaštitaOsetljive biljke zimi unesite ili ih prekrij-

te. Umotajte saksije da se ni one, ni biljkene bi smrzle.

ORganSka tečna đUBRivaTečna đubriva biljkama pružaju hranljive

sastojke u lakše dostupnom obliku. Iako jeto protivno organskom načelu ishranezem ljišta, a ne biljaka, postoje situacijekad je tečno đubrivo neophodno u organ-skoj bašti. Odgovarajuća đubriva dobijajuse od stajnjaka, biljnih i životinjskih otpa-daka i kamenih minerala. U suštini, to suiste materije koje se koriste za ishranuzem ljišta, ali u drugačijem obliku. Na njihtreba primeniti iste mere opreza u pogleduporekla.

Odgovarajuća tečna đubriva mogu da sekupe u većini boljih baštenskih centara iliod specijalizovanih snabdevača, a možetei sami da ih napravite. To je lako isto koli-ko i gajenje njihovih glavnih sastojaka, ga -veza i koprive.

kada da koristite tečno đubrivoBiljke u saksijama, kojima je na raspola-

ganju ograni čena količina zemlje, glavni sukandidati za tečnu ishranu. Mladim biljka-ma koje se gaje u višećelijskim pliticamatakođe je potrebna dodatna ishrana ako sepresađivanje odloži. Tečna đubriva u baštitreba da budu samo privremeno rešenje:kada je zemljište siromašno ili kada usloviili oštećenja korena sprečavaju biljke dauzi maju dovoljno hranljivih sastojaka. Ta -da je najbolje da koristite tečno đubrivoraspršivanjem po listovima. Nikad ne koris -tite tečno organsko đubrivo kao zamenuza negu zemljišta.

ishrana biljaka u saksijamaKoličina tečnog đubriva i učestalost ko -

riš ćenja zavise od vrste biljke, veličine uod nosu na zapreminu saksije, bujnosti ras -ta, veličine koju želite da postignete i kvali -teta zemlje u saksiji. Ključni faktori za pra-vilno korišćenje su posmatranje i iskustvo.

BAŠTOVANSTVO U SAKSIJAMA 205

gajenje gaveza u baštiGavez je otporna višegodišnja biljka kojabrzo narasta do 1 m visine. Sortu „Boking14” izabrao je Lorens Hils, osnivač Is tra -živačke asocijacije Henri Dabldej i jedanod pionira organskog baštovanstva. „Bo -king 14” daje visoke prinose i ima izrazi-to visok sadržaj kalijuma. Ne rasejava sei nema puzeće korenje - što su odlikedru gih vrsta gaveza koje im omogućujuda se brzo šire i postanu nametljive.

Zasadite „Boking 14” u proleće i leto,kao reznice s korena ili reznice gajene usak sijama. Kad se prime, listove možeteda sečete tri ili četiri puta godišnje. Pos -lednje sečenje treba da bude najkasnijepočetkom jeseni. Svake ili svake drugego dine biljke hranite obogaćivačem zem-ljišta visoke klase plodnosti ili đubrivom svisokim sadržajem azota. Dodavanje po -ko šene trave u proleće i seckanog granjaod orezivanja u jesen, može da bude de -lotvoran režim ishrane.

Na primer, rasad paradajza koji je nedavnopresađen u zasebnu saksiju ne treba da sehrani, dok je biljci na kojoj su rodili plodo-vi potrebno da bude hranjena tri puta sed-mično. Žbunu koji sporo raste nije potreb -no hranjenje, a jednogodišnje biljke kojedele jednu posudu imaće koristi od redov -ne sedmične doze.

Ne zaboravite i mogućnost preterivanja.Na primer, kod paradajza ili saksije s jed -no godišnjim cvećem, podsticanje većegras ta lišća ima nepovoljno dejstvo; njimećete samo odložiti cvetanje i sazrevanjeplodova. Sporiji rast nije uzrokovan samonedostatkom hrane. Njega mogu da uspo-re i hladno vreme, oštećenja korena ili pre-terano zalivanje, naročito kod mladih bilja-ka. U tim slučajevima, tečna đubriva mogusamo da pogoršaju problem.

kupovna tečna đubrivaKad kupujete tečno đubrivo, proverite

sas tav da biste bili sigurni da mu nisu do -dati neorganski sastojci. Odaberite ono ko -je je obeleženo simbolom za organ ske pro -izvode ili ima atest. Kupovna tečna đubri-va često sadrže mešavinu sastojaka, radiuravnoteženijeg dejstva - bilo da su više-namenska ili za ishranu paradajza i drugihplodonosnih biljaka, kada obično imaju vi -sok postotak kalijuma. U sastojke koji seko riste u proizvodnji komercijalnih organ-skih tečnih đubriva ubrajaju se:

- Tečni stajnjak. Obično kravlji, živinskiili ovčiji (ne iz farmi sa intenzivnim nači-nom proizvodnje);

- Riblja emulzija. Nusproizvod industrijeprerade ribe, ne nužno one koja je lovlje-na za tu namenu;

- Kameni fosfat. Samleven u prah, takoda može da se rastvara;

- Biljni ekstrakt. Na primer, od lišća ga -veza i morske trave.

ekstrakt od morske traveEkstrakt od morske trave podstiče rast

biljaka na sličan način kao tečna đubriva;on sadrži malo osnovnih hranljivih sastoja-

ka za biljke, ali zato sadrži širok spektarmikroelemenata, kao i sastojaka kao štosu biljni hormo ni i specifični ugljeni hidratikoji podstiču rast biljaka.

Ekstrakt morske trave može da se koristina više načina, u raznim fazama biljnogras ta, s različitim dejstvima. Smatra se danajbolje deluje ako se primeni na zemljišteili korenje na početku životnog ciklusa bilj-ke, a na lišće u kasnijem periodu. Da bisteprimenili ekstrakt, potopite u njemu semena nekoliko sati pre sejanja da biste pod-stakli nicanje ponika ili ga pospite po zem-ljištu oko mladica da biste pojačali rast ko -renja (dva puta u razmaku od 4 sedmice);ili ga nanesite na zemljište ili listove poni-ka, čime ćete povećati količinu hlorofila unjima. Ekstrakt morske trave može da senanosi i na zemljište kao sredstvo za spre-čavanje nekih bolesti korenja, ili da se nji -me prska lišće da bi se odbili insekti koji sehrane biljnim sokom i povećala otpornostna mraz.

tečna đubriva kućne izradeTečna đubriva od lišća gaveza ili koprive

mogu lako da se naprave, ali imaju jak mi -ris.

Gavez se brzo razlaže i oslobađa za bilj-ke hranljive sastojke, kojima je njegovoliš će veoma bogato. Može da se koristi ikao prekrivač zemljišta ili aktivator kompo-sta. Uglavnom je blago bazno đubrivo,zato nemojte da ga koristite za biljke koji-ma prija kiselo zemljište. Tečnost od lišćaga veza ima visok sadržaj kalijuma i priličnovisok sadržaj azota i fosfata; pogodna jeza plodonosne biljke, mada nivo azota nijedovoljan i za potpuno razvijene biljke u vi -se ćim korpama.

Ekstrakt koprive je višenamensko đubri-vo koje ima nešto manju količinu fosfata,ali zato sadrži magnezijum, sumpor i gvož -đe. Najveće količine makroelemenata sa -drži mlada kopriva koja se pokosi u prole-će.

ORGANSKA BAŠTA206

koncentrat od gavezaOd lišća gaveza može da se napravi i

kon centrat. Naslažite ga u plastičnu posu-du s rupom na dnu (bure za vodu, kofu ilicev sa zatvaračem na jednom kraju) iprek rijte poklopcem. Ispod rupe stavitepo sudu za skupljanje, u koju će posle 2 do3 sedmice početi da kaplje tamna tečnost.Da biste koristili koncentrat, morate da garastvorite u 10-20 delova vode. Na primer,paradajz u saksiji može da se hrani kon-centratom koji je rastvoren u razmeri (od -nosu) 1:15, tri puta sedmično, kad plodo-vi počnu da se formiraju. Koncentrat možeda se čuva nekoliko meseci na prohlad-nom, suvom mestu.

UkRaSne Biljke U SakSijamaPored uobičajenih jednogodišnjih biljaka

za leje, žbunja, višegodišnjih biljaka i tra -va, čak i manje drveće može da se gaji akoga pažljivo odaberete. Dobro pogledajtemesto na kom planirate da postavite saksi-ju; biljke će vidno napredovati sve dok senalaze na pravom mestu. Sumračno, seno-vito mesto nije odgovarajuće za geraniju-me kojima prija sunce, dok će paprati po -žuteti i postati slabašne ako su na jakomsuncu i bez vode. Većina biljaka za kame-nite bašte, sukulenti kao što je čuvarkućai žbunovi koji podnose sušu kao što su la -vanda i ruzmarin, lepo uspevaju u toplim,

BAŠTOVANSTVO U SAKSIJAMA 207

Recepti za tečna đubrivaGavez- Namočite 3 kg lišća gaveza u 45 l vode.- Poklopite posudu.- Koristite nerazređenu tečnost posle 4sed mice.Kopriva- Namočite 1 kg lišća u 10 l vode.- Poklopite posudu.- Koristite tečnost razređenu u vodi u raz-meri 1:10, posle 2 sedmice.

Sakupljač koncentrata. Napunite cev liš -ćem gaveza i skupljajte koncentrat koji kap -lje. Za manje količine postavite na dno ceviplas tičnu bocu sa odsečenim dnom kao le -vak.

kompost od lišća gavezaKompost od lišća gaveza može da se ko -ris ti samostalno kao zemlja za saksije ilikao jedan od sastojaka za nju. Napuniteplastičnu kofu ili kantu za smeće naizme-ničnim slojevima vlažnog komposta odliš ća starog 2-3 godine (videti str. 49) isec kanog lišća gaveza. Dok se ono razla-že, kompost od lišća upija hranljive sas -tojke. Kad se lišće gaveza potpuno razlo-ži (obično posle 2 do 5 meseci), kompostje spreman za upotrebu.

suvim uslovima na osunčanom poploča-nom delu bašte. U žbunove kojima prijasen ka ubrajaju se hortenzija, Mahonia„do bročinstvo”, skimija i udika. Patuljastodrveće i žbunje idealno je za saksije, ali idruge vrste dobro uspevaju, čak i ako bi uprirodi izrasle do većih dimenzija. Poštosak sija ograničava korenje, i nadzemni deobiljke ima ograničen rast. Postoji veliki iz -bor malih četinara u zelenoj, sivoj i zlatnojboji, koji su atraktivni tokom cele godine.Mnogi od njih prodaju se kao biljke za ka -menite bašte, ali i krupnije vrste dobro iz -gledaju: probajte Chameocyparis pisifera„bulevar” ili Abies balsamea „nana”.

Najbolje višegodišnje biljke za saksije suone koje su zanimljive tokom dužeg perio-da - biljke sa upadljivim lišćem kao što su,na primer, paprati i hoste ili s dugim perio-dom cvetanja kao što su otporni geraniju-mi. U senovitom kutku bašte, elegantnamin đušica i astilba izgledaće upečatljivo.

veličina saksijeVelikim biljkama kao što su penjačice i

malo drveće potrebno je mnogo prostoraza korenje koje se razvija; one neće nap -redovati ako budete štedeli na veličini sak -sija. Što je veća, u nju možete da zasaditeviše biljaka. Na primer, u posudu dimenzi-ja 1 m x 30 cm x 30 cm mogu da stanu trimanja žbuna (na primer, kurkovine ili suru-čice) i još par bršljana. Ispod njih zasaditelukovice da biste imali zanimljiv izgled zimii u proleće; leti uz ivice posude možete daza sadite biljke za leje. Sasvim drugačija si -tuacija je s biljkama za kamenite bašte,žed njakom i čuvarkućom, koje uspevaju uma njim, plićim posudama.

zemlja za saksijeOdaberite zemlju koja odgovara potre -

ba ma biljaka. Mnogi žbunovi dobro napre-duju u mešavini na bazi crnice, bogatojhranljivim sastojcima. Dodajte joj 20%šljun ka za biljke kojima je potrebna dobraoce ditost zemlje. Za biljke kojima prija ki -selo zemljište dodajte sumpor koji smanju-

je pH vrednost ispod 6. Mešavine zemljeza saksije na bazi crnice, kao i višenamen-ske mešavine bez crnice odgovaraju većinijednogodišnjih biljaka, travama i lukovi -čas tim biljkama. Koristite prekrivače zem-ljišta kao što su gruba kora od drveta ilika mena rizla kao ukrasni gornji sloj, kojiće istovremeno služiti da zadrži vlagu.

ishrana i zalivanjeU proleće presadite žbunove i druge vi -

še godišnje biljke koje želite da gajite dovećih dimenzija. Koristite saksije koje su za5-7,5 cm šire od prethodnih i popunite pra-zan prostor svežom zemljom. Ukoliko nepre sađu jete, svake godine u proleće u sak -siji pospite po površini zemlje u sloju od2,5 cm debljine, organske materije bogatehranljivim sastojcima, kao što je baštenskikompost. Ako su biljkama tokom sezoneras ta potrebni dodatni hranljivi sastojci,pos pite organsko đubrivo opšte namene ilitečnim đubrivom redovno hranite zemlju usaksiji. Nikad ne dozvolite da se biljke osu -še.

Penjačice u saksijamaPenjačice u saksijama mogu da se vežu

za postojeći zid, ogradu ili senicu, a možeda im se postavi i posebna potpora u sak -siji. Za to možete da koristite, na primer,grančice iz bašte koje ćete menjati svakegodine ili, kao trajnije rešenje, žicu, štapo-ve ili rešetkasti ram. Sorte paviti sa zbije-nom krošnjom, koje svake zime mogu dase potkresuju do zemlje, sasvim će leponapredovati u saksiji prečnika 35 cm; is -pro bajte Clematis florida „Flore Pleno” ili„Sieboldii”, ili C. „grofica de Bušo”. Saditeih u dobro oceditu mešavinu zemlje na ba -zi crnice, tako da kruna (mesto gde sespa jaju koren i stablo) bude 7,5 cm ispodpovršine. Postavite dugačke grančice kaopritke. Na mladim izdancima ostavljajte podva lista (ostale otkidajte) sve dok cvetnipupoljci ne prekriju celu biljku. Još jedandobar izbor za saksije su mirišljave penja-čice kao što su jasmin i orlovi nokti ili jed-

ORGANSKA BAŠTA208

nogo dišnje penjačice kao što su grašak še -ćerac i potočarka.

trave u saksijamaGajite plavosive vrste Festuca glauca i

Koeleria glauca, ili bronzanu Carex comansu sopstvenim saksijama, ili kao pozadinubiljkama sa cvetovima. Bouteloua gracilis,s karakterističnim ljubičastosmeđim cveto-vima zanim ljiviji je izbor za saksije. Trava -ma je potrebno manje hranljivih sastojakanego mnogim drugim biljkama.

Otporne jednogodišnje i dvogo-dišnje biljkeMnoge otporne jednogodišnje biljke cve-

taju kratko. One se ubrajaju u biljke kojenaj više privlače pčele i korisne insekte ubaštu. Probajte žutenicu, ladolež (Convol -vu lus tricolor), patuljastu pupavicu, nevenili čak neke od modernih sorti patuljastogsuncokreta. Dvogodišnje biljke kao što sužunjarica, bela rada i spomenak daju pre-lepe cvetove narednog proleća.

Saksija puna lukovicaOdaberite lukovice koje cvetaju u različi-

tim periodima i sade se na različitim dubi-nama. Zasadite najmanje dve od svakesor te. U sredinu saksije posadite mali, ži -vo pisni žbun koji cveta leti da biste joj pro-dužili zanimljiv izgled.

POvRĆe i začinSkO Bilje USakSijama

Gotovo sve vrste povrća mogu da se ga -je u saksijama. Tikvice, paradajz, krompiri patlidžan lepo uspevaju u velikim zaseb-nim posudama na odgovarajućem mestu.Zelena salata, mladi luk, blitva, boranija,cvekla, šargarepa, rotkva i kineski kupusmogu da se gaje u mešovitim saksijama ilisamostalno u većim količinama. Izbega -vaj te povrće s dubljim korenom kao što jepaštrnak; s dugom sezonom sporog rasta,kao što su karfiol i prokelj; ili ono koje zah-teva mnogo hranljivih sastojaka i vode,kao što je bundeva.

korisno i lepoNe zaboravite da i povrće može da bude

dekorativno, a saksije s jestivim biljkamajednako privlačne kao i one sa ukrasnimcvećem. Takođe, možda ćete poželeti dado date i začinsko bilje i jestivo cveće. Ga -jenje u sak sijama naročito je korisno kadauslovi zemljišta u bašti ne odgovaraju bilj-kama. Ako je u bašti teška glina, na pri-mer, dobro oceđena mešavina zemlje zasak sije omogućiće vam da gajite začinskobilje kao što su ruzmarin, žalfija i timijan.U hladnijoj klimi, saksije s bosiljkom može-te da zasadite u stakleniku, a kad se vre -me prolepša, premestite ih napolje na top -la i osunčana mesta.

Gajite jednogodišnje cvetnice kao što suneven (koji je jestiv) ili ladolež da biste pri-vukli prirodne neprijatelje štetočina.

BAŠTOVANSTVO U SAKSIJAMA 209

Fantastičan izgledIstražujte mogućnosti i prilagodljivostsak sije. Gajite drvo ili žbun u velikoj sak -siji, kao središnju tačku u delu bašte bezzemlje; za jak utisak na prvi pogled zasa-dite kombinaciju jednogodišnjih i lukovi-častih biljaka ili napravite mešavinu zem-lje na bazi komposta da biste u saksijamamogli da sadite što više vrsta, na primerčuvarkuću.

Potrebe nekih vrsta povrća sa količinom zemljišta

- Patlidžan: 10 litara po biljci - Boranija: 2,5 litara po biljci - Cvekla, keleraba: Najmanja dubinazem lje u saksiji 20 cm; (razmak između biljaka 7,5-10 cm) - Tikvice 30-40 litara po biljci - Slatke paprike 5 litara po biljci - Paradajz 15 litara po biljci

veličina saksija i mešavina zemljePovrće ima različite zahteve za svoj rast.

Sadnice zelene salate (pogledajte str. 337)mogu da uspevaju u zemlji koja je već bilakorišćena, dok je biljkama kojima treba vi -še hrane neophodna jača mešavina (pog -ledajte Zemlja za saksije, str. 114-117). Popravilu, što veća saksija to bolje, jer povr-ću da bi napredovalo treba dosta hrane istalan izvor vode. Gajenje nekoliko biljakau jednoj velikoj saksiji može da da boljerezultate nego u pojedinačnim saksijama,a biće vam i lakše da brinete o biljkama.

Pošto saksije postoje u svim oblicima iveličinama, lakše ih je opisivati po zapre-mini nego po dimen zijama. Izmerite prib -liž nu zapreminu saksije tako što ćete jenapuniti zemljom iz kofe kojoj znate zapre-minu. U načelu, koristite saksije koje sudu boke najmanje 20 cm. Sadnice zelenesalate mogu da se gaje i u plićim saksija-ma ili pliticama, dokle god ih redovno zali-vate. Biljkama koje zahtevaju više hrane,kao što su paradajz i tikvice, potrebne susaksije duboke najmanje 25-30 cm. Šarga-

ORGANSKA BAŠTA210

Saveti za gajenje- Za brži početak rasta, gajite biljke u ma -njim posudicama umesto da ih zasejetedirektno u saksije.- Nikad ne dozvolite da se saksija osuši.Mno ge biljke prerano prorastu ili se raz -dvo je ako je snabdevanje vodom nere -dov no.- Saksije u koje ćete staviti glinastu zem-lju obložite plastikom, kako biste smanjiligubitak vode.- Birajte patuljaste ili minijaturne sorte.- Koristite obična tečna đubriva ili ona svi sokim sadržajem kalijuma (pogledajtestr. 205) po potrebi. Ekstrakt morske tra -ve podstaći će rast biljaka.- U katalogu Povrće i salatne biljke, od Ado Ž, str. 341, date su količine hran ljivihsastojaka koje su potrebne od ređenimbilj kama. Možete da ih prilagodite gaje-nju u saksijama.

mešavine jestivih biljaka u saksijamaBiljke sa ovog spiska treba da sadite usak sije duboke 40 cm. Čak i cveće im jejes tivo!

Da bi se sve biljke uklopile, potrebno jeda ih redovno negujete, proređujete (i je -dete) višak biljaka koje izrastaju, vezuje-te ih i podupirete po potrebi, i sve biljkejedete što mlađe.

Koristite visokokvalitetnu, bogatu meša-vinu zemlje, dobro zalivajte saksiju i đub -rite saksije s paradajzotn čim se pojaveprvi plodovi.Jednostavne salate- 1 x paradajz „slatki 100” ili druge pro-verene visoke (ali ne i žbunaste) sorte- 12 x „šećerna čipka" polubezlisnog gra-ška - 4 x zelena salata „crveno jedro” ili sličnasorta sa opuštenim listovima - 4 x zelena salata „hrastov list" ili drugasorta sa zbijenom glavicom i opuštenimlistovima- 4 x rukola- 6 x potočarka s raznobojnom zbijenomglavicomLepi ljubičasti tonovi- 5 x boranija s ljubičastim mahunama„kraljevska” - 5 x kineski lisnati celer - 8 x cvekla „loptica”- 4 x krbuljica- 1 x puzeći zlatni timijan - 3 x trobojna ljubičicaAstečka poslastica- 5 x minijaturni kukuruz šećerac „patu-ljasti plavi žad”- 6 x ljubičasta keleraba „bečka" - 3 x korijander (zbog lišća)- 3 x peršun- 3 x puzeći paradajz „kralj korpi”- 4 x čubar

jestive lepoticeVisoki kukuruz šećerac koji se probija dosunca ostavlja dovoljno prostora da ma -nje biljke koje su se usuškale oko njegarastu i prerastaju ivicu saksije.

repe dobro uspevaju u saksijama, gde ihje prekrivanjem lako zaštititi od mušica.Ga jite rane, kratke ili zaobljene varijetete,kao što su „mali prst”, „palčica” i „planeta”u saksijama dubokim najmanje 15 cm. Va -dite najpre veće šargarepe, ostavljajućisit nije da još rastu.

vOĆe U SakSijamaIako većina voća može da se gaji u

saksijama, ono zahteva redovnu pažnju dabi napredovalo i loše reaguje na zapostav-ljanje tokom letnjeg odmora. Berba voća-ka iz saksija lakša je nego onih zasađenihna zemljištu, ali je njihov produktivni život -ni vek znatno kraći.

koje voće da gajiteSmokve, koje uspešno rađaju samo kad

im je korenje ograničeno, dobro uspevajuu saksijama. Jabuke, šljive, kruške i treš -nje mogu dobro da rađaju i lepo izgledajuu saksijama. Osetljivijim vrstama, kao štosu kajsije, nektarine i limun, odgovarapok retljivost u saksijama, jer mogu dabudu premeštene u staklenik koji ih štiti odzime, a vraćene napolje u odgovarajućimuslovima leti. Proverite za svaku vrstu voćakad joj je vreme oprašivanja; ako se neoprašuje sama, možda ćete morati da za -sadite više od jedne biljke da biste osigu-rali rađanje. Nema potrebe da gajite voćkena patuljastim korenskim podlogama; og -ra ničen prostor saksije ograničiće i veličinudrveta. U stvari, jača podloga je bolji izborjer će iz nje izrasti otpornije drvo. U pro-daji mogu da se nabave i patuljaste bres -kve i nektarine, koje su idealne za poplo-čane delove bašte.

Od mekih vrsta voća, jagode su najpo-godnije za saksije. I borovnice lepo uspe-vaju jer možete da im dodate kiselo zem-ljište bez obzira na lokaciju bašte. Ogrozdi ribizla, koji se gaje da rastu samo na jed-noj stabljici (kao standard), izgledaju priv-lačno u saksijama i lako se beru. Na takavnačin može da se gaji i vinova loza (videtistr. 262), ali daje malo grozdova. Ako želi-te da gajite maline, odaberite sorte kojera đaju ujesen, pošto one rastu na novimstabljikama, ali treba da ih menjate svakegodine. Kupine su suviše bujne za saksije,kao i hibridno bobičasto voće.

Saksije i kompost Sadite voće isto kao i bilo koje druge

bilj ke, u saksije koje su 5-8 cm šire od ko -renja. Po potrebi povećajte veličinu saksijeprilikom sledećeg presađivanja. Za većinuvoća, nije potrebna saksija veća od 45 cmu prečniku i dublja od 38 do 45 cm. Ja go -de lepo uspevaju u znatno manjim saksija-ma. Njih možete da gajite po nekoliko uvećim saksijama, da ih sadite u specijalne„kule” sa džepovima za sađenje sa straneili čak u kutijama na prozorskim simsovi-ma.

Za voće u saksijama koristite mešavinuzemlje na bazi crnice, bogatu hranljivimsas tojcima. Kad plodovi počnu da rastu,hra nite biljke tečnim đubrivom s visokimsadržajem kalijuma. Krajem leta u saksijedodajte đubrivo bogato azotom. Svakogproleća prekrijte zemlju novim gornjim slo-jem od baštenskog komposta, uklanjajućiprethodno sloj od 2,5 do 5 cm debljine.Svake druge zime presađujte biljke: izvadi-

BAŠTOVANSTVO U SAKSIJAMA 211

Desertna jabukaZa uspešno gajenje u saksiji, odaberitekompaktnu sortu jabuke. Za većinu sortijabuka i krušaka, moraćete da zasaditedva ili više varijeteta da biste osigurali us -pešno oprašivanje.

Saveti za gajenje- Nikad ne dozvolite da se zemlja osuši.- Postavite saksije s voćkama na osunča-na, zaklonjena mesta.- Okrećite saksije svake sedmice ili za dveako su postavljene pored zida.- Potkresujte voćke jer u saksijama onemo gu da daju samo relativno malu količi-nu plodova.

te ih iz saksije i pažljivo odvojte što višestare zemlje od korena. Odsecite zadeblja-le, odrvenele delove korena, pazeći da neoštetite zdravo tkivo, i prebacite biljke usaksije s novim kompostom.

Ovaj okvirni raspored, u kombinaciji sre dovnim zalivanjem (što povremeno značidva puta dnevno) i rešavanjem problema

bez odlaganja, trebalo bi da obezbedi dob -ro napredovanje voća. Ipak, pošto su or -gan ski metodi usmereni na gajenje na ot -vorenom prostoru, iskustva organskog ga -jenja voća prilično su ograničena; čestoće te postići bolje rezultate eksperimentisa-njem.

ORGANSKA BAŠTA212

vOĆe za SakSije

Voće Uslovi gajenja u saksijamaJabuka Odaberite kompaktne sorte na podlogama M26 ili MM106; orezujte

ih u obliku piramide ili žbuna.Kruška Kompaktne sorte na podlogama dunje A ili C; orezujte u obliku pira

mide ili žbuna.Trešnja Samooprašujuće sorte trešnje na podlozi Colt; oblikujte kao piramidu.Šljiva Samooprašujuće desertne sorte na podlogama Pixy ili St. Julien A;

oblikujte kao piramidu.Breskva i Prirodne patuljaste sorte za popločane delove bašte ili tradicionalne nektarina sorte na podlozi St. Julien A; oblikujte kao piramidu ili žbun.Smokva Potrebna je saksija širine 38 cm; orezujte žbunastu krošnju s više

stabljika, uklanjajući stare grane da podstaknete rast novih.Borovnica Potreban je dobro dreniran kompost s pH vrednošću od 4 do 4,5.Ribizla i Lepo izgleda kad se gaji da raste samo na jednoj stabljici (kao ogrozd standard).Vinova loza Gajite kao standard; menjajte svake tri godine.Jagode Koristite saksije širine 15 cm za svaku biljku, ili sadite nekoliko

biljaka u većoj saksiji; sadite krajem leta; držite saksije napolju preko zime; rađaju samo jednu godinu. Posle toga možete da ih presadite na otvoreno.

Citrusno voće u saksijamaZbog sjajnog lišća i plodova jarkih boja,cit rusno voće privlačno je za unutrašnjadvo rišta. Gajenjem u saksijama moći ćeteda mu pružite odgovarajuće uslove i leti izimi.- Koristite mešavinu zemlje na bazi crnice,bo gatu hranljivim sastojcima, kojoj ste do -dali 20% hortikulturalnog peska radi boljegoceđivanja.- Leti iznesite saksije na toplo, zaklonjenomesto. Zalivajte ih obilno, ali obaveznopro verite da li se dobro oceđuju. Od prole-

ća do sredine leta redovno hranite biljketečnim organskim đubrivom s visokim sa -držajem azota, a posle toga, do jeseni, đu -brivom opšte namene (videti str. 206??).- Zimi unesite saksije u staklenik ili osun-čanu prostoriju - minimalna temperaturava rira zavisno od vrste voća, ali je uglav-nom oko 7°C noću, a nešto viša danju. Nezalivajte često, dozvoljavajući zemlji da sedelimično osuši između dva zalivanja.- U proleće, oko učvršćenih biljaka prekrij-te zemlju gornjim slojem.

viSeĆe kORPe Viseće korpe odličan su način ukrašava-

nja zidova i stubova, kojima upotpunjava-ju boju i zanimljivost. Takođe, one poveća-vaju prostor za gajenje biljaka u stakleni-ku. U njima uspešno mogu da se gaje uk -rasne i začinske biljke, pa čak i paradajz.

Uzimajte što veće korpe. Kupite držačko ji će moći da podnese njihovu težinu ičvrsto ih okačite za njega. Korpa prečnika40 cm nije laka za postavljanje, ali jeste zakasnije održavanje. Za skoro sve vrste od -go varaće vam korpa prečnika 35 cm, ali jekorpa od 30 cm već premala. Ako koristiteokvir od rešetkaste žice, imaćete veću po -vršinu za sađenje, a i zanimljiviji izgled.Me đutim, okvir mora da bude obložen iz -nutra, ali i brže se suši nego klasična kor -pa.

Obloge i zemlja za korpeIzbegavajte tresetnu mahovinu, tradicio-

nalnu oblogu za korpe, jer se njenim skup -ljanjem nanosi šteta životnoj sredini. Ob -loge od alternativnih, često recikliranihma terijala, mogu da se kupe, a možete isa mi da ih napravite. Možete da isečetesta ri džemper tako da stane u korpu, ili ko -ristite seno upleteno u konopce. Iz njegamogu leti da niknu zanimljiva iznenađenja;neželjene dodatke lako ćete odseći maka-zama.

Zamena pravoj mahovini koja joj je naj-sličnija je „lažna mahovina”, koja se praviod vune ili kokosovih vlakana i često sebo ji u zeleno. Može da se kupi rastre sita iliu obliku presovanih ploča. Zimske korpemo gu da se oblože i odsečenim granamače tinara, dugačkim 15-20 cm, uz popunja-vanje praznina konopcem.

Za korpe su najbolje mešavine zemljebez crnice jer su lakše. Povećajte kapacitetzadržavanja vode dodava njem organskihmaterija na bazi krupno mlevene kaše odmorske trave. Takođe, dodajte mešavinikom post s glistama (do 25% ukupne zap -

remine), radi povećanja plodnosti i ka -paciteta zadržavanja vode.

Biljke za korpeKorpe s kombinacijom puzavih i usprav -

nih biljaka najbolje izgledaju, kao i one s

BAŠTOVANSTVO U SAKSIJAMA 213

Biljke za viSeĆe kORPelisnate puzave biljke- Helichrysum petiolare- Plectranthus australis- Plectranthus amboinicus- Razne vrste bršljana (Hedera)Sve ove vrste lako se gaje iz reznica(videti str. 106??).Biljke sa cvetovima- Convolvulus major P- Convolvulus minor U- Crnooka suzana (Thunbergia data) P- Minđušica T/U- Dianthus chinensis U- Begonija T/U- Geranijum T/U- Petunija T/U- Impatiens walleriana U- Erigeron „obilje” P- Puzava lobelija P- Sanvitalia procumbens P- Scaevola aemula P(P - puzava, U - uspravna)

Biljke za zimske korpeViseća korpa s biljkama koje cvetaju zimimože da se zasadi početkom jeseni, kadlet nje cvetnice pređu svoj zenit. Odličnoiz gledaju patuljasti četinari okruženi lala-ma i patuljastim lukovičastim biljkamako je cvetaju u proleće. Zasadite četinar uproleće da biste ostavili mesta biljkamakoje cvetaju leti. U druge vrste koje supo godne za zimu ubrajaju se:- šareni zimzelen (Vinca major „šarena”)- bršljan (Hedera) - mali žbunovi kao što su

Euonymus fortunei ix Chamaeycyparis pisifera

vrste vresa koje cvetaju zimi.Ako možete, uzimajte raznobojne va ri -

je te te jer će izgledati živopisnije na slabojzimskoj svetlosti.

bilj kama koje imaju dugu sezonu cvetanja.Izaberite biljke prema godišnjem dobu imes tu na kom ćete postaviti viseće korpe.Po luotporne vrste, kako lisnate tako i onesa cvetovima, obično se koriste u korpamaleti. Puzave biljke treba saditi oko obodakorpe i kroz rupe na žičanom okviru. Neštedite na broju biljaka ako želite zaistado bar izgled. Ukrasne biljke sadite s raz-makom od 5 do 10 cm u svim pravcima.

nega korpiZalivajte korpe svakodnevno, čak i po

vlaž nom vremenu. Po toplom, suvom i vet -rovitom vremenu potrebno je da ih zaliva-te dva puta dnevno. Ako se korpa osuši,bi će vam veoma teško da je ponovo navla-žite. Iskoristite priliku kad zalivate da preg -ledate ima li štetočina i znakova bolesti iod secajte sve lišće koje je zaraženo. Akocela biljka nije zdrava, uklonite je i zame-nite novom. Redovnim uklanjanjem uvelihcvetova produžićete zanimljiv izgled korpe.

Za paradajz i biljke s cvetovima jednomsedmicno neophodna je ishrana organskimtečnim đubrivom s visokim sadržajem kali-juma (videti str. 205). Za začinsko bilje ko -ristite svake dve sedmice tečno đubrivoopšte namene. Korisno je dodati i ekstraktmorske trave.

ORGANSKA BAŠTA214

Saveti za gajenje u korpama- Biljke koje ste predvideli za korpe gaji-te u trenažerima korena (videti s. 111).- U hladnijim predelima korpe sa zasađe-nim biljkama okačite u staklenik ili na za -klonjeno mesto na nekoliko sedmica dabiste im dali početnu prednost.- Unutrašnji rub žičane korpe obložite ko -nopcem ili mahovinom da biste sprečilida zaseca stabljike.- Izbegavajte vetrovita mesta, kao što jeugao zgrade; na njima će se korpa bržeosušiti.- Da biste sprečili da se korpa njiše navet ru, vežite joj zadnju stranu za nosač.

improvizovana obloga. Odsečene graneče tinara jeftina su obloga za korpe, kao i sta -ri vuneni džemperi.

Uđite u staklenik ili plastenik (polietilen-ski tunel) i osetite drugačiju atmosferu -uži vajte u drugačijem mirisu i divite se buj-nom rastinju. U zatvorenom prostoru mo -žete da uživate u organskoj bašti bez obzi-ra na vremenske prilike. Naići ćete na no -ve, zanimljive biljke o kojima treba brinuti,osetljive biljke zaštićene od mraza i sadni-ce koje se gaje zbog cveća ili plodova, ka -ko niču sedmicama ranije nego inače.

Staklenici i plastenici zadržavaju sunče-vu energiju, podižući temperaturu i stvara-jući atmosferu u kojoj biljke napreduju. Uovom poglavlju opisan je izbor i način ko -riš ćenja struktura bez grejanja, koje, uzdo datak klupe s grejanjem i zimske izola-cije po potrebi, mogu da se koriste tokomcele godine uz minimalnu potrošnju ener -gije.

Zaštita od vremenskih neprilika može dase postigne i na manjem prostoru, pomo-ću sanduka, zvona i prekrivača. Zaštitnisan duk korisna je dopuna stakleniku kaoprostor za očvršćivanje osetljivih biljaka isad nica. Može da se koristi i samostalno,

za gajenje osetljivih biljaka kao što je dinjaleti ili zelena salata zimi. Takođe, preko zi -me pruža zaštitu od kiše, bez grejanja, zabiljke iz kamenite bašte, reznice i semepo sejano ujesen.

Zvona su pokretne strukture namenjenetakođe za očvršćivanje i gajenje osetljivihbiljaka kojima prija dodatna toplota na po -četku i kraju sezone, kao i za zagrevanjezemljišta radi davanja početne prednostidi rektno posejanom semenu ili postizanjaranog roda jagoda. Iako se prvenstvenoko riste u gajenju voća i povrća zvona suko risna i kao oblik zaštite za ukrasne bilj-ke.

Prekrivači su najjednostavniji oblik zašti-te biljaka - to su izuzetno laki materijali ko -ji se postavljaju direktno preko biljaka dabi ih zaštitili od lošeg vremena i štetočina.

Baštovanstvo u staklenicima

Staklenici, plastenici, zaštitni sanduci i zvona -svi oblici zaklona proširuju baštenske horizonte

Puna kućaI skroman staklenik može da bude na -dah nuće da gajite sopstvene biljke - or -ganski, naravno.

Prenosiva zvona. Prelepazvo na od ručno duvanogstak la danas imaju vred-nost kao antikviteti, ali uorganskom baštovanstvuimaju praktičnu upotrebuumesto da skupljaju praši-nu na policama. Naši precismatrali su da alat i opre-ma treba da traju ceo ljud-ski vek i u skladu s timodnosili su se prema njima.

U ovom poglavlju opisan je niz strukturai mate rijala koji su u prodaji - od stakleni-ka do prekrivača biljaka, kao i načini kakoda ih najbolje iskoristite.

StakleniCi i PlaSteniCiNajveća razlika između staklenika i plas -

tenika je cena. Tamo gde ograničen pros -

tor uslovljava postavljanje samo malih ob -jekata, staklenik je najbolji izbor. Biće pri-jatniji za gledanje, trebaće mu manje odr-žavanja, pružaće biljkama najviše svetla, ana malim veličinama manja je i razlika uce ni. Plastenik je najbolji izbor za velikeob jekte, preko 20 m2, zbog jeftine proiz-vodnje hrane.

Staklo je prozirno, propušta više svetlos -ti od plastike, brže greje unutrašnjost i du -že zadržava toplotu. Biljke, naročito oneko jima treba puno svetlosti, kao što je pa -radajz, bolje rastu ispod stakla nego ispodplastike. Staklo je trajno, dok plastika sgo dinama postaje krta i lomi se.

koje veličine treba da bude staklenik?Koliki god da vam je staklenik, doći će

tre nutak kad neće biti dovoljno velik. Po -pularna dimenzija je 1,8 m u širinu i 2,4 mu dužinu. Staza kroz sredinu, širine 60 cm,ostavlja sa svake strane 60 cm prostora zabiljke. Bolji raspored postiže se u stakleni-ku koji je širok 2,4 m, a dugačak 1,8 m. Unjemu ćete imati po 90 cm sa svake stra-ne kraće staze, što znači više prostora zabiljke.

U uslovima ograničenog prostora, mogu-će rešenje je naslonjeni staklenik (vidi sli -ku na sledećoj strani). Problem nedostatkasvetlosti s jedne strane deli mič no može dase ublaži farbanjem zida sa unutrašnjestra ne u belo. Osunčan zid je najbolji zastaklenik opšte namene. Staklenik naslo-njen na zid bez direktne sunčeve svetlostidobar je za ožiljavanje reznica i gajenjepap rati i biljaka čije prirodno stanište ješu ma.

materijali za kostur staklenikaNajčešće se koriste aluminijum i drvo.

Alu minijum je lak i čvrst i ne zahteva mno -go održavanja. Staklenici sa aluminijum-skim kosturom su veoma različitog kvalite-ta. Ramovi za okna izrađuju se od „T” pro -fi la kod staklenika slabijeg kvaliteta; „H”profili koriste se u čvršćim, kvalitetnijim

ORGANSKA BAŠTA216

Prednosti pokrivenog prostora- Biljke se gaje dok ne procvetaju ili se nepresade na drugo mesto.- Ušteda novca na biljkama, naročito zaleje.- Mogućnost gajenja zelene salate tokomcele godine, kao i drugih vrsta van sezo-ne.- Gajenje voća i povrća kojem je potreb -na duga vegetaciona sezona da bi uspeš -no nastavilo napolju.- Gajenje egzotičnog i osetljivog voća,po vrća i cveća koje ne bi preživelo napo-lju.- Zaštita biljaka od vremenskih nepogo-da.- Obezbeđivanje visokokvalitetnih, organ-ski proizvedenih biljaka za kuću.

Položaj i prostorU idealnom slučaju, staklenik ili plasteniktreba da budu:- postavljeni na ravnom mestu,- potpuno osunčani,- lako dostupni iz kuće,- blizu vodi i struji,- zaklonjeni od jakog vetra,- dužom stranom okrenuti ka suncu upod ne.

Ovi kriterijumi navedeni su po važnosti.U praksi se retko postiže da svi budu za -dovoljeni, a da se održi sklad sa ukupnimizgledom bašte.

Standardnim plastenicima potrebno jenaj manje 1 m slobodnog prostora sa svihstrana zbog nameštanja i zamene najlo-na.

ob jektima, koji se preporučuju na vetrovi-tim mestima.

Drvo za staklenike može da bude raznihvrsta. Kedar je veoma trajan i nije mu pot -reban tretman otrovnim sredstvima zazaš titu. On je dobar izbor ako ste sigurnida potiče iz obnovljivih šuma. Drvo je boljiizolator od aluminijuma, ali deblji ramoviza okna više blokiraju svetlost.

Okna za staklenikeStaklo je najčešći materijal za okna, po

pot rebi je ojačano iz bezbednosnih razlo-ga. Zamena je polikarbonatna plastika -izu zetno lak, čvrst, dvoslojni materijal kojipruža dobru izolaciju. Mana mu je što nijepotpuno providan, jer propušta samo 85%svetlosti, za razliku od stakla, koje propuš -ta 97%. Neophodni su otvori za dobro pro-vetravanje i regulisanje temperature (vide-ti sledeću stranu). Ako često provoditevre me van kuće, automatski sistem za os -lobađanje otvora za provetravanje bio bidobra investicija. Čak i u proleće, iznenad -no sunce može, ako su otvori zatvoreni,br zo da podigne temperaturu, što može današkodi biljkama.

izbor plastenikaPlastenik čini kostur od galvanizovanih

me talnih lukova. Pogodniji je kraći i širokod dužeg i uskog tunela koji prekriva istu

po vršinu, jer je u njemu provetravanje bo -lje. U plastenicima je atmosfera znatnovlaž nija nego u staklenicima, zato je kvali -tetno provetravanje presudno. Postavitevelika vrata (ili dvostruka vrata) na obakra ja, radi maksimalnog protoka vazduha.Takođe, možete da postavite stranice kojemogu da se smotaju do visine od oko jed-nog metra, ako je ispod njih mreža.

koja vrsta prekrivača?Plastenik se preko lukova kostura prekri-

va jednim slojem plastike koja može dabu de različite debljine, roka trajanja, pro-vidnosti i cene. Neke vrste su s jedne stra-ne presvučene slojem koji sprečava kapa-nje kondenzovane vode i pojačava izolaci-ju. Životni vek plastike je između 3 i 7 go -dina, zavisno od kvaliteta. On može da sepoveća za otprilike godinu dana ako se prepostavljanja lukovi oblepe termoizolacio-nom trakom.

Drugi oblici prostora pokrivenogplastikomSolarni tunel ima prekrivač od PVC-a,

oja čanog tkaninom, sastavljenog od delo-va. Lakši je za prekrivanje, a zelena bojaiz gleda prijatnije. Ako više volite tradicio-nalni izgled, a niste spremni da platite vi -soku cenu za trajnost staklenih okana, ukatalozima baštenske opreme možete da

BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 217

naslonjeni staklenik.Biljkama u naslonjenomstakleniku prijaće toplotako ju zid tokom dana upija,a potom ispušta noću, kadtem peratura opadne.

pronađete veliki izbor malih staklenika sjednoslojnim, dvoslojnim ili troslojnim poli-karbonatnim oknima. Neki proizvođači nu -de kombinaciju baštenske šupe i stakleni-ka, koja funkcioniše kao veliki zaštitni san-duk.

OPRemanje Staklenika iPlaStenika

Spektar namena i sezona korišćenjastak lenika i plastenika može znatno da seproširi dodatnom opremom. Dobar raspo-red stalaža, vodootporni izvor električneener gije (kog treba da postavi kvalifikova-ni električar), klupa ili propagator s greja-njem i odvodi koji usmeravaju vodu s kro -va u bure, mogu da daju dragoceni dopri-nos.

U ovom poglavlju polazi se od pretpos -tavke da u stakleniku ili plasteniku nemadrugog izvora toplote osim klupa ili propa-gatora s grejanjem, uz dodatnu zimskuizo laciju. To je najefikasniji način uštedeener gije u većini staklenika. Dodatno gre-janje može da se uvede po potrebi.

StalažeDa bi se prostor u stakleniku ili plasteni-

ku iskoristio na najbolji način, neophodanje neki oblik stalaža. Stalaže od gredicaobez beđuju dobar protok vazduha, što jedobro zbog sprečavanja gljivičnih bolesti,ali ne obezbeđuju zadržavanje toplote zi -mi. Kompromisno rešenje je da ih koristiteleti, a zimi postavite stranice od stiropora iprekrijete ih plastikom. Za tu svrhu idealnesu ploče s rupama za izolaciju zidova, kojemogu da se kupe u prodavnicama kućneop reme.

Biljke mogu da se zaštite od mrazapostavljanjem saksija na stiropor i prekri-vanjem jednoslojnim ili dvoslojnim najlo-nom.

Uske police iznad stalaže pružiće vamdodatni prostor za saksije i plitice. Na ro -

ORGANSKA BAŠTA218

Provetravanje staklenika. Provetravanjeje presudno za regulisanje temperature isuz bijanje bolesti. Za razliku od provetrava-nja, koje može da se kontroliše, promajaškodi biljkama i treba je eliminisati, naročitopri dnu i vrhu staklenika. U idealnom sluča-ju, otvori na krovu treba da budu površinejed ne petine osnove, ali vrlo malo staklenikaispunjava taj standard. Dodatni otvori moguda se kupe, i isplativa su investicija. Žaluzine(levo) smeštene naspram vrata, blizu zem -ljiš ta, delotvornije su nego klasični krovni ot -vori, jer kroz njih ulazi više svežeg vazduhakoji menja onaj zagrejani koji izlazi kroz ot -vore na krovu.

Po letnjim vrućinama okna možete da pre-mažete rastvorom kreča radi zatamnjivanja.

Klizna vrata su pogodnija od klasičnih jervetar ne može da ih pokreće i mogu da seko riste kao otvor za provetravanje.

Pitanje stranaPlastenik može da ima uspravne ili zakriv-ljene strane. Ako treba da bude uži od 7m, izaberite model sa uspravnim strana-ma, da biste što bolje iskoristili prostor.

čito su korisne za mlade biljke (na primer,paradajza) kojima je potrebno puno svet-losti. Šire police ne bi trebalo postavljatijer zaklanjaju svetlost biljkama koje su is -pod njih. Postavite tacne ispod saksija navišim policama, da voda iz njih ne bi kapa-la na biljke na nižim nivoima.

klupe s grejanjem Klupa s grejanjem je izvor toplote koji

štedi energiju i novac. Blago zagrevanjeko je ona proizvodi blizu nivoa zemljištaubr zava klijanje semena početkom sezone,po hladnom vremenu pojačava rast biljakau saksijama i štiti ih od slabijih mrazeva.Da biste napravili takvu klupu, ukopajtekablove za grejanje u vlažan pesak, u san-duku s vlažnim peskom dubine 10 cm. Klu -pa treba da bude dovoljno jaka zbog teži-ne peska. Lakša alternativa je aluminijum-ski sanduk ili klupa, ili električni pokrivačsa ugrađenim grejačima. Temperaturu tre -ba regulisati termostatom koji može nak -nadno da se ugradi.

Kutija od providne plastike s poklopcemsa šarkama, koja se postavlja na klupu sgrejanjem, pruža dodatnu zaštitu od mra -za. Umesto plastike možete da koristitenaj lon, mada je plastika bolja.

Za manji prostor možete da kupite pro-pagator, kojem jedino treba izvor struje dabi proizvodio toplotu.

izolacijaTokom zime i početkom proleća izolacija

smanjuje opasnost od oštećenja uzrokova-nih mrazom i održava najvišu mogućutem peraturu u stakleniku. Ploče od stiro-pora najbolja su izolacija za donji nivo sta-klenika. Gornji deo može da se obloži plas -tikom s jastučićima koja se koristi za am -ba lažu. Najbolja je dvoslojna plastika sjas tučićima od 5 cm u prečniku. Većinaalu minijumskih ramova za okna ima žlebsa unutrašnje strane. U njega mogu da seubace nosači koji drže plastiku na mestu.Ako ramovi za okna nemaju žlebove, prekosredišnje grede i ivice nadstrešnice može

BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 219

Biljke za pokazivanje.Iako se retko postavljaju uovako malim dimenzijama,stalaže su odličan na čin is -korišćavanja pros tora i izla-ganja biljaka u naj boljemsvet lu.

da se razvuče žica za zavesu koja držilistove plastike s jastu čićima. U staklenici-ma s drvenim kosturom izolacione zavesemogu lako da se pričvrste ekserčićima.Kad se izolacija ukloni, označite sve delovekako biste ih u jesen lakše ponovo names -tili. U plasteniku postavite žice koje će dr -ža ti listove plastike s jastučićima.

zatamnjivanjeLeti u stakleniku može da bude suviše

toplo. Biljke će venuti; sunce može da spr -ži listove paradajza i da uzro kuje takozva-nu zelenu kragnu na plodovima. Zatam nje -nje smanjuje količinu sunčeve svetlosti usta kleniku i sprečava pregrevanje - ali uko-liko ne može lako da se ukloni, po oblač-nom vremenu potpuno će biljkama uskra-titi sunce. Ako je staklenik dobro provetra-van, biće dovoljno minimalno zatamnjenje,a možda uopšte neće ni biti potrebno.

Najjednostavniji način zatamnjivanja jepre farbavanje spoljne strane stakla rastvo-rom kreča. Delotvornije je da se zatamnikrov nego stranice. Kad zatamnjujete stra-nice, prvo zatamnite onu koja je okrenutasuncu sredinom dana, pa proverite kolikoje to delotvorno pre nego što nastavite da -lje. Najbolji način zatamnjivanja su roletnekoje mogu da se spuštaju i podižu zavisnood vremena. One se postavljaju sa unut -raš nje strane, pa ponekad mogu da zas -me taju visokim biljkama koje dosežu dokro va. Da bi se zaštitile pojedinačne, oset -ljive biljke i ponici, mogu da se postave ze -lena plastika, najlon za prekrivanje ili zaš -tit na mreža na nosačima sa unutrašnjestra ne staklenika. Zatamnjivanje nije pot -reb no u plastenicima.

leje u staklenikuStaklenik na zemlji umesto na betonu,

pre poručuje se za biljke koje će ceo životprovesti u zatvorenom prostoru. Biljke jemnogo lakše gajiti kad rastu u zemljištu,nego u saksijama ili vrećama, naročito onekoje imaju velike potrebe za hranom i vo -dom, kao što je paradajz. Zemljište u stak -

leniku treba održavati na isti način kao i naotvorenom prostoru - koristeći organskađub riva, kompost i zelenišna đubriva popot rebi, da bi mu se podigla plodnost.

Zemljane leje, za razliku od betonskogpo da, održavaju vazduh u stakleniku vlaž-nim. Isparcelišite površinu osnove u leje,po mogućstvu u dimenzijama koje ćeomo gućiti da ne morate da gazite po zem-lji.

Sis tem plodoreda (videti str. 305-309)mo ra da se primenjuje da bi se u zemljištusprečilo razmnožavanje štetočina i preno-silaca bolesti. To može da bude teško, jerje prostor u stakleniku ograničen, a biljkemnogih vrsta su srodne. Ponekad je neop-hodno da jednostavno preskočite određe-nu vrstu na godinu ili dve, ili da je gajite usaksiji koju ste postavili na plastični prekri-vač zemljišta. Ako se problemi nastave,mo raćete da povećate dubinu zemljišta nanajmanje 30 cm.

ORGANSKA BAŠTA220

zemljane leje u zatvorenomprostoru

Biljke koje se gaje u lejama u staklenikuili plasteniku mnogo su lakše za održava-nje i zahtevaju mnogo manje pažnje ne -go one koje se gaje u ograničenom pro-storu saksija i vreća.

Odgovarajućim obogaćivanjem zemljiš -ta, po organskim načelima, izbegava sepot reba za ishranom tečnim đubrivom.Iz dignute ivice omogućavaju da se zem-ljište prekrije kabastim obogaćivačima.

Takođe, zemljište kao osnova stakleni-ka, umesto betona održava atmosferuhla d nijom po toplom vremenu.

Šta Da gajite U StaklenikUi PlaStenikU

Staklenik ili plastenik mogu da budu po -kretači kuhinjske bašte, dajući mnoštvomla dih sadnica za parcele na otvorenom(videti str. 107-110). Neke vrste se, među-tim, tradicionalno gaje isključivo u zatvore-nom prostoru - naročito osetljivije plodo-nosno povrće kao što su paradajz, krasta-vac, paprika i patlidžan (videti str. 223-224). Otporne vrste mogu da se gaje i vansezone - bilo ranije ili kasnije nego što bise gajile napolju. Takozvana „gladna sezo-na” između kraja zime i leta, kad na otvo-renom prostoru ima malo biljaka, može dase popuni spanaćem, prolećnim kupusom,brokulama, graškom, karfiolom, krompi-rom i drugim tradicional nim vrstama, kojesu posejane sredinom zime. Izaberite sor -te koje su pogodne za gajenje u zatvore-nom prostoru (videti desno). Biljke moguda se seju direktno u zemlju ili da se prvogaje na klupama ili u propaga torima s gre-janjem, pa da se potom presade u zemljuili saksije. Po potrebi zaštitite ih od mraza.

Na kraju sezone, od kraja leta nadaljemo žete da sejete zeleniš koji će biti drago-cen za jesenje i zimske salate i brza jela.Činite to i do 4 sedmice posle preporuče-nog vremena za sejanje na otvorenom.Bilj ke pogodne za to su krbuljica, rukola,kiseljak, sarepska slačica, ovčja voljica,en divija, ćurčevica i cvekla. Ne treba vampuno prostora da van sezone proizvedetesveže povrće u količini koja je dovoljna zanekoliko obroka. Svi projekti koji su opisa-ni na stranama 225-226 predviđeni su zamali prostor.

CvećeU stakleniku ili plasteniku gotovo cele

go dine može da se proizvodi raznobojnocveće za kuću i baštu. Biljke za leje, korpei saksije, dvogodišnje i poluotporne više-godišnje biljke za rubove, kao i cveće zavaze, laki su i zahvalni za gajenje u zatvo-renom prostoru. Uz biljke koje će cvetati

na nekom drugom mestu, gajite i cvećeko je će uneti boju i u staklenik ili plastenik.Grašak šećerac posejan sredinom jeseniobil no će cvetati u proleće. Poluotpornepenjačice kao što su ladolež i pupavica(Rudbeckia hirta) odlično uspevaju u zašti-ćenim uslovima. Otporne jednogodišnjebilj ke kao što je neven mogu da se sejuujesen u saksijama ili lejama; one će po -četkom proleća procvetati i proizvesti hra -nu za korisne insekte koji se hrane štetoči-nama. Kadificu vredi gajiti između paradaj-za i drugih biljaka, jer je delotvorna u od -bijanju belih leptirastih vaši.

BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 221

Sorte povrća za gajenje u zatvorenom prostoru

U katalozima potražite sorte koje se pre-poručuju za gajenje u zatvorenom pros -toru. Ako želite da eksperimentišete, po -tražite sorte:- koje su kompaktne; biljke će narasti dovećih dimenzija u zatvorenom prostoru;- koje se penju - da biste i uspravno isko-ristili prostor;- koje brže sazrevaju, jer su korisne zara no i kasno sejanje;- koje ponovo niču kad se poseku;- koje su otporne na bolesti.Neke proverene sorte- Cvekla „Forono” - Kupus „Hispi” - Karfiol „celogodišnji” - Krastavac „arija”, „diva” i „otmeni žad” - Zelena salata „puterica”, „galaktička” i„Lolo Roso” - Rotkva „bela ledenica”

voće u staklenikuU hladnijim predelima u staklenicima setra dicionalno gaje slatka dinja i grožđe,ali oni mogu da se koriste i kao zimskosklonište za osetljivo voće u saksijama,kao što su breskve i nektarine, i da nepominjemo začinsko bilje kao što je lovor.Staklenici ili plastenici mogu da se koristei za ubrzano sazrevanje ranih jagoda (vi -deti str. 221).

ORGANSKA BAŠTA222

kalenDaR gajenja*Godišnje doba Proizvodnja / Radnja Vrsta

Proleće Biljke se beru 4-8 sedmica Kupus, karfiol, brokule, zelena salata (1); Grašak (2);pre onih koje se gaje napolju Krompir, spanać, krstovnik (3); Rotkva, potočarka (4)

Šargarepa (3 ili 4); Jagoda (u saksijama ili vrećama)

Cveće za vaze Turski karanfil, šeboj, prolećne lukovice (6); grašak šećerac (2)

Biljke koje se gaje za Paradajz, paprika, patlidžan (1); Kukuruz šećerac (2);presađivanje unutra Krastavac, tikvica, dinja (5)

Biljke koje se gaje za Biljke za leje, korpe, unutrašnja dvorišta i staklenepresađivanje napolju bašte • (1); Kupusnjače (1); Grašak i pasulj (2);

Tikvica, bundeva, tikva (6)

Biljke koje se gaje iz reznica Biljke za viseće korpe • ; Biljke za saksije i žardinjere

Leto Voće za berbu Kao i kad se seju u proleće: patlidžan, tikvica, krastavac, dinja, paprika, kukuruz šećerac, paradajz

Umnožavanje biljaka Otporne dvogodišnje biljke gajene iz semena Poluotporne višegodišnje biljke iz semena i reznicaOtporne višegodišnje biljke iz semena i reznica

Jesen Plodovi za berbu Kao i leti: patlidžan, tikvica, krastavac, dinja, paprika, kukuruz šećerac, paradajz

Cveće za vaze Hrizantema, lanilist, šeboj

Sejanje i sađenje zimskih Šargarepa (4, posejati početkom jeseni); Zelena biljaka ispod pokrivača salata, endivija, radič, keleraba, azijski zeleniš, druge

zimske salate; gajite u višećelijskim pliticama ili sejte direktno, zavisno od raspoloživog prostora.Sadite peršun u uglovima leja

Zima Jestive biljke spremne za Peršun zasađen u jesen; Biljke posejane u jesen; branje šargarepa, keleraba, zimske salate, zeleniš

Cveće za vaze Hrizantema, narcis, anemona; Grašak šećerac ••

Gajenje biljaka Bob i grašak •• ; Crni luk, rani karfiol, kupus; posejte u saksije ili višećelijske plitice na klupi s grejanjem; prebacite na stalažu, rasporedite na određenu razdaljinu ako je moguće; zaštitite od mraza

Zaštita biljaka od zimske Poluotporne biljke za saksije kao što su kana, fuksija, hladnoće bugenvileja; Osetljive višegodišnje biljke, kao što su

ivančica i geranijum

* Ove biljke mogu da se gaje u stakleniku ili plasteniku površine od 72 m2. Mogu da se prilagode i manjem prostoru.

• Krajem proleća, okačite zasađene viseće korpe unutra da bi dobile početnu prednost. Prebacite ih napolje kad vre-menski uslovi postanu povoljni.•• Posejte u trenažere korena, ostavite da klijaju na klupi s grejanjem, pa prebacite na običnu klupu čim uočite da sunikle.

Legenda1 Posejane u višećelijske plitice i presađene u leje;mogu da se seju u saksije početkom sezone, a zatimrasporede u višećelijske plitice2 Posejane u trenažere korena, zatim presađene u leje

3 Posejane direktno u leje4 Gajene u saksijama od semena do zrelosti5 Posejane zasebno u saksijama6 Presađene u leje prethodne jeseni, posle završetkasezone letnjih biljaka

PlODOnOSne Biljke UzatvORenOm PROStORU

Paradajz je popularna biljka za prohlad -ne staklenike ili plastenike. I patlidžan ipaprika daju odlične rezultate, iako im jepotrebna nešto viša temperatura i nemajutoliko visoke prinose. Sve tri vrste pripada-ju istoj botaničkoj porodici (videti str. 310-319), što otežava plodored biljaka. Me -njajte ih s biljkama iz drugih porodica - naprimer, krastavcem i dinjom - ili koristitesaksije i vreće za sađenje.

započinjanjeRasad može da se kupi od kraja proleća

- ali da biste imali najbolji izbor sorti i or -ganskih biljaka, gajite sopstveni na klupi iliu propagatoru s grejanjem. S paradajzommožete da počnete već sredinom zime,ako ga zaštitite od mraza. Ako ne možete,posejte ga u proleće, 8-10 sedmica posleposlednjeg mraza.

U prodaji postoje sorte paradajza kojesu posebno namenjene za gajenje u zatvo -renom prostoru, ali i većina sorti za gaje-nje na otvorenom dobro napreduje u stak -leniku bez grejanja. „Neodređene” sortenaj bolje koriste ograničen prostor, rastućiu visinu jednom uspravnom stabljikom,ko ja se naziva kordon. Žbunaste i puzavevrste dobro uspevaju u saksijama i korpa-ma. Patlidžan i paprika su kompaktnije,žbu naste biljke koje rastu najviše do 30cm.

Ostavite seme da klija na toplom mestui presadite rasad u saksije prečnika 7,5-10cm. Ostavite ga da raste na toplom mestu(12-16°C, zavisno od vrste). Kad se poja-ve prvi cvetovi, možete da presadite biljkeu leje, veće saksije ili vreće sa zemljom.

leje, saksije ili vreće?Da biste gajili biljke u lejama u stakleni-

ku ili plasteniku, zemljištu dodajte oboga-ćivač srednje klase plodnosti, kao što jebaštenski kompost ili kompost s glistama i

proverite da li je temperatura na 10 cm is -pod površine iznad 14°C. Ako nije, preba-cite biljke u veću saksiju i čekajte. Ako supreviše izdužene, zasadite ih u zemlju na2,5 cm dublje nego što su bile u saksiji.Raz mak između biljaka zavisi od sorte. Pri -državajte se uputstva na pakovanju seme-na. Nikad ne nagomilavajte biljke, jer timepodstičete razvijanje bolesti.

Koristite saksije prečnika 8-10 cm, napu-njene bogatom organskom mešavinomzem lje. Rasporedite ih na razmaku koji od -govara vrsti i sorti.

Drugo rešenje su vreće za gajenje. Dvebiljke po vreći lakše su za održavanje i da -ju veće prinose nego tri, što je broj koji seobično preporučuje.

zalivanje i ishranaZalivanje i ishranu treba prilagoditi rastu

biljaka. Na početku sezone, nikako ne pre-terujte ni s jednim ni s drugim, jer posle-dice mogu biti katastrofalne. Međutim, kadse biljke dobro prime i počnu da rastu, neostavljajte ih da se osuše. Napredovanjese usporava, a kod paradajza i paprike mo -že da dođe do pojave vršne truleži pupo-ljaka (videti str. 85). Po toplom vremenu,biljkama u saksijama i vrećama potrebnoje zalivanje dva puta dnevno. Kad se poja-ve prvi plodovi, počnite sa ishranom teč-

BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 223

Fino voćeStaklenik ili plastenik bez grejanja savr -še na su sredina za gajenje plodonosnihbiljaka kojima prija toplota, kao što supa radajz, patlidžan, krastavac i paprika.

Pridržavanje stabljikaStabilnost paradajza, osim pridržavanjapo moću kanapa, štapa ili rama, može dase poveća i podsticanjem puštanja kore-nja iz stabljike, ako se u saksijama bezdna zemlja napuni sve do osnove biljke.Na taj način postiže se i delotvornije us -meravanje vode do korenja.

nim organskim đubrivom (videti str. 205-207). Biljkama u lejama ne treba toliko za -livanja ako je zemljište dobrog zdravlja.

Potpore i držačiDa biste poduprli izdvojene uspravne

stab ljike (kordone) paradajza, vežite iznadsvake biljke za ram staklenika kanap, čijidrugi kraj labavo omotajte oko osnove bilj-ke. Kako biljka raste, omotavajte vrh okoka napa.Takođe, možete da vežete stablji-ku za pritku. I višim biljkama patlidžana ipaprike potrebno je pridržavanje.

Bočni izdanci koji rastu iz glavne stablji-ke paradajza moraju da se otkinu dok sumali, da bi glavna stabljika narasla u visi-nu. Ne uklanjajte bočne izdanke sa žbu -nas tih sorti paradajza, paprike i patlidža-na.

zaustavljanje rastaNedeterminantne sorte paradajza rašće

sve dok su uslovi za to povoljni, ali se uhladnijim predelima i stakleni cima bez gre-janja, rast obično zaustavlja posle formira-nja 4-5 grozdastih cvasti. Jednostavno od -secite vrh biljke koji raste. Tako ćete pod-staći razvoj i sazrevanje postojećih plodo-va, a sprečiti rast novih izdanaka koji biproc vetali prekasno da bi dali plodove.Rast patlidžana i paprike ne treba zaustav-ljati, ali ograničavanjem broja plodovapos tiže se veći rast preostalih.

BerbaBerite paradajz kad sazri. Paprike mogu

da se beru dok su zelene, pre nego štosaz ru, ili da se ostave da sazru, ali u tomslučaju će rod biti manji. Patlidžan beritedok mu je kora sjajna i zategnuta.

ORGANSKA BAŠTA224

krastavac iz staklenikaModernim sortama krastavca iz stakleni-ka prijaju topliji, vlažniji uslovi nego para-dajzu, zato ih gajite dalje od vrata ili boč-nih otvora za provetravanje. One su pod -ložne truleži korena i stabljike, zato ih ro -ti rajte s drugim vrstama ili gajite u vreća-ma ili saksijama prečnika 30 cm. U stak -lenicima u kojima je noću temperatura zavreme sezone rasta stalno ispod 20°C,ko ristite sorte za gajenje na otvorenom.- Sejte seme sorti za staklenike postran-ce, po jedno na saksiju prečnika 7,5 cm.- Temperatura za klijanje treba da budenaj manje 20°C pri dnu saksija.- Držite rasad na temperaturi od oko20°C; presadite ga u saksije prečnika 12cm po potrebi.- Održavajte zemlju u saksijama vlažnom,ali ne previše.- Presađujte biljke kad minimalna noćnatemperatura dostigne 20°C.- Sve ženske biljke krastavca F1 rađajuplo dove na glavnoj stabljici, pa mogu dase gaje poduprte štapom ili vezane za ka -nap, s razmakom od 45 cm između bilja-ka, kao kordoni paradajza. Vrlo su rodnekad se gaje na taj način i zauzimaju ma -nje prostora. Uklonite sve cvetne pupolj-ke i bočne izdanke s prvih 30 cm glavnestabljike; posle toga, uklanjajte bočne iz -danke, ali ostavljajte cvetne pupoljke -tre balo bi da imate po jedan plod kras -tavca na svakom lisnom spoju sa stablji-kom.

Ako imate prostora, usmerite bočne iz -danke da rastu vodoravno, po mreži ili ži -ci, uklanjajući sekundarne izdanke i vrhiz nad drugog lista.- Zalivajte redovno. Kad plodovi počnu dabubre, sipajte tečno đubrivo u saksije ivre će jednom sedmično.- Po toplom vremenu jednom ili dvaputdnevno vodom prskajte pod staklenikada biste održavali vlažnost unutar njega.- Berite plodove redovno da biste produ-žili plodonošenje.

DRUge Biljke kOje Se gaje UzatvORenOm PROStORU

Čak i ako raspolažete ograničenim pros -torom, ima na čina da uživate u ukusu do -maćeg svežeg voća, povrća, zelene salate,pa i cveća za vaze, znatno pre ili posle pe -rioda kad su lokalni baštenski proizvodidostupni.

PotočarkaPotočarka se gaji brzo i lako. Stavite se -

me da klija na klupi ili u propagatoru s gre-janjem, u saksiji napunjenoj višenamen-skom mešavinom, koja je do polovine po -topljena u posudu s vodom. Rasad, poni-ke, klijance presadite u višećelijske pliticeili trenažere korena, koje ostavite do polapotopljene u posudu s vodom.

Zatvorite izolacionom trakom male rupena vreći za gajenje. Uklonite plastične de -love s vrha vreće tako što ćete iseći tri veli-ke četvrtaste rupe. Natopite zemlju. Za sa -dite u svaku rupu, na jednakom razmakupo pet biljaka. Počnite da ih berete čim iz -danci dovoljno izrastu i berite ih redovno.

jagodaJagode koje se gaje u zatvorenom pros -

toru daju samo jedan rod, ali ćete zato uži-vati u njihovoj slasti mesec dana pre negokad se gaje napolju. Krajem leta, poboditeživiće (videti str. 245) s baštenskih biljakau pojedinačne saksije prečnika 15 cm, na -punjene više namenskom mešavinom, ili ihpričvrstite na površinu zemlje u saksijamapomoću kanapa koji ste provukli kroz dverupe za oceđivanje. Kad se ukorene, odse-cite ih od biljke-roditelja i cele saksije uko-pajte u leje od šljunka ili komposta od liš -ća, da biste zaštitili korenje od mraza. Ja -godama je potreban period hladnoće da bicvetni pupoljci počeli da se formiraju. Sre -dinom zime prebacite biljke u staklenik iliplastenik. Kad pupoljci počnu da rastu,prih ranite ih jednom organskim tečnimđubrivom (videti str. 205-207). Noću pokri-

vajte biljke u cvetu ako je najavljen mraz.Preko dana sklonite prekrivač da bisteomo gućili insektima koji ih oprašuju da do -đu do cvetova. Možete i sami da ubrzateoprašivanje pomoću pamučnih štapića zauši. Posle berbe, uklonite biljke.

zeleniš za brza jela i mešavinesalataIskoristite sav slobodan prostor na klu-

pama gajeći biljke koje brzo sazrevaju. Po -vrće za brza jela i salate (videti str. 337-338) može da se gaji na klupi u saksiji du -bine 15 cm, napunjenoj višenamenskomor gan skom mešavinom zemlje. Sejte semevrlo proređeno u redovima, na svakih 8sedmica, od početka proleća do sredine je -seni. Zalivajte zemlju u saksijama tako dane kvasite listove. Berite pojedinačne listo-ve po potrebi.

kukuruz šećeracKukuruz šećerac odlično uspeva kad se

ga ji u zatvorenom prostoru. Ako se zasadinajmanje devet biljaka, postiže se gotovostopostotno oprašivanje. Biljke brzo sazre-vaju i mogu da koriste isti prostor na komsu rani krompir ili druge rane vrste. Nekesor te narastu i do 2 m visine, zato birajte

BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 225

Biljke u zatvorenom prostoruKukuruzu šećercu potrebna je cela visinastaklenika za rast; potočarka koja se gajiu vlažnoj vreći može da se bere u višenav rata; teško ćete odoleti da ne beretekratkotrajan ali sladak rod jagoda, jednupo jednu. Kompaktne glavice zelene sala-te koja brzo raste i mladi zeleniš za brzajela savršeni su za popunjavanje prazni-na, a mnoge vrste mogu da se gaje zimi(videti str. 337); mladi krompir može dase gaji u žardinjeri ili vreći sa zemljom, dosredine zime; u ponudu kasnih vrsta izstaklenika i plastenika ubrajaju se još iva še sopstvene hrizanteme - s krupnim,upadljivim cvetovima, ili živopisnim sla -po vima manjih cvetova.

ni že sorte, osim ako imate dovoljno visoksvod staklenika. Sejte seme pojedinačno udubokim saksijama ili trenažerima korenakrajem proleća. Presadite mladice u leje,raz maknute na 30 cm, raspoređene u čet-vorougao.

Ako biljke napadne grinja crveni pauk,ko ristite biološke agense suzbijanja (videtistr. 95).

mladi krompir za kraj decembra Sačuvajte nekoliko krtola roda mladog

krom pira, od sorti kao što su „rani crveninor land” ili „skroz crveni”. Ostavite ih nasuncu da pozelene, zatim uskladištite dokraja leta. Posadite ih potom u žardinjereod 15 litara s rupama za oceđivanje. Nadno stavite sloj od 15 cm višenamenskeme šavine zemlje za saksije i na njegasmes tite tri krtole, s pupoljcima nagore.Prek rijte ih slojem zemlje od 7,5 cm i dob -ro zalijte. Kako izdanci izrastaju, nastaviteda punite žardinjeru zemljom, uvek ostav-ljajući vrhove iznad površine. Da biste uš -tedeli, možete da upotrebite već korišćenuzemlju iz vreća ili saksija.

Zalivajte krompire redovno, pazeći da sezemlja ne osuši - odmeravanje težine žar-dinjere dobar je način da procenite količi-nu vode u njoj. Lišće možete da podupre-te sa četiri pritke (s kapicama na vrhu, dabiste zaštitili oči) koje ste poboli uz unu-trašnji rub žardinjere i preko njih omotalidva kruga kanapa, ili možete da pustite iz -danke da ispužu iz žardinjere. Zaštitite ihod mraza. Prestanite sa zalivanjem kad ci -ma uvene. Na kraju decembra ispraznitežardinjeru i izvadite mlade krompire.

HrizantemaHrizanteme koje se gaje u saksijama le -

po se uklapaju s letnjim biljkama u stakle-niku i daju živopisne, dugo trajne cvetoveza vazu od sredine do kraja jeseni, kad jebaštensko cveće retko. Ako se posade uzat vorenom prostoru u proleće, mogu dase prebace napolje leti, taman u vremekad je zatvoren prostor potreban za para-

dajz i druge plodonosne biljke; kad onesaz ru, hrizanteme će biti u punom cvetu.Za početak ćete morati da kupite rasad iliukorenjene reznice. Najveći izbor postoji uspecijalnim rasadnicima. Posle toga, mo -že te sami da razmnožavate biljke svakego dine, iz „krunica” biljaka koje su prezi-mile, ako su zdrave. Uzmite reznice u pro-leće (videt str. 103) i ostavite ih da se uko-rene na klupi ili u propagatoru s greja-njem, na temperaturi od 13 do 18°C. Kadse dobro ukorene, presadite ih pojedinač -no u saksije prečnika 9 cm, i gajite na poli-ci u stakleniku.

Kad biljke porastu do visine od 15 do 20cm, otkinite im vrhove, ostavljajući četiri ilipet listova ispod njih. Tako ćete postićižbu nast rast. Kad prerastu saksije, preba-cite ih u veće, prečnika 23 cm, napunjenezemljom koja je bogata hranljivim sastojci-ma, na bazi baštenskog komposta (videtistr. 43-49 i 50-55). Postepeno ih očvršćuj-te, privikavajući ih na spoljašnje uslove prene go što ih prebacite napolje.

Kako biljke budu rasle, tako im vezujtestab ljike za pritke. Vrhove pritki povežitežicom da biste sprečili povijanje na vetru.Zalivajte ih po potrebi, a hranite jednomsedmično tečnim organskim đubrivom. Pa -zite se ranih mrazeva, približavanjem jese-ni; prekrijte cvetne pupoljke po potrebi.Sre dinom jeseni, prebacite biljke u zatvo-ren prostor zbog cvetanja.

Secite cveće kad se spoljne latice proši-re, a središnje su i dalje čvrsto zbijene.Zgnje čite vrh odsečene stabljike pre stav-ljanja u vodu. Posle cvetanja odsecite svedelove biljke više od 15 cm i stavite saksi-je ispod klupe. Tokom zime zalivajte tekto liko da biljke ne dehidriraju. U prolećepo merite saksije na mesto s više svetla ipojačajte zalivanje. Zatim uzmite reznice snovih izdanaka i uklonite biljke-roditelje.

ORGANSKA BAŠTA226

Saveti za ODRŽavanjePlaStenika i Staklenika

Biljke ispod plastenika i staklenika zašti-ćene su od nekih surovijih uslova života naotvorenom, ali zato u potpu nosti zavise odvas, baštovana, što se tiče vode, hrane izaštite od štetnih organizama kojima tako-đe prija zaštita unutrašnjeg prostora, gdena raspolaganju imaju obilje mladih biljakai udobnih mesta za sakrivanje. Biljke suug rožene i drugim vidom zaštite ispodstak la ili plastike - viškom toplote i vlage -koji se stvaraju ako ne intervenišete. Uzdob ro održavanje možete da stvorite uslo-ve u kojima će napredovati biljke, a ne šte-točine i bolesti.

kontrola klime- Kontrolišite temperaturu putem izolaci-

je i ventilacije - koristite zastore samo kaokrajnje sredstvo.

- Neka vam prekrivač bude isečen tačnopo veličini reda. Za vreme jakih mrazeva,osetljive biljke prekrijte jednim slojem ilipo moću više slojeva.

- Kupite termostat za kontrolu minimal-ne/maksimalne temperature.

- Po blagim zimskim danima otvoritesas vim vrata i ventilacione otvore, ali neza boravite da ih sredinom poslepodnevazatvorite.

- Kada posle toplih dana uslede hladneno ći, dobro zatvarajte plastenik pre sutonada bi se na prekrivaču stvorio sloj konden-zovane pare.

zdrava životna sredina- Održavajte staklenik ili plastenik ured-

nim - sklanjajte saksije i ostalu opremu naneko drugo mesto.

- Održavajte staklo ili plastiku čistim -perite ih i po nekoliko puta godišnje.

- Očistite i oribajte strukturne elementebar jednom godišnje. Koristite toplu vodusa sapunicom, a isperite jakim mlazom vo -de iz creva.

- Nemojte da pušite u stakleniku ili plas -teniku.

- Orezujte uvele i obolele delove biljaka- očistite makaze pre nego što pređete nadrugu biljku.

- Uklanjajte odmah uvele biljke i one ko -je su zahvaćene bolestima i štetočinama.

Štetočine i bolesti- Gajite biljke iz semena i sadnica iz sop-

stvene bašte kad god je moguće.- Proverite biljke koje ste kupili i zemljiš -

te na kom su gajene. Izdvojte ih u karan-tin na sedam dana pre nego što ih unese-te u staklenik ili plastenik.

- Primenjujte plodored biljaka da bisteiz begli koncentrisanje štetočina i bolesti uzemljištu.

- Pregledajte biljke svakodnevno da bis -te uočili eventualne tragove štetočina ilibo lesti. Problemi se brže gomilaju u zatvo-renoj sredini.

- Leti raspršujte vodu po biljkama kojesu podložne napadu grinje crvenog pauka.

- Koristite lepljivu traku za suzbijanješte točina.

- Koristite biološke agense za suzbijanještetočina (videti str. 95) ako problemi s nji -ma učestaju. Uklonite lepljive trake pre ne -

BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 227

Prirodno suzbijanje štetočinaZatvoren, zaštićen prostor staklenika iliplas tenika pruža idealne uslove za mik -ros kopske neprijatelje štetočina, takozva-ne biološke kontrolore. Možete da ih na -bavite da biste se borili protiv bele lepti-raste vaši, grinje crvenog pauka, biljnih ištitastih vaši, tripsa, žižaka vinove loze ipuževa. Za više detalja, pogledajteZdrav lje biljaka, str. 82.

Sloj vlagePošto se spoljni vazduh predveče hladi,ako pre toga zatvorite vrata plastenika,na unutrašnjoj strani plastike stvoriće sesloj kondenzovane pare koji će ublažitinagli pad temperature unutar plastenika.

go što uvedete leteće biološke agense ustaklenik ili plastenik.

zemljište, kompost i hranljivisastojci- Kad god je moguće, uzgajajte biljke u

lejama umesto u saksijama ili vrećama.- Koristite organske tehnike da biste odr-

žali zemljište plodnim i zdravim.- Presadite biljke iz saksija na vreme, pre

nego što iscrpe zemlju iz njih ili ih preras -tu. Takođe, tako ćete smanjiti opasnost odštetočina.

zalivanje- Izgled površine zemlje u leji nije uvek

dobar pokazatelj nivoa vlažnosti; proveritei ispod površine. Proveravajte količinuvlaž nosti u saksijama odmeravajući im te -žinu.

- Na vrećama za uzgajanje napravitekon trolnu rupu kroz koju ćete moći da opi-pavate zemlju vrhom prsta.

- Kad god je moguće, zalivajte ujutru. - Vodu polivajte po zemlji, ne po biljka-

ma.- Koristite kantu dobrog kvaliteta, s izdu -

že nom cevi i rešetkom koja može da seskine.

- Koristite kišnicu kad god je moguće, aliseme i mlade sadnice zalivajte vodom izsla vine; one su osetljivije na bolesti i zatoim treba čistija voda.

- Pre upotrebe ostavite vodu iz slavineda odstoji nekoliko sati u stakleniku, kakobi se zagrejala i kako bi iz nje ispario višakhlora.

- Zalivajte seme i mlade sadnice odozdo,držeći saksije u posudi s vodom. Izvaditeih kad se površina zemlje ovlaži.

- Povremeno proveravajte efikasnost za -livanja - odmeravajte težinu saksija kojesu na prednjem delu, u sredini i na zad -njem delu klupa. Proverite obode leja -mo guće je da dobijaju manje vode negosredina.

- Po toplom vremenu nakvasite ujutrusta ze i druge površine da biste povećalivla gu.

- Ujesen, držite krošnje što suvljim.- Zimi koristite male kante za zalivanje

da biste lakše sipali manje količine vode nabiljke u stakleniku ili plasteniku.

zaŠtitni SanDUCi, zvOnaStii DRUgi PRekRivači BiljakaZaštitni sanduci, zvonasti i drugi prekri-

vači biljaka pružaju dragocenu kratkoroč -nu ili dugoročnu zaštitu jestivim i ukrasnimbiljkama. Oni su jeftiniji, zahtevaju manjeprostora i prilagodljiviji su u primeni odstaklenika i plastenika.

zaštitni sanduciTradicionalni zaštitni sanduk je niska

struk tura od drveta ili cigle s krovom podnagibom od zastakljenih drvenih ramova,takozvanih svetlarnika. Oni mogu da seprič vrste šarkama i formiraju poklopac kojimože da se podiže, ili da se postave nažlebove, tako da mogu da se potpunouklone, čime se postiže različit nivo venti-lacije, zavisno od biljke koja je u sanduku.Zaštitni sanduci nisu danas u široj prodaji,ali mogu relativno jeftino da se naprave ukućnoj izradi, naročito ako koristite većupotrebljene daske ili cigle. Za zastakljiva-nje možete da koristite tvrdu plastiku ako

ORGANSKA BAŠTA228

korišćenje bala slameBale slame pružaju dodatni prostor zarast korena i rezervoar vlage stabljikamapa radajza. Koristite organsku slamu - pa -radajz je veoma osetljiv na ostatke hemi-kalija. Nakvasite bale vodom i dodajte or -gansko đubrivo s visokim sadržajem azo -ta. Držite ih tako dve do tri sedmice dokne počnu da se razlažu. Umotavanje uplas tiku pomoći će balama da zadrže vla -gu i toplotu, ali pazite da leti ne postanupretople za korenje. Potom zasadite stab-ljike paradajza pojedinačno, u gomilicuzemlje za saksije na površini bale slame.Đubrite ih istovetno kao što biste đubrilibiljke u saksijama ili vrećama.

morate da vodite računa o težini ramova ilibezbednosti. Kad sami pravite sanduk,mo žete tačno da ga uklopite u prostor kojivam je na raspolaganju. Drvene ramovepos tavljajte na cigle da biste sprečili tru-ljenje drveta.

Savremeni zaštitni sanduci su izuzetnola ke, aluminijumske strukture sa staklomna svim stranama - i veoma liče na velikezvonaste prekrivače. Oni su poželjniji zaupotrebu, pošto se lakše pomeraju, ali nepružaju isti stepen izolacije i nisu tako ot -porni kao njihovi staromodni suparnici.

Postavite zaštitni sanduk na mesto gdeće imati dobro osvetljenje zimi i u proleće.Leti možete da dodate zaklon koji pravisen ku, a zimi izolaciju, po potrebi. Ako usan duku gajite neku biljku, pripremitezem ljište u njemu tako da odgovara biljci.

Ako ga koristite za zaštitu saksija ili drugihposuda, šljunak će biti dobra podloga. Sta -vite ga preko vodootporne membrane kojuste pričvrstili oko osnove sanduka, što ćepomoći u sprečavanju puževa da uđu unjega.

zvonasti prekrivačiZvonasti prekrivači prave se tako da mo -

gu da se po potrebi pomeraju po bašti.Pos toje u raznim oblicima i veličinama, a icene im variraju. Tunelski prekrivači imajukostur od žičanih ili plastičnih lukova i na -menjeni su zaštiti celih redova biljaka; šireverzije mogu da prekriju celu širinu (1,2m) leje za povrće. Tamo gde je glavna svr -ha zaštita od štetočina, preko tunelskihprek rivača može da se postavi mrežaumes to plastike. Drugi tipovi zvonastihpre krivača koriste se pojedinačno, ili ugru pi, ako treba da se prekrije ceo redbiljaka. Tradicionalni dizajn u obliku zvona(ko ji se danas izrađuje od providne plasti-ke) namenjen je prekrivanju pojedinačnihbiljaka.

Kada birate zvonasti prekrivač, vodite ra -čuna o obliku, visini, širini, ventilaciji, ste-penu zaštite od mraza, pristupačnosti zbogzalivanja i lakoći premeštanja. Oni koji suu obliku slova „A” ostavljaju malo prostorabiljkama koje su blizu ivice; praktičniji suširi zvonasti prekrivači sa uspravnim ili go -tovo uspravnim stranicama.

izbor zvonaTradicionalna staklena zvona lepo izgle-

daju, propuštaju više svetla i pružaju boljuzaštitu od mraza od plastičnih. Kroz njih sebez pomeranja lako vidi šta se događa sbilj kama. Međutim, plastična zvona su pri-lično jeftinija, lakša i ne lome se. Nedos ta -tak im je i što manje štite od mraza (osimako nisu s dvostrukim zidovima) i lakše seprevrću na vetru. Takođe, plastika imaznat no kraći rok trajanja. Zbog izloženostisuncu postaje neprozirna i krta. Kva litet ni -ja zvona izrađuju se od plastike koja jeotpornija na oštećenja od sunca.

BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 229

Popunjavanje sandukaVelika prednost zaštitnog sanduka je tašto biljkama omogućuje istovremenodob ru zaštitu i ventilaciju. To je naročitokorisno dok se biljke učvršćuju. Sanducise koriste i za zaštitu drvenastih odseča-ka i posuda u kojima preko zime klija se -me drveća i drugih otpornih biljaka, a ta -kođe i kao sklonište od zimskih kiša zabilj ke iz kamenite bašte i patuljaste luko-vice.

kako da na najbolji način iskoristite sanduk

Koristite zaštitni sanduk da:- okalite ponike i rasad;- zaštitite saksije i druge posude sa spo-roklijajućim semenom biljaka kao što sudr veće i poljsko cveće;- gajite osetljive biljke kao što je lubeni-ca;- gajite ranu i kasnu zelenu salatu;- napravite leje za gajenje rasada kupus -njača;- zaštitite drvenaste odsečke preko zime;- zaštitite biljke iz kamenite bašte u saksi-jama od zimskih kiša.

Praktični saveti za zvonaVećina zvona mora da se pomeri da bi se

biljke ispod njih zalivale. Postoji nekolikomo dela koji imaju mogućnost zalivanja bezpomeranja, ali je pomeranje ipak neop -hod no zbog redovne provere stanja bilja-ka. Takođe, zvona treba da imaju odgova-

rajuće provetravanje - da se biljke ne bipreg revale, da bi se omogućilo njihovo ka -ljenje ili pristup oprašivača biljkama kaošto su jagode. Neka zvona imaju rupe sastrane, prekrivene diskovima sa otvorima.Da bi funkcionisale, rupe treba da buduvelike srazmerno površini osnove. Isto ta -ko, važno je da zvono može da se zatvori

ORGANSKA BAŠTA230

zvonasti prekrivači. Zvonasti prekrivači postoje u svim oblicima i veličinama; čak i plete-ne korpe mogu da pruže zaštitu od ptica, zečeva i noćnog mraza (1). Jednostavna „mini-zvo -na” (2) zaštitiće pojedinačne mlade biljke. Proverite da li je neki puž zaostao ispod zvona.Vik torijanska staklena zvona (3) su atraktivan dodatak u svakoj bašti. U današnje vreme pre-krivač od polikarbonata je u velikoj meri zamenio zastakljene ramove koji su se tradicionalnokoristili za zvona u obliku slova „A” (4), izuzetno dobra za niske, žbunaste biljke.

sa obe strane, inače će postati vazdušnitu nel za sprovođenje vetra.

„lebdeći” pokrivači redovaPokrivači redova su izuzetno laki sintetič -

ki materijali koji se postavljaju direktnopre ko biljaka. Oni propu štaju vazduh,svet lo i vodu. Mogu lako da se oštete itraju samo nekoliko sezona, mada debljimogu da potraju i duže. Na otvorenompros toru pokrivači mogu da se koriste zaprivremenu zaštitu osetljivih biljaka odvre menskih neprilika i štetočina dok ne oč -vrsnu dovoljno da prežive bez zaštite. Radizaštite od štetočina, preporučljivo je da sebiljke prekriju od početka, odnosno odmahposle sejanja semena. Kad dođe vreme dase otkriju, ne zaboravite da pokrivač skla-

njate postepeno, vraćajući ga u početkunoću na mesto, da bi se biljke prekalile.

Za kratkoročnu zaštitu, na primer, kad sepredvi đaju mrazevi koji bi mogli da oštetemlade biljke u lejama, jagode u cvetu ilioset ljive biljke u stakleni cima ili plastenici-ma, pokrivač može da se postavi preko no -ći, a skloni danju. Takođe, može da se ko -risti kao vetrobran za mlade ili osetljivebilj ke.

nedostaci pokrivača redovaPokrivači redova mogu da se koriste du -

goročno, za zaštitu biljaka tokom celog ži -votnog ciklusa. Na primer, oni su odličnaprep reka za šargarepinu muvu - ali imaju imane. Korov odlično uspeva ispod pokriva-ča, kao i bolesti koje se razvijaju u vlažnojatmosferi. Takođe, pošto su materijali odkojih se izrađuju neprozirni, neophodno je

BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 231

kaljenjeBiljke koje su u zaštitnim sanducima ili is -pod zvona moraju postepeno da se na -viknu na hladnije, suvlje uslove koji vla-daju na otvorenom prostoru, iako taj pro-ces ne traje koliko za biljke iz staklenikaili plastenika, naročito kad sezona od -mak ne. Prvo podignite ili pomerite u stra-nu poklopac sanduka tokom dela dana,zatim na ceo dan, potom noću, kao i ne -koliko dana pre vađenja biljaka.

Biljke gajene ispod zvona mogu da bu -du posebno osetljive, jer rastu u vrlo og -raničenom prostoru. Period oblačnog vre-mena idealan je za njihovo kaljenje, jer ihsunce neće spržiti. Tokom nekoliko dana,uklonite zvono nakratko predveče, vraća-jući ga pre nego što padne mrak.

višestruke koristi od zvona- Greju zemljište u proleće, pre sadnje ilisejanja.- Pomažu zasnivanje novih sadnica.- Štite biljke od ptica, zečeva i drugih si -sara.- Štite biljke od štetnih insekata.- Štite poluotporne biljke od lakših mra-zeva i hladnih vetrova.- Okaljuju biljke gajene u stakleniku iliplas teniku.- Prekrivaju delove redova zelene salateradi podešavanja vremena sazrevanja.- Štite jestive biljke kao što su peršun iku pus preko zime.- Štite tokom zime cveće posejano ujesen(na primer, delfinijum i različak).- Podstiču rast lukovičastih biljaka kao štoje narcis početkom proleća.- Produžuju sezonu začinskih biljaka izelene salate do početka zime.- Štite cvetove jagoda od mraza - skla-njajte zvona tokom dana da bi biljkamamogli da priđu insekti koji ih oprašuju.- Pokrivaju začinsko bilje krajem zime iomogućuju rano sazrevanje.- Omogućuju sazrevanje otpornih sortizelene salate tokom zime.

nedostaci zvona- Moguća su oštećenja biljaka od mrazakad temperatura padne ispod -2°C.- Ponekad biljke postanu suviše meke ipoležu po zemljištu kad se zvono ukloni.- Ubrzavaju klijanje i rast korova.- Zatvorena atmosfera ispod zvona pod-stiče bolesti koje mogu i da se ne prime-te na vreme.- Zalivanje je teže.

da se sklanjaju radi provere stanja biljakaispod njih. Često sklanjanje i vraćanje ne -ophodno je zbog plevljenja korova i nad -gledanja eventualnih problema sa štetoči-nama i bolestima. Neke od ovih mana mo -gu da se izbegnu korišćenjem fine plastič -ne mreže umesto standardnih pokrivača.

mrežaste tkanineKao još jedan vid zaštite baštenskih bi -

lja ka mogu da se nabave izuzetno lake, fi -ne plastične mrežaste tkanine. One sumno go čvršće od pokrivača redova i moguda traju oko 10 godina. Mogu da se pos -tavljaju direktno preko biljaka ili da se pre-bace preko lukova zvonastog tunela. Ovetkanine ne štite od mraza kao pokrivači re -dova, ali štite od vremenskih neprilika ište točina. Većinu štetočina zadržava stan-dardna veličina rupica na mreži, ali da bise biljke zaštitile od sićušnih organizamakao što su lisne buve, treba koristiti vrlo fi -nu mrežu (s rupicama od 0,8 mm).

Pokrivanje finom mrežom ima prednostjer se kroz nju vidi, tako da možete danad gledate napredovanje biljaka (i korova)bez stalnog podizanja i vraćanja pokrivača.Takođe, ispod mreže je manje vlažno, paje manja verovatnoća od izbijanja bolesti.Mre ža može da se ostavi preko biljaka to -kom celog životnog ciklusa ili dok ne pre-rastu visinu držača pokrivača i tunela - alije i tada uklonite samo ako je apsolutnone ophodno. U načelu, pokrivač je najboljeskloniti čim biljka očvrsne dovoljno da mo -že da preživi bez njega.

Štetočine koje zadržavaju pokrivačiPokrivači redova i mreže, ako su dobro

pričvršćeni, štite biljke od letećih štetočinakao što su šargarepina muva, lisne buve,ku pusna muva, leptir beli kupusar, biljnevaši i muva crnog luka. Takođe, odbijaju izečeve, ali ne i puževe i druge štetočineko je žive u zemlji i napadaju biljke ispodpovršine zemlje.

ORGANSKA BAŠTA232

Pričvršćivanje pokrivača redova. Pritis -ni te krajeve pokrivača vrećicama napunje-nim zemljom ili daskama, ili koristite kupo-vne plas tične klinove za tu namenu. Takođe,krajeve možete i da zakucate na drveneletve. Odmotajte plastiku da biste dobilidovoljno ma terijala. Kod izdignutih leja sdrvenim ra mom, možete da prikucate pokri-vač direktno na stranu rama (slika gore).

Ako želite da napravite zaklon od vetra, za -vucite pokrivač ispod vodoravno postavljenihkonopaca provučenih između pobodenih šta-pova (slika dole). Da biste sprečili klizanjepo krivača, pričvrstite ga kanapom koji ćeteomotati oko štapova.

Pokrivene biljkePokrivač redova pruža dobru zaštitu odmnogih prsta štetočina, uključujući kupu-snu i šargarepinu muvu, belu kupusnuvaš i lisnu buvu. Položite ga preko biljakai pričvrstite sa svih strana. Ostavite deomaterijala preko ivica koje ste pričvrstili,da biste mogli, kako biljke budu rasle, dapovećavate pokrivenu površinu.

gajite SamiUŽivajte U najSveŽijim i najUkUSnijim

ORganSkim PROizvODima

Voće je deo naše ishrane još od davnihvremena. Ono nudi trenutno zadovoljenjepotreba za hranljivim sastojcima, kao pre-teča brze hrane - jede se pravo s biljaka.

Sve vrste voća imaju privlačne cvetove;neki od njih imaju i prijatan miris koji na -goveštava sočne plodove koji će uslediti.Voće je dovoljno raznorodno da i za naj -ma nju baštu može da se nađe vrsta kojaće joj odgovarati i koja se u njoj može gaji-ti - na primer, uza zid ili ogradu. U bašta-ma s više prostora, međutim, krošnja ja -buke ili kruške stvara šarenu hladovinu i is -punjava srednju visinu u pejzažnoj arhi -tek turi bašte. Konačno, svaka berba boga-ta je i lepa. Možda u nekim godinama bu -de malo voća, ali ga uglavnom bude do -voljno da podelite s prijateljima - i divljimživotinjama.

Šta da gajite?U ovom poglavlju opisano je mnogo vrs -

ta voća koje je pogodno za gajenje u ob -

las tima sa umerenom klimom. U njih seubrajaju prizemne biljke kao što je jagoda,žbunasto bobičasto voće, kao i drvenasto,kao što su jabuka, kruška, šljiva, smokva,trešnja, breskva, pa i lešnik.

Svako ima omiljeno voće. Međutim,važno je da znate koje voće može da uspe-va u uslovima vaše bašte i za koje vrsteimate dovoljno prostora. U ovom delu knji-

gajenje voća

U proleće cveta, leti pravi hladovinu, u vreme berbedaje obilje plodova - voće je pravo blago bašte.

zašto da gajite voće organski?- Brza hrana. Voće je najbrža hrana: mo -žete da ga jedete direktno s biljaka.- Proizvodnja bez pesticida. Organski ga -jeno voće ne mora da se pere ili ljušti prejela.- Veza s godišnjim dobima. Jagode leti,jabuke u jesen - branje vlastitog voća ve -zuje vas za smenu godišnjih doba.- Beskrajan izbor. Spektar voćnih vrsta jefantastičan, samo jabuka ima na stotinesorti.- Sveže i ukusno. Domaće voće može dase bere kad to odgovara vama, a ne pro-davnicama.- Manje rada, više dobiti. Gajenje većinevrsta voća ne oduzima mnogo vremena,kad se uporedi s rezultatima rada.- Proizvodnja na lokalnom nivou. Ne pla-ćate transport voća; u prilici ste da pro-bate voće koje nikad ne bi ni stiglo doprodavnica.- Ulepšavanje bašte. Stabla i žbunovi vo -ća sami po sebi su lepe baštenske biljke.- To može svako. Voće može da se zasa-di i u najmanjem dvorištu.- Može da bude fantastično iskustvo. Ga -je nje voća može da bude izuzetno zanim-ljiv hobi.

lep izgled cele godineSvaka bašta trebalo bi da ima stablo ja -buke - ona ne samo da je rodna biljka,ne go ima prelepo cveće, lišće i plodove,srebrnkastu koru na granama koje s go -dinama postaju sve čvornovatije i zanim-ljivije. Čak i kad joj se završi životni cik -lus, od nje se dobija mirišljavo drvo založenje.

Bobičasto i jagodasto voćeMeki plodovi iz supermarketa ne mogu dase porede sa onim koji su sazrevali nasuncu u vašoj sopstvenoj bašti.

ge objašnjene su potrebe raznih vrstavoća, što će vam pomoći da napravite do -bar izbor. Kad razmotrite sve prednosti imane vaše bašte, kao i lokalne klime, biće-te u prilici da odlučite gde ćete i šta da ga -jite. Moguće je da u bašti imate zidove iliog rade. Oni su možda okrenuti ka suncutokom većeg dela dana, samo deo dana, ilisu suncu okrenuti spoljašnjom stranom.Pret postavimo da imate i veoma ograničenprostor u bašti. Za sve situacije postoje re -šenja i mogućnosti.

Nekim vrstama voća prija gajenje uzazid, naročito u manje povoljnim uslovima,ali većini odgovara gajenje na otvorenomprostoru. Slobodan protok vazduha sma -nju je mogućnost inficiranja bolestima.

Većina vrsta voća privlačna je za ptice,veverice i lisice, pa je potrebno da ga gaji-te u bašti ograđenoj mrežom, ili da svakuvoćku ogradite pojedinačno. To se odnosina sve vrste mekog voća - jagodasto ibobičasto.

Borba s vremenskim neprilikamaIako se većina voća koje je opisano u

ovoj knjizi ubraja u otporne vrste, gotovonijedna vrsta dok je u cvetu ili u vreme for-miranja plodova ne može da podnesemraz. Od presudnog značaja je da ne sadi-te na mestima gde se mraz zadržava i daizbegnete ovu nepogodu podizanjem ogra-da i uspostavljanjem zasada koji zadržava-ju mraz i sprečavaju njegovo širenje. Bu -du ći da je hladan, mraz prodire nadole, dozemljišta. Drvenasto i žbunasto voće tumo že da se sadi jer zbog visine izmiče

opasnosti od oštećenja. Ne treba zaboravi-ti da je nekim sortama, na primer, jagodi,potreban period mraza tokom zime da bipodstakao cvetanje narednog proleća.

Vetar, sasvim očigledno, oštećuje grane.Manje nam je primetno dejstvo koje imana insekte-oprašivače jer oni ne mogu daobave svoj posao po jakom vetru, što zaposledicu ima manji rod. Neke bašte supri rodno zaklonjene od vetra, a ako vašanije, razmislite o podizanju zaklona.

Bez sumnje, najveći doprinos uspešnojberbi daje sunce. Sunčeva svetlost je izvorenergije koja je potrebna da bi biljke rasle,drveće sazrevalo, a plodovi bili intenzivni-jih boja i ukusniji. Ako u vašoj bašti nemadovoljno sunca, bićete znatno uskraćeni uvezi s brojem vrsta koje uspešno možeteda gajite.

Na izbor voća utiče i geografski položajbaš te. Što ste dalje od ekvatora, to je uvašem kraju leto kraće, i jednostavno mo -že da bude nedovoljno dugo da bi nekevrste voća sazrele. Ako živite u hladnompredelu s kratkom vegetacionom sezo-nom, mala je verovatnoća da ćete, na pri-mer imati zrelo desertno grožđe bez stak -lenika. U druge vrste voća koje se čestogaje u zatvorenom prostoru (videti str.215-232) ubrajaju se smokva, breskva ikaj sija. U toplim krajevima ovo voće dajeobilan rod bez držanja u zatvorenom pros -toru; s druge strane, u tim predelima sortejabuka iz hladnijih krajeva bore se s vrući-nom.

Još jedan važan faktor za izbor vrsta vo -ća koje ćete gajiti je nadmorska visina. Uvišim predelima sezona rasta je kraća ijednostavno nema dovoljno toplote tokomdana da bi neke vrste sazrele. Na visinamaiznad 120 m, mogućnosti su ograničene:dženarika, rane sorte jabuka i jabuke zakuvanje, ribizla, jagoda i bobičasto voćečine glavninu izbora.

koliko prostora?Ako vam je bašta mala, treba da prila-

godite voćke pro storu koji vam je na ras -polaganju. Mnoge vrste mekog voća vrlo

GAJENJE VOĆA 235

arktička malinaOvo neobično voće veoma retko se viđau prodavnicama, ali se lako gaji i može daima ukrasnu funkciju, kao i alpska jago-da. Ukus plodova koji sazrevaju na ovojvi šegodišnjoj zeljastoj biljci koja prekrivazemljište pomalo se razlikuje od običnemaline. Biljke dostižu tek 15-20 cm visinei venu zimi. Da biste osigurali uspešnoop rašivanje, posadite više od jedne sorte.

su privlačne za ptice i biće im potrebnazaštitna mreža. To je lakše izvesti ako bilj-ke rasporedite tako da su zajedno. Moždaćete odlučiti da je bolje da gajite makar isamo dve maline sa svake strane pojedi-načnog koca, nego nijednu. Čak i u najma -njoj bašti, međutim, možete da gajite obi-lje jagoda duž ruba leje ili staze, ili u saksi-jama. I mnoge vrste plodova koje rastu nadrveću mogu da budu uspešne u saksija-ma (videti Baštovanstvo u saksijama, str.211-212).

Samo jedno drvo može da, kad sazri,pruži obilan rod voća, ali je nekim sortamapotrebno drugo drvo u blizini zbog opraši-vanja i formiranja plodova. Na primer,usam ljeno drvo kruške sorte „komis” ili„slap” u vašoj bašti, verovatno neće datiplodove - osim ako vaš sused nema sortus kojom može da se oprašuje.

Međutim, ne zaboravite da, zahvaljujućirazvoju korenskih podloga za mnoge patu-ljaste sorte drveća, kao i mogućnosti da seono gaji uz naslone (videti str. 241-243),nije neophodno da samo dva ili tri stabladominiraju baštom. Ako posebno volite ja -buke, želite da zasadite nekoliko sorti aliimate ograničen prostor, možete da koristi-te zid ili ogradu za gajenje kordona kojimatreba samo 75 cm razmaka između staba-la.

Da li će voće rasti na vašem zemljištu?Srećom, većina vrsta zemljišta savršeno

je pogodna za gajenje voća. Međutim, plit -ka zemljišta i ona s visokom pH vrednošćustvaraju probleme koje nije lako rešiti, zatošto je gornji sloj suviše plitak za dobrouko renjivanje ili je previše bazan. Nekevrs te mogu da se gaje i u takvim uslovima,ali će, na primer, maline imati muku s nji -ma.

Borovnici i brusnici treba veoma kiselozem ljište (pH 5,5 ili manje), a većini dru-gih vrsta voća prija blago kiselo zemljište.Međutim, većina podnosi i bazno zemljište.Izuzetak je malina, kod koje se javlja ne -dos tatak gvožđa ako zemljište ima pH

vred nost iznad 6,5. Mlado lišće na novimizdancima počinje da žuti, a potencijalniživotni vek biljke smanjuje se s 12-14 nasvega 8 godina. Ipak, u tom periodu ćetemoći da berete plodove, te tako nije sveizgubljeno. Veoma je teško da povećate ki -selost baznog zemljišta, ali velika kiselostzemljišta može da se smanji doda vanjemmlevenog ili dolomitskog krečnjaka. Ki se -lost zemljišta nije jedini važan faktor. Važ -na je i njegova struktura. U zemljištu kojeje rastresito, korenje može da se širi slo-bodno i duboko i da dobro iskoristi posto-jeće hranljive sastojke.

Verovatno nije nikakvo iznenađenje davoću više odgovara duboka, bogata ilova-ča, koja je dobro ocedita, ali i dobro zadr-žava vlagu. Možda u bašti nemate takveus love, ali možete da učinite mnogo togada popravite strukturu zemljišta, učinitezbi jeno zemljište rastresitijim i povećateka pacitet zadržavanja vode lakih zemljišta(videti Zemljište i briga o njemu, str. 32-61). Ako imate izrazito siromašno zemljiš -te, počnite da ga obogaćujete godinu danapre sadnje voća.

Drenaža, odvodnjavanjeVoće se velikim delom sastoji od vode,

za to je odgo varajuće navodnjavanje odpre sudnog značaja. S druge strane, u ve -oma vlažnim predelima glavna briga baš -to vana je drenaža ili odvodnjavanje (vi detistr. 63). Ako je ono loše, korenje truli, apa togene gljivice napadaju biljku. Najtežeposledice vide se kod malina, gde truležkorena brzo napreduje kroz prevlaženozem ljište, uništavajući jednu stabljiku zadrugom.

Oblici za uštedu prostoraKordoni i biljke za osmanluke mogu da segaje uza zidove i ograde, kao i samostal-no, poduprti čvrstim sistemom direka ižica. Takođe, formiraju atraktivne zaklo-ne.

ORGANSKA BAŠTA236

Priprema zemljištaVoće je dugoročna investicija. Za drveće

može da se očekuje i do 50 godina rađa-nja, zavisno od korenske podloge koja jezasađena (videti str. 240). Svako bi pomis -lio da održavanje takve biljke zahteva re -dovnu primenu organskih đubriva, stajnja-ka i komposta. Međutim, to nije neophod -no. S druge strane, dobar početak za voćeje od presudnog značaja. Posle sađenjateško mogu da se poprave uslovi, a presađenja ima dovoljno mogućnosti da sepo boljša struktura i poveća plodnost zem-ljišta, da bi se drveću, žbunju i stabljikamadala početna prednost. Biljka koja se dob -ro primila ima širok korenov sistem koji jedelotvorno snabdeva hranljivim sastojci-ma, za razliku od slabih biljaka. Detalji oobo gaćivanju zemljišta dobro zgorelimstaj njakom i baštenskim kompostom datisu kod predstavljanja pojedinačnih vrstavo ća. Za alternative i dodatne informacije,

pogledajte Kabaste organske materije zaobogaćivanje zemljišta, str. 41.

Dodatno đubrenje - prihranjivanjePrskanje razređenim ekstraktom morske

trave (videti str. 206) izuzetno je korisnoza voće, naročito u proleće i početkom le -ta. Ako se redovno prskaju, voćna stabla ižbunje efikasnije crpe hranljive sastojke,dobijaju ceo spektar mikroelemenata i po -jačavaju otpornost prema mrazu.

Potrebe za zalivanjemAko imate malo voćnih stabala i žbuno-

va, moći ćete da ih zalivate kantom ili cre-vom. Ukoliko to nije praktično, najbolje re -šenje je da instalirate trajne linije navod -njavanja pomoću creva za natapanje (vi -de ti str. 66). Prekrivač zemljišta od slameili drugih organskih materija rasprostrt kra-jem proleća pomoći će u očuvanju vode.Velikim, razvijenim stablima nije potrebnozalivanje.

Prekrivači zemljištaNa stranicama koje slede date su kon-

kretne preporuke za sađenje i ishranu sva -ke vrste voća. Međutim, sa izuzetkom ja -go de i nekih drugih vrsta, po pravilu neće-te morati da dodajete kompost ili đubrivočešće odjednom u 2 ili 3 godine. Koriš će -nje organskih prekrivača zemljišta važan jedodatak tom delu posla.

Najčešći materijali koji se koriste zaprek rivanje voća su slama i seno, mada jeodlično i delimično kompostirano seckanogranje od orezivanja, kao i drvene strugo-tine, ako ih ima u dovoljnoj količini. Mo že -

GAJENJE VOĆA 237

voće za osunčane i senovite delove bašte

Vrste kojima je neophodno sunce- Jabuka- Kajsija- Smokva- Grožđe- Hibridno jagodasto voće- Breskva- Kruška- Šljiva- Nektarina- Jagoda- Trešnja

Vrste koje podnose blagu ili delimičnusenku- Kupina- Crna ribizla- Dženarika i okrugla šljiva- Ogrozd- Morsko grožđe- Malina- Crvena i bela ribizla- Višnja

Prekrivanje zemljištaVoću koje raste na drveću prija debelislamnati sloj kojim se zemljište oko njihprekriva krajem proleća, ali ga treba dr -žati malo dalje od samog stabla. Zimi po -grabuljajte i kompostirajte slamu kakobis te uklonili sve štetočine i uzročnike bo -lesti koji u njoj vrebaju.

te da koristite sopstvene strugotine ili daih kupite kao gotov, pakovan proizvod.

Prekrivače zemljišta treba da nanosite udebelom sloju, na vlažno zemljište, krajemproleća, kad se već zagrejalo. Slamu i senonanosite u sloju debljine 10 cm, a seckanogranje u sloju debljine 5 cm, ostavljajućislobodan prostor od oko 15 cm u prečnikuoko stabla i osnove biljaka, da biste odvra-tili voluharice i miševe da grizu koru. Pre -k rivači ne samo da suzbijaju korov i zadr-žavaju vlagu, nego sadrže i značajnu koli-činu hranljivih sastojaka. Na primer, slamai seno tokom sezone oslobađaju u zemljiš -te značajnu količinu kalijuma. Strugotinesadrže manje hranljivih sastojaka, ali po -većavaju nivo organskih materija u zem -ljiš tu i popravljaju mu strukturu. Izbledeliprekrivači treba da se sklone zimi, da bi seomogućilo tamnijem zemljištu da počet-kom proleća upija toplotu tokom dana, anoću je otpušta do granja, štiteći osetljivepupoljke koji se pomaljaju. Takođe, skla-njanjem prekrivača očistićete zemlju odspo ra koje prenose bolesti, ali i štetočinakoje su u njemu prezimile.

zdravlje biljakaNajbolji pristup održavanju zdravog voća

jeste da budete na oprezu i redovno pro-veravate kako biljke napreduju. Na taj na -čin, pravovremeno ćete uočiti znake even-tualnih problema, koje ćete moći da reša-vate pre nego što postanu ozbiljni. Delovebiljaka koji su u početnoj fazi infekcije bo -lestima otkidajte ili orezujte, a koloniješte točina možete da uklonite gnječenjempalcem. Pogledajte okvir desno u vezi sopštim smernicama za održavanje zdravljavoća. Štetočine i bolesti koje napadaju vo -će, uz detaljne savete kako da se boritepro tiv njih, opisane su u poglavlju Prob le -mi s biljkama, od A do Ž (videti str. 397-439).

korov - tolerisati ga ili neSuzbijanje korova jednako je važno za

voće koliko i za povrće, osim u slučajevima

kad voćna stabla rastu na jakom korenju.Ako prihvatimo da su mnoge vrste korova,u stvari, poljsko cveće, odmah možemo damu damo sasvim drugačiji status. Mnogevrste korova privlače korisne insekte i zau-zimaju važno mesto u voćnjacima. Među -

ORGANSKA BAŠTA238

Prva linija odbrane- Sadite sorte koje su otporne na štetoči-ne i bolesti.- Izaberite pravu lokaciju.- Nikad ne sadite voće na mestima gdeveć rastu slične vrste.- Orezujte voće da biste stvorili otvorenekrošnje drveća, zbog dobrog protoka vaz-duha između grana.- Ne preterujte u ishrani zemljišta azo-tom.- Uklanjajte oštećene i obolele plodove,iz danke i listove.- Sklanjajte prekrivač zemljišta preko zi -me.- Koristite ekstrakt morske trave u oblikuraspršivača za prskanje lišća.- Zaštitite biljke od ptica mrežama ili ka -vezima.- Priuštite sklonište i odgovarajuće vrstebiljaka i cveća životinjama koje se hraneštetočinama. Nastojte da privučete slede-će vrste korisnih insekata:- vrste iz porodice Anthocoridae (videtistr. 96),- uholaže (videti str. 90 i 194),- mrežokrilce (videti str. 90 i 194),- bubamare i njihove larve (videti str. 91i 194),- larve osolikih muva (vid str. 90 i 194).

Uvezena larva insekta koji jede ribizle

Ova štetočina velikom brzinom može dauništi lišće ogrozda i ribizle. Dok sumlade, larve su veoma male i odgovaraim da se hrane u sredini biljke. Trebapažljivo i redovno da pregledate unutra-šnjost žbunova da biste otkrili i uklonilištetočine pre nego što nanesu ozbiljnuštetu.

tim, ako je korov blizu žbunastom i nisko-rastućem voću, kao što su jagoda i alpskamalina, manje je koristan, jer se takmiči sbiljkama za svetlost, vodu i hranljive sas -tojke. Ako postane izuzetno bujan, sma-njuje protok vazduha i povećava verovat-noću javljanja gljivičnih oboljenja.

Okopavanje motikom i ručno plevljenje idalje su najdelotvorniji načini uklanjanjakorova na otvore nom prostoru. On čestoraste u naletu, pre stavljanja prekrivačazem ljišta u proleće. Kad se prekrivač ras -prostre, obično najdelotvornije obuzdarast korova. Međutim, neke višegodišnjevrs te probijaju se kroz prekrivač; njih ćetemorati da uklanjate ručno.

Pošto višegodišnje korove nije lako uklo-niti oko voća, isplati se da pre sadnje štotemeljnije raskrčite zemljište (videti str.76-77).

Većini njih sasvim je dovoljno da baštune prskate pesticidima, ali u nekim sluča-jevima biće mnogo bolje ako im obezbedi-te stanište i biljke kojima se hrane (videtiBaštovanstvo za životinjski svet, str. 189-201).

izBOR SORtiBiranje sorti predstavlja mnogo više od

same činjenice da li vam se sviđa naziv iline. Postoje sorte voća za razna godišnjadoba, klimatske uslove, ukuse. Takođe,poz nate su i sorte koje su otporne na nekevrste štetočina i bolesti. Kad birate, i sle-deće savete treba da imate u vidu.

- Sezona berbe i korišćenja. Ako imatedovoljno prostora, možete da produžitesezonu berbe sadnjom sorti čije se vremesazrevanja sukcesivno nadovezuje ili voćakoje je pogodno za skladištenje. Postojesorte jabuka i krušaka koje ne sazrevaju upotpunosti sve dok plodovi ne provedu iz -vesno vreme uskladišteni.

- Otpornost na bolesti i štetočine. Akoimate konkretan uočen problem, kao što jegarež jabuke, treba da nabavite sortu kojaje otporna ili manje osetljiva.

- Pogodnost za lokalne klimatske uslove.Sorte koje dobro uspevaju u toplim prede-lima daju slab rod kad se zasade u bašti skraćom, hladnijom sezonom rasta i obrat -no. Neke starije sorte jače su vezane zalokalitet; isplati se da ih potražite jer su unačelu otpornije i pouzdanije.

- Ukus. Nemaju sve sorte voća lep ukus,a lični ukusi su različiti. Ako možete, pro-bajte voće pre nego što kupite sadnice.

- Uslovi za oprašivanje. Za detaljnije in -for macije pogledajte donji tekst kao i teks -tove o pojedinačnim vrstama voća.

OprašivanjeVoće ne može da formira plodove dok se

cvetovi ne opraše. Mnoge vrste, uključuju-ći većinu mekog voća, oplođuju se same:ni je im potreban polen s drugih biljaka dabi oplodile cvetove. Samooplođuje se veći-na sorti šljive i neke sorte trešnje; mnogesorte jabuke delimično se samooplođuju,ali im je korisnije ako se ukrštaju s drugimsortama. Neke sorte ne mogu da formira-ju plodove samostalno i potrebno je da sezasade na dometu pčelinjeg leta od drugihsorti, koje su kom patibilne i cvetaju u istovreme. Ako nemate dovoljno prostora,susedno dvorište je obično dovoljno blizu.

Neke sorte jabuka su triploidne. To jeizraz koji se odnosi na njihovu genetskustrukturu i znači da su cvetovi muški i ste-rilni, odnosno da proizvode vrlo malo ili ni -malo polena. Da bi takve sorte imale dobarrod, obično su im potrebne dve različitesorte za oprašivanje.

Trešnje su naročito komplikovane, jer,osim nekoliko samooplodnih sorti kao štoje „stela”, svima su potrebni oprašivači, apo pravilu su izuzetno probirljive u pogle-du izbora polena. Postoji nekoliko osnovapotpune inkom patibilnosti i iz takvih spoje-va ne mogu da nastanu plodovi.

Pošto se voće koje raste na drveću razli-kuje po vre menu cvetanja i količini polenakoje proizvodi, pažljiv izbor sorti je od pre-sudnog značaja. U katalozima preko kojihse prodaju voćke naći ćete predloge o od -

GAJENJE VOĆA 239

govara jućim oprašivačima za sorte kojimasu potrebni.

korenske podlogeVećina voća koje raste na voćnim stabli-

ma ne gaji se na sopstvenom korenju.Umes to toga, ono se kalemi u rasadnicimana korenje drveća koje je kompatibilno,obično iste vrste. Međutim, kajsija se kale-mi na šljivu, a kruška na dunju. Korenskepodloge omogućuju razmnožavanje sortikoje se ne ukorenjuju iz reznica i pomažuda se odredi veličina drveta. Na primer,zavisno od korenske podloge, ista sortajabuke može da naraste 2,4 ili 9 m. De -taljniji podaci o korenskim podlogama datisu u opisima pojedinačnih vrsta voća.

voćke sa sopstvenim korenomSmokve se uvek gaje samo na sopstve-

nom korenu, a sve druge vrste drvenastogvoća mogu da rastu na sopstvenom kore-nju, ali i drugačije. Potrebno im je pažljivoodržavanje, jer korenje može da bude ve -oma bujno, što za posledicu ima rast drve-ća do visine i preko 10 m, kom treba 5 do8 godina da počne da rađa. Ako se bujnostkorena kontroliše, poboljšava se zdravlje,produžava život stabla i smanjuje potrebaza pedantnim suzbijanjem korova, pošto,kad se primi, voćka snažno raste, uprkoskonkurenciji.

Otvara se još prostora za eksperimenti-sanje i inovacije s drvećem gajenim na

ORGANSKA BAŠTA240

kordoni u društvu. Red kor-dona jabuka ili kru-šaka, koji se gajiuz naslon od direkai žice, može da sesastavi od različitihsorti, da bi se omo-gućilo oprašivanje.

sop stvenom korenju. Voćnjaci s takvimsta blima pružaju mogućnost za maštovitosađenje cveća ispod voćaka, jer takmiče-nje za vodu i hranljive sastojke kontrolišeprirodnu bujnost voća.

ORezivanje i USmeRavanjeRaSta

Sve voće treba da se orezuje da bi dalošto bolji rod. Njime se postiže više ciljeva:

- uklanjaju se uveli, oboleli i oštećeni de -lovi;

- stvara se ravnoteža između prodiranjai zaklanjanja svetlosti. Kroz previše lišća,sunce ne može da prodre u krošnju i plo-dovi ne mogu da sazru; ako je premalo liš -ća, neće biti dovoljno fotosinteze;

- otvara se struktura granja radi boljegprotoka vazduha i smanjivanja opasnostiod gljivičnih infekcija;

- uklanjaju se kolonije štetočina;- oblikuje se krošnja drveća;- kontroliše se bujnost rasta.Pre nego što počnete da orezujete, važ -

no je da razumete kako drveće i žbunjeraste. Postoje dve osnovne faze rasta. Uproleće počinje talas novih izdanaka jersvako drvo nastoji da sebi obezbedi što

bolju poziciju u odnosu na svetlost. Sre di -nom leta taj rast se usporava, a energijase usmerava na sazrevanje plodova koji suveć na drvetu, kao i na stvaranje novihplo dova za sledeću sezonu. Krajem letamo guća je kratkotrajna, druga faza rastalistova. Ovaj raspored možete da iskoristi-te tako što ćete orezivati zimi, ako želite dabiljka više raste, a leti ako želite da kon-trolišete bujnost. Formalno gajena stablavoćaka - lepeze, osmanluci, piramide, kor-doni i palmete - orezuju se leti da bi se štobolje kontrolisao oblik krošnje. S drugestrane, mlada stabla se zbog oblikovanjaug lavnom orezuju zimi, izuzimajući bres -kve, koje su veoma podložne infekciji glji-vom citosporom.

Veoma je važno da na stablima voćakarazlikujete pupoljke cvetova i plodova odpupoljaka listova i izdanaka. Ovi drugi popravilu su prilično pljosnati i zašiljeni, i ležeblizu stabljike. Pupoljci plodova obično suobliji i deblji i više okrenuti na suprotno odgrane. Kod nekih vrsta voća, plodovi sefor miraju na stablima starim jednu godinu,kod drugih na starijim. Za više detalja pog -ledajte stranice sa opisima pojedinačnihvrsta.

Oblikovanje voćakaUmetnost oblikovanja stabala s voćem u

arhitekturalne oblike potiče iz Francuske iBelgije. U Britaniji, viktorijanci su sa odu-ševljenjem prigrlili ideju formalnih oblika,stvarajući čamce, pehare, krilate piramidei kandelabre, razrađujući još više tehnikuob likovanja. Najčešći i najkorisniji oblici zasavremene bašte su kosi ili uspravni kor-doni (pojedinačna stabla), lepeze i osman-luci. Ovi oblici pogodni su i za mnoge vrstemekog voća. Osim što su veoma privlač-nog izgleda, oni omogućuju gajenje voćauza zidove ili žičane naslone, čime štedeprostor u bašti. Odlični su za male bašte, azidovima i ogradama daju potpuno nove,produktivne i ukrasne funkcije.

GAJENJE VOĆA 241

Porodična stablaDve ili više sorti može da se nakalemi naistu korensku podlogu da bi se dobilojed no drvo na kom rađa različito voće. Tone samo da je nova tema za razgovor,nego i praktičan način da gajite sorte ko -je su neophodne zbog međusobnog op -rašivanja na malom prostoru.

nedavno nakalemljeno voćeU specijalizovanim rasadnicima voća sva -ke godine se kalemi na stotine mladih vo -ćaka, povezivanjem izdanaka probranihsorti na korenske podloge drugog drvećakoje će odrediti visinu i bujnost. Biljnotki vo prirodno se spaja na mestu kalem -lje nja.

ORGANSKA BAŠTA242

Oblici krošanja drvećaOtvorena sredina (gore levo)Zaobljen ili peharast oblik sa otvorenom sre-dinom: nema središnjeg stabla iznad tačkena kojoj krošnja počinje da se grana. Og -raničena visina olakšava branje. Pogodno jeza jabuke, azijske kruške i breskve, kao i viš -nje u toplim krajevima ili mestima.Središnja vodilja (gore desno)Drvo sa središnjim stablom i granama raspo-ređenim u redove, odozgo do dole, ima po -malo piramidalan oblik. Pogodno je za jabu-ke, kruške, šljive i trešnje.

Voće u saksiji (dole levo)Mali žbunovi i standardi (malo drveće sastab lom ograničene visine i krošnjom pri vr -hu) mogu da se gaje u saksijama, što je ko -ris no kod mekog voća koje preko zime morada bude u zatvorenom prostoru. Ovaj načinmože da se primeni na većinu vrsta voća,uključujući ribizlu i ogrozd.StandardTradicionalan način oblikovanja jabuka i kru-šaka u voćnjacima. Krošnja može da bude iz -nad visine čoveka pa su u tom slučaju za bra-nje i orezivanje neophodne merdevine. Nijepogodno za male bašte.

GAJENJE VOĆA 243

voćke oblikovane u jednoj ravniZa podupiranje svih oblika ove kategorije ko -risti se sistem paralelnih vodoravnih žica.Kordon (gore levo)Pojedinačno stablo s mnoštvom kratkih plo-donosnih izdanaka, ili sistemom kraka celomdužinom. Može da bude uspravno, ali je obič -no pod uglom. Kordoni koji se oblikuju s dveili više paralelnih glavnih grana nazivaju sedvostrukim ili višestrukim kordonima. Po god -ni su za jabuke, kruške i šijive.OsmanlukSredišnje stablo s naspramnim parovima vo -do ravnih grana, najčešće u 3, 4 ili 5 redova.

Niski osmanluk sa samo jednim redom nazi-va se „finta”. Pogodan je za jabuke i kruške.Palmeta (dole levo)Slična osmanluku, ali grane su usmerene na -gore pod uglom od 45°.Vrlo formalan oblik,popularan u viktorijanskoj Britaniji. Pogodanza jabuke i kruške.Lepeza (dole desno)Grane se dele i usmeravaju zrakasto nagore,na visini od 60 do 75 cm iznad tla. Nisu para-lelne, već se šire kao prsti i prekrivaju zid nakoji se oslanjaju. Najpogodnija je za šljive,trešnje, smokve, breskve i kajsije, ali možeda se koristi i za jabuke i kruške.

OBnavljanje PReRaSliHStaBala

Staro stablo voća sa isprepletanim gra -na ma uobičajen je prizor u baštama. Biloda je zasađeno rukom vrednog baštovanaili je ostatak starijeg voćnjaka, često osta-je zapušteno i neorezivano godinama. Tak -vo drveće na moćnoj osnovi nekad narasteu visinu i širinu, a nekad je slabo, zakržlja-lo i bolešljivo. U tom slučaju retko kad ra -đa i obično je puno bolesti.

Odluke koje treba da donesetePošto je obnavljanje stabala voća zahte-

van posao, isplatiće vam se da unapredpro cenite da li je vredno truda. Odgovoritena sledeća pitanja.

- Koliko je stablo bolesno? Više delovazah vaćenih gareži, pepelnicom ili krastavo-šću nisu dobar znak.

- Ima li znakova vitalnosti i bujnosti? Akoje godišnji rast zanemarljiv, orezivanjemmo že da se podstakne rast novih izdanaka(ali to nije uvek slučaj).

- Da li voćka rađa i da li su plodovi dob -rog ukusa? Ne pripada svako staro stablovoća retkoj ili traženoj sorti. Ukus je pita-nje lične prirode i svaki baštovan morasam da se opredeli.

- Da li stablo doprinosi opštem utisku obašti? Bašta postaje sve manja, a ponekadse događa da u njoj bude ostavljeno veli-ko stablo koje nije u srazmeri s parcelom istvara preveliku senku. Tada je možda bo -lje da se počne ispočetka s novim drvetomna patuljastoj korenskoj podlozi ili s neko-liko stabala gajenih u kordonu.

jabuke i kruškeUz nekoliko izuzetaka, velika stara stabla

prvobitno su imala krošnju u obliku peha-ra sa otvorenom sredinom. Cilj obnavljanjaje da im se vrati taj oblik, sa osnovnomstrukturom od šest do osam trajnih granaravnomerno raspoređenih oko stabla. Tajposao treba da se obavi zimi.

- Počnite tako što ćete ukloniti sve graneispod nivoa na kom počinju glavne grane.Isecite ili iščupajte sve sekundarne izdan-ke koji su izrasli oko osnove.

- Odsecite testerom sve jake uspravnegra ne, sve one koje rastu kroz sredinu,kao i sve oštećene ili obolele grane.

- Sredina krošnje treba da bude otvore-na za protok vazduha i svetlosti. Uklonitesve grane iz sredine da biste oslobodiliglav ne grane u dužini od 60 cm od stabla.

- Potom uklonite sve druge velike graneko je nisu potrebne za osnovnu strukturu, aizrastaju iz stabla ili su blizu sredine kroš -nje.

- Duž svake grane koju ste ostavili, tes -tericom ili makazama za orezivanje skra-ćujte bočne izdanke i proređujte sistemkra kova (isprepleteni grozdovi kratkih iz -danaka) kako biste ostavili tri do četiri raz-maknuta, deblja zametka plodova na sva-kom račvanju krakova i uklonili sve granekoje se taru, ukrštaju ili rastu jedna suvišeblizu druge.

- Grane se vremenom veoma izdužuju.Ako se dugačka grana povije, rast na vrhuće se usporiti ili zaustaviti. Vraćanje buj -nos ti starim stablima spada u brigu ozdrav lju. Ako se dogodi da se grane povi-ju, orežite ih tako da ostavite samo one ja -ke glavne koje su usmerene nagore. Dokore zujete, uklonite i sve obolelo tkivo.

Narednog leta, oko rezova bi trebalo danikne značajan broj novih izdanaka. Onimoraju da se održavaju ili će se drvo zanekoliko godina vratiti u prvobitno stanje.

- Sredinom leta uklonite sve nove izdan-ke u središtu krošnje ili ispod nivoa odaklekreću glavne grane.

- Zimi proredite nove bočne izdanke kojisu nikli oko mesta većih rezova ostavljaju-ći pojedinačne mlade bočne grane na koji-ma će za 2 godine nići novi plodonosnikra kovi.

Nakon toga orezujte stablo voćke kaožbun sa otvorenom sredinom (videti str.266-267).

ORGANSKA BAŠTA244

ŠljiveObnavljanje preraslih šljiva ne zahteva

obimno orezivanje. Krošnje ne moraju dabudu toliko otvorene i razređene kao kodjabuka i krušaka. Posao mora da se obaviu proleće pre nego što se pupoljci otvore,da bi se što više smanjilo širenje bolesti.Idealno vreme je neposredno posle formi-ranja plodova.

- Smanjite visinu i širinu stabla na veliči-nu koja može lako da se održava odseca-njem velikih grana testerom do mesta nakom izrastaju izdanci ili grane usmereni kaspolja.

- Uklonite sve oštećene, obolele i ukršte-ne grane, kao i one koje se taru.

- Proredite ostatak krošnje po potrebi,da bi svetlost mogla da prodire kroz nju ida se izdanci ne dodiruju.

jagODeUkus prvih jagoda u godini bez sumnje

je uzbudljiviji nego prizor prvog crvendaćau bašti. Prvi rod moći ćete da uberete 12meseci posle sadnje.

Najranije sorte počinju da rađaju krajemproleća - čak i ranije ako se gaje u zatvo-renom prostoru. Glavna sezona potom seprodužava tokom leta, a kasne, „stalne”sorte nastavljaju da rađaju do jeseni. Iz -borom pravih sorti (videti tabelu na slede-ćoj strani) možete da imate berbu na otvo-renom prostoru od početka leta do prvihjesenjih mrazeva. Međutim, u maloj baštiograničite se na jedan ili dva varijeteta, jermanje od 12 biljaka svakog od njih dajera zočaravajuće mali rod. Zdrava, rodna ja -goda živi otprilike 3 godine. Jagode su ug -lavnom otporne u zonama od 3 do 10.

Plodovi jagode nisu pogodni za zamrza-vanje, osim za voćni pire, i ne mogu da seskladište. Jedite ih odmah po branju ili dr -žite dan-dva u frižideru.

lokacija i zemljišteJagodama je potrebna zimska hladnoća

da bi im započelo cvetanje i letnje sunceda bi plodovi narasli i sazreli. Za to je naj-bolji otvoren, potpuno osunčan položajpar cele. Pošto nemaju velike prohteve upogledu zemljišta, uspevaju čak i na kise-lom zemljištu čija je pH vrednost 5,5. Naj -više im odgovara dobro ocedita, blago ki -sela peskovita ilovača sa značajnim sadr-žajem organskih materija. Visoka plodnostnije poželjna jer će podstaći rast velikih,mes natih listova na uštrb plodova. Me đu -tim, dobra oceditost od najvećeg je znača-ja, kao i odgovarajuće zalivanje u većini fa -za rasta. Ako vaše zemljište nije peskovitailovača, i dalje možete da gajite dobre ja -go de tako što ćete mu popraviti strukturui oceditost (videti str. 38-43). Jagode mo -gu da se gaje i u saksijama (videti str. 211-212).

GAJENJE VOĆA 245

korisna opremaKad odlučite da obnovite stablo, biće vampotrebna odgovarajuća oprema, u kojuse ubraja:- lučna testera - za grane deblje od 4 cmu prečniku; - ručna testera - za grane tanje od 4 cmu prečniku; - makaze za orezivanje - za skraćivanjeboč nih grana. Pošto ćete se verovatnope njati na drvo ili merdevine, biće vamveoma korisna futrola za makaze. - merdevine - dvokrilni modeli opasni suza ovakvu vrstu posla. Biće vam neop -hod ne merdevine koje mogu da se pro-dužavaju, s kanapom za pričvršćivanje zagrane radi sprečavanja klizanja. Ako ima -te više stabala voća, veoma korisna in -ves ticija će vam biti specijalne voćarskemer devine koje se sužavaju k vrhu i ima -ju treću, potpornu nogu.

Uvek je preporučljivo da radite s još ne -kim, za slučaj nezgode, i da vam pomog -ne kad treba da vučete upletene grane.

Ako drveće koje obnavljate orezujetepra vilno, rezovi će savršeno zarasti i bezpremazivanja isto kao i na onom voću ko -je redovno orezujete.

kupovina biljakaJagode mogu da se kupe u raznim obli-

cima: kao goli „živići”, biljke iz saksija i„živići” skladišteni na hladnom. Raznovrs -nost oblika omogućuje fleksibilnost u vre-menu sadnje.

Jagode se razmnožavaju puštanjem du -gačkih živića, na čijim se krajevima formi-raju mlade biljke. Oni se ukorenjuju dok sujoš vezani za biljku-roditelja. Tradicio nal -ne, gole izdanke najbolje je saditi leti čimse pojave. Mogu da se sade sve do krajajeseni, ali tada prve godine s njih treba dase skinu cvetovi, jer će biti oslabljeni akona njima prevremeno izrastu plodovi.

Biljke u saksijama mogu da se sade uje-sen ili početkom zime, pa čak i krajem pro-

leća, ako vremenski uslovi nisu pogodni.Ako ste biljke kupili zimi, držite ih na hlad-nom da biste osigurali cvetanje. Možete daim dopustite da rađaju već u prvoj godini.

Živićima skladištenim na hladnom veš -tač ki se zaustavlja rast. Oni se prodaju po -četkom leta da bi se odmah sadili, poštonag lo rastu i daju rod krajem sezone. Na -rednih godina rađaju uobičajeno.

Priprema i sadnjaPre sađenja, prekrijte leje kompostom

od lišća u sloju debljine 2-3 cm, i blago gazagrnite zemljom. Ako vam je zemljište ve -oma siromašno, dodajte mu dobro zgorelistajnjak - jedna kolica na 8-10 m2 - ili baš -tenski kompost u dvostruko većoj količini.

- Razmaknite biljke na 30-45 cm u redu,s razmakom od 75 cm između redova.

- Iskopajte rupe dovoljno velike da raši-rite golo korenje ili korenje sa zemljom izsaksije.

- Posadite biljke tako da im kruna osta-ne iznad zemlje (ne zagrćite sredinu biljke)i prstima ili pesnicama utabajte zemlju.

- Zalijte biljke obilno.

nega zasadaBudite spremni na probleme i preduzmi-

te mere predostrožnosti da sprečite ošte-ćenje plodova (tekst u okviru na sledećojstrani). Po suvom vremenu obilno zalivajtebiljke, naročito kad plo dovi počnu da sena livaju. Ako je zemljište dobro pripremlje -no, jagodama neće biti potrebna dodatnaishrana tokom sezone. Uklanjajte sve ko -

ORGANSKA BAŠTA246

izbor sortiRane„Rani sjaj”, „rana crvena”, „hanioj”, „nor-tister”, „osvit”, „šurkrop”Srednje„Olstar”, „čuvar”, „dragulj”, „midvej”, „cr -ve ni poglavica”, „crveni mundir”Kasne„Obilje”, „robinson”, „iskra”Stalnorađajuće„Fort Larami”, „ogalala”, „lepotica iz Ozar -ka” (Napomena: stalnorađajuće vrste uglav-nom se gaje zbog kasne berbe. Da bisteto postigli, morate da sa biljaka uklonite sve cvetove koji se formiraju do krajapro leća. U suprotnom, gotovo svi plodoviće se formirati leti.)Sorte otporne na pepelnicu„Čambli”, „dragulj”, „crveni poglavica”,„sve ta klara”, „tristar”Sorte otporne na zeleno uvenuće„Olstar”, „kasni sjaj”, „crveni poglavica”,„počast”, „tristar”Sorte otporne na crvenu trulež korena„Olstar”, „kevendiš”, „rani sjaj”, „kasnisjaj”, „kvinolt”, „crveni poglavica”, „po -čast”, „tristar”

Podmetanje slame ispod plodovaAko plodove održavate čistim i suvim,sma njićete opasnost od truleži i pepelni-ce.

Pričvršćivanje živićaNekoliko živića možete da pričvrstite usak sije da se u njima ukorene, čime ćetepovećati broj biljaka, pod uslovom dabilj ke-roditelji nisu bolesne.

renske izdanke koji se formiraju; međutim,na svakoj zdravoj biljci možete da zadržitedo tri, ako želite da proizvedete nove bilj-ke.

Berite plodove kad potpuno pocrvene ijedite ih odmah - na šta vas verovatno netreba podsećati! Kad oberete plodove, uk -lonite sve lišće, ostavljajući oko 2,5 cmstabljike da biste zaštitili nove listove. Za -jedno sa slamom, stavite lišće na gomilukomposta. Tako ćete ukloniti sve štetočineili bolesti i smanjiti opasnost od ponovneza raze.

Nanošenjem tankog sloja baštenskogkom posta neposredno po uklanjanju lišća,u količini od 10 litara na 1 m2, podstaći će -te razvoj zdravih, novih izdanaka.

Planiranje unapredTrebalo bi da planirate da leju s jagoda-

ma premeštate na novo mesto svake 3 go -dine. U idealnom slučaju, treba da prođe 6godina pre nego što ih vratite na isto mes -to ili na njemu zasadite maline, jer oneima ju mnogo zajedničkih bolesti čiji uzroč-nici žive u zemljištu. U manjim baštama,mo raćete da se zadovoljite sa 3 godine. Zato vreme u leji možete da gajite jednogo-dišnje cveće, zelenu salatu i druge kratko-trajnije biljne vrste. To znači da ćete mora-ti da pronađete najmanje dva mesta zajagode tokom dužeg perioda.

malineMaline imaju sezonu koja se savršeno

nas tavlja na jagode. Obično se gaje u re -dovima, ali čak i u malim baštama možeda se nađe prostora za dve ili tri biljke gru-pisane oko pritke visoke 1,5 m. Kao i sortekoje produžavaju letnju sezonu, možete dakupite i vrste koje sazrevaju ujesen. Nji ho -ve stabljike daju plodove iste godine kadse posade, a beru se od kraja leta do prvihjesenjih mrazeva. Letnje maline rastu nastabljikama posađenim prethodne godine,što znači da im je prva berba u drugojsezoni posle sadnje. Vrste koje sazrevaju ujesen daju mali rod prve godine.

GAJENJE VOĆA 247

zaštita biljakaSadite samo biljke koje su atestirane i ne -maju bolesti ili živiće od biljaka za kojepo uzdano znate da su zdrave. Kad godmožete, birajte sorte koje su otporne naštetočine i bolesti.

Sadite na odgovarajućem mestu, gdeja gode ili maline nisu gajene najmanje 6godina. To je potrebno da bi se izbeglebo lesti, kao što su crvena trulež korena izeleno uvenuće, čiji uzročnici žive u zem-ljištu.

Ne sadite suviše gusto; vlažna atmosfe-ra podstiče sivu plesan (botritis), kojakva ri plodove. Da bi plodovi bili čisti i su -vi, položite sloj slame debljine 5 cm okobiljaka, ušuškavajući ga ispod lišća. Uk la -njajte obolele plodove i lišće čim ih ugle-date. Simptomi pepelnice na listovimačeš će se javljaju po suvom vremenu. Dane biste tada kvasili lišće, zalivajte cre-vom sa sistemom „kap po kap” ili crevomza natapanje.

Prekrijte biljke mrežom pre nego štoplo dovi sazru. Tako ćete ih zaštititi od pti -ca, ali ne i od veverica i lisica koje moguda uzimaju plodove i kroz mrežu. I puže-vi vole zrele jagode. Privucite u baštu nji-hove prirodne neprijatelje, postavitezam ke za puževe ili koristite biološkeagen se suzbijanja (videti str. 95) ako jeneophodno.

Redovno proveravajte da li na biljkamaima biljnih vaši i grinja crvenog pauka.Ove poslednje češće se javljaju na top -lim, suvim mestima i u zatvorenom pros -toru. Biološki agensi mogu da se koristeprotiv grinje crvenog pauka i žiška vinoveloze, koji uzrokuje iznenadno uvenuće bi -lja ka jer im jede koren.

Virusi i crvena trulež korena izazivajuza kržljali rast. Ako dođe do zaraze, uklo-nite sve biljke; ne sadite ponovo jagodeili maline na istom mestu.

Za više informacija, videti Problemi sbil jkama, od A do Ž (str. 397), i Zdravljebiljaka (str. 82).

Plodovi maline mogu da se zamrzavaju,ali u frižideru se obično sačuvaju samo danili dva.

lokacija i zemljišteMaline rastu u prohladnim krajevima s

krat kim letima, ali i u toplijim predelima.Od govara im plodno, dobro ocedito zemlji-šte s pH vrednošću ispod 6,5. Ne prija imbazno zemljište, zato ne pokušavajte daga popravite krečom. Patiće od hroničnognedostatka gvožđa (str. 87), koji ne moželako da se ispravi. Potrebno im je suncenajmanje tokom polovine dana, a podnosevetrovita mesta pod uslovom da su vezaneza pritke.

Dobra oceditost je presudna, jer su mali-ne osetljive na trulež korena koja buja uprevlaženom zemljištu. Isto tako je važnozalivanje leti, jer je koren malina blizu po -vršine i brzo ostaje bez vode.

kupovina biljakaMaline se obično prodaju kao biljke s

golim korenom za sađenje zimi. Veoma jevažno da kupite biljke koje su atestiraneda su bez virusa, od proverenog snabde-vača, jer su maline veoma osetljive na vi -ruse. Kvalitetne biljke rađaju i do 14 godi-

na ako se dobro održavaju, a oko 8 godi-na ako imate bazno zemljište.

Priprema zemljišta i sadnjaMaline, kupine i jagode dobijaju neke

ne prijatne bolesti čiji uzročnici žive u zem-ljištu. Zbog toga ove vrste voća ne trebada se smenjuju na istom mestu. Ako mali-ne sadite na prethodno obrađenom zem -ljiš tu, nećete morati da uradite mnogo višeosim da dodate baštenski kompost ili dob -ro zgoreli stajnjak u preporučenoj količini(videti str. 41). Uklonite sav višegodišnjiko rov pre sađenja, zatim podignite naslonod direka i žice. Sistem dvostrukog naslo-na omogućuje više stabljika, ali zauzimaviše prostora. Posadite biljke s razmakomod 35 do 45 cm (ili oko 50 cm, za bujnijesorte, kao što je „jesenje blaženstvo”) uredovima ispod žica, do nivoa do kog jestabljika prethodno bila u zemlji.

U proleće, najpre će se na stabljici poja-viti pupoljci, pre nego što ona počne daraste iz zemlje. Čim se to dogodi, odsecitestabljiku do zemlje.

nega biljakaRešavajte što pre probleme s korovom,

zalivanjem, štetočinama i bolestima (vide-ti okvir na sledećoj strani). Ishrana tokomsezone nije neophodna. Godišnji sloj kom-posta koji se nanosi posle berbe i đubrivou proleće, trebalo bi da budu dovoljni. Akose uoči slab rast, to će pre biti posledicazaraze virusima nego nedostatka hranljivihsastojaka. U tom slučaju treba da se uklo-ne i spale.

Do početka leta, nove stabljike trebalo bida dobro napreduju i da se pojavi pravamala šuma adventivnih izdanaka. Ukla njaj -te motikom ili odsecajte sve izdanke kojise formiraju izvan reda dok je zemljištedo voljno toplo za deblji sloj prekrivača. Ko -ristite slamu ili seno. Sloj od šest do sedamredova starih novina ispod prekrivača zem-ljišta ugušiće neželjene izdanke i korov, aliće istovremeno zaustaviti prodiranje kiše uzemlju.

ORGANSKA BAŠTA248

izbor sortiCrvene, koje sazrevaju leti„Algonkvin”, „bojn”, „kenbi”, „festival”,„ga tino”, „hilton”, „latam”, „sloboda”,„nju burg”, „vilamet”Crvene, koje sazrevaju u jesen„Prijateljstvo”, „jesenje blaženstvo”,„nasleđe”, „crveno krilo”, „vrhunac”Crne maline,,Alen”, „crni jastreb”, „bristol”, „kamber-lend”, „haut”, „loden”, „manger”Ljubičaste maline„Brendivajn”, „klajd”, „kraljevska”,„uspeh”Žute maline„Jesenje zlato”, „zlatni vrhunac”

Proređujte nove stabljike tako da ih bu -de 10 do 12 na 1 m kad narastu do visineod 75 cm, uklanjajući prethodno slabe iliobolele stabljike. Ne morate da proređuje-te vrste koje sazrevaju ujesen. Ograničiteširinu reda na oko 30 cm. Privežite stablji-ke za žicu, dovoljno labavo da bi mogle ne -ometano da rastu.

Posle berbeNeposredno posle berbe, posecite sve

stabljike letnjeg roda do zemlje. Nastojteda ne ostavljate neuredno posečene stab-ljike, jer su one ulazna vrata za štetočine ibolesti. Rasprostrite baštenski kompostduž reda da biste ubrzali kompostiranjeod sečenih stabljika.

Proredite nove stabljike po potrebi, takoda ostane oko osam do deset na svaki me -

tar reda, i vežite ih čvrsto za žice. Vrste ko -je sazrevaju ujesen vežite labavo, čak ipos le berbe. Ujesen, prebacite omču prekovrha svake stabljike i vežite je za gornjužicu. Tako će one biti stabilnije po vetrovi-tom vremenu. Krajem zime, odvežite vrho-ve i orežite stabljike do pupoljaka koji suneposredno iznad žice. Istovre meno, od -secite sve stabljike biljaka koje sazrevaju ujesen do zemlje i prekrijte ih baštenskimkompostom da brže istrule. Prethodno uk -lonite stari prekrivač zemljišta od slame ikompostirajte ga. Svakog drugog prolećadodajte zemljištu hranivo od morskih algiu količini od 125 g na 1 m2 i organsko đub -rivo opšte namene, prema uputstvu zaupot rebu, da biste podstakli rast biljaka.

GAJENJE VOĆA 249

zaštita biljakaPočnite sa zdravim biljkama bez virusa,na mestu gde najmanje 6 godina nisu bi -le sađene maline, kupine ili jagode. Upro daji su sorte koje su otporne na biljnevaši. Veoma je važno da zemljište ima pHvrednost 6,5 ili manju i da bude dobroocedito. Tokom sezone proveravajte imali biljnih vaši; gnječite ih rukom ili prskaj-te rastvorom sapuna. Plodove koji sazre-vaju mrežom zaštitite od ptica.

U zrelom voću često se javljaju mali crvi- zato poprskajte cvetne pupoljke piretri-nom. Uklanjanje prekrivača i plitko obra-đivanje zemljišta oko stabljika tokom zi -me doprineće suzbijanju ovih i drugih lar -vi. Rupe koje prave crvi mogu da buduput ulaženja za bolesti.

Tokom cele sezone proveravajte da li nabiljkama ima znakova plamenjače i pega-vosti. Odsecite i spalite obolele stabljike.Kad pupoljci počnu da izbijaju, preventiv-no poprskajte maline bordoskom čor-bom.

Za više informacija, videti Problemi sbilj kama, od A do Ž, str. 397 i Zdravlje bi -ljaka, str. 82.

letnje maline. Stabljike s plodovima veza-ne su za žice, a između njih rastu nove, kojese vezuju kad se starije orežu.

kUPine i njiHOvi HiBRiDiKupine rastu u divljini, ali ako želite da

imate redovno snabdevanje ovim rodnim,sočnim, kasnim letnjim voćem, gajite ihsa mi.

U 20. veku stvoreno je mnoštvo zanim-ljivih hibrida, uglavnom između kupine ima line. Ovo voće uglavnom ranije sazrevai slađe je od kupine, ali ima sličan oblikstabla.

Prvi rod bere se drugog leta posle sad -nje, a pun rod godinu dana kasnije.

lokacija i zemljišteVećina kupina i njihovih hibrida raste

buj no, čak neobuzdano, i zahteva punopros tora. Idealno je da ih gajite uza zid,ogradu ili žice razapete između direka, kaoza maline (videti str. 249). Važno je dadugačkim stabljikama ostavite dovoljnoprostora da bi mogle da budu vezane. Lejekoje pripremate ispred zidova ili ogradatrebalo bi da budu široke najmanje 1 m.

Kupine se lako gaje i nemaju velikihproh teva u pogledu zemljišta. Hibridimaug lavnom treba više toplote i uslovi slični-ji onim za gajenje malina - dobro ocedito,blago kiselo zemljište.

Kupine mogu da se gaje u delimičnojsenci ili na mestu koje je okrenuto od sun -ca, ali hibridi najbolje rastu na potpunoosunčanim mestima.

kupovina biljakaKupine se prodaju kao stabljike s golim

korenom, isto kao maline. Ako imate malubaštu, potražite neke od manje bujnih sor -ti, kao što je „Merion”. Većina sorti ima tr -nje, ali ih ima i bestrnih.Te sorte su, u ne -kim slučajevima, i manje bujne, ali iz gle dai manje ukusne od sorti s trnjem. Sezonaza ovo jagodičasto voće traje od sredineleta do kraja jeseni.

Priprema i sadnjaPripremite zemljište isto kao i za maline

(videti str. 248). Za svaku biljku biće pot -reb no i to 7 m prostora da bi stabljike, za -visno od sorte, mogle da se vežu. Pos ta -vite direke isto kao i za maline, a žicerastegnite s razmakom od oko 25 cm, urasponu od 60 cm do 1,5 m iznad tla. Akosadite uza zid ili ogradu, biće vam potre-ban sličan raspored žica.

Posadite jednu biljku u sredinu naslona,a ako sadite više biljaka rasporedite ih pobujnosti (videti Izbor sorti na dnu strane).Svaku biljku ukopajte do nivoa do kog jeprethodno bila u zemlji i utabajte zemljuoko nje.

U proleće će se na stabljici formirati pu -poljci, a kasnije će iz zemlje izbiti novi iz -danci. Čim se to dogodi, odsecite starustab ljiku do zemlje.

Orezivanje i usmeravanje rastaU prvoj godini rašće samo nekoliko stab-

ljika. Vežite ih sve na jednu stranu dok serazvijaju. Do sredine leta moraćete timeda se bavite svake sedmice jer kupine brzorastu.

Postoje tri načina vezivanja: kao užad,kad se stabljike dele na jednak broj i laba-vo vezuju kao „konopci” duž svake žice;pre plitanjem, kad se svaka stabljika poje-dinačno prebacuje s jedne, pa s drugestrane žice, i lepezasto vezivanje koje sekoristi za kruće sorte kao što je „oregon-ska bestrna”, kad se stabljike vezuju prekonaslona po rasporedu koji liči na lepezu.

ORGANSKA BAŠTA250

izbor sortiKupine- „Helena” (B)- „Loh Nes” (B) - „Merion”- „Valdo” (B) (O)Hibridi kupina- „Boysenberry” (B) - „Tayberry”O - otporne na bolesti B - bestrne

Ako vrhovi stabljika dodiruju zemljište,mo gu da se ukorene i proizvedu nove bilj-ke.

Druge godine, stare stabljike cvetaju ira đaju, a novi izdanci niču. Njih vezujte nadrugu stranu, primenjujući jedan od opisa-nih načina. To je takozvani naizmeničnisis tem (videti sliku gore). Ostavite do 30no vih izdanaka po biljci, mada ih kod nekihsorti nikne mnogo manje.

Posle berbe, posecite sve stabljike kojesu rađale do zemlje i prekrijte ih bašten-skim kompostom da biste im ubrzali razla-ganje.

nega biljakaNakon nekoliko godina biljke će izbaciti

dolazeće izdanke na veću daljinu od os -nov ne grupe. Njih treba rukom čupati kakose pojavljuju.

Kupinama ne treba mnogo ishrane. Akoim se bujnost smanji, dodajte zemljištubaš tenski kompost, dobro zgoreli stajnjakili kašu od lucerke. Hibridima kupina odgo-vara nanošenje baštenskog komposta sva -ke 2 do 3 godine.

Redovno zalivajte biljke. Početkom leta,prekrijte zemljište slamom ili senom, kaoza maline (videti str. 248). Korenje raste uveliku širinu, zato treba da prekrijete zem-ljište oko biljke u prečniku od najmanje 1m.

GAJENJE VOĆA 251

naizmenično vezivanje. Najjednostavniji način gajenja kupine jeste da se rodne stabljikevezuju na jednu, a novi izdanci na drugu stranu. Menjajte strane s nekoliko biljaka, tako darodne stabljike budu jedne pored drugih, kao i novi izdanci.

zaštita biljakaSadite zdrave biljke, bez virusa, na

odgovarajućem mestu. Zaštitite ih odptica mre žom, po potrebi. Nove izdankevezujte dalje od starih stabljika (videtisliku gore), da se bolesti kao što su rđa ililjubičasta pegavost ne bi prenosile sastarog lišća na mlado. Prekrivajte pose-čene stabljike kompostom da ubrzate nji-hovo raz laganje.

U jesen uklonite prekrivač zemljišta dabiste omogućili pristup pticama koje ćega očistiti od stenica i malinine bube.

Štetočine i bolesti će biti manji problemkad se biljke gaje na zemljištu koje jedob ro održavano, u bašti koja privlačigrab ljivice.

Za više detalja, videti Problemi s biljka-ma, od A do Ž, str. 397.

CRne RiBizleCrne ribizle imaju jaku aromu i hranljive

su. Otporne su i pouzdane, iako kasnimraz može da ošteti pupoljke i smanji rod.Bobice mogu da se jedu sirove, kuvaju ilicede za sok. Crne ribizle imaju naročito vi -sok sadržaj vitamina C, i, kao i sve mekovo će, naj bolje je da se jedu neposrednoposle branja da bi se maksimalno iskoristi-li hranljivi sastojci. Međutim, one su po -god ne i za zamrzavanje, a odlične su zazimnicu.

Crne ribizle uvek se gaje kao žbunovi.Prvi rod, koji je skroman, daju posle 2 go -dine, a punu rodnost dostižu posle 3 ili 4godine.

lokacija i zemljištePošto se crne ribizle orezuju na kratko,

uglavnom im je potrebno plodnije zemljiš -te, ali nisu probirljive u pogledu njegovevrste. Narastaju u prilično široke žbunovečak i pored orezivanja, i nisu pogodne zaoblikovanje u lepezu kao crvene ribizle.Po jedinačan žbun može da bude izuzetno

rodan, tako da crne ribizle možete da gaji-te i ako imate malu baštu. Za najbolje re -zultate, odaberite mesto koje je potpunoosunčano tokom većeg dela dana. Names tima s previše senke žbunovi postajuzakržljali i slabi. Biljke je u načelu najboljegajiti u zonama 3 do 6.

kupovina biljakaCrne ribizle uglavnom se prodaju kao

jed nogodišnje biljke. Dobra biljka ima ne -koliko grana i jak, žiličast korenov sistem.Neki rasadnici prodaju mladice gajene usaksijama, koje mogu da se sade u bilokoje doba godine kad zemlja nije smrzla, ikad se dovoljno zaliva da bi se biljke pri-mile. Međutim, uvek je poželjnije da ihsadite početkom zime ili, ako to nije mogu-će, na samom početku proleća, kad jezem ljište meko, a ne previše vlažno.

Postoje sorte koje su otporne na nekevrste štetočina i bolesti crnih ribizla, naro-čito na pepelnicu ogrozda i rđu kore peto -ig ličavih borova (videti Zaštita biljaka nasledećoj strani). Druge sorte posebno secene zbog ukusa i izuzetno visokog sadr-žaja vitamina C.

Priprema i sadnjaPriprema zemljišta je veoma važna.- Obeležite površinu koja je dovoljno ve -

lika da na nju stane onoliko žbunova koli-ko ste planirali. Razmaknite ih na 1,5-1,8m, osim ako ne primenjujete sistem „živeograde” (videti sledeću stranu). Ako saditesamo jedan žbun, ostavite 1,5 m slobod-nog prostora oko njega.

- Raskrčite zemljište od višegodišnjegko rova i, ako je oceditost loša, dvaput izri-ljajte parcelu (videti str. 327). Ako praviteleju na travnjaku, ukopajte busene, pažlji-vo uklanjajući korenje maslačka i drugihvi šegodišnjih korova.

- Neposredno pre sađenja, unesite uzem lju dobro zgoreli stajnjak u količini od5 litara na 1 m2, ili baštenski kompost udvostruko većoj količini. Ako je nivo organ-skih materija nizak i ne ukopavate busene,

ORGANSKA BAŠTA252

izbor sortiRane„Boskup džinovska” (veoma bujna)Srednje- „Ben Konan” (O) - „Ben Lomond” - „Ben Sarek” (O) - „Kovač” (veoma bujna)- „Pratilja” - „Krendal”- „Velington XXX”Kasne- „Boldvin”Pogodne za male bašte- „Ben Konan” - „Ben Sarek”O - otporna na pepelnicu ogrozda i smotavcaribizle

nanesite i sloj komposta od lišća debljine2-3 cm i, takođe ga blago zagrnite.

- Rasporedite biljke da budu na razmakuod 1,5 do 1,8 m (ili primenite metod „živeograde” s manjim razmakom, opisan nasle dećoj strani) i sadite ih dublje oko 5 cmod nivoa na kom su prethodno bile u zem-lji da biste podstakli dodatno ožiljavanje izukopane stabljike. Orežite grane, ostavlja-jući po jedan ili dva pupoljka na svakoj.

ishranaĐubrite žbunove baštenskim kompos -

tom, dobro zgorelim stajnjakom ili organ-skim đubrivom najmanje svake 3 godine, upreporučenoj količini, ili svake godine, akoje zemljište siromašno. Dobro održavaniza sad trebalo bi da živi duže od 20 godina.Krajem proleća prekrijte slamom ili senomzemlju oko žbunova.

OrezivanjeCrna ribizla rađa uglavnom na stabljika-

ma od prethodne godine. Zato je cilj sva-kog održavanja da se što više podstiče rastnovih izdanaka koji će rađati naredne go -dine. Nije neophodno da se stvara otvore-na sredina u žbunovima. U prvoj godini, iznovih biljaka izbijaju grane iznad i ispodzem lje i na njima nema roda. Nije potreb -no da se orezuju. U drugoj godini, postoje -će grane rađaju i daju izdanke. Novi izdan-ci izbijaju i ispod zemlje. Njih treba oreza-ti ujesen, tradicionalno uklanjajući do tre-ćinu starih grana, što bliže zemlji (videtiprethodni tekst). Taj proces ne treba da sezapočinje pre jeseni treće godine. Počniteod grana koje su najbliže zemlji. U nekimslučajevima, pored osnova starih granamo gu da se nađu kvalitetni mladi izdanci.Ako zauzimaju dobar položaj, orežite svedo njih.

zamene za tradicionalno orezivanjeTradicionalno orezivanje zamenjuju

„des truktivni” metod (videti sliku desno)ore zivanja po grupama od tri, u ciklusu ko -ji traje tri godine, i metod „žive ograde”.

GAJENJE VOĆA 253

„Destruktivni” metod orezivanja crneri biz le. Ovaj metod funkcioniše samo akoimate tri biljke ili broj biljaka množiv s tri. Po -delite žbunove u tri grupe s jednakim brojembiljaka. U jesen, posle berbe prvog roda,ore žite sve grane na biljkama u jednoj grupi.Ostavite druge dve grupe neorezane. U na -red nim godinama rotirajte orezivanje po gru-pama, tako da svake godine imate jednugrup u biljaka iz koje rastu novi izdanci i dvegrupe koje rađaju. Sistem je veoma efikasanu smanjivanju obolevanja biljaka.

Njegovom primenom može da se postigneveći rod na početku životnog ciklusa bilja-ka, sađenjem na 90 cm razmaka. Kad žbu-novi popune međusobni prostor, možete ilida tokom zime uklonite svaki drugi i nakontoga primenjujete tradicionalni metod ore-zivanja, ili da održavate raspored tako štoćete svake jeseni uklanjati sve plodonosnegrane.

CRvene i Bele RiBizlePrizor koji čini crvena ribizla u punom

rodu stvarno je fantastičan. Njene bobicenisu slatke kao jagode, ali su jedna odosnovnih letnjih poslastica, od kojih moguda se naprave odličan žele i vino, a zbogvisokog sadržaja pektina veoma su korisneza mešanje s drugim vrstama voća koje seslabije učvršćuje u džemovima. Takođe,dob re su za zamrzavanje. Ne postoje sorteribizle koje bi omogućile neprekidnu sezo-nu berbe tokom letnjih meseci. Iako crve-na ribizla ima upečatljivije plodove, pozna-vaoci više vole belu, jer ima slađi ukus. Svisaveti koji su ovde dati za crvenu, odnosese i na belu ribizlu. Obe vrste najbolje re -zul tate daju u zonama od 3 do 6.

Za razliku od crne ribizle, koja rađa goto-vo isključivo na stabljikama od prethodnegodine, crvena ribizla rađa na kratkimizdancima koji izbijaju iz trajnog spletagra na. Zbog toga ne samo da mogu da sega je kao žbunje, nego i kao kordoni, pačak i kao standardi (videti str. 263).

Crvena ribizla počinje da rađa čim imadovoljno grana koje su stare 2 godine. Rodse povećava svake godine, a vrhunac dos -tiže posle otprilike 5 godina. Dobro održa-van žbun može da poživi i do 30 godina, aperiod od 15 do 20 godina je uobičajen.

lokacija i zemljišteIako u bliskom srodstvu sa crnom ribiz-

lom, crvena ribizla ima drugačiju krošnju i

ORGANSKA BAŠTA254

kalendar ribizleOsim berbe slatkih, sočnih plodova, zaribizle je ključni period u godini zima, kadtreba da se orežu. Tradicionalnim meto-dom orezivanja, debele, stare grane režuse do osnove, da bi iz njih nikli mladiizdanci koji će bolje rađati tokom nared-nih godina.

zaštita biljakaSadite na odgovarajućem mestu zdravežbunove bez virusa. U proleće pogledajteda li ima biljnih vaši na mladim izdancimai listovima. Gnječite ih rukama, ispirajtemla zom vode ili prskajte insekticidnim sa -punom. Posejte u blizini cveće koje priv-lači njihove prirodne neprijatelje (videtistr. 93-97).

Smanjite opasnost od pepelnice ogroz -da tako što ćete saditi sorte koje su ot -porne na nju. Odsecite sve izdanke nako jima se pojave znaci bolesti.

Rđa kore petoigličavih borova je gljivič -no oboljenje koje prelazi s belog bora (idrugih petoigličavih vrsta) na razne vrsteribizle i ogrozda i obrnuto. Bolest ima ra -zorno dejstvo na borove, pa je zato ukra jevima gde oni imaju ekonomski zna-čaj, zabranjena sadnja ribizle.

izbor sortiRane„Jonker van Tets”, „Lakstonova prva”Srednje„Savršenstvo”, „crveno jezero”Kasne„Rovada”, „vajlder”Bele ribizle„Belo grožđe”, „bela carska”, „beli ver-saj” (sve sorte rađaju sredinom sezone)

znatno različite potrebe, jer joj odgovarajumanje plodni uslovi. Ona je potpuno ot -por na, jaka i pouzdana biljka koja uglav-nom nema velike prohteve u pogledu zem-ljišta. Pogodna je za gajenje u obliku kor-dona ili lepeze, a rađa i na hladnim mesti-ma s kratkim periodima direktne sunčevesvetlosti.

Ako planirate da ovu vrstu ribizle gajitekao kordone ili lepeze, biće vam potrebnaograda ili zid s poprečnim žicama ili naslonod direka i žice (videti Kupine, str. 250).Ptice obožavaju ovo voće, zato ćete mora-ti da ga zaštitite mrežom.

kupovina biljakaBiljke se obično prodaju s golim kore-

nom ili gajene u saksijama, kad napune 1,2 ili 3 godine. Da biste ih gajili kao žbuno-ve, potražite one s dobrim, žiličastim kore-novim sistemom, kratkom stabljikom i naj-manje tri mlade grane koje su pri osnovidebljine otprilike kao olovka. Ako želite daoblikujete žbunove, počnite s biljkama sta-rim godinu dana.

Priprema i sadnjaAko ribizle gajite kao žbunove, obeležite

prostor koji je dovoljan za planirani brojžbunova između kojih ostavljate 1,2 do 1,5m razmaka. Kordone razmaknite na 40-45cm. Lepeza će narasti do oko 2 m u širinu.

Prilikom pripreme zemljišta pridržavajtese saveta koji su dati za crne ribizle. Ne -pos redno pre sađenja, unesite baštenski

kom post ili bilo koji organski obogaćivačzemljišta srednje klase plodnosti, osimdvo rišnog stajnjaka, u količini od 10 litarana 1 m2. Za crvenu ribizlu se ne preporu -ču je deblje prekrivanje stajnjakom, jer on -da biljke suviše bujno rastu i grane se lo -me pri jakom vetru.

Biljke s golim korenom sadite zimi; bilj-ke iz saksija možete da sadite u svim go -dišnjim dobima ali će se i one bolje primi-ti ako se zasade zimi. Iskopajte rupu kojaje dovoljno velika da komotno primi korenkoji ćete ravnomerno raširiti po njoj. Vra ti -te zemlju na mesto, vodeći računa da bilj-ka ostane u zemlji do visine na kojoj je pr -vobitno bila. Ako biljka koja je stara godi-nu dana ima više izdanaka koji izbijaju izos nove, ostavite samo jedan koji je najbo-lji. Razgranati žbun star 2 ili 3 godine tre -ba lo bi da ima jednu „nogu”, odnosnostab lo, ispod tačke na kojoj počinje grana-nje.

Orezivanje i usmeravanje rastaZa razliku od crnih, crvene ribizle rađaju

na stabljikama koje su stare najmanje 2godine. Bilo da ih gajite kao oblikovanebilj ke ili kao žbunje, treba da ih orezujeteda biste podstakli rast kratkih, zdepastihplodonosnih izdanaka, takozvanih krakova.Zimskim orezivanjem (videti tabelu na sle-dećoj strani) oblikuju se i održavaju osnov -ni oblik i veličina biljke, a dodatnim letnjimorezivanjem ograničava se rast jer se skra-ćuju svi izdanci na glavnim granama kos -tura. Takođe, letnjim orezivanjem uklanja-ju se bolesti i biljne vaši.

letnje orezivanjeNajpre treba da identifikujete vodeći iz -

da nak na svakoj grani (to je onaj na vrhu,koji produžava dužinu grane) i da ga neorezujete. Ako je izuzetno dugačak, izabe-rite kraći koji je ispod pa taj ostavite ne -orezan. Orežite sve bočne izdanke tako daim ostavite po pet listova. Ovo orezivanjevažno je jer se njime:

GAJENJE VOĆA 255

zaštita biljakaRibizlina vaš može da se nastani na do -njoj strani listova od trenutka izbijanjapu poljaka. Privucite u baštu njihove pri-rodne neprijatelje. Otkidajte izuzetno za -ražene listove ili ih prskajte uljem od ulja-ne repice ako se zaraza proširi. Od sredi-ne proleća proveravajte da li ima ribizlinihcrva, koji mogu da obrste sve lišće s bilj-ke. Otkidajte zaražene listove ili ih prskaj-te sapunom od repičinog ulja. U jesenskupite opalo lišće.

- uklanjaju kolonije štetočina na vrhovi-ma izdanaka;

- uklanjaju meki, nejaki izdanci koji sunaj podložniji pepelnici ogrozda i drugimglji vičnim infekcijama;

- poboljšava protok vazduha i smanjujeopasnost od zaraze pepelnicom i drugimbo lestima, kojima pogoduje ustajao vaz-duh između gusto zbijenog granja;

- smanjuje bujnost, ograničavanjem ras -ta stabljika i lišća, a podstiče razvoj pupo-ljaka i plodova.

nega biljakaKrajem proleća prekrijte sve biljke sla-

mom ili senom.Tako ćete im sačuvati vlagui sprečiti rast korova. Ne preterujte sa is -hranom crvene ribizle. Sloj baštenskogkom posta koji nanosite jednom u tri godi-ne trebalo bi da bude sasvim dovoljan zanjene potrebe. Uklonite dolazeće izdanke(one koji izrastaju oko osnove biljke) čupa-njem ili sečenjem, najbolje dok su mali.

ORGANSKA BAŠTA256

ŽbunPrilikom sađenjaOdsecite sve grane na polovinu, do pupolj-ka okrenutog ka spolja. Skratite sve bočneizdanke na dva ili tri pupoljka.Prva i druga godinaPonavljajte postupak narednih godina dokse ne formira žbun sa osam do deset glav -nih grana od kojih svaka ima jak vodećiizdanak i sistem krakova ispod njega. Odr -ža vajte sredinu žbuna otvorenom tako štoćete orezivati izdanke koji rastu ka unutra.Počnite letnje orezivanje (videti tekst gorena prethodnoj strani).Naredne godineKad se žbun formira, svake zime orezujtevodeće izdanke na pola dužine i nastaviteda skraćujete sve bočne izdanke tako daim ostanu do dva ili tri pupoljka. Uklanjajtesve stare, zbijene i slabe krakove.

kordon1. Treba da održavate samo jednu usprav -nu stabljiku. Zimi, posle sađenja, orežite jena polovinu dužine, a bočne izdanke takoda im ostanu dva ili tri pupoljka.2. Ponovite postupak svake zime dok biljkane dostigne željenu visinu. Počnite s let-njim orezivanjem od treće godine (videtitekst na prethodnoj strani).3. Posle toga, zimi orezujte vodeći izdanaktako da mu ostanu dva ili tri pupoljka ili gaodsecite do prvog novog izdanka na stab-ljici. Uklanjajte stare, zbijene i slabe krako-ve.

Da biste stvorili dvostruke ili trostrukekor done, ostavite dve ili tri stabljike da ras -tu uspravno, paralelno jedna s drugom.

lepeza1. Posle sađenja, neka ostane samo jednastabljika, a orezujte je tako da ostavitekrat ku „nogu” od oko 25 cm dužine.2. Nakon prve sezone izrašće više grana.Uklonite sve koje rastu ka unutra ili nasuprotnu stranu od zida ili naslona. Vežitečetiri grane s najboljim položajem, koriste-ći štapove da ih održite pravim, u oblikulepeze. Ostavite sredinu otvorenom. Skra -tite sve četiri grane na polovinu. Uklonitesve ostale.3. Sledeće godine, ostavite po dve jakegra ne da rastu iz pupoljaka blizu vrha sva -ke od postojeće četiri grane i vežite ih. Zimiskratite sve krakove koji izrastaju ispodnjih na dva ili tri pupoljka.4. Nastavite postupak sve dok grane ne is -pune sav prostor, ostavljajući najmanje 15cm razmaka između vrhova grana sa spolj-ne strane lepeze. Ne dozvolite da izrastajujake uspravne grane jer će one dominiratibiljkom i smanjiti bujnost grana koje rastupod uglom. Počnite s letnjim orezivanjem(videti tekst na prethodnoj strani) kad seformira lepeza.5. Posle toga, svake zime orezujte novekra kove kao što je opisano, povremeno ihproređujući ili potpuno uklanjajući. Nakonnekoliko godina, dve najniže grane moguda postanu slabe. Njih možete da uklonite,a spustite sledeći red da ih zameni.

zimSkO ORezivanje i OBlikOvanje CRvene RiBizle

OgROzDAko tvrdite da vas ogrozd ne zanima, sva

je prilika da nikad niste probali ovo finode sertno voće bogatog ukusa.

Ogrozd može da se gaji kao žbun, kor-don, lepeza i standard. Dobro održavanžbun može da poživi od 15 do 20 godina,a počinje da rađa drugog leta posle sađe-nja. Ogrozd je pogodan za zamrzavanje,ali inače ne može dugo da stoji.

lokacija i zemljišteOgrozd i crvena ribizla u bliskom su

srod stvu, tako da saveti za lokaciju i zem-ljište koji su dati za crvenu ribizlu (videtistr. 254) važe i za ogrozd. I ogrozd možeda se gaji s malo direktne sunčeve svetlos -ti, iako desertne sorte bolje uspevaju kadimaju sunca bar polovinu dana.

kupovina i sadnjaKupite, sadite i pripremajte zemljište pri-

državajući se saveta koji su dati za crveneribizle (videti str. 254). Grane ogrozda mo -gu prilično da se opuste, pa je važno da nedozvolite da se plodovi zaraze gljivicama izzemljišta ili da ih ne napadaju puževi. Za -sadite biljke na mestima s dobrim proto-kom vazduha, orezujte žbunove tako da imsredina bude otvorena, a pobodite četiri

pritke oko svakog od njih, okrenute odžbuna pod malim uglom, na oko 30 cm odstabljike. Spojite ih kanapom ili tankom ži -com na visini od oko 40-45 cm, tako dano ve grane budu primorane da rastu us -prav no. Narednih godina možete dodatnoda nakrivite pritke, a žice da podignete iliuklonite. Druga mogućnost je da biljke ga -jite kao kordone.

nega biljakaIshrana i zalivanje. Pridržavajte se uput-

stava za prekrivanje zemljišta i ishranukoja su data za crvene ribizle (videti str.254).

Štetočine i bolesti. Ogrozd napadaju isteštetočine i bolesti kao i crvenu ribizlu (vi -de ti str. 254). Najveći problem predstavlja-ju pepelnica ogrozda i ribizlin crv. Delot -voran način da izbegnete pepelnicu jesteda naba vite sorte koje su otporne na nju.U proleće potražite i odsecite izdanke i liš -će zahvaćeno bolešću, a potom i plodoveko ji se formiraju. Od sredine proleća pro -ve ravajte da li ima ribizlinog crva, koji mo -že potpuno da obrsti lišće s biljke. Ot ki -

GAJENJE VOĆA 257

izbor sortiAmerički ogrozd (O)- „Dauning” (zeleni) - „Hoton” (crveni) - „Oregonski šampion” (zeleni) - „Piksvel” (ružičasti) - „Siromah” (crveni) - „Dobrodošlica” (crveni)Evropski ogrozd- „Šatakva” (zeleni) - „Fredonija” (tamnocrveni) - „Hinomaki žuti” (žuti) (O) - „Vajtsmit” (bledozeleni do beli)O - otporan na pepelnicu ogrozda

zimsko orezivanjeOgrozd se orezuje isto kao crvena ribizla:bočni izdanci skraćuju se na kratke plo -do nosne krakove.

Bliski rođaciMorsko grožđe (Ribes nigridolaria) je hib -rid ogrozda i crne ribizle. To je bujanžbun bez trnja, sa okruglim, oštroslatkimplodovima. Morsko grožđe je najbolje dase jede kad potpuno sazri, odmah posleberbe.

Sadite ga na potpuno osunčanim ili deli-mično senovitim mestima, s razmakomod 2,4 m između žbunova. Svake zimeore zujte sve izdanke koji su stariji od 3godine i proređujte ih tako da ih ostanesamo 6 po žbunu. Morsko grožđe otpor-no je na pepelnicu ogrozda i rđu kore pe -toigličavih borova.

dajte listove gde možete, ili ih prskajte sa -punom od repičinog ulja. Konačno, pos -mat rajte da li su se u proleće na mladimizdancima pojavile biljne vaši; gnječite ihrukom, ispirajte vodom ili prskajte sapu-nom.

OrezivanjeOgrozd se orezuje i oblikuje isto kao cr -

vena ribizla (videti str. 254), osim što sezimi krakovi ostavljaju duži i orezuju na triili četiri pupoljka umesto na dva da bi biloviše plodova.

BOROvniCeZa razliku od mnogih drugih vrsta voća,

bo rovnice su autohtona američka biljka.Baštovani mogu da biraju između visokož-bunastih, niskožbunastih, srednje visokih isorti „zečje oko”. Nažalost, borovnice us -pe vaju samo na vrlo kiselom zemljištu, štoza mnoge od nas znači velike izmene sas -tava zemljišta ili gajenje u saksijama.

Borovnice počinju da rađaju drugog letaposle sađenja, a pun rod dostižu posle 5 ili6 godina. Sezona traje od sredine do krajaleta.

lokacija i zemljišteBorovnicama treba vlažno, ali ne i prev-

laženo zemljište, s visokim sadržajem or -gan skih materija i pH vrednošću između 4i 5,5. Odaberite osunčano mesto, iako ima lo senke neće predstavljati problem.Pot rebno je da biljke zaštitite od kasnogmraza.

kupovina biljakaPojedinačna biljka će rađati, ali bolji rod

ćete postići s dva ili više žbunova, zbogukrš tenog oprašivanja. Kupite biljke kojesu stare 2 ili 3 godine. Pošto se obično ga -je u saksijama, proverite da li im je korenprerastao.

Priprema i sadnjaNikad ne zaboravite da borovnicama tre -

ba veoma kiselo zemljište. Treba da prove-rite pH vrednost komposta ili stajnjaka kojinameravate da koristite. Baštenski kom-post često je bazan, a stajnjak nije obave-zno kiseo. Za zalivanje koristite samo kiš -ni cu. Ako nemate odgovarajuće zemljište,gajite borovnice u velikim saksijama ili žar-dinjerama.

Sadite žbunove krajem jeseni ili počet-kom zime, s razmakom od 1,5 m. Prekrijtezemljište oko njih kompostiranom koromod drveta ili borovim iglicama.

nega biljakaIshrana i zalivanje. Svake godine prekri-

vajte zemljište. Ne zaboravite da za zaliva-nje biljaka ne koristite vodu iz vodovoda.

Štetočine i bolesti. Retko su problem.Berba. Plodovi sazrevaju tokom nekoliko

sedmica, a treba da se beru kad postanumeki, potpuno plavi i lako otpadaju s gra -na. Pogodni su za zamrzavanje i zimnicu.

OrezivanjeBorovnice rađaju na granama koje su

sta re 2 i 3 godine. Cilj orezivanja je da seobezbedi dovoljna količina novih grana,uk lanjanjem onih koje su stare 4 ili višego dina i to svake godine. U prve 2 ili 3 go -dine, orezujte sve slabe izdanke ili graneko je rastu vodoravno, blizu tla.

Tokom narednih godina nastavite da uk -la njate slabe izdanke; odsecajte ukrštenegrane i one koje su prestale da rađaju.Ore zujte grane koje rastu blizu zemljišta ilisu usmerene nadole.

ORGANSKA BAŠTA258

Rane- „Blukrop” - „Rana plava”Kasne- „Kovil”

Srednje- „Berkli”- „Herbert”- „Ajvanho”

izbor sorti

gROŽđeGrožđe je divna poslastica koja može da

se jede pravo s vinove loze ili da se kon-zervira kao žele, sok ili vino. Ono uspevana potpuno osunčanim mestima, s dobromoceditošću zemljišta i zaštitom od kasnogmraza.

izborPostoje četiri osnovne vrste grožđa koje

se gaje u Severnoj Americi: evropsko ilivin sko (Vitus vinifera); američko, kao štoje „konkord” (V. labruscana); hibridi ev -rop skog i američkog i muskatno (V. rotun-difolia).

Prvi doseljenici u Severnu Ameriku naišlisu na domaće vrste grožđa koje su raslediv lje. Mnoge kvalitetne američke vrste zajelo i sok nastale su od autohtonih vrsta,uključujući „konkord” i „nijagaru”. Ame rič -ko grožđe ima jak ukus i kožicu koja se la -ko odvaja od ostatka ploda.

Evropsko grožđe u svetu čini većinu vrs -ta stonog grožđa, grožđa za vino i su voggrožđa. Ono nije otporno koliko američko,mnogo je podložnije bolestima pa zahtevaviše rada da bi se dobila uspešna berba.

Uzgajivači su često ukrštali evropske iame ričke vrste, stvarajući grožđe koje za -dovoljava gotovo svačiji ukus i potrebe.Mno gi od hibrida su izdržljivi koliko i ame-ričke vrste-roditelji i imaju dobru otpornostna bolesti.

Većina nas volela bi da gaji slatko grožđebez semenki, kao što je „tompsonovo be -semeno” ili „plameno besemeno” koje mo -že da se nađe u prodavnicama. Nažalost,gajenje besemenog grožđa nije jednostav -no. Te sorte rastu samo u toplim, suvimpre delima. Takođe, komercijalni uzgajivačiprskaju lozu veštačkim regulatorima rastai podvezuju grozdove da bi im zrna bila ve -ća. Bez takvog tretmana, ove sorte dajura zočaravajuće male grozdove. Ako i dalječeznete za besemenim grožđem koje vamraste u dvorištu, probajte da posaditeame ričke sorte kao što su „mars” (crno),„himrod” (belo) ili „kanadis” (crveno). Akoživite duboko na jugu, možda ćete moći dagajite samo muskatno grožđe. Od njega seprave odlični žele i sok, kao i posebno,slat ko vino.

Američke i hibridne sorte grožđa moguda se gaje na sopstvenom korenju. Ev rop -sko grožđe ima korenje koje je veomapod ložno filokseri, insektu koji isisava bilj-ne sokove, a inače potiče iz istočnog i juž-nog dela SAD, ali je danas raširen po ce -lom svetu. Odaberite lozu koja je kalem-ljena na korensku podlogu američkih vrs -ta. Neke od tih sorti otporne su na valjkas -te crve i virusne bolesti koje oni prenose.

kupovina biljakaVinova loza može da se kupi kao biljka s

golim korenom ili biljka gajena u saksiji,obično stara godinu dana. Američko, hib -rid no i muskatno grožđe može da se gaji ilikalemi na sopstvenom korenju. U većinikra jeva, evropsko grožđe mora da se kale-mi na korensku podlogu koja je otporna nafilokseru. U južnim krajevima, odaberiteko renske podloge ili sorte koje su otpornena Pirsovu bolest. Sve vrste grožđa samese oprašuju, što omogućuje da gajite sa -mo jednu lozu, a da ipak dobijete dobarrod.

Sadnja i negaPripremite mesto godinu dana pre sad -

nje vinove loze. Uklonite višegodišnji korov

GAJENJE VOĆA 259

izbor sortiAmeričko grožđe„Kanadis” (crveno), „konkord” (crno),„delaver” (crveno), „mars” (crno), „nija-gara” (belo), „poverenje besemeno”(crveno)Evropsko i hibridno grožđe„Aurora” (crveno), „himond” (belo),„interlejken besemeno” (belo), „MadlenaAnževin” (belo), „pino noar” (crno),„tompsonovo besemeno” (belo)

i dajte uzorak zemljišta na analizu. Pre -kopajte parcelu duboko, dodajući mnogobaštenskog komposta, kao i sve druge do -datke koji su potrebni da bi se nadoknadi-li nedostaci. Grožđe najbolje uspeva nazem ljištu pH vrednosti od 5 do 6. Azot,kalijum i magnezijum su elementi koji naj-češće nedostaju. Ako nemate rezultateana lize, dodajte zemljištu kašu od morsketrave u količini od 125 mg na 1 m2.

Sadite u proleće čokote stare godinu da -na, u stanju mirovanja, pre nego što pu -poljci počnu da bubre i otvaraju se. Na to -pite korenje u kofi vode na sat ili dva presađenja. Orežite svaki čokot tako da osta-vite dva pupoljka. Takođe, potkrešite du -gačko korenje da bi lakše, bez savijanja,stalo u rupu. Ostavite iznad zemljišta od2,5 do 5 cm stabljike i napravite oko njemalo udubljenje koje će zadržavati vodu.Ako sadite kalemljene loze, obavezno os -tavite spoj kalema iznad zemlje.

đubrenje i zalivanjeU većini slučajeva, pažljiva priprema

zem ljišta pre sadnje otklanja potrebu za

obilnijim đubrenjem. Svake godine krajemzime prekrijte zemljište tankim slojemkom posta. Kompostirani čaj i rastvor ek -strak ta morske trave dobri su za prskanjelišća radi ishrane. Imajte u vidu da previšeđubriva uzrokuje isuviše bujan rast loze imanju rodnost.

U letnjem periodu dobro navodnjavajtelo zu, ali prestanite sa zalivanjem kad groz-dovi počnu da zru krajem leta. Prekrivačod slame koji ste stavili krajem proleća, asklonili ujesen, trebalo bi da obuzda rastkorova i zadrži vlagu, kao i da bude izvorkalijuma.

Usmeravanje rasta i orezivanjePostoji više načina orezivanja vinove lo -

ze. Dva najčešća koja se primenjuju u kuć-nim baštama su orezivanje na prutove i nakrakove. Na oba načina loza može da seus meri da raste uz ogradu ili zid. Ako pla-nirate da zasadite nekoliko loza verovatnoćete morati da sagradite armaturu. Sva -kom čokotu treba otprilike 2,4 m širine naarmaturi. Da biste je sagradili, poboditestubove od kedra ili bagrema u zemlju na

ORGANSKA BAŠTA260

Dvostruki gijotOva tehnika daje dob -re rezultate kod ev -rop skog grožđa. Us -me ra vajte grane čo -ko ta tako da ostavitedosta razmaka iz me -đu uspravnih plodo -nos nih izdanaka, da bišto više sunca padalona grozdove. Ostavitegrupu od tri jaka iz da -nka u sredini. Kad ihpotkrešete, dva može-te da ve žete uz donjužicu, da biste formiralistrukturu za sledećugo dinu. Treći ostavitekao rezervu, za slučajda jedan izdanak pod-

baci. Ako dva ili sva tri izdanka propadnu, zadržite prošlogodišnje grane, a orežite uspravneplodonosne izdanke tako da im ostanu dva ili tri pupoljka.

GAJENJE VOĆA 261

Prva

zim

a

Obl

ikov

anje

drug

og le

ta

Ore

ziva

nje

drug

e zi

me

Ore

ziva

nje

treć

eg le

ta

Ore

ziva

nje

treć

e zi

me

Ore

ziva

nje

četv

rtog

leta

Ore

ziva

nje

četv

rte

zim

e

čok

oti o

reza

ni n

a pr

ut

Ore

žite

čok

ote

kraj

em z

ime,

kad

pro

đu n

ajhl

adni

ji da

ni. A

ko č

okot

nije

nar

asta

o do

vis

ine

žice

na v

rhu

arm

atur

e, o

reži

te g

a ta

ko d

a os

tanu

dva

pup

oljk

a, is

to k

ao i

kad

ste

ga s

adili.

Ako

dos

ti-gn

e tu

vis

inu,

vre

me

je d

a od

aber

ete

glav

ni p

rut.

On

treba

da

bude

pot

puno

pra

v, n

ajst

amen

iji,vi

sok

najm

anje

kol

iko

žica

na

vrhu

arm

atur

e. O

dsec

ite s

ve d

ruge

pru

tove

koj

i su

u is

toj v

isin

i sa

izab

rani

m. V

ežite

taj p

rut l

abav

o za

arm

atur

u, p

a ga

pot

kreš

ite ti

k do

izna

d go

rnje

žic

e.

Ost

avite

pet

naj

viši

h pu

polja

ka d

a se

raz

viju

u b

očne

izda

nke

i izr

astu

pop

reko

duž

arm

atur

e.Pa

žljiv

o ot

kini

te s

ve n

iže

bočn

e iz

dank

e, a

li ne

i lis

tove

koj

i se

form

iraju

na

glav

nom

pru

tu.

Ukl

onite

sve

cva

sti k

oje

se fo

rmira

ju.

Kraj

em z

ime,

oda

berit

e dv

a st

amen

a pr

uta

debl

jine

olov

ke, k

oji r

astu

ka

supr

otni

m k

raje

vim

aar

mat

ure.

Lab

avo

ih v

ežite

za

žice

na

svak

ih 3

0 cm

. Ukl

onite

viš

ak p

upol

jaka

duž

njih

, ost

avlja

-ju

ći p

o je

dan

na s

vaki

h 10

-12

cm. Z

atim

ih p

odse

cite

tako

da

svak

i im

a sa

mo

dese

t pup

olja

ka.

Ods

ecite

sve

dru

ge p

ruto

ve k

oji s

u u

isto

j vis

ini s

gla

vnim

.

Svak

i od

pupo

ljaka

na

prut

ovim

a ko

je s

te o

stav

ili pr

ilikom

zim

skog

ore

ziva

nja

pret

vorić

e se

toko

m tr

ećeg

leta

u p

lodo

nosn

i izd

anak

. Ukl

onite

već

inu

cvas

ti, o

stav

ljaju

ći s

amo

pet n

a sv

akom

prut

u. T

akođ

e, u

klon

ite s

ve iz

dank

e ko

ji se

poj

ave

ispo

d go

rnjih

5 c

m n

a gl

avno

m p

rutu

. N

aka

lem

ljeni

m č

okot

ima

uklo

nite

sve

izda

nke

koji

izbi

jaju

ispo

d sp

oja

kale

ma.

Kraj

em z

ime,

ods

ecite

vez

e ko

je s

u dr

žale

pro

šlog

odiš

nje

glav

ne g

rane

uz

arm

atur

u. Is

pita

jtepr

utov

e ko

ji su

izra

sli d

už n

jih. N

a sv

akoj

gla

vnoj

gra

ni o

dabe

rite

jeda

n pr

ut d

ebljin

e ol

ovke

koj

ije

bliz

u gl

avno

g pr

uta

i koj

i će

ga z

amen

iti. O

dsec

ite s

ve d

ruge

pru

tove

, ukl

juču

jući

i pr

ošlo

go-

dišn

je g

lavn

e gr

ane.

Rež

ite u

vis

ini s

gla

vnim

pru

tom

ili n

ovim

gla

vnim

gra

nam

a. V

ežite

nov

e gl

a-vn

e gr

ane

laba

vo z

a ži

ce n

a sv

akih

30

cm. U

klon

ite p

upol

jke

s gr

ana,

ost

avlja

jući

po

jeda

n na

svak

ih 1

0-12

cm

. Pod

seci

te g

rane

tako

da

svak

a im

a sa

mo

dese

t pup

olja

ka.

Iz s

vako

g pu

poljk

a ko

ji st

e os

tavi

li po

sle

zim

skog

ore

ziva

nja

izra

šće

novi

izda

nak.

Ukl

onite

sve

izda

nke

koji

niču

ispo

d sp

oja

kale

ma

na k

alem

ljeni

m č

okot

ima.

U to

j i n

ared

nim

god

inam

a, o

rezu

jte ro

dnu

vino

vu lo

zu k

raje

m z

ime,

kao

što

je o

pisa

no z

a tre

ćuzi

mu.

Ako

su

prut

ovi i

z pr

etho

dne

sezo

ne d

ebljin

e ol

ovke

i du

žine

od

1,5

do 1

,8 m

, zad

ržite

isti

broj

pup

olja

ka k

ao i

pret

hodn

e go

dine

. Ako

su

prut

ovi k

raći

, ost

avite

čet

iri p

upol

jka

man

je n

ego

proš

le g

odin

e. U

kolik

o su

duž

i, os

tavi

te č

etiri

pup

oljk

a vi

še.

čok

oti o

reza

ni n

a kr

ak

U o

voj f

azi u

smer

avan

je ra

sta

je is

to k

ao i

kod

orez

ivan

ja n

a pr

ut.

U o

voj f

azi u

smer

avan

je ra

sta

je is

to k

ao i

kod

orez

ivan

ja n

a pr

ut.

U o

voj f

azi u

smer

avan

je ra

sta

je is

to k

ao i

kod

orez

ivan

ja n

a pr

ut.

U o

voj f

azi u

smer

avan

je ra

sta

je is

to k

ao i

kod

orez

ivan

ja n

a pr

ut.

Kraj

em z

ime,

obn

ovite

vez

e ko

je s

u dr

žale

gla

vne

gran

e za

arm

atur

u. P

odse

cite

sva

ki o

d pr

utov

a ko

ji su

nik

li iz

ovi

h gr

ana

tako

da

im o

stan

u po

dva

pup

oljk

a. K

ad to

zav

ršite

, ost

aće

poje

dan

krak

s d

va p

upol

jka

na s

vaki

h 10

-12

cm d

už g

lavn

ih g

rana

.O

dsec

ite s

ve k

rako

ve k

oji s

u vi

šak,

u v

isin

i s g

lavn

im p

ruto

m.

U o

voj f

azi u

smer

avan

je ra

sta

je is

to k

ao i

kod

orez

ivan

ja n

a pr

ut.

‚Kra

jem

zim

e, o

bnov

ite v

eze

koje

su

drža

le g

lavn

e gr

ane

zaar

mat

uru.

Oda

berit

e po

jeda

n iz

dana

k de

bljin

e ol

ovke

, ko

ji su

bliz

u os

nove

sva

kog

krak

a s

dva

pupo

ljka,

i po

dsec

ite g

a ta

ko d

am

u os

tanu

dva

pup

oljk

a. O

dsec

ite d

ruge

izda

nke

koji

izbi

jaju

izkr

akov

a u

isto

j vis

ini s

njim

a. O

dsec

ite i

viša

k iz

dana

ka u

vis

ini

mes

ta iz

kog

izbi

jaju

.

OB

lik

Ov

an

je v

inO

ve

lOze

dubinu od 60 cm, međusobno razmaknute7,2 m. Prvi i poslednji stub učvrstite zazem lju žičanim kablovima da se ne bi kri-vili. Razvucite galvanizovanu žicu debljine3 ili 2,5 mm između stubova, na 80 cm iz -nad zemljišta, drugu preko vrha stubova ijednu ili dve žice između njih.

Proređivanje grozdovaProređivanje nije neophodno za grožđe

koje se gaji zbog vina. Da bi stono grožđeimalo bolji prinos treba ga prorediti dok zr -na nisu veća od zrna graška. Koristite malizašiljeni štap i vinogradarske makaze. Iz -be gavajte da dodirujete grozdove prstimajer tako uklanjate ,,pepeljak”, kvarite iz -gled zrna i povećavate opasnost od zarazesivom plesni (botrytis). Odsecite otprilikepolovinu grozdova da biste ostavili dovolj-no prostora između preostalih, u širokoras poređenoj grupi. Sredinom leta moždaće biti potrebno dodatno proređivanje akosu grozdovi i dalje gusto raspoređeni.

letnja negaKoristite male papirne kese da biste zaš -

titili grozdove od insekata, bolesti i ptica.

Po četkom leta isecite rupicu u donjem ug -lu kese da biste omogućili da voda tudaotiče. Prebacite otvor kese preko grozdovai savijte ga čvrsto oko stabljike. Obaveznoproverite da li u kesi ima dovoljno mestaza rast grozdova, a zatim zaheftajte otvor,pazeći da ne zakačite stabljiku. Druga mo -gućnost je da krajem leta preko grozdovaprebacite mrežu kao zaštitu od ptica kojekljucaju zrna u periodu sazrevanja.

Ako ste ranije imali problema sa štetoči-nom Maconellicoccus hirsutus, ovo je do -bar period da sastružete svu izljuspanu ko -ru sa čokota, kako biste štetočine izložililetnjem suncu i toploti koji će ih ubiti.

Krajem leta počupajte ili odsecite lišćeoko grozdova radi boljeg protoka vazduha,čime ćete smanjiti opasnost od bolesti kaošto je siva trulež. Obavezno ostavite jedanlist preko svakog grozda da biste sprečilioš tećenja od prejakog sunca. Takođe, mo -že te na čokot da zakačite trake od nepro-vidnog najlona, tako da prekrivaju grozdo-ve i štite zrna od jakog sunca.

BerbaVinova loza rađa u trećoj ili četvrtoj ve -

ge tacionoj sezoni. Berite grozdove kad zr -

ORGANSKA BAŠTA262

Vinova loza odlično uspeva u saksijama imože da se oblikuje na više načina - ali jesas vim dobar i običan standard. Glavnojstab ljici potrebna je čvrsta pritka, visokaotprilike 1,2 m, zabodena do dna saksije.Na vrh pritke okačite naopačke žičanu vi -seću korpu (može i mali drveni točak s pa -ocima); tako ćete obezbediti dodatnu pot-poru plodonosnim izdancima i omogućitiim da padaju u obliku fontane.

Veoma je važno da saksija bude dovoljnovelika i napunjena mešavinom na bazi ilo-vače, s dodatkom peska (videti str. 204 istr. 113-117), radi veće stabilnosti. Pot reb -no je da čokot dodatno hranite (videtiBašto vanstvo u saksijama, str. 202) i re -dov no, obilno zalivate tokom leta.

Da biste čokot oblikovali kao standard, pr -ve godine usmeravajte jednu stabljiku daraste uspravno, kao kod metoda dvostrukiGijot. Ako zimi stabljika bude jaka i narasteiznad visine pritke, orežite je do prvogzdra vog pupoljka u visini pritke. Ako je sla -ba, orežite je na polovinu visine, a pret -hod no opisani postupak sprovedite nared -ne zime. Uklonite sve pupoljke sa stabljikeosim gornja tri ili četiri, a istovremeno i svebočne izdanke. Svake naredne godine us -me ravajte izdanke da rastu preko naslona(do 12 komada, kad se loza razgrana), ana svakom ostavite jedan ili dva grozda.Potom ih zimi orežite tako da im ostanudva ili tri pupoljka.

Standard vinove loze

na dobiju zreo ukus. Uhvatite grozd jed-nom rukom i odsecite peteljku vinogradar-skim makazama. Držite ih pažljivo i odlaži-te u korpu. Ako berete veće količine, naj-bolje je da to radite ujutro; manje količinemožete da uberete u bilo kom delu dana.Obrano grožđe što pre sklonite na proh -lad no, zaklonjeno mesto. Grožđe može dastoji i u frižideru. Neke evropske sorte kaošto su „imperator” i „Ribier” mogu da stojei do 6 meseci. Druge vrste mogu da stojenaj više 2 meseca.

Muskatno grožđe berite grozd po grozd,jer sazreva vrlo neujednačeno, a grozdovičesto otpadaju kad sazru. To je najosetlji-

vije grožđe, jer kad se obere ne može dastoji duže od 3 sedmice, čak i u frižideru.

zimska zaštitaPostoje sorte grožđa koje podnose oštru

zimsku hladnoću. Možete da gajite sorteiznad njihove uobičajene geografske širineako čokote usmeravate da rastu na samo30 cm iznad tla i prekrivate ih preko zime,ili ako lozu savijete do zemlje i preko zimeukopate.

Kad u proleće počnu da rastu pupoljci,grož đe postaje osetljivije na mraz. Nijednavrsta nije otporna na oštećenja od mrazana temperaturama ispod nule. Ako vre -men ska prognoza najavljuje kasni mraz,pokrijte lozu najlonom. Jesenji mraz grož -đu retko nanosi štetu jer visok sadržaj še -ćera štiti zrna od smrzavanja, a spoljnisklop štiti i lišće i grozdove koji su ispodnjega. Ako živite u kraju s kratkom vegeta -cionom sezonom, sadite sorte koje ranosazrevaju.

jaBUke Zbog velikog broja sorti, od kojih se

neke beru sredinom leta, a plodovi drugihmogu da se čuvaju do narednog proleća,jabuke imaju jedan od najdužih peri odaponude svežeg voća. Interesovanje za njihje toliko da se broj sorti meri hiljadama, uzmnoge starinske sorte koje se i dalje čuva-ju u specijalnim rasadnicima.

Tokom mnogih vekova, broj vrsta jabukase povećao putem selekcije i načina gaje-nja, tako da uspeva u veoma širokom ras -ponu uslova. Danas postoje sorte za toplei hladne predele, sa odgovarajućim koren-skim podlogama. One određuju (videtitabelu na sledećoj strani) konačnu veličinudrveta, vreme formiranja plodova i dužinuproduktivnog životnog veka.

lokacija i zemljišteU načelu, jabuke najbolje uspevaju na

plodnom, dobro oceditom zemljištu s pHvred nošću 6,5. Ako je vaše zemljište ma -

GAJENJE VOĆA 263

zaštita biljakaPrevencija i dobra higijena najbolji sunačini da izbegnete probleme s grožđem.Odaberite sorte koje su pogodne za kli-matske uslove u vašoj bašti. Temeljnoprekrivajte zemljište pod vinovom lozomda biste sprečili širenje spora na biljke isuzbijali korov, radi održavanja dobrogpro toka vazduha oko loze.

Gljivične bolesti - pepelnica i siva plesan- glavni su problemi vinove loze. Potražitesorte koje su otporne na njih. Ako je ne -ophodno, prskajte ili prašite lozu sumpo-rom da biste sprečili širenje bolesti.

Grožđani moljac polaže jaja na cvasti.Njegove zelenkaste ili ljubičaste larveple tu srebrnkastu mrežu i hrane se pu -poljcima i cvećem. Mnoge druge guseni-ce hrane se lišćem. Suzbijajte ih prska-njem insekticidom na bazi bakterije Ba ci -llus thuringiensis. Japanske bube ukla-njajte rukom i bacajte u vodu sa sapuni-com; mesta koja su više zaražena prskaj-te piretrinom.

Berba stonog grožđaZa svaki grozd napravite dršku odseca-njem stabljike sa svake strane, tako dane morate da dotičete grozd i kvarite muizgled.

nje plodno, možete da ga obogatite i dakoristite korenske podloge koje bujnijeras tu ili da gajite drvo na njegovom kore-nu. Sadite jabuke na otvorenim, potpunoosunčanim mestima, zaklonjenim od vetra.Izbegavajte mesta na kojima se zadržavamraz. Jabuke ne uspevaju dobro na nad -mor skim visinama iznad 120 m u hladnimpredelima.

Ove voćke pogodne su za formalno obli-kovanje krošnje uza zidove i ograde, ili,radi boljeg protoka vazduha, uz nasloneod direka i žice. Idealni su zidovi koji suok renuti ka zalazećem suncu; jabuke zaku vanje mogu da se gaje i na neosunča-nom zidu. Izbegavajte da ih gajite u izu -zet no toplim uslovima.

kupovina biljakaIdealno vreme za kupovinu sadnica je

kraj jeseni ili rano proleće ako planirate daih sadite odmah. Obično se prodaju s go -lim korenom. Sadnice gajene u saksijamatakođe mogu da se nađu tokom većeg de -la godine (iako sa ograničenim izboromsor ti).

ORGANSKA BAŠTA264

kORenSke PODlOge jaBUkeRast Visina Razmak Napomena

M27 Veoma patuljast 1,5 - 1,8 m 1,2 - 1,8 m Potrebne su trajne pritke; rađa vrlo rano u toku životnog ciklusa

M9 Patuljast 1,8 - 3 m 2,5 - 3 m Potrebne su trajne pritke i plodno zemljište; rađa vrlo rano u toku životnog ciklusa

M26 Patuljast 2,4 - 4 m 3 - 5 m Dobro uspeva na lakšem zemljištu; ima jak korenov sistem; rađa posle 2 ili 3 godine

MM 106 Polupatuljast 4 - 5,5 m 4 - 5,5 m Pogodna za siromašno zemljište ili tradicionalne voćnjake; ima jak korenov sistem; rađa posle 2 ili 3 godine

MM111 Bujan; polubujan 6 - 9 m 5,5 - 7,5 m Ima jak korenov sistem; rađa posle 2 ili 3na siromašnom godine; pogodna za tradicionalne voćnjakezemljištu

Sopstveni Bujan Preko 9 m, Najbolje je da se Ima veoma jak korenov sistem; koren osim ako se gaje kao kordoni potrebno je letnje orezivanje da bi se

gaji na malom na 75 cm razmaka smanjila bujnost; rađa posle 3 ili 4razmaku ili kao vodilje na godine.

2,5 m razmaka.

Korenskapodloga

izbor sortiLetnje„Lodi”, „erligold”, ,,džersimak”, „polared”,„drevna”, „redfri”Jesenje„Kortland”, „carska”, „zlatni delišes”,„greni smit”, „mutsu”, „severnjački izvid-nik”, „vajnsap”Koje se jedu sveže„Hanikrisp”, „hanigold”, „jonagold”,,,liberti”, „mekintoš”, „ridžent”Za kuvanje„Kortland”, „sloboda”, „ajdared”, „Rod Ajland grining”, „rimska lepotica”Koje su dobre za konzerviranje„Enterprajz”, „ajdared”, „jonatan”, „liberti”, „njutaun pipin”

Prilikom izbora sorti jabuka vodite računada je većini potrebno ukršteno oprašiva-nje i da ćete zato morati da izaberete naj-manje dve sorte. Snabdevači koji isporu-čuju robu putem pošte daće vam podatkeo tome koje se sorte oprašuju između se -be.

Da biste osigurali da sadnice budu zdra-ve i dobrog kvaliteta, kupujte samo onekoje imaju garanciju da su bez virusa.Uzmite sadnice stare godinu dana, takoz-vane „device” (nerazgranata, uspravnastab la) ili „paperjaste device” (s nekolikomanjih bočnih izdanaka). Biljke tog uzras -ta prilično su jeftine i mogu od početka dase orezuju na željeni oblik. Takođe, može-te da kupite skuplje mlade žbunove ili sad-nice za osmanluke, stare 2 ili 3 godine.

Oblik stabalaUsamljeno stablo može da se gaji kao

središnja vodilja (najpopularniji oblik, lakose formira i održava). Standardi, odnosnovoćke s visokim stablom bez bočnih granadanas mogu da se vide samo na velikimimanjima i u tradicionalnim voćnjacima, azbog visine ih je teško orezivati i brati.

Središnje vodilje oblikuju se tako da pri-lično liče na novogodišnje jelke (glavnostablo s mnogo bočnih grana). Tokom pr -vih nekoliko godina rasta, cilj treba da bu -de da drvo razvije strukturu od jakih, dob -ro raspoređenih grana. To podrazumevaus meravanje rasta grana tako da ugaoizmeđu njih i stabla bude između 45° i60°. Da biste proširili manje uglove, može-te između grane i stabla da umetnete raz -ne predmete, kao što su čačkalice (za mla -de izdanke), štipaljke za veš ili komadi dr -veta sa zašiljenim krajem. Druga moguć-nost je da na granu okačite teg koji će jevući do odgovarajućeg položaja.

Takođe, jabuke mogu da se usmeravajuda rastu u jednoj ravni. Kordoni i osman-luci (videti str. 243) najpogodniji su za ob -likovanje krošnje i potrebu za orezivanjem,iako su odgovarajuće i lepeza i palmeta.Stablima oblikovanim u jednoj ravni pot -reb ni su jaki nasloni koji ih podupiru i držegrane na mestu. Kupite fabrički izrađenemetalne naslone ili napravite sistem od di -reka i žice. Žice mogu da se razapnu i pre -ko zida ili ograde. Postavite gornju žicu navisinu od oko 2 m. Na zidu može da budei više. Ostale žice rasporedite s razmakom

od 30 cm, počevši prvom na 75 cm iznadtla.

Kordoni se obično sade pod uglom od 45do 60°, okrenuti uzbrdo na kosom terenu,jer im se tako ograničava bujnost. Koristitekorenske podloge M26 ili MM106 i posadi-te ih na razmaku od 75 cm. Za bujnije sor -te kao što je „zlatni delišes” koristite ko -rensku osnovu M27.

Ako jabuku oblikujete u osmanluk, mo -žete da formirate nekoliko redova granakoje rastu uvis koliko im prostor i ugaodoz voljavaju, ali se najčešće gaje tri redana razmaku od 45 cm. Takođe, možete daobliku jete samo jedan red grana („fintu”)na 75-90 cm iznad tla. Za osmanluk s trireda, podignite naslon od direka i žice kojećete postaviti na 60 cm, 1,1 m i 1,5 m odtla.

Razmak između stabala u osmanlukuzavisi od korenskih podloga (videti str.263). Pogodne su sve podloge osim M9;ako planirate osmanluk s jednim redomgra na („fintom”), koristite samo podloguM27.

GAJENJE VOĆA 265

Divlje jabukeOve jabuke sitnih plodova mogu da segaje kao kordoni, ali obično se gaje kaodrveće neformalne krošnje. Na ceni suzbog cvetova, lepog lišća i plodova kojiimaju ukrasnu funkciju. Divlja jabuka jedobar oprašivač; Malus x zumi „zlatni str-šljen” je popularna sorta u voćnjacima.Od sorte Malus „Džon Dauni” pravi senaročito dobar žele.

Dobri susediOsim što lepo izgledaju, kordoni su pogo-dan način gajenja nekoliko sorti jabukana malom prostoru, gde nema mesta zavoćke. Da bi se postiglo uspešno opraši-vanje, a time i dobar rod, neophodno jeda se uskladi vreme cvetanja različitihsor ti.

ORGANSKA BAŠTA266

kadaPrilikomsadnje(devica ilipaperjastihdevica) i uprvoj godini

Posle 1godine(prva godina)

Posle 2godine(druga godina)

U narednimgodinama

ORezivanje i OBlikOvanjeŽbunPrilikom sadnje Odsecite glavno stablo do pupolj-ka, na visinu od oko 75 cm za sve biljke na patuljas -tim korenskim podlogama, 1,2 m za MM106 i na 1,5-1,8 m za MM111. Potražite tačku neposredno iz nadnajmanje četiri zdrava pupoljka okrenuta u različitimpravcima. Za paperjaste device, orežite tako daostavite četiri jača bočna izdanka. Ako su pod ug lomkoji je veći od 30° u odnosu na horizontalu, us meriteih nadole pomoću pričvršćivača zaštitnih zvona ilitegova.

Zimi Četiri pupoljka (ili pera) izrašće u mlade grane.Odsecite ih na polovinu, do pupoljka okrenutog na -dole. Uklonite sve bočne izdanke koji iz ovih granarastu direktno nagore ili nadole. Možete da ostavitesve izdanke iz glavnog stabla koji rastu ispod nivoaglavnih grana, ali ih skratite za polovinu. Oni će po -moći da se krošnja progusti, a mogu da se uklonekad daju plodove. Odsecite sve izdanke koji rastuna gore u samoj sredini krošnje.

Zimi Odsecite vodilje grana (glavne izdanke koji ras -tru u širinu) za polovinu rasta od prethodne godine,do pupoljka koji je okrenut nadole. Orežite sve izdan-ke blizu vrha grana koji se takmiče s vodiljom.Uklonite sve jake uspravne izdanke, sve bočne iz -danke koji rastu neposredno ispod grana i sve kojirastu kroz sredinu žbuna. Uklonite najniže bočne iz -danke na granama tako da ih očistite u dužini od 45do 60 cm od tačke iz koje su nastale. Tako ćete stvo-riti otvorenu, prozračnu, svetlu sredinu.

Leti Počupajte ili otkinite sve nove izdanke koji ras tuispod zemlje, u sredini krošnje ili iz glavnog stab la.Zimi Tretirajte vodilje kao u drugoj godini. Te graneće, posle oko osam godina, postati prilično dugačke.Ako je neophod no, skratite ih do nivoa dobro raspo-ređenih grana koje rastu vodoravno ispod njih. Os -tavite sve bočne grane da se prirodno razgranaju.Na njima će rađati plodovi. Kad napune 4-5 godina,sve ih uklonite. Uklonite sve jače uspravne izdanke,grane koje rastu ka sredini, oštećene ili obolele delo-ve. (Ako zrelo stablo ne rađa dobro, možete da nasilu podstaknete jače uspravne izdanke da daju plo-dove tako što ćete ih podvući ispod drugih grana ilivezati nadole da formiraju luk.)

kordonPrilikom sadnje Za svaku stabljiku vežitepritku, a potom nju za žice naslona podug lom od 45 do 60° (videti str. 243). Skra -tite stabljiku za oko polovinu dužine, doprvog krupnijeg pupoljka koji je okrenut kapritki. Krajem leta Vežite drvo za pritku.

Zimi Skratite prošlogodišnje izdanke naglavnoj stabljici za otprilike trećinu ili polo-vinu dužine. Potkrešite i sve bočne izdan-ke koji izrastaju direktno iz stabla tako daim ostanu po tri pupoljka. Krajem leta Privežite izrasli deo vodilje zapritku.

Sredinom leta Kad se rast novih izdana-ka uspori i kad oni počnu da dobijaju sme -đu boju pri osnovi, potkrešite sve izdankekoji izrastaju direktno iz glavne stabljike ta -ko da im ostanu tri lista iznad lišća nepos -redno pri osnovi. Orežite izdanke duže od25 cm koji izbijaju iz prošlo godišnjih boč-nih grana, tako da im ostane po jedan ilidva lista. Sredinom jeseni Podsecite iz -dan ke koji su duži od 25 cm tako da imostanu po jedan ili dva lista. Sve izdankekoji su se pojavili posle letnjeg orezivanjatreba ukloniti od osnove. Zimi Skratite vo -di lju za otprilike trećinu dužine.

Zimi Nastavite sa zimskim orezivanjemvodilje sve dok ne dostigne željenu visinu.Posle toga možete leti da je orezujete na3-5 cm iznad lista. Kad krakovi postanuzapleteni ili predugački, skratite ih ili uklo-nite. Leti Orežite sve bočne grane svakog letakao u drugoj godini (videti gore).

GAJENJE VOĆA 267

jaBUka i kRUŠakaOsmanlukPrilikom sadnje Orežite do tačke neposredno iznadnajniže žice, tako da ispod nje ostanu tri dobroraspoređena pupoljka, a potom vežite stablo za žicu.Vežite pritke pod uglom od 45° u odnosu na žice,okrenute jedna od druge da bi podupirale grane kojerastu. Ostavite da tri pupoljka izrastu. Krajem leta Vežite po jedan izdanak za svaku pritku,ostavljajući središnji da raste uspravno. Njega vežiteza drugu žicu.

Zimi Povucite nove grane u vodoravan položaj, aliostavite vrhove da budu blago okrenuti nagore. Po -me rite pritke do visine ovih vrhova, ali zadržite ugaood 45°. Orežite do pupoljka koji je neposredno iznaddruge žice kao i prilikom sadnje i pod uglom prikači-te pritke za žice da napravite drugi red.

Leti Vežite nove izdanke iz oba reda kao u prvoj go -dini. Ponovite zimsko usmeravanje rasta i orezivanjeu trećem redu. Počnite da orezujete bočne granekao kod kordona (videti drugu kolonu).

Leti Kad grane narastu do vrha žica, pritke mogu dase uklone, a da se potom letnje orezivanje izvodi kaokod kordona. Posle 10 godina donji red će biti znat -no manje bujan od gornjeg. To možete da ispraviteta ko što ćete potpuno ukloniti gornji red i u narednedve godine na njegovo mesto usmeravati dve novegrane. Stari i zbijeni krakovi mogu da se obnavljajukao kod kordona.

PiramidaPrilikom sadnje Ako su pera (bočni izdanci) pos -tavljena na odgovarajući način, skratite svako zapolovinu i orežite vodilju do pupoljka, na 20-25 cmiznad najvišeg pera ili grane. Uklonite sva lošeraspoređena pera.

Zimi Orežite središnju vodilju (glavno stabio) na20-25 cm novoizrasle dužine, odsecajući je do pu -poljka koji je okrenut na suprotnu stranu u odnosuna položaj od prethodne godine. Odsecite sveboč ne grane na 20 cm novog rasta, do pupoljkakoji je okrenut nadole. Uklonite sve bočne izdankena najnižim granama, na 30 cm od središnjeg sta-bla. Orežite sve druge bočne izdanke na svim gra-nama do pupoljka na 15 cm.

Zimi Održavajte piramidalni oblik orezivanjemsre dišnje vodilje i bočnih grana svake zime kao uprvoj godini. Kad dostignu željenu visinu i obim,orezivanje treba da se sastoji od sečenja do boljeraspoređenih bočnih grana dublje u krošnji ili skra-ćivanja vodilje na 2-3 cm, sa ostavljenim pupolj-kom.Leti Održavajte sredinu krošnje, blizu stabla, bezizdanaka - količina svetla u tom delu je mala i rastje slab.

Zimi Nastavite održavanje piramidalnog oblikakao u drugoj godini (videti gore). Leti Održavajte sredinu krošnje bez izdanaka kaou drugoj godini (videti gore).

nega biljakaVažno je da oko stabala suzbijate korov,

naročito u prvim godinama dok se formira.Za slabije korenske podloge, M27 i M9, us -pešno suzbijanje korova ispod krošnje odsuštinskog je značaja tokom celog život-nog ciklusa drveta. Debeli sloj slame (8-10cm) guši korov i čuva vlagu zemljišta.Pros trite ga krajem proleća, a uklonite zimina gomilu komposta (videti str. 240). Tra -vu možete da pustite da raste oko dobroformiranog standarda na korenskoj podlo-zi MM111.

Voćke koje pokazuju znake slabljenjahra nite dobro zgorelim stajnjakom ili baš -tenskim kompostom, kojim treba da prek -rijete zemljište početkom proleća. Za drve-će na korenskoj podlozi M26, to će vero-vatno biti potrebno jednom u tri godine, ačešće za ono na podlogama M9 i M27. Dr -veću na podlogama MM106 i MM111 nijepotrebna dodatna ishrana posle prvih 10godina, osim ako ne raste na izrazito siro-mašnom zemljištu.

OrezivanjeKad se formiraju različiti oblici krošanja,

svima će biti potrebno zimsko orezivanječiji je cilj da se održi ravnoteža između sta-rijih plodonosnih grana i novih, bujnih iz -da naka. Oblikovanom drveću - kordonima,osmanlucima i lepezama - potrebno jedodatno orezivanje leti, radi održavanjaob lika.

Proređivanje plodovaLeti je uobičajeno da mnogi plodovi pri-

rodno otpadaju s grana, ali to nisu baš onikoje biste vi odabrali. Da biste postigli naj-bolji kvalitet i veličinu voća, važno je da navreme proredite plodove. Počnite otprilike6 sedmica pošto su sve latice otpale.

- Uklonite „kralja” u sredini „grozda”(sku pine plodova). To je plod koji je običnomalo veći i izobličen.

- Proredite ostale plodove tako da osta-ne po jedan u „grozdu” i da među njimabude 10-15 cm razmaka. Ostavljajte naj-

ORGANSKA BAŠTA268

SaDnja jaBUke- Pripremite rupu široku najmanje 1 m uprečniku, na lakom zemljištu, a dvaput toli-ku u slabo oceditom, teškom glinastom ilimuljevitom zemljištu. Biće vam potrebnepritke dugačke 1 m, čekić ili malj, vezice zadrvo, dobro zgoreli stajnjak, kompost odlišća ako je zemljište izrazito teško ili lako,kaša od mlevenih kostiju, kaša od morsketrave i organsko đubrivo radi dopune ne -dos tataka zemljišta (videti str. 60).- Obeležite krug željene veličine.- Ako sadite na travi, odsecite busenove isložite ih na stranu.- Iskopajte gornji sloj u dubini jednog ašo -va i odložite zemlju na zasebnu gomilu.- Rastresite zemlju na dnu rupe bašten-skim vilama. Na teškom zemljištu blagoras tresite i bočne strane rupe.- Ukucajte pritku malo dalje od sredine ru -pe, sa strane s koje duva vetar.

- Busenove trave okrenute naopačke baci-te na dno i iseckajte ih ašovom. Ako nema-te travu, dodajte kofu komposta od lišća.- U desetolitarsku kofu do pola sipajte dob -ro zgoreli stajnjak, u koji ćete umešati po135 g kaše od morske trave i mlevenihkostiju kao i drugih đubriva koja su potreb -na, pa sve to izmešajte s gomilom zemljepored rupe.- Postavite sadnicu u rupu i vežite je laba-vo za pritku, tako da ne bude u zemlji dub -lje od nivoa na kom je prethodno bila. Tudubinu možete da odredite ako preko rupepostavite vodoravnu pritku i gledate da setrag nivoa zemlje na stablu poklopi s njom. - Vratite polovinu zemlje s gomile u rupu,odvežite sadnicu i blago je prodrmajte dase zemlja slegne oko korena. Dodajte jošmalo zemlje i blago je utabajte da učvrsti-te sadnicu.- Vratite ostatak zemlje u rupu, utabajte jei vežite sadnicu za pritku.

bolje, a odbacite sve koji su zahvaćeni šte-točinama, oštećeni ili izobličeni.

- Ako je rod slab, ostavite po dva plodau nekim ili svim „grozdovima”.

BerbaPrvi znak zrelosti je kad kora ploda poč -

ne da dobija boju i vetar obori prve plodo-ve na zemlju. Proverite zrelost tako što će -te dlanom blago podići i otkinuti pojedi -

nač ne plodove. Ako lako otpadnu, znači daje stablo spremno za berbu. Plodovi ranihsorti mogu da se jedu s drveta; kasnijimsortama je potrebno više vremena da raz-viju ukus posle branja.

čuvanje voćaPlodovi kasnih sorti ne dozrevaju dok ne

provedu izvesno vreme uskladišteni. Fri ži -der je idealan za čuvanje jabuka, ali sudob ri i šupa u kojoj ne mrzne, podrum ilitavan. Nastojte da ih čuvate na prohlad-nim, tamnim i vlažnim mestima. Skladištitesamo savršene plodove.

- gajbe Jabuke se tradicionalno pakujuu plitke gajbe. Položite jabuke u jedan red,tako da se ne dodiruju.

- Pojedinačno pakovanje Umotajtesva ku jabuku u salvetu ili novine, pazećida budu potpuno pokrivene. Potom može-te da ih poređate u gajbu u nekoliko redo-va.

- Plastične vreće Koristite velike polie-tilenske vreće, prethodno olovkom nači -niv ši četiri male rupe na donjem kraju. Na -punite svaku vreću sa oko 2 kg plodova iblago presavijte vrat vreće; nemojte da gavezujete. Ne pakujte različite sorte u istuvre ću ili gajbu; etilen koji ispuštaju ranijesor te uticaće na kasnije sorte. Redovnopro veravajte uskladišteno voće i odbacujteili iskoristite sve plodove koji pokazujuzna ke propadanja.

kRUŠkeMeka i puterasta ili hrskava i aromatična,

kruška je posebna poslastica. Ovo raznoli-ko voće pogodno je za skladištenje, možeda se suši, zamrzava i konzervira. Kruškaje otporna, lepo izgleda s belim prolećnimcvetovima, sjajnim lišćem i živim bojamaujesen. Ima dug životni ciklus i manje jeug rožena od štetočina i bolesti nego drugevrste voća.

Kruške su prilično dugovečno voće, alikvalitet i veli čina plodova počinju da opa-daju posle 30 ili 40 godina. Najranije sorte

GAJENJE VOĆA 269

zaštita biljakaInsekti i bolesti veliki su problem za or -ganskog uzgajivača jabuka, pa su otpor-ne sorte velika pomoć.

Najčešće štetočine jabuka su jabučnicrv (larve insekta Rhagoletis pomonella),jabukin smotavac i šljivin surlaš. Male mr -lje bez boje i rupice na plodovima prvi suznaci prisustva crva; kod težih slučajeva,ceo plod je izobličen. Larve smotavca iz -buše tunele u plodovima, često ostavlja-jući velike, jasno vidljive ulazne ožiljke.Šlji vin surlaš pravi polukružne ožiljke nanezrelim plodovima. Svakog dana skup -ljajte i uništavajte opale plodove. Posa -dite belu detelinu kao prekrivač zemljištada biste privukli grabljivice štetočina. Prs -kajte nezrele plodove kaolinom tako dapreko njih stvorite zaštitni sloj.

Da biste izbegli probleme s bolestima,spaljujte ili uklanjajte sve orezane grane,kao i opalo lišće i plodove. Plamenjačaiza ziva izne nadno uvenuće mladih izda -na ka, na kojima listovi izgledaju kao dasu spaljeni. Odsecite po suvom vremenuobolele grane najmanje 30 cm ispodmes ta zahvaćenih plamenjačom. Krasta -vost jabuke pokazuje se na lišću u oblikumaslinastozelenih mrlja s grubim, paper-jastim ivicama. Izdignute, tamnozelene ilicrne površine javljaju se na jabukama ko -je sazrevaju; zreli plodovi se deformišu.Da biste sprečili krastavost, prskajte ja -buke sumporom čim pupoljci pozelene.Ako je suvo, činite to svake sedmice dosredine leta. Ako je vlažno - do 30 danapre berbe.

sazrevaju sredinom leta i mogu da se jeduodmah s drveta. Većina sorti bere se odpočetka do sredine jeseni, a plodovima jepotrebno najmanje 2 ili 3 sedmice poslebranja da dozru. Plodovi kasnih sorti moguda stoje do duboko u zimu. Za razliku odazijskih vrsta, većinu evropskih krušaka netreba ostavljati da sazru na drvetu, jer ćebiti manje ukusne.

lokacija i zemljišteSadite kruške početkom proleća ili jese-

ni na osunčanom mestu s dobrim proto-kom vazduha. Zasadu kruške odgovaraume reno plodno zemljište s pH vrednošćuizmeđu 6 i 6,5. Dobro uspevaju u istim us -lovima kao i jabuke, a malo bolje podnoseslabo ocedito zemljište.

kupovina sadnicaNama su najpoznatije evropske kruške

(Pyrus communis). Njihove rođake, azijskekruške (hibridi P. pyrifolia, P. ussuriensis iP. bretschneideris) tek stiču popularnost, ajednako su lake za gajenje. Plodovi ovihvrs ta često su okrugli, hrskavi, slatki i soč -ni.

Kruškama treba druga srodna sorta zbogoprašivanja, zato gajite najmanje dve sor -te. Nekoliko sorti ne proizvodi životno spo-soban polen; ako odaberete neku od njih,moraćete da posadite i tri druge sorte dabiste osigurali formiranje plodova. Snab de -vači će vam dati informacije o zahtevimaza oprašivanjem sorte koje planirate da sa -dite.

Orezivanje i usmeravanje rastaPočnite da usmeravate rast krošnje čim

posadite sadnice. Obavezno raširite grane(videti str. 263-265) jer kruške, ako se pre-puste same sebi, rastu nagore, ne u stra-nu. Ako razvijete jaku, široku strukturu, bi -će vam lakše da orezujete i imaćete ranijirod. Oblikujte evropske kruške kao središ-nje vodilje, kordone ili osmanluke, isto kaoi jabuke (videti Orezivanje i oblikovanje ja -buka i krušaka, str. 266-267).

Azijske kruške najbolje se oblikuju sa ot -vorom u sredini krošnje. Prilikom sadnje,odsecite glavno stablo na 60-75 cm i pot-krešite sve bočne grane za trećinu ili polo-vinu dužine. Tokom sezone rasta, kad noviizdanci dostignu dužinu od 30 do 45 cm,odaberite četiri glavne grane koje rastu urazličitim pravcima, a udaljene su duž sta-bla jedna od druge 10-20 cm. Odsecite sveostale grane i potkrešite stablo nepo s red -no do iznad najviše grane koju ste ostavi-li. Možete i da ostavite stablo neorezanojoš jednu sezonu, ako želite da baca senkuna sredinu krošnje. Skratite grane za okotrećinu dužine da biste podstakli razgrana-vanje. Po potrebi ih dodatno raširite. U tre-ćoj i četvrtoj godini odsecite vrhove granakrajem zime ili početkom proleća da bistepodstakli rast manjih bočnih grana. Posletoga, svakog leta odsecite po nekoliko

ORGANSKA BAŠTA270

izbor sortiEvropske kruške- „Anžu”- „Bartlet”- „Bela di Đuđno”- „Bosk” (OP)- „Butira prekoće moretini”- „Komis” (OP)- „Goram”- „Harou poslastica” (OP)- „Gorje”- „Kifer” (OP)- „Mesečev sjaj” (OP)- „Sekel” (OP)- „Spolding” (OP)- „Voren” (OP)Azijske kruške- „Kodžuro” („stari svet”)- „Ičiban”- „Korejski džin”- „Miširasu“- „Nidžiseiki” („dvadeseti vek”)- „Šinseiki”- „Jakumo”- „Jongi”OP - otporna na plamenjaču

boč nih grana da biste oblikovali strukturukrošnje i uklonili zbijene ili kratke i slabegrane. Uvek orezujte obolele grane, odse-cajući ih sve do zdravog tkiva.

I evropske i azijske kruške osetljive suna plame njaču, bakterijsku bolest koja seširi kroz vaskularni sistem biljaka. Ako bak-terija dospe do stabla i korena, celo drvomože da uvene. Tamo gde je plamenjačaveliki problem, pokušajte da oblikujetekruš ke tako da imaju više jakih stabala.Ako se jedno ili dva zaraze, možete da ihodsečete i sačuvate ostatak drveta.

Da biste stvorili drvo s više stabala, pus -tite četiri ili pet razmaknutih grana da iz -ras tu uspravno tokom prvog leta poslesadnje. (Ne koristite pomagala za širenjegra na.) Te grane će postati stabla. U dru-goj godini odaberite na svakom stabluboč ne grane koje su usmerene ka spolja iraširite ih. Uklonite sve bočne grane kojesu usmerene ka unutrašnjosti krošnje.Pos le toga tretirajte drvo isto kao da imasamo jedno stablo i orezujte ga po uput-stvima za oblikovanje središnje vodilje (vi -deti str. 266-267).

nega biljakaKruškama je potrebna ista ishrana, zali-

vanje i prekrivanje zemljišta kao jabukama(videti str. 268). Na voćki često rađa više

plodova nego što ona može da izdrži. Akoih ne proredite, biće sitni, a težak rod mo -že da polomi grane ili spreči cvetanje na -red ne godine. Jedan ili dva meseca poslecvetanja, proredite plodove tako da ostavi-te jedan ili dva po skupini.

Berba i čuvanjeBoja kore ploda nije izrazita kod svih vrs -

ta krušaka, zbog čega nije lako procenjiva-nje zrelosti plodova. Kad se približi vremebranja, počnite da ispitujete pojedinačneplodove. Držite širi kraj ploda u šaci takoda vam kažiprst bude na peteljci ili blizunje. Cimnite pažljivo krušku nagore. Ako jespremna za branje, lako će otpasti. Osimkod vrlo ranih sorti, plodovi kruške dozre -va ju tek posle branja.

Kruške se teže čuvaju od jabuka. Važnoje da znate vreme sazrevanja sorte jerspoljni znaci nisu pouzdan pokazatelj. Uo -čava se samo blaga promena boje kore užutu. Da bi dozreli, obrane plodove une siteu prostor sa sobnom temperaturom - doz -revanje može da traje od 2 do 3 sedmice.Kad potpuno sazru, kruške su meke nagornjem kraju i gnječe se pod blagim pri-tiskom.

GAJENJE VOĆA 271

kORenSke PODlOge za kRUŠkekorenska podloga Rast konačna visina Razmak između drvećaDunja C Patuljast; pogodna za 2,4 - 3 m 3 - 4,5 m

sve oblike krošanjaDunja A Polupatuljast; pogodna 3,6 - 4,5 m 3,6 - 4,5 m

za žbunove, oblikovane krošnje na siromašnom zemljištu i tradicionalne voćnjake

Kruška „Bartlet” Bujan; pogodna za 9 - 12 m 10 - 12 mtradicionalne voćnjake

„OH” x „F” (kruška Omogućuje otpornost 3,6 - 4,5 m 3,6 - 4,5 m„Old Home” x na plamenjaču„Farmingdale”)

Sorte finijeg ukusa najbolje je gajiti uz topli zid.

ŠljiveOsim ukoliko ne živite u izrazito hladnim

ili u tropskim predelima, moći ćete da pro-nađete šljivu koja odgovara vašoj bašti.Iako postoje mnoge vrste, s tačke gledištabaštovana najvažnije su evropska šljiva(Pru nus domestica), dženarika (P. inisti-tia), japanska šljiva (P. salicina) i raznevrs te američke divlje šljive (vrste roda Pru -

nus). Američke šljive su najotpornije nahladnoću, posle njih su evropske i džena-rike, a potom japanske šljive.

Hibridi između američkih i japanskih šlji-va poseduju otpornost na hladnoću prvih ikvalitet plodova drugih vrsta. Uz toliko ši -roku genetsku osnovu, gajene šljive nudeobilje različitih odlika: od slatkih, mekanihdesertnih do kiselih, čvrstih plodova za ku -vanje, u bojama od žute do plave i gotovocrne.

lokacija i zemljišteŠljivama je potrebno potpuno osunčano

mesto da bi ostale zdrave i rađale plodovevrhunskog kvaliteta. Cvetovi im se otvara-ju rano, pa su blage padine idealan prostorza sadnju. Najbolje je da mesto bude ok -re nuto ka severu, jer se zagreva krajemproleća što odlaže cvetanje za nekoliko da -na. Izbegavajte mesta na kojima se zadr-žava mraz. Zemljište treba da bude priličnodobro ocedito, ali šljive bolje podnose sla-biju oceditost nego breskve i trešnje. Ja -pan skim i američkim sortama odgovarazem ljište na bazi ilovače ili peska, dok ev -ropske dobro uspevaju na glinastom zem-ljištu.

kupovina sadnicaAko planirate sadnju japanske šljive,

odaberite sadnicu staru godinu dana preč-nika 1 cm. Ako želite evropsku, kupite sad-nicu staru 2 godine. Birajte sorte koje od -govaraju zimskim temperaturama u vašojbašti i koje su otporne na uobičajene bo -les ti u vašem kraju. Većina evropskih šljivarađa i bez ukrštenog oprašivanja, ali goto-vo sve daju veći rod kad ih opraši nekadruga evropska sorta. Japanskim šljivamaneophodno je ukršteno oprašivanje, bilo sjapanskim ili američkim sortama. I američ -kim šljivama treba ukršteno oprašivanje dabi bolje rađale.

Na rodnost stabla utiče i izbor korenskihpodloga. Odaberite vrste „damas”, „miro -ba lan” ili „marijana” koje su najotpornijena hladnoću, za zbijena ili loše ocedita

ORGANSKA BAŠTA272

zaštita biljakaKruške imaju jedinstven problem sa šte-točinama: kruškinu buvu. Takođe, osetlji-vije su na plamenjaču nego jabuke i dru -go voće.

Kruškina buva je sićušan, crven ili zeleninsekt koji sisa biljne sokove. Dok se hra -ni, ispušta lepljivu medljiku koja podstičeširenje gljivične bolesti crne čađavice. Po -java crne plesni obično je prvi simptombolesti.

Čađavica pomalo liči na crnilo koje nas -taje zbog plamenjače. Da biste tačno di -jagnostikovali uzrok crnila na listovima,pro trljajte zaraženo tkivo navlaženim vr -hom prsta: čađavica se otire, ali ne i pla-menjača.

Meki, sočni izdanci pogoduju obema bo -lestima, zato smanjite stablima krušakako ličinu đubriva. I orezivanje može dapod stakne sočnost izdanaka. Kad godmo žete, umesto orezivanja koristite po -magala za širenje grana da biste držalikroš nju otvorenom za svetlost i vazduh.Sa dite sorte koje su otporne da bistesma njili opasnost od plamenjače. Ako dr -veće ipak pretrpi štetu, po suvom danuodsecite najmanje 30 cm ispod ošteće-nog mesta grane zahvaćene plamenja-čom. Očistite alatke za orezivanje izmeđudva sečenja.

Ako za vreme sezone rasta na drvećupronađete kruškine buve, poprskajte gainsekticidnim sapu nom. Naredne sezone,početkom proleća i ponovo kad pupoljcipočnu da zelene, poprskajte drveće hor-tikulturalnim uljem.

zem ljišta. Za peskovita zemljišta bolje sukorenske podloge breskve. Ako želite ve -oma malo stablo, kupite ono koje je ka -lemljeno na korensku osnovu „mala vila”.

nega biljaka- Priprema, sadnja i nega Pridržavajte se

opštih saveta koji su dati za jabuke (videtistr. 268). Za lepeze i kordone pripremitenaslone od žice kao i za jabuke.

- Orezivanje Za formiranje središnjih vo -dilja, kordona ili lepeza, pogledajte tekstna sledećoj strani. Japanske šljive dobrorastu ako se oblikuju sa otvorenom sredi-nom krošnje (videti str. 269-272).

- Proređivanje Ako je godina dobra, ne -ke sorte će dati obilan rod. Pošto počet-

kom leta izvesna količina plodova prirodnootpadne, preostale proredite makazama,ta ko da budu na razmaku od 5 do 10 cm,da biste sprečili lomljenje grana pod teži-nom roda.

- Berba Zrele šljive imaju ravnomernubo ju (ali postoje u mnoštvu boja, uključu-jući i zelenu) i meke su. Plodovi se lako ot -kidaju s grana.

- Skladištenje Šljive ne mogu dugo dasto je, ali mogu da se zamrzavaju i koristeza zimnicu. Kad se oberu, do upotrebe ihdržite na hladnom.

GAJENJE VOĆA 273

izbor sortiEvropske šljive- „Gejdžova kembrička”- „Kouova zlatna kap”- „Rana Lakston”- „Francuska mala” (so)- „Gejdžova zlatna providna” (so)- „Gejdžova zelena” (so)- „Kirkova plava” (so)- „Long Džon”- „Seneka”- „Stenli” (so)- „Smelost” (so)- „Viktorija” (so)Japanske šljive- „Lepotica” (so) - „Burbank” - „Holivud” (so) - „Santa Roza” (so) - „Širo”Japansko-američki hibridi- „Metli” (so) - „Crvena glina” - „Izvanredna” - „Toka” - „Andervud”so - samooplodna sorta (formira plodove kadje posađena sama, iako većina sorti daje boljirod kad se sadi s kompatibilnim oprašivačima)

Dve korenske podloge šljiva

Mala vilaPatuljasta; pogodna za sve bašte. Rađaposle 3 godine. Konačna visina: 2,1-2,5 m.Razmak: 2,5-3 m za središnje vodilje iližbunove; 5 m za lepeze.

Sv. Julijan APolupatuljasta; pogodna za veće stabljikei voćnjake. Rađa posle 3 ili 4 godine.Konačna visina: 3-4 m.Razmak: 4-5 m za žbunove ili središnjevodilje; 5,5 m za lepeze.

zaštita biljakaUobičajen problem šljiva je gljivično obo-ljenje koje uzrokuje Apiosporina morbo-sa. Simptomi su natečene, čvornovatega le na gra nama. Zaražene grane orezuj-te zimi, zatim u proleće prskajte pupoljkekoji bubre mešavinom kreča i sumpora iza nedelju dana ponovite.

Bakterijsko oboljenje lisna pegavostma nifestuje se u obliku sitnih, ćoškastihcrnih pega na listovima, zbog čega onimo gu da požute i opadnu pre vremena.Prskajte kreč-sumporom na svakih 10-21dan dok lišće opada ako je vreme vlažnoili ako se pege šire.

ORGANSKA BAŠTA274

OR

eziv

an

je i

OB

lik

Ov

an

je

Posl

e sa

dnje

U p

rvoj

god

ini

Posl

e je

dne

godi

ne

U n

ared

nim

godi

nam

a

Sred

išnj

a vo

dilja

Ako

devi

ce im

aju

bočn

e gr

ane,

ore

žite

sve

osim

čet

iri ja

če, d

obro

rasp

oređ

ene,

na v

isin

i od

90 c

m. U

klon

ite s

va o

stal

ape

ra. A

ko ih

nem

a, o

reži

te d

o od

gova

-ra

juće

g pu

poljk

a na

isto

j vis

ini.

Kra

jem

pro

leća

Skra

tite

nove

gra

ne z

apo

lovi

nu, d

o pu

poljk

a ko

ji je

okr

enut

ka

spol

ja.

Kra

jem

pro

leća

ili k

raje

m le

taO

rezu

jte p

omal

o, t

ek d

a uk

loni

te o

šte-

ćene

, ob

olel

e,

pred

ugač

ke

ili

loše

rasp

oređ

ene

izda

nke.

Plo

dovi

će

rodi

tina

gra

nam

a st

a rim

dve

i tri

god

ine,

kao

i na

sam

oj o

snov

i jed

nogo

dišn

jih iz

da-

naka

. Ako

kro

š nje

dže

narik

a i š

ljiva

nako

rens

koj p

odlo

zi „

vila

” po

stan

u pr

egu-

ste,

pro

redi

te ih

.

Šljiv

a ka

o le

peza

(od

„dev

ice”

)

U p

role

će s

krat

ite m

lado

sta

blo

da m

u os

tanu

dva

boč

na iz

dank

a ili

dva

pupo

ljka

na 7

5 cm

od

zem

ljišta

. Vež

ite ih

za

pritk

e za

kače

ne z

a ži

ce n

ana

slon

u, p

od u

glom

od

45°

sa s

vake

stra

ne. D

va s

lede

ća iz

dank

a ve

ži-

te p

od u

glom

od

60°.

Kra

jem

leta

Ods

ecite

gra

ne z

a po

lovi

nu n

ovog

rast

a, d

o lis

tova

i ve

žite

ih z

a pr

itke.

Pos

tavi

te p

o je

dnu

pritk

u is

pod,

a p

o dv

e iz

nad

svak

e gr

ane

i poč

nite

da

form

irate

lepe

zu. U

klon

ite iz

dank

e ko

ji ra

stu

prek

o sr

edin

e.

Leti

Ost

avite

da

iz ti

h gr

ana

izra

stu

tri b

očne

gra

ne i

veži

te ih

, po

jedn

una

sva

ku p

ritku

. Ukl

onite

sve

ost

ale

gran

e. N

a kr

aju

leta

, skr

atite

nov

egr

ane

za p

olov

inu

dela

koj

i je

izra

stao

.

Doz

volit

e bo

čnim

gra

nam

a da

se

form

iraju

; ore

zujte

sva

ke g

odin

e is

toka

o i k

ordo

ne (v

idet

i pre

thod

nu s

tranu

). Po

dsec

ajte

vod

ilje k

ad d

ostig

nuže

ljenu

duž

inu.

Pus

tite

da n

ove

gran

e po

pune

pra

zan

pros

tor i

vež

ite ih

za p

ritke

, ali

osta

vite

sre

dinu

otv

oren

om. A

ko u

spra

vni i

zdan

ci iz

rast

u u

sred

ini k

rošn

je, d

omin

iraće

pro

stor

om i

slab

iti ra

st n

a dr

ugim

„prs

tima”

lepe

ze.

Šljiv

a ka

o ko

rdon

(od

„dev

ice”

)

Potk

reši

te g

lavn

o st

ablo

za

otpr

ilike

jedn

u tre

ćinu

, do

pupo

ljka,

i sm

anjit

esv

e bo

čne

izda

nke

na tr

i pup

oljk

a.

Poče

tkom

let

aO

tkin

ite s

ve n

ovo

tkiv

ona

boč

nim

izda

ncim

a i o

stav

itepo

šes

tlis

tova

.K

raje

m le

taSk

ratit

e bo

čne

izda

nke

ta ko

da n

a nj

ima

osta

nu p

o tri

list

a.K

raje

m j

esen

iVe

žite

nov

u vo

dilju

za š

tap

pod

uglo

m o

d 45

° ili

je u

sme-

rite

da ra

ste

uspr

avno

.

Svak

og l

eta

Ore

zujte

kao

što

je

pret

hodn

o op

isan

o.

Kad

vo

dilja

dost

igne

žel

jenu

vis

inu,

pod

seci

te je

svak

e go

dine

tak

o da

ost

ane

jeda

nlis

t ili

novi

izda

nak.

Nje

ga v

ežite

za

štap

. Ako

kra

ci p

osta

nu p

redu

gačk

i,zb

ijeni

ili

ispr

eple

teni

, pr

ored

ite i

h,sk

ratit

e ili

uklo

nite

.

tReŠnje i viŠnjeTrešnje se jedu pravo s drveta, a plodo-

vi imaju belo ili crveno meso. I boja koreim varira od „bele”, koja je u stvari prska-no grimizna, do sasvim tamne. Trešnjesaz revaju sredinom leta, višnje malo kas -nije. Višnje se gaje uglavnom zbog kuva-nja i vrlo su kisele kad se jedu sirove.

Početno orezivanje radi oblikovanjakroš nje slično je za obe vrste. Kasnije seveoma razlikuje, pošto višnje rađaju nagra nama od prethodne godine, a trešnjena starijim granama koje treba da se pot-kresuju kao i kod šljive.

Većina sorti višanja su samooprašujuće,kao i nekoliko sorti trešanja. Međutim,treš nje po pravilu nisu samooprašujuće iimaju veoma komplikovanu kompatibilnostza oprašivanje. (Zamolite snabdevača davam preporuči sorte.) Trešnje počinju dara đaju u trećoj godini.

trešnje- Lokacija i zemljište Trešnje cvetaju pre

šljiva. Cvetovi su neotporni na mraz, zatoje preporučljivo da ih sadite na najtoplijemmestu u bašti. Trešnje ponekad mogu dase gaje kao lepeza uza zid koji je osunčantokom većeg dela dana. Za to su potrebnežice, postavljene na razmaku od 30 cm. Upredelima gde nema kasnih prolećnih mra-zeva, trešnje mogu da se gaje u neformal-nom obliku, sa otvorenom sredinom kroš -nje. Potrebe za zemljištem slične su kaokod šljiva (videti str. 272).

- Korenske podloge Kvalitetne patuljastekorenske podloge za trešnje sve više sepro daju (videti tabelu na sledećoj strani).To je važno jer je visoka stabla veoma teš -ko ili nemoguće zaštititi mrežom - a pticeobožavaju trešnje. Dobro oblikovano stab -lo lako se štiti mrežom i idealno je za baš -te.

- Kupovina sadnica Za uopštene zahtevevideti delove o šljivama i jabukama (str.265 i 272). Obavezno izaberite sorte koje

oprašuju jedna drugu ili su samooprašuju-će. Višnje mogu da oprašuju trešnje u gru-pama koje cvetaju u istom periodu.

- Priprema i sadnja Isto kao i za jabuke(videti str. 268).

- Orezivanje i usmeravanje rasta Sre diš -nje vodilje oblikuju se isto kao i kod jabu-ka (str. 268), a lepeze kao kod šljiva (str.274).

- Opšta nega Pridržavajte se saveta kojisu dati za jabuke (videti str. 268). Ukla -njaj te korov s najmanje 1 m prostora okosvakog drveta.

- Proređivanje Trešnjama nije potrebnoproređivanje.

- Berba Trešnje treba da se beru čimsaz ru. Vucite ih za peteljke, ne za plodove.

GAJENJE VOĆA 275

izbor sortiRane trešnje- „Crni Tatarin” - „Sem”Srednje trešnje- „Bing”- „Car Franja”- „Lapins”- „Napoleon” („Kraljevska Ana”)- „Ranijer”- „Šmit”- „Stela” (samooprašujuća)- „Van”Kasne trešnje- „Crna republikanka” („Crni Oregon”)- „Hedelfingen”- „Lambert”- „Vindzor”Višnje- „Rana ričmondska” - „Meteor” - „Monmorensi” - „Severnjača”Sorte višanja iz grupe marela, uključujući„ranu ričmondsku”, „meteor” i „monmo-rensi”, imaju bezbojan sok i svetlo mesoplodova. Sorte iz grupe griote, kao što je„severnjača”, imaju crven sok i tamnomeso plodova.

Jedite ih odmah ili čuvajte u frižideru. Nemogu dugo da stoje, ali mogu da se zamr-zavaju.

višnje - Lokacija i zemljište U pogledu potrebe

za zemljištem, višnje se ne razlikuju mno -go od trešanja. Međutim, one cvetaju kas -nije i zato mogu da se gaje uz hladne zido-ve, iako je poželjno da su na toplijem mes -tu. U toplim krajevima mogu uspešno dase gaje kao žbunovi na otvorenom prosto-ru, ali im je neophodna zaštita mrežomisto kao i za trešnje. Kasni mrazevi ošteću-ju cvetove. Za oblikovanje u lepezu pot -reb ne su žice na razmaku od 15 cm.

- Kupovina sadnica Isto kao i za trešnje.Najčešća sorta je „monmorensi”, koja jesa mooprašujuća, kao i većina drugih sorti.

- Korenske podloge Višnje rastu na istimpodlogama kao i trešnje.

- Priprema i sadnja Isto kao za jabuke(videti str. 268).

- Orezivanje i usmeravanje rasta Iako jeveoma slična trešnji, višnja ima sasvimraz ličitu krošnju. Za razliku od trešnje, onarađa na granama od prethodne godine.Po četno oblikovanje slično je kao kod šlji-va, ali se kasnije veoma razlikuje.

Oblikujte drveće sa otvorom u sredinikrošnje, kao kod azijskih krušaka (videtistr. 269-272). Kad se trešnje koje gajitekao žbunove prime, orezujte ih tako štoćete u korist mlađih bočnih grana uklonitideo grana starih 3 ili 4 godine.

U procesu oblikovanja lepeze, početnoore zivanje i usmeravanje rasta slično je

kao za šljive. Cilj je da se posle 2 ili 3 godi-ne stvori osnovna struktura od trajnih krat-kih grana koje ispunjavaju polovinu pros -tora kro šnje, i sredina krošnje koja je polu-prazna. Sledeće godine dozvolite novim iz -dancima da rastu iz takve strukture i ispu-ne preostali prostor, vezujući ih tako daformiraju lepezu s vrhovima na razmakuod otprilike 12-15 cm.

ORGANSKA BAŠTA276

kORenSke PODlOgeKorenska podloga Rast Konačna visina RazmakŽizela 5 Patuljast; moderna, uspešna podloga, 2 - 2,5 m 2,5 - 3 m

koja je prvi put omogućila zaista patuljasto drveće trešnje.

Mahaleb Blago patuljasta; otporna na hladnoću; 8 - 11 m 10 motporna na gale na krošnji.

Mazard Bujan, dobro ukorenjen; otporna na 10 - 12 m 11 mvaljkaste crve koji napadaju korenske kvržice.

lepeza od trešnjeTrešnja koja se oblikuje u lepezu mnogolakše se pokriva mrežom radi zaštite odptica nego stablo koje slobodno stoji.

zaštita biljakaŠtetočine i bolesti uvek su manji problemkad se biljke gaje na zemljištu koje jeodr žavano na odgovarajući način i u baš -tama koje privlače njihove prirodne ne -prijatelje.

Crvi u plodovima trešnje buše kanale ihrane se tkivom blizu koštice. Zaraženiplodovi smanjuju se i ranije otpadaju. Umaju okačite loptaste zamke s lepkom zaodrasle muve, a uklonite ih kad plodovido biju boju. Sadite belu detelinu kao pre-krivač zemljišta da biste privukli grabljivi-ce štetočina.

Ako prebrzo dobiju isuviše vode, plodo-vi trešnje pucaju. Neke sorte su osetljivi-je od ostalih. Zrele trešnje oberite odmahposle kiše i sklonite ih u frižider.

Pre nego što sazru, plodove zaštitite odptica prekrivanjem voćke mrežom. Dok jedrvo bez plodova, dozvolite pristup ptica-ma da bi uklanjale štetočine.

Narednih godina na tim izdancima formi-raće se plodovi. U isto vreme, novi izdanciće izrasti na bočnim granama. Od njihoda berite po dva koja su bliža osnovi nasvakoj grani, na razmaku od oko 15 cm.Uklonite sve ostale izdanke. Posle berbe,od sredine do kraja leta, orežite grane kojesu rodile tako da ostavite bolji od dva iz -danka, po mogućstvu donji. Ako ima pros -tora, zadržite oba.Vežite nove izdanke.

Posle više godina, grane kostura će seiz dužiti, jer se novo tkivo nikad ne formirana potpuno istoj osnovi. Nekim granamabi će potrebno više orezivanja do nivoa pu -poljaka u stanju mirovanja. Na taj načinore zujte grane sukcesivno tokom više go -dina.

- Opšta nega Kao za trešnje.- Berba Višnje se ne otkidaju tako lako s

drveta. Koristite obične ili baštenske ma -kaze za odsecanje peteljki, blizu grane.Plo dovi su zreli kad izrazito potamne i pos -tanu meki na dodir. Mogu da se koriste zapravljenje džema i soka, da se konzervira-ju u tegli s brendijem ili da se odmah ku -vaju. Skuvane višnje mogu da se zamrza-vaju.

BReSkve i nektaRineBreskve i njihove „bezdlake” rođake nek -

tarine, popularno su voće. Većini baštova-na poznate su breskve sa žutim mesomplodova i košticama koje se odvajaju, alipostoje i druge vrste koje dobro uspevajuu dvorištima. Breskve s belim mesom izu-zetno su slatke, a vrste s čvrstim zlatnožu-tim mesom i košticom koja je s njim spo-jena aromatične su i dobre za konzervira-nje.

Najbolji izbor za većinu baštovana je dr -vo koje je orezano na 3 - 4,2 m visine.

lokacija i zemljišteOdaberite mesto s puno sunca, na plod-

nom zemljištu čija je pH vrednost između6 i 7. Bazna zemljišta često će izazvati po -

žu telost listova (hlorozu). Izbegavajtemes ta koja su niža od okoline.

kupovina biljakaVećina bresaka i nektarina se samoopra-

šuju. Svakoj sorti breskve potreban je od -re đeni period hladnog vremena pre negošto počne da raste i cveta u proleće. Kadse taj uslov ispuni, stablo će otvoriti cveto-ve prvog toplog dana. Zbog toga je neop-hodno da sorte pažljivo prilagodite dužini ioštrini zime u vašem kraju. Odaberite sor -te kojima je dovoljan kraći period hladno-će, kao što je „pustinjsko zlato”. Obratitese lokalnom odeljenju Ministarstva poljo-privrede da biste dobili podatke koje sortesu najbolje za vaš kraj.

Svako drvo breskve koje kupujete ka -lem ljeno je na korensku podlogu. Većina jekalemljena na mladice breskve. Ako u va -šem kraju postoji problem s valjka stim cr -

GAJENJE VOĆA 277

izbor sortiBreskve„Erliglo”, „harbel”, „peregrin”, „redhej-ven”, „ročester”, „ćilibarska terasa”(patuljasta), „dijamantska terasa” (patu-ljasta), „vaterlo”Nektarine„Baštenska lepotica” (patuljasta), „hardired”, „junski sjaj”, „nekta zi”

zaštita biljakaUkovrdžanost lista breskve zahvata novelistove u proleće, uzrokujući crvene pliko-ve i izobličenje. Otki dajte i uništavajte za -ražene listove čim se pojave simptomi.Prskanje drveća pepelom morske travejed nom mesečno, za vreme sezone rasta,smanjuje oštećenja. Potražite sorte kojesu otporne na bolest.

Gumasti sloj na nezrelim plo dovima i ru -žičaste gusenice unutar plodova znaci suprisustva breskvine leptirice. Otkidajte iuništavajte plodove sa znacima ošteće-nja. Pogledajte i Kajsije (sledeća strana).

vima, odaberite drveće koje je kalemljenona podloge „nemagard” ili „okinava”. Akosu zime hladne, podloga „sibirska C” učini-će drveće otporni jim na hladnoću. Među -tim, ako vreme zimi varira od toplog dohladnog, držite se podloga na mladicama.

Priprema i sadnjaPočnite da pripremate zemljište celu go -

dinu pre planirane sadnje mlade sadnicebreskve. Dajte uzorak zemljišta na analizui prilagodite pH vrednost po potrebi. Uk lo -nite sav višegodišnji korov. Posejte prekri-vač zemljišta, kao što je heljda, preko celepovršine na kojoj ste planirali da sadite.Ako sadite samo jednu sadnicu, pripremitezemljište u krugu prečnika 3 m i na njemuposejte prekrivač. Tokom pripremne godi-ne kosite prekrivač čim dostigne visinu od20 do 23 cm.

Sadite mlade sadnice breskve i nektarinepočetkom proleća ili jeseni. Pridržavajte seopštih saveta koji su dati za jabuke (videtistr. 265). Ako niste sigurni kakva je ocedi-tost zemljišta, napravite izdignutu leju.Sad nice uobičajene veličine razmaknite na4,5 - 6 m, sadnice na patuljastim koren-skim podlogama na 3 m, a genetski patu-ljaste sadnice na svega 90 cm.

Opšta negaBreskve se oblikuju da imaju otvorenu

sredinu krošnje. Pridržavajte se uputstavaza formiranje osnovne strukture i održava-nja, koji su dati za azijske kruške.

nega biljaka- Opšta nega Kao za jabuke (videti str.

269).- Proređivanje Proređivanje je od ključ-

nog značaja. Treba da ga obavite u dve fa -ze: kad su plodovi veličine zrna grožđa,proredite ih tako da ostane jedan po sku-pini plodova; kad narastu do veličine ora -ha, ostavite po jedan plod na svakih 15cm.

- Berba Zreli plodovi su meki i potpunoobojeni. Lako se gnječe.

kajSijeIako su veoma ukusne, kajsije se ne ga -

je toliko često kao breskve. To je verova-tno zato što im je potrebno odgovarajućezalivanje i duga, topla sezona rasta, štozna či mnogo rada. Ako možete da ispunitete uslove, isplatiće vam se. Lako možeteda gajite i samo jedno stablo kajsije. Se -zona traje od sredine do kraja leta.

Za razliku od većine voća o kom je dosadbilo reči, kajsijama odgovara blago baznozemljište. Dobra oceditost je neophodna,naročito na težim zemljištima. Prevremenoizumiranje stabla, vrsta bolesti kajsije, češ -će napada u hladnim, vlažnim zimama i naprevlaženom zemljištu.

Kajsije cvetaju krajem zime. Zato jeuobi čajeno, osim u toplim predelima, da segaje kao lepeze uz osunčani zid koji štiticvetove od mraza. Tamo gde su mrazevi uvreme cvetanja retki, mogu da se gaje kaoizdvojena stabla sa otvorenom krošnjom.

kupovina sadnicaPridržavajte se opštih saveta za jabuke i

šljive (str. 263 i 272). Sve sorte kajsija sesamooprašuju. U prodaji je više korenskihpodloga (videti tabelu na sledećoj strani).

Priprema i sadnjaKao za breskve (videti stubac sa leve

stra ne).

Oblikovanje drvećaZa formiranje krošnje sa otvorenom sre-

dinom, pridržavajte se saveta koji su datiza azijske kruške (videti str. 269-272) dabis te stvorili osnovnu strukturu i održavalizasad. Za lepeze, držite se uputstava zašlji ve (videti str. 273). Plodovi se formirajuna os novi jednogodišnjih izdanaka, kao ina starijim granama.

Lepeze Kad se lepeza formira, pridr -žavaj te se saveta za šljive u vezi s oreziva-njem i usmeravanjem novih i bočnih izda-naka koji rastu iz osnovne strukture. Uk -

ORGANSKA BAŠTA278

lonite sve izdanke koji rastu u smeru ogra-de ili zida. U hladnim predelima prilično ječesta pojava bolesti prevremenog izumira-nja stabla. Čim je uočite, orežite stablo dozdravog tkiva i leti usmeravajte rast novihizdanaka.

Posle više godina, dugački i zbijeni kra -ko vi treba da se skrate, prorede ili uklone,rezanjem ukoso nagore.

OprašivanjeU hladnijim predelima, ručno oprašiva-

nje će pomoći formiranju plodova.

nega biljakaOpšta nega Pridržavajte se saveta o zali-

vanju, ishrani i uklanjanju korova koji suda ti za druge voćke.

Proređivanje U toplijim predelima pone-kad se javlja preobilno cvetanje. Ukolikose plodovi ne prorede, stablo će rađatisva ke druge godine. Posle prirodnog opa-danja u proleće, uklonite sve preostale oš -tećene plodove. Proredite skupine plodovatako da ostavite po jedan plod u njima, narazmaku od 7 do 10 cm od drugih, ako sugusto raspoređeni.

Berba Plodovi se lako odvajaju od granei meki su na dodir kad sazru. Nisu pogodniza skladištenje.

SmOkveIako izgledaju egzotično, smokve nisu

teš ke za gajenje. Glavni problem u hladni-jim predelima jeste da im se ograniči buj-nost i podstakne rađanje plodova. U sre-do zemnoj klimi smokve mogu da rađajudvaput godišnje, ali u hladnijim uslovimarađaju jednom. Ako su leta kratka i hlad -na, rod nije uspešan. Nije im potrebno op -rašivanje, jer se cvetovi formiraju u em -brionima plodova i samooplođuju se.

GAJENJE VOĆA 279

kORenSke PODlOgeKorenska podloga Rast Konačna visina RazmakSv. Julijan A Polubujan; pogodna je za 4,2 - 4,5 m 4,5 - 5,5 m za

lepeze i žbunove žbunove i lepezeMladica breskve Bujan; bolje podnosi vlažnije 6 - 8 m 5 - 6 m

uslove od mladice kajsije; pogodna za izdvojena stabla

Mladica kajsije Bujan; pogodna za izdvojena 7,5 - 9 m 5,5 - 7 mstabla

izbor sorti- „Alfred” - „Farmingdejl” - „Harglou” - „Murpark”

zaštita biljakaKajsije imaju slične štetočine i bolesti kaobreskve, ali su po pravilu zdravije i neobo levaju od kovrdžavosti listova.

Najčešći problem kajsija je preuranjenoizumiranje stabla, gljivično oboljenje kojeje češće u hladnijim predelima i na prev-laženom zemljištu. Cele grane se suše iotpadaju, posle čega sok curi iz rane naosnovi grane. Izbegavajte zimsko orezi-vanje i ostavite drvo da raste što više dabiste smanjili dejstvo bolesti. Orežite svezaražene grane do zdravog tkiva.

Smeđa i siva plesan (botritis) uzrokujutru ljenje plodova. Uklonite zahvaćeneplo dove i orežite grane da biste poboljša-li protok vazduha. Smeđa plesan izazivauvenuće cvetova i prevremeno izumiranjestabla.

Štetočine i bolesti manji su problem nazemljištu koje je dobro održavano, u baštikoja privlači njihove prirodne neprijatelje.

Smok ve se gaje na sopstvenom korenju ine kaleme se na korenske podloge.

lokacija i zemljišteSmokve najbolje uspevaju na toplim, su -

vim, osunčanim mestima s dugom sezo-nom rasta. U hladnijim predelima najboljeje da se gaje uza zid koji dobija maksimal-nu količinu sunčeve svetlosti. Zid treba dabude visok najmanje 3 m, jer je drvosmok ve bujno, a svaka lepeza koja se obli-kuje zauzima 3-4 m širine. Za oblikovanjesu potrebne vodoravne žice na razmaku od30 cm. Smokvama više prija bazno zem -ljiš te, ali nije neophodno dodavanje kreča,osim ako je pH vrednost niža od 6.

Jedan od načina ograničavanja rasta ko -rena, a time i bujnosti drveta, jeste da sesmokva gaji u četvrtastoj rupi širine i duži-

ne 60-90 cm, čije su strane obložene be -tonskim blokovima ili ciglom. Dubina trebada bude 60 cm, a dno prekriveno kame-njem u sloju od 30 cm. S takvim ograniče-njem, drvo rađa mnogo obilnije. U toplim,suvim predelima takav postupak nije pot -reban. Smokve mogu da se gaje kao iz -

ORGANSKA BAŠTA280

izbor sorti- „Smeđa turska” - „Bela marsejska”

Smokve koje sazrevajuNovi zameci plodova, veličine zrna graš -ka, formiraju se dok plodovi iz tekuće se -zone sazrevaju. Oni će prezimiti i početida bubre sledećeg proleća.

ORezivanje i OBlikOvanje

Prilikomorezivanja

U narednimgodinama

Smokva kao žbun

Osnovna struktura formira se kao zašljivu oblikovanu kao središnju vodi-lju (videti str. 273).

Proleće Uklonite sve grane kojerastu ka sredini krošnje da bi ostalaotvorena. Odsecite one grane kojesu oštećene mrazom i prorediteostale da biste sprečili zbijenost.Najrodnije su mlade, kratke i debelegrane, a sve izuzetno tanke treba dase uklone. Cilj orezivanja je da sestvori otvorena ili pljosnata strukturakrošnje da bi se omogućio maksima-lan prodor svetlosti. U toplijim kraje-vima, gde je vrelina sunca veći pro-blem od mraza, cilj je da se stvoriuspravnija krošnja koja će zaklanjatisredinu.Posle izvesnog vremena, na stabluće se formirati dugačke, gole grane.Orežite ih u proleće tako da im osta-ne jedan pupoljak iz kog će nastatinova grana.

Smokva kao lepeza

Saveti za lepeze u zatvorenom ili na otvorenom prosto-ru gotovo su identični, ali smokvama koje se gaje u sta-klenicima potrebna je otvorenija struktura više raširenihgra na. Početno orezivanje radi stvaranja osnovne struk-ture isto je kao za breskve i višnje (videti str. 275), alitreba da se ostavi oko 30 cm razmaka između grana.

Proleće Pošto potpuno prođe opasnost od mraza, poč-nite sistematski da uklanjate oštećene, ukrštene ili lošeras poređene grane i slabe i tanke izdanke. Uklonite sveadventivne izdanke u nivou tla. Bez izuzetka orežitestare grane koje su rađale, tako da im ostane po jedanpupoljak i podsecite više jednogodišnjih izdanaka blizusredine lepeze da biste podstakli rast novih grana.Vežite pre ostale neorezane bočne izdanke u oblik lepe-ze, popunjavajući prostor na zidu, ali ostavljajući sredi-nu otvorenom. Ne dozvolite uspravan rast izdanaka usredini.Do sredine leta Novi izdanci će izrasti duž grana. Osimna mestima gde je potrebno da se grane zamene, skra-tite sve izdanke tako da im ostane po pet listova. Naskraćenim izdancima formiraće se zameci plodova kojiće narasti i sazreti sledeće godine.Jesen Uklonite sve nepotpuno formirane i nezrele plo-dove i na drvetu ostavite samo zametke plodova veliči-ne zrna graška.

dvojeni žbunovi, bez ograničavanja rastakorenja. Konačna visina može da bude 8m. Smokve su vrlo pogodne za gajenje usaksijama (videti str. 211-212).

kupovina biljakaPotražite biljke gajene u saksijama koje

su stare 2 godine, s dve jake grane akoželite lepezu, a tri ili četiri ako planiratežbun, na oko 60 cm iznad zemljišta. Birajterane ili srednje sorte, osim ako ne živite utoplini krajevima ili ako ste u mogućnostida gajite smokve u stakleniku.

Priprema i sadnjaAko gajite izdvojene žbunove, pridrža-

vajte se saveta za jabuke. Za gajenje naotvorenom prostoru, važno je da obezbe-dite dovoljno hranljivih sastojaka da bismokva imala dobar početak. Kad pripre-mite rupu za sađenje, u gomilu zemlje ko -ju ste iskopali dodajte:

- jednu kofu od 10 litara baštenskogkom posta;

- jednu manju lopatu iseckanog, dobrozgo relog stajnjaka (ili kaše od heljde akosadite u proleće);

- 75 g kaše od mlevenih kostiju;- 75 g kaše od morske trave;- mleveni krečnjak, ako je pH vrednost

zemljišta ispod 6.Razdvojte korenje od zemlje iz saksije.

Postavite stablo smokve u rupu i sipajtezemlju s gomile oko korenja, pazeći dastablo bude u nivou u kom je prethodnobi lo u zemlji. Za oblikovanje u žbun ili lepe-zu, videti tabelu sa leve strane.

ishrana i suzbijanje korovaStabla koje gajite uza zid sve vreme odr-

žavajte bez korova. Izdvojena stabla pone-kad rastu bujno, pa možete da ih okružite

GAJENJE VOĆA 281

Smokva u stakleniku. Grane smokve tre -ba da rastu na velikoj udaljenosti jedne oddru gih, jer prevelika zbijenost među njima,us led ustajalog vazduha, pogoduje razvojubolesti; osim toga treba voditi računa da liš -će ne baca senku na plodove.

zaštita biljakaSmokve koje se gaje na otvorenom pro-storu nemaju mnogo problema. Potrebnaim je zaštita od ptica. U jesen zaštitite za -metke plodova od mraza ako je vremen-skom prognozom najavljen. Uklonite sveobolele plodove i listove; orežite sve uve -le grane do zdravog tkiva.

Smokve koje se gaje u zatvorenompros toru ili na veoma toplim mestima -na primer, uza zid - često napadaju grinjacrveni pauk, štitaste vaši i druge štetoči-ne iz staklenika. Redovno kontrolišite bilj-ke i unesite u staklenik odgovarajuće bio-loške agense suzbijanja štetočina. Ore -zuj te grane i usmeravajte im rast tako daformiraju otvorenu krošnju koja će sma-njiti opasnost od razvoja sive plesni.

Pokupite opalo lišće i otpatke s drvetakra jem sezone i uklonite sve plodove kojinisu sazreli (ali ne i zelene zametke plo-dova koji će sazreti naredne godine).

Za više detalja, videti Problemi s biljka-ma, od A do Ž, str. 397.

travom kad se prime. Stablima koja rastuneograničeno nije potrebna dodatna ishra-na. Međutim, primercima koji se gaje uozidanim rupama, potrebna je godišnja is -hrana jer im je rast korenja ograničen.Sva kog drugog proleća po površini prostri-te 1 kofu od 10 litara baštenskog kompos -ta ili pola kofe dobro zgorelog stajnjaka, au naizmeničnim godinama dodajte organ-sko đubrivo s dodatkom 75 g kaše od mor-ske trave.

Redovno zalivanje neophodno je stabli-ma koja se gaje u zatvorenom prostoru, usaksijama ili ukoliko se gaje uza zid u su -vim uslovima.

BerbaU umerenim predelima plodovi će na ot -

vorenom prostoru sazreti krajem leta.Tadase opuste nadole i postanu meki na dodir.Često im puca kora. Smokve je najboljejesti dok su sveže, a mogu i da se suše.

leŠniCilokacija i zemljišteLešnici najbolje rastu na potpuno osun-

čanim mestima i dobro oceditom zemljištus pH vrednošću od 6 do 7. Iako je plodnostzemljišta neophodna, ako je prekomerna,stabla postaju prevelika i ne rađaju. Leskaje potpuno otporna, ali cveta izuzetno ra -no. Zato je neophodno da na mestu gdećete gajiti lešnik nema mraza. Plantaže sečesto formiraju na obroncima i padinamada bi se obezbedilo „oticanje” mraza.

Iako se leska oprašuje vetrom, potrebnajoj je zaštita od jakog vetra i prijaju joj živeograde koje funkcionišu kao vetrobrani.

kupovina sadnicaZasadu (leskama) treba širok razmak;

kad dostigne konačnu veličinu, jedna sad-

nica zauzima prostor od 3,5 m. Kupitedob ro ukorenjene sadnice stare 2 ili 3 go -dine.

Leske se ne oprašuju same, već uz po -moć drugih sorti, ali nisu sve sorte među-sobno kompatibilne. Ako u blizini vaše baš -te postoji divlja leska ili ona koja se gaji uživoj ogradi, ne bi trebalo da imate proble-ma sa oprašivanjem. Izbor sorti (videti nasledećoj strani) pruža podatke o kompati-bilnosti sorti.

Priprema i zemljištePridržavajte se opštih saveta za jabuke

(videti str. 265) i održavajte bez korovapovršinu od najmanje 1 m u prečniku okosvakog stabla.

- Ujesen pripremite zemljište da bi bilospremno za sadnju ubrzo po opadanju liš -ća.

- Neposredno pre sađenja dodajte kašuod mlevenih kostiju u količini od 125 g na1 m2.

- Ako imate problem sa zečevima, posta-vite zaštitnu spiralu na drvo.

- Posadite sadnicu na istu dubinu na ko -joj je bila u rasadniku i dobro utabajtezemlju oko nje.

Oblikovanje stabla i krošnjeLeska može da raste s više stabala, kao

u divljini. Međutim, voćka s jednim stab -lom ili standard, sa otvorenom, peharas -tom krošnjom rađa kvalitetnije plodove ko -ji se lakše beru.Takođe, uklanjanje korovai prekrivanje zemljišta lakši su kad voćkaima samo jedno stablo. Da biste oblikovalistandard potrebno je da uradite sledeće.

Posle sađenja- Uklonite sve izdanke koji rastu ispod

po vršine kako bi ostalo samo jedno glavnostablo. Orežite sve izdanke na visinu od 45cm iznad zemljišta. Posle toga kruna će seprirodno formirati iznad tog nivoa.

U narednim godinama- Svake godine krajem leta prelomite

napola sve bočne grane koje rastu tokomtekuće sezone i duže su od 30 cm. Osta -

ORGANSKA BAŠTA282

Ako želite kvalitetne lešnike koji se lakoberu, gajite drvo sa jednom formiranomstabljikom.

vite prelomljene delove da vise kao dodat -na zaštita od zime. Ovaj postupak, koji senaziva „brutiranje”, smanjuje bujnost ras -ta, podstiče formiranje ženskih cvetova ipomaže sazrevanju plodova.

- Redovno orezujte sve izdanke koji iz -ras taju oko osnove stabla.

- Zimi orezujte sve jake uspravne, ošte-ćene i „brutirane” grane na tri do četiri pu -poljka.

- Orezivanjem dugačkih grana i usmera-vanjem njihovog rasta ka spolja održavaj-te visinu drveta koja je pogodna za branje.

Nega biljakaUklanjajte korov oko zasada i početkom

jeseni prekrivajte zemljište slamom. Pre -krivač sklonite zimi. Svakog trećeg prolećadodajte dobro zgoreli stajnjak u količini odjednih kolica na 10 m2, a češće ako je rastslab. Lešnicima nije potrebno proređiva-nje.

BerbaBerba traje od kraja leta, kad su ljuske

plodova još zelene, a jezgra sočna, do sre-dine jeseni kad ljuske potamne, a jezgrase učvrste i dobiju pun ukus. Plodovi kojise poslednji oberu mogu da se čuvaju dosredine zime. Lešnici ne mogu dugo da sečuvaju jer se suše brže od drugih vrsta jez-grastog voća. Za kraće periode, držite ih ufrižideru.

GAJENJE VOĆA 283

izbor sortiAmerički lešnik (Corylus americana)- „Vinkler”: umereno rodna sorta, otpor-na na istočnu plamenjaču. Oprašuju jedru ge američke sorte.Evropski lešnik (C. avellana)- „Barselona”: dobar ukus i pouzdan rod.De limično otporna na istočnu plamenja-ču. Među sobno se oprašuje sa sortama„bader” i „halov džinovski”.- „Batler”: krupni plodovi, dobar rod. Me -đu sobno se oprašuje sa sortama „barse-lona” i „halov džinovski”.- „Halov džinovski”: dobar ukus, krupniplodovi, delimično otporna na istočnupla menjaču. Međusobno se oprašuje sasor tama „barselona” i „batler”.

Odlomljene graneLomljenje ili „brutiranje” grana lešnikasma njuje bujnost rasta i pomaže sazre-vanju plodova. Takođe, podstiče formira-nje ženskih cvetova.

zaštita biljakaLeti se na lišću javljaju gljivične pege ipepelnica. Prekrijte zemljište temeljno izalivajte leske po veoma suvom vreme-nu. Otkidajte i odsecajte jako zaraženelis tove i izdanke; u jesen pokupite sve ot -patke s biljaka.

Obe vrste plamenjače lešnika (istočna izapadna) sasušuju grane. Zapadna uzro-kuje male, četvrtaste pege na listovima,koje u početku izgledaju kao da su nato-pljene vo dom, a kasnije postaju crven -kas to-smeđe. Na granama se formira igarež. Zimi orežite zaražene grane. Sta ri -je biljke ređe obolevaju od mladih.

Veliki problem lesaka u mnogim krajevi-ma su veverice, koje beru zrele plodove.Mlade lešnike napa daju i crvi, koji u zre-lim plodovima stvaraju okrugle rupe.Obično je postotak napadnutih plodovama li, pa ne zahteva posebnu pažnju.

Uđite u bilo koju baštu sa začinskim ilekovitim biljem i doživećete kompletnočulno iskustvo - biljke u njoj su izabranezbog mirisa, ali i zbog izgleda. Mnoge odnjih imaju neraskidive veze s istorijom čo -veka.To su biljke koje su vekovima poma-gale ljudi ma da zaspu, ublažavale bol, od -bijale insekte, umirivale bebe i začinjavalepića. Začinsko i lekovito bilje i danas se ga -ji kako zbog korisnih osobina, tako i zboglepote. U ovom poglavlju biće reči o organ-skoj proizvodnji začinskog i lekovitog bilja,uz podatke o berbi, čuvanju i korišćenjuraz nih vrsta. U njemu su i detaljni podaci otome koje biljke su pogodne za različitevrste zemljišta i uslove, kao i o tome kakoda sprečite nametljive vrste da zauzmu ce -lu baštu.

Šta je začinsko i lekovito bilje?Najšira definicija začinskog i lekovitog

bilja jeste da su to biljke koje se koriste zakonkretne svrhe zbog svojih kulinarskih,medicinskih, aromatičnih i ukrasnih svoj-stava. U ranijim periodima, ljudi su ih ko -ris tili za mnoštvo potreba: neke su upot -reb ljavane za bojenje i čišćenje tkanina,druge su imale uloge u ceremonijama i ri -tualima. Mnoge su se koristile u svakod -

nev nom životu kao začini za hranu i piće,za poboljšanje zdravlja i lečenje bolesti.

Jednogodišnje, dvogodišnje, lukovičastei žbunaste biljke, penjačice i drveće - svebilj ke mogu da imaju začinska i lekovitasvoj stva. U mnogim slučajevima, upotreb-ljavaju se listovi, ali isto tako i drugi delo-vi biljaka, kao što su koren, plod, seme,cvet, pa čak i kora drveta.Većina vrsta (aline i sve) začinskog i lekovitog bilja bez -bed na je za rukovanje i konzumiranje. Ne -ke vrste su otrovne za ljude i životinje čaki u malim dozama, zato se prema njimatre ba odnositi s dužnom pažnjom. Nikadne koristite nijednu biljku za koju nistepot puno sigurni da je bezbedna i uvek seposavetujte s lekarom ili drugim medicin-skim radnikom pre nego što je upotrebiteu medicinske svrhe.

Organska proizvodnja začinskog ilekovitog biljaZačinsko i lekovito bilje lako se gaji, pre-

lepo izgleda i, u mnogim slučajevima, ne -ma problema sa štetočinama i bolestima.To što ga gajite sami, znači da ćete pri ruciimati sveže biljke kad god vam zatrebaju,a primena organskih metoda znači da mo -žete da budete sigurni da biljke nisu treti-rane pesticidima.

Gajenje začinskog i lekovitog bilja pove-ćava raznovrsnost bašte, što je jedno odključnih načela uspešnog organskog siste-ma. U velikom izboru biljaka, gotovo sigur-no može da se pronađe odgovarajuća zasvaku situaciju. Začinsko i lekovito biljemo že da se penje, kotrlja, da puzi, formiraguste prekrivače zemljišta ili da se gaji uzazidove. Neke vrste dobro uspevaju na

gajenje začinskog i lekovitog bilja

Začinsko i lekovito bilje, koje je poznato po mirisu, ukusui lekovitim svojstvima, lako se gaji na organski način

izbor biljakaSadite biljke po sopstvenom ukusu. Bi raj -te ih zbog mirisa, lišća, kulinarskih svoj-stava ili jednostavno zbog lepote, poreddrugih ukrasnih biljaka u bašti. Za mnogelekovite biljke treba veoma pažljivo biratimesto u porodičnoj bašti.

moč varnom zemljištu, druge na vrhu zida,u pukotinama između ploča za staze, ispoddrveća ili na livadama - uspešnost zavisi odprilagođenosti vrste određenim uslovima.

Biljke variraju i u veličini: od sićušne, pri-zemne korzikanske nane (Mentha requie-nii) do džinovskih, kao što su anđelika ilimiloduh, koje dostižu 2 m visine. Začin skoi lekovito bilje gaji se i samo zbog izgleda.Neke vrste imaju fantastične cvetove, dru -ge su na ceni zbog lišća, a sve imaju neštočime mogu da obogate baštu.

Mnoge vrste privlače divlje životinje: pti -ce jedu seme i bobice, leptiri i pčele uživa-ju u nektaru i polenu, a korisni insekti po -lažu jaja blizu mesta na kojima su biljnevaši i druge štetočine. U tekstu gore levoda ti su neki primeri. Gusti zasad biljaka ko -je prekrivaju zemljište, kao što je timijan,stvara stanište za mnoge korisne vrste, uk -ljučujući bube, paukove i žabe.

gajenje biljaka zbog ukusaZačinsko bilje je izvor brojnih raznovrs -

nih ukusa, kako za slatka, tako i za slanajela. Može da se dodaje supama, sosovi-ma, paprikašima, salatama, pitama, hlebui svemu što se jede! Iako se začinske bilj-

ke lako nabavljaju u sušenom obliku, ukusim je daleko bolji kad su sveže. Recepti ukojima se traže sušeni začini mogu lako dase prilagode svežim biljkama, udvostruča-vanjem navedenih količina. Uz malo prak -se, moći ćete po ukusu da procenite pot -reb ne količine. Dobar savet je da počnetesamo s jednom ili dve začinske biljke pore ceptu, dok se ne upoznate sa ukusom inaučite kako da kombinujete više biljakaza savršen utisak.

Preparati i ukrašavanjeAromatične biljke tradicionalno se koris -

te za odbijanje moljaca i insekata i održa-vanje svežeg mirisa složene odeće i poste-ljine. Njihove mešavine i danas su popu-larne i prodaju se u vrećicama ili kutijama.

Lekovito bilje čini važan deo kozmetičkeindustrije, u kojoj se koristi za proizvodnjuulja za kupanje, šampona, krema i losiona.Mnoge starinske preparate možete i samida napravite, što će biti mnogo jeftinijene go da ih kupujete.

Uloga biljaka u ritualima i ceremonijamabila je uočljivija u drevnim vremenima, alipostoji i danas, u primerima ukrašavanjado mova imelom, bršljanom i zelenikompred novu godinu. Neke vrste biljaka da -nas se cene samo zbog ukrasnih kvaliteta,bilo u baštama, u svežim ili sušenim cvet-nim aranžmanima.

gDe Da gajite začinSkO ilekOvitO Bilje

Začinsko i lekovito bilje raste u različitimuslovima, od svega nekoliko začina kojemo žete da gajite u saksiji na prozorskomsimsu do bujne divlje bašte pune češljike,koprive i kupine. Sadite prema ličnom uku -su i planovima za upotrebu: nekoliko bilja-ka može nasumično da se rasporedi po ce -loj bašti, ali ako planirate veću proizvodnjubiljaka za kuvanje ili sušenje, biće vam lak -še da za to odvojite zasebnu parcelu. Naj -bolje rezultate postići ćete ako grupišetebiljke prema potrebama za njihov uspešanrast umesto prema svrsi.

GAJENJE ZAČINSKOG I LEKOVITOG BILJA 285

začinsko i lekovito bilje koje privlači divlje životinje

PčeleBoražina, vlašac, medunika, žalfija, timi-jan, češljika, nanaKorisne insekteNeven, komorač, hajdučka trava, masla-čak, anđelika, korijander, povratič, vratič Leptire i moljceNoćurak, mačja metvica, konoplja, petro-vac, odoljen, lavanda, podbel, potočnjak Ptice Mak, ruža, češljika, zova, glog Indeks običnih i botaničkih naziva nalazi se nastr. 290.

Plavi kao neboCvetovi boražine su karakteristično plavi,ali ponekad mogu da budu i beli.

Stvaranje bašte sa začinskim ilekovitim biljemFormalna bašta sa začinskim i lekovitim

biljem zasniva se na sistemu staza i leja,čes to obrubljenih niskim živim ogradama.Da biste je održavali urednom, biće pot -reb no da joj posvetite mnogo vremena, dapotkresujete živu ogradu dva do tri putagodišnje i pažljivo ukljanjate korov. Te -melj na priprema leja i staza pre početkasadnje neophodna je ako želite da kasnijeizbegnete probleme s korovom. Ne for mal -na parcela s biljem veoma je privlačna, azačinsko i lekovito bilje možete da mešatei sa cvećem, žbunjem i povrćem. Sadite gau leje i rubove, uza zidove i ograde - ustvari, bilo gde gde imate slobodnog pros -tora!

Biljke koje podnose senkuZačinsko i lekovito bilje kom prija šarena

hladovina odlično uspeva u blizini žbunovaili pored manjeg drveća. Zemljištu na komga sadite jednom godišnje treba da doda-te obogaćivač niske klase plodnosti, dabis te postigli dejstvo slično lišću koje tru -ne, a koje postoji u šumama. Biljke prekri-vači zemljišta koje bujno rastu mogu da seotmu kontroli ako su u povoljnim uslovima,zato ih redovno kosite, uklanjajte dolazećeizdanke da biste im ograničili širenje ili ihsadite u saksijama.

Biljke koje podnose sušuVrste začinskog i lekovitog bilja koje

pod nose sušu izgledaju fantastično kadrastu zajedno na potpuno osunčanommes tu i dobro oceditom zemljištu. Za njihje idealan deo bašte koji je prirodno suv.Za prekrivanje zemljišta oko biljaka koristi-te šljunak da biste lakše suzbijali korov iodržavali zemljište pri osnovi biljaka su -vim. Ove biljke dobro uspevaju i u saksija-ma, u kojima možete da im stvorite ideal-ne uslove zemljišta, kao i da ih pomeratepo bašti da biste najbolje iskoristili osunča -na mesta.

ORGANSKA BAŠTA286

Biljke za različita mestaZa formalne žive ograde- Šimšir- Dupčac- Podubica- Gorska metvica- Ruzmarin (izaberite sortu Rosmarinusofficinalis „uspravni gospođice Džesop”) - Lavanda (naročito Lavandula anguisto-folia „Mansted” i „Hidkot”)Za neformalne rubove- Alpska jagoda- Vlašac- Peršun- Timijan- Čempresolika santolinaZa senovita mesta- Ivica- Metiljka- Patuljasti gavez- Zelenika- Ljubičica- Medunika- Lazarkinja- Ljiljan- NaprstakZa sušne predele- Pelin (pelen)- Lavanda- Ruzmarin- Žalfija- Timijan- Čempresolika santolina- KariZa vlažna zemljišta- Konopljuša - Suručica - Vodena metvica - Valerijana (mačja trava)Za staze- Vrkuta- Korzikanska metvica - Puzavi čubar - Puzavi timijanIndeks običnih i botaničkih naziva nalazi se nastr. 290.

Biljke za vlažna zemljištaZačinsko i lekovito bilje kom prija vlažno

zemljište dobro uspeva na prirodno moč-varnim mestima, a njih možete da stvoritei pored baštenskog jezerceta (videti Jezer -ca za divlje životinje, str. 198-201). Tokomtoplog leta biće potrebno da održavatenivo vode u jezercetu.

Biljke za stazeZa sađenje između ploča na stazama

oda berite niske biljke koje uspevaju u su -vim uslovima. Napunite prostor izmeđuploča kompostom i u proleće posejte semedirektno u zemlju. Zalivajte i izbegavajteda hodate po biljkama dok se ne prime.

Biljke za povrtnjakeLisnatim biljkama kao što su krbuljica,

ko rijander, čubar i mirođija, prija plodnijezemljište koje je uobičajeno u povrtnjaci-ma. Ove vrste začinskog bilja najbolje jese jati u proleće, direktno, kad se zemljado voljno zagreje.

Biljke u saksijamaMnoge vrste začinskog i lekovitog bilja

dob ro uspevaju u saksijama (videti Baš to -vanstvo u saksijama, str. 209). Možete dakoristite bilo koju vrstu posuda dubine naj-manje 30 cm, s rupom za oceđivanje.

Na dno saksije stavite malo kamenja,za tim je napunite organskom mešavinomzemljišta opšte namene (videti str. 113-114). Za ruzmarin, kom više odgovara si -ro mašno zemljište, umešajte malo sitnogšljunka da biste obezbedili bolje oceđiva-nje. Ne stavljajte više od 1 dela šljunka na5 delova mešavine zemlje, u zavisnosti odpotreba biljke. Najmanje jednom dnevnopo sunčanom vremenu proveravajte nivovla ge i zalivajte po potrebi.

nega začinSkiH i lekOvitiHBiljaka

Većina vrsta začinskih i lekovitih biljakaprilično lako se gaji organski. Sledite smer-nice koje su ovde date da biste osiguraliuspešno gajenje biljaka koje ste odabrali.

Priprema zemljišta i sađenjePre sađenja proverite koji uslovi zemljiš -

ta odgovaraju biljkama koje ste odabrali(videti str. 289). Mnoge vrste odlično uspe-vaju na dobro oceditom zemljištu bezmno go hranljivih sastojaka. Ako je vašezemljište plodno, dodajte mu obogaćivačniske klase plodnosti da biste poboljšalioceditost. Pomoći će i izdizanje leja. Kaokratkoročno rešenje, dodajte nekoliko ša -ka peska ili šljunka na dno rupe za sađe-nje. Vrstama kojima odgovara plodnijezem ljište koristiće dodavanje obogaćivačasrednje klase plodnosti. Uklonite sav ko -rov, naročito višegodišnji, kao što je pačjatrava.

OdržavanjeSa žbunastih biljaka, kao što su lavanda

i žalfija, uklonite stabljike koje cvetaju.Uči nite to posle cvetanja. Orežite ih u pro-leće da biste im ograničili veličinu i spreči-li da ogole i odrvene pri osnovi.

GAJENJE ZAČINSKOG I LEKOVITOG BILJA 287

jak i osetljivPoznat po raznovrsnosti, otporni neven(Calendula) raste bujno na većini vrstazem ljišta, iako mu odgovara fina ilovača.Obilno se rasejava sam, zato ukoliko želi-te to da sprečite uklanjajte sve uvelecvet ne glavice. Za razliku od nevena,oset ljivom bosiljku potrebna je toplota,sunce i zaštita od vetra, mraza i žege.Ga jite rasad u zatvorenom prostoru, apre sadite ga tek kad bude dovoljno toplo.U hladnijim predelima, najbolje je da sebosiljak gaji u stakleniku ili plasteniku.

Uvek uklanjajte cvetove ako želite dauberete maksimalnu količinu najkvalitetni-jeg lišća. Otkidajte vrhove bilja da bistepod stakli žbunast rast i odsecajte sve jed-nobojne izdanke na šarenim biljkama.Gru pe višegodišnjih biljaka najbolje je deli-ti svake 2 do 3 godine, u proleće ili jesen(vi deti Deoba višegodišnjih biljaka, str.175). Isplatiće vam se da svake godineuzi mate reznice s mekih žbunastih biljakakao što su neke sorte lavande koje čestone mogu da prežive zimu.

RazmnožavanjeMnoge vrste začinskog i lekovitog bilja

la ko se gaje u bašti. Jednogodišnje i dvo-godišnje biljke kao što su peršun i bosiljakgaje se iz semena. Neke višegodišnje vrs -te, kao što su komorač i vlašac, takođe selako gaje iz semena i same se rasejavaju.Ne zaboravite da gajeni varijeteti ne rastuuvek iz semena niti proizvode seme. U tomslučaju, jedino rešenje je vegetativno raz-množavanje - pomoću reznica, ožiljava-njem ili deobom, zavisno od vrste.

nametljive vrsteAko se prepuste same sebi, vrste koje

imaju bujan rast često prekriju baštu. Tak -ve vrste odlične su za gajenje u divljini. Udrugim uslovima, treba da im se ograničirast. Ukopajte veliku saksiju ili kofu sa uk -lonjenim dnom ili sa dodatnim rupama za

oceđivanje i posadite nametljivu biljku unju. Orežite sve bujne i puzave izdanke ko -ji se ukorenjuju i delite biljku svake 2 do 3godine. Neke nametljive vrste bogato sera sejavaju. Uklanjajte cvasti pre nego štose seme formira ili posecite u proleće moti-kom mladice.

ORGANSKA BAŠTA288

Osvajačica rubovaBoražina, s krupnim,jakim rozetama listova,nametljiva je biljka kojase sama rasejava. Iako jeveoma lepa, guši manjesusede.

Bujne vrste začinskog i lekovitog bilja

Nametljive vrste- Ljoskavac- Gavez- Metljika- Nana- Sapunjača- Metvulja- Ren- VratićBujne vrste koje se same rasejavaju- Vlašac- Noćurak- Vrkuta- Matočina- Čehulja- Češljika- Podbel- Jurnica- Povratič- Neven- BoražinaIndeks običnih i botaničkih naziva nalazi se nastr. 290.

GAJENJE ZAČINSKOG I LEKOVITOG BILJA 289

VLAŠACOtporna višegodišnja biljka, visoka 30 cm. Koristese i listovi i cvetovi. Ružičasti cvetovi privlače pčele. Idealna lokacija Osunčano, vlažno, plodno zemljiš -te, ali podnosi i senku i većinu drugih vrsta zemljišta. Gajenje Dodajte zemljištu pre sadnje obogaćivačsred nje klase plodnosti. Posle cvetanja orežite na 5cm da biste podstakli nove izdanke. Sejte krajemproleća. Podelite grupe koje su se primile u prolećeili jesen.

PERŠUNDvogodišnja biljka. Prilično otporan, ali mu je zimipotrebna zaštita u hladnijim predelima. Visok je do30 cm. Postoje sorte s kovrdžavim i ravnim listovi-ma. Idealna lokacija Delimična senka i vlažno, plodnozemljište. Dobro uspeva u saksijama.Gajenje Sejte u višećelijske plitice na blagoj tempe-raturi (idealno 18 °C) ili direktno u zemlju, kad se za -greje. Sejte u proleće i leti ako želite letnju berbu, akrajem leta ako želite da ga gajite zimi u zatvorenomprostoru. Napadaju ga šargarepine muve i virusi.

BOSILJAKOsetljiva višegodišnja biljka koja se gaji kao jedno-godišnja. Visina joj je 30-45 cm. Sorte variraju u veli-čini listova, boji i ukusu.Idealna lokacija Staklenik, plastenik ili osunčano,zak lonjeno mesto na otvorenom. Siromašno, dobroocedito zemljište. Uspeva i u saksijama. Gajenje Sejte u zatvorenom prostoru krajem prole-ća i početkom leta na 13°C. Dodajte zemljištu presadnje obogaćivač srednje klase plodnosti. Otki daj -te vrhove žbunastih izdanaka; uklanjajte cvetove dabiste podstakli rast listova

LOVORZimzeleni žbun ili malo drvo. Osetljiv na mraz, naro-čito dok je mlad, a posebno sorta sa zlatnim listovi-ma, „aurea”. Visine je 3-6 m. Može da se orezuje.Do bar je za topijarne forme.Idealna lokacija Zaklonjeno, osunčano mesto na si -romašnom, dobro oceditom zemljištu. Uspešno segaji u saksijama. Gajenje Svakog proleća kad sadite i prekrivatezemljište dodajte zemljištu obogaćivač srednje klaseplodnosti. Orezujte leti po potrebi. Zaštitite biljku na

mes tima koja su izložena vetru i mrazu. Napadajuga štitaste vaši.

KOMORAČOtporna višegodišnja biljka, visoka 2 m. Koriste selistovi, stabljika i seme. Cvetovi privlače mnoge vrs -te korisnih insekata. Sorta „purpureum” ima listovebronzane boje. Idealna lokacija Osunčano mesto, na dobro ocedi-tom, plodnom zemljištu. Gajenje Prilikom sadnje dodajte zemljištu obogaći-vač srednje klase plodnosti. U proleće odsecajteuvele stabljike sa cvetovima. Sejte u proleće; samse rasejava. Biljke koje su se primile delite u prole-će ili u jesen.

LAVANDAOtporan zimzelen žbun, visok 60-100 cm. Cvetovisu vrlo privlačni za pčele i leptire. Ima mnogo sorti,od osetljive puzave, preko patuljaste, do ružičaste ibele. Idealna lokacija Osunčano, zaklonjeno mesto nasi romašnom, dobro oceditom zemljištu. Ne podnosiprevlaženost. Gajenje Orezujte u proleće. Uklonite cvasti poslecve tanja. Biljkama je potrebna zamena na svakih 3-5 godina. Uzimajte reznice u proleće ili leto, ili oži-ljavajte u proleće.

NANAOtporna višegodišnja biljka, visoka 3-100 cm. U pro-daji su mnoge sorte, uključujući Mentha x gracilis,Mentha spicata i Mentha x piperita. Nametljiva je iši ri se pomoću sekundarnih izdanaka i semena. Sa -dite je u saksijama da ograničite rast. Idealna lokacija Delimična senka; vlažno, ali neprevlaženo zemljište. Gajenje Prilikom sadnje ili deobe dodajte zemljištuobogaćivač srednje klase plodnosti. Orežite do zem-lje u jesen. Delite svake 2-3 godine. Razmnožavajtepomoću korenskih reznica ili deobom biljaka koje suse primile.

RUZMARINZimzelen žbun. Visok je 1-1,5 m. Postoje mnogesorte, različite otpornosti, uključujući patuljaste,puzave i šarene. Patuljaste sorte mogu da se ore-zuju kao živa ograda.(nastavak na sledećoj strani)

POPUlaRne vRSte začinSkOg i lekOvitOg Bilja(vidi kolorne slike na str. 466-467)

ORGANSKA BAŠTA290

(nastavak sa prethodne strane)Idealna lokacija Zaklonjeno, osunčano mesto.Dob ro ocedito zemljište niske plodnosti. Ne podnosiprevlaženo zemljište.Gajenje Orezujte u proleće. Osetljivim sortama zimije potrebna zaštita. Uzimajte meke reznice u prole-će, poluzrele leti. Ožiljavajte grane koje su se primi-le u proleće.

KORIJANDERJednogodišnja biljka. Visok je do 70 cm. Gaji sezbog listova i semena. U prodaji su specijalne sortekoje se gaje zbog listova. Idealna lokacija Osunčano mesto na lakom, aliplodnom zemljištu. Koriste mu zaštitna zvona ili pla-stenik. Gajenje Sejte direktno u zemlju od proleća do jese-ni da biste imali neprekidnu proiz vodnju listova. Potoplom vremenu brzo proizvodi seme. Pre sadnjedodajte zemlji štu obogaćivač srednje klase plodno-sti. Redovno berite listove, ako želite da ih koristite,ili ostavite biljke da cvetaju da bi proizvele seme.

TIMIJANZimzelen žbun. Visok je do 30 cm. Postoje mnogesorte, uključujući one sa aromom limuna, listovimazlatne boje i šarene. Puzavi timijan je dobar za pre-krivanje zemljišta. Idealna lokacija Suvo, osunčano mesto na siro -maš nom, dobro oceditom zemljištu. Ne prija muzim ska vlaga. Dobro uspeva na šljunku, stazama i ukamenitim baštama.

Gajenje Orezujte posle cvetanja. Ožiljavajte u pro-leće ili uzimajte reznice početkom leta. Puzavi timi-jan može da se deli.

ŽALFIJAZimzelen žbun. Visoka je 60-90 cm. Postoje mnogesorte, uključujući ljubičaste i šarene. Cvetovi privla-če pčele.Idealna lokacija Osunčana. Siromašno, lako, dobroocedito zemljište. Gajenje Orezujte u proleće. Ne preživi uvek zimu,za to uzimajte reznice. Osetljiva je na pepelnicu. Upro leće i početkom leta uzimajte reznice od novihizdanaka.

ESTRAGONVišegodišnja biljka. Visoka je 60 cm. Popularan jekao dodatak vinskom sirćetu. Ima blaži ukus odruskog estragona, koji je nametljiv. Idealna lokacija Osunčana, na lakom, dobro ocedi-tom, siromašnom zemljištu. Ne podnosi prevlaže-nost. Gajenje Uklanjajte cvasti da biste podstakli rastlistova. Zimi zaštitite koren od vlage. Ne može da segaji iz semena. U proleće ga delite ili uzimajtekorenske reznice.

Specijalizovani rasadnici začinskog i lekovi-tog bilja obično prodaju vrste pod njihovimbotaničkim nazivima. I u većini baštenskihcentara, osim nekolicine biljaka za kuva-nje, vrste su raspoređene po botaničkimnazivima. Mnoge biljke koje se koriste kaozačinske ili lekovite, lepe su same po sebikao baštenske biljke. Pogledajte spisak unastavku i verovatno ćete shvatiti da većgajite neke takve vrste (ili njihove bliskesrodnike). Uvek pre upotrebe proverite dali je određena biljka jestiva.- Alpska jagoda Fragaria vesca - Anđelika Angelica archangelica - Pelin, pelen Artemisia

- Bosiljak Ocimum basilicum - Lovor Laurus nobilis - Metvulja Monarda - Boražina Borago officinalis - Šimšir Buxus - Ivica Ajuga reptans - Mačja metvica Nepeta cataria - Kamilica Chamaemelum nobile - Krbuljica Anthriscus cerefolium - Kineski vlašac Allium tuberosum - Ljoskavac Physalis alkekengi - Vlašac Allium schoenoprasum - Podbel Tussilago farfara - Gavez Symphytum officinale (nastavak na sledećoj strani)

OBični i BOtanički nazivi

BeRBa i čUvanje začinSkOgi lekOvitOg Bilja

Male količine začinskog i lekovitog biljamogu da se beru tokom cele sezone rastai da se koriste sveže. Berba većih količina,za sušenje ili korišćenje na neki drugi na -čin, zahteva drugačiji postupak. Kako godda odlučite, uvek berite pažljivo, tako dane ostavite biljku golu. Po pravilu, nikad neberite više od trećine biljke odjednom.

Buj ne vrste, kao što su nana ili gavez, mo -gu da se orezuju do zemlje dva ili tri putau toku sezone, bez bojazni da će im tosmetati.

kada da bereteNe berite višegodišnje biljke pre nego

što se prime. To je obično tokom ili posledru ge godine rasta. Nikad ne berite biljkekoje izgledaju slabo ili se bore da narastu.

GAJENJE ZAČINSKOG I LEKOVITOG BILJA 291

- Patuljasti gavez Symphytum grandiflorum- Korijander Coriandrum sativum - Korzikanska nana Mentha requienii - Metiljka Lysimachia nummularia - Kari Helichrysum italicum - Maslačak Taraxacum officinale - Mirođija Anethum graveolens - Zova Sambucus nigra - Noćurak Oenothera biennis - Komorač Foeniculum vulgare - Povratič Tanacetum parthenium - Naprstak Digitalis - Beli luk Allium sativum - Đumbirova nana Mentha x gracilis - Glog Crataegus monogyna - Konopljuša Eupatorium cannabinum - Srebrno cveće Lunaria annua - Očajnica Marrubium vulgare - Ren Armoracia rusticana - Blagovan Hyssopus officinalis - Jurnica Polemonium caeruleum - Vrkuta Alchemilla mollis - Lavanda Lavandula - Matočina Melissa officinalis - Đurđevak Convallaria majalis - Miloduh Levisticum officinale - Medunika ili plućnjak Pulmonaria officina-lis- Broć Rubia tinctorum - Majoran Origanum majorana - Beli slez Althaea officinalis - Suručica Filipendula ulmaria - Nana Mentha - Origano Origanum - Florentinska perunika Iris germanicapodv. florentina

- Peršun Petroselinum crispum - Metvica Mentha pulegium - Paprena nana Mentha x piperita - Zelenika Vinca major, V. minor, Menthasu aveolens - Mak Papaver- Neven Calendula officinalis - Ljubičasta poljska šišarka Echinacea pur-purea - Ruža Rosa- Ruzmarin Rosmarinus officinalis - Rutvica Ruta graveolens - Žalfija Salvia officinalis - Santolina Santolina chamaecyparissus - Kotrljan Eryngium - Sapunjača Saponaria officinalis - Božje drvce Artemisia abrotanum - Baštenska nana Mentha spicata - Čubar Satureja hortensis - Čehulja Myrrhis odorata - Ljubičica Viola odorata - Vratič Tanacetum vulgare - Estragon Artemisia dracunculus - Ruski estragon Artemisia dracunculuspodv. dracunculoides - Češljika Dipsacus fullonum - Timijan Thymus vulgaris - Puzavi timijan Thymus serpyllum, T. pra -e cox - Valerijana, mačja trava Valeriana officina-lis- Podubica Teucrium chamaedrys - Vodena metvica Mentha aquatica - Gorska metvica Satureja montana - Lazarkinja Galium odoratum - Hajdučka trava Achillea millefolium

Većina lisnatih začinskih i lekovitih bilja-ka dostiže najjači ukus neposredno pre ot -varanja cvetova. Posle toga, tekstura iukus listova menjaju se jer biljka usmera-va energiju na razvoj cvetova i semena.Uklonite sve cvetove da biste produžili pro -izvodnju novih listova, osim ako ne gajitebiljku zbog cvetova ili semena.

Začinsko i lekovito bilje koje se suši tre -ba da se bere sa što manje vlage. U ideal-nom slučaju, to treba da bude po suvom,toplom, ali ne i previše sunčanom vreme-nu. Idealno doba dana je posle isparava-nja noćne vlage, ali pre nego što sunceizazove isparavanje osetljivih eteričnihulja. U većini slučajeva to je otprilike sre-dina prepodneva, zavisno od klime i vre -me nskih uslova.

Uvek kad sečete koristite oštre makazeza orezivanje da biste izbegli nepotrebnooštećivanje ostatka biljke. Ono što obere-te skupljajte brzo, i odmah unesite u pro-storiju da biste smanjili slabljenje ukusa ikvaliteta.

Priprema začinskih i lekovitihbiljaka za čuvanjeSušenje je odličan način čuvanja začin-

skog i lekovitog bilja izvan sezone. Mnogilis tovi i seme savršeno zadržavaju ukuskad se osuše, a ako se pravilno uskla dištemogu da traju do godinu dana. Obez be đi -vanje idealne temperature i provetravanjaza sušenje pojedinačnih biljaka nije lako ukućnim uslovima, a možda će i delimičnoizgubiti ukus i boju. Neke biljke ne zadrža-vaju dobar ukus kad se osuše, i najbolje ihje koristiti sveže ili konzervirane na nekidrugi način (videti sledeću stranu). Savmaterijal proverite pažljivo pre sušenja iod bacite sve obolele ili oštećene delove.

Postoje dva glavna načina sušenja bilja-ka: vezane u bukete ili rasprostrte po rav -nim površinama. U prodaji su i električnesušilice. Koji god način da primenjujete,najbolje je da svaku vrstu sušite zasebno,jer se ne suše za isto vreme. Odaberite za -tamnjeno, čisto, suvo, dobro provetrenomesto, bez prašine i insekata. Uvek sušite

biljke van direktnog sunca, jer će takoizgubiti manje boje i ukusa.

Sušenje u buketimaPravite male bukete. Neka vam mera bu -

de da skupite onoliko stabljika koliko možekomotno da vam stane u šaku. Okačitebilj ke naopačke; tako će sačuvati izgledako planirate da ih koristite kao ukras. Ko -ristite gumice za vezivanje jer će se one

ORGANSKA BAŠTA292

čuvanje semenaVežite buket ubranih biljaka, umotajte gapažljivo u novine ili papirnu kesu i sušiteokačen naopačke da biste sakupili seme.

začinsko i lekovito bilje za čuvanjeBiljke za kuvanje koje se dobro suše- Lovor- Nana- Ruzmarin- Žalfija- Estragon- TimijanBiljke koje se suše za ukrašavanje- Ljoskavac - Srebrno cveće - Mak - Kotrljan - Češljika - Hajdučka travaBiljke za zamrzavanje- Bosiljak- Boražina (cvetovi)- Krbuljica- Vlašac - Komorač (listovi)- Peršun- ČubarBiljke za začinjavanje vinskog sirćeta- Zova (cvetovi) - Vlašac (cvetovi) - Estragon - Beli luk - Lavanda (cvetovi)Indeks običnih i botaničkih naziva nalazi se nastr. 290.

skupiti zajedno s biljkama. Imajte u viduda će posle izvesnog vremena gumice pućii da ih treba zameniti. Ako želite da skup -ljate seme, labavo vežite veliku papirnuke su ili novine preko zrelih cvasti (videtiprethodnu stranu).

Sušenje na rešetkama ili pliticamaDa biste biljke sušili na ravnoj površini,

otkinite listove sa svake stabljike i poređaj -te ih u jednom sloju na rešetku ili pliticu.Nastojte redovno da proveravate da li sebilj ke dobro suše i okrečite često krupnijelistove da bi se ravnomerno osušili.Takođe,pogledajte da li ima znakova plesni ili tru-ljenja i uklonite ih. Biljke su spremne zaupotrebu kad postanu krute na dodir, aline i krte. Kad ih zgnječite treba da se mr -ve, ali ne i raspadaju.

Kad se biljke osuše, spakujte ih u posu-de s hermetičkim zatvaranjem da bistespre čili da ponovo upijaju vlagu iz vazdu-ha. Za to su pogodne staklene tegle, kon-zerve ili posude s poklopcem koji se zavr-će. Držite ih na zatamnjenom, prohlad-nom, suvom mestu. Većina sušenih biljakazadržava ukus do godinu dana, ali najboljeje da pre toga roka obnovite količine.

zamrzavanjeZamrzavanjem se čuva ukus, ali ne i iz -

gled biljaka. To je odličan način čuvanjabiljaka čiji se listovi ne suše dobro, kao štosu bosiljak, peršun, komorač i vlašac. Dabis te ih zamrznuli, operite ih, iseckajte istavite u posudu za kockice leda. Sipajtevodu i stavite u zamrzivač. Kad se kockicezamrznu, izvadite ih i stavite u plastičnukesu ili kutiju i držite u zamrzivaču dokvam začin ne zatreba. Dodajte ih jelu prikraju kuvanja. Naročito su pogodne za su -pe, paprikaše i sosove.

vinsko sirće sa začinskim biljkamaNeke biljke tradicionalno se koriste za

za činjavanje vinskog sirćeta. Takvo sirće jeodličan začin majonezu, prelivima za sala-te i drugim jelima za čije pripremanje jene ophodno. Koristite blago vinsko sirće,kao što je jabukovo ili belo; balzamiko nijepogodno, jer mu je ukus već dovoljno jak.

GAJENJE ZAČINSKOG I LEKOVITOG BILJA 293

Recepti sa sušenim biljkamaJednostavna mešavina- Ružine latice- Cvetovi i listovi lavande- Listovi matočine- Latice nevenaKoristite jednake količine ovih sušenih bi -ljaka. Izmešajte ih i ostavite u činiji ili zat-vorenoj posudi. Kako aroma polako slabi,do dajte po nekoliko kapi aromatičnogulja po vašem izboru da biste obnovilimiris.Vrećica za opuštajuću kupku- 1 kašika cvetova kamilice- 1 kašika cvetova lavande- 2 kašike ovsene ili kukuruzne prekrupeDobro izmešajte sastojke pa ih stavite nasredinu četvrtastog komada pamučnetka nine ili velike platnene maramice. Sku -pite ivice i vežite trakom ili kampom.

Okačite vrećicu tako da je preliva mlaztople vode kojim punite kadu. Takođe,mo žete da je koristite i kao sunđer za ku -panje, koji ispušta opuštajući, mlečni sokod ovsene ili kukuruzne kaše.Vrećica za osvežavanje posteljine iliodećeNapravite malu vrećicu od fine pamučnetkanine. Napunite je jednakom količinomsušenih biljaka koje možete da birate saovog spiska po sopstvenom ukusu (mo -žete da koristite i cvetove i listove).- Lavanda- Pelen- Ruzmarin- Santolina- Žalfija- Metvica- Matočina

čaure makaSuve čaure maka izgledaju odlično kaouk ras. Kad im se otvori vrh, seme možeda se istrese kao iz posude za biber.

Stavite iseckane ili izgnječene biljke u či -niju i sipajte vinsko sirće preko njih. Prek -rijte činiju i ostavite da stoji oko 2 sedmi-ce da bi sirće upilo aromu, vodeći računada biljke sve vreme budu potopljene. Pro -cedite mešavinu kroz pamučnu tkaninu ilifilter za kafu i proverite kakav joj je ukus.

Ako nije dovoljno jak, ponovite postupak snovom količinom biljaka. Ako je prejak,raz blažite mešavinu čistim sirćetom. Si paj -te u čistu flašu ili teglu, ali pazite da sirćene dođe u kontakt s metalnim poklopcemjer će izazvati rđanje.

ORGANSKA BAŠTA294

Nema snažnije veze sa živim zemljištem,zemljom i godišnjim dobima od hrane kojuste sami posejali, proizveli i ubrali. Povrćemože da se gaji maltene svuda - nije ne -ophodno imati tradicionalnu baštu da bi seproizvodila sigurna, zdrava hrana. Gajenjenekih vrsta povrća daje brze rezultate - naprimer naklijala semena - i može se jestiveć posle nekoliko dana. Većina može dase ubere za nekoliko sedmica ili meseci,ma da nekim vrstama treba više vremenada počnu da rađaju. Kako se znanje i is -kus tvo u gajenju povrća povećavaju, logič -no, sledi želja za gajenjem voća. Ako vamje i jedno i drugo novo, pametno je poče-ti nečim manjim i postepeno širiti vidike oishrani.

Organsko gajenje povrća je pozitivno,snažno, ispunjavajuće i (za neke) duhovnoiskustvo. Ono nam, pre svega, pruža du -boko zadovoljstvo, užitak i predstavlja te -melj našeg postojanja, a uz to je veomakorisno za zdravlje. Zajedničko uživanje uproizvodnji hrane predstavlja najlakši putprevazilaženja klasnih, rasnih i kulturološ -kih prepreka. Biljke bilo koje vrste moguda zbliže ljude i njihove zajednice, ali ni -jednoj vrsti to ne uspeva tako dobro kaobiljkama koje jedemo. Koliko god hraneod lučite da proizvedete i sa kojim se godograničenjima sretnete, organsko gajenje

barem malog dela povrća koje jedete za -do voljava i više od fundamentalne ljudskepotrebe da se hranite zdravim, svežim inezagađenim proizvodima. Ovo je takođejedan vid vašeg sopstvenog uticaja na širuokolinu.

Šira slikaMnoge vrste voća i povrća putuju hilja-

dama kilometara duž planete pre nego štostignu do cilja. Transport se često vrši avi -onom, potom motornim vozilima i pri tomse troše velike količine fosilnih goriva kojadoprinose zagađenju atmosfere i dovodedo globalnog zagrevanja.

Kilometraža koju pređu navodno „sveži”proizvodi može biti ogromna, što dovodido toga da se velika količina hrane jededa leko od mesta na kojem je proizvedena.Biljne vrste koje se gaje da budu otpornena dugo putovanje - a ne zbog hranljivevrednosti i ukusa - direktan su nusproizvod

gajenje povrća

Povrće je logičan početak za sve koji želeda preuzmu kontrolu nad onim čime se hrane

Hrana za dušuAko gajite povrće u privatnosti svog dvo-rišta, to praćenje rasta sopstvenih proiz-voda sve do berbe pružiće vam mir, zado-voljstvo i zdrav predah od stresa i proble-ma iz svakodnevnog života.

zašto da proizvodite sopstvene organske proizvode?

- Proizvodi su svežiji.- Dobijate proizvode koje ne možete dakupite.- Bolji ukus i veća hranljiva vrednost.- Pozitivna aktivnost koja vas ispunjava idoprinosi zdravom životu.- Pomaže da se buduće generacije podu-čavaju o poreklu hrane.- Pomaže da se izgrade zajednice.- Višestruke prednosti za životnu sredinu.- Kontrola nad onim što jedete. - Možete to da radite bilo gde. - Bolje je za prirodu.

širenja monokultura po svetu, ali i globali-zacije. Ovi rastući sistemi skoro potpunozavise od visokog utroška neobnovljivih iz -vora energije, mineralnog đubriva i sin -

tetič kih hemijskih pesticida. Zabrinutostzbog bezbednosti hrane je sve veća, odproblema s taloženjem pesticida, do mno-gih nerešenih pitanja u vezi sa širokomupotrebom genetski modifikovane hrane.

Dobrobit za životnu sredinuProizvodnja sopstvenog povrća, naročito

organskog, obezbeđuje sigurnu, nezaga-đenu hranu, a ima i mnogo prednosti za ži -votnu sredinu. Skoro potpuno se eliminišeprevoženje hrane, organski otpad može dase reciklira tehnikama kao što je kompos -tiranje, dok se opasnost po zdravlje sma-njuje. Sve veća pažnja poklanja se „lokali-zaciji” hrane, što podrazumeva da se pro -izvodi koji se gaje lokalno, organskim teh-nikama koje ne ugrožavaju životnu sredinui koriste obnovljive izvore, prodaju direk-tno stanovništvu tog regiona. Takva inici-jativa pomaže ljudima da se upoznaju sporeklom proizvoda koje uzimaju, ali pro -izvodnja sopstvene hrane i dalje je vrhu-nac ovog načina gajenja.

Prošlost, sadašnjost i budućnostOrgansko baštovanstvo nije samo osvr-

tanje na prošlost i nostalgija za onim što jebilo nekad, naročito kad je u pitanju povr-će. Uspešne tehnike organskog gajenjaraz vijaju se generacijama uz pomoć pos -matranja, pokušaja i grešaka. Rad u har-moniji s prirodom omogućava nam daposmatramo prirodne sisteme izbliza i stal-no učimo od njih dok otkrivamo nove pris -tupe proizvodnji hrane i razvijamo nove,često inovativne, tehnike. Organsko gaje-nje podrazumeva primenu najnovijih nauč-nih istraživanja u praksi, odabir kultivisa-nih vrsta koje su prirodno otporne na šte-točine i bolesti, koristeći pored novih ieksperimentalnih i dokazane postupke,kao i pomaganje i očuvanje mehanizamaza održavanje prirodne ravnoteže.

ORGANSKA BAŠTA296

genetski modifikovani organizmi (g.m.O.)

Svi organizmi sadrže gene koji prenosemodel tog određenog organizma s jednegeneracije na drugu. U prirodi, vrste kojenisu srodne ne mogu da se razmnoža vajui stoga riblji geni nikad ne bi mogli dapostanu deo neke biljke, ali ova bizarnaideja danas je stvarnost. Genetski inže-njering (G.I.) omogućio je prenos genet -skog materijala s jedne vrste na drugu.Karakteristike koje nosi novi gen postajudeo novog organizma. Na pnmer, pirinačobogaćen vitaminom A ima gene zelen-kade.

Važna etička i bezbednosna pi tanja pro -ističu iz upotrebe G.M.O. Iako su oni kojiih razvijaju, kao i neki drugi, zadovoljnibezbednošću ove tehnologije za ljudskozdravlje i životnu sredinu, mnogi se neslažu s tim. Zbog toga genetski modifiko-vane biljne i životinjske vrste nisu prih -vat ljive u organskom gajenju.

Genetski modifikovani proiz vodi počelisu da se upotrebljavaju veoma brzo, bezopsežnog testiranja, na osnovu pretpos -tavke da su slični nemodifikovanim vrsta-ma. Međutim, ovaj proces podrazumevastvaranje genetskih kombinacija koje nebi mogle nastati prirodnim putem. Kad sete kombinacije nađu u prirodnoj sredinigeni će bespovratno „pobeći” s genetskimo difikovane vrste preko bakterija uzem ljištu ili uz pomoć oprašivanja. Kakavće biti ishod kad ti geni postanu deo div-ljih biljnih vrsta, možemo samo da naga-đamo.

Dok pišemo ovaj tekst genetski modifi-kovani proizvodi su postali dostupni baš -tovanima, a na pomolu su novi mirisi ibilj ne vrste čudnih boja, kao što su plavikaranfili i ruže, kao i trava koja ne morada se kosi. Ove novine mogu da nas koš -taju više nego što možemo i da zamisli-mo.

Bogata baštinaOčuvanje i održavanje onog što je naj-

bolje iz prošlosti za buduće generacije ne -raskidivo je povezano s organskim bašto-vanstvom. Mnogo „nasleđenih” kulti visanihvrsta povrća rezultat je selektivnog ukršta-nja više generacija unazad i naročito supo godne za gajenje u jedinstvenim uslovi-ma određenog lokaliteta. Očuvanje ovakvegenetske raznolikosti osigurava bogat iraz novrstan genetski materijal za budućeukrštanje, dok nam istovremeno daje i za -divljujući uvid u globalnu povrtarsku bašti-nu.

napravite mesta za hranuOrgansko povrće može da se gaji prak -

tič no na bilo kom osunčanom mestu. Uraz vijenom svetu većina ljudi živi i radi ugradovima gde je prostor obično veomaskup, ali to ne mora da bude prepreka zaproizvodnju sopstvene hrane. Gajenje po -vrća u ograničenom prostoru ponekadzah teva određen stepen snalažljivosti i do -vitljivosti, ali uspećete uz pomoć strplje-nja, iskustva i volje da naučite nešto novo.

Ideja o zadovoljavanju svih potreba i da -lje je neostvaren san. Potpuna samodo-voljnost, osim što se doživljava kao osobe-njaštvo i ekscentričnost, za većinu nijeprak tična.

Bilo da gajite svežu salatu u saksiji napro zoru, ili ste posadili obilje jestivih bilja-ka u svojoj bašti, napravili ste važan korakkoji je dobar i za vas i za svet koji vas ok -ružuje.

kakO Da POčnete Da gajitePOvRĆe

Možete da čitate knjige, razgovarate sdru gim baštovanima i beskonačno dugoraz mišljate, ali najbolji način da počneteda gajite povrće jeste da to stvarno i ura-dite. Prvi uspesi pružiće vam samopouzda-nje i ubrzo ćete steći pravi osećaj za onošto uspeva u vašim uslovima.

kako da odlučite šta da gajiteKad tek počinjete da gajite povrće izbor

je veoma velik i stoga je korisno da posta-vite sebi nekoliko pitanja, odredite priori-tete i na osnovu toga napravite plan. Da liželite da gajite osnovno povrće, ili onoretko koje ne može lako da se nađe u pro-davnicama? Imate li tokom zime gde dasmestite povrće? Ako imate, razmotritega jenje onih vrsta koje mogu dugo da sto -je ili da se zamrznu. Koliko vremena imatena raspolaganju? Neko povrće zahteva damu se posveti više pažnje. Pogledajte deoo familijama povrća (str. 310-319) kakobis te saznali šta sve može da se gaji. Udelu Povrće i salatne biljke, od A do Ž naćićete više detalja o pojedinačnim vrstama.

gde da gajite povrćeIdealno mesto za gajenje povrća često

se opisuje kao plodno, vlažno zemljište,ot porno na gubitak vlage na ravnom,osun čanom, zaklonjenom mestu. Većinabaštovana nema ovako „idealne” uslove,ali i pored toga gaji povrće odličnog kvali-teta koristeći ono što ima na najbolji mo -gući način. Sledeće savete uzmite u obzirkad birate mesto za povrće.

- Sunce i hlad Debela hladovina znatnoće usporiti rast povrća, ali neke vrste, kaošto su zelena salata, blitva, cvekla i kelera-ba, dobro podnose delimičan hlad. U hlad-nim podnebljima, povrće koje raste visokopostavite tako da ne baca senku na ono ni -že, dok ga u toplim podnebljima treba ko -ristiti za dobrodošao hlad.

- Drenaža Povrće neće bujati na zemljiš -tu natopljenom vodom koje može bolje dase iskoristi za nešto drugo, na primer zaje zerce ili za gajenje močvarnih biljnih vrs -ta. Poboljšajte natopljeno zemljište doda-jući mu postepeno organske materije nis -ke hranljivosti i razmotrite mogućnost ga -jenja u podignutim lejama (videti str. 327).

- Zaklon Zaštitite otvoreno zemljište traj-nim ili privremenim zaklonom od vetra kaošto je živica, ograda ili mreža. Zaštitite po -

GAJENJE POVRĆA 297

jedinačne biljke ogradicom, staklenim iliplastičnim zvonom ili nekim drugim zaklo-nom, naročito dok su mlade.

- Na padini Napravite nivoe kako bistesprečili eroziju zemljišta. Postavite leje ire dove popreko, umesto niz padinu. Imaj -te na umu da se u podnožju padine čestoskuplja mraz.

- Prostor Izaberite povrće koje odgovaraprostoru koji vam je na raspolaganju. Čaki male površine mogu da budu izuzetnopro duktivne kad se za rast koristi i hori-zontalni i vertikalni prostor. Ne zaboraviteda ostavite prostor za kompost od lišća idrugi kompost kad pravite plan bašte.

- Psi i lopte U zavisnosti od toga za štajoš koristite baštu, možda ćete zaključitida gajenje povrća jednostav no ne ide uzostale aktivnosti za koje se bašta koristi.

metodi gajenjaIma mnogo načina da se gaji povrće: u

redovima, lejama ili u saksijama; zasebno;zajedno s cvećem i žbunastim biljkama.

Priprema zemljištaMožda već imate raskrčeno parče zem -

ljiš ta pogodno za gajenje povrća, ali ako tonije slučaj, postoje razne organske meto-de za pripremu zemljišta. Možete da raskr-čite deo travnjaka, povadite biljke iz cvet-nih leja ili upotrebite malč (nanos od sitnoiseckanih grana drveća) koji onemogućavaprodor svetlosti kako biste raščistili parce-

ORGANSKA BAŠTA298

Povrće i podnebljeNa narednim stranicama odrednice „toplopodneblje” i „hladno podneblje” služe kaoopšta naznaka koja će vam pomoći daod lučite koje povrće da gajite u kom delubašte i da li mu je potrebna neka vrstazaš tite. Informacije odgovaraju umere-nim podnebljima gde nije isuviše velikarazlika između najniže i najviše tempera-ture. „Hladno podneblje” odnosi se napod ručje gde se letnji meseci kreću odume reno toplih do svežih, a zimski odsvežih do hladnih, padavina ima cele go -dine, a letu i zimi prethode proleće i je -sen. „Toplo podneblje” odnosi se na onogde se letnji meseci kreću od toplih dovrelih, leta su često duga, a zime sveže.Termini „pod zaklonom” i „nezagrejanzak lon” označavaju da povrće može us -pešno da se gaji ispod neke vrste zaklo-na koji se ne greje - staklenog ili plastič-nog zvona, ramova, plaste nika, stakleni-ka (videti Baštovanstvo u staklenicima,str. 215).

alat i opremaIsprobajte alat pre nego što ga kupite ka -ko biste procenili šta vam najviše odgo-vara. Sledeće osnovne alatke će vam ola-kšati poslove u bašti.- Posude za kompost i kompost od lišća -za reciklažu zelenog otpada i proizvodnjupoboljšivača zemljišta.- Baštenske vile - za negu, vađenje kore-nastih biljaka, rastresanje zemljišta, kao ipomeranje i mešanje krupnog organskogmaterijala sa zemljištem.- Motika - za površinsku obradu, pravlje-nje rupa za seme, nasipanje zemljišta,po vršinsko okopavanje u zavisnosti odvrs te zemljišta.- Pločice za natpise - za obeležavanje vrs -ta i datuma.- Grabulje - za razbijanje i ravnanje zem-ljišta, pripremu rupa za sejanje, zatrpa-vanje zasejanih rupa.- Ašov - za kopanje, negu, dubinsko rilja-nje. Koristite ašov s manjom glavom akoimate problema s leđima.- Štapovi, žica - za formiranje redova.- Ašovčić - za ručno plevljenje i pravljenjerupa za sejanje.- Kanta - za zalivanje.- Ručna kolica - za skupljanje i prenoše-nje krupnog materijala.

Počnite s malom parcelomMala parcela laka je za održavanje, a nanjoj može da se proizvede dosta povrća.Prevelike ambicije mogu da dovedu dora zočaranja zbog toga što imate više po -vrća nego što možete uspešno da gajite.

lu zaraslu u korov (za više detalja videtiKorovi i zaštita od korova, str. 77 i Ga jenjebez obrade str. 332).

Pre nego što počnete, saznajte više osvom zemljištu i počnite da ga tretirate or -ganskim metodima. Koristite đubriva i or -ganske poboljšivače zemljišta koji su ne -ophodni za poboljšanje plodnosti (za svepotrebne informacije videti Zemljište i bri -ga o njemu, str. 32-61).

Planovi i beleškeČak i ako za početak gajite samo nekoli-

ko vrsta povrća, pametno je da napravitejednostavan plan plodoreda (videti str.305-309). Pažljivo pratite šta se dešava to -kom cele godine kako biste mogli da reši-te sve probleme i prilagodite uslove premapotrebi.

Vodite beleške. Najosnovnije beleške uk -ljučuju zapisivanje na plastičnoj pločici ko -ja se koristi za označavanje redova, nazivabiljne kulture i datuma kad je posejana.Ubrzo ćete moći da zabeležite informacijeo rodu, štetočinama i bolestima, vremen-skim uslovima i šta je dobro rodilo i gde.Ne brinite ako se sve ne odvija po planu!Čak će vam i iskusni baštovani reći da seponekad iznenade.

PlaniRanje RODa tOkOmCele gODine

Planiranje unapred može da vam po -mog ne da postignete najbolje rezultate ugajenju povrća, primenite svoju maštu upraksi i ubirate sveže plodove čitave godi-ne. Razmišljanje o celoj godini unapred ta -kođe pomaže da se poslovi dobro raspore-de. Omogućava vam da odvojite vreme zavažne poslove kao što je pravljenje kom-posta, skupljanje jesenjeg lišća, mešanjezelenišnog đubriva sa zemljištem i prime-nu poboljšivača zemljišta, pored ostalihuobičajenih poslova kao što su sejanje, sa -đenje i berba.

Rasporedite berbuVećina povrća posejanog na proleće

sprem na je za berbu od početka leta dokasne jeseni. Izbor useva i vrsta, kao i raz-ličito vreme sejanja i sađenja, pomaževam da izbegnete preobilnu berbu leti iras poredite vreme berbe na duži vremen-ski period. U hladnim podnebljima gajitepovrće pod zaklonom i koristite zaštitneog rade kako biste produžili period berbe.(Videti Baštovanstvo u staklenicima, str.215-232).

„gladni period”U hladnim podnebljima period od kraja

zime do kraja proleća tradicionalno je poz-nat pod nazivom „gladni period” jer u tovreme u bašti nema mnogo šta da se bere.Kako biste obogatili ovaj neplodan period,gajite povrće koje je dovoljno otporno daizdrži zimu uz pomoć zaklona, na primerpraziluk ili kelj, ili povrće koje izuzetno br -zo sazreva ako ga posejete početkom pro-leća, na primer rotkvice i rasad zelene sa -la te.

Jedna od teškoća je ta što povrće kojimtreba da ispunite „gladni period” mora dabude u završnoj fazi rasta polovinom leta,kad je zemljište još pod letnjim usevima. Utom slučaju posadite letnje useve na ma -njem prostoru, ili pokušajte da posejetema nje letnje useve kao međuuseve ukom binaciji sa zimskim usevima (za višein formacija o mešovitoj sadnji videti str.324).

izbor kultivisanih vrstaNeke vrste povrća, kao što su kupus (vi -

deti okvir na sledećoj strani), šargarepa,kar fiol, praziluk, zelena salata, crni luk igra šak imaju različite varijetete za različitago dišnja doba; neke vrste rađaju tokomce le godine. Kulture za koje se kaže da su„brze” ili „rane” naročito su korisne za se -janje početkom ili krajem sezone rasta jersu spremne za berbu brže od običnih vrs -

GAJENJE POVRĆA 299

ta. Druge se ukrštaju tako da budu otpor-ne na hladne zimske uslove.

Uzastopno sejanje takođe je uspešanna čin da se rasporedi berba, naročito jepogodno za povrće koje brzo dospeva. Topodrazumeva da se seju male količine istevrste povrća u intervalima od 2 do 3 sed-mice. Dobro je da se sledi pravilo da sesledeća grupa poseje kad prethodna poč -ne da izrasta u mladice. Biljke pogodne zaovakav vid setve su: rukola, motovilac, ke -leraba, zelena salata, rotkvice, spanać,mla di luk i repa.

čuvanjePovrće kao što je krompir, bundeva i crni

luk može da ostane u dobrom stanju neko-liko meseci preko zime (videti str. 339-340). Zamrzavanje je takođe od pomoćika ko bi se produžio period „jestivosti” od -ređenog povrća.

taBela za PlaniRanje USevaPOvRĆa i Salata

(vidi na narednih nekoliko strana)

Organsko povrće, salate i zeleniš moguda se beru sveži - iz bašte, ispod staklenogili plastičnog zvona ili hladnog staklenika iplastenika - skoro cele godine, osim u pod-nebljima s veoma nepovoljnim klimatskimuslovima. Dodajte tome povrće koje čuva-te (ne u zamrzivaču) i izbor nesezonskihproizvoda se povećava.

Ključ za sveže povrće tokom cele godineleži u dobrom planiranju, a ova tabela ćevam pomoći da uradite upravo to. U njojmožete da vidite kada usevi treba da seposeju, koliko dugo rastu i kada će oslobo -diti prostor za drugi usev. Korisna je i kaopregled različitih vrsta i kultivisanih usevako je možete da gajite u bašti.

Naravno, tabela vam daje opšti pregled,a ne određene datume i vreme za određe-na podneblja. Tačno vreme zavisiće od us -lova za gajenje u mestu gde živite (kao iod određene godine), od vrsta koje gajitei faze u kojoj berete plodove.

ORGANSKA BAŠTA300

- Kelj pupčar- Blitva- Kelj- Praziluk- Zimske i dugu -ljas te rotkvice

- Peršun- Salata iz rasada- Brokule- Zimski kupus- Zimski karfiol- Zimski spanać

kupus tokom cele godine- Prolećni kupus Posejte ga u kasnu je -sen; rasadite ga i stavite u zaštićen pros -tor tokom zime; uberite ga krajem prole-ća ili početkom leta. Pogodne sorte: „ranidžersi vejkfild”, „grenadin”.- Letnji kupus Posejte ga sredinom ili kra-jem proleća; rasadite ga početkom leta;uberite ga krajem leta ili početkom jese-ni. Pogodne sorte: „danski okrugli”, „zlat -no jutro”.- Zimski kupus Posejte ga sredinom ihkra jem proleća; rasadite ga sredinom le -ta; u podnebljima s umerenom klimom,uberite ga od kraja jeseni do kraja zime.Pogodne sorte: „brzi okrugli”, „sanibel”,„sa vojski as”.

Povrće za „gladni period”

GAJENJE POVRĆA 301

ORGANSKA BAŠTA302

GAJENJE POVRĆA 303

ORGANSKA BAŠTA304

PlODOReDPlodored je praksa koja podrazumeva

ga jenje srodnog povrća na različitommestu na parceli iz godine u godinu. Po vr -će iz iste botaničke familije (detaljan opissledi) podložno je istim bolestima i štetoči-nama. Na primer, paštrnak pripada istojfamiliji - Apiaceae - kao šargarepa, i tako-đe je omiljena poslastica šargarepinoj mu -vi.

Neke vrste srodnog povrća mogu lakoda se prepoznaju: sve vrste graška i pasu-lja pripadaju istoj familiji, kao i crni luk,kozjak i beli luk. Ali delovi biljke koji sejedu - njihov oblik i ukus - nisu uvek dobarpokazatelj za određivanje. Na primer, pro-kelj očigledno pripada, zajedno s kupu-som, familiji Brassicaceae, ali istoj familijipripadaju i broskva, rotkvica i repa. S dru -ge strane, cvekla je srodna spanaću i blit -vi. Ponekad se porodična pripadnost viditek kad biljke procvetaju; cvetovi familijeSolanaceae - paradajza, krompira, paprikei patlidžana - veoma su slični (videti str.317).

Ako se članovi iste familije gaje na istommestu iz godine u godinu, povećava semo gućnost da se štetočine i bolesti u zem-ljištu trajno nastane. Na malim parcelamapomeranje povrća samo nekoliko metaradalje možda neće imati uticaj na suzbija-nje štetočina i bolesti, ali ipak je korisnozbog drugih prednosti.

- Raspoloživost hranljivih materija Raz -ličite vrste povrća imaju drugačije potrebeza hranljivim materijama i stoga njihovopo meranje sprečava siromašenje zemljištana jednom mestu, što omogućava da seono najbolje što je moguće iskoristi.

- Nega zemljišta Za neke useve, da bius peli, potrebno je da se prihranjuje zem-ljište; drugi dobro koriste hranljive materi-je koje su ostale posle pret hodnog useva.Gajite useve koji imaju slične potrebe za -jed no kako biste mogli na odgovarajućina čin da tretirate zemljište za njih. To zna -

GAJENJE POVRĆA 305

či da svi delovi povrtnjaka imaju isti tret-man dok traje jedan plodored.

- Suzbijanje korova Neke vrste povrća,kao što su bundeva i krompir, imaju lišćekoje odbija korov i lako se pleve. Druge,kao što su crni luk i šargarepa, teže je ple-viti jer nemaju prednosti u borbi protivkorova. Naizmenično sejanje ovakvog po -vrća pomaže da se korov drži pod kontro-lom.

- Struktura zemljišta Korenje biljaka na -lazi se na različitim nivoima u zemljištu.Na izmenično sejanje povrća sa plitkim idu bokim korenjem pozitivno utiče nastruk turu zemljišta.

koliko traje plodored?Tri do četiri godine uobičajeni su prepo-

ručeni minimum za plodored, ali svakakomo že da traje i duže. Ako znate da vašezemljište ima ozbiljan i dugotrajan prob -lem, kao što su nematode, trulež korena ilikupusna kila, možda će biti potreban znat -no duži plodored da bi se osetljive vrsteuspešno gajile.

Planiranje plodoredaIsplanirajte plodored prema vrstama

povrća koje želite da gajite, ili za početakkoristite primere na str. 307-309. Za pam - tite da ne morate da gajite iste vrste povr-ća svake godine, iako ćete sigurno imatiomiljene kulture koje ćete želeti da pono-vite.

- Napravite spisak povrća koje želite dagajite preko cele godine i grubo odreditekoličinu.

- Grupišite povrće prema botaničkoj fa -miliji (videti detalje na str. 310-318).

- Nacrtajte plan parcele. Podelite parce-lu na jednake delove prema dužini trajanjaplodoreda. Ako gajite povrće na više mes -ta u bašti, tretirajte svako mesto posebnomenjajući usev svake godine dok traje plo-dored. Rasporedite povrće po podeljenojpar celi vodeći računa da pripadnici iste fa -milije ostanu zajedno. Ako jedna familijane može da ispuni označen prostor, poku-

šajte da je kombinujete s drugom kojazahteva slične uslove i zemljište. Usevi kojibrzo sazrevaju, kao i oni koji pripadaju raz-nim familijama (videti okvir dole), moguda popune prazan prostor.

- Budite fleksibilni i spremni da prilago-dite svoje planove dok se držite principaplodoreda. Na vaše planove mogu da utičuneodgovarajući vremenski uslovi i drugene pogode koje ne prijaju usevima.

- Vodite beleške o onome što ste plani-rali i o onome što se stvarno desilo.

nega zemljišta za vreme plodoreda- Kompost i ostali poboljšivači srednje do

visoke hranljivosti Koristite ih za vrste kojeiziskuju mnogo hranljivih materija iz zem-ljišta, na primer krompir, praziluk, kupus -njače i tikve. Nanesite ih u proleće pre se -janja.

- Kreč Dodajte ga ujesen, pre sađenja, udeo parcele na kom se nalaze kupusnjače,

ORGANSKA BAŠTA306

Bez plodoredaSledeći usevi ne pripadaju nijednoj odglav nih familija povrća i mogu da popuneprazan prostor pri planiranju plodoreda.- Kineska artičoka (Lamiaceae)- Motovilac (Valerianaceae)- Novozelandski spanać (Aizoaceae)- Kukuruz šećerac (Poaceae) Veliki brojze lenišnog đubriva sastoji se od kupus -njača ili mahunarki, ali sledeće vrste pri-padaju „mešovitim familijama”:- heljda (Polygonaceae);- ozima raž (Poaceae).

Višegodišnje povrće ne uključuje se uplodored iz prostog razloga što ostaje naistom mestu nekoliko godina. Pojedinevrs te pripadaju nekoj od glavnih familijapovrća.- Špargla (Liliaceae)- Karda (Asteraceae)- Artičoka (Asteraceae)- Divlji spanać (Chenopodiaceae) - Višegodišnji brokule (Brassicaceae)- Rabarbara (Polygonaceae)- Raštan (Brassicaceae)- Zelje (Polygonaceae)

kako biste suzbili kupusnu kilu, ali sa moako je neophodno da se podigne nivo pHvrednosti. Ne stavljajte ga tamo gde gaji-te krompir jer doprinosi krastavosti.

- Kompost od lišća i drugi poboljšivačizemljišta niske hranljivosti Korisni su presetve korenastog povrća; stavite ih bilogde kao vrstu malča za poboljšanje zem -ljiš ta, naročito za vreme zime.

- Zelenišna đubriva Proverite kojoj fami-liji zelenišno đubrivo pripada i upotrebitega posle useva iz iste familije. Na taj načinće se problem koji može pogoditi tu fami-liju prvo pojaviti kod zelenišnog đubrivaumesto kod useva. Koristite ga zimi, zasetvu krajem leta ili na jesen. Ne koristiteozimu raž pre neposredne setve sa zdru-ženim usevom jer pri razlaganju sprečavaklijanje drugog semena.

gajenje višegodišnjeg povrćaVišegodišnje povrće koje može da stoji

na istom mestu mnogo godina očiglednone učestvuje u uobičajenom plodoredu.Naj bolje je da špargli i rabarbari namenitezasebne leje. Druge vrste, kao što su arti-čoka i raštan, idealne su za ograničavanjeparcele. Divlji spanać i kiseljak takođe mo -gu da se udenu na krajeve parcele.

Kao za sve višegodišnje biljke, odgova-rajuća priprema zemljišta, koja obuhvatauklanjanje svih višegodišnjih korovskih bi -ljaka, neophodna je pre sejanja (videti str.171, kao i Povrće i salatne biljke, od A doŽ, str. 341). Kad odlučite da ih obnovite,nemojte da ih sejete na istom mestu.Proveravajte bolesti i štetočine na višego-dišnjim biljkama, naročito na onim koje suiz jedne od većih familija, na primer više-godišnje brokule. Štetočine i bolesti kojese dugo zadrže na višegodišnjim biljkama,mogu da zaraze i druge biljke.

GAJENJE POVRĆA 307

Osnovni plodored za umerena podneblja

Svake godine pomerajte grupe useva usmeru suprotnom od kazaljke na satuParcela 1: Solanaceae, cucurbitaceae Stavite kompost na proleće, potom gajitekrompir, paradajz i tikvice. Nakon berbe,posejte/posadite beli luk, praziluk i osta-vite zelenišno đubrivo za poboljšanjezem ljišta.Parcela 2: Alliaceae, PapillionaceaePosle berbe belog luka i praziluka poseja-nog prethodne godine (videti parcelu 1),gajite grašak i pasulj. Posejte grahoricuza zelenišno đubrivo preko zime, ali do -dajte kreč jer ćete nastaviti s kupusnja-čama.Parcela 3: BrassicaceaeŠargarepa, paštrnak, celer, cvekla, spa-nać, blitva (dole), zelena salata kaomeđuusev. Preko zime ostavite ozimu ražili heljdu kao zelenišno đubrivo.Parcela 4: Apiaceae, Chenopodiaceae Gajite letnje kupusnjače, a potom posa-dite jesenje kupusnjače, zelenu salatu idruge vrste kao međuusev. Dodajte kom-post na proleće i leto. Malčirajte jesenjekupusnjače kompostom od lišća prekozime.

Plodored za topla podnebljaParcela 1: Dodajte kompost na proleće.Ga jite paradajz, patlidžan i papriku, a po -tom beli luk ili crni luk preko zime.Parcela 2: Posle crnog i belog luka pret-hodne godine (videti parcelu 1) gajite sa -latu preko zime. Dodajte kompost od liš -ća na proleće.Parcela 3: Dodajte đubrivo na proleće,po tom gajite bundeve, tikve i tikvice. Parcela 4: Kukuruz šećerac uz salatu kaomeđuusev početkom sezone. Posle do -daj te zelenišno đubrivo.

ORGANSKA BAŠTA308

Ovaj plan će obezbediti dobar izbor sezon-skog povrća, svežeg i skladištenog. Cvećeje za branje, a začinsko bilje za kuhinju. Ijedno i drugo će privući korisne insekte.Usevi ostaju grupisani i pomeraju se uprav cu kazaljke na satu svake godine.Prva godina1 42 3Druga godina2 13 4Treća godina3 24 1

Četvrta godina4 31 2 Usevi iz grupe 1 (gore levo)Usevi iz familije Solanaceae i Cucurbitace -ae koriste mnogo hranljivih materija. Naproleće dodajte ozimu raž (videti grupu 4),a zatim stavite kompost. Posle vađenja ra -nog krompira posadite Alliaceae preko zi -me; nije im potrebno prihranjivanje.Usevi iz grupe 2 (na sledećoj strani, gorelevo)Mahunarke, kao što su grašak i pasulj,hrane se same, ali koristiće im malč od liš -ća. Povadite deo crnog luka preko zime...

četvorogidišnji plodored za hladna podeblja(Razmera: 1:50)

GAJENJE POVRĆA 309

... kako biste napravili mesta za pasulj prit-kaš. Luk posejan na proleće sustići će svo -je zimske rođake. Posle posejte grahoricukako bi naredne godine bilo dovoljno azotaza kupusnjače; stavite na jesen kreč ako jepotreban zemljištu.Usevi iz grupe 3 (gore desno)Kupusnjače i salate. Dodajte grahoricu ilibaš tenski kompost na proleće. Na jesenmalčirajte kompostom od lišća da biste na -redne godine imali dobro klijalište za kore-naste useve.

Usevi iz grupe 4 (na prethodnoj strani, go -re desno)Većinom korenasti usevi kojima nije pot -reb no dodatno prihranjivanje jer koristeproš logodišnje ostatke. Na mesto gde ćeras ti celer, blitva i kukuruz šećerac dodajtekompost. Preko zime prekrijte ozimom ra -ži.

BRaSSiCaCeae – FamilijakUPUSnjača

Predstavnici familije- Bela slačica* (Sinapsis alba)- Rukola** (Eruca vesicaria)- Brokule (Brassica oleracea grupa italica)- Prokelj (Brassica oleracea grupa gemmi-fera)- Kupus (Brassica oleracea grupa capitata)- Karfiol (Brassica oleracea grupa botrytis)- Kineski kupus (Brassica rapa grupa peki-nesis)- Krecava salata* ** (Lepidium sativum)- Brassica napus- Raštan (Brassica oleracea grupa acepha-la)- Keleraba (Brassica oleracea grupa gon-gylodes)- Mizuna** (Brassica rapa var. nipposinica)Brassica hirta **Brassica juncea **

- Kineski kupus** (Brassica rapa grupachi nensis) - Rotkvica** (Raphanus sativus) - Broskva (Brassica napus grupa napobra -ssica) - Divlji karfiol (Crambe maritima) - Brassica oleracea (grupa italica) - Repa ugarnjača (Brassica rapa grupa ra -pi fera) - Dičak (Barbarea verna)

* Zelenišna đubriva ** Pogodne za dobijanje mladica

Predstavnici velike i raznolike familije ku -pusnjača gaje se zbog listova, glavica, ko -rena, stabla ili izdanaka. Odgovaraju imhladni, vlažni uslovi i veoma su hranljivi ibogati mineralima i vitaminima. Mnogo po -vrća koje se konzumira i dobro je poznato„u zapadnom delu sveta”, na primer karfioli kupus, pripada familiji kupusnjača; tuspa da i povrće orijentalnog porekla kaošto su kineski kupus i mizuna. Neke vrste,na primer lisnati kelj, brokule s mnogo gla-

ORGANSKA BAŠTA310

zaštita useva. Kupusnjače će verovatnoimati veliki udeo u usevima koje gajite i stogaje važ no da napravite dobar plodored kako bise sprečila kupusna kila (1), najozbiljnijabolest koja napada kupusnjače. Bez biljkedomaćina spore kupusne kile mogu da preži-ve u zemljištu 20 godina. Trudite se da nezarazite biljke i zemljište. Larve ku pusnemuve napadaju korenje biljaka iz ove familiješto dovodi do toga da biljka propada i vene(2). Mladice mogu da se zaštite kragnom pro-tiv kupusne muve (5) ili pokrivanjem redova.Pokrivanje redova može da se koristi da bi semladice zaštitile od lisnih vaši, a mreža jedobra zaštita od nekih vrsta ptica.

Od kraja proleća razni moljci i leptiri, kaošto je leptir kupusar, polažu jaja (3) na kupu-snjače. Gusenice (4) koje se raz vi ju mogu dase otklone ručno ako ih pre toga ne uklonekorisne ose.

Pošto preko cele godine može da se gajineka od brojnih kupusnjača, postoji opas nostda se namnože kupusni moljci i lisne vaši.Isplati se jednom godišnje da se uklone izbašte sve kupusnjače - na pri mer u rano pro-leće - kako bi se zaus tavilo razmnožavanještetočina.

Više informacija i saveta naći ćete u deluProblemi s biljkama, od A do Ž, str. 397.

vica i kelj, dugo se razvijaju, ali veoma suotporne i služe kao odlična hrana tokomzime. Prazno zemljište koje ostaje izmeđuvećih zimskih kupusnjača može da se isko-risti za useve koji se brzo razvijaju i me đu -useve. Međutim, pažljiv izbor sorti vrstakao što su kupus i karfiol i mali razmak pri-likom njihovog sejanja može da proizvedemanje glavice, pogodne za jedan obrok.Ne ke kupusnjače imaju odlične mladiceko jima može da se osveži uobičajena sala-ta od zeleniša (videti str. 337).

Obrada zemljišta i plodoredKupusnjačama je potrebno plodno zem-

ljište koje dobro zadržava vlagu. U plodo-redu ova porodica sledi mahu narke, kaošto su grašak i pasulj, koje fiksiraju azot(str. 314). Usevi od kojih se pravi zelenišnođubrivo, na primer, grahorica ili detelina,obezbeđuju lisnatim kupus njačama savpotreban azot. Ako nemate zelenišnođubri vo, u leje kupusnjača možete da do -da te srednje hranljiv poboljšivač zemljišta,kao što je kompost. Kiselom zemljištu tre -ba da se doda kreč pre gajenja kupusnja-ča.

Kupusnjače se lako gaje iz semena ilisađenjem rasada. Zapadne vrste obično seseju na proleće i leto; orijen talne vrstenaj bolje je sejati kad dani postanu kraći udrugoj polovini leta - na taj način ćetedobiti korisne jesenje useve. Usevi koji br -zo rastu, na primer rukola i rotkvice, brzoće biti spremni za berbu ako se seju direk-tno u zemljište; keleraba i brokule mogubi ti spremni za berbu već posle 8 sedmica.Uzastopno sejanje obezbediće stalan prilivplodova. Međutim, velikom broju kupus -nja ča potrebni su meseci do punog zrenja.Izbegnite da vam zemljište dugo bude za -uzeto tako što ćete ove vrste posejati u kli-jalište ili u ćelije i presadite ih kad zemljiš -te bude slobodno.

GAJENJE POVRĆA 311

Upoznajte familijuSvi članovi ove raznolike grupe, u kojuspa daju jednogodišnje, dvogodišnje i vi -še godišnje biljke, na kraju će razviti istika rakterističan cvet sa četiri latice raspo-ređene u obliku krsta.

Neke vrste kupusnjača mogu da se beruskoro u bilo koje doba godine. Ovi lisnatiusevi podrazumevaju lisnati kelj (1) i zim-ski (2), prolećni (3) i letnji kupus (videtistr. 300). Jedu se mlade glavice brokulakalabreze, karfiola (4) i brokula s mnogoglavica. Kelj pupčar duž visokog stablaraz vija male glavice koje liče na kupus.

Krecava salata, slačica, rotkvica i brassi-ca napus koriste se kao izdanci i mnogemogu da se jedu još kao mladice. Vi še -godišnja kupusnjača raštan gaji se zbogčvrstih izdanaka koji se beru od sredinedo kraja zime. Keleraba ima čvrstu sočnudebelu stabljiku. Rotkvica može da se ga -ji i zbog njenih pikantnih mahuna.

Usevi koji se gaje zbog korena uključu-ju broskvu, repu i rotkvice. Prolećne i let-nje rotkvice obično imaju mali koren,osim dugih belih japanskih rotkvi. Zimskerotkvice su mnogo veće.

Orijentalne kupusnjače kao što je kines -ki kupus i smeđa slačica rastu brzo i dajuukusne hranljive listove i izdanke koji sudobri za salatu i brzo prženje.

Neke kupusnjače imaju karakterističanukus koji podseća na senf, ali druge, kaošto su keleraba i brokule imaju nežnijiukus. Mnoge mogu da se jedu presne,kao i kuvane ili iz turšije.

Kupusnjače možda nisu pravi izbor zauk rasnu baštu, ali neke izgledaju veomaatraktivno. Crveni, „kovrdžavi” i reckavilis nati kelj može zimi da izgleda veomaupečat ljivo. Keleraba, zelena ili ljubičasta,često predstavlja interesantan dodatakbaš ti, dok pepeljastozeleni kupus ili kar-fiol mogu da budu savršena pozadina zajednogodišnje biljke jarkih boja. Orijen -talna vrsta brassica juncea i neke vrste„minijaturnog” kupusa mogu da se upot -rebe za oivičavanje leja.

alliaCeae – Familija lUkOvaPredstavnici familije

- Beli luk (Allium sativum)- Praziluk (Allium porrum)- Crni luk (Allium cepa)- Kozjak (Allium cepa grupa aggregatum)- Aljma (Allium fistulosum)- Egipatski luk (Allium cepa grupa prolife-rum)

Biljke iz familije lukova imaju oštar ukusi mnoge razvijaju tipične izdužene cvetneglavice ukoliko se ostave da procvetaju.Use vi uključuju sitni luk za turšiju, razno-bojni kozjak, vitki mladi luk, pikantni beliluk snažnog ukusa i crveni, beli i žuti lop-tasti luk. Sve su to čvrsti usevi kojima od -govara hladno podneblje.

Mladi luk, usev koji se brzo gaji, jede sekao mladica zajedno s lišćem. Crni luk,koz jak i beli luk obično se vade kad su sas -vim zreli; u suvim uslovima mogu da seskladište više meseci (videti str. 340). Pra -ziluk, koji ne daje lukovicu, gaji se zbogdu ge cilindrične „stab ljike”. Može da se os -tavi u zemlji i vadi tokom zime.

Začinske trave kao što su vlašac i kineskivlašac (videti str. 290) takođe pripadajuovoj familiji; konzumirajte lišće i cvetove.Višegodišnji egipatski luk umesto cvetada je nadzemne lukovice iz kojih mogu daizbiju izdanci koji će se razviti u zemljištu.Cvetovi praziluka i belog luka takođe moguda proizvedu male lukovice umesto seme-na.

gajenje usevaPredstavnici ove familije lako se gaje.

Oda birom vrsta i varijeteta možete da ihje dete cele godine, bilo sveže bilo skladiš-tene. Mladi luk i praziluk gaje se iz seme-na; praziluk se stavlja u rasadnik pa sepre sađuje početkom leta (str. 321). Crniluk i kozjak gaje se iz semena ili mladih lu -kovica, dok se beli luk isključivo sadi u če -novima. Beli luk mora da prođe kroz periodhladnog vremena da bi dobro rodio i zbog

ORGANSKA BAŠTA312

zaštitite useve. Bela trulež (u sredini) na -pada lukovice i ponekad se zadržava u zem-ljištu više od 20 godina. Pokušajte da ne za -razite zemljište i biljke i koristite plodored.

Kod lukove muve crvi se uvlače u lukovice.Zaš titite useve laganim prekrivačem.

Različite gljivice mogu da napadnu lišće lu -ka. Plamenjača luka (gore) česta je kada suvlažni uslovi; od njenih tamnih spora listovipocrne. Očistite zaražene delove i koristiteplo dored. Narandžaste mrlje od rđe luka(do le) javljaju se leti. Može da deluje opas -no, ali biljke obično prerastu bolest na jesen(videti slike u koloru na str. 463).

toga se obično sadi na jesen. Kozjak tako-đe može da se seje na jesen, a za ranuber bu kasno leto je vreme za setvu japan-skih varijeteta crnog luka.

zemljište i planiranje prostoraPripadnici ove familije vole vlažno, rela -

tiv no plodno zemljište. Izbegavajte obilnoprihranjivanje koje pospešuje razvoj boles -ti i smanjuje trajanje skladištenja. Dovolj -no je zemljište koje je prihranjeno za pret-hodne useve kao što su krompir ili kupus -njače. Na siromašnijem zemljištu prazilukuće koristiti đubrivo srednje do visoke hran-ljivosti.

Crni luk i praziluk dobro podnose različi-te varijante raspoređivanja biljaka (videtist 321), što možete da iskoristite da biljkadostigne veličinu koja vam odgovara. Tan -ki, ukusni praziluk može da se gaji na ras -tojanju od samo 5 cm.

CUCURBitaCeae - Familijatikava

Predstavnici familije- Tikvica, bundeva, letnja tikva (Cucurbitapepo)- Krastavac, kornišon (Cucumis sativus)- Lufa (Luffa cylindrica)- Dinja (Cucumis melo)- Bundeva, muskatna bundeva, zimskatikva (Cucurbita maxima, C. moschata iliC. Pepo)- Lubenica (Citrullus lanatus)

Predstavnici familije tikava obično subuj ne biljke velikog upadljivog lišća i žutihcevastih cvetova. Potrebno im je mnogoprostora. Varijeteti koji imaju vreže mogu

da se usmere i da se penju po lučno pos -tavljenim grančicama ili uz mrežu. Žbunas -ti varijeteti se manje granaju.

Ova familija najviše se gaji zbog plodovakoji mogu da se jedu i dok su mladi i kadsazru. Plodovi su predivnih boja, oblika ive ličina. Jestivi su i cvetovi i semenke. Svevrste su osetljive jednogodišnje biljke koji-ma su potrebni topli uslovi da bi se razvi-jale. U hladnim podnebljima tikvice, bun-deve, tikve i krastavci mogu rađati na ot -vorenom ako rastu na toplom i presađujuse u toplo zemljište, posle mrazeva. U top -lijim regionima mogu da se seju direktno uzemljište na otvorenom. Dinjama su pot -reb ni topli uslovi i nekad treba da se gajeu hladnom stakleniku ili ramu. Krastavcimatakođe prijaju topli vlažni uslovi u stakleni-ku ili plasteniku. Krastavci, tikvice i letnjetikve jedu se mladi i redovno se beru kakobi biljke nastavile s rađanjem. Obično sublagog ukusa. Dinje se beru kad su zrele,a bundeve i zimske tikve ostavljaju se dasazru na biljci kako bi dobile debelu koruzbog skladištenja. Neke su sočne i blagogukusa, dok su druge mesnate i imaju sna-

GAJENJE POVRĆA 313

zaštitite useve. Neke sorte krastavca po -ka zuju otpornost na mozaičnu prošaranostlis ta (gore). Zaštitite mladice od puževa go -la ća. Pepelnica može da bude znak da jezem ljište suvo; ako se javi krajem godine ne -će ugroziti rod. Pod zaklonom se mogu kori -stiti biološke metode za kontrolu običnog pa -učinara. Plodored, dobra ventilacija i higijenanajbolja su odbrana od bolesti kao što su ga -rež i trulež (vidi sliku u koloru na str. 462).

Očaravajući plodoviSve tikve, čak i obične baštenske tikviceupe čatljivo izgledaju. Tikve se javljaju unaj različitijim oblicima, od blistave svetilj-ke kao što je „atlantski džin”, do osobe-ne, prema unutra zamotane „Turčinoveka pe”.

žan slatkast ukus - odlične su za supe ičorbe.

gajenje usevaSvim predstavnicima ove familije koristi

primena srednje hranljivog poboljšivačazem ljišta kao što je kompost. Ako ih negajite u posudama nije potrebno dodatnoprihranjivanje. Kod plodoreda na otvore-nom mogu da se uključe u leje na kojimase gaji krompir ili kupusnjače, ili može daim se dodeli posebna parcela.

Kad se poseju, većini tikava ne trebamno go pažnje i dobre su za suzbijanje ko -rova. Dinje i krastavci u stakleniku zahte-vaju više oblikovanja, zalivanja i prihranji-vanja.

U većini slučajeva cvetovi - koji su iližen ski ili muški - moraju da se opraše dabi proizveli plod. Međutim, krastavci izplas tenika će biti gorki ako se opraše. Upo -trebom „ženskih” hibrida izbegava se ukla-njanje muških cvetova da bi se sprečilooprašivanje.

PaPiliOnaCeae - FamilijalePtiRnjača

Predstavnici familije- Lucerka* (Medicago sativa)- Povrtarski zvezdan (Lotus tetragonolo-bus)- Bob (Vicia faba)- Detelina* (Trifolium spp.)- Grahorica* (Vicia sativa)- Piskavica* (Trigonella foenum-graecum)- Krmni bob* (Vicia faba)- Ukrasni grašak (Dolichos lablab)- Plava lupina* (Lupinus angustifolius)- Grašak (Pisum sativum)- Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccine-us)- Boranija (Phaseolus vulgaris)- Dunjica* (Medicago lupulina)

* Zelenišno đubrivo

Povrće iz ove familije, nekad poznatepod nazivom Leguminosae (mahunarke), i

dalje se obično tako naziva. Gaji se presve ga zbog jedrih mahuna i zrna. Za ma -hunarke je tipično da u korenu imaju kvrži-ce koje fiksiraju azot iz vazduha. Kad kvrži-ce istrule, azot se razlaže u zemljište i zbogtoga je zelenišno đubrivo od ovih biljakaveoma korisno.

Grašak i bob su čvrsti usevi kojima pogo-duje hladno podneblje jer se najbolje raz-vijaju na temperaturi ispod 15°C. Boranijai mnogocvetni pasulj manje su otporni namraz i potrebni su im topliji uslovi za rast.

Mlade mahune boba i vrhovi izdanakamo gu da se jedu, ali glavni usev su zele-na, bela ili crvena zrna. Zrno graška tradi-cionalno se vadi iz mahuna, ali kod graškašećerca i slatkog graška jedu se cele ma -hune.

ORGANSKA BAŠTA314

zaštitite usevePrimenjujte plodored kako biste izbeglitru lež korena.

Seme graška i pasulja posejano u ranoproleće mogu da pojedu miševi. Ukolikopostavite zamke ispod žičane mreže, kas -nija setva će verovatno biti sigurna.

Graškov i pasuljev žižak buši lišće od ra -nog proleća. Biljke koje dobro napredujuobično mogu da prevaziđu pretrpljenušte tu; mladice mogu da se zaštite prekri-vačem koji se stavlja odmah posle setve.

Crna pasuljeva vaš prvo se pojavljuje navrhovima boba. Otkinite zaražene izdan-ke. Rana setva manje podleže napadu.Ra na i kasna setva graška mogu da po -mog nu da se izbegne graškov smotavacči je larve jedu zrno.

Siva plesan je rana bolest, česta kad jezemljište vlažno. Pepelnica se obično po -javljuje na grašku kasnije u sezoni kad jezemljište suvo.

Mlada boranija i mnogocvetni pasuljpriv lače puževe i puževe golaće. U hlad-nijim podnebljima bolje je da prve usevepresadite nego da ih sejete direktno uzemlju, a za dodatnu zaštitu stavite sta-klena ili plastična zvona.

Više saveta naći ćete u delu Problemi sbiljkama, od A do Ž, str. 397.

Grašak može da bude različite visine, od60 cm do 3 m i većina biljaka se podupiregrančicama ili mrežom za grašak. Varijeteti„bez listova”, koji imaju više vreža negolišća, podupiru se sami kad se gaje u blo-kovima.

Patuljasti žbunasti grašak idealan je zama li prostor i gajenje u posudama. Vari je -tet koji spada u penjačice (poznat kao gra-šak pritkaš) uspuzaće uz prut, štap ili prit -ke postavljene oko leje ili s obe strane re -da. Najbolje uspeva u umereno toplim iliveoma toplim podnebljima i mnogo boljepodnosi suve vremenske uslove od mno-gocvetnog pasulja.

Mnogocvetni pasulj uglavnom je penja-čica, iako postoje i patuljaste kultivisanevrs te. Crveni, beli, roze, ili crveno-beli jes -

tivi cvetovi deluju atraktivno kad se biljkauspenje uz žičanu mrežu ili pritke. Mahunesu zelene i dugačke.

zemljište i plodoredMahunarke dobro uspevaju u vlažnom

zem ljištu koje dobro zadržava vlagu i kojeje prihranjeno za prethodni usev kao što jekrompir. U plodoredu mogu da ih slede ku -pusnjače, koje će iskoristiti azot iz kvržicamahunarki pod uslovom da se korenjeostavi u zemlji.

CHenOPODiaCeae – FamilijalOBODa

Predstavnici familije- Cvekla (Beta vulgaris podvr. vulgaris) - Blitva (Beta vulgaris grupa cicla) - Divlji spanać (Chenopodium bonus-hen-ricus) - Lisnata cvekla (Beta vulgaris grupa cicla) - Loboda (Atriplex hortensis „Rubra”) - Spanać (Spinacea oleracea)

Ova familija obuhvata i lisnate i korenas -te useve kojima pogoduju topla i hladnapod neblja. Spanać i loboda su pogodnime đuusevi koji se brzo razvijaju. Spanaćje najbolje sejati na nižim prolećnim i jese-njim temperaturama jer po vrelom suvomvre menu brzo precveta. Za stalan prinossej te po malo i često.

CvekleCvekla se gaji zbog sočnog mesnatog

ko rena koji je obično tamnocrven, ali imavrsta sa zlatnožutim, belim i šarenim kore-nom. Tamnozeleno i purpurno lišće je de -korativno i može da se koristi za jelo dokje mlado, presno ili delimično obareno. Sit -na cvekla koja brzo raste jede se kad dos -tigne veličinu 2,5 - 5 cm u prečniku. Veći

GAJENJE POVRĆA 315

Šarene mahunarkeIza boranije krije se nešto više od zelenihmahuna. Mahune mogu da budu i ljubi -čas te, žute, zelene s crvenim pegama ijoš u mnogo raznih kombinacija. Ako seostavi da se razvije, debeljuškasta svežaboranija dobija mahune kao grašak, ilimo že da da suvi pasulj - veoma hranljivusev za zimske dane. Raspon boja i šaraosušenog zrna otkriva nam istinsku raz-nolikost. Čuvanje zrna je lako - što je ve -rovatno dovelo do toga da se sačuvamno go starih kultivisanih vrsta.

Pasulj pritkaš nekad se gajio kao ukras -na biljka, što i danas može da bude slu-čaj. Na primer, „Trionfo Violetto” ima lju-bičasto stablo, jestive tamnoljubičastemahune i izgleda izvanredno pored jed -no godišnjih ukrasnih puzavica ili jarkihgroz dastih, cvetova vrste Ipomoes lobata(mina lobata). Visoki grašak može da bu -de i atraktivna ukrasna biljka. Razmetljivicrveni mnogocvetni pasulj pružiće vammnoštvo boja tokom čitavog leta.

Ukrasna boranija sa bledoljubičastimcve tovima naspram zelenog i bronzanoglišća spada među najlepše. Tu su i smeđemahune jestive kad se skuvaju. Međutim,to je nežna biljka kojoj je potrebna tem-peratura ne niža od 18 °C.

Snažne bojeJake, tamne boje korena i lista (kao kodljubičaste blitve i spanaća) obeležje suove familije.

ko ren glavnog useva skladišti se za upot -rebu tokom zime. Kultivisane vrste koje neprecvetavaju koriste se za ranu setvu.

lisnate cvekleLisnata cvekla i blitva često se mešaju.

Pr va ima velike listove umerenozelene bo -je; druga obično ima sjajne tamnozelenelistove s širokom istaknutom središnjomžilom koja se može jesti kao zasebno povr-će. Boja centralne žile može biti bela, žuta,narandžasta, svetloljubičasta i jarkocrve-na. Lisnata cvekla i blitva lako se gaje; ma -nje su podložne precvetavanju od spana-ća, nekoliko meseci mogu neprestano dase beru i dobro podnose niske zimske tem-perature. Dve setve, jedna na proleće ijed na na jesen, trebalo bi da budu dovolj-ne za rod preko cele godine.

Divlji spanać, malo poznata višegodišnjabiljka, stara je salatna biljka. Listovi moguda se beru početkom godine; jedu se icvetni izdanci. Pogoduje joj kvalitetno bo -gato zemljište i delimično trpi hlad.

gajenje usevaUsevi iz ove familije vole plodno zemljiš -

te koje se ne isušuje lako. Često su uklju-čeni u plodored zajedno s korenastim po -vrćem, na zemljištu koje je poboljšano zaprethodne useve. Na siromašnijem zem -ljiš tu prijaće im malč od đubriva srednjehranljivosti. Lisnata cvekla i blitva mogu dase gaje u ćelijama za presađivanje, a zacveklu je poželjno da se seme seje u grupi,na jednom mestu (videti str. 323). Sve vrs -te mogu da se gaje u hladnom staklenikuvan sezone.

aSteRaCeae – Familija glavOčika

Predstavnici familije- Karda (Cynara cardunculus) - Cikorija (Cichorium intybus) - Endivija (Cichorium endivia) - Artičoka (Cynara scolymus) - Čičoka (Helianthus tuberosus) - Zelena salata (Lactuca sativa) - Beli koren (Tragopogon porrifolius) - Crni koren (Scorzonera hispanica)

Povrće iz familije glavočika obuhvataraz ličite biljke, od jedre jednogodišnje ze -lene salate, do veličanstvene višegodišnjeartičoke koja može izrasti i do 2,5 m. U za -visnosti od useva, mogu da se jedu izdan-ci, lišće, cvetne glavice, koren ili gomolji.

Zelena salata je verovatno najraspros -tra njeniji pripadnik ove familije i konzumi-ra se zajedno s cikorijom i endivijom kaosalata. Sve tri vrste, raznolikih listova i bo -ja, mogu da deluju izuzetno dekorativno.Ne ke kultivisane vrste zelene salate dajulistove skupljene u glavicu; pojedinačni lis -tovi mogu i do nekoliko sedmica da budupo godni za branje kod vrsta čiji su listovi„slo bodni”. Cikorija i endivija često se blan-širaju kako bi im se umanjila gorčina, a ko -ren cikorije može se izvesti da proizvedesvet le mlade izdanke poznate pod nazivom„čikoni”. Odabirom kultivisanih vrsta i gaje-njem pod zaštitom staklenog ili plastičnogzvona ovi usevi obezbediće vam lisnatu sa -latu cele godine. Takođe, dobro napredujuu hladnom stakleniku i mogu da poslužekao koristan rasad za naizmenično sađenjei za gajenje u posudama.

Čičoke se jednostavno gaje. One proiz-vode čvrste jestive gomolje, a rastu i do2,5 m visine. Neke kultivisane vrste imajupomalo neočekivan cvet koji liči na prepoz -natljiv cvet suncokreta - brojne sitne laticeoko centralne cvasti.

Kad se ostave da procvetaju višegodiš-nja artičoka i karda, veoma sličnog izgle-da, imaju velike cvetove koji liče na cvet

ORGANSKA BAŠTA316

zaštitite useveS usevima iz ove familije ima manje prob -lema, iako neki hoće da precvetaju u lo -šim uslovima. Repina muva malo utiče nakoren, ali će oštetiti lisnati usev. Otkiniteoštećeno lišće i izgnječite larve u tuneli-ma. Kad je visoka vlažnost, plamenjačamože da bude problem za mladi spanać.

čička. Koren karde blanšira se na jesen;ve liki još neotvoreni cvetni pupoljci artičo-ke jedu se početkom leta.

Beli koren i crni koren malo su poznatiko renasti usevi. Beru se na jesen, a zimise, po potrebi, vade. Narednog proleća iz -danci mogu da se jedu blanširani ili se os -tavljaju da bi dali jestive cvetne pupoljke.

zemljište i rasporedBiljke iz ove porodice vole vlažno zem -

ljiš te. Lisnati usevi uključuju se u plodored,ili mogu da se stave među ukrasne biljke.Karda i artičoka traže mnogo mesta i ne biodudarale među ukrasnim biljkama po ivi-cama parcele. Korenasti usevi mogu da seuključe u plodored zajedno s ostalim kore-nastim biljkama, dok čičoke pružaju dobruzaštitu od vetra.

SOlanOCeae – FamilijaPOmOĆniCa

Pripadnici familije- Krompir (Solanum tuberosum) - Paradajz (Lycopersicon esculentum) - Paprika (Capsicum annuum grupa gros-sum) - Ljuta paprika (Capsicum annuum grupaLongum) - Ljuta papričica (Capsicum frutescens) - Patlidžan (Solanum melongena)

Iako nije otporan na mraz, krompir dob -ro uspeva u hladnim podnebljima. Ostalimpripadnicima ove familije - paradajzu, pat-lidžanu i paprici - potrebni su topli uslovi idosta svetlosti. Ovo su popularni usevi zagajenje u hladnom stakleniku ili plasteniku(str. 223-224), ali seju se i u zatvorenom,a potom presađuju napolju kad uslovi bu -du primereni.

Uvek dosta krompiraKrompiru treba dosta mesta, ali se lako

gaji. Dobar je za skladištenje preko zime.Krompir se sadi u vidu krtola. Uvek ko -

ris tite proverene „semenske” krtole. Obič -no se seje na proleće; setva krajem leta uzzaštitu može dati zimski usev (videti str.226). Neke vrste krompira proizvode pravoseme u malim plodovima koji liče na para-dajz, ali ono se retko koristi za gajenje (iotrovno je ako se jede).

Osetljivi plodoviSamostalno gajen paradajz koji se osta-

vi da sazri na biljci boljeg je ukusa od svihkoje možete da kupite u prodavnici. Raz -no likost vrsta koje su na raspolaganju baš -tovanima opet je neverovatna - od žbu -nas te biljke umerenog rasta koja se lakogaji, do „neodređenih” vrsta koje mogu daizrastu više metara; od malenih plodovave ličine treš nje, do onih koji sami mogu daposluže kao čitav obrok, crveni, žuti, na -ran džasti i zeleni. Paradajz može da se gaji

GAJENJE POVRĆA 317

zaštitite useveMeđu glavočikama zelena salata je naj-podložnija štetočinama i bolestima. Uobi -čajene štetočine uključuju puževe golaće,sovice, lisne vaši i korenove vaši. Mladebilj ke mogu da se zaštite od puževa gola-ća preprekama i zamkama. Slomljenaljus ka od jajeta ima kratkoročno zaštitnodejstvo.

U zaštićenom prostoru problem pred -stav ljaju plamenjača i siva plesan (botry-tis), naročito u hladnim, vlažnim uslovi-ma. Plodored, održavanje higijene i dob -ra ventilacija mogu da umanje problem.

Postoje kultivisane vrste otporne na va -ši, plamenjaču i razne fiziološke proble-me.

Samo zelena salataFamilija glavočika pored useva obuhvatai ukrasne biljke, na primer lepe kate i hri-zanteme i korove kao što je maslačak.

u saksijama, korpama i vrećama za gaje-nje povrća. Otpor nije vrste lakše se gaje ikad se seju direktno u zemlju.

Paprika može da bude slatkasta, ljuta, ilivatreno ljuta. Slatka paprika bere se dok jezelena, ili zrela, kad dobije crvenu, žutu,na randžastu ili ljubičastu boju. Ljute papri-čice obično imaju sitnije, duže i šiljatijeplodove.

Plod patlidžana obično je sjajan, tamno-ljubičast, ali prvobitno je bio beo kao jaje.Moderne kultivisane vrste ne daju više odčetiri do pet plodova po biljci, zbog čega jerod pouzdaniji. I patlidžan i paprika dobronapreduju u posudama, kao i u zemljištu,a najviše im pogoduje zaštićen prostor uhladnom podneblju.

zemljište i plodoredSvim vrstama najviše pogoduje plodno

zemljište bogato organskim materijama ukoje je umešan kvalitetan kompost. Dobroje da ih sadite posle zelenišnog đubriva odozime raži.

aPiaCeae – FamilijaŠtitOnOŠa

Pripadnici familije- Šargarepa (Daucus carota)- Korenasti celer (Apium graveolens var.ra paceum)- Celer (Apium graveolens)- Komorač (Foeniculum vulgare var. dulce)- Hamburški peršun (Petroselinum crispumvar. tuberosum)- Peršun (Petroselinum crispum)- Paštrnak (Pastinaca sativa)- Vodena drezga (Sium sisarum)- Krbuljica (Chaerophyllum bulbosum)

Ovo je grupa različitih useva zasebnihka rakterističnih ukusa. Porodična sličnostvi di se kad procvetaju - sitni pojedinačnicve tovi formiraju cvetne glavice u vidumleč nobelih kišobrana nalik na štitove.Cve tovi privlače korisne insekte.

Šargarepa i paštrnak spadaju u tradicio-nalno korenasto povrće; hamburški per-šun, krbuljica i vodena drezga manje supoz nati. Celer, lišće i stablo korenastog ce -lera imaju isti karakterističan ukus, kao ikvrgavi koren korenastog celera koji se vi -še jede kao korenasti usev. „Lukovice”(zap ravo donji deo stabla) firentinskog ko -morača su čvrste kad su presne i ukusompodsećaju na sladić. Njegovo lepo mekolišće koristi se umesto običnog komorača.Najbolje je da se seje u drugoj polovinileta jer raste najbrže od ovih useva. Većiniostalih useva treba mnogo vremena dasaz ru. Peršun se, kao začinsko bilje, čestogaji s ovim vrstama povrća.

gajenje usevaŠargarepa i paštrnak su čvrsti usevi koji

se seju direktno i preko zime mogu da os -tanu u zemlji ili se skladište. Rana šarga-repa, koja brže zri, jede se presna. Obause va vole nešto siromašnije zemljište ko -je je prihranjivano za prethodne useve, naprimer kupusnjače. Ako je zemljište teško

ORGANSKA BAŠTA318

zaštitite useveSetva otpornih kultivisanih vrsta dobar jenačin da se krompir i paradajz zaštite odbrojnih problema. Plamenjača krompira,koju izaziva gljivica, napada i paradajz imo že da predstavlja veliki problem uvlaž nim uslovima. Malo šta može da seučini kako bi se sprečila. Rani usevi krom-pira izbeći će je, ali uklanjanje svih po -ten cijalnih izvora može da odloži početakbolesti. Biološkim sredstvima moguće jesuzbijanje belih vaši, običnog paučinara ikorenove vaši. Videti takođe Problemi sbilj kama, od A do Ž, str. 397.

ili kamenito, razmišljajte o gajenju ranešar garepe u posudama (videti str. 209).

Celer i korenasti celer će precvetati akose ne vodi računa o rastu. Najbolje je da ihsejete u ćelijama i presadite kad se zem -ljiš te ugreje. Zemljište treba da bude bo -gato organskim materijama kako se ne biisušilo, a dodaje mu se poboljšivač srednjedo visoke hranljivosti.

Iako je pripadnicima ove familije potreb -no različito zemljište, drže se zajedno uuobi čajenom plodoredu jer su podložni is -tim problemima. U sistemu leja, kad jepar cela izdeljena na više od četiri jasnopo deljena dela, mogu da im se dodele za -sebne leje.

Sejanje i Sađenje POvRĆaU ovom delu bavićemo se gajenjem po -

vrća na otvorenom. Biljke mogu da se gajei u stakleniku ili nekom drugom zaštiće-nom prostoru kako bi se izbegli nepovoljnispoljašnji uslovi, ili jednostavno zato što jepogodnije. Više detalja pronaći ćete u deluGajenje biljaka, str. 102; Baštovanstvo usta klenicima, str. 215; i Povrće i salatnebiljke, od A do Ž, str. 341.

izbor semenaOrgansko seme proizvodi se prema prih-

vaćenim organskim standardima bez upot -rebe mineralnog đubriva i pesticida. „Kon -vencionalno” seme proizvodi se uz pomoćmineralnog đubriva i pesticida i može dase koristi ako ne postoji organska alterna-tiva.

Kad god je moguće, koristite kvalitetnoorganski proizvedeno seme proverenogpo rekla, ili ga sami proizvodite. Ako nepos toji organsko seme proverite na pako-vanju semena u ponudi da li je posle berbetretirano pesticidima.

Tradicionalne sorte (videti str. 12) moguda se nabave razmenom semena. Kul ti vi -sane vrste dobijene tehnikama genetskemodifikacije (G. M., videti str. 296) nisupri merene za organsko gajenje.

Oblici semenaU prodaji obično može da se nađe osu -

še no seme u rinfuzu, zapakovano u najlonili papir. Različiti tretmani i načini olakšava-ju sejanje i doprinose boljim rezultatima.

- Obložena/peletirana semena Svaka se -menka oblaže se glinom ili dijatomejskomzemljom kako bi rukovanje i sejanje bilolak še. Prvo se uverite da u oblozi nemapes ticida.

- Prajmirano seme Seme se naklijava uidealnim uslovima i potom se „suši” preprip reme za sejanje ili čuvanje na 5°C.Bilj ke niču veoma brzo i ujednačeno bezob zira na fluktuaciju temperature zemljiš -

GAJENJE POVRĆA 319

zaštititi useveKorenasti usevi nekad se račvaju u kame-nitom zemljištu. Najveća štetočina za ovufamiliju je šargarepina muva; njena larvase hrani korenom svih pripadnika porodi-ce. Bledi listovi obično se primete prenego što dođe do oštećenja korena.Prep reke i pokrivanje redova najbolja suzaštita.

Itersonilia pastinaceae, bolest koja na -pa da samo paštrnak, pogoršava se ako jebiljku napala i šargarepina muva. Spre ča -vaju je malo rastojanje između biljaka idobra vlažnost zemljišta.

Trulež korena napada ovu i nekolikodru gih familija, naročito kad je zemljištepre više vlažno. Na tom mestu bar četirigodine nemoj te gajiti biljke podložne tru-leži.

ta. Naklijava se seme šargarepe, celera,praziluka, peršuna i paštrnaka.

- Trake Seme se stavlja na biorazgradivepapirne trake koje se polažu u redove.Zah valjujući ovim trakama sejanje je brzoi lako, a redovi stalno savršeni. Nije pot -reb no proređivanje.

Seme uvek držite na hladnom, mračnommestu. Više detalja o čuvanju i roku traja-nja semena videti na str. 120.

Umesto semenaNeke vrste povrća razmnožavaju se ve -

getativno - na primer iz krtola i izdanaka.To se dešava zato što retko daju seme, ilisu biljke koje se gaje iz semena veomaraz novrsne, ili zato što je vegetativno raz-množavanje brže. Čak i kad je mogućegajenje iz semena, možda će vam više

odgovarati da kupite rasad. To će vamomo gućiti da uštedite vreme - na primer,špargla ne rađa sve do treće godine i sto -ga se obično sade jednogodišnje biljke,od nosno izdanci.

Usevi kao što su paradajz i krastavacnaj bolje niču u toplim uslovima koje nemo žete uvek da obezbedite. Kupovinomrasada izbeći ćete ovaj problem, a verovat -no ovakav način gajenja neće biti mnogoskuplji ukoliko vam je potreban mali brojbiljaka. Čak i najobičnije povrće kao što jekupus ili kelj pupčar može da se kupi u ob -liku namenski gajenih „ponika” ili rasada.To je korisno ako imate ograničen prostor,vreme i uslove za gajenje. Rasad verovat -no možete da kupite u mestu u kom živiteili da poručite poštom. Ako poručujetepoš tom, paket otvorite čim ga dobijete,za lijte biljke i stavite ih na dobro osvetlje-no mesto. Kad god je moguće, kupujte or -ganski gajene biljke, izdanke ili krtole.

Sejanje povrćaAko sejete na otvorenom, seme možete

sejati direktno u zemljište u kojem će bilj-ke rasti i zreti, ili u posebne posude ili kli-jališta odakle ćete ih kasnije presaditi. Po -sude se često koriste za kupusnjače kojezauzimaju mnogo mesta u relativno du -gom vremenskom periodu. Biljke mogu dase odgaje u stakleniku, na osunčanompro zoru ili u nekom drugom zaštićenompros toru kako bi se izbegli nepovoljni spo-ljašnji uslovi ili jednostavno zbog ostalihpogodnosti.

grejanje zemljištaPovrće koje uspeva u hladnim podneblji-

ma proklijaće na proleće čim temperaturazemljišta dostigne 5°C ili više. Usevima ko -jima pogoduje toplije podneblje, na pri-mer, cvekli, potrebno je najmanje 13°C ine sme se sejati ili saditi dok ne prođeperiod mrazeva. Zemljište može da se ug -re je pre sejanja uz pomoć staklenog iliplas tičnog zvona, prekrivača za redove ilicr nog najlona. Crni malč takođe se brzo

ORGANSKA BAŠTA320

Hibridi F1Seme nekih sorti povrća ima oznaku „F1”.To znači da spada u hibride F1 - potom-stvo dobijeno ukrštanjem dve odabranebilj ke-roditelja. Hibridi Fl generacije obič -no su veoma bujni, ujednačeni i daju ve -će prinose. Često su otporni na određeneštetočine i bolesti i neki mogu da se nađukao organski proizvedeno seme. Jedanod glavnih nedostataka hibrida F1 je tošto biljke posejane u isto vreme obično irađaju u isto vreme. Ovo može da se iz -begne uzastopnim ili ponovljenim seja-njem tokom dužeg vremenskog perioda.

zamena za semeIsto kao što će krtole krompira ostavljenena suncu početi da klijaju, tako se i drugevrste razmnožavaju vegetativnim putem.Čičoke se gaje iz krtola, isto kao krompir;raštan se gaji iz delova mesnatog korena.Crni luk i kozjak mogu da se gaje iz se -me na, ali i iz malih lukovica koje služekao podloga iz koje rastu. Beli luk se uvekgajio na ovaj način. Špargla, artičoka i ra -barbara rađaju mnogo brže ako se gaje izpelcera ili izdanaka koji se uzimaju s od -rasle biljke (videti takođe str. 103) ne goiz semena.

za greva na proleće. Nepromočivi materija-li, najlon, održava zemljište suvim - u vlaž-nim uslovima seme truli.

Ako sejete u leje (videti str. 327), celaleja može se ugrejati za ranu prolećnu set -vu pomoću prekrivača za redove (videti str.231). Pokrivač se podigne, seme se pose-je u zagrejano zemljište (ili se posade mla -de biljke) i potom se pokrivač vrati names to.

ProređivanjeNeke mladice moraju se ukloniti kako bi

druge mogle da se razvijaju. Proređujtemalo-pomalo i ostavljajte mla dice jednudo druge dok ne postignete željeno rasto-janje. Zalivajte pre i posle proređivanja. Ibiljkama u rasadniku često je potrebnopro ređivanje pre presađivanja.

Presađivanje iz rasadnikaDobro zalijte mladice pre presađivanja

ka ko biste što manje oštetili koren. Biljke

uvek držite za listove. Rastresite zemljišteašovčićem i trudite se da na korenu osta-ne što više zemlje. Podignite biljke i od -mah ih presadite u rupe, ali tako da donjilistovi budu tik iznad zemljišta. Utabajtezemljište, zalijte ga i održavajte vlažnim.Biljke često klonu posle presađivanja, alise obično brzo oporave. Ako su tempera-ture izuzetno visoke, prekrijte mladice la -ga nim materijalom, kao što je pokrivač zaredove, koji će im pružiti zaklon od sunca.Sklonite pokrivač posle nekoliko dana, kadse biljke oporave.

kakO najBOlje Da iSkORiStite PROStOR

Ako koristite tehnike za planiranje pros -tora u kombinaciji s pogodnim sortama i,ako je to moguće, lejama (videti str. 327),iskoristićete svaki prostor za gajenje nanajbolji mogući način. Ako i nema potrebeda se prolazi između redova, povrće možeda se gaji na manjem rastojanju nego štoje uobičajeno. Praksa gajenja povrća u du -gim redovima uz redovno okopavanjezem ljišta između njih nastala je zajedno spromenama u poljoprivrednoj praksi u 18.veku. Ovaj sistem i danas ima svoje pred-nosti kad se koristi na manjim parcelama,ali u većini bašta postižu se bolji rezultatisađenjem biljaka u blokovima, pravilnoras poređenim na prostoru za gajenje, ko -ris teći tehniku jednakog rastojanja ili kvad -ratnu mrežu.

- Jednako rastojanje Biljke se seju u cik-cak redove na jednakom međusobnomras tojanju. Razmak između biljaka određu-je se uzimanjem proseka između preporu-čenog rastojanja biljaka u redu i rastojanjaizmeđu redova. Na primer, biljke koje se

GAJENJE POVRĆA 321

Proređivanje šargarepeVećina biljaka treba da se proređuje akoje seme uspešno proklijalo. Šargarepa seseje na što većem razmaku kako bi se iz -beglo proređivanje i tako sprečio rizik odnapada šargarepine muve. Biljke izvađe-ne prilikom proređivanja (ali ne i šargare-pa) mogu da se iskoriste kao salata ili dabi se popunili slobodni delovi parcele.

Presađivanje prazilukaPovrće koje sporo raste, može da se sejeu saksije ili ćelije dok se na parceli neoslobodi prostor posle berbe ranih useva.Pra ziluk se može gajiti u saksijama, plit-kim ko ritima, ili gusto posejan u leju naslo bod nom parčetu zemljišta. Dobro gazalijte pre presađivanja u pojedinačne ru -pe du boke 15 cm, na rastojanju od 15 do23 cm. Stavite jednu biljku u svaku ru pu,ali ne mojte da ispunjavate rupu zemljiš -tem. Umesto toga najpre zalivajte biljkeka ko bi se zemljište oko korena polakosleglo.

Dobro iskorišćen prostorU uskim lejama ne treba da se gubi pro-stor na staze između redova. Povrćemože da se gaji u redovima na manjemrastojanju, ili na jednakom rastojanju ukvadratnim ili cikcak formacijama.

obično gaje na rastojanju od 15 cm u re -du, u redovima između kojih je razmak 30cm, mogu se gajiti na jednakom među-sobnom rastojanju od 23 cm. Biljke prima-ju jednaku količinu svetlosti, vlage i hran-ljivih materija i brzo iznad zemljišta stvara-ju pokrivač od lišća, što doprinosi suzbija-nju korova.

- Kvadrat Biljke se gaje na istom rasto-janju u redu i između redova i kao rezultatdobijamo kvadratnu šemu. Ova šema jeko risna kad na širinu leje mogu da stanusamo dve-tri biljke. „Kvadratna mreža”mo že lako da se napravi uz pomoć vinklekoju treba utisnuti u zemljište kako bi seocrtale linije s jednakim rastojanjem i podpravim uglom. Sejte ili sadite tamo gde selinije seku.

kako postići pravu šemuDa biste dobili posle presađivanja želje-

ni rezultat, jednostavno sadite biljke napotrebnom rastojanju. Kod povrća koje seseje direktno u zemljište možete staviti ne -koliko semenki na svako mesto gde trebada izraste biljka i kasnije prorediti ponikeostavljajući jednu biljku, ili možete sejati uredove i pažljivo proređivati ponike u sva-kom redu. I kod useva kao što je cveklata kođe može na jedno mesto da se sejenekoliko semenki direktno prema željenojšemi.

Uticaj gustine biljakaRastojanje među biljkama kao što su cr -

ni luk i kupus utiče na njihovu veličinu; doodređene granice, više prostora omogući-će da lukovice i glavice budu veće. Na su -prot tome, gajenje na manjem rastojanjus manje mesta za rast znači da ćete dobi-ti manje povrće, često prikladnije veličine.U većini slučajeva kad je rastojanje manjepovećava se ukupan prinos. Postoji grani-ca za minimalno potrebno rastojanje ispodkoje su biljke jednostavno suviše blizu dabi dostigle veličinu poželjnu za berbu. Jed -nako rastojanje među biljkama obično jenajbolji način da se utiče na veličinu bilja-

ka i može da se menja kako bi se prilago-dilo različitim vrstama povrća.

Primer lukovica crnog luka ilustruje uti-caj rastojanja na veličinu. Da biste dobilivelike lukovice idealno rastojanje je 20 x20 cm. Ako smanjite rastojanje na 15 x 15cm, dobićete lukovice srednje veličine. Najednakom rastojanju od 60 cm glavice let-njeg kupusa dostići će najveću mogućuveličinu, ali ako se rastojanje smanji na 30cm ukupan prinos manjih glavica, koje suuglavnom pogodnije za upotrebu u kuhinji,biće veći. Preporučeno rastojanje u redovi-ma ili kućicama za svaku pojedinačnu vrs -tu povrća možete da vidite u delu Povrće isalatne biljke, od A do Ž, str. 341.

„mini-povrće”Ekstreman primer uspešne upotrebe ve -

oma malog rastojanja jeste „mini”, „bebi”ili „veoma gusto sejano” povrće. U pitanjusu sorte koje se biraju zato što dobro rea-guju na gajenje na malom rastojanju. Ko -risne su za izuzetno male leje, kao što je„kvadratna” bašta (videti sliku na sledećojstrani) i gajenje u posudama (videti str.210). Razmak između biljaka za usev kaošto je praziluk može da bude samo 13 mm.Ako se seje po malo i često, mini-povrćeda je malu berbu, pogodnu za jedan obrok,u dužem vremenskom periodu.

„kvadratna” baštaUz pomoć ove tehnike imaćete skromnu

berbu različitih vrsta povrća u dužem vre-menskom periodu. Ideja „kvadratne” baš -te razvijena je u SAD. Za nju je potrebnomalo mesta i vremena i može da pred-stavlja dobar početak za dete ili odrasluosobu koja nikad nije gajila povrće. Dobraberba može da se postigne na pro storu nevećem od 1,2 x 1,2 m. Parcela se uz po -moć žice izdeli na najviše 16 kvadrata veli-čine 30 x 30 cm. U svakom kvadratu gajise drugo povrće na malom, jednakom ras -tojanju. Za ovakvo gajenje pogodne suraz ličite sorte, uključujući „mini povrće”.Viši usevi i penjačice gaje se na kraju leje,

ORGANSKA BAŠTA322

GAJENJE POVRĆA 323

godina u „kvadratnoj” bašti. Ovi planoviprikazuju na koji način se koristi kvadratnabašta cele godine. Na vrhuncu sezone trebada obezbedi sedmično bar tri do četiri manjeberbe različitih useva, dok ćete u najmanjeproduktivnom periodu imati salate, zeleniša,začinskog bilja i trava. Na parceli može da segaji čak i jestivo cveće. - Visoke biljke i penjačice gajite na mestunajudaljenijem od sunca kako ne bi bacalesenku na druge useve.- Proređujte biljke kad počnu da popunjava-ju kvadrat i koristite ih za ishranu.- Berite plodove što je moguće ranije.- Kad god zasadite novi usev dodajte kom-post ili lišće prema potrebama useva.- Malčirajte krompir kompostom.- Treba da imate na raspolaganju biljke kojegajite u ćelijama kako biste popunjavali pra-zna mesta i imali stalne prinose.Gore levoZa berbu na proleće i leto, sađenje biljakakoje su ovde prikazane počinje krajem zime itraje do kraja proleća.*Za kasniju berbu proredite lisnatu cvekluos tavljajući samo jednu biljku.Gore desnoParcela na leto i početkom jeseni; novi usevirastu u skoro svakom kvadratu.*Za kasniju berbu ostavite četiri biljke japan-skog kupusa mizune da izrastu.

DoleSredina i kraj jeseni, čvrst lisnati zeleniš i sa -late; beli luk i crni luk zasađeni da prezime.Preporučene sorte- Bob „akvadulče” i „slatka loren”- Kupus „šarman”- Celer korenjaš „brilijant”- Praziluk „kralj ričard”- Slatki grašak „šugar en”- Krompir „jukonsko zlato”- Rotkvica „uskršnje jaje II” i „francuski doru-čak” - Kukuruz šećerac „dvorf blu džejd” - Repa „tokio kros”

u delu najudaljenijem od sunca, kako ne bibacali senku na druge useve. Prate seprincipi plodoreda (videti str. 305).

„grupna setva”„Grupna setva” podrazumeva sejanje,

di rektno ili u ćelijama od po 5 cm, po ne -koliko semenki na isto mesto. Sve biljke seostavljaju da potpuno porastu, ponici sene proređuju, a ako se gaje u ćelijama,sade se kao jedna celina na otprilike dvos -truko većem rastojanju od uobičajenog.Na ovaj način dobija se nekoliko manjihko renova ili lukovica umesto jedne velike.Usevi pogodni za ovakvo gajenje uključujucveklu, praziluk, crni luk (4-5 semenki najedno mesto ili u jednu ćeliju), okrugle sor -te šargarepe (4 semenke), zelena salata,mladi luk i vlašac (10 semenki).

međusetva i podsejavanjeMeđusetva je sejanje (ili sađenje) ma -

njeg povrća ili povrća koje brzo raste, u re -dovima ili lejama, na neiskorišćenom zem-ljištu između glavnih useva koji sporije ras -tu. Osnovno pravilo je da nikad ne sme dase dozvoli da se „međuusev” razvija nauštrb glavnog useva i mora da se oberepre nego što usevu koji sporije raste budepotreban prostor. Mladi luk, male salate imnogi drugi letnji i jesenji salatni useviveoma su dobri međuusevi. Prostor izme-đu kupusnjača koje dospevaju kasno možedobro da se iskoristi za veliki broj međuu-seva. Visoke biljke, kao što je kukuruz še -ćerac koji baca malu senku, mogu da sepodseju niskim biljkama kao što su pasuljčučavac, zelena salata ili japanski kupusmizuna, ili povrćem koje se širi po zemlji-štu, kao što su tikvice i bundeve, kako bise najbolje iskoristio prostor. Povrće kojetoleriše hlad, kao što su zelena salata ispanać, može da se seje između redovamahunarki penjačica.

Pokrovni i združeni useviPokrovni usevi obuhvataju povrće koje

brzo raste i dospeva, pa se seje na praz-

nom zemljištu između dva razli čita glavnauseva. Pogodni usevi su zelena salata, rot-kvice, rukola, izdanci, i zelenišno đubrivokoje brzo raste. Kod združenih useva, se -me vrsta koje brzo zru seje se između onihkoje sporije rastu, na primer paštrnak, ibe ru se pre nego što glavnom usevu budepotreban prostor.

Uzastopna setvaSejanje povrća koje brzo zri, na primer,

zelene salate i rotkvica, po malo i često, uintervalima od 2 do 3 sedmice, sprečavapreobilnu berbu i obezbeđuje stalno dos -pe vanje svežeg povrća tokom više meseci.Usevi pogodni za ovakvu setvu su jošrukola, brokule, motovilac, keleraba, sala-ta iz rasada (videti str. 337), spanać, mladiluk i repa.

ORGANSKA BAŠTA324

grupna setvaCrvene lukovice crnog luka mogu se seja-ti tehnikom grupne setve, odnosno popet semenki u svaku pojedinačnu ćeliju,a potom da se presade u leju. Kad se raz-vije više biljaka, svaka lukovica naći ćepros tor za sopstveni rast i dostići ćeskrom nu veličinu.

Usevi pogodni za međusetvu ipodsejavanje

- Rukola- Cikorija ili radič- Motovilac- Endivija- Zelena salata - Japanski kupus mizuna- Kineski kupus- Rotkvice- Rasad- Spanać- Mladi lukTikvice, tikve i bundeve pogodne su i zasuz bijanje korova, kao podusevi ispod vi -ših biljaka kao što su kukuruz šećerac imnogocvetni pasulj.

nega POvRĆa Kad se prime, mnoge vrste povrća ne

zah tevaju inten zivno održavanje. Redovnoih obilazite i obezbedite sve dodatne merenege koje će osigurati visok prinos.

zalivanjeStres izazvan nedostatkom vode može

da dovede do precvetavanja, manjeg pri-nosa, kao i veće podložnosti štetočinama ibolestima. Rasad i presađene biljke nikadne smeju da ostanu bez vlage. Kad se bilj-ke prime, obilno ali ređe zalivanje efikasni-je je od slabog i čestog. Voda koja prodreduboko u zemljište pomaže da se boljeraz vije koren i pruža biljkama rezervnuvla gu u vreme suše. Nekim biljkama zali-vanje koristi u određenim fazama razvoja(videti dole). Ne preterujte sa zalivanjem;preobilno nepotrebno zalivanje kod nekihuseva, kao što je paradajz, može dovestido gubitka ukusa.

Zalivajte podnožje stabla biljke predve-če, kad je manje isparavanje (ili rano ujut -ru ako imate problem s puževima golaći-ma). Za rasad koristite kantu s finim rupi-cama na vrhu, ili cev pričvršćenu za crevo.

Usevima kojima je potrebno mnogo vode,na primer mnogocvetnom pasulju, možeteda sipate punu kantu oko korena ili koristi-te crevo (videti, Voda i zalivanje str. 62-63).

PrihranjivanjeAko je zemljište unapred dobro priprem-

ljeno, većini useva neće biti potrebno prih -ranjivanje. Usevima koji se duže razvijajuodgovara malčiranje đubrivom srednje ilivisoke hranljivosti.

malčiranje i suzbijanje korovaMalčiranje golog zemljišta smanjuje gu -

bitak vlage putem isparavanja i sprečavaklijanje semena korovskih biljaka. Ako sekoristi đubrivo srednje ili visoke hranljivos -ti, povećava se količina hranljivih sastoja-ka za biljke. Malč stavljajte na toplo, vlaž -no zemljište na proleće i leto.

Korov se bori za hranu, svetlost i vlagu -stoga se potrudite da u povrću bude štomanje korova. Sejte seme u redove ili ku -ćice kako biste razlikovali povrće od jedno-godišnjeg korova; omaške sejte samo onopovrće koje lako možete da prepoznate ufazi mladica, kao na primer šargarepu.Buj nom povrću obično je potrebno samojedno plevljenje pre nego što prerastekon kurenciju. Za informacije o malču i teh-nikama pogodnim za povrtnjak vidite Ko -rov i njegovo suzbijanje (str. 71-81).

GAJENJE POVRĆA 325

ključne faze za zalivanjeAko je vreme sušno u kritičnim periodimarasta (videti dole), biljke moraju da se za -livaju.- Boranija, bob: kad počnu da cvetaju;kad počnu da se formiraju mahune.- Zelena salata: 7-10 dana pre berbe.- Letnji kupus, letnji i jesenji karfiol: 2-3sedmice pre berbe.- Tikvice: čim počne da se formira plod.- Grašak: kad se formira cvet i mahuna.- Krompir: kad krtole dostignu veličinukli kera.- Kukuruz šećerac: kad počne da cveta ikad klipovi počnu da bubre.- Mnogocvetni pasulj, paradajz: od cveta-nja nadalje.- Brokule, celer, spanać: kad je sušno.

OkopavanjeOštra motika koristi se za površinsko oko-pavanje zemljišta, uklanjanje ponika ko -ro va, koji se potom suše i venu na suncu.Dok se usevi razvijaju i prekrivaju zem -ljiš te pokrivačem od lišća, smanjuje sepotreba za okopavanjem.

gust zasadLisnate rozete ovog gustog zasada zelenesalate formiraju pokrivač i bacaju senkuna zemljište smanjujući na taj način gubi-tak vlage, a samim tim i potrebu za zali-vanjem. Takođe, suzbijaju korov.

Problemi s biljkamaZdrave, bujne biljke otpornije su na na -

pade štetočina i bolesti. Kad imate prob -lem, koristite sorte otporne na štetočine ibolesti. Štetočine napadaju biljke i u zem-ljištu i iznad njega. Razlikuju se, od velikihživotinja kao što su zečevi, koji nanosešte tu celom povrtnjaku, do mikroskopskisit nih nematoda koje napadaju određeneuseve kao što je krompir. Poznavanje ži -vot nog ciklusa štetočina doprinosi boljojkon troli nad njima, a vreme setve pomažeda se izbegne doba godine kad ima šteto-čina. Štetočine se suzbijaju na različite na -čine, od ručnog uklanjanja puževa i puže-va golaća, do upotrebe prirodnih biološkihsredstava za suzbijanje. Fizičke preprekemogu pomoći u sprečavanju nekih štetoči-na da polože jaja blizu useva. Uradite svešto možete kako biste sprečili bolesti, jermogu da se prošire veoma brzo. Rizik odinfekcije nekim gljivičnim oboljenjima mo -že se smanjiti podizanjem nivoa pH vred-nosti (videti str. 59, 307). Plodored (videtistr. 305) igra važnu ulogu u sprečavanjuoz biljnih bolesti iz zemljišta kao i nekihšte točina.

Pojedine probleme izazivaju loše navikeprilikom gajenja ili nedostaci minerala u

zem ljištu. Do proraslica dolazi kad biljkepre vremena proizvedu seme, a izazivajuih suša, iznenadne velike promene tempe-rature vazduha, setva u pogrešno vreme ilikad se spoji korenje mladica koje se gajezajedno u paketu. Loš kvalitet plodova ilimahuna mogu da izazovu suša, nedosta-tak oprašivanja ili loše zalivanje.

zaštita biljakaManje otporno povrće koje se seje na

proleće izloženo je hladnoći i mrazu. Možeda se zaštiti staklenim ili plastičnim zvoni-ma, ili pokrivačima za redove. Početkomje seni može se zaštititi i povrće koje se gajina otvorenom, na primer paradajz, ako že -limo da obezbedimo kasniju berbu.

Usmeravanje i podupiranjePovrće kao što je pasulj pritkaš uspuza-

će se uz štapove, ali i pored toga potrebnoga je usmeriti i privezati dok ne počne dase penje. Grašak ima vitice kojima će seuhvatiti za grančice ili krupnu mrežu zagra šak. Bundeva, krastavac i tikva iskoris -ti će vreže uspinjući se uz rešetku od letvi-ca, preko ograde i uz drveće.

Povrće koje raste visoko, ali ne spada upenjačice, na primer neke sorte kelja pup-čara, boba i cordon paradajza, treba podu-preti čvrstim kočićima.

izbeljivanje i podsticanjeNeke vrste povrća, na primer endivija i

celer, imaju bolji ukus ako se izbeljuju -deo biljke, ili cela biljka, na određen vre-menski period skloni se od sunca, što do -vodi do toga da listovi budu bledi i žućkas -ti. Kovrdžava endivija ima slađi ukus akose izbeljuje desetak dana. Rabarbara, ci -korija i raštan podstiču se iz stanja „miro-vanja” kako bi proizveli nežne listove i iz -danke. Kada redovno podstičete višegodiš-nje useve kao što je rabarbara, gajite višebiljaka kako bi se one koje su dospele od -morile jednu do dve sezone pre novogpod sticanja. Raštan može da se bere sva -

ORGANSKA BAŠTA326

Privucite korisne insekteGajite cveće u jednom delu povrtnjakaka ko biste privukli korisne insekte koji ćepoboljšati oprašivanje i suzbijati štetoči-ne.

Podupiranje biljakaBob se lako podupire uz pomoć kanapakoji se priveže za kočiće oko biljke. Pasuljpritkaš brzo će pokriti otvorenu kulu odvrbovog pruća i kanapa. Kratke grančicezabodene u zemlju idealne su za podupi-ranje graška. Tikve se penju uz štapoveprivezane kanapom. Vrežastom paradaj-zu potrebna je čvrsta potpora kao što subambusovi štapovi. Mnogocvetni pasuljće spiralno uspuzati uz bambusove šta-pove.

ke godine. Kad se poberu „čikoni”, cikorijatreba da se baci.

BerbaPraziluk, krompir i neke sorte povrća

raz nih vrsta ostaće u dobrom stanju višesedmica. Druge vrste, na primer rani ku -pus i brokule, treba da se beru čim susprem ne. Grašak i mnogocvetni pasuljpres taće da proizvode nove mahune akose ne beru redovno. Dobro upoznajte svo -je useve kako biste iz njih izvukli ono naj-bolje. Šta god da berete, pokušajte to štopre da iskoristite za ishranu. Najbolji ukusi hranljivu vrednost imaju sveži proizvodi.Kukuruz šećerac verovatno je najekstrem-niji primer jer je najboljeg ukusa ako seskuva do 15 minuta posle branja. Povrćepoput muskatne tikve i crnog luka možemesecima da se čuva. Videti Čuvanje po -vrća, str. 339.

gajenje U lejamaGajenje povrća u uskim lejama razdvoje-

nim stazama koje omogućavaju prilaz po -vrću ima mnogo prednosti u odnosu natra dicionalno gajenje u redovima. U tradi-cionalnom povrtnjaku poboljšivači zemljiš -ta i đubriva stavljaju se preko cele parcelei potom se parcela prekopava kako bi sesjedinili sa zemljištem. Zemljište izmeđure dova se sabija dok se usevi zalivaju,prih ranjuju, pleve i beru. „Sistem leja” pre-kida ovaj neprekidni ciklus sabijanja i ob -rađivanja zemljišta.

Kad pravite leje za gajenje povrća naj-bitnije je da možete lako da dohvatite sre-dišnji deo leje bez previše istezanja i gaže-nja po zemljištu. Iako je veoma lako na -praviti i koristiti pravougaone leje, one mo -gu da budu bilo kog oblika sve dok je lakoda se sa staze dohvati središnji deo leje.

Leje mogu da budu u nivou zemljišta ilipodignute, oivičene ili bez ivice, mogu dabudu prekopane ili dubinski izriljane, amo že da se koristi i tehnika bez kopanja.Izaberite kombinaciju koja vam odgovara.

Ravne leje, ili leje u nivou zemljištaNajjednostavnija leja koja zahteva naj-

manje truda jeste ravna, neoivičena leja.Uglove leje označite stubićima i izmeđunjih razapnite žicu kako biste definisali ivi -ce leje. Međutim, visina leje će se poveća-ti u odnosu na stazu ako je zemljište sred -nje težine ili teško i ako je dobro prekopa-no (videti dole). Poboljšivači zemljišta ta -ko đe podižu visinu leje, dok se staze spuš -taju usled sabijanja. Ravne leje su najpo-godnije za lako zemljište koje bi se brzoisušilo kad bi se podiglo.

Podignute i oivičene lejeIvice daju jasnu, precizno definisanu

gra nicu između leje i staze. One zadržava-ju zemljište i materijal za malčiranje u leji.Ivice se preporučuju kod srednje teškog iteškog zemljišta koje se obično izdiže iz -nad nivoa staze. Kad je gornji sloj zemljiš -ta tanak, ivice omogućavaju da se lejaobo gati zemljištem koje može da se isko-pa sa staze ili donese s nekog drugogmes ta. Podignute leje naročito su korisnekad je zemljište teško i drenaža loša.

Ivica visoka 10-30 cm pogodna je uglav-nom za sve prilike. Leje podignute na visi-nu od 60 cm korisne su ako imate problem

GAJENJE POVRĆA 327

materijal za ivice pogodan za podignute leje

- Flaše okrenute naopako- Cigle- Betonski blokovi ili ploče- Panjevi*- Krovni crep- Ploče od škriljca- Drvene daske*- Veštačko „drvo” (videti str. 132)- Upleteno granje vrbe ili lešnika (videtistr. 142)***Ne treba tretirati, ili treba koristiti sredstvo zazaštitu koje ne zagađuje prirodnu sredinu (vi -deti str. 130)**Zemljište duž ivica leje može brzo da seisuši

sa savijanjem leđa, ako se obrada vrši izinvalidskih kolica ili ako postoji ozbiljanproblem sa zadržavanjem vlage. Glavnine dostatak podignutih leja su početni troš -kovi za potreban materijal, uloženo vremei isušivanje uz ivice leja. Izaberite materi-jal kako biste dobili željeni izgled (videtiokvir na prethodnoj strani).

„Bez obrade” ili dubinsko riljanje?Zemljište u leji tretira se isto kao zemljiš -

te na otvo renoj parceli. Ako se zemljištere dovno obrađuje to treba da se radi saširokih drvenih dasaka kako ne bi došlo do sabijanja. Leje su naročito pogodne kad se

koristi tehnika bez obrade (videti str. 332).Nasuprot ovom je duboka leja koja seintenzivno obrađuje - priprema se dvostru-kim riljanjem i unošenjem poboljšivačazem ljišta na dubinu od oko 60 cm.Poboljšivač zemljišta niske hranljivosti, kaošto je humus sa lišćem može da se uneseu zemljište kad se leja prvi put prekopava.Ovakva dubinska obrada korisna je kad jezemljište sabijeno. Obezbediće dubokuplod nu zonu otvorene, vlažne strukturekroz koju korenje može lako da prodre.Ako je potrebno, materijali srednje do vi -soke hranljivosti mogu da se umešajusamo u gornjih 15-20 cm zemljišta. Pove -ćanje prinosa je primetno, a biljke boljepod nose sušu. Rastresitost zemljišta i do -datak poboljšivača mogu da dovedu dopri metnog povećanja visine leje i potrebeza ivicama.

Planiranje sistema lejaČetvrtaste ili pravougaone leje široke

90-120 cm obezbediće lak pristup središ-njem delu leje, iako će tačna širina zavisi-ti od vaše visine i mogućnosti dosezanja.Uz prosečnu dužinu leje od 3 m izbeći ćetedugu šetnju do njenog suprotnog kraja.Leje mogu da se grupišu formalno kad jeproizvodnja glavni cilj, ili prema određenojšemi da bi se dobio efekat dekorativnebašte.

ORGANSKA BAŠTA328

Primeri leja(slika na sledećoj strani)

Čitave leje mogu lako da se prekriju pok -rivačem za redove, ili lakom mrežom, nis -kim najlonskim tunelima, ili staklenim iplas tičnim zvonima kako bi se zagrejalozem ljište, sačuvale i gajile nežnije vrstepo vrća, produžila sezona, obezbedila zaš -tita preko zime i zaštitili usevi od određe-nih štetočina.

Prednosti sistema leja- Leje pomažu da se maksimalno iskoristii najmanji prostor za gajenje.- Leje mogu da izgledaju veoma atraktiv-no jer daju povrtnjaku uredan i dobro or -ganizovan izgled.- Sav posao obavlja se sa staza usled če -ga se izbegava sabijanje zemljišta i ošte-ćivanje njegove strukture.- Poboljšivači zemljišta, đubriva i vodaus mereni su na delove na kojima se povr-će uzgaja, ne troše se na staze.- Poboljšava se vlažnost, a zemljište sena proleće brže zagreva.- Okrugle leje konveksnog profila moguda povećaju površinu za gajenje.- Potreba za riljanjem smanjuje se jer ne -ma sabijanja zemljišta - i treba da se ri -ljaju samo delovi zemljišta za gajenje, aline i staze.- Povrće može da se gaji na malom, jed-nakom rastojanju, što dovodi do poveća-nja prinosa.- Rastojanje se lako menja kako bi se do -bila željena veličina povrća kao što je crniluk.- Malo, ujednačeno rastojanje pomaže dase stvori gust pokrivač od lišća koji suzbi-ja korov.- Plodored (videti str. 301?) se mnogolak še planira i sprovodi.- Usevi mogu da se beru po svim vre -men skim uslovima bez remećenja zemlji-šta.

GAJENJE POVRĆA 329

StazeStaze treba da budu široke najmanje 30

cm, a neke i do 60 cm da bi se omogućioprilaz kolicima. Gole staze zahtevaće oko-pavanje da bi se suzbio korov. Podloga odprirodnog materijala, koja ne privlači svet-lost, prekrivena isitnjenim drvetom ili pilje-vinom, dobra je i čista za hodanje. Možeda se koristi i porozna membrana prekri-vena šljunkom, borovim iglicama, koromdr veta ili nekim sličnim materijalom. Tra -dicionalne staze od kamena ili cigle izgle-daju elegantnije, ali su skuplje. Travnatestaze između leja s povrćem dobre su zasve vremenske prilike i lepo izgledaju. Akokoristite travu prilagodite širinu staze kosi-lici za travu i oivičite leje ciglom ili nekimdrugim trajnim materijalom koji će ujednodržati kosilicu na odstojanju i sprečiti travuda prodre u leju. Pokošena trava može dase upotrebi kao malč.

Položaj i orijentacijaLeje treba da se nalaze na otvorenom

osunčanom mestu. Kad god je moguće,pra vougaone leje treba da budu postavlje-ne u pravcu sever-jug kako bi senka kojubacaju viši usevi bila što manja. U drugimprilikama visoke useve stavite uz ivicu lejena najvećoj udaljenosti od sunca.

Sejanje i sađenjeUvek radite sa staze ili široke drvene

das ke postav ljene preko leje. Dugačkadas ka, postavljena od jedne do druge iviceleje, odlična je za označavanje rupa i pozi-cija za sejanje. Više informacija o tehnika-ma za pravljenje rastojanja pogodnog zaleje vidite u delu Kako najbolje da iskoris -tite prostor, str. 321.

Ako više različitih useva gajite u istoj leji,sejte ih odvojeno u kućicama na jednakomrastojanju, ili u poprečnim redovima. Viso -ki usevi koje treba podupreti, kao što jepasulj pritkaš, mogu da se gaje u redovi-ma kroz sredinu leje u pravcu sever-jug,dok se ostali usevi seju s obe strane. U le -

jama koje se pružaju u pravcu istok-zapadvisoke useve je bolje gajiti u odvojenimlejama ili u kućicama s poprečnim redovi-ma kako bi se što je moguće više smanjilasenka. Povrće koje zahteva dosta prostora,na primer kelj pupčar, sejte u uzdužnimcik cak redovima, a drugo povrće sejte iz -među ovih redova.

zalivanjeZalivajte ručno ili koristite poluautomat-

ski sistem creva za zalivanje (str. 66) akosve povrće u leji ima iste potrebe za zali-vanjem. Zemljištu uz ivice leja obično jepot rebno više zalivanja.

gajenje PečURaka Pečurke različitih vrsta, od poznatih belih

šampinjona, do egzotičnijih vrsta kao štosu bukovače i šitake mogu relativno lakoda se gaje u bašti. Neke rađaju cele godi -ne. Jedu se sirove ili termički obrađene, ane ke se i suše. Različite vrste mogu uspeš -no da se gaje u zaklonjenim hladnim delo-vima bašte, kao i u šupi ili podrumu. Zem -ljište i svetlost nisu potrebni, ali proizvod -nja može biti sporadična i nepouzdana akone postoje određeni uslovi.

Šta je pečurka?Pečurke su gljive - biljke koje zbog nedo-

statka hlorofila ne mogu same da proizvo-de hranu. Oslanjaju se na druge organiz-me - žive ili mrtve biljke, pa čak i životinje- da bi zadovoljile svoje potrebe. Odgo va -rajući materijali ili „supstrati” na kojima segaje pečurke podrazumevaju neobrađenupiljevinu, panjeve, isitnjeno drvo, talog ka -fe, slamnata đubriva, pa čak i novinsku

ORGANSKA BAŠTA330

male leje sa stazama od cigleStaza od cigle široka oko 45 cm obezbe-đuje pristup svim usevima u svim vre-menskim prilikama i pogodna je za koli-ca. Uz to i dobro izgleda.

har tiju ili karton. Dok se hrane supstratom,gljive ga razlažu u kompost.

Veći deo svog života gljiva postoji kaomreža finih vlakana - micelijuma - kojaras tu kroz supstrat. Jestivi deo pečurakajes te „plodonosno telo” koje proizvodi spo -re. Sve ovo dešava se kad su uslovi ishra-ne, vlage, temperature i svetlosti odgova-rajući.

gajenje pečurakaDa biste gajili svoje pečurke nabavite ži -

vo „mrestilište”- micelijum - koji raste naodgovarajućem supstratu. U nekim sluča -je vima supstrat mora da se stavi na tačno

odgovarajuću lokaciju da bi rastao; drugamo gućnost je da iskoristite micelijum zaino kulaciju supstrata, na primer panjeva,go mile komposta, ili čak rolni papirnih ub -rusa.

Lako možete da nađete organsku opre-mu za proizvod nju poznatih vrsta pečura-ka koja se sastoji od posude u kojoj je ino-kulisan kompost. Oprema za manje pozna-te vrste može da se nađe kod specijalizo-vanih proizvođača.

gajenje na panjevima i piljeviniPanjevi listopadnog drveća, 5-15 cm u

preč niku, isečeni u sezoni mirovanja, ino -ku lišu se na proleće. Breza, bukva i hrastdaju najpouzdanije rezultate. Mali drveniklinovi već inokulisani micelijumom ubacu-ju se u unapred izbu šene rupe. Panjevi sedrže u toplim, vlažnim uslovima dok se mi -celijum širi po drvetu. Od inokulacije do ni -canja pečuraka može proći i 6-12 meseci,a potom pečurke mogu da nastave s nica-njem i nekoliko godina.

GAJENJE POVRĆA 331

gajenje na organskom materijaluLivadska pečurka (Agaricus campestris)

Bela kapa, crvenkastosmeđi listići s donjestrane.

Pravi smrčak (Morchella esculenta) Si -vo smeđa, sferna kapa; jakog aromatič-nog ukusa.

Sunčanica (Lepiota procera) Velika kapaima smeđe ljuske na svetloj pozadini.

Kaluđerka (Coprinus comatus) Izduže -na, jajasta, čupava kapa; prilikom raspa-danja postaje crna ili tamnoplava. Veomaukusna kad se jede mlada.

Šitake (Lentinus edodes) Često se gaji;jakog ukusa, kao da je dimljena.

Šampinjon (Agaricus bisporus) Poznatavrsta koja se često gaji.

Uklenjača (Clytocube nuda) Mesnata;kad je mlada, kapa je plavoljubičaste bo -je, ljubičasta s donje strane.

gajenje na panjevima ili piljeviniVrbovača (Laetiporus sulphureus) Žute

le peze; tekstura i ukus piletine.Bukovača (Pleurotus ostreatus) Veliko

plo donosno telo u obliku ostrige. Čestose gaji.

Igličar (Hericium erinaceum) Mnoštvobe lih resa nalik ledenicama; blagog, slat-kastog ukusa.

Nameko (Pholiota nameko) Narandžas -to-smeđa kapa; veoma ukusna japanskapečurka.

Pečurke u baštiKao deo bašte, pečurke mogu da dajuukusan rod. Na primer, rasprostranjenibe li šampinjon (Agaricus bisporus) možesam od sebe da se pojavi u bašti, naroči-to ako ste poboljšavali zemljište kompos -tom koji je već korišćen za gljive. On ničena jesen i može da se bere i do nekolikogodina ako su uslovi odgovarajući. Iviceili uglovi podignutih leja mogu da se za -mene panjevima od listopad nog drveća ipotom inokulišu supstratom gljiva. Gomi -la komposta koji se sporo razgrađuje mo -že da se koristi za gajenje kaluđerke. Ovavrsta, pored slamnatice (Stropharia rugo-so-anulata) takođe raste blizu ivica malči-ranih iverjem ili slamom.UpozorenjePečurke se često pojavljuju na mestukoje je dosta udaljeno od onog gde su seprvi put pojavile. Svaka pečurka nepoz-natog izgleda mora se identifikovati prejela. Mnoge vrste su otrovne.

Vlažna piljevina od netretirane drvnegra đe u džakovima može da se pomeša sasupstratom micelija, a potom se čuva natop lom mestu dok micelijum raste. Dža -kovi se potom pomeraju na svetlo, hladnomesto gde pečurke počinju da niču.

gajenje na krupnom organskom materijaluMetode gajenja razlikuju se kod svake

vrs te pečuraka, ali uopšteno, supstrat mi -ce lija se umeša u vlažno, dobro raspadnu-to đubrivo, kompost, slamu ili drugi organ-ski materijal (u kojem ne sme da budedru gih gljiva) i stavi u džakove. Razvoj mi -celijuma potom se pospešuje u vlažnimuslovima na temperaturi oko 20°C. Pe čur -ke se razviju nekoliko sedmica kasnije.

gajenje Bez OBRaDeGajenje bez obrade je tehnika organ-

skog gajenja koja može da se koristi zasve vrste povrća. Pri korišćenju ove tehni-ke zemljište se nakon prve neophodne ob -rade ne dira. Sredstva za obogaćivanjezem ljišta, koja u sistemu gajenja bez ko -panja često imaju dvojnu ulogu malča iđub riva, ravnomerno se raspoređuju pozem ljištu, ali se ne mešaju sa njim - to seos tavlja glistama i drugim organizmima.Glis te svojom aktiv nošću poboljšavaju dre-nažu, dok njihov razgradivi otpad oboga-ćuje sastav zemljišta. Organizmi u zem ljiš -tu dalje razgrađuju ono što gliste unesu s

površine formirajući na taj način humus ihranljive sastojke za biljke. Ne može da seizbegne delimično prevrtanje zemljišta pri-likom sejanja, sađenja i berbe, ali to je mi -nimalno u poređenju s prekopavanjem. Naduže staze prekopavanje je štetno za sas -tav zemljišta i pospešuje gubitak vlage iorganskih materija.

Glavni nedostatak ove tehnike je to štoje potrebno više vremena da se siromašnozemljište obogati, dok su štetočine u sa -mom zemljištu zaštićene. Najpraktičnije jeda se kombinuju najbolji elementi ove teh-nike s okopavanjem. Zemljištu je čestopot rebna osnovna obrada pre primene ovetehnike - ako je, na primer, suviše sabije-no - i povremeno može da se okopa, reci-mo kad se dodaje zelenišno đubrivo. Ovateh nika je naročito uspešna kad se kombi-nuje sa gajenjem u lejama (vidite str.327).

Nasuprot uvreženom mišljenju, parcela-ma koje se ne prekopavaju nije neophod -na velika količina malča. Zemljištu se do -daje ista količina komposta i đubriva kaopri likom prekopavanja. Krompir (videti ok -vir na narednoj strani) je jedini usev kojemje neophodan deblji sloj malča kako bi sesprečilo da krtole pozelene.

PripremaDa bi tehnika gajenja bez kopanja dala

naj bolje rezultate, struktura zemljišta odpo četka mora da bude dobra. To će moždaiziskivati da se zemljište izrilja kako bi sepoboljšala drenaža i rastresitost. Ako nistesigurni u stanje zemljišta, informacije upog lavlju Zemljište i briga o njemu (str. 32-61) pomoći će vam da odredite da li jeprekopavanje potrebno i koji su još pos -tupci neophodni.

Tamo gde nema većih problema sa zem-ljištem, ova tehnika može odmah da seprimeni. Ako na parceli ima korova, ili uko-liko deo travnjaka pretvarate u parcelu,zem ljište može da se raskrči pomoću slo-jeva malča (videti str. 334). Pre sejanja ilisađenja materije za obogaćivanje zemljiš -ta treba ravnomerno rasporediti po parce-

ORGANSKA BAŠTA332

efekti obradePrekopavanje zemljišta može da povećakoličinu korova izvlačenjem neproklijalogsemena na površinu, gde će proklijati. Nagoloj parceli zemljište s jedne strane jeobrađeno, dok je ono s druge strane ne -tak nuto. Tri sedmice kasnije mnogo višekorova proklijalo je na prekopanom zem-ljištu nego na netaknutom delu parcele.Manje korova, a samim tim i manje plev-ljenja, jedna je od najvećih prednostiteh nike gajenja bez prekopavanja.

li, ili ih staviti na mesta određena za sađe-nje useva, kao što su tikvice, kojima trebaviše prostora. Ako je potrebno, organskođubrivo i kreč mogu blago da se izgrabu-ljaju pre nego što se rasporedi krupnijeđubrivo.

Sejanje i sađenjeVećina useva uzgaja se isto kao što bi se

gajila u prekopanoj leji. Dobro pripremlje-no zemljište za tehniku gajenja bez preko-pavanja uvek je rastresito i idealno za se -janje. Seme se seje u rupe ili kućice. Sad -nice se stavljaju u rupe iskopane pomoćuašova. Sve slojeve đubriva i malča trebaukloniti s mesta gde se seje ili sadi, a po -tom ga ponovo ravnomerno naneti čimbilj ke počnu da rastu.

korov i plevljenjeNa parcelama koje se ne prekopavaju

ko ličina korova značajno je manja jer seneproklijalo seme korova ne izvlači na po -vršinu. Organski malč dodatno smanjujeko ličinu korova i zadržava vlagu, ali nijene ophodan.

Lagano okopavanje pomaže na golomzemljištu i postepeno smanjuje količinu se -mena korova. Sve višegodišnje korovskebiljke baštenskim vilama treba polako dase rastresu oko korena i izvuku vodeći ra -čuna da se prevrne što je moguće manjezemljišta.

GAJENJE POVRĆA 333

Prednosti sistema gajenja bez obrade

- Zahtevno i naporno neprekidno okopa-vanje više nije neophodno.- Sastav zemljišta se čuva i vremenompo boljšava.- Organizmi u zemljištu razvijaju se u sta-bilnim uslovima netaknutog zemljišta.- Značajno se smanjuje gubitak organ-skih materija i vlage.- Seme korova se u manjem broju izvlačina površinu.

gajenje krompira bez kopanjaU klimatskim uslovima u kojima je lišćekrompira izloženo mrazu obično je dobroda se usev poseje malo kasnije nego štoje uobičajeno. Malč snižava temperaturuzemljišta i biljka može da bude podložni-ja oštećenjima usled mraza.Sađenje1. Iskopajte, isecite ili pokosite svu vege-taciju na parceli.2. Dobro natopite zemljište ako je suvo.Rav nomerno rasporedite đubrivo, kom-post ili organsko đubrivo bogato azotom(videti str. 41).3. Položite krtole na zemlju na predviđe-nom rastojanju. Ako postoji opasnost odmraza, stavite ih u rupe koje ste iskopaliašovom.4. Prekrijte svaki red slojem sena ili stareslame debelim 7,5 cm. Označite svaki redkako ne biste stali na krtole.Rast1. Redovno proveravajte izdanke koji iz -bi jaju kroz malč i oslobodite one koji po -dižu malč umesto da ga probiju.2. Dodajte još malča dok biljke rastu iprek rijte prostor između redova.3. Kad biljke u susednim redovima skoropočnu da se dodiruju, prekrijte malč de -belim slojem busenova trave kako bistesprečili prodiranje svetlosti od koje krtolepozelene.4. Dodajte još trave ukoliko je potrebno.Ptice vole da razgrću malč, ali su istovre-meno korisna zaštita od štetočina.BerbaDa biste izvadili nekoliko krompira, jed-nostavno razgrnite malč i uzmite onolikokrtola koliko vam je potrebno. Krtole ćeležati na površini zemlje.Vratite malč i os -tavite preostale gomolje da dalje rastu.Da biste izvadili sav krompir, razgrnitemalč. Pokupite sve krtole i proverite da liima nekih koje su se razvile u zemlji.

BerbaKorenaste useve verovatno ćete moći da

iščupate iz zemlje. Ako to nije moguće, po -lako ih rastresite baštenskim vilama uz mi -nimalno prevrtanje zemljišta.

zelenišno đubrivo i tehnika bez obradeUsevi za zelenišno đubrivo (videti str.

55), koji se obično ukopavaju u zemljiš te,mogu da se gaje i na parceli na kojoj se nekopa. Jednogodišnja zelenišna đub riva kaošto je slačica kose se i ostavljaju kao malč.Višegodišnja zelenišna đubriva, kao što sudetelina i ozima raž (koja zahvaljujući bo -korenju korena često ponovo iz rastu kadse pokose, iako su jednogodišnje biljke),kose se i suzbijaju malčom koji ne propuš -ta svetlost ili gajenjem krompira tehnikombez obrade.

Slojevito malčiranjeMalčiranje u slojevima različitim materi-

jalima (videti okvir desno) je lak, veomaefektivan način raščišćavanja zemljišta po -put parcele obrasle u korov ili travnjaka.Naročito je korisno ako se primeni tehnikabez kopanja. Prvu berbu možete da dobi-jete bez ikakvog kopanja. Ako su sredstvaograničena, prvo raščistite malu površinulaku za obradu.

Postavljanje slojeva malčaPrvo posecite svu vegetaciju i iskopajte

dr venaste korovske biljke. Postavite prvisloj preklapajući ivice kartona ili papira po30 cm. Najbolje je raditi kad nema vetra, azemljište je toplo i vlažno.

Da bi se ovaj sloj zadržao i suzbio korov,dodajte još jedan sloj, ne deblji od 10 cm,naročito na mestima gde se ivice prekla-paju. Izbor materijala za ovaj sloj zavisi odonoga što vam je dostupno, kao i od plod-nosti zemljišta. Zemljište koje neko vremenije obrađivano, ili ono na kom je bio trav -njak često je veoma plodno i usevi će us -pevati iznenađujuće dobro bez dodatnog

prihranjivanja. Ako je zemljište siromašno,drugi sloj treba da bude obogaćivač zem-ljišta srednje ili visoke hranljivosti, kao štosu dobro đubrivo ili baštenski kompost.Sloj sveže ili usitnjene slame debljine do 5cm može da se stavi odozgo kako bi sesačuvala vlaga, a parcela delovala lepše iurednije. Zalivanje cele površine pomoćiće slojevima da se slegnu i da se odupruvetru.

Dok se prvi sloj razgrađuje, gornji slojpa da na površinu zemljišta gde ga crviuno se u zemljište.

gajenje kroz slojeve malčaPrve godine krtole krompira i sadnice

ku pusnjača, tikvica i bundeva mogu da sesade kroz malč direktno u zemljište, u rupekoje ste napravili ašovčićem; dodajte i ma -lo komposta, ako ga imate. U početku ćebiljkama biti potrebna bolja zaštita od

ORGANSKA BAŠTA334

materijali za slojevito malčiranjeSlojeviti malč sastoji se od dva ili tri sloja.Osnovni sloj(Biorazgradiv; ne propušta svetlost) - Veliki kartoni- Rasklopljene kartonske kutije - Novine, u debelom slojuSrednji sloj(Poboljšivač zemljišta; drži osnovni sloj)- Baštenski kompost - Pokošena trava- Kompost od lišća ili opalo lišće - Đubrivo - Kompost za gljive (obratite pažnju: s vi -sokim nivoom kreča) - Usitnjene orezane baštenske biljke - Slama ili senoGornji sloj (nije obavezan)(Zadržava vlagu; dobro izgleda)- Slama- SenoMalčirajte kad je zemljište toplo i posleja ke kiše. Malčiranje hladnog zemljištaod ložiće njegovo zagrevanje, usporiti rastbiljaka i povećati rizik od štete koju nano-se puževi golaći.

mra za nego obično jer malč sprečava sun-čevu radijaciju koja obično noću zrači izzem ljišta. Koristite pokrivače za redove ilisadite biljke malo kasnije.

Sitno seme i korenasti usevi prve godinenisu pogodni za slojevito malčiranje, alina redne godine površinski sloj zemljištatre ba da bude veoma rastresit i pogodanza sejanje svih vrsta semena. Trebalo bi dase nastavi s malčiranjem zemljišta kako bise sprečilo klijanje semena korovskih bilja-ka, zaštitilo zemljište od stvaranja pokori-ce posle jakih kiša i sačuvala vlaga.

Višegodišnje korovske biljke, kao što suštavelj i čičak, mogu da se probiju krozslo jeve malča. Da biste ih uklonili, rastresi-te zemlju oko njihovog korena i polako ihiščupajte. Za njihovo potpuno suzbijanjeve rovatno je potrebna i druga godina slo-jevitog malčiranja.

Kad se zemljište raščisti, zahvaljujućislo jevima malča može da se koristi tehnikagajenja bez kopanja.

UkUSna i lePO UReđenaBaŠta

Mnoge vrste povrća nisu samo veomaukusne, već su izuzetno prijatne za oko.Ure đenje bašte jestivim bilj kama, poredpraktične vrednosti, podrazumeva i njiho-ve dekorativne strane. To takođe znači damožete da gajite jestive biljke u bašti bezpotrebe za odvojenim povrtnjakom.

Bašta uređena jestivim biljkama možebi ti velika ili mala, formalno ili neobaveznouređena, i može da uključi voće, povrće,za činsko bilje i cveće. Poznati primer ima -mo u Francuskoj gde su bašte dvorca Vi -landri osmišljene tako da se uklapaju uopšti plan dvorca, dok zapravo povrće dajeboje u okviru formalne šeme staza i lejaoivičenih podšišanom živicom. Drugi eks -treman primer je mešovita bašta u kojoj sei jestive i ukrasne biljke susreću u veselojraznovrsnosti.

kuhinjska baštaKuhinjska bašta je bašta ispunjena jesti-

vim biljkama odabranim isključivo zbogsvo jih ukrasnih i jestivih kvaliteta. Odr ža -vanje ravnoteže između izgleda i prinosamo že da predstavlja teškoću i potrebno jepažljivo planiranje da bi ova bašta dobroizgledala cele godine. Planiranje za leto ilizimu je lakše, jer bašta „miruje” u jedno ilidrugo godišnje doba.

kreativno sađenjeJestiva i lepo uređena bašta daje krea -

tiv nom baštovanu priliku da isproba svemoguće neuobičajene kombi nacije biljaka.Povrće se ceni zbog svojih boja, oblika lis -tova, teksture, opšteg izgleda i vizuelnogsta va. Može da se usmeri kako bi se penja-lo uz paravane, mreže ili druge biljke i isto-vremeno dobilo na visini, ili može da sekoristi u postizanju živopisnih oblika i šemana nivou zemljišta. Ako dopustite nekim

GAJENJE POVRĆA 335

Povrće i začinsko bilje za ivice bašte

Od leta do jeseni- Glavičasta salata, naročito sorte „loloro so” i „lolo verde”- Kovrdžava endivija- Kovrdžavi peršun- Crvenolisna bokvica (plantago atropur-purea)- Red rasada- Patuljasti keljOd kraja jeseni do zime- Motovilac- Mizuna- Ukrasni kupus i kelj- Kineski kupusVišegodišnje biljke- Vlašac- Kineski vlašac- Majoran- Dinjica- Žalfija, ljubičasta i zelena- Timijan- Vresak

vrs tama povrća da precvetaju, često vasčeka predivan prizor; na primer, zelena sa -lata se pretvara u elegantne kupaste tor-njeve visoke i do 1,2 m. U toj fazi nije zajelo, ali izgleda predivno! Ako ostavite crniluk i praziluk da procvetaju dobićete ok -rug lu cvetnu glavicu na vrhu visokog stab -la: upečatljivo, živopisno i privlači pčele.

lepe biljke su zdrave biljkeJestive biljke u bašti moraju da budu

zdra ve i bujne. Obratite pažnju na održa-vanje zemljišta i, kao i u tradicionalnompo vrtnjaku, da biste postigli najbolje rezul-tate, vodite računa o principima plodoreda(videti str. 305) kad planirate na godišnjemnivou. Držite u rezervi biljke koje će u raz-ličitim fazama razvoja zameniti postojeće,

ili zauzeti mesto oštećenih ili bolesnih bi -ljaka i održavati dobar izgled bašte.

kako da jedemo iz uređene bašteBerba neizbežno ostavlja prazna mesta

u uređenoj bašti. Rešite ovaj problem takošto ćete koristiti sorte koje mogu da se be -ru u dužem vremenskom periodu, na pri-mer kelj i salate koje ne formiraju glavicu.Pored toga, birajte useve koji dobro izgle-daju posle berbe, na primer crveni ili mno-gocvetni pasulj i tikvice. Od pomoći je iako gajite „privremene” biljke pored onihkoje će porasti i popuniti prazan prostor.Ga jite u saksijama ili ćelijama biljke kojimaćete zameniti one koje pojedete.

ORGANSKA BAŠTA336

Upadljive boje- Povrtarski zvezdan (crveni cvetovi) - Cvekla „volujska krv” (tamnocrveno liš će) - Brokule „romanesko” (žutozeleni cvetovi)- Bob grimiznih cvetova - Patlidžan (ljubičasti cvetovi i tamnolju bi -časti plodovi; ili probajte sortu „uskrš njejaje” koja ima bele plodove) - Velika crvena slačica (crveno/zeleno liš -će) - Lisnati kelj „crveni rus” (rozesivo lišće) - Lisnati kelj „toskano” (zelenocrno lišće)- Praziluk „sv. viktor” (ljubičast/plav) - Bundeva (narandžasti plodovi) - Pasulj pritkaš s ljubičastim i žutim ma hu -nama- Radič (crveno/belo lišće) - Blitva duginih boja (žuto, belo, crveno,ro ze i narandžasto stablo) - Crveni kupus (ljubičasto/plavo lišće) - Rubincrvena blitva (gore levo)Visina i dramatičan izgled- Karda- Krastavac pritkaš- Artičoka - Crveni i bronzani komorač

- Pasulj pritkaš- Bundeva i tikva, usmerenog rasta- Rotkvice koje se gaje zbog plodova- Mnogocvetni pasulj- RaštanDobar oblik i tekstura lišća- Kovrdžava endivija- Naborani lisnati kelj- Zelena salata, bez glavice ili reckava- Mizuna- Kovrdžavi peršun- Bundeva - TikvicaJestivo cveće- Boražina (plava, ređe bela)- Neven (narandžast)- Vlašac (roze ili ljubičasti)- Jagorčevina (žuta)- Lavanda (svetloljubičasta, bela ili roze)- Dragoljub (dole desno; žuti/narandžas -ti/crveni)- Ruža (najboljeg ukusa su roze/crvenicve tovi)- Žalfija (ljubičasta/roze) - Ljubičica (ljubičasta, ređe bela)

lepo povrće

gajenje zeleniŠaMnoge vrste povrća mogu da se koriste

za pripre manje ukusnih salata, ali za baš -tovane izraz „salatne biljke” obično ozna-čava lisnati zeleniš koji može da se jedepresan. Sve ove vrste razlikuju se po po -rek lu, ukusu, boji i teksturi. Postoji i jesti-vo cveće koje može biti živopisan dodataksalati od mešovitog zeleniša.

Salata cele godineUz malo planiranja skoro cele godine

mo ći ćete da berete nešto sveže i lisnato.Zimi su salatne biljke dobrodošle više negou bilo koje drugo doba godine jer tada imamanje svežeg povrća.

Proleće i jesen Bi raj te sorte koje brzonapreduju i koje će iz ras ti nekoliko sedmi-ca posle setve. Zaš ti tite ih staklenim ili pla-stičnim zvonima, ili pokrivačima za redove,ili ih gajite u stak leniku ili plasteniku dabiste produžili proizvodnju.

Leto Najviše različitih vrsta salata, kakomladih tako i odraslih biljaka, može da sega ji leti. Potrudite se da u to doba godineuvek imaju dovoljno vode kako biste spre-čili prorastanje. Neke salatne biljke imajublag ukus, a druge intenzivniji. Gajite raz-ličite vrste da biste dobili spoj svih ukusa.Cikorija, endivija i maslačak prilično sugor kog ukusa, ali izbeljivanjem zrelih listo-va dobićete nežnije listove blažeg ukusa.Prekrijte niske sorte tanjirom, a više teg -lom ili kantom - ili privežite listove zajed -no. U zavisnosti od doba godine, potrebnoim je od jedne do tri sedmice da dospejuza berbu.

Zima Salata posejana krajem leta bićespremna za berbu početkom zime, a uzzaštitu, ili ako je blaga zima, neke sorte

mogu da se beru cele zime. Tamo gde suvremenski uslovi surovi, gajite rasad usevaunutra, na prozoru, u plitkom koritu ili sak -sijama.

GAJENJE POVRĆA 337

lisnate salatne biljkeSve ove vrste mogu da se gaje kao mladiizdanci. Vrste pored kojih stoji znak **najbolje su isključivo kad se koriste za sa -latu kao mladi izdanci; sve druge moguda se gaje kao mladi izdanci do poluzre-losti i do pune zrelosti.Blagog ukusa- Karda**- Krbuljica- Kineski kupus- Korijander- Motovilac*- Mirođija- Lisnata cvekla**- Zelena salata- Pak čoi (pekinški kupus)- Spanać**- Širokolisni tušt- Tušt*Gorkog ukusa- Radič- Maslačak- EndivijaLjutog ukusa- Kres salata - Slačica (bela) - Grčka kres salata - Mibuna - Mizuna - Kineska slačica - List rotkvice - Rukola - Kineski kupus - Dičak - Potočarka*Dobre kao jesenji usevi u hladnim podneblji-ma **Najbolje je da se gaje kao mladi izdanci zasalatu

Više detalja o proizvodnji ovih useva mo -žete naći u delu Povrće i salatne biljke,od A do Ž, str. 341.

Berba salateBerite mladice zelene salate kad dostignuvisinu od 10 do 15 cm ostavljajući kratkustabljiku iz koje će rasti nova biljka.

tehnikeSalatne biljke mogu da se gaje do pune

zrelosti, da se beru kao mladi izdanci, ilikad su poluzrele. Mladi izdanci i poluzrelebiljke mogu da se beru mnogo ranije, većposle nekoliko sedmica i berba se moženastaviti duži vremenski period.

Rasad zelenišaRasad zeleniša bere se pre pune zrelosti.

Seme može da se pomeša pre sejanja i nataj način se dobija spremna mešana sala-ta. Korenje ovog rasada raste plitko i rašćeu posudi minimalne dubine oko 10 cm jed-nako dobro kao u zemljištu. Nije im neop-hodno izrazito plodno zemljište, ali prija imsrednje plodno koje dobro zadrža va vlagu.Ovi usevi zahtevaju mnogo vlage i stogasu vam potrebni uslovi u kojima ćete uvekmoći lako da ih zalivate kad je suša. Važnoje da nema korova. Ako imate problem skorovom koristite tehniku provociranja ko -rova za njegovo suzbijanje (videti str. 72).

Sejanje radi dobijanja rasadaSejte semenke direktno u lepo priprem-

ljenu leju ili posudu, omaške ili u plitke ru -pe široke oko 10 cm. Trudite se da rastoja -

nje između semenki bude oko 2 cm. Dobrozalivajte da biste ubrzali klijanje. U toplim,suvim ili vetrovitim uslovima pokrivač zaredove ili mreža za zaštitu od vetra pomo-ći će vam dok seme ne proklija.

- Međusadnja (međusetva) i pokrovniuse vi Mladice koje brzo rastu dobre su dase iskoristi prostor između biljaka koje sesporo razvijaju i zauzimaju mnogo mesta,na primer između kupusa, krompira ili tik -vica. Biće spremne za berbu mnogo prene go što većim usevima bude potrebanpros tor. Pored toga, mladice možete priv -remeno da sejete u prazno zemljište.

- Uzastopna setva Posejte novo semesvake 2 - 3 sedmice da biste stalno imaliberbu.

BerbaMladi izdanci salatnih biljaka mogu da se

beru kad dostignu visinu 10-15 cm, običnoveć posle nekoliko sedmica. Oštrim nožemili makazama secite lišće, ili ga berite ruč -no ostavljajući iznad zemlje oko 2 cm stab-lji ke. Biljke mogu ponovo da izrastu i moćićete da ih berete još nekoliko puta nared-nih nekoliko sedmica.

Životni vek mladih izdanaka zavisi odvre menskih uslova i doba godine. Kad seuberu ne ostaju dugo sveži i stoga ih jenaj bolje brati neposredno pre pripreme.

Poluzrele salatne biljkePosejte seme na većem rastojanju nego

za mlade izdanke ostavljajući razmak iz -me đu biljaka 15-20 cm. Osim toga, može-te da sejete seme u ćelije pa da ponikposle presadite, ili da presadite nekolikomla dica na pomenutom rastojanju. Dokbilj ka raste berite jedan po jedan list po -čevši spolja i ne dirajte središnji vrh kojida lje raste.

ORGANSKA BAŠTA338

Francuska mešavina lisnatih biljaka i orijentalnog zeleniša

Pomešano seme salatnih biljaka nekad seprodaje kao mesklun, mistikanca ili sala-dini. Ove mešavine sadrže razne sorte ra -diča, endivije, zelene salate uz dodatakru kole, lista rotkve, maslačka i slačice.Ve ćina mešavina pogodna je za prolećnuili letnju setvu.

Orijentalni zeleniš sadrži orijen talno po -vrće kao što su japanski kupus mizuna,mibuna, kineska slačica, kineski kupus ipak čoi. Dobro uspevaju početkom i kra-jem godine u hladnijim podnebljima i uzodređenu zaštitu mogu da traju celezime.

Možete napraviti sopstvenu mešavinupre ma ukusu i uslovima za gajenje.

čUvanje POvRĆaNeke vrste povrća mogu da se čuvaju

ce le zime i da se jedu sveže kad u baštinema mnogo svežih plodova. Neke vrsteveoma otpornog povrća, kao što su paštr-nak i čičoke, mogu da se ostave u zemljiš -tu preko zime, ali i to ima svojih mana. Po -većava se opasnost od napada štetočina iširenja postojećih bolesti. Pored toga,zem ljište može da zamrzne, što će otežatiberbu ili vađenje.

Sve dok postoje odgovarajući uslovi,mno ge vrste povrća mogu uspešno da sečuvaju bez posebne opreme. Kad počnetes čuvanjem povrća, morate redovno da gaproveravate. Ako je potrebno, prila goditeuslove i uklonite sve plodove koji pokazu-ju znakove propadanja kako se ne bi pro-širilo na ostale.

Berba za čuvanjeNajbolje rezultate postići ćete s glavnim

usevima koji su zreli za berbu krajem sezo-ne i beru se u hladnim uslovima.

- Berite povrće čim sazri Prerana berbasprečiće plodove da dostignu svoj punukus; ako zakasnite s berbom postaćevlak nasti i drvenasti.

- Čuvajte samo najkvalitetnije proizvodeSve što je oštećeno ili zaraženo nastavićeda se kvari, a može da pokvari i ostale plo-dove.

- Odnosite se prema plodovima s paž-njom Čak i veoma čvrsti usevi kao što jekrompir mogu lako da se oštete. Oštećenjese možda neće primetiti odmah, ali plodmo že početi da propada kad se odloži načuvanje.

gde čuvati povrćeIdealni uslovi za čuvanje razlikuju se od

jedne do druge vrste povrća. Uopšteno,naj bolje je da se čuva na hladnom, suvommestu gde nema promena temperature,mi ševa i drugih štetočina. Idealno mestoje podrum ili ostava, ali pogodni su i hlad -na šupa, garaža ili neka prostorija u kući.Podignite posude u kojima čuvate povrćena kutije ili palete i ako je potrebno obez-bedite staru ćebad, džakove ili prostirke zadodatnu izolaciju.

UsloviNa narednoj strani videćete detalje u ve -

zi s čuva njem povrća koje može da se zaš -titi za korišćenje preko zime. Neke drugevrste povrća takođe mogu da se čuvaju, alikraći vremenski period.

- Paradajz Krajem sezone sazrevanja,pre prvih mrazeva, uberite zelene plodove.Možete da izvadite celu biljku i da je oka-čite da se suši na suvom hladnom mestu,gde će plodovi nastaviti polako da zru.Dru ga mogućnost jeste da uberete plodo-ve, umotate ih u papir i stavite na tacne iliu kutije. Da biste pospešili zrenje, staviteplodove paradajza u zatvorenu papirnu ke -su ili kutiju zajedno sa zrelom jabukom ilibananom.

- Kupus Čvrsti crveni ili beli zimski kupusmože da se čuva nekoliko meseci ako seskine pre prvog mraza. Neophodno je dase sačuva koren, ili ostavi stablo dužine 15cm. Glavice stavite na palete ili police i ču -vajte na temperaturi 0 - 4°C. Ako tempe -ratura padne, prekrijte glavice slamom,dža kovima ili debelim slojem novina.

- Praziluk i kelj pupčar Obično obe vrstepovrća mogu da se ostave u zemljištu pre -ko zime, ali ako se predviđa izuzetno hlad -no vreme pogodno je da se privremenaza liha unese unutra. Iskopajte cele biljkeza jedno s korenom i stavite ih u kante svo dom da prekrije korenje. Na hladnommes tu ostaće sveži i do sedam dana.

GAJENJE POVRĆA 339

Sušenje i čuvanje pasuljaIzaberite sorte preporučene za čuvanje,na primer šareni italijanski pasulj. Osta vi -te mahune na biljci dok ne postanu suvei hrskave. Povadite zrna iz mahuna i ču -vaj te ih u posudi koja ne propušta vaz-duh.

ORGANSKA BAŠTA340

1. KrompirIzvadite krtole i ostavite ih nekoliko sati nazemlji da se osuše. Čuvajte ih u debelimpa pirnim džakovima lagano privezanim ilipre savijenim pri vrhu. Krompir mora da sečuva na mračnom mestu kako ne bi poze-leneo i dobio visok nivo solanina, otrovnogalkaloida. Neophodna je zaštita od mraza.Idealna temperatura za čuvanje je 5-10°C.2. Crni luk, kozjak i beli lukVadite beli luk kad prvih 4-6 listova požuti.Crni luk i kozjak ostavite dok sve lišće neot padne prirodnim putem. Pažljivo izvaditelukovice i ostavite ih na toplom, suvommes tu nekoliko sedmica. Ako je vreme le -po, ostavite ih napolju podignute na pale-te ili kutije. U suprotnom, pokrijte ih da bise osušile do kraja. Lukovice su spremneza odlaganje kad ljuska postane suva i šuš -kava na dodir. Upletite lukovice uz pomoćka napa ili ih okačite u mrežaste džakovena mesto gde nema cirku lacije vazduha.Ide alna temperatura za čuvanje je 2-4°C.

3. Šargarepa, paštrnak, cvekla, korenasticeler i broskvaNežno uklonite zemlju s korenova; nemoj-te ih prati ni ribati, jer možete oštetiti koru.Otkinite lišće lagano ga uvrćući što bližekru nici. Stavite korenove u plitka korita iliku tije razdvajajući slojeve vlažnim peskom,netretiranom piljevinom, suvim lišćem iliprosejanom zemljom. Idealna temperaturaza čuvanje je 0-4°C.4. Bundeve i muskatne tikvePotrebno im je nekoliko sedmica sunčanogvremena krajem sezone kako bi razvilečvrs tu koru za optimalno čuvanje. Berite ihpre prvog mraza. Ostavite dugačku stablji-ku i deo lišća kad ih sečete. Sušenje lišćaštiti i jača stabljiku. Čuvajte ih na suvom,provetrenom mestu, ako je moguće, napo licama ili u mrežama zbog cirkulacijevazduha. Ako su potpuno zrele, mogu dase čuvaju i 6-9 meseci. Idealna temperatu-ra za čuvanje je 10-15°C; ako se čuva navišoj temperaturi, meso postaje vlaknasto.

Usevi za čuvanje

Objašnjenje odrednica- Botanički naziv i porodica Pre svega

go vore o povezanosti medu biljkama - ka -ko se usev uklapa, ako se uklapa, u planplodoreda i da li ima iste prednosti i nedo-statke kao drugi usevi (videti takođe str.305-319). Potom sledi opis useva.

- Od sejanja do berbe Uobičajen vre -men ski period potreban da se ostvari rod.Kod useva koji se razmnožavaju vegetativ-no - od sađenja do berbe.

- Različite sorte U nekim slučajevima nepostoje, naročito kod useva koji se ne gajeu komercijalne svrhe i kod onih koji su nakorak od divljih, kao što su neke salate.Os tali usevi su zbunjujuće - ili uzbuđujuće- raznoliki, uz veliki broj kultivisanih sorti uponudi; u nekim slučajevima date su pre-poruke.

- Mesto Svi usevi će se bolje razvijati uuslovima i na zemljištu koje im odgovara.

- Obrada zemljišta Predlozi koje smo daliodnose se na „prosečno” zemljište, akotak vo uopšte postoji. Ono stoje zaista ne -ophodno zavisiće od brojnih faktora. Akovaše zemljište ima dovoljno organskih ma -terija i ako gajite zelenišno đubrivo, može-te da smanjite upotrebu poboljšivača zem-ljišta i đubriva - ukoliko ne nameravate dagajite neuobičajeno velike primerke. Suvo,siromašno zemljište treba obogatiti višene go što je navedeno, naročito ako trebada se poboljša zadržavanje vlage. Videtita kođe Zemljište i briga o njemu, str. 32-61, i Gajenje povrća, str. 295-297; kao ipo jedinačne porodice povrća (str. 303-318).

- Idealna pH vrednost Više informacijana str. 38 i 59.

- Sejanje Preporuke o vremenu i načinusejanja na otvorenom terenu i u zaštiće-

nom prostoru. Detalji mogu da se nađu upoglavlju Gajenje povrća, str. 297-300 (uk -ljučujući i tehnike kao što su grupna setvai združeno sejanje) i u Gajenje biljaka, str.102-123. Najniža temperatura po godna zaklijanje pokazatelj je kada i gde određeniusev može da se seje - direktno u zemlju,ili u toplini rasadnika, ili pod svet lom. Dabiste znali kada je zemljište napolju dovolj-no toplo za sejanje potrebno je iskustvo,ali ako ste novajlija u gajenju povrća, iliste se preselili u novu sredinu, dobro ćevam doći toplomer za merenje temperatu-re zemljišta.

- Rastojanje Za redove je najpre nave-deno preporučeno rastojanje između bilja-ka u redu, a potom razmak između redo-va. Sejanje u kućicama odnosi se na setvuna jednakoj udaljenosti i označava prostorkoji će svakoj biljci biti potreban. Za daljeinformacije o gajenju u lejama i redovimavideti str. 327.

- Mere nege Videti takođe str. 325-327.Problemi koji se navode u ovom delu de -talj no su objašnjeni u poglavlju Problemi sbiljkama, od A do Ž, koje počinje na str.397.

- Berba Ponekad lični ukusi igraju važnuulogu u odlučivanju kada će se vršiti ber -ba, ali ovde su date opšte preporuke, kaoi saveti da li je usev bolje jesti svež ili mo -že kraće ili duže da se čuva.

vođenje beležakaNapomene su odlična polazna tačka za

pro izvodnju povrća, ali imajte na umu dase uslovi za gajenje veoma razlikuju i sto -ga svi saveti neće biti korisni u vašem pod-neblju. Kako biste poboljšah već uspešnuproizvodnju, najbolje je da vodite detaljnebeleške o svemu što radite u svom povrt-

Povrće i salatne biljke, od a do Ž

njaku, kao i da beležite vreme kada šta ra -dite. Dobre beleške su od neprocenjivevred nosti za baštovane koji ozbiljno shva-taju zemljište, useve i svoje vreme. Akobu dete znali šta je pošlo naopako jednego dine, to će vam pomoći da izbegnete is -tu grešku ubuduće. Beleške će vam pomo-ći i da povećate uspehe iz prethodne godi-ne. Pomislićete da nema potrebe da zapi-sujete jer ćete sve zapamtiti, ali iznenadi-ćete se koliko korisnih lekcija ćete na krajunaučiti iz drugog puta, jer ste ih prvi putzaboravili.

Neki baštovani imaju blok ili svesku kojudrže s baštenskim alatom i tu zapisujusvo ja zapažanja i misli. Drugi koriste ka -len dar. Vaše beleške mogu da budu for-malne ili neformalne, kako god želite, alipokušajte da ih vodite redovno. Dobar na -čin je da jednom sedmično prošetate krozbaštu, ne da biste plevili korov ili brali po -vrće, već samo da posmatrate, udišete ido dirujete. Primetićete više detalja kadniš ta ne radite i to može da se pretvori unajprijatnije vreme koje provodite u bašti.

aljma (zimSki lUk)Allium fistulosum ALLIACEAEVišegodišnja aljma raste u bokoru kao

vlasac, a njeni šuplji listovi rastu do 45 cmvisine. Osnova lista je zadebljala pri nivouzemljišta i ispod njega. Ovo je koristanzim ski usev koji se jede prešan ili termičkiobrađen i može da preživi temperature ido -10°C. Japanski ili orijentalni bokorastiluk nastao od ove vrste danas je poznatoistočnjačko povrće. Ova, inače višegodiš-nja biljka obično se gaji kao jednogodišnjaili dvogodišnja i može da se bere u svimfazama rasta, od mladih izdanaka do odra-sle biljke. Obično je otpornija i produktiv-nija od aljme.

RAZLIČITE SORTE Japanski luk: jedno iliviše stabala, beli ili crveni.

MESTO Videti Crni luk. Može da se gaji uposudama. Procvetala aljma dobro izgledau saksiji i može biti atraktivna kao zelena

ivica oko povrtnjaka. Između redova ja -pan skog luka mogu se sejati međuusevi.

IDEALNA pHVREDNOST 6-7,5SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 5°COrijentalni luk može da se seje u ćelije

za presađivanje, ili direktno u zemljište.U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte alj -

mu u ćelije u aprilu; prilagodite je uslovi-ma sredine i presadite oko 6 sedmica kas -nije.

NA OTVORENOM Posejte seme na prole-će ili leto. Sejte u plitke redove po 3-4 se -menke na svakih 5 cm ostavljajući po 20cm razmaka između redova. Presadite uredove 23 x 30 cm, ili u kućice 20 x 20 cm.Kad se obrazuju bokori, izdelite ih i pono-vo posadite mlađe spoljne delove bokora.

BerbaDa biste brali mlade lisnate izdanke, sej -

te seme u zaštićenom prostoru cele godi-ne; na otvorenom od proleća do jeseni.Sej te gusto u široke redove. Vadite luk kaddostigne visinu oko 15 cm, 30-40 danaposle setve.

Da biste brali manje bokore, cele godinesejte seme u zaštićenom prostoru; na ot -vo renom od proleća do početka jeseni.Sejte retko u široke redove pa proređujteostavljajući rastojanje od 4 cm, ili posejtepo 6 semenki u jednu saksijicu za presađi-vanje. Vadite luk kad dostigne visinu oko30 cm, posle 60-80 dana.

Da biste brali veće bokore, sejte u ćelijena proleće i početkom leta. Presadite posle4-8 sedmica za kasnu letnju/jesenju ber -bu. Da biste imali rod narednog prolećapo sejte seme krajem leta i presadite biljkepočetkom jeseni. Rastojanje između redo-va 7,5 x 30 cm, u kućicama 20 x 20 cm.Spremanje za berbu za 3-4 meseca. Za is -hranu koristite debelu belu stabljiku i zele-no lišće.

mere negeZa zimsku berbu u hladnim podnebljima

zaštitite aljmu zvonom ili ramom. Delitebo kore svake 4 ili svakih 5 godina. Uklonite

ORGANSKA BAŠTA342

cvetne glavice kod sorti koje obrazujucvet.

PROBLEMI Trips; nematode stabljike ilukovica; plamenjača; bek trulež

aRtičOkaCynara scolymus ASTERACEAEOva višegodišnja biljka - visoka 1,2-1,5

m, široka 90 cm - lako se gaji, ali rod jerelativno mali za prostor koji zauzima,zbog čega je pogodnija za veće parcele.Može da bude lep dodatak ukrasnom bilju.U ishrani se koriste velike šiljate glavice(cvasti). Kad se rascvetaju postaju nejesti-ve, ali pčele vole veličanstvene bleštavo-plave bodljikave cvetne glavice. Artičoku uhladnijim uslovima treba gajiti kao jedno-godišnju biljku.

OD SADENJA DO BERBE Prve godinevegetaciom period traje 28 sedmica. Posletoga rada na leto.

RAZLIČITE SORTE Glavica je obično ze -lena, ali postoje i sorte s ljubičastom glavi-com.

MESTO Sunčano, zaklonjeno. Izbe gavaj -te teško i vlažno zemljište u kojem vero -vat no neće preživeti zimu.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivačzemljišta visoke hranljivosti ili niske hran-ljivosti ako je zemljište suvo.

IDEALNA pHVREDNOST 6,5-7SejanjeMože nići iz semena ili rasti iz izdanaka

(pelcera) koji se uzimaju sa biljke u aprilu.Koristite samo najbolje izdanke, a ostalebacite.

RastojanjeNajmanje 1 x 1,5 nimere negeZalivajte dok se koren ne primi. Mal či -

rajte senom ili kompostom. Zaštitite biljkuod mraza prekrivajući glavice slamom. Uk -lonite slamu na proleće pre nego što biljkapočne da raste. Artičoka daje rod 3-4 godi-ne, stoga uzmite izdanke s trećine biljakasvake godine kako biste održali proizvod -nju.

PROBLEMI Obično nema problema. Mo -gu daje napadnu biljne vaši, ali njih speri-te pomoću creva.

BerbaArtičoka razvija nekoliko velikih glavica

od jula do septembra. Berite ih kad posta-nu jedre, ali dok su još mekane i skuplje-nih listova. Jedite ih dok su sveže. Uk la nja -njem sporednih pupoljaka povećaćetecen tralnu glavicu. Kuvajte celu glavicu ikon zumirajte i mesnato dno cvetne lože.Pre nego što pojedete srce glavice, skinitevlaknastu opnu.

izbor sorti„zelena lopta”; „ljubičasta lop ta”; „roma-

nesko”

Beli kORenTragopogon porrifolius ASTERACEAEKorenasto povrće lako za gajenje, poz-

nato pod nazivom kozja brada. Dugo ras -te, ali može da se vadi cele zime i zauzimarelativno mali prostor. Može se izbeljivatida bi dao prolećni usev.

OD SEJANJA DO BERBE 20 sedmicaRAZLIČITE SORTE Ima ih veoma maloMESTO Dobro obrađeno zemljište bez

ka menja na otvorenom, sunčanom mestu.Obrazuje kompaktne bokore koji mogu dase smeste među druge useve ili uz ivice. Udrugoj godini biljke koje ostanu u zemljištuobrazovaće veličanstvene svetloljubičastecvetove nalik maslačku - omiljena hranaletećih insekata.

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 343

Artičoka

OBRADA ZEMLJIŠTA Na relativno dob -rom zemljištu prihranjenom za prethodniusev nije potrebno dodatno prihranjivanje.

IDEALNA pHVREDNOST 6-7,5SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 7°C Na otvorenom seme posejte uaprilu. Svake godine koristite novo seme.Semenke su velike i lako ih je sejati u grupiod 2 do 3 na jednom mestu, na dubinu od1 cm. Druga setva može se obaviti u sep-tembru. Klijanje je nekad neujednačeno,ali obično traje 20 dana.

RastojanjeREDOVI 20 x 30 cm KUĆICE 23 cmmere negeNema ih mnogo. Ručno plevite ili malči-

rajte za suzbijanje korova. Okopavanjemo že da ošteti koren.

BerbaKOREN Vadite ga na jesen kad lišće uve -

ne. Dugačak koren je lomljiv pa ga pažlji-vo vadite. Može se držati u frižideru sedamdana. Obično može da prezimi u zemljištu.

IZDANCI Iz korena ostavljenog u zem -ljiš tu na proleće niču izdanci. Uklonite uve -lo lišće i zagrnite izdanke do 15-20 cmzemljom, ili ih pokrijte slamom ili lišćem.Pokrijte izdanke kantom ako imate samonekoliko biljaka. Izbeljem izdanci imajuukus sličan izdancima cikorije i kad seiseku nicaće još 2-3 puta.

izbor sorti„beli mamut”; „ostrvo sendvič”

Beli lUkAllium sativum ALLIACEAEIznenađujuće otporan usev lak za gaje-

nje. Potrebno mu je dugo vremena da serazvije, ali zauzima malo mesta u bašti.Beli luk se ne proizvodi iz semena već izčenova. Bolje je da kupite sadnice belogluka nego da sadite čenove koji se koristeza ishranu. Cenovi za ishranu mogu bitinosioci bolesti i mnoge sorte često nisupri lagođene regionu u kom živite. Me đu -

tim, beli luk se vremenom prilagođava lo -kalnoj dužini dana i temperaturi, tako damožete da odgojite sopstvenu sortu čuva-jući čenove za sađenje (samo sa zdravihbiljaka).

OD SADENJA DO BERBE 16-36 sedmica.Ne gaji se iz semena

RAZLIČITE SORTE Brojnost različitih sor -ti je neverovatna. Postoje ljubičaste i belesorte. Neke sorte imaju kratak period mi -ro vanja i mogu da se čuvaju samo do krajadecembra. One obično imaju veće čenovei lukovice od sorti s dužim periodom miro-vanja, koje se obično čuvaju do narednogproleća ili duže. Neke sorte dobro rađajukad se sade na proleće, ali većina se sadina jesen. Beli luk koji se prodaje u prodav -nicama obično je mekog lista i ne obrazu-je cvetonosno stablo. Zahvaljujući tomeod ličan je za pravljenje venaca. Beli lukčvrstog lista - takode poznat pod nazivomrokambol - obrazuje cvetonosno stablo, alirod zbog toga nije slabiji.

MESTO Otvoreno. Beli luk se obično gajizimi i stoga mu je potrebno zemljište kojeneće postati blatnjavo. Lako može da seuvrsti u dekorativnu baštu, a takode i dase gaji u posudama.

OBRADA ZEMLJIŠTA Idealno je zemljišteprihranjeno za prethodni usev. Ne saditega u sveže nadubreno zemljište.

IDEALNA pH VREDNOST 6-7,5SađenjePodelite lukovicu na čenove pre samog

sađenja. Da bi razvile dovoljno velike luko-vice, većini sorti potrebno je 1-2 mesecana temperaturi zemljišta nižoj od 10°C istoga je najbolje da se beli luk sadi krajemjeseni. Neke sorte mogu da se sade u feb -ruaru. Posadite čenove tako da šiljati vrhbude na dubini 2,5-10 cm - ako je zemljiš -te teško onda pliće - ispod površine zem-ljišta, okrenute ka gore. Ako je zemljištezimi jako vlažno, sadite čenove u posudesa oceditim supstratom baziranim na ilova-či i stavite ih napolje.

RastojanjeREDOVI 7,5-10 cm x 25-30 cm

ORGANSKA BAŠTA344

KUĆICE 18 cmmere negeZalivajte na proleće ako je sušno. Da bi

se popravio prinos belog luka koji obrazu-je cvetno stablo, odsecite pola cvetnogstab la 2-3 sedmice pre vađenja.

PROBLEMI Bela trulež; rđa belog lukaBerbaVadi se u julu i avgustu, kad lišće počne

da žuti. Pažljivo vadite beli luk pre negošto lišće sasvim uvene kako biste sačuvaliljusku oko lukovice. Ostavite da se suši na -polju, ili u hladnoj, suvoj šupi. Stavite gana police ili okačite. Kad se osuši upletitega u venac ili uvežite.

izbor sorti„termidorm”; „printanor”; „kristo”

BlitvaBeta vulgaris grupa Cicla CHENOPODIACEAEOvaj bliski srodnik cvekle, lak za gajenje,

a gaji se zbog lisnih drški i lišća. Daje pri-nose nekoliko meseci. Lišće ima debele ži -le često jarkih boja. Izgleda atraktivno imo že da se gaji kao ukrasna biljka.

OD SEJANJA DO BERBE 8-12 sedmicaRAZLIČITE SORTE Blitva obično ima bele

žile, ali kod nekih sorti žile su rubincrveneili raznobojne.

MESTO Podnosi slane vetrove (korisnoza primorske bašte) i delimično zasenjiva-nje. Dobar je zimski usev u hladnom stak -leniku ili plasteniku.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivačzemljišta niske hranljivosti ako je zemljišteprihranjivano kompostom za prethodniusev. U suprotnom, dodajte poboljšivačsred nje hranljivosti ili poboljšivač niskehran ljivosti s đubrivom bogatim azotom.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5 - 7,5SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 8°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se -

me u ćelije u martu i aprilu. Seme je poli-germno i nekoliko ponika niče iz jednog

se mena. Proredite ostavljajući najjače kli-jance ili posadite ceo bokor ako želite daberete mlade izdanke. Pre presađivanjapre kalite biljke. Da biste imah zimsku ber -bu, posejte seme u zaštićenom prostoru uavgustu.

NA OTVORENOM Za berbu na leto i je -sen sejte po nekoliko semenki u jednu ru -pu u martu i aprilu. Za berbu preko zime inarednog proleća sejte seme u julu i avgu-stu.

RastojanjeREDOVI 23 x 45 cm KUĆICE 30 cmmere negeAko je neophodno, zalivajte za vreme

su še. Malčirajte da bi zemljište zadržalovla gu. Koristite poboljšivač zemljišta sred -nje plodnosti ako treba da pospešite rast.Usevi ostavljeni da prezime nekad moguda izdrže bez zaštite, ali ipak obezbediteonim nežnijim zaštitu ispod plastičnog ihstaklenog zvona.

PROBLEMI Repina muvaBerbaPočnite da berete spoljne listove čim do -

voljno porastu. Ako listovi postanu grubi,podmladite starije biljke tako što ćete od -seći sve listove malo iznad površine zem -ljiš ta. Mladi listovi će se brzo razviti; seciteih kad dostignu visinu od 5 cm. Sledeći putih pustite da još malo izrastu.

izbor sortiBlitva s belim žilama: „blistava svetla” -

crvenkaste, crvene, žute, narandžaste ilibele žile; „šarlot” - crvene žile

BOBVicia faba PAPILIONACEAEBob je otporan usev kojem prijaju hladni

uslovi. Može se sejati na jesen (u zaštiće-nom prostoru) ili na proleće za berbu sre-dinom leta. Patuljasti bob i niže sorte mo -gu da se gaje u velikim posudama. Bobobo gaćuje zemljište azotom i često se gajikao biljka za malčiranje.

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 345

OD SEJANJA DO BERBE Jari usevi: 12-16sedmica. Ozimi usevi: 28-35 sedmica.

RAZLIČITE SORTE Visoke i patuljastesor te imaju zeleno, belo (bledozeleno) ilicrveno zrno. Kaže se da su biljke koje ras -tu iz zelenog zrna ukusnije od drugih. Sor -te s dugačkim mahunama obično su otpor-nije od onih sa kraćim, kao što su sorte„vin dzor”. Većina sorti boba ima bele cve-tove.

MESTO Otvoreno sunčano mesto; ozi-mim usevima potreban je zaklon. Ne uspe-vaju dobro na suvom ili previše vlažnomzemljištu. Dobro podnose kreč.

OBRADA ZEMLJIŠTA Lakom zemljištudo dajte poboljšivač niske hranljivosti.

IDEALNA pHVREDNOST 6-7SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 5°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Pred kraj je -

seni posejte ekstraotporne sorte u ram iliplastenik. Da biste imali ranu berbu posej-te seme u kutije ili biorazgradive tube;pre sadite kad biljka dobije 3-4 odrasla lis -ta. Brz rast sprečava miševe da pojeduseme, a isto tako jačanje pomka sprečavaoboljenja korena.

NA OTVORENOM Na proleće, od martado aprila. Biljke prestaju intenzivno da ras -tu kad temperatura pređe 15°C.

RastojanjeREDOVI Obično se gaji u dvostrukim re -

dovima na rastojanju 15-20 cm između bi -ljaka i 60 cm između redova.

KUĆICE 20-30 cmmere negeDa biste sprečili pojavu crne vaši otkini-

te vrhove čim se otvore donji cvetovi. Ra -nije setve obično su otpornije na napadeove štetočine. Visoke sorte najčešće trebapodupreti kočićima i kanapom kad mahu-ne porastu, naročito na vetrovitim mesti-ma.

PROBLEMI Miševi; graškov i pasuljev ži -žak; crne vaši; siva plesan; rda, truležkorena

BerbaBerite mahune kad zrno u njima jedva

mo že da se oseti pod prstima, pre negošto jako porastu i otvrdnu. Mlade mahunemogu da se jedu ćele. Bob može da sezamrzava.

izbor sorti„Akvadulče Klaudija”; „super akvadulče”

- najotporniji, za jesenju setvu; „zeleni vin-dzor”; „beli vindzor” - samo za prolećnusetvu; „vitkiem manita” - rano stiže, belogsemena; „crveni epikur” - crvenkastog zr -na koje zadržava boju na pari; „purpurno-cvetni” - bob koji proizvodi HDRA, dostu-pan u UK samo za članove „Heritage SeedLibrary”; „futura” - sorta otporna na sivuplesan; „saton” - patuljasta sorta

BORanijaPhaseolus vulgaris PAPILIONACEAEBoranija uvek ima dobar prinos (često je

pouzdanija od mnogocvetnog pasulja) narelativno malom prostoru, ali su joj potreb -ni topli uslovi da počne uspešno da se raz-vija. Obično se jedu mlade sveže obranema hune, a u suvim podnebljima mahunese mogu koristiti da se proizvede zrno.

OD SEJANJA DO BERBE 7-13 sedmica.Patuljaste sorte najbrže stižu. Od 16 do 18sedmica za zrno.

RAZLIČITE SORTE Postoje penjačice ipa tuljaste sorte, s okruglim ili ravnim ma -hunama. Svetloljubičasti, ljubičasti i belicvetovi mogu biti dekorativni; mahunemo gu biti na pruge, ljubičaste i žute, kao izelene. Žute mahune su malo mekše iukus nije. Za gajenje u zaštićenom prosto-ru izaberite patuljastu sortu koja se malograna, ili ako imate dovoljno mesta gajitepenjačice koje su manje podložne bolesti-ma jer je cirkulacija vazduha oko biljakabolja.

MESTO Toplo mesto i zemljište, sunčanoi zaklonjeno. Može se gajiti u hladnomstak leniku ili plasteniku, ili u posudama.

OBRADA ZEMLJIŠTA Na relativno plod-nom zemljištu, ili zemljištu obogaćenom zaprethodne useve nije potrebna posebna

ORGANSKA BAŠTA346

ob rada. Ako to nije slučaj, dodajte pobolj-šivač zemljišta srednje hranljivosti presejanja.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7,5SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 13°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Da bi biljke

iz kojih želite da proizvedete zrno počelera no da se razvijaju, i da biste imali ranuber bu, posejte seme u maju u zaštićenomprostoru u duboke drvene kutije postavlje-ne novinskom hartijom ili u biorazgradivetube, kalupe za koren ili saksije duboke 9cm. Prilagodite biljke spoljašnjim uslovimapre presađivanja, ali posle poslednjegmra za.

NA OTVORENOM Sejte početkom letakad je zemljište dovoljno toplo i sve dokra ja juna. Zagrejte zemljište staklenim iliplastičnim zvonom ili crnim najlonom dabis te poboljšali uslove za raniju setvu. Kas -nija setva, koja treba da obuhvata patu -ljas te sorte, možda će zahtevati zaštitnazvona. Sejte na dubini od 5 cm. Očekujteda klijavost bude oko 75 % - na kraju redauvek posejte nekoliko biljaka više da bisteih presadili na prazna mesta.

RastojanjeREDOVI Patuljaste sorte: 5-7 cm x 45-60

cm, u zavisnosti od sorte. Penjačice: gajite ih uz kružno postavlje -

ne štapove ili u dvostrukim redovima naras tojanju od 60 cm u redu, i 1,5 m izme-đu redova. Sejte po 2 semenke kod svakogpotpornog štapa na razmaku od 10 do 12cm između potpornih štapova. Ako se gajeu posudama, biljke mogu biti na manjemrastojanju, ali se povećava rizik od bolesti.

KUĆICE Patuljaste sorte: 15-20 cm. Malorastojanje odlaže berbu za oko sedmicudana.

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Rastojanjetreba da bude veće da bi se smanjio rizikod bolesti.

mere negeKoristite flaše ili tegle kao staklena zvo -

na da biste sprečili štetočine da jedu seme

i ponike. Postavite kočiće ili štapove kaopot poru za penjačice. Višim patuljastimsor tama dobro će doći grančice kao pot-pora. Zalivanje u periodu kad počnu da seformiraju mahune povećaće prinos.

PROBLEMI Miševi; Epilachna varivestis;puževi golaći; paučinar; crne vaši; oreolnapegavost; virusi

BerbaBerite mlade mahune čim porastu. Pro -

veravajte biljke barem svaki drugi dan jerbrzo rastu i može se desiti da prestanu daobrazuju mahune ako se desi da ijednama huna potpuno sazn. Ljubičaste i žutema hune je lakše primetiti od zelenih. Bo -ranija se može zamrzavati i može se koris -titi za čatni (vrsta umaka). Ne berite svezuboraniju s biljke koja je počela da vene jerćete usporiti zrenje. Ostavite mahune dase suše na biljci sve dok ne postanu lom-ljive. Ako je lose vreme sušenje se možedovršiti u zatvorenom. Okačite cele biljkenaopako i ostavite na toplom provetrenommestu dok se ne osuše.

izbor sortiPatuljasta: „princ”; „tendergrin”; „mont

d’or” - žute mahune; „ljubičasta kraljica” -ljubičaste mahune; „aroza” RZ - otpornana obični mozaični virus. Penjačice: „plavojezero”; „viola korneti”

Za sušenje: „smeđa vojvotkinja” - zlat-nosmeđe seme; „konjska glava” - tamno-crveno seme

BOStanCucumis melo CUCURBITACEAEBostan raste na vrežama isto kao „nje-

gov blizak srodnik krastavac. Bostan jetrop ska biljka i neophodna mu je tempera-tura 25-30°C da bi se lepo razvio.

OD SEJANJA DO BERBE 12-20 sedmicaRAZLIČITE SORTE Bostan koji nazivamo

kantalup-dinja zapravo je desertna dinja.Kora joj je prekrivena tankim žilama, a bo -ja aromatičnog mesa kreće se od svetlo-narandžaste do zelene. Medna rosa imave će, ovalne plodove i voštanu koru. Lu -

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 347

benica spada u drugu botaničku klasifika-ciju, ali dobro uspeva u istim uslovima kaoi ostale vrste bostana.

MESTO Gajite ga ispod zvona, u hlad-nom ramu ili u stakleniku/plasteniku natop lom, vlažnom zemljištu bogatom or -gan skim materijama, ali ne previše plod-nom.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivačzemljišta srednje hranljivosti ili poboljšivačniske hranljivosti sa organskim đubrivom.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 18°CU ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se-

me na proleće, obično krajem aprila ili umaju, oko 6 sedmica pre poslednjeg mra -za. Sejte u saksije dubine 6-9 cm i postav-ljajte semenke na bok. Pošto je seme hib -rida F1 sku po, stavljajte samo po jedno usaksiju. Ako je potrebno, proredite ostav-ljajući jednan ponik, klijanac po saksiji.Kad proklija, držite saksije na svetlosti, natemperaturi od 13 do 16°C. Nemojte seja-ti prerano da se biljke ne bi prilagodile sak -sijama. Ako je potrebno, presadite ih usak sije duboke 13 cm.

SađenjeNekoliko sedmica pre rasadivanja stavite

zvona na zemljište da bi se ugrejalo. Ra sa -dite biljke u junu na malu gomilu zemljevi soku oko 4 cm da bi koren ostao malo iz -nad površine zemljišta, jer će tako ostatisuv i neće truliti. Bolje je da se rupa popu-ni vodom nego da se učvršćuje zemlja okobiljke.

RastojanjeNA ZEMLJIŠTU 1 m x 1-1,5 m USMERENA UZ KOČIĆE ILI MREŽU 38

cm između kočića u jednom redu, 60 cm udvostrukom redu.

mere negeZaštitite biljke od hladnog vremena. Kad

počnu da se formiraju listovi zaklonite ihod sunca. U periodu cvetanja omogućitein sektima, koji oprašuju cvetove, pristup uzaštićeni prostor ili oprašite cvetove ručno.

Redovno zalivajte biljke. Kad procvetajuprihranite ih u posudama đubrivom boga-tim kalijumom.

PROBLEMI Biljne vaši; kukuruzna zlati-ca; pepelnica; bakterijsko uvenuće; Me li -ttia cuatrbitae.

Usmeravanje biljkeBILJKE KOJE SE GAJE NA POVRŠINI

ZEM LJIŠTA Biljke možete ostaviti da se ra -šire po zemljištu, možete ih staviti na plat-formu ili usmeriti da se penju uz mrežu.Kad se razvije pet listova otkinite vrh bilj-ke. Dozvolite da se razviju četiri bočna iz -danka i rasporedite ih da rastu u različitimpravcima. Ako nema dovoljno mesta, naprimer ispod zvona, ostavite samo dvabočna izdanka.

USMERENE BILJKE Ostavite na svakojbilj ci jedan do dva izdanka i usmerite ih darastu uz štapove ili mrežu. Kad dostignudu žinu od 2 m, otkinite vrhove da bi sefor mirali bočni izdanci. Privežite bočne iz -danke i otkinite im vrhove kad razviju petlistova, da bi se na njima razvijali novi boč -ni izdanci; izdanci će procvetati. Podupriteplodove visećom mrežom kad dostignu ve -ličinu teniske loptice.

SVE BILJKE Otkinite vrh svakog procve-talog izdanka ostavljajući 2 lista iznad cve -ta. Na svakoj biljci ostavite 4-5 plodovajed nake veličine, a ostale otkinite kad bu -du veličine zrna grožđa.

BerbaBostan je zreo za branje krajem leta i

po četkom jeseni. Zreli plodovi imaju pre -poz natljiv miris.

izbor sortiBostan „žuti nektar”; „ogen”; „svithart”

F1.

BROkUlaBrassica oleracea grupa Italica BRASSICACEAEBrokula je ukusna povrtarska vrsta sa

ze lenom glavicom koja brzo raste i dajeprinose od početka leta do jeseni. Manje jeotporna od sitnoglavičaste brokule, ali raz-

ORGANSKA BAŠTA348

vija veće, gušće glavice. Sitnoglavičastabro kula otporna je i laka za gajenje. Za -uzima zemljište od sredine leta do nared-nog proleća. Svaka biljka može da zauzmei do 1 m kvadratni zemljišta, ali ovo nado-mešta time što daje prinos u periodu kadnema mnogo drugog povrća.

OD SEJANJA DO BERBE Obična brokula:11-14 sedmica; sitnoglavičasta brokula: 8-12 meseci.

RAZLIČITE SORTE Sorte obične brokulemogu da budu rane, srednje-sezonske ikas ne. Nekad je bilo malo izbora što se sit -no glavičaste brokule tiče, ali današnje sor -te mogu da obezbede raniju berbu i većeglavice.

MESTO Otvoreno mesto, ali zaštićeno odjakog vetra. Brokula uspeva i na manjeplod nom zemljištu nego ostale kupusnja-če; može da se gaji i u zašti ćenom prosto-ru za ranu i kasnu berbu.

OBRADA ZEMLJIŠTA Na proleće pre set -ve dodajte poboljšivač zemljišta srednjeplo dnosti ili poboljšivač niske plodnosti saorganskim đubrivom - ili sejte posle zele-nišnog đubriva koje obogaćuje zemljišteazotom.

IDEALNA pH VREDNOST Obična brokula6,5-7,5; sitnoglavičasta brokula 6-7,5

SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE Obična brokula 5°C; sitnoglavičastabro kula 7°C

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Obična bro-kula ne podnosi pomeranje korena i morada se seje u ćelije ili biorazgradive posude.Za ranu berbu posejte seme u martu. Pri -lagodite biljke spoljašnjim uslovima i pre-sadite ih 4-5 sedmica posle setve. Ostaviteranu letnju setvu sorti koje stižu ranije daprezimi u hladnom plasteniku ili staklenikudo narednog proleća. Posejte sitnoglavi -čas tu brokulu u ćelije ili korita od aprila dosredine maja. Prilagodite biljke spoljašnjimuslovima pre presađivanja.

NA OTVORENOM Posejte seme običnebro kule, po 2-3 semenke u rupu, i kasnijerazredite tako da ostane po jedan ponik nasvakom mestu. Sejte od aprila do jula dabiste imali berbu od početka leta do jese-ni. Sejte sitnoglavičastu brokulu u koritood sredine aprila do sredine maja. Semeposejte u redove, omaške ali na većemras tojanju, otprilike 7,5 cm, na dubini 2-2,5 cm. Presadite biljke u junu i početkomjula.

RastojanjePresadite biljke duboko (najniži list treba

da dodiruje zemljište) kako biste smanjiliopasnost od kupusne muve i pomogli dase razvije dobar korenov sistem; učvrstitezemlju oko biljaka posle presađivanja.

REDOVI Kod obične brokule malo rasto-janje doprinosi razvijanju manjih glavicakoje stižu istovremeno. Veće rastojanje udu žem vremenskom periodu dovodi doraz vijanja većeg broja izdanaka i veće cen-tralne glavice. Malo rastojanje: 8-60 cm.Za maksimalan prinos: cikcak redovi 13-30cm. Za veliku centralnu glavicu 20-45 cm.Sitnoglavičasta brokula: rastojanje od 60cm u redu i 75 cm između redova radi lak -šeg branja.

KUĆICE Obična brokula: 20 cm; sitno -gla vičasta brokula: 60 cm.

mere negeZaštitite mlade biljke od kupusne muve

(videti str. 377); koristite pokrivač za redo-ve ili mrežu da biste sprečili prilaz dragimštetočinama. Zalivajte običnu brokulu re -dov no za vreme suše. Ako nemate dovolj-

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 349

Brokula

no vode, najbolje je da je dobro zalijete 2-3 sedmica pre berbe. Nakon što odsečetecentralnu glavicu, malčirajte kompostomda biste pospešili razvoj sporednih izdana-ka. Sitnoglavičastu brokulu nekad trebapo dupreti preko zime; nagomilavanje zem-lje oko stabla u periodu rasta pospešujerazvoj korenovog sistema.

PROBLEMI kupusna muva, kupusne va -ši, larve leptira kupusara, kupusna kila;bu vač; ptice. Obična brokula može da sezarazi plamenjačom.

BerbaIsecite centralnu glavicu obične brokule

pre nego što se cvetovi otvore. Očekujtejoš 2-3 berbe manjih izda naka. Otkiniteizdanke sitnoglavičaste brokule s mnogogla vica kad se pojavi cvet, ali pre nego štose otvori.

Redovno branje pospešuje razvoj novihizdanaka. Vreme berbe može da traje i dodva meseca.

izbor sortiSitnoglavičasta brokula: „rudolf” - može

se brati u decembru; „rana sitnoglaviasta”- pouzdana, tradicionalna sorta; „klare” F1- prvi hibrid; „crvena strela” F1 - niža, žbu-nastija biljka s mnogo izdanaka; „bela zve-zda” - beli izdanci. Klabreze: „triksi” -otporna na kupusnu kilu; „emperor” i„šogun” - otporne na plamenjaču”

BROSkvaBrassica napus grupa Napobrassica BRASSICACEAEVeoma otporan korenasti usev koji se

dosta dugo razvija. Potrebni su mu hladni,vlažni uslovi. Narandžasti mesnati korenizuzetnog slatkastog ukusa može da seostavi u zemljištu do kraja godine i vadi najesen i zimu.

OD SEJANJA DO BERBE 26 sedmica RAZLIČITE SORTE Mesnati koren obično

je žut, mada može biti i beo. Kora je ljubi-časta ili svetlosmeda, ili kombinacija obe.Neke sorte otporne su na kupusnu kilu ipepelnicu.

MESTO Otvoreno mesto. Plodno, vlažnozemljište koje se ne isušuje.

OBRADA ZEMLJIŠTA Ako je za prethodniusev zemljište obogaćeno kompostom, do -dajte poboljšivač zem ljišta niske hranlji -vos ti. Ako nije, dodajte i organsko đubrivo,ili poboljšivač zem ljišta srednje hranljivos -ti. Uradite to na vreme da bi se zemljištesleglo pre setve.

IDEALNA pH VREDNOST 5,5-7SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 5°CU ZAŠTIĆENOM PROSTORU U februaru

po sejte odgovarajuće sorte u zaštićenomprostoru za rano vađenje malih do srednjihkorenova.

NA OTVORENOM U hladnijim podneblji-ma posejte seme početkom maja, a u top -lijim krajem maja i početkom juna. Najpremalo sabijte zemljište ako je suviše rastre-sito. Posejte seme retko u redove na dubi-nu 2 cm. Proredite izdanke kad dostignuvisinu najviše 2,5 cm. Ako je potrebno, se -me sejte pod pokrivačem za redove ili gus -tom mrežom da biste zaštitili biljke od bu -vača i kupusne muve.

RastojanjeREDOVI 23 x 28 cmKUĆICE Rani usev 15 cm; glavni usev 30

cm.mere negeU vreme suše redovno zalivajte, inače

ko ren može da postane drvenast. Koren seponekad podeli, ako se naglo zalije poslesušnog perioda.

PROBLEMI Kupusna muva; buvač, nedo-statak bora; trulež korena; kupusna kila;plamenjača, pepelnica

BerbaVađenje može da počne čim koren do -

voljno poraste, obično od početka do sre-dine jeseni. Može se ostaviti u zemljištu ivaditi po potrebi, ali posle decembra obič -no je drvenast. Broskvu možete držati ukutijama (videti str. 340) na hladnom mes -tu.

ORGANSKA BAŠTA350

izbor sorti„ljubičasti šiljati vrh”; „džoan” - za ranu

setvu, delimično otporna na kupusnu kilu ipepelnicu; „marian” - delimično otpornana kupusnu kilu i pepelnicu

BUnDeva i mUSkatna tikvaCucurbita maxima, C. moschata, C. pepo CUCURBITACEAEVelike, izuzetno bujne, delimično otpor-

ne biljke s plodovima raznih oblika, boja iveličina. Nije zahtevna i veoma je rodna.Ot porna na vrućinu.

OD SEJANJA DO BERBE Spremna za bra-nje 12-20 sedmica posle setve, u zavisnos -ti od sorte.

RAZLIČITE SORTE tikva Plod koji ima nežnu, glatku koru,

dostupan je u svim oblicima, od okruglih„patisona” do zakrivljenih sorti. Obično sejede dok je svež; letnja bundeva i tikvicanisu dobre za čuvanje. Postoje vitičaste ižbunaste sorte.

Bundeva Mogu biti žbunaste ili vrežas -te. Plodovi mogu da budu toliki da ih stanei po nekoliko u kilogram, ali ponekad jedanplod može da bude težak više kilograma.Boje se razlikuju od narandžaste, prekoze lene do sive - ponekad je ijedan plodraznobojan - dok kora može da bude glat -ka ili hrapava. Plod je često sočan, ali obič -no je mesnat i sladak. Sve su dobre začuvanje.

MESTO Zaklonjeno od vetra, potpunoosun čano. Sorte s malim plodom dobro iz -gledaju kao puzavice uz pergolu ili luk.

OBRADA ZEMLJIŠTA U zavisnosti od us -lova zemljišta dodajte poboljšivač niske ilisrednje hranljivosti. Na zemljištu previšebogatom hranljivim materijama lišće seraz vija na uštrb ploda. Može se gajiti ukom postištu (videti str. 48).

IDEALNA pH VREDNOST 5,5-6,8SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 13°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Seme se se -

je krajem proleća, 3-4 sedmice pre posled -

njeg mraza. Stavite dve semenke u saksi-ju duboku 9 cm; izvadite slabiju mladicu.Biljke prilagodite uslovima sredine pre ne -go što ih presadite na otvorenu parcelu, alitek kad prođe opasnost od mraza. Pažljivoih presadite da biste što manje pomeralikoren.

NA OTVORENOM U blagim klimatskimuslovima sejte direktno u zemljište počet-kom leta. U početku zaštitite zvonom dabis te biljkama obezbedili dodatnu toplotu.

RastojanjeOve bujne biljke obično ispune sav pro-

stor koji im je na raspolaganju. Obeležitecentar mesta gde ih presađujete da bistekasnije znali gde da zalivate, ako je pot -reb no. Sasvim lepo će rasti i ispod mnogo -cvetnog pasulja i kukuruza šećerca.

REDOVI Žbunaste sorte: 60-90 cm x 90-120 cm.Vrežaste sorte: 1,2-1,8 m x 1,8 m.

KUĆICE Žbunaste sorte: 90 cm. Vrežastesorte: 1,2-1,8 m.

mere negeVrežaste sorte možete da usmerite da

rastu uz oslonac, ili ih umotajte u krug dabi bile pod kontrolom. Redovno ih plevitedok se ne prime. Zalivajte biljke samo dokse ne prime; imaju dubok korenov sistemi skoro im nije ni potrebno dodatno zaliva-nje. Ako se biljke dobro razvijaju, malčiraj-te ih slamom, senom ili poboljšivačemzem ljišta niske hranljivosti. Kod velikih sor -ti bundeva ostavite samo po 3-4 ploda najednoj biljci. Ako je vreme vlažno, plodmo že istruliti u dodiru sa zemljištem. Dabi ste to izbegli, ispod plodova stavite kar-ton.

PROBLEMI Biljne vaši; kukuruzna zlati-ca; Melittia cucurbitae; bakterijsko uvenu-će; virus mozaika duvana; pepelnica

BerbaMogu se jesti izdanci, mlado lišće, cvet,

plod i seme. Bundeve i muskatne tikve začu vanje treba da se ostave na biljci doklegod je moguće da bi obrazovale tvrdu korupre prvog mraza. Kad je plod tvrd na dodiri odzvanja šuplje kad se udari, odsecite gasa vreže, okrenite donju stranu gore i os -

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 351

ta vite desetak dana da dozri na suncu.Sas vim zreli plodovi mogu da se čuvaju 6-12 meseci u prostoriji u kojoj dobro cir-kuliše vazduh, na temperaturi 7-10°C. Svevrste dobre su za pravljenje čatnija (vrstaumaka) i turšiju.

izbor sortiMuskatna tikva: „beli krem”; „zelena viti-

časta”; „špagete od povrća”; „trombonci-no”.

Bundeva: „grumen zlata” - žbunasta;„pla va kuri”, „pompeon”; „turčinov tur-ban”; „rani žir” F1; „čuvar blaga” F1

CeleR kORenjaŠApium graveolens var. rapaceum APIACEAECeler korenjaš razvija veliku „lukovicu” -

nabrekli koren, koji ima specifičan ukus.Liš će takođe može da se koristi kao začin.Celer korenjaš blizak je rod celeru. Lakšese gaji, iako mu je potreban dug vremen-ski period neometanog rasta da bi se dob -ro razvio.

OD SEJANJA DO BERBE 26 sedmicaRAZLIČITE SORTE Ima malo varijacija.

Neke sorte manje su sklone gubitku bojeprilikom kuvanja.

MESTO Potrebno mu je plodno zemljištekoje dobro zadržava vlagu da bi uspešnorastao. Razvijaće se na suncu i na delimič -no zasenjenom mestu.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivačzemljišta srednje do visoke hranljivosti, ilipoboljšivač niske hranljivosti s organskimđubrivom bogatim azotom.

IDEALNA pHVREDNOST 6,5-7,5SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE Najbolje klija na temperaturi 10-19°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Ako nije do -

voljno toplo, sejte na relativno visokojtem peraturi (18°C) u februaru i martu, iliaprilu i maju. Seme sejte u korita ili ćelije,proređujući ili presa đujući u pojedinačneposude kad biljke budu dovoljno velike.Pri lagodite ih spoljašnjim uslovima pre

pre sađiva nja, ali sačekajte da prođe pos -led nji mraz. Vodite računa da ne prekrije-te zemljom krunicu lisne rozete.

Rastojanje30-38 cm sa svih stranamere negeZalivajte u sušnim periodima. Malčirajte

kako bi zemljište zadržalo deo vlage. Odsre dine leta uklanjajte donje listove kakobiste oslobodili krunicu lisne rozete.

PROBLEMI Mogu da ga napadnu štetoči-ne i bolesti koje napadaju celer, ali običnonema problema.

BerbaVadi se od kraja leta do narednog prole-

ća, kad je koren dovoljno velik. Ako je mo -guće ostavite ga u zemljištu uz zaštitu odsuve slame. Može se izvaditi i čuvati unu-tra, ali kvalitet će da se smanji.

izbor sortiCeler korenjaš „praški džin”; „princ” -

otporan na proraslice; „predsednik”

CeleR liŠĆaRApium graveolens APIACEAECeler razvija čvrstu, hrskavu, sočnu lisnu

dršku. Tradicionalni celer prilično je zahte-van po pitanju uslova zemljišta i traži punupažnju sve vreme rasta. Samoizbeljujućice ler zahteva manje truda i lakše se gaji,ali nije toliko otporan ni ukusan.

OD SEJANJA DO BERBE Samoizbeljujućii zeleni celer - 11-16 sedmica. Običan celer- 9 meseci.

RAZLIČITE SORTE Običan celer je tradi-cionalni kasni jesenji usev sa belom, rože,ili crvenom lisnom drškom koja se izbelju-je pre upotrebe. Samoizbeljujuće sorteima ju svetlozutu stabljiku, svetliju kad sega ji u kućicama. Američke zelene sorteima ju zelenu stabljiku koja se ne izbeljuje.

MESTO Mora imati plodno, vlažno zem-ljište koje dobro zadržava vlagu. Više muprija otvoreno mesto, ali podnosi malo za -senjenosti. Dobro uspeva u dubokim posu-dama.

ORGANSKA BAŠTA352

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivačzemljišta visoke hranljivosti, ili poboljšivačniske do srednje hranljivosti s organskimđubrivom bogatim azotom. Za običan celerpočetkom proleća iskopajte rov 38-45 cmširok i 30 cm dubok.

Iskopanom zemljištu dodajte pomenutepoboljšivače zemljišta, potom popunite rovdo dubine od 7,5 do 10 cm. Osta tak zem-ljišta iskoristite da izbeljujete celer dokras te. Rovovi treba da budu na rastojanju1,2 m. Ako je potrebno, dodajte organskođubrivo u rov pre sađenja.

IDEALNA pHVREDNOST 6.5-7.5SejanjeU ZAŠTIĆENOM PROSTORU Sejte ga u

korita ili ćelije na blagoj temperaturi umar tu ih početkom aprila, ne više od 10sed mica pre poslednjeg mraza. Posejte se -me po površini komposta, ili delimičnoprekrijte seme. Klijanje može da budesporo i neizvesno. Setva s gelom (videtistr. 109) može dati bolje rezultate. Pre sa -dite ga u biorazgradive posude. Prorediteu će lijama biljke što je bolje moguće, dojednog klijanca. Kad uslovi budu dovoljnotop li presadite ih. Ako budu izložene tem-peraturi nižoj od 10°C duže od 12 sati doksu mlade, biljke su često sklone prorasta-nju. Ako je neophodno, zaštitite ih plastič-nim ili staklenim zvonima. Ako mladiceras tu brzo, a vremenske prilike nisu povolj-ne za presađivanje, skratite ih makazamana visinu od 8 cm da biste usporili rast.Držite biljke u zaštićenom prostoru dokspo ljašnji uslovi ne budu odgovarajući.

GRUPNA SETVA Samo za samoizbe lju -jući celer. Posejte 6-8 semenki po ćeliji,razredite ostavljajući 2-3 klijanca.

MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-NJE Najbolje klija na temperaturi 10-19°C.

RastojanjeREDOVI Običan celer - 30-45 cm između

biljaka, 1,2 m između rovova. KUĆICE Za samoizbeljujući celer: 15-30

cm. Manje rastojanje daje visok prinos itanje stabljike.

GRUPNA SETVA Samo za samoizbeljuju-ći celer: 20 cm.

mere negeZalivajte često i redovno dok raste. Uk -

la njajte spoljne listove koji su izgubili boju.Izbeljujte stabljiku običnog celera (videtipod Karda) kad biljke dostignu visinu od30 cm. Okružite kućice s odraslim samoiz-beljujućim biljkama slamom kako bi i izbe-leli i spoljni redovi.

PROBLEMI Trulež krunice celera; jelero-va muva; pegavost lišća; nedostatak kalci-juma izazvan povremenim nedostatkomvo de.

BerbaBerite običan celer na jesen, oko 9-10

sedmica posle početka izbeljivanja. Izbe -ljen celer može da stoji u zemljištu u dob -rom stanju oko mesec dana, ali privlači pu -ževe golaće kao magnet. Samo iz be lju jućiceler berite od jula do septembra. Celernije sasvim otporan na mraz i neće preži-veti dug mrazni period. Ako se predviđaizu zetno hladno vreme, izvadite biljke ičuvajte ih u podrumu ili u hladnom, vlaž-nom pesku. Mogu da se izvade i stave umračan hladni ram. U frižideru se mogudr žati više sedmica.

izbor sorti„hopkins fenlander”; „čvrsti ružišasti” -

sorta otporna na mraz, prvi put se gajila1894.; „čvrsti beli” Američki zeleni: „visokijutski” Samoizbeljujući celer: „zlatni sa mo -izbeljujući”

CikORijaCichorium intybus ASTERACEAEVišegodišnja biljka otporna na mraz,

obič no se gaji kao jednogodišnja. Cikorijaima karakterističan, pomalo gorak ukus, apredstavlja dobar, živopisan salatni usevza zimu. Lišće može da bude raznih oblikai boja; neke razvijaju srce, a neke mogu dase izvode ili izbeljuju da bi se smanjila gor-čina. Dobra je kao ukra sna biljka kad sega ji u posudama.

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 353

OD SEJANJA DO BERBE Razlikuje se uzavisnosti od sorte.

RAZLIČITE SORTE Francuska endivijapr venstveno se gaji zbog izvođenja. Korense vadi i izvodi na mračnom mestu, zimi,kako bi razvio izbeljene sočne izdanke poz-nate pod nazivom čikoni (nazivaju se i bel-gijska endivija). Crvena cikorija (poznatapod nazivom radič) ima crvene ili prošara-ne listove. Neke sorte imaju srce, dok koddrugih lišće raste slobodno; neke sortemo gu da se izvode. Mogu da se beru i po -jedinačni listovi. Nove sorte prirodno su cr -vene, a najbolja boja dobija se u periodukad su dani kraći i noći hladnije. Nije uvekotporna na hladne zime. Sečena cikorija ili„italijanski maslačak” razvija male lisnatero zete koje se seku. Kad sasvim poraste,ci korija „glava šećera” izgleda kao velikarim ska salata i bere se na jesen. Kad sepri me, biljke su otporne na sušu i mogupod neti blag mraz. Može da se gaji zbogmladih izdanaka.

MESTO Izbegavajte izuzetno laka ili teš -ka zemljišta. Može da podnese delimičnozasenjivanje. Francuskoj endiviji potrebnoje duboko zemljište da bi razvila snažnokorenje zbog izvođenja. Sorte koje se neizvode možete da gajite preko zime kao i uhladnom plasteniku ili stakleniku kao raneili kasne useve. Cikorija je dekorativna imo že da se gaji u saksijama, kao i po obo -du leje.

OBRADA ZEMLJIŠTA Obično nije potreb -na, naročito na zemljištu prihranjenom zaprethodni usev.

IDEALNA pH VREDNOST 5,5-7,5

SejanjeVidite tabeluMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 10°CKlijavost je obično visoka; biljke koje iz -

vadite prilikom proredivanja koristite zasa latu.

mere negeZa vreme suše zalivajte dok se ne primi,

posle toga obično preživi sušni period i bezzalivanja. Ako se najavljuje jak mraz, pot -rebno je obično daje zaštitite zvonom i po -krivačem za redove. Sortama pogodnim zaizbeljivanje krajemjesem i na zimu iskopaj-te koren da biste počeli izbeljivanje.

PROBLEMI Obično nema problema. Iz -be ljenoj i izvedenoj cikoriji problem moguda budu puževi golaći.

BerbaIZVEDENA CIKORIJA Isecite akone kad

vrhovi probiju zemlju (ako ih zagrćetezem ljom) ili kad dostignu visinu 10-13 cmako su u zaštićenom prostoru. Secite ih2,5 cm iznad vrata. Iz korena će se moždarazviti još jedan izdanak.

GLAVA ŠEĆERA Secite glavice kad do -volj no porastu. Iz korena će možda da serazvije novi izdanak.

CRVENA CIKORIJA Isecite je kad se for-mira srce i ostavite koren da se razvije no -vi izdanak, ili berite pojedinačne listove.Pri lično je otporna na mraz; da biste imalipri nose preko zime pokrijte je zvonom.Mlade izdanke sečene cikorije berite kaddostignu visinu od nekoliko centimetara.

izbor sorti„briselska endivija” F1 - za izvođenje;

„grumolo verde” - otporna na mraz, ima ši -roko zeleno lišće i razvija lepu rozetu zimi;„pala rosa” - radič, gaji se zbog listova i sr -ca i čikona; „crveno rebro” - italijanskimas lačak, jarkocrvene žile i tamnozelenilistovi (fantastično izgleda u salati); „glavašećera” - velike, kupaste, zelene glavice;„treviso” - crvena, ne formira srce, izuzet -no otporna na mraz, dobra za izvođenje

ORGANSKA BAŠTA354

Cikorija

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 355

Vrst

e ci

korij

eVr

sta

usev

aVr

eme

setv

eM

esto

Ras

toja

nje

u re

dovi

ma

Fran

cusk

a en

divi

ja i

drug

e Ko

ren

za iz

vođe

nje

Od

sred

ine

juna

do

Na

otvo

reno

m20

x 3

0 cm

vrst

e za

izvo

đenj

epo

četk

a ju

la

Gla

va š

ećer

aZa

zre

le g

lavi

ce n

a je

sen

U ju

nu i

julu

Na

otvo

reno

m25

x 3

0 cm

Gla

va š

ećer

aZa

man

je g

lavi

ce il

i pol

uzre

le

U ju

lu i

avgu

stu

U ć

elija

ma

za p

resa

điva

nje

25

x 3

0 cm

mla

dice

pre

ko z

ime

u le

je il

i u p

osud

ama

u za

štić

enom

pro

stor

u

Gla

va š

ećer

aM

ladi

izda

nci

U ja

nuar

u i f

ebru

aru,

U

zaš

tićen

om p

rost

oru

Pose

jte s

eme

omaš

ke il

i u re

dove

se

ptem

bru

širo

ke 1

5-20

cm

, na

rast

ojan

ju

od 2

0 cm

Gla

va š

ećer

aM

ladi

izda

nci

Od

mar

ta d

o av

gust

a (u

sevi

N

a ot

vore

nom

Pose

jte s

eme

omaš

ke u

gru

pica

ma

pose

jani

sre

dino

m le

ta č

esto

su

veo

ma

tvrd

i)

Crv

ena

ciko

rija,

rane

sor

teLi

stov

i i s

rce

na le

toKr

ajem

apr

ila i

u m

aju

Na

otvo

reno

m, i

li u

ćelija

ma

20-3

5 cm

u za

štić

enom

pro

stor

u

Crv

ena

ciko

rija

List

ovi i

src

e na

jese

nU

junu

i po

četk

om ju

laN

a ot

vore

nom

20-3

5 cm

Crv

ena

ciko

rija

Zašt

ićen

zim

ski u

sev

U a

vgus

tuU

ćel

ijam

a; p

resa

điva

nje

20-3

5 cm

u za

štić

eni p

rost

or

vR

eme

Set

ve

Cik

OR

ije

i R

aS

tOja

nje

izm

eđU

Bil

jak

a

CRni kORenScorzonera hispanica ASTERACEAERetka, otporna višegodišnja biljka koja

se obično gaji kao jednogodišnja. Jestiviko ren ima crnu koru i belo meso.

OD SEJANJA DO BERBE 18 sedmicaRAZLIČITE SORTE Ima ih maloMESTO Duboko, lako zemljište neophod -

no je da bi se razvio dugačak koren.OBRADA ZEMLJIŠTA Na relativno dob -

rom zemljištu nije potrebna dodatna obra-da ako je prihranjeno za prethodni usev.

IDEALNA pHVREDNOST 6-7,5SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 7°C Posejte seme u aprilu i majudirektno u zemljište, čim se ono ugreje.

Rastojanje10 x 20 cmmere negeRučno plevite ili malčirajte za suzbijanje

korova. Okopavanje može da ošteti koren.Obično nema problema s bolestima i šte-točinama.

BerbaOstavite koren da raste bar 4 meseca.

Va dite ga od jeseni do proleća. Koren kojinije dostigao dovoljnu veličinu može se os -taviti da raste još godinu dana. Početkomproleća pokrijte biljku slamom ih suvim liš -ćem da biste dobili svež zeleniš. Na taj na -čin ćete izbeliti mlade listove koje možetebrati kad dostignu visinu 10 cm. U drugojgodini crni koren obrazuje cvet koji je jes -tiv.

CRni lUk, aRPaDŽik i glaviCe Allium cepa ALLIACEAEPopularan usev otporan na hladnoću,

dos tupan veći deo godine. Gaji se jednos -tavno, iz arpadžika, i nije zahtevan ako ga -jite lukovice za upotrebu u kuhinji. U pod-nebljima gde je blaga klima i količina pa -

davina mala leti, bolje je sejati ga na je -sen.

OD SEJANJA DO BERBE Seme posejanona proleće: 20-24 sedmice; seme poseja-no na jesen: 42 sedmice; arpadžik posa-đen na proleće: 18-20 sedmica; arpadžikpo sađen na jesen: 36-38 sedmica.

RAZLIČITE SORTE Može biti ovalnog i ci -lindričnog oblika s crvenom, belom ili zlat -nosmeđom ljuskom. Sortama dugog danaleti je potrebno 13-16 sati dnevne svetlos tišto je slučaj na severnoj hemisferi; crni lukkratkog dana dobro uspeva u južnim pod-nebljima gde dan traje 12 sati. Sorte nakoje ne utiče trajanje dana formiraće luko-vice u oba slučaja. Najveći izbor sorti je izsemena.

MESTO Crni luk više voli otvoreno sunča -no mesto, ali podnosi delimičan zasenak.Ova kultura posejana/posađena na jesenzah teva potpuno osunčano mesto i dobrudrenažu. Može dobro da izgleda medu dru-gim biljkama, ali ne voli preveliku gužvu.

OBRADA ZEMLJIŠTA Nije potrebna akoje zemljište prihranjeno za pret hodni usev.Ako nije, dodajte poboljšivač zemljišta nis -ke do srednje hranljivosti, u zavisnosti odstanja zemljišta.

IDEALNA PHVREDNOST 6-7SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 7°C Ako sejete na proleće, za kasnujesenju berbu

SEME, U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Po -sej te seme u korita ili ćelije u feb ru -aru/martu. Prilagodite biljke uslovima i ra -sadite ih kad dostignu visinu 10 cm. Grup -na setva: posejte 6 semenki po ćeliji i neproredujte.

SEME, NA OTVORENOM Posejte nekolikosemenki po kućici, čim se zemljište dovolj-no ugreje, obično u aprilu. Proredite ostav-ljajući po jednu mladu biljku; a ako ste ko -ristili grupnu setvu ostavite po nekolikomla dica zajedno.

ARPADŽIK Posadite arpadžik u mar -tu/aprilu. Potreban mu je hladan period dabi počeo da se razvija koren i stoga ga po -sadite što je ranije moguće, čim uslovi

ORGANSKA BAŠTA356

zem ljišta to dozvole. Stavite arpadžik uzemlju da vire samo špicasti vrhovi. Akosejete krajem leta/na jesen za ranu letnjuberbu.

SEME Vreme setve treba da odgovarage ografskom položaju, kako bi mlade bilj-ke preživele zimu, a da ne dođe do proras -tanja početkom proleća. Posejte seme uavgustu - u severnim krajevima u drugojsed mici, a u južnim u četvrtoj. Sejte u re -dove vodeći računa da seme bude pravilnoraspoređeno. Proredite do 2,5 cm na je -sen, a potom proređujte povremeno doželjenog rastojanja na proleće.

ARPADŽIK Sadite ga od septembra donovembra kad po zemljištu može da se ho -da. Posadite arpadžik kao i kod prolećnesadnje.

RastojanjeREDOVI Rastojanje utiče na veličinu lu -

ko vica. Da biste dobili lukovice srednje ve -ličine: 4 x 30 cm; za velike lukovice, 10 x30 cm.

KUĆICE 10-15 cm GRUPNA SETVA 25 cmmere negePažljivo plevite jer je korenje veoma plit -

ko. Ako je potrebno, luku koji će ostati daprezimi na proleće dodajte đubrivo bogatoazotom.

PROBLEMI Lukova muva; duvanov trips;plamenjača luka; trulež glavice: bela tru-lež; prorastanje (često ga izazivaju pro-menljivi vremenski uslovi; naročito su musklone crvene sorte).

BerbaGlavice vadite za ishranu kad dovoljno

po rastu. Kad crni luk prestane da raste, liš -će klone i dobija smeđu boju. Ostavite dauvene prirodnim putem; nemojte ga savi-jati. Polako izvadite glavice. Ako su vre-menski uslovi suvi, raširite ih po koritima iliplatformama na suncu da bi ljuska očvrs -nula. Ako je vlažno, ostavite ga da se sušiispod pokrivača. Nemojte brisati glavice.

Kad je ljuska suva i šuškava, okačite crniluk u mrežaste džakove ili ga upletite okoka napa. Čuvajte ga na hladnom mestu. Pr -

vo upotrebljavajte glavice sa debelim vra-tom jer obično rusu dobre za čuvanje. Crniluk posejan na jesen ne treba dugo da sečuva.

izbor sortiIz semena: „higro” F1; „ailsa krejg”;

„bed fordširski šampion”; „crveni brunsvik”- za prolećnu setvu; „dugački crveni firen-tinski” - crveni, u obliku torpeda; „žuti sen -ši”; „žuti ekspres” - za jesenju setvu. Iz ar -padžika: „džet set”; „sturonska glavica”;„cr v eni baron” - sadi se na proleće; „ra -dar”; „žuti senši” - sadi se na jesen

CveklaBeta vulgaris podvr. Vulgaris CHENOPODIACEAEGaji se lako i brzo i može da se seje u

zat vorenom i raste dugo, od marta do ju -na.

OD SEJANJA DO BERBE 7-13 sedmicaRAZLIČITE SORTE Koren može biti cr -

ven, žut ili beo i okrugao, cilindričan ili iz -dužen. Sorte otporne na prorastanje izaz-vano hladnim vremenom u fazi mladicadob re su za ranu setvu. Zeleno i crveno liš -će veoma je atraktivno i jestivo, naročitostara sorta „volujska krv” sa tamnocrvenimlišćem. Može se gajiti kao mini-povrće.

MESTO Otvoreno, sunčano. Cvekla je ot -porna na so - što je korisno u primorskimbaštama - ali ne toleriše kiselo zemljište.Okrugle „loptaste” sorte dobro uspevaju uposudama.

OBRADA ZEMLJIŠTA Na plodnom ilipret hodno obogaćenom zemljištu nije pot -rebna obrada. Kod lakog ili teškog zemlji š -ta dodajte poboljšivač niske hranljivosti.

IDEALNA pHVREDNOST 6,5-7,5SejanjeIz jednog semena obično izbija nekoliko

klica i razvija se nekoliko ponika. Sorte sjed nom klicom uzgajaju se posebno kakobi iz svakog semena nikao jedan klijanac.

MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-NJE 7°C

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 357

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Počnite dasejete krajem februara ili početkom marta.Sejte u ćelije, 2 semenke (ili 2-3 semenkes jednom klicom) po ćeliji. Proredite sveosim najjačih klijanaca. Kod grupne setveos tavite 4-5 mladih biljaka u jednom mo -dulu. Birajte vrste s malim korenjem. Prepresađivanja, kad razviju 3-4 odrasla lista,prilagodite biljke spoljašnjim uslovima.

NA OTVORENOM Počnite da sejete odmar ta ili aprila, pa sve do kraja juna, ili 2sedmice kasnije u podnebljima s blagomkli mom. Ako želite da čuvate cveklu, po -sej te okrugle ili izdužene sorte u maju ijunu.

RastojanjeRastojanje može da se prilagođava u

zavisnosti od sorte i veličine korena.REDOVI Rani i brzi usevi: 10 x 23 cm.

Glavni usevi: 7,5 x 30 cm. Mini-cvekla: 2,5x 15 cm. Grupna setva: 22 x 22 cm.

KUĆICE na rastojanju 12,5 - 15 cmmere negeČesto zalivajte po toplom suvom vreme-

nu ili će koren postati drvenast.PROBLEMI Obično nema problema.BerbaVadite koren čim dostigne pravu veliči-

nu. Za čuvanje izvadite korenje na jesen.Ono može da se ostavi u zemljištu prekozime, ali može da postane previše tvrdo ilida ga pojedu puževi golaći. Bolje je dagornji deo biljke otkinete uvrtanjem negoda ga sečete. Cveklu držite na hladnom,mračnom, vlažnom mestu, na primer u ku -tiji s vlažnim peskom.

izbor sorti„boltardi”; „pronto”; „moneta” (mono -

ger mna) - otporna na proraslice; „forano”- za čuvanje, cilindričnog oblika; „monako”- mini-cvekla; „zlatna” - žuto meso; „či -oga” - crveno-belo meso

čičOkaHelianthus tuherosus ASTERACEAE Nepogodna za male bašte, ova višego -

diš nja biljka zauzima prostor brojnim ko -

rov skim biljkama i leti štiti od vetra. Obič -no ima lepe cvetove nalik suncokretu. Jes -ti vi delovi su kvrgave gomolje koje rastu uzemljištu.

OD SAĐENJA DO BERBE 16-20 sedmicaRAZLIČITE SORTE Gomolje su glatke ili

kvrgave, žućkaste ili crvene.MESTO Sunčano ili delimično senovito.

Izbegavajte zemljište sa malo vlage.OBRADA ZEMLJIŠTA Pre sađenja dodaj-

te srednje hranljivo đubrivo. Đubrivo viso-ke hranljivosti daje veće krtole.

IDEALNA pHVREDNOST 6-7,5SejanjePosadite gomolje na dubinu od 15 cm u

februaru ili martu.RastojanjeREDOVI 30 cm x 1 m KUĆICE 45 cmmere negePoduprite ih kočićima i žicom, ili pojedi-

načnim štapovima u vetrovitim predelima.Radi dodatne potpore početkom leta nagr-nite 4-10 cm zemlje oko korena. Zalivanjeza vreme suše i uklanjanje cvetnih pupo -lja ka povećaće rod. Kad lišće požuti krajemleta isecite stabljiku na 15 cm visine.

PROBLEMI Obično nema problema. Po -ne kad mogu da je napadnu puževi golaći ilarve skočibuba.

BerbaKad se izvade, krtole ne mogu da stoje

dugo, pa ih je stoga najbolje vaditi po

ORGANSKA BAŠTA358

Čičoka

potrebi, pošto lišće biljke požuti. Ako jepotrebno, neke krtole ponovo zasadite zasledeću godinu. Ako hoćete da očistiteparcelu, izvadite sve krtole.

izbor sorti„fuso” - sa glatkim krtolama; „sanrej” -

niža sorta, cvet joj obično liči na suncokre-tov

DičakBarbarea verna BRASSICACEAEOtporna dvogodišnja biljka jakog ukusa

koji podseća na potočarku. Brzo se razvijai može da se bere gotovo ćele godine. Let -njim usevima potreban je delimičan zaklonod sunca. Korisna zimska salatna biljkaprik ladna je i za ukrasnu leju. Ako se osta-vi da procveta rasuće seme po bašti. Do -dajte poboljšivač zemljišta srednje hranlji-vosti ako zemljište nije prihranjeno zapret hodni usev. Sejte u ćelijama ili direk-tno u zemljište. Za berbu od zime do pro-leća, posejte seme u julu i avgustu; zazim ski usev u zaštićenom prostoru posejteseme u avgustu; za letnju berbu posejtese me od marta do juna. Rastojanje u re -dovima: 15 x 20 cm. Rastojanje u kućica-ma 15 cm. Zalivajte u sušnom periodu. Bu -vač može da bude problem. Počnite da be -rete pojedinačne listove kad dovoljno po -rastu. Dugo daje prinos.

Divlji SPanaĆChenopodium bonus-henricus CHENO -

PO DIACEAEStara višegodišnja salatna biljka koja

ras te do visine od 90 cm. Više mu prijavlaž no zemljište i dobro podnosi delimičnozasenjivanje. Posejte ga na proleće ostav-ljajući razmak između biljaka 40 cm. Dru -ge godine berite mlado lišće i cvetne iz -dan ke. Stiže rano. Razdeljujte biljke svake2 do 3 godine.

enDivijaCichorium endivia ASTERACEAESalatna biljka pomalo gorkog ukusa

srod na maslačku i radiću. Lako se gaji imo že se brati veći deo godine. Dobro pod-nosi slab mraz, ali zimskim usevima pot -reb na je zaštita. Konzumiraju se mladiizdanci, beru se pojedinačni listovi ili izbe-ljene zrele glavice. Zimi, kad je količinasun čeve svetlosti manja, uspeva bolje odze lene salate. Pogodna za gajenje u posu-dama.

OD SEJANJA DO BERBE 7-13 sedmica daglavice potpuno izrastu. Kraće ako beretemlade izdanke i pojedinačne listove.

RAZLIČITE SORTE Postoje dva tipa, es -karola takode poznata kao batavijska endi-vija, glatka širokolisna endivija otporna nahladne uslove i kovrdžava endivija, niska,patuljasta biljka kovrdžavih listova, otpor-

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 359

Dičak Endivija

nija na vrućine, obično se koristi kao letnjiili jesenji usev.

MESTO Nije zahtevna, ali zimskim usevi-ma potrebno je vlažno, zaklonjeno mestona relativno neplodnom zemljištu. Letipod nosi delimično zasenjivanje. Kovrdžavesorte veoma su atraktivne. Koristan zimskiusev u hladnom plasteniku ili stakleniku.

OBRADA ZEMLJIŠTA Nije potrebna akoje zemljište prihranjeno za prethodni usev.U suprotnom, dodajte poboljšivač zemljiš -ta niske hranljivosti.

IDEALNA pHVREDNOST 5,5-7,5SejanjeAko je temperatura ispod 5°C 20 dana ili

duže, mladice endivije će prorasti. MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 20°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Zaga jenje u zaštićenom prostoru seme po -sej te u aprilu, a u maju za presađivanje naotvorenu parcelu. Najbolje je da se gaji ućelijama za presađivanje. Ponovo posejteseme ujesen za zimske useve.

NA OTVORENOM Posejte seme u plitkeredove od juna do početka jula da bisteima li jesenju berbu. Za zimsku berbu po -sej te seme u avgustu (u ramu ili ispod zvo -na). Za berbu mladih izdanaka ili listovaposejte seme od aprila do septembra. Ra -no i kasno posejane useve zaštitite zvo-nom, ili ih gajite u hladnom plasteniku ilistakleniku.

RastojanjeREDOVI 30 x 35 cm KUĆICE 30 cmmere negeU sušnom periodu zalivajte. Zaštitite

zvo nom po hladnom vremenu. Odraslebilj ke mogu da se izbeljuju (videti str.337).

PROBLEMI Puževi golaći, biljne vaši. Tru -lež baze rozete može biti problem zimi -ga jite biljke u vlažnom zemljištu i truditese da lišće uvek bude suvo.

BerbaIsecite mlade izdanke kad dostignu visi -

nu 10-15 cm. Berite listove po potrebi ilikad dovoljno porastu. Isecite zrele glavice,

po želji izbeljujte. Iz posečenog stabla mo -gu da se razviju novi listovi.

izbor sortiEskarola: „en korne de bordo”; „strate-

go” RZ; „valone” Kovrdžava endivija: „mo -nako”; „kovrdžava mahovina”

gRaŠakPisum sativum PAPILIONACEAEGrašak dobro uspeva u hladnim podne-

bljima. Gajenjem različitih tipova i sortiobez bedićete rod od maja do septembra.Pe njačice s jestivim mahunama dobro ćese uklopiti u svaku baštu i obrazovati at -raktivne cvetove i ukusne mahune. Ko re -nov sistem graška vezuje azot i poboljšavaplodnost zemljišta. U hladnim podnebljimagrašak je bolji za sušenje od pasulja.

OD SEJANJA DO BERBE Rane sorte: 11-12 sedmica: Glavni usev: 13-14 sedmica.

RAZLIČITE SORTE Grašak u zrnu Rani glavni usevi i glavni

usevi: uglavnom 45-120 cm visoki, ali jošpostoje stare sorte visoke 2,5 m i više.Mahune su obično zelene, a ponekad i lju-bičaste. Grašak s okruglim zrnom je otpor-niji, ali je manje rodan i nije toliko sladakkao grašak s naboranim semenom. Malibaš tenski grašak je sorta sitnijeg ploda.

Jestive mahune graška Zimski grašak sejede dok su mlade mahune pljosnate. Ma -hu ne graška šećerca beru se dok su debe-le i sočne. Obe vrste dostižu visinu 0,6-1,5m.

MESTO Zemljište koje leti zadržava vla -gu, ali zimi nije previše vlažno. Letnji usevipodnose delimičnu zasenjenost. Visokevrs te lepo izgledaju u redu, vrste bez listo-va su dekorativne u manjim bokorima ilisaksijama.

OBRADA ZEMLJIŠTA Pre sejanja dodajtepoboljšivač zemljišta niske hranljivosti.

IDEALNA pHVREDNOST 6-6,8SejanjeGajite različite sorte da biste imali stalan

prinos tokom celog leta. Rani i kasni usevi

ORGANSKA BAŠTA360

će verovatno izbeći napad graškovog smo-tavca.

MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-NJE 10°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Prveuseve posejte u martu u duboke posudeza rasađivanje u zaštićenom prostoru. Pri -la godite biljke uslovima sredine i presaditeih kad dostignu visinu 10 cm.

NA OTVORENOM Seme graška neće kli-jati u hladnom, vlažnom zemljištu i stogasa čekajte sa setvom dok se zemljište neugreje, ili posejte seme ispod zvona. Semese seje do početka juna; letnji usevi uspe-vaju samo ako se zemljište ne isuši. U pod-nebljima s blagom klimom sorte s okruglimzrnom sejte u novembru.

RastojanjeREDOVI Posejte seme u redove široke

23 cm, ili u dvostruke redove široke 5 cm,na rastojanju od 23 cm; jednako rastoja-nje između semena u redu treba da bude5 cm. Ostavite između dvo strukih redovarastojanje 60-90 cm, u zavisnosti od visinesorte.

KUĆICE Za niže sorte i polubezlisne sor -te: rastojanje je 5-7 cm.

mere negePoduprite biljke čim počnu da rastu. Gra -

šak ima vrtiće kojima se hvata za grančice,žicu ili mrežu za grašak. Bezlisne i niskesor te treba delimično da se podupru kadse seju u kućice. Malčirajte da bi zemljištesačuvalo vlagu. U suvim uslovima redovnozalivajte od kad se otvori cvet. Ranije zali-vanje neće popraviti prinos, već će samopovećati rast lisnatih delova.

PROBLEMI Ptice (golubovi, fazani, čav -ke); miševi; graškov i pasuljev žižak; graš -kov smotavac; graškov trips; trulež kore-na. ,

BerbaZimski grašak berite čim dovoljno poras -

te. Činite to redovno da bi nastavio da ob -razuje mahune. Slatki grašak berite kadma hune nabubre. Mahune graška sa zr -nom berite kad zrno može da se oseti podprstima, pre nego što previše poraste.Svež grašak je dobar za zamrzavanje. Plod

za sušenje treba ostaviti na biljci sve dokmahune ne budu suve i ne počnu da zve-ckaju. Očistite grašak da biste dovršili su -šenje. Čuvajte ga u čvrsto zatvorenim teg -lama.

izbor sortiGrašak u zrnu: „prvi feltamski”; „me te -

or” - rani, okruglog zrna; „dus provans” -veoma rana sorta, naboranog zrna; „maločudo”; „gradus”; „rani napredni” - rani gla-vni usev, prvi put se gajio 1890. pa 1908;„grinšaft” - jedna od najboljih sorti, otpor-na na plamenjaču i fuzariozo uvenuće; „al -derman” - jedna od poslednjih visokih sortiglavnog useva; „kelvedonsko ču do” - gla-vni usev otporan na plesan; „markana” -glavni usev, delimično bezlistan.

Grašak s jestivim mahunama: „karubi demosan” - ljubičat cvet i duge, široke mahu-ne.

Grašak šećerac: „šugar snep”; „šugarre”.

Grašak za proizvodnju suvog zrna: „kar-lin” - visoka sorta, smeđeg semena. Možese naći kod uzgajivača tradicionalnih sortiHamburški peršun

HamBURŠki PeRŠUnPetroselinum crispum var. tuberosum APIACEAEGaji se zbog belog korena koji liči na

paš trnak, vadi se krajem jeseni i na zimu.Liš će može da se koristi kao začin.

OD SEJANJA DO BERBE 30 sedmica.MESTO Zemljište koje dobro zadržava

vlagu i u kojem može da pusti koren. Možeda se gaji u zaseni.

OBRADA ZEMLJIŠTA Nije potrebna akoje zemljište prihranjeno za prethodni usev.Prija mu malčiranje preko zime poboljšiva-čem zemljišta niske hranljivosti.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 7°CU ZAŠTIĆENOM PROSTORU Ne gaji se

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 361

NA OTVORENOM Posejte seme od martado aprila u redove na dubinu od 1 cm.Klijanje je često sporo. Pokrijte zvonom iliprovidnom plastikom da biste ga ubrzali.Može se sejati i u julu za rani usev nared -ne godine.

RastojanjeREDOVI 20 x 30 cm KUĆICE 20 cmmere negeSuzbijajte korov dok su biljke mlade -

set vom nekoliko brzorastućih useva, napri mer rotkvica, obeležićete redove prene go što peršun nikne. Malčirajte biljke dabi zemljište zadržalo vlagu i da biste suzbi-li korov. Prekrijte slamom biljke koje steos tavili u zemljištu da prezime.

PROBLEMI Itersonilia pastinaceaeBerbaVadite ga od početka jeseni sve do ra -

nog proleća. Ukus je bolji ako se ostavi uzemljištu nego ako se izvadi i čuva unutra.

jaPanSki kUPUS mizUnaBrassica rapa var. nipposinica BRASSICACEAEAtraktivan lisnati usev blagog ukusa na -

lik slačici. Jede se prešan ili kratko kuvan.Zeleno paperjasto lišće može da se seče ufazi mladih izdanaka, bere se pojedinačnosa odraslih biljaka ili može da se seče celaglavica. Lep je za oivičavanje bašte. U zaš -tićenom prostoru može da se gaji i zimi.

OD SEJANJA DO BERBE Mladi izdanci 3sedmice; starije mladice 6-8 sedmica; od -rasle biljke 8-10 sedmica.

RAZLIČITE SORTE Postoje sorte sa zele-nim i ljubičastim listovima.

MESTO Zemljište ne sme da se isuši.Let nji usevi mogu da podnesu senovitomes to. Dobar međuusev ako se biljke berumlade. Pogodan za gajenje u zaštićenomprostoru zimi.

OBRADA ZEMLJIŠTA Nije potrebna akoje zemljište prihranjeno za prethodni usev.Na lakom zemljištu dodajte poboljšivačzem ljišta lake do srednje hranljivosti.

SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 7°CU ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se -

me u ćelije u martu/aprilu za presađivanjena otvorenu parcelu. Može se presaditi di -rektno ili u ćelijama. Od septembra domar ta ako se gaji u zaštićenom prostoru.

NA OTVORENOM Posejte seme od aprilado avgusta.

RastojanjeMladi izdanci: sejte omaške u široke

krat ke redove. Starije mladice: 10-20 cm.Odrasle biljke: 30 cm.

mere negeZalivajte u sušnom periodu. PROBLEMI Kupusna kila; puževi golaći;

(repin) buvač. Ako je buvač problem, gaji-te biljke ispod pokrivača za redove ili tankemreže.

BerbaMlade izdanke secite kad porastu nekoli-

ko centimetara. Berite pojedi načne listovekad biljke dovoljno porastu, ili secite ćeluglavicu.

izbor sorti„mizuna zeleniš”; „ljubičasta mizuna”

kaRDaCynara cardunculus ASTERACEAEVelika višegodišnja biljka u bliskom srod-

stvu s artičokom, visoka 1,2-1,5 m, široka90 cm. Lako se gaji, ali prinos je mali zaprostor koji zauzima, lako je višegodišnjabiljka, karda se za ishranu gaji kao jedno-godišnja biljka. Kad se izbeli, stablo je jes -tivi deo karde. Ako se ne bere, druge godi-ne je lepa kad procveta.

OD SEJANJA DO BERBE 34 sedmice MESTO Sunčano, zaklonjeno. Izbe ga vaj -

te teško i vlažno zemljište. Može da se gajiu velikim saksijama i u mešovitim lejama.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivačzemljišta visoke hranljivosti i poboljšivačnis ke hranljivosti na suvom zemljištu. Mo -že da se gaji na kuhinjskom kompostištu(videti str. 48).

ORGANSKA BAŠTA362

IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 13°CU ZAŠTIĆENOM PROSTORU Na proleće,

kad je umereno toplo, posejte 2-3 semen-ke u saksiju duboku 9 cm u peskoviti kom-post. Proredite ostavljajući po jedan poniki prilagodite ga spoljašnjim uslovima. Pre -sadite ga posle poslednjeg mraza kad bilj-ka bude imala 3-4 lista.

NA OTVORENOM Karda može da se sejedirektno u zemljište. U aprilu posejte po 3-4 semenke u jednu rupu, na dubini od 2,5cm.

Rastojanje50 cm x 1,5 mmere negeDa bi razvila veliko sočno stablo, kardu

treba redovno zahvati i malčirati kompos -tom ili slamom. Kad su sušni dani počet-kom jeseni, izbelite stabljike tako što ćeteih skupiti i napraviti snop. Nosite rukavice.Privežite stabljike mekim kanapom. Ob mo -tajte lišće kartonom ili novinskim papiromda biste ga sklonili od svetlosti. Dobro uve-žite. Poduprite snopove na otvorenom.

PROBLEMI Obično nema problema. Po -nekad je napadaju vaši, ali one mogu dase speru crevom.

BerbaKarda je spremna za berbu oko mesec

dana posle izbeljivanja i ostaće izbeljenasve do jakih mrazeva. Podignite biljku baš -tenskim vilama, odsecite korenje i spoljnelistove. Ako zahladni, isecite biljke i čuvaj-te ih na mračnom mestu zaštićenom odmraza. Za ishranu koristite nežne unutraš -nje stabljike i središnje žile na listovimapresne, dinstane ili pohovane.

kaRFiOlBrassica oleracea BRASSICACEAEKarfiol može da bude težak za gajenje.

Potrebna mu je vlaga sve vreme rasta istoga je lakše gajiti sorte koje formirajuglavicu na jesen i proleće. Većina sorti su

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 363

Ber

ba

Seja

nje

u za

štić

enom

pro

stor

u Se

janj

e na

otv

oren

oj p

arce

li R

asto

janj

e u

redo

vim

a R

asto

janj

e u

kući

cam

a

Poče

tkom

leta

Po

četk

om o

ktob

ra; p

očet

kom

febr

uara

45

cm

x 6

0 cm

53

cm

Kraj

em le

ta

Mar

t U

mar

tu (s

amo

zakl

onje

ne p

arce

le)

45 c

m x

60

cm

53 c

m

Poče

tkom

jese

ni

Kraj

em a

prila

Kr

ajem

apr

ila

50 c

m x

60

cm

55 c

m

Na

jese

n Sr

edin

om m

aja

Kraj

em ju

na

60 c

m x

65

cm

63 c

m

Na

zim

u, s

amo

Kr

ojem

maj

a 70

cm

sa

svih

stra

na

70 c

m

tam

o gd

e ne

mo

mra

za

Na

prol

eće*

Kr

ajem

maj

a 60

cm

x 6

5 cm

63

cm

Min

i-kar

fiol

Od

april

a do

poč

etka

jula

O

d ap

rila

do p

očet

ka ju

la

10 c

m x

23

cm

12,5

cm

* O

ve b

iljke

treba

da

se g

aje

s ve

oma

mal

o az

ota

da b

i pre

žive

le z

imu.

vR

eme

Set

ve

ka

RFi

Ola

i R

aS

tOja

nje

izm

eđU

Bil

jak

a

velike biljke koje zauzimaju zemljište i dogodinu dana. Za malu baštu najpogodnijisu rani letnji karfiol i mini-karfiol.

OD SEJANJA DO BERBE Letnji i jesenjikar fiol - 16 sedmica. Zimski karfiol - 40sed mica. Mini-karfiol - 15 sedmica.

RAZLIČITE SORTE Postoji širok izborsor ti pogodnih za različite uslove i vremega jenja, od leta do zime. Većina sorti imabelu glavicu, ali postoje i sorte sa naran-džastom, zelenom i ljubičastom glavicom.Može da se gaji kao mini-povrće.

MESTO Otvoreno, sunčano mesto; izbe-gavajte mraz. Plodno zemljište koje dobrozadržava vlagu.

OBRADA ZEMLJIŠTA Pre sađenja dodaj-te poboljšivač zemljišta srednje hranljivo s -ti, ili poboljšivač niske hranljivosti s obič-nim organskim đubrivom - ili sadite posleze lenišnog đubriva koje obogaćuje zemljiš -te azotom.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5 - 8SejanjeNajbolje je sejati ga u ćelije ili saksije da

bi se izbegao stres prilikom presađiva-nja.Vreme setve i rastojanje između bilja-ka videti u tabeli na sledećoj strani. Pri -lagodite biljke spoljašnjim uslovima i pre-sadite ih što je pre moguće - oko 6 sedmi-ca posle setve. Može da se seje i na otvo-renom u rasadnik, ostavljajući barem 5 cmizmeđu rasađa.

MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-NJE 7°C

RastojanjeVideti tabelu na prethodnoj strani.mere negeKarfiol ne podnosi bilo kakav prekid u

rastu. Malčirajte ga i zalivajte tokom sušeda bi se kontinuirano razvijao. Učvrstitezem lju oko biljaka za vreme mraza i vetra.Na jesen zaštitite glavice od mraza, kiše ijake rose privezivanjem lišća oko glavica.To će pomoći i da ostanu bele. Modernesor te često imaju lišće koje prirodno štitiglavice.

PROBLEMI Kupusna kila (videti str. 411).Zaštitite tankom mrežom karfiol od kupus -ne muve, štitastog moljca i gusenica. Ma -le, prevremeno izrasle i deformisane glavi-ce obično su rezultat prekinutog rasta, naj-češće usled presađivanja ili suše. „Bičastilistovi” (usko lišće bez razvijene glavice)iza zivaju nedostatak bora, obično kad jezem ljište suviše kiselo.

BerbaBirajte kompaktne glavice s malim cve-

tovima. Kad cvetovi počnu da se razdvaja-ju i žute ili dobiju smeđu boju, to je znakdaje karfiol prezreo. Mini-karfiol ne možedugo da ostane u dobrom stanju. Karfiolmože da se drži sedmicu dana u frižideru,ili okačen naopačke u hladnoj, mračnoj šu -pi do tri sedmice - povremeno ga poprs -kajte sitnim kapljicama vode.

izbor sortiLetnji i jesenji: „celogodišnji” (stara, ali

pouzdana sorta); „idol” - za mini-povrće;„marmelada” - narandžaste glavice; „mek -siko” F1; „valabi”, „romanesko” - šiljatežućkasto-zelene glavice; „ljubičasta kralji-ca”. Zimski: „snežni hleb”, „majska zvez -da”, „ljubičasti plašt”

keleRaBaBrassica oleracea grupa Gongylodes BRASSICACEAEOvaj sitan član porodice kupusnjača br -

zo raste i neobično izgleda. Sferno nabrek -lo stablo koje raste malo iznad površinezem ljišta bere se kad dostigne veličinu te -

ORGANSKA BAŠTA364

Karfiol

niske loptice. Može se sejati i brati skorolele godine. Dobar je kao pokrovni usev iliinteresantan dodatak ukrasnoj bašti. Gajise i u posudama.

OD SEJANJA DO BERBE 5-9 sedmicaRAZLIČITE SORTE Zelene sorte obično

se gaje kao prolećni i letnji usevi, a otpor-nije ljubičaste sorte kao jesenji i zimski.Nove hibridne sorte su veće, ali nisu drve-nastije.

MESTO Otvoreno. Pogodna za ranu ikas nu proizvodnju u zaštićenom prostoru.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivačzemljišta niske hranljivosti ili neki od sred -nje hranljivih poboljšivača ako je zemljištesiromašno.

IDEALNA pH VREDNOST 6-7SejanjeDa biste stalno imali prinos, sejte kelera-

bu svakih nekoliko sedmica jer ne ostajedugo u jestivom stanju kad sazri.

MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-NJE 10°C

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Sejte semeu ćelije od kraja februara pa do avgusta.Presadite biljke kad dostignu visinu maksi-malno 5 cm. Za gajenje u zaštićenompros toru posejte seme u septembru.

NA OTVORENOM Sejte seme direktno uzemljište od marta do avgusta. Za kasnusetvu koristite otpornije ljubičaste sorte.

RastojanjeREDOVI 18 x 30 cm KUĆICE 25 cm

mere negeZahvajte u sušnom periodu. Keleraba br -

zo raste i obično s njom nema problema -iako je podložna istim štetočinama i bole-stima kao ostale kupusnjače.

PROBLEMI Buvač; kupusna muva; kupu-sne vaši; kupusna kila

BerbaBrzo raste i stoga treba redovno da se

pro verava i bere. Starije sorte secite kaddostignu veličinu teniske loptice. Modernesorte kelerabe mogu porasti do 10 cm uprečniku, a da ne postanu drvenaste. Kas -ne useve možete da ostavite u zemljištu,ako se ne predviđaju jaki mrazevi, ili mo -žete do 2 meseca da ih čuvate u kutijamaili vlažnom pesku. Keleraba je hrskava,soč na i osvežavajućeg ukusa bilo da sejede presna ili kuvana.

izbor sortiKeleraba „zeleni delikates”; „ažurna zve-

zda” - ljubičasti; „sindi” F1 RZ - rano stiže

kelj PUPčaRBrassica oleracea BRASSICACEAEUsev otporan na mraz i hladne uslove,

po godan za jesenju i zimsku berbu iz pro-lećne setve. Potreban mu je dug vegeta-cioni period, ali dugo daje prinos. Odraslebiljke izuzetno su otporne na mraz. Poštoje rastojanje između biljaka veliko, ostav-lja mesta za međuuseve (videti str. 324)dok su biljke mlade.

OD SEJANJA DO BERBE 20 sedmica RAZLIČITE SORTE Sorte koje dospevaju

početkom, sredinom i krajem sezone; pa -tu ljaste (35 cm) i visoke (5 cm) sorte. Mo -derne sorte daju kompaktnije izdanke, bli -že stablu. Postoje crvene i zelene sorte.

MESTO Otvoreno, potpuno osunčano, sazbijenim zemljištem.

OBRADA ZEMLJIŠTA Na proleće pre sa -đenja dodajte poboljšivač zemljišta sred -nje hranljivosti, ili poboljšivač niske hranlji-vosti s običnim organskim đubrivom - ilisa dite posle zelenišnog đubriva koje obo-gaćuje zemljište azotom. Malčirajte poko-

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 365

Keleraba

šenom travom ili dodajte kompletno or -gan sko đubrivo sredinom ili krajem julaako biljke ne rastu dovoljno brzo.

IDEALNA PHVREDNOST 6,5-8SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 7°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Za najraniju

berbu posejte seme u martu u korito ilikon tejner s ćelijama. Prekalite biljke i pre-sadite ih 6 sedmica posle setve.

NA OTVORENOM Od sredine marta dosre dine aprila posejte seme počevši s ra -nim sortama. Seme posejte u korito, u re -dove 4 x 20 cm ostavljajući rastojanje iz -među semenki. Presadite krajem proleća ipočetkom leta.

RastojanjePresadite biljke duboko (najniži list treba

da dodiruje zemljište) kako biste smanjili

opasnost od kupusne muve; učvrstitezem lju oko biljaka posle sađenja.

REDOVI Niske sorte sadite na rastojanjuod 45 cm, a visoke na 60 cm u redu; osta-vite 75 cm između redova radi lakšeg bra-nja. Manje rastojanje doprineće da sitnijiizdanci ujednačeno rastu.

KUĆICE 45-75 cm u zavisnosti od sorte.mere negeNa vetrovitim mestima biljke dobro po -

dup rite. Dok rastu, nagrnite zemlju okostabljike. Uklonite zaraženo lišće.

PROBLEMI Buvač; kupusne vaši; kupus -na muva (može napasti i izdanke); kupus -ni štitasti moljac; ptice; gusemce; kupusnakila; plamenjača; kupusna bela rđa.

BerbaGlavice su najboljeg ukusa posle mraza.

Počnite berbu s donjeg dela stabla, ostav-ljajući glavice na gornjem delu da se daljerazvijaju. Ako vam je potrebna količina zacelu sedmicu, izvadite biljku s korenom istavite je u kantu s vodom da bi ostalasve ža. Može se zamrzavati, ali najbolje jeda se jede svež.

izbor sorti„Oliver” F1; „per džint” F1 - rana sorta;

„noiset” - ukusan, može se dugo brati;„hrabro srce” - kasno stiže, otporan nabrojne bolesti; „rubin” - crveni izdanci

kineSka aRtičOkaStachys affinis LAMIACEAEOrijentalna korenasta povrtarska vrsta

koja se lako gaji, ali nije toliko poznata jerse male, spiralne krtole teško čiste. Re la -tivno dugo se razvija, zauzima veliku povr-šinu, ponekad napada i okolne biljke, ali jepogodna za gajenje u posudama. Raste dovisine od 45 do 55 cm.

OD SEJANJA DO BERBE 20-28 sedmicaMESTO Dobro podnosi delimičnu zasenuOBRADA ZEMLJIŠTA Poboljšivač zemljiš -

ta niske hranljivostiIDEALNA pH VREDNOST 6,5-7

ORGANSKA BAŠTA366

Kelj pupčar

Kelj

SađenjeDa bi što pre stigle, krtole se mogu po -

sa diti u ramove s kompostom na toplommestu, ili pojedinačno u saksije dok izdan-ci ne porastu do 6 cm. Sadite direktno uzem ljište u aprilu na dubinu 10-15 cm.

RastojanjeREDOVI 23 x 45 cm KUĆICE 34 cmmere negeZagrnite biljke zemljom da biste podupr-

li stablo. Plevite dok se ne zakorene; bujnebiljke će onemogućiti rast korova. Dobrozalivajte u vreme suše da bi se krtole lepoformirale. Ako se gaje u posudama prihra-njujte biljke od sredine leta svake sedmicerastvorom gaveza (1 jedinica gaveza na 15jedinica vode).

PROBLEMI Nema mnogo problema. Po -ne kad je napadne korenova vaš salatekoja može prouzrokovati uvenuće.

BerbaKad lišće uvene vadite krtole. Posle sed-

micu dana stajanja u frižideru krtole će sesparušiti i stoga ih treba vaditi samo popot rebi. Obično mogu da prezime u zem -ljiš tu, ali u hladnim podnebljima zemljištetreba malčirati da bi se zaštitile od mraza.Kineska artičoka će ponovo nići i iz veomamalih krtola i stoga posle vađenja trebadob ro prekopati zemljište ako želite to daizbegnete.

kineSki kUPUSBrassica rapa var. pekinensisBRASSICACEAEKineski kupus ima uzdužnu glavicu tam-

nozelene, žute i bledožute boje. To je kas -ni letnji ili rani jesenji usev blagog ukusa,brzo raste i dobar je za sveže salate i brzoprženje. Sklon je prorastanju ako se rastporemeti presađivanjem ili usled suše.

OD SEJANJA DO BERBE 8-10 sedmicaRAZLIČITE SORTE Glavice mogu biti

skup ljene ili raširene, kratke i loptaste ilivisoke i izdužene.

MESTO Zemljište bogato humusom kojedobro zadržava vlagu. Može da podnesede limičnu zasenu. Dobar za gajenje kaokas ni usev u zaštićenom prostoru.

OBRADA ZEMLJIŠTA Pre sadenja dodaj-te poboljšivač zemljišta niske do srednjehranljivosti.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 10°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se -

me u ćelije od maja do avgusta; za setvupre sredine leta birajte sorte otporne naprorastanje. Pre presađivanja prilagoditebilj ke spoljašnjim uslovima. Kasni usevimo gu da se presade u zaštićeni prostor usep tembru.

NA OTVORENOM Od sredine juna do av -gusta sejte više semenki u jednu rupu ilivo dite računa o razmaku između semenki.

RastojanjeREDOVI 30 x 45 cm KUĆICE 35 cmmere negeRedovno zalivajte kad je suša. Malčirajte

poboljšivačem zemljišta niske hranljivostikako bi zemljište zadržalo vlagu. Gajitebilj ke ispod pokrivača za redove ili tankemre že ako imate problem s buvačem.

PROBLEMI Buvač; gusenice; puževi go -la ći, kupusna kila

BerbaSecite delimično pristigle ili zrele glavice.

Iz posečenog stabla mogu da se razvijunovi listovi.

izbor sorti„zelena raketa” F1 - cilindričnog oblika,

za kasnu setvu; „tip top” F1 - otporan naproraslice. Karda „gigante di romana”

kiSeljak, jeStivO zeljeRumex acetosa POLYGONACEAEOtporna višegodišnja biljka s oštrim lis -

to vima, ukusa limuna, koja se bere počet-kom sezone. Posejte seme na proleće ilije sen, direktno u zemljište ili u plitka kori-

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 367

ta za presađivanje, ostavljajući 30 cm raz-maka između biljaka. Uklonite cvasti dabis te pospešili formiranje lišća. Zamenitestare biljke svake 3-4 godine. Kiseljak jetako oštrog ukusa da ga je najbolje meša-ti s vrstama blažeg ukusa.

kOmaCUnaBrassica rapa var. perviridis ili var. ko -

matsuna BRASSICACEAEOvaj raznovrsni lisnati japanski usev,

poz nat i kao slačica-spanać, ima blaži„šmek” od kineske slačice, ali je jačeg uku -sa od kupusa. Seje se gotovo cele godinei jede u svim fazama rasta, od mladica doodrasle biljke. Odrasle biljke mogu da bu -du visoke 15 cm i do 50 cm široke. Možese sejati od početka proleća do jeseni naotvorenom i od sredine zime do kasne je -seni u zaštićenom prostoru. Uslovi zemljiš -ta i problemi s bolestima i štetočinama istisu kao kod kineskog kupusa.

kOmORačFoeniculum vulgare var. dulce APIACEAENeobična povrtarska vrsta koja se nekad

teško gaji. Jestivi deo biljke je bujna, belaosnova lisnate stabljike koja ima ukus sla-dića. Fini paperjasti listovi takođe su izu-zetno ukusni. Zbog kratkog vegetacionogpe rioda komorač, ili divlja mirođija, koris -tan je brzi usev, iako često prorasta akomu rast prekine suša ili hladno vreme. Mo -že da podnese slab mraz.

OD SEJANJA DO BERBE 10-15 sedmicaRAZLIČITE SORTE Postoje moderne sor -

te za raniju setvu, otporne na prorastanje.MESTO Toplo i sunčano s vlažnim zem -

ljiš tem koje dobro zadržava vlagu. Iz be ga -vajte teško zemljište. Biljka je lepa i možeda se gaji u cvetnoj bašti. Pogodna za ga -jenje u hladnom plasteniku ili stakleniku zarane i kasne useve.

OBRADA ZEMLJIŠTA Komoraču prijazem ljište prihranjeno kompostom za pret-

hodni usev. Pre sađenja dodajte poboljši-vač zemljišta niske hranljivosti.

IDEALNA pH VREDNOST 5,5-7,5SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 15°CU ZAŠTIĆENOM PROSTORU Ne prija mu

pomeranje korena i stoga je bolje da sese je u ćelije ili biorazgradive posude negou korita. Posejte seme od aprila do jula, asor te otporne na prorastanje pre sredineju na. Za kasne useve koje ćete gajiti u zaš -tićenom prostoru posejte seme od sredinejula do početka avgusta. Proredite biljkeostavljajući jedan ponik u ćeliji; presaditeih kad razviju 3-4 odrasla lista, ali pre togaprilagodite biljke spoljašnjim uslovima.

NA OTVORENOM Posejte seme od majado jula, a sorte otporne na prorastanje presredine juna. Sejte seme u intervalima od2 sedmice stavljajući u svaku rupu dubine1 cm onoliko semena koliko stane izmeđutri prsta; imaćete stalne prinose sve doprvog mraza.

RastojanjeREDOVI 30 x 30 cm KUĆICE 30 x 30 cm GRUPNA SETVA Mladi izdanci komorača

nekad se jedu brzo proprženi s drugim jes -tivim zelenišem. Kad gajite mlade izdanke,stavljajte više semenki u rupe dubine 5

ORGANSKA BAŠTA368

Komorač

cm, na rastojanju od 30 cm i ne proređuj-te.

mere negeRana i kasna setva često zahtevaju zašti-

tu od mraza. Malčirajte poboljši vačemzem ljišta niske hranljivosti. Redovno zali-vajte da biste dobili maksimalno nežne ive like biljke, kao i da biste izbegli proras -tanje. Kad glavice dostignu veličinu jajeta,nagomilajte zemlju do polovine njihove vi -sine da bi ostale bele i sočne.

PROBLEMI Puževi golaći; prorastanje.Ga jite sorte otporne na prorastanje; nepresađujte biljke; redovno zalivajte.

BerbaSecite glavice malo iznad zemljišta kad

dos tignu veličinu spljoštene teniske lopti-ce. Iz posečenog stabla često se razvijuukus ni novi listovi odlični za salatu. Ko mo -rač može stajati u frižideru dve sedmice, inešto duže, ali ako se predugo čuva poči-nje da vene.

izbor sortiKomorač „romanesko”; „argo” RZ - otpo-

ran na proraslice

kOzjakAllium cepa grupa Aggregatum ALLIACEAEOtporan usev, lak za gajenje, manje

zah tevan od crnog luka. Kozjak koji seproiz vodi iz arpadžika obrazuje svežnjevemalih lukovica. Biljke koje se proizvode izsemena obrazuju jednu lukovicu. Kozjakdos peva u julu i može da se čuva i do godi-nu dana.

OD SEJANJA DO BERBE Iz semena: 20sedmica; iz arpadžika: 20-24 sedmice.

RAZLIČITE SORTE Sorte se razlikuju poobliku, veličini i boji ljuske.

MESTO Više voli otvorena, sunčana mes -ta, ali podnosi delimičnu senku.

OBRADA ZEMLJIŠTA Nije potrebna akoje zemljište prihranjeno za prethodni usev.Ako nije, dodajte poboljšivač zemljišta nis -ke do srednje hranljivosti, u zavisnosti oduslova zemljišta.

IDEALNA pH VREDNOST 6-7SejanjeKozjak se obično gaji iz arpadžika, ali

ima nekoliko sorti koje se mogu gajiti izse mena. Seme posejte u martu i aprilu.Sej te omaške, retko u široke redove trude-ći se da razmak između semena bude 2,5-5 cm. Proredite po potrebi.

MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-NJE 7°C

gajenje iz arpadžikaPosadite u februaru i martu, kad uslovi

zemljišta budu odgovarajući. U blažim kli-matskim uslovima s dovoljno vlažnim zem-ljištem, može se posaditi u septembru i ok -tobru za rani usev. Pažljivo posadite arpa-džik u lako zemljište. Ako zemljište nije la -ko, napravite male rupe ili iskopajte red.

Vrh arpadžika treba da bude u nivouzem ljišta. Sorte kao što je „vintergrin” nevole hladno zemljište i bolje ih je saditikas nije, u aprilu.

RastojanjeREDOVI 15 x 20 cm KUĆICE 20 cm. Posadite male lukovi ce

ar padžika na rastojanju od 2,5 cm na je -sen da biste imali rani usev koji možetebrati kao mladi luk.

mere negeNe zahteva mnogo pažnje. Zalivajte u

suš nom periodu kad lukovice nabreknu.PROBLEMI Bolesti i štetočine koje napa-

daju crni luk mogu da napadnu i kozjak, aliobično nema problema. Često dolazi dopro rastanja ako vremenski uslovi variraju.Neke vrste rede prerastaju i treba ih biratiza ranu setvu.

BerbaKozjak se vadi kad lišće počne da vene,

obično od jula pa nadalje. Izvadite lukovi-ce i ostavite ih da se suše. Kad se sasvimosuše, razdvojte ih i čuvajte u mrežastimdžakovima ili na policama na hladnom, su -vom mestu.

izbor sortiIz arpadžika: „pikant” - otporan na pro-

raslice; „hativ di niort” - omiljen kao ukras -

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 369

na biljka; „zlatni gurme” - sadi se od feb -ruara; „sante” - sadi se od kraja aprila. Izsemena: „kreacija” F1; „matador” F1; „at -las” F1 - ružičasta ljuska i ljubičasto meso

kRaStavaC i kORniŠOnCucumis sativus CUCURBITACEAEKrastavac je nežna jednogodišnja vre -

žas ta biljka koja se gaji na otvorenom ili uzaštićenom prostoru za letnju berbu. Kor -ni šoni su sorte koje imaju male plodovekoji se beru mladi i obično se kisele.

OD SEJANJA DO BERBE 12 sedmicaRAZLIČITE SORTE Krastavac koji se gaji

na otvorenom: tradicionalne sorte imajučvrst, bodljikav plod dugačak 10-15 cm;no vije sorte (obično hibridi F1) imaju glat -ku koru i duži plod. Postoje žbunaste i vre-žaste sorte koje često treba oprašivati dabi dale plod. Jabučasti krastavci su rebras tis okruglim žutim plodovima. Gajite ih naot vorenom ispod najlona ih zvona. Ev rop -ske sorte koje se gaje u staklenicima imajuduge, glatke plodove i ne treba im opraši-vanje. Kad se opraše, postaju gorki i zap -ra vo su sve ženske sorte kultivisane takoda se ne oprašuju. Gaje se u zaštićenomprostoru.

MESTO Useve koji se gaje na otvorenomstavite na toplo zaklonjeno mesto s plod-nim zemljištem koje dobro zadržava vlagu.Ovim sortama potrebna je prosečna tem-peratura 18-30°C, a ispod 10°C dolazi dooštećenja biljaka; leti podnose delimičnoza senjivanje. Sortama koje se gaje u stak -lenicima potrebna je visoka vlažnost vaz-duha i temperatura minimum 20°C prekono ći. Mogu da se gaje na ivičnim delovima,u velikim posudama, džakovima za gajenjebiljaka i na balama sena. Krastavac možeda posluži kao neobična ukrasna biljka akose usmeri da raste uz ogradu ili uz lukove.

OBRADA ZEMLJIŠTA Pre sađenja dodaj-te poboljšivač zemljišta niske do srednjehranljivosti, ili gajite na kompostištu (vide-ti str. 48). Na teškom zemljištu napravitegomilice zemlje u koje ćete posaditi biljke.

IDEALNA pH VREDNOST 5,5-7

SejanjePosejte seme u zagrejano klijalište u

zaštićenom prostoru i održavajte tempera-turu na minimum 20°C dok seme ne prok -lija. Kod sorti koje se gaje na otvorenomponici moraju da se drže na mestu gde setemperatura noću ne spušta ispod 16°C,dok kod sorti koje se gaje u staklenikutem peratura ne sme pasti ispod 20°C. Ko -ristite ćelije ili biorazgradive posude da nebis te pomerali koren. Semenke postavitepos trance na dubini od 1,5 cm. U maju ilijunu posejte useve koji se gaje na otvore-nom, a najranije mesec dana pre posled -njeg mraza. Useve koji se gaje u plasteni-ku ili stakleniku posejte u aprilu, ili u majuako ne možete da obezbedite dodatnogre janje. Pre presađivanja na otvorenupar celu prilagodite biljke spoljašnjim uslo-vima; možda će im posle presađivanja bitipotrebno zaštitno zvono da bi se dobropri mile. Kad presađujete biljke, ostaviteko ren malo iznad površine zemljišta kakobiste smanjili rizik od truleži stabljike.

MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-NJE 20°C

RastojanjeREDOVI Uz drvenu rešetku: 45 x 100

cm. Na zemlji: 60-75 cm x 1,3-1,6 m u za -visnosti od sorte.

KUĆICE oko 70 cm u zavisnosti od sortemere negeUsmerite vrežaste sorte da se penju uz

mrežu, žicu, štapove, kanap; otkinite vrhbiljke kad dostigne vrh potpore uz koju sepenje. Rebraste sorte uspevaju i na zemlji;otkinite vrh biljke kad se formira 5-6 listo-va da bi ona rasla žbunasto. Redovno zali-vajte biljke dok rastu i malčirajte slamomone koje rastu na zemlji da bi plodovi osta-li čisti. Uklonite, čim se pojave, sve muškecvetove na biljkama koje rastu u stakleni-ku. Sve ženske biljke ponekad razviju muš -ke cvetove, naročito ako su doživele nekistres - odmah ih otkinite. Ne uklanjajtemuš ke cvetove sa rebrastih sorti ni sa kor-nišona. Na pakovanju semena proveriteko ju sortu krastavca sejete.

ORGANSKA BAŠTA370

PROBLEMI Puževi golaći i lisne vaši(obič no kad se gaje na otvorenom); pauči-nar; kukuruzna zlatica; pepelnica; mozaič -na pegavost krastavca; trulež stabla.

BerbaBerite plodove kad dovoljno porastu -

re dovno proveravajte da vam neki plod nepromakne. Bolje je čuvati plodove u hlad-noj prostoriji, umotane u plastičnu foliju,ne go u frižideru. Dobri su za turšiju.

izbor sortiKrastavac: Gajen na otvorenom: „Mar -

ket mor” - otporan na virus mozaika; „žbu-nasti šampion” F1 - kompaktna biljka. Naotvorenom/u zatvorenom: „kraljevski zalo-gaj” F1 - otporan na bolesti; „ukusni zele-ni” F1 - otporan na plamenjaču; „pepineks69” F1 - ženske biljke za gajenje u hlad-nom stakleniku i plasteniku; „futura” F1 -ot poran na plamenjaču, ženske biljke zagajenje u hladnom stakleniku i plasteniku;„kristalna jabuka” i „kristalni limun” - ok -rug li, žućkastozeleni plod; „butbajska pla-vuša” i „belo čudo” - tradicionalna sorta sabledožutim plodom

Kornišon: videti Krastavac

kRBUljiCaChaerophyllum bulbosum APIACEAENeobično korenasto povrće; iako jako

spo ro klija, lako se gaji.MESTO Sunčano, otvoreno, plodno zem-

ljište.OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivač

zemljišta srednje hranljivosti ili gajite nazemljištu prihranjenom kompostom zapret hodni usev.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5 - 7,5SejanjePosejte seme na otvorenoj parceli jer

mu je potrebna jarovizacija da bi proklija-lo. Sejte krajem leta - početkom jeseni ipokrijte seme lakim pokrivačem. Seme ne -će proklijati pre proleća.

REDOVI 15-20 cm x 30 cm KUĆICE 20 cm

mere negeKad proklijaju, biljke relativno kratko da -

ju prinose; ne dozvolite da dođe do preki-da u rastu. Redovno ih zalivajte za vremesuše i suzbijajte korov.

PROBLEMI Obično nema problemaBerbaKad listovi uvenu krajem leta, koren je

sko ro potpuno izrastao. Počnite da ga va -dite kad lišće skoro sasvim uvene i otkini-te preostale listove. Kvalitet korena običnose poboljša ako se ostavi u zemlji nekolikosedmica. Ako je zemljište lako i vlažno, va -dite koren po potrebi. U suprotnom, iz -vadi te sav koren i čuvajte u vlažnom lišćuili pesku. Koren se jede kuvan.

kROmPiRSolanum tuberosum SOLANACEAEKrompir se lako gaji. Treba mu dosta

pros tora, ali zauzvrat prinos je obilan. Truduložen u raščišćavanje zemljišta isplatićevam se. Pošto nije otporan na mraz, krom-pir se obično sadi na proleće za rani i kasniletnji rod, ili na leto za jesenji rod. Običnose proizvodi iz malih krtola koje se naziva-ju „semenski” krompir. Uvek kupujte pro-veren semenski krompir proizveden u skla-du sa strogim standardima, da biste bilisigurni da je zdrav.

Bacite smežurane, mekane ili oštećenekr tole. Može da se proizvodi i iz krtola po -deljemh na više delova - obično stare i ret -ke sorte. Ukus krompira često se razlikujeu zavisnosti od toga gde je proizveden istoga isprobajte razne sorte da biste otkri-li šta najviše odgovara vama i vašem zem-ljištu.

OD SEJANJA DO BERBE 13-20 sedmicaod sađenja

RAZLIČITE SORTE - U SAD ima na dese-tine sorti semenskog krompira. Rani, drugirani i glavni usev klasifikovani su premavre menu koje im je potrebno za sazreva-nje. Ranom treba najmanje vremena, ali jei prinos najmanji. Glavni usev je dobar začuvanje. Boja kožice može biti roze, žuta,ljubičasta i crvena, dok je meso krtole

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 371

obič no žuto ili belo, ali postoje i sorte s lju-bičastim mesom. Tekstura varira od braš -njavih sorti s mnogo suve materije (dobreza prženje i pomfrit) do voštanijeg krompi-ra za salate. Postoje sorte otporne na pla-menjaču i nematode i korisno ih je gajitizbog toga.

MESTO Otvoreno, sunčano mesto, madapodnosi delimičnu zasenu. Idealno zemljiš -te je duboko, plodno, bogato humusom ipo mogućnosti kiselo. Izbegavajte nedo-voljno vlažno zemljište. Može da se gaji uvelikim posudama. Izuzetno rani usevi kojimogu da se vade krajem aprila ili u majugaje se u hladnom stakleniku/plasteniku ilipod zvonom ako su dobro zaštićeni odmraza.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte zemljištupoboljšivač visoke hranljivosti ili, u zavis -nosti od zemljišta, srednje hranljivosti s or -ganskim đubrivom bogatim azotom.

IDEALNA pH VREDNOST 5-6SađenjeSemenski krompir treba da se naklija pre

sađenja da bi što brže rastao. Da biste do -bili čvrste kratke izdanke, stavite krompirkrajem zime ili početkom proleća u plitkakorita ih kartone za jaja okrećući kraj snajviše okaca prema gore. Držite ga nasvetlom toplom mestu (18°C), ali ne na di -rektnom suncu, sve dok izdanci ne počnuda niču. Premestite ga na hladnije mestooko 6 sedmica pre sadenja na otvorenojparceli.

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Sadite krto-le sredinom februara. Zaštitite ih od mra -za.

NA OTVORENOM Sadite u brazde ili ru -pe, na dubini 7-15 cm i prekrijte ih s ba -rem 3 cm zemlje. Krompir može da se gajii na površini zemljišta, pod malčom, tehni-kom bez obrade (videti str. 325). Sadite kr -tole od sredine marta do maja. Krtolamane prija hladno, vlažno zemljište; ako vre-menske prilike variraju odložite sađenje.Ukoliko je potrebno, zaštitite posađene kr -tole od mraza.

Neki uzgajivači više vole da gaje krompirna bankovima. Da biste posadili krtole na -

pravite gomile zemlje široke 90-120 cm ivisoke 10-15 cm. Posadite semenski krom-pir u centralni deo gomile na rastojanju od15 cm i zatrpajte ga slojem zemlje deblji-ne 10-13 cm. Nastavite da prekrivate krto-le dok rastu. Druga mogućnost je da najesen napravite gomile od lišća. Narednogproleća posadite semenski krompir na go -milu koja je počela da truli i prekrijte ga 30cm debelim slojem slame ili sena i nastavi-te da ga prekrivate dok raste.

RastojanjeREDOVI Rane sorte: rastojanje 28-35

cm i 38-50 cm između redova. Drugi rani iglavni usevi: 35-45 cm i 65-75 cm izmeđuredova.

KUĆICE Rane sorte: 30 cm. Druge ranesorte i glavni usev 35 cm.

mere negeZAŠTITA OD MRAZA Rani krompir je naj-

ugroženiji. Ako postoji opasnost od mraza,noću pokrite biljke zemljom, slamom, no -vinskom hartijom ili pokrivačem za redove.

ZAGRTANJE Dok raste, krompir zagrćitezemljom, podižući je oko izdanaka. To po -maže da se suzbije korov, sprečava krtoleda pozelene i delimično pruža zaštitu odpla menjače. Počnite kad biljke dostignu vi -sinu od 15 cm i ostavljajte neprekrivenimmalo listova. Ponovo zagrnite zemlju kadlišće iz susednih redova počne da se dodi-ruje. Zagrtanje zemljom nije moguće akose krompir sadi na manjem rastojanju, alitada biljke same sebe pokrivaju. Biljke mo -gu i da se malčiraju debelim slojem sena,slame, lišća ili pokošene trave, što pomažeda se sačuva vlaga.

VLAŽNOST ZEMLJIŠTA I ZALIVANJE Dabi prinos bio što veći i krtole dostigle odgo-varajuću veličinu, održavajte vlažnost zem-ljišta od početka do kraja sezone. Zalivanjeima najviše efekta kad krtole dostignu veli-činu klikera (što se obično poklapa sa cve-tanjem). Zalivajte zemljište, ne biljke.

PROBLEMI Puževi golaći (uglavnom na -padaju krtole); krompirove nematode (kr -to le); skočibube (krtole); plamenjača (liš -će i krtole); obična krastavost (krtole); cr-

ORGANSKA BAŠTA372

na noga; propadanje krtole; crna pegavostlišća (Altemaria solani), suva trulež (Fu sa -rium sp.), crna noga (Envinia carotovora),crna krastavost ili bela noga (Rhizoctoniasolani); nedostatak magnezijuma i kaliju-ma (lišće).

BerbaRane sorte počnite da vadite krajem ju -

na i u julu. Cvetanje je znak da su krtoledovoljno velike, ali ne cvetaju sve sorte.Glavni usev treba da se vadi kad lišće poč -ne da vene, obično u septembru. Drugirani se vadi otprilike između prethodnadva useva. Sve krtole treba da se izvadeda bi se smanjio rizik od bolesti. Ako jemoguće, vadite krompir po suvom vreme-nu, i skinite višak zemlje s krtola pre negošto ih umotate u papir ih stavite u džako-ve. Držite krtole na hladnom, mračnommes tu na temperaturi od 7 do 10°C, zašti-ćene od mraza. Potrebna im je mala vlaž-nost i cirkulacija vazduha.

izbor sortiKrompir „raketa” i „brzi” - rane sorte, ve -

oma brzo stižu. Sorta „svift” ima kompak-tno lišće, pogodna za gajenje ispod zvona,„vojvoda od jorka”; „crveni vojvoda odjorka”; „šarpov ekspres” - rani usev kojisporije raste, ali je lepog ukusa. Sorta„voj voda od jorka” može se ostaviti daraste u zemljištu ako se sav rod ne izvadiodmah, „katriona”; „kestrel”; „edzel blu” -drugi rani usev. Sorta „kestrel” prlično jeotporna na nematode. „ružičasta jabučas -ta šišarka”; „rat” i ,,bel de fontene” - sorteza salatu, „remarka”, „sante”, „kara” i„valor” - glavni usevi veoma otporni nabolesti.

kUkURUz ŠeĆeRaCZea mays POACEAEZrnasti usev koji nije srodnik nijednog

useva koji se inače gaji u bašti. Šećerac jepoluotporan i lak za gajenje leti, ali lošijeus peva ako je godina hladna i vlažna. Dos -tiže visinu od 1,7 m i svaka biljka formiraje dan do dva klipa. Ako se konzumira ne -

koliko minuta posle branja, ukus ne možeda se poredi ni sa jednim koji se može ku -piti u prodavnici.

OD SEJANJA DO BERBE 10-15 sedmicaRAZLIČITE SORTE Sveže zrno tradicio-

nalnog kukuruza šećerca sadrži ugljenehidrate u obliku šećera, a ne škroba. Kadse klip ubere, šećer se pretvara u škrob izbog toga šećerac treba konzumirati ubrzonakon branja. Izuzetno slatke sorte manjesu otporne od tradicionalnog šećerca. Izu -zetno slatke sorte ne treba mešati s obič-nim jer se slatkoća gubi kad se biljke me -đusobno opraše. Mini-šećerac se dobijasa đenjem odabranih ranih sorti na malomrastojanju.

MESTO Toplo, zaklonjeno, sunčano navlaž nom zemljištu. Može se gajiti i u zašti-ćenom prostoru. Mini-šećerac može da segaji u saksijama.

OBRADA ZEMLJIŠTA Gajite ga na zem -ljiš tu prihranjenom za prethodni usev, ilidodajte poboljšivač zemljišta srednje hran-ljivosti.

IDEALNA pH VREDNOST 5,5-7SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 10°C Seme kukuruza šećerca treba daklija u toplim uslovima da bi se biljke leporazvijale.

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se -me u aprilu. Kukuruz šećerac ne podnosida mu se pomera koren i stoga sadnicega jite u posudama za početno gajenje ilibiorazgradivim tubama. Pre presađivanjapri lagodite biljke uslovima sredine. Sađe -nje kroz crnu foliju ubrzaće rast.

NA OTVORENOM U toplim podnebljimaposejte seme direktno u zemljište po pot -rebi zagrejano ispod zvona ili crne folije.Stavite 2-3 semenke u jednu rupu na dubi-nu od 2,5 do 4 cm. Proredite ostavljajućipo jedan ponik.

RastojanjeKukuruz šećerac se oprašuje putem vet -

ra i stoga ga sadite u kućice ostavljajući 35cm rastojanja između biljaka. Za mini-še -ćerac ostavljajte 15 cm, ili gajite 4 biljke u

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 373

saksiji dubine 30 cm. Izuzetno slatke sortesadite barem 8 m dalje od ostalih kako bis -te izbegli međusobno oprašivanje.

mere negeNa otvorenoj parceli biljkama može biti

pot reban oslonac. Stabljika može da se za -grne zemljom da bi se razvili vazdušnikorenovi kukuruza koji drže biljku. Ako jepotrebno, zalivajte kad kukuruz počne danaliva zrno. Plevite ili malčirajte da bistesuz bili korov.

PROBLEMI Miševi; ptice; puževi golaći;kukuruzna sovica; kukuruzni plamenac.

BerbaKukuruz je sazreo kad „svila” poprimi

smeđu boju. Pritisnite palcem zrno kuku-ruza - mlečni sok označava daje zreo. Mo -že da se zamrzava ili marinira. Mini-kuku-ruz berite kad klipovi dostignu veličinu 7cm.

izbor sortiKukuruz šećerac „sandens” F1; „kelve-

donski veličanstveni” F1; „irlivi” F1 - nor-malne slatkoće; „severni ekstra-slatki” F1 -veoma sladak; „minisvit” F1 - pogodan zamini-kukuruz; „slatki grumen” F1.

kUPUSBrassica oleracea BRASSICACEAEUsev otporan na mraz kojem prijaju

hlad ni uslovi i može da raste cele godine.Biljke mogu da budu veoma velike; ako suvam potrebne manje glavice izaberite po -godne sorte ili smanjite rastojanje izmeđubiljaka.

OD SEJANJA DO BERBE 20 sedmica RAZLIČITE SORTE Prolećni kupus Po sej -

te seme u zaštićenom prostoru na jesen,jedite ga na proleće kao lisnati kupus -„prolećni zeleniš” - ili kad se razvije srce.

Letnji i jesenji kupus Posejte seme naproleće kako bi biljka sazrela za 4-6 mese-ci. Postoje sorte sa okruglom i šiljatom gla -vicom. Zimski kupus može da bude beli iliholandski - sa veoma čvrstim, belim, veli-kim glavicama koje se beru na jesen ili zi -mu posle prolećne serve i čuvaju meseci-

ma posle berbe - ili kelj: naborane glavices tamnozelenim listovima, veoma otporanna mraz i može da izdrži od prolećne setvedo zime. Sorte dobijene ukrštanjem ovedve vrste takođe su veoma otporne namraz. Crveni kupus, karakterističnog izgle-da i ukusa, obično dospeva krajem leta ina jesen. Često nije tako otporan kao zim-ske vrste, ali može da se čuva ako se zašti-ti od mraza.

Mini-kupus Neke sorte mogu da se gajekao mini-povrće.

MESTO Otvoreno sunčano mesto. Dobropodnosi sve uslove bez zaštite. Neke vrstekupusa, na primer kelj, lepo izgledaju ucvet noj bašti.

OBRADA ZEMLJIŠTA Pre sađenja dodaj-te poboljšivač zemljišta srednje hranljivo-sti, ili poboljšivač niske hranljivosti s obič-nim organskim đubrivom - ili sadite poslezelenišnog đubriva koje obogaćuje zemljiš -te azotom. Ne preterujte s prihranjivanjemkupusa koji ćete čuvati preko zime. Ako jepreviše bujan, možda neće preživeti mraz.

IDEALNA pH VREDNOST 6-8Sejanje Videti tabelu MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 7°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Da biste do -

bili veoma rani usev, uzmite ranu letnjusor tu pogodnu za setvu u ćelijama ili kori-tima u februaru ili martu. Prilagodite biljkespoljašnjim uslovima čim zemljište budepo godno za sadenje. Rani usevi mogu dase gaje i u zaštićenom prostoru. Kasnijeuseve možete da gajite u koritima ili ćeli-jama u zaštićenom prostoru.

NA OTVORENOM Posejte seme u koritoostavljajući razmak između semenki. Pre -sa dite biljke posle 5-6 sedmica.

mere negeZaštitite rasad i mlade biljke od kupusne

muve (videti str. 411). Zalivajte sadnicedok se ne prime.

PROBLEMI Kupusna muva; kupusne va -ši; larve leptira kupusara; buvač; kupusnakila; kupusna bela rđa

ORGANSKA BAŠTA374

BerbaBerite glavice po potrebi. Prolećni kupus

na plodnom zemljištu može dati i dve ber -be: nakon što odsečete glavicu, krstastoza secite preostalo stablo i izrašće nekolikomalih glavica. Jesenji i zimski kupus može-te da čuvate (videti str. 339).

izbor sortiProlećni kupus: „prolećni cvet”; „zimski

zeleni” - za prolećni zeleniš; „prolećni ju -nak” F1 - okrugla glavica.

Rani letnji: „grej haund”. Letnji kupus:„minikol” F1 - kompaktna biljka, sedmica-ma ostaje u dob rom stanju; „kamenaglava”.

Jesenji kupus: „kur di bu”; „viningštat”.Zim ski ku pus: „januarski kralj”; „tundra”F1; „ho lan dski kasni zimski”.

Crveni kupus: „crvena bubanj”. Kelj:„ver tus”; „virosa” F1; „kasni ormskirkski”.

liSnata CveklaBeta vulgaris grupa Cicla CHENOPODIACEAELisnata cvekla ima jestiv koren i list. Mo -

že da se bere cele godine. Ima ukus sličanspanaću, ali malo jači.

OD SEJANJA DO BERBE 8-12 sedmicaRAZLIČITE SORTE Nema MESTO Dobro podnosi slane vetrove i

de limično zasenjivanje. Dobar zimski usevza gajenje u zaštićenom prostoru.

OBRADA ZEMLJIŠTA Ako je zemljište po -boljšano kompostom za prethodni usevdo dajte poboljšivač zemljišta niske hranlji-vosti. U suprotnom dodajte poboljšivačsred nje hranljivosti ili organski materijalniske hranljivosti sa organskim đubrivombogatim azotom.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7,5SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 8°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte poli-

germno seme u ćelije u martu i aprilu.Raz redite sve dok ne ostanu najsnažnijiponici ili zasadite ceo bokor ako želite daberete mlade biljke. Pre nego što ih posa-dite na otvorenu parcelu, prilagodite biljkespoljašnjim uslovima. Za zimsku berbu po -sejte seme u avgustu u zaštićenom pros -toru.

NA OTVORENOM Posejte po nekoliko se -menki u istu rupu na dubinu pola palca umartu i aprilu da biste imali prinos na letoi jesen. Ukoliko želite berbu na zimu i pro-leće, sejte u julu i avgustu.

MLADICE Da biste na zimu imali ponikeu zaštićenom prostoru, posejte seme nave ćem rastojanju početkom jeseni.

RastojanjeREDOVI 23 x 28 cm KUĆICE 23 cmmere negeZalivajte za vreme suše. Malčirajte da bi

zemljište zadržalo vlagu; koristite poboljši-vač zemljišta srednje plodnosti.

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 375

Sejanje i RaStOjanje izmeđU kUPUSa

Vrsta Setva u Rastojanje u redovima i kućicama*Prolećni Avgustu 30 cm, ili 10 x 30 cm uz razređivanje na 30 cm;

proređene biljke mogu da se jedu kao proiećni zeleniš.Rani letnji Februaru, martu 35-45 cmLetnji Martu 35-45 cmJesenji Maju 50 cmZimski Maju 50 cm

* Rastojanje može da se razlikuje u zavisnosti od sorte i željene veličine glavice (videti str. 321).

PROBLEMI Repina muva; pegavost lišćaBerbaBerite prvo spoljašnje listove čim budu

do voljno veliki za jelo. Mladice izrastu ve -oma brzo; prvi put ih secite kad dostignuvisinu oko 5 cm. Sledeći put ih ostavite damalo više izrastu. Da biste podmladili sta-rije biljke odsecite sve listove tik iznadzem ljišta.

liSnati keljBrassica oleracea grupa Acephala BRASSICACEAELisnati kelj je jedna od najotpornijih zim-

skih vrsta, laka za gajenje i otporna na či -tav niz nepovoljnih uslova. Za ishranu jenaj bolji početkom godine, posle mrazeva,kad ima malo svežih useva, ali može sebrati od kraja leta. Koristan je za gajenjeposle ranih useva kao što su bob i grašak.

OD SEJANJA DO BERBE 7 sedmica zanajbrže sorte. Dugo ostaje u dobrom sta-nju zbog čega može da se bere duži vre-menski period u toku godine.

RAZLIČITE SORTE Visina lisnatog keljamože biti od 30 cm do 90 cm i više. Lišćemože biti kovrdžavo, glatko, hrapavo, rec -kavo ili naborano, svetlo-zeleno, ljubičastoili i jedno i drugo.

MESTO Bolje uspeva u siromašnom zem-ljištu od ostalih kupusnjača. Ne mora sas -vim da izraste da bi bio dobar usev. Pod -nosi otvorena mesta i delimičnu zasenu, aline i zemljište koje ne zadržava vlagu.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte po boljšivačzemljišta srednje hranljivosti ili poboljšivačniske hranljivosti sa organ skim đubrivom -ili ga sadite posle zele nišnog đubriva kojeobogaćuje zemljište azotom. Ne preterujtes obogaćivanjem zemljišta, inače bujnikas ni usevi neće biti dovoljno otporni namraz.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7,5SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 7°C

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se -me u korita ili ćelije u februaru da biste do -bili letnju berbu, a u maju za zimsku ber -bu.

NA OTVORENOM Od aprila do maja po -sejte seme u rasadnik, u plitke redove.Pre sadite biljke 6-8 sedmica kasnije. Pro -lećni kelj, brassica napus, može da se sejedirektno u zemljište čak i u julu ili počet-kom avgusta. Posejte po 3-4 semenke ujed nu rupu i proredite ostavljajući po jed -nu mladu biljku kad porastu.

RastojanjePatuljaste sorte: 30-45 cm. Visoke sorte:

60-75 cm. Neke više sorte mogu da se se -ju na rastojanju od samo 45 cm ako se be -ru dok su mlade.

mere negeZalivajte mlade biljke dok se ne prime. PROBLEMI Larve leptira kupusara; ku -

pus ni štitasti moljac; kupusna muva; ku -pus ne vaši; kupusna kila.

BerbaBerite lišće s odraslih biljaka po potrebi,

ili s mladih biljaka za raniju berbu. Kelj jeobično ukusniji posle jakog mraza.

izbor sorti„kavalo nero”; „darkibor” F1; „zeleni ko -

vrdžavi patuljasti”; „nero di toskana” -dugački, trakasti, tamnozeleni, naboranilistovi; „pentland brig” - lisnati izdanci zaprolećnu berbu; „crveni rus”; „redbor” F1 -ljubičasti kovrdžavi lisnati kelj; „visoki zele-ni kovrdžavi”

lOBODaAtriplex hortensis CHENOPODIACEAEOva visoka, dekorativna jednogodišnja

bilj ka, poznata je i kao planinski spanać.Sama rasipa seme. Posejte je na proleće ileto ostavljajući između biljaka rastojanjeod 20 cm. Za ishranu se koriste listovi bla-gog ukusa, kratko kuvani.

ORGANSKA BAŠTA376

matOvilaCValerianella locusta VALERIANACEAESitna, otporna, jednogodišnja salatna

bilj ka, poznata i pod nazivom poljska sala-ta, ili matovilac, blagog ukusa. Obično segaji za upotrebu na jesen i zimu i može segajiti u hladnom stakleniku ili plastenikupre ko zime. Listovi holandskih i engleskihsorti veliki su i izduženiji od ostalih. Fran -cuska sorta ima kompaktniju biljku i manjelistove. Veoma otporan na hladne uslove,motovilac raste skoro svuda; nije potrebnaposebna obrada zemljišta i uglavnom gane napadaju bolesti i štetočine. Sejte ga uredove, ili omaške u široke redove; prore-đujte ostavljajući 10-15 cm razmaka izme-đu biljaka sa svih strana. Za letnju berbusejte u martu i aprilu; u julu i avgustu zazim sku berbu; ili u avgustu i septembruako se gaji zimi u zaštićenom prostoru.

Berite pojedinačne listove kad dovoljnoporastu, ili secite ćelu biljku. Dobar je kaomeđuusev. Ako mu dozvolite da procveta,motovilac će rasuti seme po bašti. Mladiizdanci mogu da se presađuju.

izbor sorti„veliki lisnati”; „vit” - francuska sorta

miBUnaBliski srodnik japanskog kupusa mizune

(videti dalje u tekstu). Gaji se na gotovoisti način, ali zeljasta mibuna nije tolikobujna ni otporna na hladnoću i vrućinu.

miCUBaCryptotaenia japonica APIACEAEZimzelena biljka otporna na hladnoću,

poz nata i pod nazivom japanski peršun.Lis tovi i stabljike prefinjenog ukusa koristese sveži u salati. Micuba, koja raste u šu -mama, voli vlažno zemljište i blagu senku.Posejte seme direktno u zemljište na pro-leće ili jesen ostavljajući između biljakarazmak od 15 cm, ili ih gajite u zaštićenomprostoru kao zimski usev.

mlaDi lUk i lUk za tURŠijUAllium cepa ALLIACEAEOve vrste luka vade se posle samo 8

sed mica. Evropski mladi luk formira tankubiljku pogodnu za salatu, s belim ili crve-nim stablom blagog ukusa. Luk za turšijuili mini-luk ima male lukovice koje se koris -te sveže ili za turšiju.

OD SEJANJA DO BERBE 8 sedmica RAZLIČITE SORTE Crvene i bele sorte.

Sorte mladog luka otporne na hladnoćugaje se i zimi.

MESTO Više voli otvoreno mesto, alipod nosi delimičnu senku. Za rani rod obič -no se gaji u zaštićenom prostoru. Mladi lukmože da se gaji i zimi. Pogodan za gajenjeu posudama.

OBRADA ZEMLJIŠTA Nije potrebna akoje zemljište pohranjeno kompostom zapret hodni usev. Ako nije, dodajte poboljši-vač zemljišta niske do srednje hranljivostiu zavisnosti od zemljišta. Luk za turšiju bo -lje podnosi siromašnije zemljište nego dru -ge vrste.

IDEALNA PHVREDNOST 6-7SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 5°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se -

me početkom proleća ili krajem leta direk-tno u leje.

NA OTVORENOM Mladi luk: za stalan rodsejte seme na proleće i leto svake tri sed-mice. Za raniji prolećm rod posejte odgo-

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 377

Matovilac

varajuće sorte u avgustu. Luk za turšiju:posejte seme u martu i aprilu.

RastojanjeSejte u redove na rastojanju od 10 cm ili

u skupine široke 7-10 cm na rasto janju od15 cm. Potrudite se da razmak između se -mena bude 1 - 2,5 cm.

mere negeZalivajte u sušnom periodu. Zaštitite

zimske useve ako su vremenske prilikeloše.

PROBLEMI Lukova muva; bela trulež;plamenjača luka

BerbaVadite mladi luk za ishranu kad dostigne

visinu od 15 cm. Luk za turšiju vadi se kadmu uvene lišće, a može se koristiti i svež.

izbor sortiMladi luk: „beli lisabonski”; „crvenobra-

di”; „zimski čvrsti beli lisabonski”. Luk za turšiju: „pariški srebrni”; „smeđi

za turšiju”; „ljubičasti”

mnOgOCvetni PaSUljPhaseolus eoceineus PAPILIONACEAEVišegodišnja biljka koja ne podnosi

mraz, obično se gaji kao jednogodišnjabiljka. Obezbeđuje obilnu berbu i ima at -rak tivne cvetove i duge mahune koje sejedu mlade, pre nego što se razvije zrno.La ko se gaji. Obično se penje na visinu do3 m i može da posluži kao upadljiv i lep pa -ravan ako se gaji u redovima, ili kupastakula ako se penje uz štapove postavljeneoko kućice u kojoj se gaje biljke. Mno go -cvetni pasulj ima gomolje koje se moguču vati preko zime (ili mogu da prezime ulakom zemljištu) da bi se iz njih gajile bilj-ke naredne sezone. Biljke koje se gaje izgomolja manje su bujne od onih koje segaje iz semena.

OD SEJANJA DO BERBE 12-16 sedmicaRAZLIČITE SORTE Cvetovi mogu da

budu grimiznocrveni, beli, dvobojni, ilisvetlonarandžasti. Mahune su uvek zelene,ali zrno može da bude belo, crno ili ljubi-

často s tačkicama. Postoje patuljaste sortekoje rastu do visine od 38 cm.

MESTO Zaklonjeno, sunčano mesto sazemljištem koje dobro zadržava vlagu kakobi biljke pustile korenje. Patuljaste vrstemo gu da se gaje u posudama.

OBRADA ZEMLJIŠTA Gajite ga na zem -ljiš tu prihranjenom za prethodne useve.Kad je neophodno, dodajte poboljšivačnis ke hranljivosti kako bi biljke uvek imaledovoljno vlage, ili koristite „kompostište”(vi deti str. 48).

IDEALNA pH VREDNOST 6,5SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 12°CU ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se -

me u maju u duboka korita, biorazgradivetube ili razgradive saksije. Presadite biljkeu toplo zemljište nakon poslednjeg mraza.

NA OTVORENOM Sejte po 2 semenke ujednu rupu, od kraja maja do početka ju -na, kad se zemljište zagreje; isplatiće se idruga setva za kasnu berbu.

RastojanjeREDOVI Dvostruki redovi -15 x 60 cm, ili

uz kupasto postavljene štapove. Žbunastesorte 15 x 60 cm.

KUĆICE Samo patuljaste vrste, 30 cm.mere negeSasvim odraslim biljkama koje su rodile

potrebna je snažna potpora od bambuso-vih štapova visokih 2,5 m. Kad se biljkeprime, dobro izmalčirajte zemljište. Da bibiljka razvila što više cvetova redovno jezalivajte za vreme suše čim se pojave prvipupoljci. Da bi nastale mahune, biljka mo -ra da se opraši.

PROBLEMI Ptice; puževi golaći; koreno-ve vaši; pasuljeva muva; trulež korena;ore olna pegavost. Prazne mahune (videtiPrazne mahune, str. 427) mogu da se javezbog mrazeva u vreme cvetanja, nedostat -ka vlage, lošeg vremena usled koga sesmanjuje aktivnost insekata koji oprašujucvet i ako je mesto preterano izloženo in -sektima i pticama koji napadaju cvet.

ORGANSKA BAŠTA378

BerbaBerite mlade mahune kad dostignu duži-

nu 17 cm. Redovno branje podstiče rastno vih mahuna.

izbor sorti„grimizni imperator” - tradicionalna sorta

od 1906; „car” - ima belo seme (može seostaviti za dobijanje zrna); „enorma elit” -tanke mahune; „naslikana dama” - manjeotporna sorta, dvobojnog cveta; „hestija” -patuljasta, dvobojnog cveta

nOvOzelanDSki SPanaĆTetragonia tetragonoides AIZOACEAEDelimično otporna višegodišnja biljka

ne običnog izgleda, najčešće se gaji kaojednogodišnja. Za razliku od pravog spa-naća, dobro uspeva u vrućim, suvim uslo-vima. Seme sporo klija i najbolje je da gapotopite u vodu 24 sata pre sejanja.

Posejte ga u ćelije i presadite biljke pos -le poslednjeg maza, ili posejte seme direk-tno u zemljište kad prođe opasnost odmra zeva. Biljke su niske i šire se po zem-ljištu; ostavite rastojanje najmanje 45 cm.Debeli mesnati listovi i izdanci beru se popotrebi, oko 6-7 sedmica posle setve.Obično ga ne napadaju bolesti i štetočine.

Pak čOiBrassica mpa var. chinensisBRASSICACEAELišće ima široku srednju žilu i formira

gla vicu. Blizak srodnik kineskog kupusa,je de se presan ili kratko prokuvan u svimfazama rasta, od mladih izdanaka do od -ras le biljke. Jestivi su lišće, stabljika i cvet -ni izdanci. U prolećnoj setvi gajite kao mla -de izdanke jer rana setva brzo izraste.Pod nosi blag mraz.

OD SEJANJA DO BERBE Odrasle biljke:5-8 sedmica; mladi izdanci: 2-3 sedmice.

RAZLIČITE SORTE Sorte sa belim, zele-nim i ljubičastim stablom raznih veličina.Ne ke su otpornije na precvetavanje.

MESTO Zemljište bogato humusom kojedobro zadržava vlagu osigurače brz rast

pot reban za dobru berbu. Zbog brzog ras -ta pogodan je kao međuusev između bilja-ka koje sporije rastu. Pogodan za gajenjekao kasni usev u hladnom stakleniku iliplas teniku.

OBRADA ZEMLJIŠTA Pre sađenja dodaj-te poboljšivač zemljišta srednje hranljivostiili poboljšivač niske hranljivosti s organ-skim đubrivom.

IDEALNA pHVREDNOST 6,5 - 7SejanjeMINIMALNA TEMPERATURAZA KLIJANJE 10°CU ZAŠTIĆENOM PROSTORU Sejte u ćeli-

je za rasađivanje od juna do avgusta. Ne -ke sorte mogu se sejati i ranije. Kasnasetva može da se obavi u zaštićenom pros -toru.

NA OTVORENOM Sejte od juna do av -gus ta.

RastojanjeZa berbu mladih listova: 13-15 cm. Za

biljke srednje veličine: 18-23 cm. Velikebiljke: 45 cm. Za mlade izdanke - sejte ret -ko. Rastojanje do određene mere zavisi iod sorte.

mere negeAko je potrebno zalivajte u sušnom

periodu. Ako imate problem s buvačem,zaštitite biljke pokrivačem za redove ilimrežom.

PROBLEMI buvač; puževi golaći; kupu-sna kila

izbor sortiPak čoi ,,žoi čoi” - belo stablo, otporan

na mraz; ,,mei king čoi” F1 - zeleno stablo;„kantonski patuljasti” - nizak, pogodan zaprolećnu setvu

PaPRikaCapsicum annuum grupa Grossum (slat -

ka) i grupa Longum (ljuta) SOLANACEAEIzbor različitih sorti paprike - od sočnih

slatkih, do vatrenoljutih, od velikih mesna-tih, do dugih tankih - povećava se svakegodine. Samo je paradajz popularniji odove povrtarske kulture poreklom iz Ame ri -

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 379

ke, a način gajenja ove dve vrste skoro jeisti. Uvek držite slatku papriku na udalje-nosti od ljute jer se često dešava da semeđusobno opraše.

OD SEJANJA DO BERBE 20-28 sedmicaRAZLIČITE SORTE Slatka paprika Zreli

plodovi mogu da budu zeleni, crveni, žutiili ljubičasti; ovalni ili šiljati. Neke sorte sumesnatije i sporije sazrevaju. Kompaktnesorte dobre su za gajenje u posudama.Lju ta paprika razlikuje se po stepenu ljuti-ne, obliku i boji. Postoje narandžaste, cr -ve ne i ljubičaste sorte.

MESTO Paprici je potrebna minimalnatem peratura od 21°C da dobro rodi. Uhlad nijim podnebljima to znači da se pap -rika obično gaji u hladnom stakleniku iliplasteniku. U blažim klimatskim uslovimaga ji se na toplom zaklonjenom mestu. Ne -ophodno je plodno zemljište koje se ranozagreva.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivačzemljišta srednje hranljivosti.

IDEALNA pHVREDNOST 6-6,5SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 20°C U podnebljima s blagom klimomseme posejte u saksije ili ćelije u aprilu ilimaju. Presadite u saksije duboke 8-9 cm.Čim koren ispuni saksiju, presadite u sak -sije duboke 10-13 cm. U ovom periodu dr -žite biljke na temperaturi od 12 do 16°C.

RasadivanjeKad se pojave prvi cvetovi, presadite

bilj ke u velike saksije ili džakove sa zem -ljiš tem koje se koristi za staklenike. Pre -sadite ih na otvoreno tek posle poslednjegmraza. Po potrebi, zaštitite biljke da bisteodržavali temperaturu na najmanje 15°C,ali ne više od 30°C.

Rastojanje30-45 cm u zavisnosti od sortemere negeVisoke biljke poduprite pritkama. U suš -

nom periodu biljke u saksijama redovnoza livajte i prihranite visoko-kalijumskimteč nim đubrivom. Održavajte visoku vlaž-nost u stakleniku i ako je potrebno natopi-

te biljke vodom - ako je moguće dva putadnevno kad su velike vrućine.

PROBLEMI Biljne vaši; paučinar; belavaš; trulež vrha ploda

BerbaPapriku berite dok je još zelena da biste

podstakli razvoj novih plodova, ili ostaviteplodove da još malo potamne i budu slađi.Krajem sezone rasta, pre prvih mrazeva,izvadite ćele biljke i u šupi zaštićenoj odmra za okačite ih naopačke. Plodovi će nas -taviti da dozrevaju. Ljutu papriku treba os -taviti da dozri na biljci. Može da se čuvasuva, najbolje u čvrsto zatvorenoj tegli namračnom mestu.

izbor sortiSlatka paprika: „jolonsko čudo”; „dugač -

ki crveni makaroni”; „crvena” F1 - kom-paktna biljka za posude.

Ljuta paprika: „habenero” - veoma ljuta;„mađarski vosak” - dugi, šiljati žuti plodo-vi, slatki dok su mladi i sve ljući kakosazrevaju

PaRaDajzLycopersicon esculentum SOLANACEAEPopularna poluotporna letnja biljka krat-

kog vegetacijskog perioda koja se lako gajivan staklenika u svim predelima gde pos -toji relativno normalno leto. Za raniju ber -bu i/ili veći prinos po biljci gajite ga u stak -leniku ili plasteniku (više informacija o ga -jenju paradajza u zaštićenom prostoru vi -deti na str. 223).

Postoji, doslovno, na stotine sorti para-dajza. Sorte otporne na bolesti dobre su zagajenje u stakleniku gde nije praktičan du -gačak plodored. Žute sorte su otpornije naplamenjaču od drugih. Nabrojane sortepo godne su za gajenje na otvorenom, ubla žim podnebljima, kao i u zaštićenompros toru (osim ako nije drugačije navede-no).

OD SEJANJA DO BERBE 7-12 sedmicaRAZLIČITE SORTE S tačke gledišta baš -

tovanstva, postoje dva glavna tipa sortipa radajza.

ORGANSKA BAŠTA380

Indeterminantne (ponekad se nazivakor don ili visoki paradajz) sorte obrazujujedan glavni izdanak koji raste u visinu utoplim uslovima i obično se usmerava uzcentralni oslonac. Bočni izdanci se uklanja-ju. Neke sorte ovog tipa gaje se u stakle-nicima, ali većina se gaji na otvorenom.

Determinantne ili žbunaste sorte nema-ju centralni izdanak već obrazuju mnogoboč nih grana formirajući širi žbun - ovo jenajčešći oblik paradajza koji se gaji na ot -vorenom. Sorte ekstrapatuljastog paradaj-za nastale su od ovog tipa i gaje se u po -sudama. Postoje i poludeterminantne sor -te.

Plod paradajza može biti okrugao, izdu-žen, i rebrast, od veličine trešnje do plodo -va teških 450 g i više. Boja je još raznovrs -nija i obuhvata crvene, bele, žute, naran-džaste, zelene, ljubičaste i plodove naštrafte. Sorte s velikim mesnatim plodom iparadajz šljivar kasnije sazrevaju. Sortešlji vara imaju debelo meso i dobre su zapravljenje sosova. Postoje i sorte otpornena razne štetočine, bolesti i poremećaje uraz voju.

MESTO Topao, zaklonjen, potpuno osun-čan prostor na plodnom, vlažnom zemljiš -tu. Na zaštićenom mestu paradajz se naj-lakše gaji u lejama, ali se može gajiti i uvelikim posudama, bilo napolju ili unutra.Žbunaste sorte mogu da se gaje čak i uvisećim korpama.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivačzemljišta srednje hranljivosti u kombinacijisa organskim đubrivom.

IDEALNA pHVREDNOST 5,5-7SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 16°CRasad može da podnese nižu tempera-

turu. U hladnim podnebljima setva u zašti-ćenom prostoru na blagoj temperaturi naj-bolji je način da uvek imate uspešnu ber -bu. Ako gajite paradajz u toplom stakleni-ku počnite setvu u januaru. Ako ga gajiteu hladnom stakleniku/plasteniku, ili na ot -vo renom, posejte seme 6-8 sedmica preposlednjeg mraza. Seme posejte u plitka

korita (pa rasadite u saksije), u ćelije, ilisaksije duboke 9 cm. Biljke pre presađiva-nja na otvorenu parcelu često treba dapremestite u veće saksije. Prilagodite bilj-ke spoljašnjim uslovima kad prođu mraze-vi.

Reznice paradajzaBočni izdanci lako puštaju koren kad se

iseku s biljke i na taj način se dobija višebiljaka iz jednog semena. Isecite bočneizdanke kad dostignu visinu od 15 cm.Stavite ih u saksije duboke 8 cm napunje-ne mešavinom trulog suvog lišća i oštrogpeska. Pokrijte najlonskom kesom ili teg -lom. Početkom sezone obezbedite tempe-raturu na dnu saksija 15-16°C. Reznicepuš taju koren posle 10-14 dana. Posaditeih u saksije ili na otvorenu parcelu. Akobilj ka nije dovoljno jaka, otkinite prve cve-tove.

PresađivanjeKad biljke obrazuju prve cvetove, treba

da ih presadite. Paradajzu je, da bi dobrorodio, potrebna temperatura 21-24°C. Akoleti nije tolika tempe ratura, posadite biljkeu staklenik ili plastenik. Biljke s dugačkimkorenom mogu da se posade u zemljištenešto dublje nego u saksiji. U zaštićenomprostoru posadite kadificu kao među-usevkako biste smanjili opasnost od napadabele leptiraste vaši.

SAĐENJE NA OTVORENOM Ojačale bilj-ke presadite kad prođe opasnost od mra -za. Temperatura zemljišta treba da budebarem 10°C, a temperatura vazduha 7°C.Zaštitite biljke pokrivačem za redove ilizvo nom, ako je neophodno. Da biste zag -rejali zemljište i ubrzali zrenje ploda uhlad nijim podnebljima, sadite kroz crnumalč foliju.

RastojanjeREDOVI Visoki indeterminantni i polude-

terminantni tip: 38-45 cm x 45 cm; ostavi-te 90 cm između svakog drugog reda. Us -merite visoke biljke. Žbunasti tip: 45-48cm x 45-60 cm. Ekstrapatuljasti tip: 25-30cm x 30-35 cm. Žbunasti tip se običnoostavi da se širi.

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 381

BLOKOVI 45 cmmere negeZaštitite biljke od niskih temperatura i

mra za, ali vodite računa da ostavite do -volj no mesta za insekte koji ih oprašujukad procvetaju. Malčirajte da bi zemljištezadržalo vlagu. U periodu formiranja plo -da, zalivajte biljke ako je izuzetno sušanperiod. Biljkama koje se gaje u posudamaneophodno je redovno zalivanje, čak i dvaputa dnevno kad su velike vrućine, i do -dat no prihranjivanje visokokalijumskimteč nim organskim đubrivom. Biljkama kojese gaje u dobro obrađenom zemljištu obič -no ne treba dodatno prihranjivanje. Malči -rajte poboljšivačem zemljišta srednjehran ljivosti ili lišćem gaveza. Preterano za -livanje i prihranjivanje umanjuje ukus plo-dova. Usmerite visoke sorte da rastu uz ži -cu ili čvrst oslonac. Kidajte bočne izdanke.Krajem leta, ili ranije u hladnijim podneb -ljima, zakidajte vrh biljke da biste pospeši-li razvoj i zrenje ploda. Ne skidajte bočneizdanke žbunastih sorti. Da bi plodovi osta-li čisti, poduprite biljke štapovima, ili mal-čirajte slamom. Zasenite staklenik leti.

PROBLEMI Plamenjača U zaštiće nompros toru: biljne vaši; bela leptirasta vaš;obični paučinar; gusenice leptira Manducaquinquemaculata; fuzanozno uvenuće;siva trulež (botrytis); virus mozaika duva-na; čađava plesnivost lista paradajza; zele-no i žuto uvenuće; trulež vrha ploda; ne -dos tatak magnezijuma.

BerbaBerite plodove kad sazru i dobiju boju

karakterističnu za tu sortu. Isecite peteljkui ostavite zvezdastu čašicu na plodu. Kra -jem sezone, na otvorenom, izvadite celubiljku s plodovima i okačite je za koren ušupu ili garažu zaštićenu od mraza. Plodoviće nastaviti da dozrevaju. Pored toga, kadzapreti mraz, oberite sve plodove i stavitejedan sloj još zelenih plodova u fioku ili ku -tiju na hladnom mestu da dozri. Zdravplod nastaviće da zri sve do Nove godine.Plod može da se marinira, zamrzne ili ku -va.

izbor sortiVisoke sorte: „ailsa krejg” - prvi put se

gajio 1925; „vesnik” - dobro uspeva naotvorenom, prvi put se gajio 1910; „velikidečko” F1 - veliki plodovi; „širli” F1 - otpo-ran na bolesti, gaji se samo u stakleniku;„zlatno svitanje”; „baštenska čarolija” -sitni plodovi.

Žbunaste sorte: „uzbuna”; „super mar-mand” - veliki plodovi, treba ga podupretii prorediti bočne izdanke; „totem” F1 -idealan za gajenje u saksiji; „kotrljajući” -vitičast

PaŠtRnakPastinaca sativa APIACEAEDug, ukusan beli koren paštrnaka omi-

ljen je zimski proizvod. Izuzetno je otporanna hladnoću i lak za gajenje, ali veomadugo se razvija. Sporo klija - potrebno muje oko 3 sedmice - i svake godine mora dase koristi novo seme. Vadite koren krajemjeseni i zimi. Ostavite paštrnak da prezimiu zemljištu i naredne godine će obrazovatipredivne cvetove koji su magnet za kori-sne insekte. Paštrnak sejte pomešan sasemenom rotkvice da biste obeležili deobašte u kom je posejan. Rotkvice će većbiti spremne za berbu kad paštrnak tekpočne da niče.

OD SEJANJA DO BERBE 16 sedmicaRAZLIČITE SORTE Osim sorti s dugim i

kratkim korenom nema mnogo drugih va -rijeteta. Moderne sorte obično su manje i

ORGANSKA BAŠTA382

Paštrnak

brže se razvijaju. Može da se gaji i kaomini-povrće.

MESTO Da bi obrazovao dobar koren,paštrnaku je potrebno dobro strukturisanozemljište bez kamenja, na otvorenom sun-čanom mestu.

OBRADA ZEMLJIŠTA Paštrnak najboljeuspeva na zemljištu prihranjenom kom -pos tom za predusev. Koristiće mu organskimalč niske hranljivosti ako se stavi zimi presetve.

IDEALNA pHVREDNOST 6,5-8SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 1,5°C; maksimalna 17,5°C. Kad god jemoguće sejte na otvorenom.

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se -me u biorazgradive tube da ne biste pome-rali koren.

NA OTVORENOM Prva setva može da seobavi u februaru, ali pošto mu treba mno -go vremena da proklija, kasnija setva natoplijem zemljištu (do maja) može dati bo -lje rezultate. Tečna setva, odnosno meša-nje semena s gustom tečnošću može daubrza klijanje. Sejte retko u plitke redove,ili sejte po 3 semenke na jedno mesto paposle proredite ostavljajući po jednu mla -du biljku.

RastojanjeVeličina korena zavisi od rastojanja. REDOVI Za manji koren: 10 x 20 cm. Za

veći koren: 15 x 30 cm. KUĆICE 15-20 cmmere negePlevite ponike dok se ne prime. PROBLEMI Šargarepina muva; trulež ko -

rena; Itersonilia pastinaceae - naročito akoje zemljište bogato azotom i kiselo. Najprenapada ranu setvu.

BerbaUkus je bolji posle mraza. Vadite po pot -

rebi kad lišće počne da vene. Možete da gaostavite da prezimi u zemljištu, ali izvaditega krajem zime jer će stariji koren obrazo-vati tvrdo, drvenasto srce.

izbor sorti„nežni i iskreni”; „gladijator” F1; „avon-

rezister” - otporan na rak; „šuplja kruna”;„učenik” - dugog korena; „beli kralj” - krat-kog korena; „lanser” - za mini-povrće

Plavi PatliDŽanSolanum melongena SOLANACEAEOsetljiva tropska biljka koju je najbolje

gajiti u zaštićenom prostoru. Kad je lepovreme može se gajiti i na otvorenom, naosunčanom, toplom mestu, ali se mora po -sejati u zatvorenom prostoru. Biljke su re -lativno kompaktne i žbunaste.

OD SEJANJA DO BERBE 16-24 sedmiceRAZLIČITE SORTE Većina sorti ima ljubi-

časte okrugle, izdužene ili ovalne plodove.Neke sorte imaju bele, jajaste plodove.

MESTO Vlažno plodno zemljište. Gajitega na veoma toplom zaklonjenom mestu iliu hladnom plasteniku ili stakleniku. Da bidobro rodio patlidžanu je potrebna tempe-ratura 25-30°C. Na temperaturi nižoj od20°C prestaje da raste. Patlidžan takodedob ro uspeva u posudama koje mogu sta-jati napolju kad je lepo vreme.

OBRADA ZEMLJIŠTA Pre sadenja u zem-ljište dodajte poboljšivač zemljišta srednjehranljivosti. U saksijama koristite bogatdob ro propusni supstrat.

IDEALNA PHVREDNOST 6,5SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 21°CKad su blage temperature u februaru i

martu posejte seme u zaštićenom prosto-ru. Kad se lišće dovoljno razvije premesti-te biljke u saksije duboke 10 cm i držite ihna temperaturi 16-18°C. Kad se pojave pr -vi cvetovi posadite biljke u leju u zaštiće-nom prostoru ili u saksije duboke 20 cm.Iz bacite biljke napolje tek kad prođe opas-nost od mraza.

Rastojanje40-45 cm sa svih strana

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 383

mere negeVisoke biljke obično treba poduprti šta-

pom. Da biste dobili plodove pristojne veli-čine ostavite samo 4 do 6 komada na jed-noj biljci. Dobro zalivajte. Kad počne da seformira plod prihranjujte biljke u posuda-ma organskim tečnim đubrivom bogatimkalijumom.

PROBLEMI Paučinar i bela vaš; lisne vašiBerbaBere se kad plod dovoljno poraste i dok

mu je kora još sjajna.izbor sorti„dugački ljubičasti” - prvi put se gaji

1905.; „crna lepotica” F1; „belo jaje”; „ita-lijanski dvobojni ružičasti”

PORtUlakMontia perfoliata PORTULACEAEOtporna jednogodišnja biljka blagog

uku sa, poznata takođe i kao poljska salataili klejtonija. Za ishranu se koriste lišće,stab lo i cvet; koristan prolećni i jesenjiusev i zimska salata kad se gaji u zaštiće-nom prostoru. Ima atraktivne, trouglaste,mesnate jarkozelene listove i beli cvet;bilj ka je sitna i idealna kao međuusev ili zaoivičavanje. Ponegde raste i kao divlja bilj-ka. Najbolje uspeva na lakom peskovitomzemljištu, ali nije previše zahtevna i možeda raste i u delimičnoj zaseni. Nije potreb -na posebna obrada zemljišta. Za letnji rodposejte seme u martu i aprilu; za zimski ujulu i avgustu; a za zimski rod u zaštiće-nom prostoru posejte seme u septembru uplitka korita ili ćelije. Presadite biljke kaddovoljno porastu. Za mlade izdanke sejteret ko omaške, ili u redove. Ako ga ostavi-te da procveta, portulak će sam rasuti se -me pa verovatno nećete više morati da gasejete. Proredite biljke ostavljajući rastoja-nje od 10 do 15 cm. Pokrijte ih zvonom dabiste imali rod sve do zime - iako verovat -no mogu da prežive i bez zvona. Obično gane napadaju štetočine i bolesti. Pojedi nač -no lišće možete da berete čim biljka do -

voljno poraste. Nastaviće da raste nekolikosedmica.

POvRtaRSki zvezDanLotus tetragonolobus PAPILIONACEAEAtraktivna srednjeotporna jednogo dišnja

biljka koja ima male, jestive, lepezastema hune. Zahvaljujući svom jarkozelenomlišću i grimiznim cvetovima može da se ga -ji i samo zbog izgleda. Prija joj lako, plod -no zemljište, otvorena osunčana parcela i,za razliku od ostalih mahunarki, uspeva natoplom, suvom zemljištu. Može da se gajiu posudama. Ako je zemljište poboljšanoza prethodne useve, nije potrebna dodat -na obrada. U suprotnom, dodajte poboljši-vač zemljišta niske ili srednje hranljivosti,u zavisnosti od kvaliteta zemljišta. Posejteseme u zaštićenom prostoru u maju i junu,u korita ili ćelije; seme je potrebno jedvada se pre krije zemljištem. Prilagodite bilj-ke spoljašnjim uslovima i presadite ih 6sed mica posle sejanja. Na otvore nom po -sejte seme od sredine aprila do kraja majana dubini od 2 cm, ili u redove na jedna-kom rastojanju od 10 do 15 cm, ili u kući-ce na jednakom rastojanju od 20 cm.

Mahune će biti mekše ako počnete dazahvate čim biljke procvetaju. Berba poči-nje 8-10 sedmica posle setve. Kad dostig -nu dužinu od 2 do 3 cm počnite redovnoda berete mahune; brzo će postati vlak -nas te i tvrde. Najlakše se beru predveče,kad se spusti lišće.

PRazilUkAllium porrum ALLIACEAEOtporan usev, dobar za jesenju i zimsku

berbu. Praziluk ne zauzima mnogo mesta iuglavnom se lako gaji. Dugo može da sebere jer će u zemljištu ostati u dobromsta nju više meseci. Njegov jak korenov sis -tem izuzetno dobro utiče na strukturuzem ljišta.

OD SEJANJA DO BERBE 16-20 sedmicaRAZLIČITE SORTE Rane sorte: za berbu

krajem leta i na jesen. Obično su više i ta -

ORGANSKA BAŠTA384

nje ali i neotpornije od kasnijih sorti. Kas -ne sorte: za zimsku berbu. Najčešće sukra će i deblje. Nekoliko sorti ima dekora-tivna ljubičasta pera. Može da se gaji i kaomini-praziluk, zamena za mladi luk blažegukusa.

MESTO Otvoreno, na plodnom zemljištukoje zadržava vlagu ali se zimi ne zadrža-va voda.

IDEALNA pHVREDNOST 6,5-7,5 OBRADA ZEMLJIŠTA Poboljšivač zemljiš -

ta visoke hranljivosti; poboljšivač srednjehranljivosti ako se seje posle graška; ilipoboljšivač niske hranljivosti sa organskimđubrivom bogatim azotom.

SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 7°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Seje se is -

ključivo više semenki u jednu rupu. Odfebruara sejte po 4 semenke u jednu ćeli-ju. Presadite, bez proređivanja, kad dos -tig nu visinu 20 cm.

NA OTVORENOM Posejte seme u rasad-nik od marta do početka maja. Seme sejtena dubinu od 2,5 cm, 2,5 x 15 cm. Pre sa -dite. Mini-praziluk sejte direktno na mestopredviđeno za njega; ne presađujte.

SađenjeRasadite biljke stare 10-15 sedmica, vi -

soke 20 cm - iako mogu da se presade ikad su veće. Najbolje vreme za rasađiva-nje je jun, ali može se nastaviti do početkaavgusta ako čekate da prođu drugi usevi ioslobode mesto. Dobro zalijte rasadnik prenego što izvadite sadnice; ne skraćujte ko -ren ili listove. Napravite rupe duboke 15cm. Stavite po jedan praziluk u svaku rupui napunite je vodom (videti str. 320). Nepo pu njavajte rupu zemljom.

RastojanjeREDOVI 7,5 - 15 cm x 30 cm KUĆICE 15-23 cm sa svih strana GRUPNA SETVA 23 cm MINI-PRAZILUK 2 x 15 cmmere negePo sušnom vremenu zalivajte dok se ne

primi.

PROBLEMI Lukova muva; rđa praziluka,koja se manifestuje u vidu narandžastihpli kova na lišću. Rđa često nestane na je -sen kad zahladni i poveća se vlažnost vaz-duha.

BerbaVadite praziluk po potrebi. Obično u

zem ljištu ostaje u dobrom stanju sedmica-ma, mada rane sorte često ne prežive izra-zito loše vremenske uslove.

izbor sortiRani i srednjesezonski: „kralj ričard” - za

ranu berbu, mini-praziluk i grupnu setvu;„prenora”; „lion” - prvi put se gajio 1886.

Kasni: „konora”; „veliki zimski” - nastao1905; „maselbru” - omiljena tradicionalnasorta; „sv. viktor” - ljubičasti listovi

RaBaRBaRaRheum x cultorum POLYGONACEAEJedna jedina biljka obično zauzme mno -

go mesta, ali ona predstavlja dovoljnu ko -ličinu za celu porodicu. Jednostavno se ga -ji, odgovaraju joj hladni uslovi i ne napa-daju je šte točine i bolesti. Pošto se za is -hranu koriste mlade, ružičaste stabljike,bo tanički je klasifikovana među povrće.Mo že da bude i atraktivna ukrasna biljka.Listovi rababare su otrovni za jelo, ali bezbojazni mogu da se kompostiraju. Tok sič -na oksalna kiselina koja se nalazi u lišćuraz građuje se u procesu kompostiranja ipostaje bezopasna.

RAZLIČITE SORTE Neke sorte su pogod-nije od drugih za vernalizaciju i ranu ber -

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 385

Rabarbara

bu. (Vernalizacija - sposobnost biljke dacveta ili klija na proleće usled produženehladnoće tokom zime.)

MESTO Plodno, teško zemljište osunča-no ili u delimičnoj zaseni. Podnosi sve vrs -te zemljišta osim blata.

OBRADA ZEMLJIŠTA Duboko izriljajte.Pre sađenja dodajte poboljšivač zemljištasrednje do visoke hranljivosti. Posle sađe-nja malčirajte poboljšivačem zemljišta nis -ke hranljivosti.

IDEALNA pH VREDNOST 5-6Sejanje i sađenjeVećina sorti lako se gaji iz „rasada” ili

krunice, ali može se gajiti i iz semena -iako će rezultati varirati i duže će trajati.

MINIMALNA TEMPERATURAZA KLIJANJE 13°C Posejte seme u zaštićenom prostoru u

feb ruaru, 2-3 semenke u saksiju dubine 9cm. Prilagodite biljku uslovima sredine ipre sadite kad prođu mrazevi. Na prolećesejte seme napolju, na dubini od 2,5 cm uredove na rastojanju od 30 cm. Proreditedo 15 cm. Na jesen posadite biljku na stal-no mesto.

SAĐENJE Kupite biljke koje nisu zaraže-ne virusima ili na zimu izdelite postojećebiljke, stare barem tri godine. Posadite ra -sad u oktobru-novembru ili februaru-mar -tu. Pupoljak treba da se nalazi odmah is -pod površine zemljišta. Dobro utabajtezem lju posle sađenja. Rasad možete presa đenja da stavite i u saksije na nekolikomeseci da bi bolje krenuo. Biljke gajene usaksiji mogu da se presade bilo kad, akoim uslovi zemljišta to dozvole.

RastojanjeBarem 90 cm jednako rastojanjemere negeZalivajte biljke dok se ne prime. Otkinite

cvetonosne stabljike čim se pojave. Uvelolišće redovno uklanjajte. Malčirajte krajemzime ili početkom proleća poboljšivačemzem ljišta srednje do visoke hranljivosti.

PROBLEMI Obično nema problema. Mo -guća je pojava truleži korena i virusnihobo ljenja, što se ne može lečiti. Izvadite

za ražene biljke i nemojte saditi nove na is -tom mestu.

vernalizacija(Vernalizacija - sposobnost biljke da

cveta ili klija na proleće usled produženehladnoće tokom zime.)

Biljke koje su se primile mogu se verna-lizovati početkom proleća da obrazuju ble-doružičaste stabljike prefinjenog ukusa.Možete da ih pokrijete zemljom, stavitepod pokrivač ili izbeljujete.

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU U novembruili decembru izvadite bokor biljaka starihviše od dve godine i ostavite ih na površi-ni zemljišta da budu izložene hladnoći. Ujanuaru skupite bokore i stavite ih u dubo-ke kutije ili saksije sa zemljom. Držite ih umračnoj šupi ili garaži, ili ispod platformi ustakleniku. Držite ih na vlažnom, toplommes tu i pokrijte kantom da biste ih zaštiti-li od svetlosti. Bacite ih kad uberete mladelisne drške.

NA OTVORENOM Od februara pokrijtebokore kantom ili posudom za izbeljivanje.Da biste ubrzali proces, nagomilajte okopokrivača za izbeljivanje sveže đubrivo po -mešano s lišćem ili polugotov kompost.Ube rite mlade lisne drške posle otprilike 6sedmica. Ne koristite vernalizovanu biljkukao usev barem dve godine.

BerbaPočnite berbu 12-18 meseci posle sađe-

nja. U drugoj godini uberite samo nekolikolisnih stabljika. Posle toga berite do juna ilijula. Ako dovoljno rano posejete seme,obič no ćete imati dobru berbu od viška ra -sada iz rane zimske setve. Bolje je da otki-nete stabljike uvrtanjem nego da ih seče-te. Berite manju količinu na jesen ako toniste učinili u proleće.

izbor sorti„glaskinova večna” - lako se gaji iz se -

mena; „rana timperlejska” - najbolja zaranu vernalizaciju, tanko, ružičas to stablo;„viktorija” - najkasnije stiže; „stokbridžkastrela” - veoma duga sezona berbe

ORGANSKA BAŠTA386

RaŠtanCrambe maritima BRASSICACEAOva višegodišnja povrtarska kultura,

omiljena u viktorijanskom periodu, možese gajiti i s puno pažnje i opušteno. Iz -beljeni izdanci beru se od sredine do krajazime. Sa svojim velikim sivim listovima isla povima belih cvetova, raštan je atraktiv-na ukrasna biljka koja obično dobro rađasedam godina.

OD SEJANJA DO BERBE 2 godine RAZLIČITE SORTE Ima ih malo MESTO Otvoreno mesto koje ne treba da

se menja, na plodnom zemljištu.Najbolje je duboko, vlažno zemljište,

bla go alkalno, bogato organskim materija-ma.

OBRADA ZEMLJIŠTA Uklonite sve korov-ske biljke, naročite višegodišnje, i dodajtepoboljšivač zemljišta srednje hranljivosti.Stavite kreč na jesen pre setve ako je zem-ljište kiselo.

IDEALNA PHVREDNOST 6,5 - 8SejanjeBiljke koje se gaje iz semena obično su

bujnije od onih koje se gaje iz korenovihiz danaka.

MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-NJE 7°C

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Seme nekadsporo klija; da bi brže proklijalo blago gaistrljajte šmirglom. Posejte seme počet-kom proleća u saksije duboke 9 cm ili uhladan rani. Izaberite najjače mladice, ne -ka ojačaju, i kad obrazuju 3-4 lista presa-dite ih na mesto s kog ih nećete pomerati.

NA OTVORENOM Posejte sredinom mar -ta seme u rasadnik u redove na rastojanjuod 30 cm na dubinu 2,5 cm. Proredite narastojanje od 15 do 20 cm.

Sađenje korenovih izdanakaMorski kelj često se gaji iz korenovih

izdanaka. Izdanci se uzimaju krajem jese-ni s biljaka starih najmanje 3 go dine. Od -secite bočne izdanke dugačke 7,5-15 cm.Pupoljci će krenuti iz kraja bližeg glavnomkorenu. Zasecite taj kraj ravno, a drugi ko -

so da biste mogli da ih razlikujete. Za bo -dite pripremljene korenove izdanke u vla-žan pesak okrećući ravno sečeni kraj gorei stavite ih u hladnu šupu. Presadite na ot -vorenu parcelu krajem marta, do kad tre -ba da se formiraju pupoljci. Ostavite samonajjače pupoljke i posadite ih u rupe kojeste napravili sadiljkom tako da pupoljcibudu 2,5 cm ispod površine zemljišta.

Rastojanje30-38 cm x 46-60 cmmere negeKrajem proleća, kad su korenovi izdanci

već odsečeni, zemljište na kom se gaje vi -šegodišnje biljke obogatite poboljšivačemsrednje hranljivosti ili ih prihranite mor-skim algama. Uklonite požutele listove icvetne izdanke da bi biljka usmerila svuenergiju na koren.

PROBLEMI Puževi golaći napadaju mla -de izdanke; trulež korena javlja se usledprevelike vlažnosti zemljišta.

Od vernalizacije do berbeOstavite biljke da rastu bar godinu dana

pre prve berbe. VERNALIZACIJA NA OTVORENOM U feb -

ruaru i martu uklonite ostatke lišća sa bi -ljaka i pokrijte ih prevrnutim kantama du -bokim barem 38 cm ili posudom za verna-lizaciju. Pokrijte suvim lišćem ili slamom dabiste zaštitili mlade izdanke od hladnoće.Kad dostignu visinu 10-20 cm isecite mla -de izdanke zajedno sa malim delom kore-na. Prestanite da ih berete u maju. Sasvake biljke uzmite 3-4 izdanka - to može-te da uradite svake godine.

VERNALIZACIJA U ZAŠTIĆENOM PRO-STORU Vernalizacija u zaštićenom prosto-ru produžiće period berbe. Krajem jeseni,posle prvog mraza, izvadite biljke stare vi -še od 18 meseci. Uklonite s korenovogvra ta sve bočne korenove izdanke debljineolovke da biste mogli da ih posadite naproleće. Držite korenov vrat (biljke) u pes -ku dok ne počnete s vernalizacijom na zi -mu. Podstičite 2-3 biljke svake sedmice.Po sadite 3 korenova vrata biljaka u saksijuduboku 27 cm tako da im vrhovi tek vire iz

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 387

mešavine lišća i ilovače. Pokrijte kantom ilisaksijom (zatvorite rupu). Držite u hladnojšupi ili podrumu na maksimalno 10°C; zapet do šest sedmica moći ćete da sečeteizdanke. Posle forsiranja biljke su iscrplje-ne i stoga treba da ih bacite. Raštan se nečuva preko zime.

RePa UgaRnjačaBrassica rapa grupa Rapifera BRASSICA-

CEAEKorenasto povrće iz porodice kupusnja-

ča, repa ugarnjača zahteva vlažne, hladneuslove i podnosi blag mraz. Mlado lišće re -pe odlično je kao pikantan prolećni zeleniš.

OD SEJANJA DO BERBE Rane sorte 5sedmica; glavni usev 6-10 sedmica.

RAZLIČITE SORTE Meso može biti beloili žuto, a kora bela, žuta, ružičasta ili crve-na. Rane sorte su male i bele, brzo rastu imogu da se vade na proleće i leto. Glavniusev je otporniji i koristi se svež na leto izimu; može da se čuva zimi.

MESTO Potrebno joj je vlažno, hladnozemljište; podnosi delimičnu senku. Sortekoje brzo rastu dobre su kao pokrovniusev.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivačzemljišta niske hranljivosti ako je zemljišteprihranjeno za prethodni usev. U suprot-nom, dodajte poboljšivač srednje hranlji-vosti ili niske hranljivosti sa organskimđub rivom.

IDEALNA pH VREDNOST 5,5-7,5SejanjeNe pogoduje joj presađivanje. MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 5°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Najranija

set va pokrovnih sorti može da se obavi is -pod pokrivača za redove ili zvona počet-kom marta, čim zemljište može da se ob -radi. Posejte seme retko u redove, ili stav-ljajte više semenki u jednu rupu. Sejanjeispod pokrivača ili lake mreže zaštitićerepu od buvača i kupusne muve.

NA OTVORENOM U martu i aprilu na ot -vorenom sejte uzastopno rane/pokrovne

sor te svake tri sedmice. Ako je vremehlad no i vlažno, može se sejati i u maju/junu. Glavne useve sejte u julu i avgustu.Da bi se koren lepo formirao, proreditebilj ke što je moguće ranije na odgovaraju-će rastojanje, pre nego što ponici dostignuvisinu 2,5 cm.

RastojanjeREDOVI 10 x 23 cm pokrovne sorte; 15

x 30 cm glavni usev KUĆICE 15 cmmere negeRedovno zalivajte kad je veoma toplo i

suvo vreme ili će doći do prerastanja. PROBLEMI Repu napada crna repina pi -

pa, kupusna muva; buvač (mladice), ku -pus na kila, plamenjača, pepelnica, truležkorena i nedostatak bora.

BerbaIzvadite rane sorte kad dostignu veličinu

4-5 cm u prečniku. Glavni usev vadite kaddostigne veličinu teniske loptice ili ga os -tavite u zemljištu do Nove godine. Može sekoristiti i kao zeleniš odsecanjem vrhovana visini od 10 do 15 cm. Vrhovi običnopo novo izrastu nekoliko puta.

izbor sortiPokrovni usev, rani: „snežna grudva” -

prvi put se gajila 1869; „market kros” F1 -pogodna i za gajenje u zaštićenom prosto-ru. Glavni usev: „zlatna lopta”; „vičska cr -vena lopta” - prvi put se gajila 1882; „ha -kurei”

ROtkva i ROtkviCaRaphanus sativus, Raphanus sativus

gru pa Longipinnatus BRASSICACEAERaznovrstan usev kojem pogoduje hlad -

na klima. Obične rotkvice za salatu letidos pevaju posle samo 4 sedmice. Otpornejesenje i zimske rotkve imaju veliki korenkoji može da ostane u zemlji dosta dugo,a jede se presan ili termički obrađen. Akose koren ostavi da obrazuje cvetonosnostablo, mogu se jesti i mlade mahunasteljuske koje su hrskave i ljute. Rotkvicamože da se gaji i zbog mladih izdanaka

ORGANSKA BAŠTA388

(videti str. 337). Ostavite rotkvicu da prec-veta, jedna biljka obezbediće vam dovolj-nu zalihu semena.

OD SEJANJA DO BERBE Letnje sorte: 4sedmice. Daikon rotkve: 7-8 sedmica. Je -se nje i zimske sorte: 20 sedmica i više.

RAZLIČITE SORTE Letnje sorte: sitan ru -žičast, crven, beo ili dvobojan koren; ok -rugao, izdužen ili dugačak. Daikon sorte:ve lik, dugačak, ljut, beo koren koji se pot-puno razvija krajem leta i na jesen. Je se -nje i zimske sorte: velik, okrugao ili izdu-žen koren s crnom, ružičastom ili crvenomkoricom. Jesenje i zimske tikvice ot por nesu na mraz.

MESTO Generalno voli otvorena mesta,ali leti joj prija delimična senka. Izbe ga -vajte zemljište koje se lako isušuje. Letnjesorte su dobre za međusetvu, gajenje uposudama i kao rani ili kasni usevi u zašti-ćenom prostoru.

OBRADA ZEMLJIŠTA Prija joj zemljištekoje je već prihranjeno za prethodni usev.Na lakom zemljištu dodajte poboljšivačzem ljišta niske hranljivosti.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7,5SejanjeNije pogodna za presađivanje. MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 5°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Za ranu i

kas nu berbu posejte letnje sorte ispodzvo na ili pokrivača za redove, ili u zemljiš -te u hladnom stakleniku ili plasteniku. Se -me se seje u februaru i martu, septembrui oktobru. Daikon sorte seju se u avgustuza zimsku berbu.

NA OTVORENOM Letnje sorte: posejtese me retko u redove, ili omaške. Sejteuzas topno od kraja februara do septembrasvakih 10 dana. Izbegavajte suve, sušneme sece. Daikon sorte: od sredine leta panadalje. Zimske sorte: jul-avgust.

RastojanjeREDOVI Letnje sorte: 2-2,5 cm x 10-15

cm. Daikon rotkva: 10 x 25 cm. Zimskesorte: 20 x 30 cm.

KUĆICE Letnje sorte: sejte retko omaš -ke; proredite do 10 cm razmaka. Daikonsorte: 23-25 cm. Zimske sorte: 20-30 cm.

mere negeNe dozvolite da se zemljište isuši, ali ne

preterujte ni sa zalivanjem jer ćete takopospešiti rast lišća.

BerbaLETNJE SORTE Vadite koren čim dovolj-

no poraste. Biljka brzo precveta i korenpos tane drvenast.

DAIKON SORTE Vade se sredinom ilikrajem leta. Mogu da izdrže u zemljištune koliko sedmica.

ZIMSKE SORTE Vade se na jesen ili ranoproleće. Zaštitite ih od mraza slamom ili ihdržite u pesku, u šupi zaštićenoj od mraza.Ostavite veliko korenje u zemlji da procve-ta i naredne godine obrazuje ljuske. Ljuskeberite dok su mlade i sočne.

izbor sortiLetnje sorte: „francuski doručak”; „lede-

nica” - duga, bela; „crveno meso” - crvenomeso; „siri” RZ - pogodna za gajenje uzaštićenom prostoru „purpurna lopta” -prvi put se gajila 1896. Daikon: „aprilskikrst” Fl Jesenje i zimske sorte: „crna špan-ska okrugla”; „crna španska dugačka” -pojavljuje se 1783; „belrosa” RZ; „kineskaruža”; „minhensko pivo” - kaže se da rađanajsočnije mahune

RUkOlaEruca vesicaria BRASSICACEAEUsev koji brzo raste i ima pikantne sala-

taste listove koji mogu da se uberu već 3sedmice posle sejanja. Cvetovi su takođejestivi. Zahvalna je kao međuusev i dobrouspeva u posudama. Rukola takođe možeda se gaji cele godine. Rano i kasno seja-nje može se obaviti u zaštiće nom prostoru,u plasteniku ili u stakleniku. Voli zemljištekoje zadržava vlagu i delimičan zaklon odsunca. Obično joj nije potrebna posebnanega. Na lakom zemljištu dodajte đubrivoniske hranljivosti. Redovno je sejte direk-tno u zemlju od februara do juna i od kraja

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 389

avgusta do oktobra. Biljke posejane usredleta često prorastu. Da biste dobili mladeiz danke posejte ih u široke redove. Ukolikoželite veće lišće, napravite rastojanje 15 x15 cm. Berite ili secite listove po potrebi.Za livajte za vreme sušnog perioda. Buvačje često problem, ali rukola može da se ga -ji ispod mreže ili u zaštićenom prostoru.Poš to spada u kupusnjače, rukola je pod -ložna kupusnoj kili i mora se uključiti u plo-dored.

izbor sorti„salatna rukola”; „turska rukola”; „silve-

ta”

RUSka (Smeđa) SlačiCaBrassica juncea BRASSICACEAELisnata biljka, uglavnom otporna na

hlad noću, jakog ukusa sličnog beloj slači-ci. Berite pojedinačne listove za salatu iliza brzo prženje povrća na jesen i zimu.Mo že se gajiti radi mladih izdanaka. Ko ris -tan međuusev.

OD SEJANJA DO BERBE 6-13 sedmica RAZLIČITE SORTE Postoje različiti oblici

i boje listova. MESTO Otvoreno mesto. Može da se gaji

kao kasni usev u hladnom stakleniku, pla-steniku, ili u posudama.

OBRADA ZEMLJIŠTA Nije potrebna akoje ono prihranjeno za prethodni usev. Akonije, dodajte poboljšivač zemljišta niske ilisrednje hranljivosti.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 7°C Najbolje je da se seje direktno u

zemljište, ali može se presaditi i iz ćelija.Neke sorte mogu se sejati na proleće i kra-jem leta; druge su samo za letnju setvu.

RastojanjeZa berbu mladih listova: 15 x 15 cm. Ve -

će biljke: 35 x 35 cm. Mladi izdanci: sejteomaške.

mere negeZalivajte po potrebi u sušnom periodu. PROBLEMI Kupusna kila; buvač - da bis -

te zaštitili biljke od buvača gajite ih ispodmreže ili pokrivača za redove.

izbor sorti„zelenilo u snegu” - veoma otporna; „ve -

lika crvena” - na hladnoći lišće postajetam nocrveno; „zeleni talas”; „ljubičastaosa ka”

SPanaĆSpinacia oleracea CHENOPODIACEAELisnati usev koji brzo raste i najbolje us -

peva u hladnim uslovima. Na vrućinamabrzo proraste.

OD SEJANJA DO BERBE 5-10 sedmicaRAZLIČITE SORTE Nekim sortama pogo-

duje prolećna i jesenja setva, dok se dru -ge, otpornije na prorastanje, mogu gajitileti.

MESTO U letnjem periodu više voli sen -ku i stoga je dobar međuusev. Gaji se i naotvorenom mestu. Na plodnom zemljištudob ro zadržava vlagu. Može da se gaji uposudama u lakoj zaseni i u hladnom stak -leniku ili plasteniku za ranu ili kasnu berbu.

OBRADA ZEMLJIŠTA Na siromašnomzem ljištu dodajte poboljšivač zemljišta nis -ke ili srednje hranljivosti.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7,5SejanjeUzastopna setva odgovarajućih sorti

obezbediće vam berbu u dužem vremen-skom periodu. Posejete seme kad prethod -ni usev počne da niče.

MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-NJE 7°C. Ne klija na temperaturi višoj od30°C.

ORGANSKA BAŠTA390

Rukola

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se -me direktno u zemljište, ispod zvona ili uplasteniku, početkom proleća i jeseni.

NA OTVORENOM Seme posejte počet-kom i krajem proleća retko u redove, po -tom krajem leta i početkom jeseni.

RastojanjeREDOVI 7-15 cm x 30 cm KUĆICE 15 cmmere negeZalivajte u sušnom periodu. Nekad ga

napada plamenjača.BerbaPočnite da berete pojedinačno lišće čim

biljka dostigne visinu od 5 cm. Kad dostig -ne visinu od 15 do 20 cm, izvadite ćelubilj ku ili je isecite 2,5 cm iznad zemljišta.Spa nać često ponovo niče. Koristite svež iliga zamrznite. Pošto brzo raste, uglavnomga ne napadaju bolesti i štetočine.

izbor sorti„avanti” F1 - za gajenje na otvorenom i

u zaštićenom prostoru, otporan na plame-njaču; „medania” - seje se od proleća dokra ja jeseni, otporan na prorastanje; „mo -nopa” - seje se na proleće i jesen

ŠaRgaRePaDaucus carota APIACEAEŠargarepi ne prijaju sve vrste zemljišta i

us pešno gajenje može da bude problem.Dob rim izborom sorti imaćete prinose sko -ro cele godine. Može da se seje na malomrastojanju i da se obezbedi dobar prinosna maloj površini.

OD SEJANJA DO BERBE Rane sorte: 9sed mica. Glavni usev: 20 sedmica.

RAZLIČITE SORTE Rane sorte koriste sekao najbrži usevi, seju se cele godine i uzaštićenom prostoru i u posudama. Glavniusevi, za letnju i jesenju berbu, imaju dužekorenje; mogu da se čuvaju zimi. Korenmože biti raznih oblika, mali i okrugao, ta -nak ili širok, kratak ili dug, cilindričan ilišpicast. Većina je narandžaste, crvene iližu te boje; postoje i sorte s ljubičastim ibe lim korenom, dobijene uglavnom ukrš -

ta njem semena. Može da se gaji i kao mi -ni-povrće.

MESTO Srednje teško ili lako zemljištebez kamenja na osunčanom otvorenommestu. Sorte s kratkim korenom dobro us -pevaju u posudama. Rani i kasni usevi mo -gu da se gaje u zaštićenonr prostoru.

OBRADA ZEMLJIŠTA Na relativno plod-nom zemljištu ili zemljištu poboljšanom zaprethodni usev, nije potrebno dodatnoprih ranjivanje. Malčiranje poboljšivačemzem ljišta niske hranljivosti na zimu preset ve može da bude korisno. Nemojte se -jati odmah posle ozime raži.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5 - 7,5SejanjeKlijanje je obično sporo i neujedna čeno.

Pospešite ga koristeći peletirana semena(videti str. 319), ili sejanjem semena u ge -lu (videti str. 109).

MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-NJE 7°C

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Šargarepuje naj bolje sejati direktno u zemljište jer sekoren ne razvija dobro ako se pomera. Ga -jenje sorti s okruglim korenom može da sezapočne u ćelijama; sorte s kratkim kore-nom mogu se gajiti u biorazgradivim tuba-ma koje se cele presađuju zajedno s bilj-kom. Ako sejete u zaštićenom prostoru,ra dite to od februara do avgusta, a odfebruara do juna ako presađujete na otvo-renu parcelu.

NA OTVORENOM Rane sorte poč nite dasejete u februaru ili martu čim se zemljištemalo ugreje. Glavni usevi mogu se sejatiod aprila do juna. Za čuvanje preko zimeposejte seme krajem maja ili u junu kakona jesen, kad se bude vadio, koren ne bibio prevelik. Posejte u plitke redove na du -bini od 2 cm vodeći računa o razmaku, ilipo 3-4 semenke u istu rupu.

RastojanjeRane (brze) sorte često se gaje na ve -

ćem rastojanju od glavnih useva kako bi sepospešio što brži rast.

REDOVI Posejte seme u redove na ras -to janju od 15 cm. Razredite prve biljke do

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 391

7 cm. Razredite glavni usev srednje veliči-ne do 4 cm ili do 7 cm za veće korenove.

KUĆICE Sejte omaške; razredite na 7-15cm.

MINI-POVRĆE 1 cm x 15 cmmere negeSuzbijajte korov dok su biljke mlade.

Dob ro zalivajte kad je suša. PROBLEMI Bolesti i poremećaji su retki.

Glavna štetočina je šargarepina muva: dabis te je izbegli, gajite usev ispod pokrivačaza redove ili tanke mreže. Šargarepa pose-jana po četkom juna izbeći će napad prvegeneracije šargarepine muve i biće dovolj-no velika da se odupre napadu drugegeneracije. Šargarepinu muvu može privu-ći miris pokidanog šargarepinog lišća, sto -ga prilikom sejanja vodite računa o razma-ku kako biste izbegli proređivanje. Pro re -đujte šargarepu predveče, a ne kad jesun čano jer je tada šargarepina mu va ak -tivna. Luk može zaštititi šargarepu. Ga jite4 re da luka na svaki red šargarepe.

BerbaVadite korenje dok je mlado. Glavni use -

vi mogu da se ostave u zemljištu da prezi-me i da se vade po potrebi. U hladnimpod nebljima zaštitite šargarepu malčomod sla me. Ostavljanje u zemljištu se nepreporučuje ako je zemljište teško ili akoje biljke napala šargarepina muva. Začuvanje vadite šargarepu u oktobru i no -vembru.

izbor sortiŠargarepa „sitan” i „flajavej” - donekle

su otporne na šargarepinu muvu; „para-bel”, „rondo” - brzo rastu i imaju mali, ok -rugao koren; „amsterdamska”, „nant 2” -brzo rastu; „džejmsova srednja purpurna”i „dugi crveni sari” - sorte popularne u 19.veku; „jesenji kralj”, „berlikum” - kasni gla-vni usevi, dobri za čuvanje; „idela” - zamini-povrće

ŠiROkOliSni tUStPortulaca oleracea PORTULACACEAEAtraktivna poluotporna biljka sa sočnim,

zelenim ili zlatnim listovima i stabljikom,od ličan dodatak letnjoj salati. Potrebni sumu topli uslovi i stoga treba da se gaji natoplom, zaklonjenom mestu na lakom,vlaž nom zemljištu. Sejte seme direktno uzemljište u maju i junu. Može da se pose-je u aprilu i u ćelije, pa da se potom pre-sadi. Ostavite 15 cm razmaka između bilja-ka. Rani i kasni mladi izdanci mogu se gaji-ti u zaštićenom prostoru. Mlade lisnate iz -danke berite posle 4-8 sedmica, ali na bilj-ci ostavljajte barem 2 lista. Novi izdancitrebalo bi ponovo da niknu.

ŠPaRglaAsparagus officinalis LILIACEAEVišegodišnji usev koji se lako gaji kad se

primi. Daje rod gurmanski ukusnih izdana-ka od aprila do juna. Rod je relativno maliu odnosu na potreban prostor za gajenje,ali jedna leja može da daje rod i do 20godina. Veoma je važno da se sve višego-dišnje korovske biljke uklone pre sejanja.

OD SEJANJA DO BERBE 2-3 godineRAZLIČITE SORTE Biljke su ili ženske ili

muške. Tradicionalne sorte daju i jedne idruge. Sorte hibrida F1 daju samo muškebiljke tanjih izdanaka, koji rađaju u većembroju i u dužem vremenskom periodu odžen skih. Za ženske izdanke kaže se da su

ORGANSKA BAŠTA392

Špargla

sočniji. Većina izdanaka je zelena, ali pos -toji i sorta s ljubičastim izdancima.

MESTO Može da se gaji na različitim vrs -tama ne preterano plodnog zemljišta. Naj -hitnije je da bude dovoljno vlage i da bilj-ka pusti duboko korenje. Ako je pH vred-nost ispod 6 dodajte kreč. Biljka može daporaste do 90 cm i stoga izbegavajte vet -ro vita mesta.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dobro prekopajtezem ljište i uklonite sav korov. Na zimu presadenja dodajte poboljšivač zemljištasred nje hranljivosti.

IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7,5SejanjeMože da se proizvodi iz semena. Da

biste skratili proces proizvodnje kupitegodinu dana stare mladice, poznatije kaoizbojci.

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Seme hibri-da F1 je skupo i stoga je preporučljivo dase gaji u zaštićenom prostoru. Posejte

seme u velike plitice (9 cm) ili saksije ufebruaru. Održavajte temperaturu na 13-16°C sve dok biljke ne dostignu visinu 10-15 cm. Polako prilagodavajte biljke spolja-šnjim uslovima i presadite ih u junu.

NA OTVORENOM Od marta do aprila sej -te u pripremljeni rasadnik seme biljakakoje će se oprašivati prirodnim putem. Se -me treba da se seje na dubinu od 2,5 cmu redove, na rastojanju od 45 cm. Prilikomproredivanja ostavite rastojanje od 15 cm.Za presađivanje jednogodišnjih mladicaiza berite najbolje biljke i presadite ih naproleće.

MINIMALNA TEMPERATURA NA KOJOJSEME KLIJA 10°C

SađenjeSADNICE GAJENE U ĆELIJAMA Presadite

ih početkom leta na dubinu od 10 cmRASAD STAR GODINU DANA Sadite naj-

kasnije krajem marta ili početkom aprila.Iskopajte rov dubine 25 cm i širine 30 cmi na dnu duž sredine nagomilajte zemljište.Kad postavite rasad na sredmu treba dabude na dubini od 10 cm. Pažljivo raširiteosetljivo korenje i potoni polako popuniterov zemljom do izbojaka. Dok biljke rastunastavite da popunjavate rov zemljom ta -ko da stabljika uvek bude 8-10 cm iznadzemljišta.

RastojanjeREDOVI Špargla koja se gaji u pojedi -

nač nim redovima može duže da se proiz-vodi jer je potrebno više vremena da sezemljište popuni. Rastojanje između bilja-ka treba da bude 30-40 cm x 2 m.

LEJE Špargla se tradicionalno gaji u leja-ma od po tri reda s razmakom od 30 cmizmeđu biljaka i redova i 1,3 ni između le -ja.

mere negePrve godine redovno zalivajte da bi se

bilj ke primile. Ako je proleće hladno, zašti-tite mlade izdanke pokrivačem za redove.Leti nekada treba podupreti dobro izraslebilj ke. Plevljenje je najvaž nije - kad sevišegodišnji korov raširi skoro ga je nemo-guće suzbiti. Kad niknu ponici malčirajte

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 393

Špargla: četvorogodišnji usevAko imate dovoljno slobodnog zemljišta,naročito s mnogo korova, i ako ne želitedeo povrtnjaka da vežete za jednu biljkudeset i više godina ovo je korisna tehni-ka. Kad se ovaj sistem razradi, šparglamože da se uključi u normalan plodored,a čekanje na berbu će se znatno skratiti.1. GODINA pripremite leju i sejte u gru -pa ma od po nekoliko semenki na rasto-janju od 10 x 25 cm. Suzbijajte korov dokbiljke rastu i na jesen posecite paprat.2. GODINA Pripremite drugu leju i posej-te seme. Isecite nekoliko najdebljih izda-naka (ne više od jednog na svakih 45 cmu redu) iz prve leje.3. GODINA Posejte seme u treću leju.Ise cite oko jedne trećine izdanaka, bira-jući najdeblje, iz prve leje i nekoliko izdru ge.4. GODINA Posejte seme u četvrtu leju.Ise cite sve izdanke iz prve leje, koja po -tom može da se izrilja i koristi za drugiusev; secite izdanke iz druge i trećeleje kao i prethodni put.

po boljšivačem zemljišta srednje ili niskehran ljivosti (niske hranljivosti ako je zem-ljište plodno) kako biste suzbili korov i na -hranili zetene delove biljke. Ako je potreb -no, ručno uklonite korov; ne okopavajtešparglu jer korenje nije duboko. Lišće kojeje blizu površine zemljišta odsecite na je -sen kad požuti. Crioceris aspamgi može daprezimi u korenju i stoga je važno da sebrzo ukloni.

PROBLEMI Crioceris aspamgi, puževigolaći, plesan fuzarijum.

BerbaU početku umereno secite izdanke dok

se ne formiraju izbojci. Hibridne sorte kojese sade kao mladice ili presađuju iz ćelijamogu pomalo da se seku u drugoj godini.U trećoj godini imaćete berbu do 6 sedmi-ca, a posle toga do 8, ako biljke normalnorastu. Špargla može da se seče kad izdan-ci dostignu visinu od 15 cm. Izdanke seci-te na dubini 2,5 - 5 cm ispod površinezemljišta. Sve izdanke posecite za vremetra janja berbe da biste imali stalan prinos.Šparglu je najbolje jesti odmah posle bra-nja. U frižideru može da se čuva najviše 3-4 dana.

izbor sorti„ljubičasti džambo”Muške sorte: „cito”; „tielim” F1; „venlim”

F1Tradicionalne sorte: „velika konoverska”;

„meri vašington”

tikviCa i letnja tikvaCucurbita pepo CUCURBITACEAEVelike, obično veoma bujne, poluotpor-

ne biljke s plodom raznovrsnih oblika, bojai veličina. Lako se gaje i veoma su zahval-ne. Otporne su na vrućinu.

OD SEJANJA DO BERBE Tikvica: oko 6sedmica posle sadenja na otvoreno. Tikva:7-8 sedmica.

RAZLIČITE SORTE Biljke se klasifikujuprema obliku ploda; mnoge sorte su više-namenske. Tikvice su zapravo mlade tikveuzgajane da daju veliki prinos: plod im je

zelen ili žut s nežnom, glatkom korom i je -de se mlad. Obično su žbunaste. Tikveima ju izdužen, cilindričan plod, žut, zelenili na pruge i imaju tvrđu, ponekad dlaka-vu koru. Postoje vitičaste i žbunaste sorte.

MESTO Zaklonjeno, potpuno osunčano.Lišće i plodovi žbunastih sorti izgledaju ve -oma upečatljivo u ukrasnoj bašti. Za ranuberbu tikvice i letnje bundeve gaje se uzaštićenom prostora.

OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivačzemljišta niske ili srednje hranljivosti, u za -visnosti od uslova zemljišta. Zemljište bo -gato hranljivim materijama i preteranoprih ranjivanje podstaći će biljke da obra-zuju bujnije lišće na uštrb plodova. Možeda se gaji i u kompostištu (videti str. 48).

IDEALNA pH VREDNOST 5,5-6,8SejanjeMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 15°CU ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte

seme krajem proleća, 3-4 sedmice prepos lednjeg mraza. Stavite po dve semen-ke u saksiju dubine 9 cm; izvadite slabijiponik. Pre sadenja, kad sasvim prođeopas nost od mraza, prilagodite biljku spo-ljašnjim uslovima. Pažljivo presadite jer nevole kad se pomera koren.

NA OTVORENOM U oblastima s blagomklimom sejte seme početkom proleća di -rektno u zemljište. U početku zaštitite teg -lom ili zvonom radi dodatne toplote.

RastojanjeBiljke iz familije tikava veoma su bujne;

ako raspolažete ograničenim prostorom,bi rajte kompaktnije žbunaste sorte. Viti -časte sorte dobro uspevaju ispod visokihuseva, na primcr mnogocvetnog pasulja ilikukuruza šećerca.

REDOVI Žbunaste sorte: 60-90 cm x 90-120 cm. Vitičaste sorte: 1,2-1,8 m x 1,8 m.

KUĆICE Žbunaste sorte: 90 cm. Vitičastesorte: 1,2-1,8 m.

mere negeSuzbijajte korov dok se biljke ne prime.

Zalivajte samo dok se ne prime. Pošto sebiljke dobro razviju malčirajte slamom, se -

ORGANSKA BAŠTA394

nom ili poboljšivačem zemljišta niske hran-ljivosti. Vitičaste sorte mogu da se usmereda rastu uz čvrst oslonac, ili da se umota-ju u krug. Početkom sezone, ili kao pos -ledi ca stresa, biljke povremeno mogu daformiraju samo muške cvetove. Tikvicamai drugim letnjim bundevama koje se gaje uzaštićenom prostoru nekad treba ručnooprašivanje (videti str. 119). Stavite kartonispod velikih tikava da biste ih zaštitili odvlažnog zemljišta.

PROBLEMI Puževi golaći, naročito kodmla dih biljaka kad je hladno i vlažno vre -me; virus mozaika; pepelnica.

izbor sortiTikvica: „patriota” F1 i „branilac” - otpor-

ne na virus mozaika; „Džemer” F1 - žutplod.

Letnja tikva: „beli puding”; „zelena viti-časta”; „špagete od povrća”; „trombonci-no”

BerbaKad tikvica izraste u tikvu biljka prestaje

da daje plod i stoga ih stalno treba brati, ikad imate višak plodova. Za čuvanje osta-vite tikve na stablu što je duže moguće dabi razvile čvrstu koru pre prvih mrazeva.Kad kora očvrsne i kad plod zazvuči šupljekad ga kucnete oberite ga i ostavite dastoji napolju 10 dana okrećući donju stra-nu prema suncu kako bi dozreo. Zreletikve mogu da stoje 6-12 meseci na dobroprovetrenom mestu na temperaturi 7-10°C. Tikvica može da se drži u frižideru 2-3 sedmice.

viŠegODiŠnja BROkUlaBrassica oleracea BRASSICACEAEVišegodišnja vrsta kratkog vegetativnog

perioda koja razvija male glavice nalik kar-fiolu. Posejte seme sredinom proleća. Pro -re dite biljke na rastojanje od 15 cm, po -tom ih presadite u plodno, zbijeno zemljiš -te početkom jeseni. Konačno rastojanje iz -među biljaka treba da bude 90 cm. Svakabiljka razvija 6-9 glavica koje se beru naproleće. Poberite sve glavice, čak i ako ni -

su jestive, da ne bi prorasle. Svake godineposle berbe dodajte poboljšivač zemljištasrednje hranljivosti. Posle tri godine zame-nite biljke. Suzbijajte bolesti i štetočine,na ročito kupusne vaši i kupusnog štitastogmoljca, jer mogu da se prošire na drugekupusnjače.

zelena SalataLactuca sativa ASTERACEAEOva univerzalna salatna biljka doživela

je pravu revoluciju poslednjih desetak go -dina. Hrskava ili puterica, glavičasta ili lis -nata, reckavih ili ravnih lisnih ivica, zelenasa lata može da se nađe u svim godišnjimdobima i svakoj bašti, a zadovoljiće svačijiukus.

OD SEJANJA DO BERBE U zavisnosti odsorte i godišnjeg doba 4-14 sedmica.

RAZLIČITE SORTE Puterice: glavičastesalate nežnih, skoro masnih listova. Boljepodnose sušu i vrućinu od drugih tipova iobično se gaje leti.

Čvrste glavičaste: jaki, hrskavi listovi kojiformiraju glavicu. Dobro podnosi vrućinuako se gaji leti. Neke sorte mogu da segaje i zimi u hladnom stakleniku.

Rimska salata ili marula: raste us prav noi ima deblje, čvrste, ukusne listove koji for-miraju srce. Raste sporije nego pu terica ičvrste glavičaste salate. Bolje us peva uhladnijim uslovima na vlažnom zem ljištubogatom humusom. Otpornija je na mrazod većine salata; neke sorte se ga je zimina otvorenom. Mnoge su pogod ne za ga -jenje mladih izdanaka.

Lisnata salata: Ne formira glavice, a lis -tovi mogu biti različitih boja i oblika. Po je -dinačni listovi mogu se brati nekoliko sed-mica. Retko prorasta. Pogodna za gajenjemladih izdanaka. Neke sorte zelene salatemogu da se gaje zimi u hladnom stakleni-ku ili plasteniku. Postoje i sorte otporne nakorenove vaši i plamenjaču.

MESTO Skoro sve vrste zemljišta, osimsuvog ili poroznog. U leto joj prija zasenje -no mesto. Pogodna kao međuusev izmeđuredova graška, kupusnjača ili ispod mno-

POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 395

gocvetnog pasulja. Takode, može da sega ji u posudama ili u ukrasnoj bašti.

OBRADA ZEMLJIŠTA Nije potrebna tamogde se ono redovno prihranjuje za gajenjepovrća. Siromašnom zemljištu dodajte po -boljšivač srednje hranljivosti.

IDEALNA pH VREDNOST 6-7SejanjeIzaberite odgovarajuću sortu za određe-

no vreme setve. MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-

NJE 5°C Klijanje prestaje u pretoplim uslo-vima iznad 25°C.

U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Za letnje ije senje useve posejte seme u ćelije ili plit -ka korita od februara do početka jula. Kadtemperatura poraste, biljke obično boljeus pevaju na otvorenom. Da biste stalnoima li prinos, sejte seme svake dve sedmi-ce ili izaberite više različitih tipova i sorti.Kad prilagodite biljke spoljašnjim uslovimai rasadite ih, zaštitite ranu i kasnu setvuzvonom - ili ih gajite u hladnom stakleniku,ako je potrebno. Za biljke koje se gaje zi -mi, bilo na otvorenom, bilo u hladnomstak leniku, posejte seme krajem avgustaili počet kom oktobra, u zavisnosti od sorte.

NA OTVORENOM Sejte u intervalima oddve sedmice po jedan red (1 m) svake sor -te - od aprila, kad se zemljište dovoljnozagreje, do septembra. Kad biljke dovoljnoporastu, proredite ih i ako je potrebno onekoje izvadite možete koristiti kao rasad.Leti nije dobro saditi rasad s ogoljenim ko -renom. Na temperaturama toliko visokimda klijanje verovatno prestaje, sejte izme-đu 14 sati i 16 sati i dobro zalivajte. Kri -tičan period je nekoliko sati posle sejanja.Mladi izdanci najko risniji su početkom ikra jem sezone. Ranu setvu obavite u zašti-ćenom prostoru u februaru i martu; a kadsu uslovi povoljni posejte seme na otvore-nom. Izbegavajte letnje mesece i potomponovo posejte seme na otvo renom kra-jem avgusta, a u zaštićenom prostoru useptembru. Svake tri sedmice posejteseme u kućice vodeći računa da budedobro raspoređeno.

RastojanjeREDOVI 15-38 cm x 20-35 cm, u zavis -

nosti od sorte.KUĆICE 20-35 cm, u zavisnosti od sorte.mere negeZalivajte dok se biljke ne prime, a u suš -

nom periodu da lišće ne bi postalo tvrdo igorko. Staklenik i plastenik treba da imajudobru ventilaciju da bi se smanjio rizik odplamenjače i pepelnice kod zimskih useva.

PROBLEMI Puževi golaći - ako pričinja-vaju problem - posejte zelenu salatu u će -lije, presadite je tek kad dođe u fazu snaž-nih mladica i zaštitite zvonom; biljne vaši;korenove vaši salate; sovice; pepelnica; si -va plesan; proraslice, do kojih može doćikad su vrućine i stoga leti za gajenje biraj-te sorte otporne na prorastanje.

BerbaGLAVIČASTA SALATA Secite je čim for-

mira glavicu jer će brzo prorasti: rimskasalata može da stoji malo duže.

LISNATA SALATA Berite prvo spoljašnjelistove

MLADI IZDANCI Berite ih kad dostignuvisinu 5 cm, oko 4 sedmice posle setve;mo gu da se beru 2-3 puta zaredom.

izbor sortiPuterica: „celogodišnja” - setva od pro-

leća do jeseni; „čudo četiri godišnja doba”- crveni kovrdžavi listovi, najbolja na pro-leće i jesen; „baterkranč” - dobro uspevana visokim temperaturama; „trubadur” RZ- zimi u zaštićenom prostoru; „zimskiusev” - zimi na otvorenom.

Čvrsta glavičasta: „ajsberg” - letnja;„rok set” - otporna na plamenjaču; „vebovaveličansvena”.

Rimska salata: „mali dragulj” - brz, kom-paktan usev, otporan na korenovu vaš;„rim ska batska” - velike glavice, prvi put segajila 1880; „zimska gusta” - za jesenjusetvu na otvorenom.

Lisnata salata: „frizbi - kompaktna, brzostiže, čvrsta i može se sejati u bilo kojedoba godine; „činija salate” - crvena i zele-na hrastolika.

Zimska: „zimska kraljevska” - za proleć -nu berbu gaji se zimi na otvorenom

ORGANSKA BAŠTA396

Odrednice u ovom poglavlju, mada nemogu biti sveobu hvatne, pokrivaju najvećibroj problema s kojima možete da sesusretnete bilo da gajite biljke na otvore-noj parceli, u zaštićenom prostoru, stakle-niku ili plasteniku. Takođe, pomoći će vamda prepoznate slične bolesti kod kućnih bi -ljaka i izborite se s njima.

Odrednice su poređane prema prihvaće-nim nazivima; ostali poznati nazivi navede-ni su u dnu svake strane. Da bi se izbeglasvaka mogućnost zabune, kod štetočina ibolesti dati su i zvanični naučni nazivi. Sva -ka odrednica ukratko opisuje problem, biloda je poremećaj, bolest ili štetočina. Po -tom se navode biljke osetljive na taj prob -lem; u nekim slučajevima problem je ka -rakterističan za određenu vrstu, dok u dru-gim može da napadne grupe srodnih bilja-ka, ili bilo koju biljku koja se gaji u sličnimuslovima. Opisani su najčešći simptomi.

Potom su date mere prevencije i suzbi-janja - ako su potrebne. Želimo posebnoda naglasimo da mere nisu uvek prekopot rebne. Pre svega, nikad ne prskajtebilj ke, pa čak ni „organskim” sredstvima,osim ako nije zaista neophodno.

najbolja praksa za zdrave biljkeKoristite navedene opšte mere kako bis -

te podstakli razvoj zdravih biljaka i smanji-li potrebu za primenom mera za suzbija-nje.

- Obezbedite odgovarajuće hranljive ma -terije i zaklon da biste privukli prirodnenep rijatelje štetočina (videti Baštovanstvoza životinjski svet, str. 189-201).

- Napravite dobro strukturisano zemljište(videti Zemljište i briga o njemu, str. 32-40).

- Prihranjujte zemljište organskim kom-postiranim poboljšivačima (videti Zemljištei briga o njemu, str. 32-69).

- Gajite biljke kojima odgovaraju uslovivaše bašte.

- Nemojte sejati ni saditi kad su tempe-rature niske.

- Održavajte higijenske uslove - uklanjaj -te biljke napadnute bolestima i štetočina-ma, i u bašti i u zaštićenom prostoru (vide-ti Saveti za gajenje u zaštićenom prostoru,str. 227-228).

- Obezbedite dobru cirkulaciju vazduhaoko biljaka proređivanjem i orezivanjem.

- Ne preterujte s prihranjivanjem, naro-čito materijama koje sadrže azot, jer onpodstiče bujan rast koji privlači štetočine.

- Primenjujte principe plodoreda za ga -jenje povrća (videti str. 305-309).

- Suzbijajte štetočine i bolesti čim se po -jave.

- Gajite sorte otporne na poznate prob -leme.

Prskanje - najbolja praksaNIKAD:- ne prskajte ako postoji alternativa;- ne mešajte različita sredstva za prska-

nje;- ne prskajte po vetru. UVEK:- pravilno identifikujte problem da biste

koristili pravo sredstvo;- proverite da li je sredstvo zvanično

odob reno i u skladu s organskim principi-ma. Propisi se često menjaju;

- prskajte predveče da ne biste ugrozilipčele;

- sledite uputstva na boci i pakovanju;- nosite zaštitnu odeću i koristite kvali -

tet na sredstva;

Problemi s biljkama, od a do Ž

- izbegavajte prskanje grabljivica.

Drugi korisni savetiVećina tehnika i sredstava za prevenciju

i suzbijanje navedena u ovom poglavljude taljno je opisana, a u delu Zdravlje bilja-ka, str. 84-103 često postoje slike - kojeobuhvataju i biološke mere, zamke i prep -reke, kao i „organska” sredstva. Ostale ko -risne savete možete naći u:

- prekrivači za useve - prekrivači za re -do ve i zvona, str. 228-232;

- nedostatak minerala (hranljivih materi-ja) i pH vrednost zemljišta: str. 36-37 i str.61;

- testiranje i analiza zemljišta, str. 33-38.

antRaknOza vRBeMarssonina salicicolaSpore ovog gljivičnog oboljenja zimu

pro vode u oštećenjima na stablu i opalomlišću. Vlažni uslovi pogoduju širenju boles -ti.

OSETLJIVE BILJKE Vrba SIMPTOMI Male svetlosmeđe rane na

stablu; crvene pege na lišću. Lišće opada,a vrhovi izdanaka se suše. U ozbiljnim slu-čajevima žalosna vrba ne spušta grane.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Orežite zara-žene delove biljke. Ako je biljka ozbiljnoug rožena zamenite je otpornom sortomSalix babylonica var. pekinemis, Salix„pen dula” ili hibridnom sortom Salix xsepulcralis var. sepulcmli.

Fungicidi Bordovska čorba, pre nego štose pupoljci otvore početkom proleća.

BakteRijSki Rak kOŠtičaviH vOĆakaPseudomonas mors-prunorumNa jesen i zimu bakterija koja se širi pre -

ko kapljica ulazi u grane kroz nezatvorenilis ni ožiljak izazivajući nekrotične rane. Napro leće i leto napada išće, ali nema novihnekroza.

OSETLJIVE BILJKE Šljiva, višnja i trešnja

SIMPTOMI Krajem proleća na listovimase javljaju tamnosmeđe pege. One otpa-daju ostavljajući rupe na listovima. Nek -roza se obično javlja na stablu šljive i gra-nama višnje i trešnje. U početku, žućkastasmola izlazi iz malih ulegnuća. Lišće žuti, akora odumire.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Nije lakosuz biti bolest. Trudite se da ne oštetite ko -ru drveta. Pobrinite se da se stablo ne oš -teti o potporne štapove i vodite računa kadkosite travu. Ne ostavljajte orezane grane.

BaŠtenSki tRiPSHeliothrips haemorrhoidalis Videti TripsOSETLJIVE BILJKE Azaleja, citrusi, pap -

rat, fuksija, orhideja i kala; druge biljkeko je se gaje u stakleniku i u kući.

SIMPTOMI Na zaraženim biljkama pojav-ljuju se kvržice ispunjene crvenom/sme-đom tečnošću.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Održavajtevlažnost vazduha. Pregledajte biljke prene go što ih unesete u staklenik ili kuću. Is -tresite biljke iznad belog papira, trips ćepasti na papir.

Biološke mere: Grinja grabljivica Ambly -se ius cucumeris; optimalna temperatura25°C.

Bela lePtiRaSta vaŠTrialeurodes vaporariorumOvi insekti cele godine hrane se u stak -

leniku ako u njemu ima biljaka. Leti moguda pređu u baštu, ali ne preživljavaju zimuna otvorenom. Mogu biti prenosioci virusa.Videti i Bela vaš

OSETLJIVE BILJKE Paradajz, krastavac imnoge druge kućne i stakleničke biljke

SIMPTOMI Na lišću se pojavljuju žutepe ge i promene boja. Biljka je zakržljala ilep ljiva. Na jakom suncu lišće vene i sušise.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Okačite žutelepljive zamke blizu biljaka da biste suzbilimanju najezdu i da biste pratili prisustvo

ORGANSKA BAŠTA398

bele leptiraste vaši tamo gde primenjujetebiološke mere zaštite. Pre nego što spro-vedete biološke mere sklonite zamke.Uništite veoma zaražene biljke. Staklenikdetaljno očistite početkom proleća. Ispe -rite sve površine, uključujući klupe.

Bi o loške mere U zaštićenom prostoruko ristite parazitsku osu Encarsia formosa(naj bolje deluje na temperaturi 18-25°C;ne preporučuje se na temperaturi nižoj od10°C) ili bubu grabljivicu Delphastus; opti-malna temperatura 21-28°C.

Pesticidi Insekticidni sapun. Belu lepti -ras tu vaš prskajte direktno rano ujutru kadsu temperature niske i odrasle jedinke ma -nje pokretljive. Najbolji rezultati postižu seprimenom ovog insekticida jednom sed -mič no.

Bela Rđa HRizantemePuccinia horianaOvoj gljivici odgovaraju vlažni, topli uslo-

vi. Na zimskim usevima mogu da se javlja-ju iz godine u godinu.

OSETLJIVE BILJKE Hrizantema, u stak -le niku i napolju

SIMPTOMI Žute i svetlozelene pege nagornjoj površini lista koje odgovaraju kvr -žicama s druge strane lista koje su u po -čet ku smedežute, a kasnije bele. Pegepos tepeno poprimaju smeđu boju i odumi-ru u sredini.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Birajte ma -nje osetljive vrste i odmah uništavajte za -ražene biljke. Ne umnožavajte zaraženebilj ke.

Bela tRUleŽ DRvetaChondrostereum purpureumOvo gljivično oboljenje najčešće se jav-

lja od početka jeseni do ranog proleća, kadje rast usporen. Spore ulaze u biljku krozoštećenja na kori.

OSETLJIVE BILJKE Šljiva i drvenastebilj ke iz familije Rosacea kao što su ba -dem, jabuka, kajsija, trešnja, višnja, glog i

ruža; takođe ribizla, ogrozd, laburnum,topola, rododendron i vrba.

SIMPTOMI Lišće dobija srebrnkast sjaj,u početku često samo na jednoj grani. Ta -kođe može da počne da puca i žuti po ivi-cama i duž glavne žile. Grane se suše i akose preseku vidi se smeđa kružna mrlja napreseku. Od kraja leta na mrtvim granamapojavljuju se sitne kružne ili ravne gljive.Kad je vlažno gljive su obično meke i pod-sećaju na kožu, a kad je suvo obično sunaborane i suve. Ova bolest može se po -mešati sa poremećajem koji se javlja uslednedostatka hranljivih materija jer su simp-tomi na lišću isti. Međutim, kod ovog pore-mećaja nema simptoma na drvenastimdelovima. Simptomi na lišću ne javljaju sekod svih osetljivih biljaka.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Orezujte šlji-ve i srodne vrste samo od početka do krajaleta. Brz rast u ovom periodu sprečiće bo -lest da uđe kroz ožiljke na kori. Često sebiljke same oporave. Ako je bolest uporna,odsecite zaražene drvenaste delove tamogde se javljaju smeđe mrlje, kao i okozaraženog dela. Spalite sve zaražene os -tat ke.

Bela tRUleŽ lUkaSclerotium cepivonimBelu trulež luka izaziva veoma uporna

glji vica iz zemljišta. Može da miruje u zem-ljištu (sclerotia) i do 15 godina bez pogod -ne biljke-domaćina. Gljivice postaju aktiv-ne na temperaturi zemljišta od 10 do20°C. Beli luk posađen na jesen i ozimi cr -ni luk naročito su podložni od sredine dokraja proleća, kad je temperatura zemljištaidealna. Do tada biljke imaju dobro razvi-jen korenov sistem koji je dovoljno velikida može da stimuliše gljivicu da počne dase razmnožava.

OSETLJIVE BILJKE Lukovice crnog i be -log luka; kao i mladi luk, praziluk, vlasac ikozjak

SIMPTOMI Biljke iznenada počinju dave nu. Starije lišće žuti; koren prestaje daraste i truli. Rasad klone; veće biljke lako

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 399

se vade iz zemlje, a stablo belog luka izlukovice. U početku je obično zaraženo ne -koliko biljaka u jednom delu, a potom sebolest širi na ceo red. Kako bolest napre-duje, oko lukovica mogu da se vide belepaperjaste gljivice s crnim kuglicama, kaoseme maka. To je telo gljivice ili bela tru-lež poznata kao sklerocija.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite luk izsemena umesto iz arpadžika kako bi kore-nov sistem bio mali u periodu kad je gljivi-ca najaktivnija. Kupujte beli luk od prove-renog proizvođača i trudite se da ne zara-zite čisto zemljište. Dobro očistite alat iobu ću posle obrade zaraženog zemljišta, iliupotrebe u drugoj bašti. Strogo se pridrža-vajte plodoreda, najbolje 8 godina ako sepojavi bela trulež. Ostavljajte veliko rasto-janje između biljaka; kad je biljke stimuli-šu, bela trulež može da se proširi krozzem ljište, a isprepletan korenov sistemomo gućava joj da se širi duž reda. Crni luksejan tehnikom grupne setve treba da bu -de na rastojanju od 30 cm. Ako je oblast ukojoj se javila bolest mala, uklonite zara-žene biljke i one pored njih zajedno sazem ljištem. Na delovima zemljišta gde jepri sutna bela trulež pokušajte da gajite be -li luk u rupama prečnika 10 cm, ispunje-nim nezaraženim zemljištem. Možete po -ku šati da gajite praziluk čak i na zaraže-nom zemljištu.

Bela vaŠOdrasle jedinke ove štetočine dugačke

su 2 mm, imaju bela krila i lete s biljke nabiljku kad su ugrožene. Na biljku-domaći-na polažu ovalna jaja iz kojih se legu nadonjoj strani listova „štitaste” nepokretnelarve. I larve i odrasle jedinke hrane sebilj nim sokom i luče lepljivu medljiku kojapada na gornju površinu lišća ispod njih.Na medljici se pojavljuje crna plesan. Ve li -ka najezda može da ugrozi rast biljke. Vi -deti i Bela leptirasta vaš

Biljna zOljaOdrasle jedinke biljne zolje su sitne, ne -

upadljive muve tamnog tela do 1 cm duži-ne. Larve, koje oštećuju biljke, različitih suboja, svetlosmeđe, zelene i smeđe i liče nagusenice noćnih leptirića ili leptira. Dužinaim se kreće od 1,5 do 3 cm (Videti i Gu se -nice, radi poređenja). Larve se hrane liš -ćem, stablom i plodovima velikog brojaraz ličitih vrsta divljih i gajenih biljaka. Akoje najezda velika, od biljke često ostanesamo golo stablo. Videti i Osa ogrozda.

Biljne vaŠiMali nežni insekti dugački 1-3 mm koji se

hrane biljnim sokom. Nekad se nazivajuze lene mušice ili crne mušice, u zavisnostiod boje; mogu biti krilate i bez krila, s du -gim nogama, antenama i isturenom struk-turom nalik tubi na kraju abdomena. Telomože da bude crveno, narandžasto, žuto,zeleno, smeđe ili crno, u zavisnosti od vrs -te. U povoljnim uslovima ženke posle sa -mo sedmicu dana legu žive mlade i stogase mogu brzo da razviju kolonije.

OSETLJIVE BILJKE Biljne vaši mogu danapadnu većinu biljaka. Mnoge vrste na -pa daju samo određene biljke, na primervučjakova vaš, dok druge, kao što je bres-kvina vaš, napadaju na stotine različitihvrs ta biljaka. Biljne vaši nekad provedu le -to na jednoj vrsti biljaka, pa se posle prekozime premeste na drugog domaćina.

SIMPTOMI Najugroženiji su mladi izdan-ci, ali biljne vaši kolonizuju i na lišće, stab -lo, a u nekim slučajevima i koren. Lišće iiz danci se deformišu, a ozbiljna najezdamože da uništi biljku. Lišće često postajelepljivo od smolaste supstance koju lučebi ljne vaši. Na smoli se obrazuje čađavaplesan koja sprečava fotosintezu i naruša-va izgled biljke. Korenove vaši mogu dapro uzrokuju uvenuće. Biljne vaši čestopre nose viruse.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ostavite ko -lonije biljnih vaši ako ne nanose nikakvušte tu. Poslužiće kao „rasadnik” za grabljivi-

ORGANSKA BAŠTA400

ce i parazite koji se hrane biljnim vašima.Da biste ih suzbili, otkinite zaražene izdan-ke, ili ih ručno uklonite sa biljke. Gajitecve će koje privlači štetočine i kreirajte sre-dinu pogodnu za ptice, uholaže, bubama-re, osolike muve, paukove, trčuljke, para-zitske ose, zlatooke i druge prirodne nepri-jatelje biljnih vaši. Ostavite prirodnim nep -rijateljima vremena da se daju na posao.Redovno pohranjujte i zalivajte biljke u po -sudama i premeštajte ih u veće saksije akoje potrebno. Koristite plodored da biste iz -begli biljne vaši. Gajite sorte otporne nanjih.

Biološke mere U zaštićenom prostorubiljnim vašima aphidius i aphidoletes trebaminimalna temperatura 10°C i barem dvasata 18°C svakog dana da bi započele svo -ju aktivnost. Larve zlatooke idealna su po -moć kad se napad biljnih vaši otme kon-troli. Koristite ih da biste na podnošljiv ni -vo sveli brojnost štetočina, a potom prime -nite i druge mere. Potrebna im je tempe-ratura od najmanje 10°C. Mogu da se ko -ris te na otvorenom od početka maja; iliko ristite larve bubamare od aprila.

Pes ticidi Insekticidni sapun; piretrin;ulje uljane repice. Sva sredstva moraju navreme da se primene. Kad dođe do kovr-džanja lišća i štetočine ostanu sakrivene,pesticid verovatno neće imati efekta.

Videti takode Kupusna vaš; Korenovavaš salate; Krvava vaš.

BUvačPhyllotreta spp.Sitne, sjajne, crne bube dugačke 3 mm

koje skaču kad ih nešto uznemiri. Zimuprovode u malču i biljnim ostacima. Po či -nju da se hrane na proleće. Polažu jaja uzemljište blizu biljke-domaćina krajem pro-leća i početkom leta. U toku jedne godineizleći će se jedna generacija.

OSETLJIVE BILJKE Kupusnjače kao štosu rotkvice, broskva, repa, rukola i orijen-talne kupusnjače, naročito mladi izdanci.Takode i ukrasne biljke kao što su drago-ljub, žutenica, anemona i godecija.

SIMPTOMI Na proleće i leto odrasle je -dinke prave male rupe na lišću i stablu.Oz biljna najezda zaustaviće rast i uništitimlade biljke. Šteta je uvek veća kad jesuvo vreme. Larve se hrane korenom ililišćem.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Podstaknitešto brži rast rasada. Posejte setne u pravovreme, dobro obradite zemljište i ne doz-volite da biljke ostanu bez vode. Sejte is -pod pokrivača za redove ili izuzetno gustemreže (0,8 mm). Neke useve možete daotkrijete kad se prime; druge, na primerkineski kupus, rotkvice i rukolu, često tre -ba ostaviti ispod pokrivača sve do berbe.Japanska rotkvica podnosi napad buvačado određene mere i odvlači ovu štetočinuod osetljivijili useva.

CeleROva mUvaEuleia heraclei (Philophylla heraclei)Poznata i kao celerov lisni miner. Odrasli

insekti, dugački do 5 mm, koji zimu provo-de u zemljištu, izlaze iz čaura od aprila dojuna. Jaja polažu na lišće. Bele ili svetloze-lene larve bez nogu, dugačke do 8 mm,hrane se lišćem mesec dana pre nego štose učaure na lišću ili u zemljištu. Godišnjese javlja do tri generacije.

OSETLJIVE BILJKE Celer lišćar, celer ko -renjaš, peršun, selen i srodne biljke

SIMPTOMI Na listovima se pojavljujužuć kasto-braon mrlje. Mogu se opaziti lar -ve koje se hrane u tunelima. Biljka slabijeraste, a kvalitet korena je lošiji.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Odmah pos -le sejanja ili sađenja pokrijte biljke pokri-vačem ili gustom mrežom. Biljku sve vre -me gajite pod pokrivačem. Uklonite svoza raženo lišće i uništite sve larve koje pri-metite.

CiStOlike nematODe kROmPiRaHeterodera spp.Zlatne cistolike nematode (H. rostochi -

en sis) i bele cistolike nematode (H. palli-

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 401

da) su mikroskopski crvi koji se hrane ko -renom paradajza i krompira. Preživljavajuu zemljištu u vidu cista veličine glave čiodeod kojih svaka sadrži na stotine jaja. Cistemogu da miruju deset i više godina, a leguse u prisustvu izlučevina iz korena krompi-ra i srodnih biljaka. Nove ciste - koje mogubiti bele, žute ili smeđe - mogu da se videna korenu od kraja juna do avgusta. Obič -no je potrebna ručna lupa da bi se ciste vi -dele. Cesto se javljaju na zemljištu na ko -jem se dugo godina gaji povrće.

OSETLJIVE BILJKE Krompir i paradajzSIMPTOMI Biljke žute i prerano se suše,

nekad samo mestimično. Prinos se sma -nju je. U ozbiljnim slučajevima biljke slaborastu i rod je minimalan.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Sejte semeod proverenog dobavljača. Trudite se daiz begavate zemljište s mesta koje može bi -ti zaraženo. Gajite otporne sorte. Prime -njuj te što duži plodored. Prihranjujte zem-ljište krupnim, organskim materijama dabis te privukli prirodne neprijatelje nemato-da. Na zaraženom zemljištu, tehnika gaje-nja bez obrade (videti str. 332) može da tibolji prinos. Rane sorte obezbediće pris -tojnu berbu pre nego što napad ove šteto-čine bude imao efekta.

CRna lOzOva PiPaOtiorhynchus sulcatusOdrasle, tamnosmeđe/crne jedinke ne -

ma ju krila, dugačke su oko 9 mm i prekri-vene malim žućkastim točkicama. Po jav lju -ju se u maju i junu i hrane se noću. Skorosve jedinke su ženske i polažu jaja oko bilj-ke domaćina od kraja jula. Larve su žućka-stobele u obliku slova „C”, sa smeđom gla-vom i mogu da porastu do 1 cm. Hrane sekorenom biljaka sve do narednog proleća,kad se učaure u zemljištu. Većina odraslihjedinki ugine do kraja godine, ali neke iprezime. U stakleniku odrasle pipe moguda se pojave na jesen i duže vreme da po -lažu jaja. Videti i Žižak.

OSETLJIVE BILJKE Različite biljke u baš -ti, stakleniku ili kući Najugroženije su bilj-ke u saksijama.

SIMPTOMI Odrasli insekti prave neujed-načene rupe po ivici lišća. Šteta više naru-šava izgled nego što ugrožava opstanakbilj ke. Najveći problem su larve jer se hra -ne korenom biljaka. Ako se biljka spororazvija, ili iznenada uvene, proverite koreni zemlju oko njega. Simptomi ne moraju dase pojave na lišću.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Redovno,na ročito noću, pregledajte biljke da bistepronašli odrasle insekte. Pregledajte rasadpre nego što ga presadite.

Zaštitite saksije i noge platformi u stak -leniku lepljivom trakom premazanom vlaž-nim lepkom i redovno menjajte ove prep -reke.

Biološke mere Na otvorenom i u zašti-ćenom prostoru koristite Heterorhabditisme gidis, parazitske nematode; minimalnatemperatura zemljišta/komposta 12°C. Uzaš tićenom prostoru mogu da se koristecele godine, sve dok je temperatura zem-ljišta odgovarajuća. Na otvorenom je naj-bolje da se primene u aprilu/maju i u av -gustu/početkom septembra.

CRna nOgaEnwinia carotovoraČesta bolest koju izaziva bakterija iz

zem ljišta. Izgleda da ne može da preživi uzemljištu, ali može u trulim ostacima bilja-ka. Prodire u biljke preko oštećenja kojaostavljaju puževi golaći ili šargarepina mu -va.

OSETLJIVE BILJKE Kupusnjače, naročitorepa i broskva; celer, tikve, praziluk, zele-na salata, crni luk, paštrnak, krompir, pa -radajz, ciklama.

SIMPTOMI Vlažna udubljenja i oštećenjakoja se brzo šire. Zaraženo stablo, peteljkaili podzemni delovi biljke trule i pretvarajuse u smrdljivu, sluzavu, smeđu trulu masu.Kora podzemnih delova nije oštećena, alina njoj mogu da se pojave pukotine krozko je curi sluzava masa.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Potrudite seda zemljište uvek ima dosta vlage. Kad ga -jite povrće strogo se pridržavajte principaplodoreda - minimum tri godine, ali bolje

ORGANSKA BAŠTA402

četiri ili pet. Suzbijajte štetočine koje ošte-ćuju biljke kao što su skočibube, puževigolaći i larve koje oštećuju koren. Kad bilj-ke počnu da trule, izlečenje je nemoguće.Uništite ili zakopajte zaražene delove bilj-ke.

CRna nOga kROmPiRaErwinia carotovoraBakterija koja izaziva ovo oboljenje, zi -

mu provodi u krtolama krompira, ostacimabiljaka i u zemljištu. U krtole prodire krozoštećenu koru. Loša drenaža, nedostatakkalijuma ili višak azota pogoršavaju bolest.

OSETLJIVE BILJKE Krompir SIMPTOMI Prvi simptom su male, vlažne

rane na stablu. Stablo postaje smeđe ilicrno i mekano 10 cm iznad i ispod zemljiš -ta. Lišće se uvija, postaje naborano i pre-kriveno plikovima. Donji deo stabla se ras -pada i neprijatnog je mirisa. Može da na -padne krtole i izazove sivu, sluzavu trulež.Ova bolest nekad napada pojedinačne bilj-ke, pa čak i koren samo jedne biljke. Akovlažni uslovi dugo traju, povećava se mo -gućnost da se bolest pojavi.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Održavajtedobru drenažu. Ako je moguće, vadite bilj-ke po suvom vremenu da biste sprečilipre nošenje bolesti na zdrave krtole za vre -me tog posla. Trudite se da ne oštećujetekrtole. Nikad ne ostavljajte seme zaraženihbiljaka. Održavajte tempe raturu od 4°C namestu gde čuvate krtole kako biste spreči-li novu zarazu.

CRna PegavOSt RUŽeDiplocarpon rosaeGljivično oboljenje koje se prenosi uz

po moć kiše, preko ruku i baštenskog alata.Napad je najjači u toplim vlažnim uslovi-ma. Zimu provodi na stablima, opalom liš -ću i u zemljištu.

OSETLJIVE BILJKE Ruža SIMPTOMI Na lišću se pojavljuju male i

velike crne pege. Vremenom se spajaju iobrazuju velike mrlje nepravilnog oblika.

Napada listove s obe strane. Ivice mrljačesto požute. Lišće prerano opada. Grmsla bi ako bolest uzme maha.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Skupljajteopa lo lišće. Dobro orežite zaražene izdan-ke na proleće. Gajite otporne sorte kao štosu „vajlšenblau”, „nova zora” i „nokaut”.Mal čirajte biljke kompostom ili trulim liš -ćem pre nego što se pupoljci otvore dabis te sprečili spore koje prežive zimu dapreko kišnih kapi dođu do biljke.

Fungicidi Sumpor. Može oštetiti mladolišće. Pročitajte uputstvo pre upotrebe.

CRna RePina vaŠAphis fabaeMala crna krilata vaš koja živi u velikim

ko lonijama. Videti i Biljne vašiOSETLJIVE BILJKE Bob, lisnata cvekla i

blitva, mak, dragoljub i druge ukrasne bilj-ke. Zimi su joj domaćini Euonymus (kuri-ka), Philadelphus i Viburnum.

SIMPTOMI Videti Biljne vaši PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ranije pose-

jan bob manje je podložan napadu. Otki ni -te vrhove biljaka u maju ili početkom juna,ili kada primetite štetočinu. Uklonite biljkepod velikom najezdom. Videti i Biljne vaši

CRna tReŠnjina vaŠMyzus cerasiSitna, sjajna, smeđecrna vaš koja napa-

da lišće trešnje i višnje početkom proleća.Krajem leta se seli na brojne korovske bilj-ke, a na jesen se vraća na višnju i trešnjuda položi jaja.

OSETLJIVE BILJKE Prunus avium i P. ce -rasus naročito su podložne; P. serrulata iP. x yedoensis nisu toliko podložne.

SIMPTOMI Lišće je kovrdžavo i deformi-sano, prekriveno tamnom plesni i medlji-kom.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Videti Biljnavaš

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 403

CRvena vOĆna gRinjaPanonychus ulmiSitna stvorenja ovalnog oblika koja se

hrane biljnim sokom. Sitna okrugla crven-kastosmeđa jaja u obliku grozdova zimuprovode na biljkama-domaćinima i legu seod aprila do juna. U jednoj sezoni može dase izleže i pet generacija.

OSETLJIVE BILJKE Jabuka i šljiva; tako-đe i dunjarica, glog, kruška i jarebika.

SIMPTOMI Lišće tamni i dobija pege, po -tom postaje bronzano i može prerano daopadne. Velika najezda u junu i julu možeda smanji broj pupoljaka.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Privucite pri-rodne neprijatelje ove štetočine. Ne prete-rujte s prihranjivanjem biljaka.

Pesticidi Insekticidni sapun

čađava PegavOSt liSta ikRaStavOSt PlODa jaBUkeVenturia inaequalisOvo gljivično oboljenje preko zime se

zadržava u trulom lišću i na proleće se širiuz pomoć vetra i kiše. U težim slučajevimamože da se zadrži u ozleđenim granama.Krastavost jabuke pogoršava se kad jehlad no, vlažno, ili oblačno na proleće ipočetkom leta, naročito u vreme cvetanja.

OSETLJIVE BILJKE Jabuka SIMPTOMI Tamnosmeđe/zelene mrlje

po javljuju se na lišću; mogu da se šire dužžila i mestimično spajaju. Lišće će početipre rano da opada. Tamne mrlje koje sepretvaraju u plutaste slojeve, pojavljujvi sena kori ploda. Plod može početi da puca,ali neće istruliti. Kod ozbiljnih slučajevagra ne se osipaju mehurima, bubre, pucajui na proleće se obrazuju smedezelene lezi-je.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite otpor-ne sorte. Na jesen prskajte ili zalijte opalolišće tečnošću s visokom koncentracijomazota (voda u kojoj je kuvana kopriva, ilizelenišno đubrivo) koja će pomoći da seunište spore i da istruli lišće. Prelazite kosi-

licom za travu po zemljištu oko drveća ka -ko biste usitnili lišće i ubrzali truljenje, ilisakupite lišće i kompostirajte ga. Isecite ispalite zaražene grane. Orezujte drvo ja -buke da biste poboljšali cirkulaciju vazdu-ha.

DUvanOv tRiPSThrips tabaci Videti TripsOSETLJIVE BILJKE Crni luk i prazilukSIMPTOMI Videti Trips PREVENCIJA I SUZBIJANJE Na otvore-

nom usevi mogu da podnesu slabiju najez -du. Dobro zalivajte biljke u sušnom perio-du. Posle berbe uklonite i uništite ostatkebiljaka.

Pesticidi Ulje uljane repice

eDemaPoremećaj do koga može da dođe, naro-

čito u stakleniku, kod velikog broja različi-tih vrsta biljaka kao što su begonija, ku -pus njače, kaktusi i sukulenti, pomoćnice,paradajz, muškatla, kamelija, capsicum(pap rika i ukrasni ljoskavac), biberovac ivi nova loza.

SIMPTOMI Sitni čirevi pojavljuju se nado njoj strani lišća, a nekad i na stablu. Nagornjoj strani lišća javljaju se svetle mrlje.Čirevi, koji su u početku zelenkasti, posta-ju narandžasti i drvenasti.

UZROCI Do ovog poremećaja dolazi us -led preobilnog zalivanja po oblačnom, top -lom i vlažnom vremenu, kad biljka upijaviše vode nego što može da ispusti prekolišća.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Smanjitezalivanje. Poboljšajte drenažu i cirkulacijuvazduha. Ne uklanjajte bolesne delove bilj-ke, to će samo pogoršati simptome. Nijezarazno.

ORGANSKA BAŠTA404

FitOFtHORina tRUleŽkORena i StaBlaPhytophthora spp.Različite vrste ovih gljivica iz zemljišta

iza zivaju trulež korena i stabla biljaka. Naj -podložnije su biljke na vlažnom zemljištu.Neke vrste gljivica napadaju samo jednogdomaćina, dok druge napadaju veći brojrazličitih biljaka.

OSETLJIVE BILJKE Azaleja, rododen-dron, pačempres, bukva, vres, jabuka,ma lina, tisa, lipa, ukrasne Prunus spp. egi-patska smokva i druge drvenaste biljke.

SIMPTOMI Malobrojno žućkasto lišće,delimično sušenje izdanaka, celih grana ilijedne strane žbuna ili drveta. Na plodo -nos nom drveću plodovi su sitni i ima ihma lo. Zaraženo drveće slabo raste, ne širise i umire od 3 do 10 godina posle infek-cije. Trake mrtve kore šire se uz stablo odnivoa zemljišta. Ako se u toj fazi pregledakoren, ustanoviće se daje mrtav. Na ma -njem drveću niže lišće opada i ćela biljkavene. Teško se dijagnostikuje. Može da sepomeša s drugim, manje štetnim proble-mima.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Nikad ne sa -dite biljke na zemljištu za koje se zna dasadrži ove gljivice; zamenite zemljište.Tru dite se da ne raznosite zaraženo zem -ljiš te na obući i opremi. Vodite računa dadrenaža bude dobra. Neke biljke su manjepodložne: divlje jabuke i Quercus robur(hrast lužnjak) su izgleda otporni. Lek nepostoji.

gRaŠkOv i PaSUljev ŽiŽakSitona lineatusOdrasle jedinke, smeđesive i duge 5

mm, zimu provode na ostacima biljaka ive getacije i početkom proleća sele se nabiljke kojima se hrane. Jaja polažu u zem-ljište, a larve se hrane korenovim kvržica-ma nekoliko sedmica i potom se učaure.Odrasle jedinke pojavljuju se u junu ili ju -lu. Svake godine pojavi se jedna generaci-ja. Videti i Žižak.

OSETLJIVE BILJKE Grašak, pasulj i osta-le srodne biljke

SIMPTOMI Karakteristične reckave rupepo ivici listova pojavljuju se na proleće ileto. Mlade biljke mogu da pretrpe velikušte tu početkom sezone kad još sporo ras -tu. Generalno, odrasle biljke obično pod-nose štetu.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Nemojte ko -ristiti grahoricu kao zelenišno đubrivo pre -ko zime. Dobro pripremite zemljište presetve da biste podstakli brz rast. Odmahposle setve prekrijte mlade biljke pokriva-čem za redove i mrežom.

gRaŠkOv SmOtavaCCydia nigricanaGusenice ovog moljca žive u mahunama

graška i hrane se zrnom. Dugačke su do 6mm, imaju crnu glavu i beličasto telo, čes -to na sitne tamne tufne.

OSETLJIVE BILJKE Grašak SIMPTOMI Često se primete tek kad se

mahune otvore: zrno je oštećeno i „crvlji-vo” i mogu se videa larve i njihov izmet.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Smotavacpo laže jaja kad grašak cveta i stoga će ra -no i kasno posejani usevi, koji cvetaju upe riodu kad smotavac ne može da leti, iz -beći štetu. Pokrijte grašak u cvetu mrežomu periodu kad smotavac leti, naročito po -čet kom jula. Preko zime dobro prekopajtezemljište na kojemje gajen zaražen gra-šak.

Pesticidi Rotenon, samo ako je neop-hodno

gRaŠkOv tRiPSKakothrips pisivorus (K. robustus)Odrasle jedinke, žućkasto-smeđe, du -

gač ke oko 2 mm, aktivne su od kraja pro-leća do sredine leta po toplom, vlažnomvre menu. Populacija je najbrojnija sredi-nom leta. Larve su žute. Videti i Trips

OSETLJIVE BILJKE Grašak; ponekad ibob

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 405

SIMPTOMI Mahune graška i boba dobi-jaju srebrnkastu boju i deformišu se; obič -no se na mahunama javljaju smeđi ožiljci.Cesto se u mahunama ne razvije zrno.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Da biste iz -beg li ozbiljnu najezdu sejte grašak i bobrano. Zimi prekopajte zemljište na kojemsu gajene zaražene biljke.

Pesticidi Ulje uljane repice, rotenon

gRinja RiBizlinOg PUPOljkaCecidophyopsis ribisVeoma sitna štetočina poznata i kao ri -

biz lina grinja. Odrasle i mlade jedinke hra -ne se pupoljcima ribizle. U pupoljcima pro-vode zimu i razmnožavaju se, a izlaze naproleće kad se pupoljci otvore. Vetar, kišai veće štetočine raznose je na mlade zdra-ve pupoljke.

OSETLJIVE BILJKE Ribizla SIMPTOMI Šteta koju nanose poznata je

i kao „bolest krupnih pupoljaka” - jer suzaraženi pupoljci nabrekli i okrugli od junado septembra. Nabrekli pupoljci, koje jenajlakše primetiti zimi i početkom proleća,ne razvijaju se normalno. Više štete biljka-ma nanosi virus reverzibilne inverzije kojiova grinja prenosi.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uvek kupuj-te biljke od proverenog dobavljača. Uk lo -nite i uništite nabrekle pupoljke na jesen izimu. Uništite sve zaražene biljke pre negošto zasadite nove na drugom mestu, što jedalje moguće od prethodnog.

gUnDeljU različite vrste gundelja spadaju majski

gundelj (Melolontha melolontha), mramo-rasti gundelj (Polyphylla fullo), i ružin gun-delj (Centonia aurata). I larve i odrasle je -din ke napadaju biljke. Najveću štetu nano-se larve koje žive u zemljištu - meke, belegusenice dugačke do 4 cm sa upadljivomsmeđom glavom i tri para nogu. Jaja pola-žu leti u zemljište, naročito tamo gde su

bilj ke gusto posejane. Larve se hrane dopet godina.

OSETLJIVE BILJKE Ukrasne zeljaste bilj-ke, travnjaci, zelena salata, krompir, mali-ne i jagode veoma su podložne napadu.

SIMPTOMI Larve gundelja (grčice) hranese korenom, lukovicama, rizomima, gomo-ljama i stablom. Biljka često iznenada ve -ne. Napadnute travnjake još više oštećujuptice i jazavci koji raskopavaju travu u pot -razi za larvama. Slične simptome izazivajušumski crvi i larve lozove pipe. Odrasli in -sekti oštećuju lišće, pupoljke, cvetove iplod jabuke, ruže i drugih biljaka.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Obradomzem ljišta i suzbijanjem korova ova štetoči-na se uklanja iz zemljišta. Krajem prolećapodignite travnjak kako biste uništili čaurei odrasle jedinke.

Biološke mere Koristite Hetero rha bdi -tis megidis (parazitska nematoda) od sre-dine jula do sredine avgusta. Zemljištemo ra biti vlažno, a temperature najmanje12°C.

gUSeniCeGusenice su larve leptira i moljaca. Telo

im je segmentirano. Prva tri segmentapos le glave nose par spojenih nogu i for -mi raju toraks, dok preostalih deset segme-nata sačinjava abdomen, koji može imatido pet pari debelih nogu. Larve biljnih zo -lja, koje slično izgledaju ali nisu u srod-stvu, imaju barem šest pari nogu na abdo-minalnim segmentima.

Videti Gusenice leptira kupusara; Ja bu -kin smotavac; Sovica. Uporedite sa Biljnazolja

gUSeniCe lePtiRa kUPUSaRaVeliki beli leptir kupusar (Pieris brassica -

ei) je žućkastobeo s crnim obrubom na vr -hu prednjih krila. Pojavljuje se u aprilu imaju. Grozdove narandžastih jaja polažena gornju stranu lišća osetljivih biljaka,kao i na naličje. Karakteristične žuto-crne

ORGANSKA BAŠTA406

gu senice dugačke do 5 cm često se nalazena gomili i hrane se oko mesec dana (vide-ti str. 310). Godišnje se izlegu dve ili trigeneracije. Prolećni mali kupusar (Pierisrapae) beo je s malo tamnijim obrubom navrhu prednjih krila. Letnji kupusar imatam nije vrhove prednjih krila i bele tačkena krilima. Jaja polaže pojedinačno, ispodlišća. Gusenice, koje rastu do 3,5 cm duži-ne, baršunasto su zelene i teško ih je pri-metiti, naročito kad leže uz lisne žile. Čestose mogu naći u srcu biljke gde se hrane.Go dišnje mogu da se izlegu do tri genera-cije, a najveća najezda je krajem leta.

OSETLJIVE BILJKE Kupusnjače; velikiku pusar napada i dragoljub (Tropaeolumspp.)

SIMPTOMI Pojedeno lišće. Mogu veomabrzo da obrste ćelu biljku do korena.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Redovnopre gledajte biljke kad primetite leptire.Gnječite jaja i skidajte gusenice. Ose sunaročito efikasne za suzbijanje ove šteto-čine. Gajite useve ispod guste mreže dabiste ih odbranili od leptira.

Biološke mere Prskajte napadnute bilj-ke bakterijom Bacillus thuringiensis (BT).

HRizantemin liSni mineRChromatomyia syngenesiae (Phytomyza

syngenesiae)Male, neupadljive crne mušice koje u sit-

nim kanalima na lišću leti polažu do 100ja ja iz kojih se legu larve i hrane se lišćem;najveća šteta nastaje od kraja proleća dosredine leta. U toplom stakleniku nastav-ljaju da se razmnožavaju tokom većeg de -la godine.

OSETLJIVE BILJKE Hrizantema, cinerari-ja, neven, zelena salata, dragušac, gorči-ka, i ostali srodni članovi familije Aste ra ce -ae - i unutra i napolju

SIMPTOMI Prvi simptomi su bele pegena listovima koje nastaju dok se odrasleženke hrane. Između gornje i donje povr-šine lista javljaju se uski beli tuneli. Oni sekasnije šire i kreću prema srednjoj lisnojžili. Posle otprilike dve do tri sedmice, mali

crni čvorovi javljaju se na donjoj stranilista.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Redovnopreg ledajte biljke. Otkinite i uništite zara-žene listove. Suzbijajte korov, naročitodra gušac i gorčiku, jer se na njima čestozadržava populacija hrizanteminih muva.

izvaljivanjePoremećaj do kojeg često dolazi kod

mla dih stabala i žbunova, kao i kod zeljas -tih biljaka koje imaju mnogo više zelenihde lova nego korenja.

SIMPTOMI Biljke se ljuljaju, ali koren sedelimično drži u zemljištu. Usled toga jav-lja se udubljenje oko osnove stabla, a onoće se ispuniti vodom koja, naravno, možeda se zaledi. To oštećuje osnovu stabla iomo gućava nastupanje bolesti.

UZROCI Snažan vetar PREVENCIJA I SUZBIJANJE Učvrstite sve

biljke koje se ljuljaju pod naletima vetrašto je pre moguće. Ako je potrebno, podu-prite biljke štapovima.

jaBUkin SmOtavaCCydia pomonellaOdrasli moljac, dugačak 8 mm, sa sivo-

smeđim šarama, polaže jaja na plodove ilišće početkom i sredinom leta. Jedna gu -senica buši jabuku, obično pored peteljke,ne ostavljajući uočljive tragove. Crven kas -to-bela gusenica s crnosmeđom glavomdos tiže dužinu do 2 cm hraneći se mesomjabuke. Posle otprilike mesec dana guseni-ca izlazi iz ploda da bi se učaurila ispod za -cepljene kore, kanapa kojim je privezanodrvo i si. Kad su leta izuzetno topla moguda se izlegu dve generacije.

OSETLJIVE BILJKE Jabuka; ređe kruškai dunja

SIMPTOMI Gusenice buše dugačke tune-le kroz plod i tako ga uništavaju. Na pad -nuti plodovi prerano sazrevaju i otpadaju.Videti i Jabukina osa

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Okačite lep -ljive feromonske zamke na drveće od sre-

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 407

dine maja do kraja jula, i početkom sep-tembra ako je veoma toplo leto. Zamke ćesmanjiti štetu na izolovanom drveću - ilimogu da se koriste za praćenje prisustvamoljaca kako bi se odredilo vreme prska-nja, pre nego što gusenice napadnu plod.Prirodni neprijatelj jabukinog smotavca jeuholaža.

Biološke mere Baccilus thuringiensis(BT) je delimično uspešna.

jaBUkina liSna BUvaPsylla maliNimfe (mlade jedinke) ove štetočine su

narandžasto-smeđe ili zelene s istaknutimcrvenim očima. Jaja zimu provode na iz -dan cima voćaka i legu se od početka dosredine proleća. Nimfe se od maja hrane irazvijaju u pupoljcima. Odrasle jedinkehra ne se na drveću do zime, a potomumiru. Videti i Lisne buve.

OSETLJIVE BILJKE Jabuka SIMPTOMI Nimfe oštećuju pupoljke.

Cve tovi su deformisani i često zakržljali.Sim ptomi su slični oštećenjima usled mra -za.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Proveravajtepupoljke početkom proleća. Uništite jaja.Ako šteta nije velika, odmah uklonite i spa-lite ugro žene pupoljke i listove. Gajite cve -će koje privlači grabljivice, na primer bra-tić, poljski prstenak i različak.

jaBUkina OSaHoplocampa testudineaMala bela larva s braon glavom izleže se

iz jaja položenih na embrion ploda voćke uvreme cvetanja. Dok plod raste larve bušetunele i često promene nekoliko plodovapre nego što padnu na zemlju s plodomkoji otpada pre vremena sredinom leta.Ose zimu provode u zemljištu i izlaze na -rednog proleća. Videti i Biljna zolja.

OSETLJIVE BILJKE Jabuka SIMPTOMI Plod opada pre vremena i

čes to ima rupu na mestu gde je izašla lar -va. Unutrašnjost ploda puna je tunela i

smeđeg izmeta. Plodovi na drvetu često sudeformisani uz karakteristična trakasta oš -tećenja.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Skupite plo-dove čim opadnu i kompostirajte ih. Zimisklo nite malč sa zemljišta. Lagano preko-pajte zemljište da biste izvukli larve napovršinu gde će ih pronaći ptice.

katRanaSta PegavOStliŠĆa javORaRhytisma acerinumOSETLJIVE BILJKE Često se javlja na

pla tanima, ali i na mnogim ukrasnim vrsta-ma javora.

SIMPTOMI Prvo se na gornjoj strani lišćapojavljuju žute pege, koje potoni sredinomleta počinju da tamne i pretvaraju se utam ne katranaste mrlje sa žutim ivicama.Ova bolest retko utiče na snagu biljke, alijoj narušava izgled.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Kod ukrasnihjavora uklonite zaražene listove i ostalede love biljke. Kod velikog drveća nije prak-tično preduzimati bilo kakve korake.

kORenOva vaŠ SalatePemphigus bursariusSitna, žutobela biljna vaš bez krila sa

ma lim crnim tačkicama na abdomenu; letimože da se nađe na korenu salate. Zimuprovodi uglavnom na crnoj topoli i u junuse seli na zelenu salatu i poljsku gorčiku.Kolonije na korenu mogu da se zadrže svedo zime koju provode u zemljištu do nare-dne godine. Videti i Biljna vaš.

OSETLJIVE BILJKE Zelena salata, polj-ska gorčika. Crna topola je domaćin zimi.

SIMPTOMI Ako je najezda velika, zelenasalata će iznenada uvenuti i osušiti se.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite sorteotporne na korenovu vaš, na primer „dina-mit”.

ORGANSKA BAŠTA408

kOvRDŽavOSt liSta BReSkveTaphrina deformansSpore ovog gljivičnog oboljenja šire se

uz pomoć kiše. Bolest se pogoršava poslesvežeg, vlažnog proleća u hladnim, vlaž-nim podnebljima.

OSETLJIVE BILJKE Breskva, badem,nek tarina i ponekad kajsija. Podložne su ijestive i ukrasne vrste.

SIMPTOMI Početkom proleća mladi listo-vi dobijaju zadebljanja i počinju da se uvi-jaju, poprimaju žutu ili narandžasto-crve-nu boju. Crveni plikovi pojavljuju se na liš -ću početkom leta. Na zaraženim listovimaprimetna je bela skrama, oni postaju sme -đi i prerano opadaju. Stalni napadi umanji -će snagu biljke i formiranje plodova i naru-žiti izgled drveta.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Pokrijte dr -veće koje se gaji u špaliru od sredine zimedo sredine proleća da biste sprečili širenjebolesti, pomognuto kišom, na mlade pu -polj ke i lišće. Konstruišite ram od drveta iprovidnog najlona, kao vrata za pravou-gaoni hladni ram u bašti, ali vertikalnedaske treba da budu dovoljno dugačke damogu da se zabodu u zemlju. Možete prič-vrstiti ovaj pokrivač za zid ili ogradu, kao iu zemljište. Ne sadite u hladnim, vlažnimuslovima drveće podložno bolesti.. Izbe ga -vajte mesta blizu vodene površine. Pobe -rite zaraženo lišće. Dobro zalivajte i prihra-njujte drveće da biste podstakli rast novogmladog lišća.

Fungicidi Prskajte drveće bordovskomčorbom na jesen, čim lišće opadne, i pono-vo kad pupoljci počnu da pupe krajemzime ili početkom proleća.

kRaStavOSt kROmPiRaStreptomyces spp.Rašireno bakterijsko oboljenje koje se

čes to javlja na lakom, peskovitom, alkal-nom zemljištu u vrućim, suvim uslovima.Ozbiljan napad može da se pojavi na tekraščišćenom zemljištu koje je bilo pod tra-

vom. Posle prvobitne infekcije, u krastamase dalje formiraju spore koje ostaju u zem-ljištu. Bolest je obično prisutna u svakomzemljištu, ali do infekcije dolazi samo u od -govarajućim uslovima.

OSETLJIVE BILJKE Krompir SIMPTOMI Krastave, nepravilne pege

po javljuju se na kori krtole (slika na str.88). Pege nekad prekriju čitavu površinukrtole i mogu da budu površinske, ili dubo-ke. Bolest retko utiče na prinos, ali do gu -bitka dolazi zbog bacanja veće količineme sa krtole prilikom ljuštenja.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Nemojte dado dajete kreč; povećaće se javljanje kras -ta. Zalivajte krompir u sušnom periodu,na ročito dok cveta. Dodajte organska đub -riva da biste popravili propusnost zemljištaza vlagu. Gajite otporne sorte.

kRaStavOSt kRUŠkeVenturia pirinaGljivično oboljenje slično krastavosti

jabuke, ali se zaraza često javlja i na spolj-nom omotaču pupoljka. Krastavost se po -goršava u hladnim, vlažnim uslovima naproleće i početkom leta.

OSETLJIVE BILJKE Kruška SIMPTOMI Tamne krastave pege, slične

kao kod krastavosti jabuke, pojavljuju sena izdancima, lišću, plodu i pupoljcima.Kras tavost plodova često je veća nego kodjabuke, usled čega se plod deformiše i for-miraju se duboke pukotine. Na granama sepojavljuju upadljive izbočine koje kasnijepucaju.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE VidetiKrastavost lista i ploda jabuke

kRtiCeTalpa europeaOdrasle krtice dugačke su oko 15 cm i

imaju gusto, tamnosmede krzno. Ženkejed nom godišnje okote do četiri mladunca.Ne hrane se biljkama, ali ih ugrožavajusvojom aktivnošću, utiču na rast i otežava-ju košenje trave.

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 409

SIMPTOMI Krtice prave gomilice rastre-sitog zemljišta (krtičnjak) na obradivomzemljištu, travnjacima i ledinama. Najug -ro ženije je lako, vlažno zemljište. Šteta jeobično najveća krajem zime i početkomproleća.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Zamke su je -dini siguran način da se suzbije ova šteto-čina. Najbolje vreme za hvatanje krtica jekrajem zime ili početkom proleća, kad jelakše da se primete. Prvo pronađite krti-čnjake pažljivim posmatranjem, pregleda-njem zemljišta i iskopava njem. Stavitezam ku u ravan tunel na dubinu 15-20 cm.Pregledajte zamku barem jednom dnevno.Ako se krtica ne uhvati u roku od četiridana, premestite zamku u drugi tunel. Kr -tice je moguće oterati na neko vreme uzpomoć jakih, odbojnih mirisa ili sprave ko -ja stvara vibracije u tunelima.

kRUŠkina BUvaPsylla pyricolaOdrasle jedinke ove štetočine zimu pro-

vode na granama i izdancima. Jaja polažuu aprilu na ogranke i izdanke. Nekolikosed mica kasnije legu se nimfe (mladi) kojesu narandžaste ili ružičaste s ružičastim(cr venim) očima. Hrane se pupoljcima i liš -ćem. Svake godine izlegu se tri generacije.

OSETLJIVE BILJKE Kruška i veliki brojraz ličitih vrsta drveća i žbunova.

SIMPTOMI Oštećeno lišće i pupoljci napro leće. Leti se na drveću pojavljuje velikakoličina smole i čađava plesan. Šteta napu poljcima koji se formiraju krajem letasma njuje prinos sledeće godine. Velika na -jezda uzrokuje prerano opadanje lišća.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Orežite ispa lite najviše zahvaćene izdanke. Gajitecve će koje privlači grabljivice, na primerbratić i različak.

kRvava vaŠEriosoma lanigerumOva mala smeđa vaš živi u kolonijama

na stablu i granama, zaštićena belom sup-

stancom koja liči na vunu. Najupadljivija jekrajem proleća i početkom leta, ali ima jecele godine. Mlade vaši zimu provode upu kotinama u kori i u galama.

OSETLJIVE BILJKE Jabuka, dunjarica,glog, ukrasna divlja jabuka, vatreni trn idru ge srodne biljke

SIMPTOMI Lišće i plodovi se deformišu;na granama mogu da se pojave gale. Krozoštećenja na kori ulaze bolesti koje izazi-vaju sušenje.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Čvrstom čet-kom uklonite kolonije. Odsecite i spaliteizu zetno oštećene grane. Videti i Biljna vaš

kUniĆiOryctolagus cuniculusŽivotinje koje kopaju tunele ispod živice

ili na sličnim mestima. Hrane se noću, ranoujutru ili kasno popodne velikim brojemraz ličitih biljaka. Kunić može da pojede 0,5kg vegetacije dnevno i stoga brojna kolo-nija može naneti veliku štetu.

OSETLJIVE BILJKE Veliki broj različitihvrs ta plodova, povrća, trava i cveća

SIMPTOMI Kunići brste mlade izdanke.Biljke su često pojedene sve do nivoa zem-ljišta, a sa drveća je oglodana kora. Naj -više štete počine na proleće i početkomleta.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ako je broj-nost velika, oko važnih biljaka podigniteogradu za zaštitu od kunića. Koristite mre -žu sa rupama veličine 2,5 - 3 cm. Ogradatreba da bude visoka 1 - 1,2 m, ukopana uzemljište dodatnih 30 cm i nagnuta napo-lje pod uglom. Treba je dobro podupretistu bovima i žicom i stalno proveravati daštetočine ne probuše rupe u njoj. Takode,da biste ih odbranili od kunića, okružitebiljke pokošenim bodljikavim biljem. Mo že -te upotrebiti i električnu ogradu. Ima bilja-ka koje kunići manje vole (videti str. 159 i173).

ORGANSKA BAŠTA410

kUPUSna Bela RđaAlbugo candidaGljivična bolest koja se prenosi putem

vetra, insekata i kiše. Može da miruje iprezimi u zemljištu nekoliko meseci.

OSETLJIVE BILJKE Povrće i ukrasne ku -pus njače; jednogodišnja korovska biljkarusomača

SIMPTOMI Na lišću i korenu javljaju semale glatke mrlje koje liče na kapi farbe.Vremenom se na ovim mrljama pojavljujeprah. Sledi deformisanje napadnutih delo-va ili cele biljke. Često se dovodi u vezu splamenjačom kupusnjača.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uništite za -ražene biljke. Strogo se pridržavajte plo-doreda - najmanje tri godine, bolje četiri ilipet godina.

kUPUSna kilaPlasmodiophora brassicaeOvo gljivično oboljenje koje se prenosi

putem vazduha može preživeti u zemljištubez odgovarajuće biljke-domaćina i do 20godina. Kupusnoj kili odgovaraju jako vlaž -ni, kiseli uslovi. Manji je problem na alkal-nom zemljištu u veoma toplim, suvim uslo-vima, kao i kod useva koji dospevaju napro leće. Bolest se širi preko zaraženog bilj-nog materijala i zemljišta. Lako se prenosipreko zemljišta uz pomoć baštenskog ala -ta, opreme, obuće i zaraženog rasada kojine pokazuje simptome.

OSETLJIVE BILJKE Kupusnjače; šeboj,noćna frajla i iberis

SIMPTOMI Biljke klonu kad je sunčan ito pao dan, ali se obično oporave noću; ne -kad su zakržljale, a na listovima se pojav-ljuju crvene pege. Na korenu se formirajunabrekle guke - ili jedna velika, ili nekolikomanjih. Rast i prinos biljaka je značajnosmanjen.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Bolest se ve -oma teško suzbija i stoga je posebno važ -no ne dozvoliti da do nje dođe. Kupujte ra -sad od proverenih proizvođača ili gajitesop stveni. Održavajte plodnost zemljišta i

drenažu. Dodajte kreč u kiselo zemljište.Ako se javi kupusna kila, dodavanje krečado pH vrednosti 7 može pomoći. Sve zara-ženo korenje uklonite što je pre moguće,najbolje pre nego što guke puknu; nekom postirajte izvađene biljke. Zagrćite za -ražene biljke novom zemljom da biste ihpo dstakli da formiraju novo zdravo kore-nje. Ako je kupusna kila već u vašem zem-ljištu, gajite biljke u podignutim saksijamas nezaraženom mešavinom zemlje za gaje-nje u saksijama.

kUPUSna lePtiRaSta vaŠAleyrodes proletellaOdrasla vaš veoma brzo poleće kad je u

opasnosti. Mlade nimfe su pljosnati insektikoji nepomično stoje na donjoj strani listo-va. Velika najezda dovodi do stvaranjaples ni na listovima koja se hvata na leplji-vu medljiku koju proizvode insekti. Videti iBela vaš

OSETLJIVE BILJKE Kupusnjače SIMPTOMI Videti Bela vaš. Jaja polažu

na donju stranu listova od sredine maja.Potrebno je oko pet sedmica da se razvijuodrasle jedinke. Razmnožavaju se do jese-ni. Jaja i odrasle jedinke zimu provode nabiljkama domaćinima.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Prekinitenep restanu najezdu uklanjajući sve ostat -ke zimskih kupusnjača odmah posle berbe.Zakopajte ih u kompostište ili prekrijte go -milom komposta pre nego što posejetenove kupusnjače. Uklanjajte niže listovena kojima se nalaze mlade jedinke. Bri -sanjem biljaka uznemirićete odrasle jedin-ke i poremetiti im šemu ishrane. Speritemlazom vode vaši i medljiku koju luče.

Pesticidi Insekticidni sapun. Prskajtega direktno na štetočine rano ujutru kadsu temperature niske i odrasle jedinke ma -nje pokretljive. Najviše uspeha imaćeteako prskate jednom sedmično, 3-4 sedmi-ce.

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 411

kUPUSna mUvaDelia radicumOdrasle jedinke ovih letećih insekata du -

gačke su 6 mm i liče na male obade. Po -lažu jaja u zemljište blizu biljke-domaćina,a ponekad i na biljke. Bele larve bez nogu,dugačke 8 mm, hrane se korenom. Zimi seučaure u zemljištu. Šteta je obično najve-ća krajem proleća i početkom leta, ali dru -ga, pa čak i treća generacija ovih insekatamože da nastavi da oštećuje biljke i na je -sen. Rasad posađen u podignute leje, sak -sije i ćelije takođe je podložan napadu.

OSETLJIVE BILJKE Kupusnjače, ali isrod ne ukrasne biljke kao što su šeboj inoćna frajla.

SIMPTOMI Mlade biljke venu i slaborastu, lako se vade iz zemljišta. Starije bilj-ke često ne pokazuju nikakve simptome.Zbog štete koju im nanese kupusna muvakorenasti usevi (rotkvice, broskva, repaugarnjača), često nisu jestivi. Larve moguda se nađu i u kelju pupčaru.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Pokrijte bilj-ke providnim plastičnim pokrivačem iligus tom mrežom odmah posle setve ili sa -đenja. Zaštitite pojedinačne biljke pokriva-čem protiv kupusne muve (videti str. 310)- mekim materijalom površine 12 kvadrat-nih centimetara - gumenom podlogom zatepih ili nečim sličnim. Posadite biljke uma lo udubljenje; u slučaju napada zagrni-te ih zemljom da podstaknete nove kore-nove izdanke. Posadite žbunasti ili patu -ljas ti bob kao međuusev.

kUPUSna vaŠBrevicoryne brassicaeOdrasle jedinke ove štetočine su sivoze-

lene i prekrivene praškastom belom pepe-ljastom materijom. Jaja polažu na stablo ilišće kupusnjača, gde prezime i izlegu sena proleće. Napadaju biljke od sredine letenadalje, a najveća najezda je od početkado sredine jeseni. Videti i Biljne vaši

OSETLJIVE BILJKE Kupusnjače

SIMPTOMI Guste kolonije vaši izazivajude formitet i pramenu boje lišća. Ozbiljnana jezda može da zaustavi rast i uništi vr -hove izdanaka mladih biljaka.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonitezim ske kupusnjače čim završite sa ber-bom, najkasnije do sredine proleća. Za ko -paj te ostatke biljaka duboko u gomilukom posta ili u kompostište. Redovno preg -ledajte mlade biljke od početka leta do po -četka jeseni i uništite sve kolonije jajašacaili mladih insekata.

Pesticidi Insekticidni sapun; piretrin;ulje uljane repice

liSne BUveSitne štetočine koje sisaju biljni sok sa

cve tova, lišća, mladih pupoljaka i izdanakadovodeći do deformiteta biljaka. Biljke suprekrivene lepljivom medljikom na koju sehvata plesan. Mlade nimfe nanose najvišeštete. Nimfe su široke i pljosnate sa izra-ženim začecima krila i očima. Odrasle je -din ke, duga čke 2-3 mm, liče na biljne vašis krilima; mogu da skaču i lete. Videti iJabukina lisna buva; Lovorova lisna buva;Šimširova lisna buva; Kruškina buva

liSni mineRiŠtetočine u obliku larvi koje buše tunele

u lišću i prave karakteristične šare u oblikulavirinta. Možete da ih izgnječite dok sena laze u tunelima ili da poberete zahvaće-no lišće. Šteta je više vizuelna nego što jeozbiljna po život biljke, osim na lisnatimuse vima.

livaDSka PenUŠaPhilaenus spumariusOva štetočina koja se hrani biljnim soko-

vima postoji u raznim bojama, od žute dozelenkasto-smeđe. Zatupastog, klinastogob lika s velikim očima, raste do 6 mm du -žine. Odrasle jedinke skaču kad ih nekouz nemiri. Mlade nimfe nalaze se na stablu

ORGANSKA BAŠTA412

biljaka i prekrivene su karakterističnompe nom - „pljuvačkom” radi zaštite.

OSETLJIVE BILJKE Ruža i ružmarin;broj ne biljke koje se gaje na otvorenom i uzaštićenom prostoru.

SIMPTOMI Mladi izdanci često su defor-misani i venu. Cvet može da bude oštećen.Ako je ima mnogo, bela pena biljci kvariizgled.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Šteta je ret -ko problem. Pena i nimfe mogu da se uklo-ne vodom pod jakim pritiskom.

lOvOROva liSna BUvaTrioza alacrisOdrasle jedinke ove štetočine zimu pro-

vode u uvijenom lovorovom lišću i biljnimostacima oko biljke. Hrane se mladim iz -dancima na proleće. Godišnje se pojavijed na do dve generacije.

OSETLJIVE BILJKE Lovor, naročito biljkestarije od pet godina.

SIMPTOMI Lišće se kovrdža, potom pop -rima svetliju boju, zadebljalo je i prekrive-no „plikovima”. Ako je najezda velika, lišćese često suši i opada, a izdanci venu. Napovršini je upadljiva lepljiva medljika nakojoj se stvara crna plesan.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklanjajte,ore zujte i skupljajte zaražene listove.

lUkOva mUvaDelia antiquaOdrasle jedinke ove štetočine izlaze iz

ča ura u maju posle zime provedene uzem ljištu. Jaja polažu na mlado lišće, stab -lo ili zemljište blizu biljaka. Bele larve du -gačke do 8 mm hrane se stablom, kore-nom i lukovicama 2 do 3 sedmice pre negošto se učaure. Godišnje ima tri do četirige neracije.

OSETLJIVE BILJKE Crni luk; kao i koz-jak, beli luk i praziluk

SIMPTOMI Mlade biljke venu, lišće istab lo starijih biljaka postaje meko i truli.Larve buše lukovice koje potom trule. Na -pad je najintenzivniji od početka do sredi-

ne leta. Šteta se može pomešati s koreno-vim nematodama i belom truleži.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Prekrijte bilj-ke odmah posle setve ili sadenja pokriva-čem za redove ili gustom mrežom. Uk lo ni -te zaražene biljke čim otkrijete lukovu mu -vu. Primenjujte plodored i zemljište riljajtezi mi da biste izvukli larve nadohvat grablji-vicama.

lUPinina vaŠMacrosiphum albifronsVelika, svetla, sivoplava vaš, dugačka do

5 mm, voštanog izgleda. Zimu provodi naodraslim lupinama (vučjak). Videti i Biljnevaši

OSETLJIVE BILJKE Zeljasta i drvenastalupina

SIMPTOMI Velike kolonije pojavljuju sekra jem proleća i leti, na vrhovima biljaka ina donjoj strani listova. Vrhovi cvetova sudeformisani i može doći do uvenuća biljke.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Redovnopreg ledajte biljke krajem proleća i leti. Uk -lonite zaražene biljke i uništite vaši.

ljiljanOva BUBaLilioceris liliiOdrasle bube su jarko crvene, dugačke

do 8 mm. Larve su im crvenkastožute, gr -bave i prekrivene crnom sluzi. Odrasle je -din ke zimu provode u zemljištu i prelazena biljke početkom proleća. U roku od ne -koliko meseci svaka ženka može da položi200-300 jaja na lišće i stablo. Larve se le -gu posle deset dana i potom se hrane me -sec dana pre nego što se učaure u zemljiš -tu. Svake godine javlja se samo jedna ge -neracija.

OSETLJIVE BILJKE Ljiljan, naročito belilji ljan; takođe carska kruna, solomonovpe čat.

SIMPTOMI I odrasle jedinke i larve hra -ne se lišćem, stablom i semenom i u sta-nju su da desetkuju biljke. Štetu najčešćenanose od aprila do septembra.

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 413

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Od sredineproleća redovno pregledajte biljke. Uk lo ni -te i uništite sve bube, jaja i larve čim ihspazite.

ljUBičaSta tRUleŽ kORenaHelkobasidion purpureumGljivično oboljenje koje se može zadrža-

ti u zemljištu mnogo godina bez biljke do -maćina. Kiselo zemljište i temperatura oko15°C pogoduje širenju ove bolesti.

OSETLJIVE BILJKE Cvekla, šargarepa,paš trnak, broskva i repa; takođe izazivaozbiljnu trulež korena špargle, celera lišća-ra, raš tana i mnogih ukras nih biljaka. Možena pasti i povrće koje se čuva na gomilamaili u jamama.

SIMPTOMI Često oboljenje koje se javljau celoj Evropi, mada je rede u hladnim re -gionima i u Škotskoj. Tamno-ljubičaste tra -ke sa tamnim pegama pojavljuju se na ko -renu i krtolama. Može se pojaviti i vunastamasa na koju se lepi zemljište. Koren truli.Nadzemni delovi biljke su zakržljali i žute.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite za -ražene biljke pre nego što se raspadnu uzemljištu. Spalite zaraženo korenje. Nekom postirajte zaražen biljni materijal. Po -boljšajte drenažu. Ne gajite korenasteuse ve na istom mestu barem četiri godine.

malinina BUBaByturus tomentosusŽućkasto-smeđe larve, dugačke 6-8

mm, mogu se naći u zrelim plodovima.Od rasle jedinke, sitne smeđe bube dugač -ke 3-4 mm, zimu provode u zemljištu, bli -zu biljke-domaćina. Izlaze na proleće da bise hranile cvetom jabuke i gloga i drugihbi ljaka iz familije ruža, a potom se u vremecvetanja sele na cvet maline, crvene kupi-ne i kupine. Jaja polažu leti u cvetove; lar -ve se hrane oko mesec dana pre nego štose učaure u zemljištu. Godišnje se javljasamo jedna generacija.

OSETLJIVE BILJKE Crvena kupina, mali-na, kupina i srodne hibridne sorte

SIMPTOMI Larve se hrane plodom kojise razvija, usled čega su bobice mestimič -no osušene i tvrde.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ako nađetelarve u plodu krajem sezone uklonite malči prekopajte lagano površinski sloj zemljiš -ta oko stabljika. Ako gajite bobičasto voćeispod mreže, uklonite je pošto plod sazrida biste omogućili pristup pticama, ili do -vedite kokoške. Krajem godine posecitestab ljike do površine zemljišta. To bi tre-balo da suzbije ovu štetočinu, iako ćeteizgubiti godišnji rod.

meDna gljivaArmillaria spp.Medna gljiva pretežno živi na mrtvim

panjevima. Siri se na zdravo drveće prekospiralnih izraslina, iako do zaraze može do -ći i u kontaktu s korenom. Retko dolazi doin fekcije putem spora gljiva (videti sliku nastr. 88). Ima mnogo vrsta ovih gljiva i nenanose sve štetu biljkama.

OSETLJIVE BILJKE Veliki broj drveća,sve voćke, grmovi i drvenaste penjačice.Naročito su podložne breza, dunjarica, ri -biz la, ljiljan, bor, kalina, vrba i visterija.

SIMPTOMI Prvi simptomi uključuju uve-nuće lisnatih grana ili nepojavljivanje listo-va na proleće. Biljka može brzo uvenuti, ilivene 1 po nekoliko godina. Ako skinete ko -ru zaražene biljke blizu korena ili osnovestabla pronaći ćete tanak sloj svetle gljivi-čne izrasline koja miriše na pečurke. Ispodkore i u zemljištu oko osnove stabla prona -ći ćete dugačke, crne, spiralne izrasline.Iz među jula i decembra nekad se mogupo javiti skupine pečuraka boje meda. Mla -do drveće podložnije je napadu.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Na mestugde se javljala medna gljiva trudite se dagajite donekle otporne biljke: bambus, ja -panska dunja, klematis, ruj, heba, pasiflo-ra, tisa, bukva, hrast i katalpa. Jake biljkesu manje podložne. Uklonite zaražene bilj-ke i što veći deo njihovog korena.

ORGANSKA BAŠTA414

mOkRiCaArmadillidium vulgare, Oniscus asellus,

Porcellio scaber i druge spp.Kopneni zglavkar dugačak do 2 cm sred -

njesive do tamnosive boje, čvrstog seg -men tiranog tela. Mlade jedinke su svetlijeboje, u zavisnosti od starosti, i mnogo ma -nje. Danju se kriju ispod kutija, saksija,kamenja i đubreta, dok noću izlaze da sehrane. Odrasle ženke polažu do 20 jaja ičuvaju ih u torbama. Mladi se razmile nasve strane i hrane se oko godinu dana prenego što dostignu punu zrelost.

OSETLJIVE BILJKE Rasad i mlade biljke SIMPTOMI Glavni izvor hrane su im osu-

šeni ili truli biljni ostaci, a ne žive biljke.Me đutim, nekad se hrane mladim biljkamana površini zemljišta.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ova štetoči-na je toliko raširena da ju je nemogućesuzbiti, a nije ni potrebno, osim u stakleni-ku i u ramovima u kojima se na prolećega je mlade biljke iz semena. Velike koloni-je možete uništiti ako ih prelijete ključalomvodom. Preživele jedinke suzbijte tako štoćete staviti mamce od mekinja, osušenekrvi, kuvanog krompira, ribanog sira ili še -ćera ispod drvene daske ili kutije, ili na ne -ko drugo mračno mesto. Pokupite bube iuniš tite ih. Očistite staklenik od biljnih os -tataka. Ne malčirajte osetljive mlade bilj-ke.

mRaviLasius i Myrmica spp.Ovi crveni, žućkasto-smeđi ili crni insek-

ti imaju jasno izraženu glavu, toraks i ab -domen. Žive u kolonijama u cvetnim leja-ma, na travnjacima, u gomilama kompostai saksijama. Mravi su pre napasti nego šte-točine.

OSETLJIVE BILJKE Ne postoje SIMPTOMI Mravi retko kad oštećuju bilj-

ke direktno, ali njihova aktivnost možeugroziti razvoj biljke i povećati štetu kojuprouzrokuju druge štetočine. Tuneli kojeprave mravi mogu ugroziti koren i izazvati

uvenuće biljke. Neki mravi na travnjacimaiznad mravinjaka gomilaju zemlju, što na -rušava izgled i otežava kretanje. Ponekadkradu seme, naročito ono koje sadrži visokprocenat ulja. Mnogi se hrane medljikomkoju luče biljne vaši i drugi insekti. Mravipo nekad „pripitomljavaju” te štetočine, vo -de ih sa sobom i štite od grabljivica.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Mrave jesko ro nemoguće uništiti i stoga je najboljedržati ih pod kontrolom tamo gde praveštetu. Masne trake ili lepljiva farba koja sestavlja na stablo voćaka mogu sprečitimra ve da se penju po drveću, žbunju ilistak leniku. Kolonije koje vam prave prob -leme na otvorenom dobro polijte hladnomili ključalom vodom. Mravinjak možete is -prati vodom iz saksije.

Pesticidi Piretrin; proizvodi na bazi bilj-nog ulja

neDOStatak azOtaSve vrste povrća osim mahunarki, koje

vezuju azot, osetljive su na ovaj poreme-ćaj, kao i jabuka, šljiva, ribizla i mnogedru ge biljke.

SIMPTOMI Biljke slabo rastu; lišće jeble dozeleno, dok u nekim slučajevima, naprimer kod kupusnjača, ima žute, crvene ililjubičaste mrlje. Simptomi se prvo javljajuna nižem lišću. Cvetanje i tormiranje plodamože da bude umanjeno ili odloženo.

UZROCI Nedostatak azota u zemljištu.Mo guć je na svakoj vrsti zemljišta, ali jeverovatniji na lakom zemljištu siromašnomorganskim materijama, u podnebljima samnogo padavina. Hladno vreme, naročitopo četkom sezone, može da izazove privre-meni nedostatak. Dodavanje isitnjenog dr -veta i sličnog drvenastog materijala možeprouzrokovati „krađu azota” - kad organiz-mi u zemljištu počiste sav azot da bi lakšerazgradili drvenasti materijal.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Poboljšajteni vo organskih materija u zemljištu. Zimigajite zelenišno đubrivo, kao što je ozimaraž, da biste smanjili gubitak azota iz zem-ljišta. Gajite zelenišno đubrivo koje oboga-

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 415

ćuje zemljište azotom, na primer grahori-cu. Obogatite zemljište kompostiranim ze -lenim otpadom i dubnvom životinjskog po -rekla. Malčirajte biljke pokošenom travom.Obogatite zemljište organskim đubrivombo gatim azotom.

neDOStatak BORaKorenasti usevi najosetljiviji su na ovaj

po remećaj; takođe kupus, karfiol, celer,gra šak, kruška, jagoda i karanfil.

SIMPTOMI Vršni pupoljci venu, biljke sužbunaste i zakržljale.

Cvekla - na korenu se pojavljuju nek roz -ne pege; može izazvati smeđu trulež iznu-tra.

Kupus - deformisani listovi; delovi kore-na su šuplji.

Karfiol - cvetne glavice slabo rastu i nanjima se pojavljuju sme đe mrlje. Stablo,lisna drška i lisne žile postaju hrapave.

Celer lišćar - zadebljala lisna drška pu capo površini; unutrašnje tkivo postaje cr -ven kastosmeđe.

Kruška - u mesu plodova formiraju setvr de smeđe pege; nekad se deformiše.Novi izdanci ponekad venu na proleće.

Broskva i repa ugarnjača - u unutrašnjo-sti donjeg dela korena formiraju se smeđeili sive zone, često u koncentričnim krugo-vima.

Jagoda - zakržljale biljke. Sitni listovi,žu ti i naborani pri vrhu. Plodovi mali i ble -di, formiraju „struk” blizu peteljke.

UZROCI Nedostatak u zemljištu je ve o -ma redak; može da se desi kad je podlogaod granita koji sadrži malo bora. Uzroknas taje i usled ispiranja lakog zemljištapos le velikih kiša, preteranog dodavanjakre ča/visoke pH vrednosti i izuzetno suvogzemljišta.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Poboljšajteza državanje vlage lakog zemljišta. Iz me ri -te pH vrednost pre nego što dodate kreč;održavajte pH vrednost ispod 7. Umešajtegrabuljama boraks u zemljište, 35 g pomet ru kvadratnom. Kruške prskajte folijar-

nim prskanjem (preko lista): 70 g boraksana 22 litara vode.

neDOStatak FOSFORaSve biljke su podložne ovom ne tako

čestom poremećaju.SIMPTOMI Slab rast. Lišće postaje plavi-

často-zeleno s ljubičastim mrljama, ali nežu ti. Plodovi su sitni i zeleni, kiselog ukusa.Ovaj poremećaj nije lako ustanoviti i možeda se pomeša sa simptomima koji nastajuusled suše, oštećenja korena i nedostatkaazota.

UZROK Zemljište samo po sebi može bitisiromašno fosforom - naročito kiselo zem-ljište, zemljište s malo krečnjaka, kao izem ljište u oblastima s mnogo padavina.Hladno vreme može izazvati privremenine dostatak.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Obogatitezem ljište organskim izvorima fosfora kaošto su fosfatni kamen ili kosti.

neDOStatak gvOŽđaPoznat i kao hloroza koju izaziva kreč.

Sim ptomi su veoma slični kao kod nedos -tatka magnezijuma i često se javljaju za -jed no.

OSETLJIVE BILJKE Kruška, malina; bilj-ke koje vole kiselo zemljište, na primerkamelija, azaleja na alkalnom zemljištu, alimože da se javi kod svih vrsta biljaka.

SIMPTOMI Lišće dobija žutu i smeđu bo -ju po ivicama a potom i duž žila (videti str.87). Mlado lišće može sasvim da požuti ilipobeli i potpuno izgubi zelene delove. Kva -litet i kvantitet ploda su loši.

UZROCI Prevelika pH vrednost zemljištakod biljaka koje vole kiselu sredinu. Prev -la ženo zemljište. Preterana upotreba fos-fata.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite biljkekojima odgovaraju uslovi zemljišta. Do daj -te dobro zgorelo đubrivo ili kompost.

ORGANSKA BAŠTA416

neDOStatak kalCijUmaPoremećaj do kog često dolazi na kise-

lom zemljištu i kod biljaka koje se gaje uposu dama i nemaju dovoljno vlage.

SIMPTOMI Kovrdžavost mladih listova ilivrhova izdanaka, slab rast. Jabuka dobije„gorku pegavost”. Kora ploda je pegava; umesu se javljaju smeđe tačke gorkog uku -sa. Naročito su ugroženi veliki plodovi.Sim ptomi mogu da se jave i dok se voćkečuvaju.

Kelj pupčar i kupus dobiju smeđu unut -rašnjost.

Šargarepa - „udubljenja”. Ovalne pegena ko renu postaju pukotine i rupe. Korenmo gu da napadnu drugi organizmi i prou-zrokuju truljenje.

Celer lišćar - centralno lišće počinje dacrni, biljke su zakržljale.

Paradajz, paprika - „trulež vrha ploda”(videti sliku, str. 86). Tamno-smeđe/crnemrlje pojavljuju se kod peteljke ploda. Nemoraju svi plodovi na istoj grani da budupogođeni.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Pravi nedos -tatak kalcijuma je redak, mada može da sejavi na kiselom zemljištu. Simptomi su višeposledica prekida u snabdevanju kalciju-mom. Do toga može da dođe zbog nedos -tatka vode, što usporava prenos kalcijumado biljke i zbog preterane upotrebe kaliju-ma u đubrivu bogatom magnezijumom. Popotrebi, dodajte kreč kiselom zemljištu dopH vrednosti 6,5. Dodajte organske mate-rije zemljištu kako biste održali uslove kojiomogućavaju stalno snabdevanje vodomce le godine. Nikad ne dopustite da sezem ljište u posudama isuši.

neDOStatak kalijUmaPoremećaj poznat i kao deficit kalijuma

izazvan manjkom ovog elementa u zem -ljiš tu. Do njega najčešće dolazi na lakom,peskovitom zemljištu, kao i na zemljištu sniskim sadržajem gline ili visokim sadrža-jem treseta.

OSETLJIVE BILJKE Krompir, para dajz,ja buka, ribizla, kruška i druge jestive i uk -rasne plodonosne biljke

SIMPTOMI Smeđa palež na vrhu i ivica-ma listova koji počinju da se uvijaju. Nadonjoj strani listova mogu da se pojaveljubičasto-smeđe pege. Slabo cvetanje irod. Biljke su podložnije uticaju mraza ibo lestima.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Poboljšajtestrukturu zemljišta. Da bi se zemljište obo-gatilo kalijumom mogu da se koriste kali-jumova đubriva na biljnoj osnovi, hranivood morskih algi, lišće gaveza i tečni gavez.Dodajte zemljištu zgorelo đubrivo koje jestajalo ispod pokrivača ili kompost. U kom-post dodajte pepeo od drveta koji imavisok nivo kalijuma. Ne dodajite ga direk-tno u zemljište jer je rastvorljiv.

neDOStatak magnezijUmaPoremećaj koji najviše pogađa krompir,

paradajz, crnu ribizlu, jabuku, ogrozd, ma -linu i hrizantemu.

SIMPTOMI Simptomi se najpre javljajuna starijem Ušću, a kasnije se šire i namla do. Listovi poprimaju žutu (ponekadcr venu, ljubičastu ili smeđu) boju izmeđuži la i oko ivica, dok žile ostaju zelene.

UZROCI Kiselo zemljište. Jaka kiša lakoispira magnezijum iz lakog zemljišta. Pre -te rana upotreba đubriva bogatih kaliju-mom može da spreči biljke da uzimajumagnezijum iz zemljišta.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Da bi seefekti odmah osetili, posle cvetanja prihra-njujte lišće svake druge sedmice magnezi-jum-sulfatom (200 g na 10 litara). Sma nji -te upotrebu kalijumovih đubriva. Tretirajtezemljište dolomitskim krečnjakom (ako jepreviše kiselo).

neDOStatak manganaPoremećaj koji najviše pogađa pasulj,

gra šak, crni luk, jabuku, višnju, trešnju imalinu. Videti i Nedostatak gvožđa

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 417

SIMPTOMI Lišće žuti, dok najmanje žileostaju zelene formirajući šare na listu.Sim ptomi se najpre javljaju na najmlađimlis tovima, mada biljka može da prevazideproblem pa je tada ovo lišće manje ugro-ženo. Po površini lista pojavljuju se smeđepege. Najugroženiji listovi postaju smeđi isuše se.

UZROCI Najčešće se javlja na zemljištučija je pH vrednost veća od 7,5, kao i nazemljištu s lošom drenažom i velikom koli-činom organskih materija.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite biljkekojima odgovaraju uslovi postojećeg zem-ljišta. Poboljšajte strukturu zemljišta.

neDOStatak mineRalaNije pametno da tretirate zemljište zbog

nedostatka minerala ako niste sasvim si -gur ni da ovaj problem postoji jer to možepogoršati situaciju. Simptomi nedostatkami nerala često se javljaju zbog prevelikogdodavanja kreča, preterane upotrebe đub -riva ili loše strukture zemljišta - pre negozbog stvarnog nedostatka minerala. Hlad -no vreme, suša i previše vode takođe mo -gu da izazovu privremeni nedostatak. Pra -vi nedostatak minerala je veoma redak. Dabi se on precizno ustanovio obično je pot -rebna analiza biljaka i zemljišta. Videti iNedostatak bora, kalcijuma, gvožđa, kali-juma, fosfora, azota, magnezijuma i man-gana.

nekROza kORe liŠĆaRaNectria cinnabarinaOvo gljivično oboljenje obično napada

bo lesno drvo ili drvo koje umire. Biljke kojesu ošteće ne usled mraza, imaju oštećenjana kori ili žive u vlažnim uslovima u dubo-koj travi na proleće, podložnije su od dru-gih.

OSETLJIVE BILJKE Svo listopadno drve-će i grmovi

SIMPTOMI Prvi simptomi javljaju se naproleće. Iznad mesta gde je bolest ušla,gde se mogu videti smeđi prištevi veličine

glave čiode, dolazi do uvenuća i sušenjako re. Jedna ili više grana mogu uvenuti.Na mrtvim granama pojavljuju se ružičastiili crveni prištevi (videti str. 158).

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Orezujte dr -veće i živicu samo kad je suvo vreme. Od -secite sve zaražene grane čim ih opazite ispalite orezani materijal. Dezinfikujte baš - tenski alat. Uklonite jako zaražene grmo-ve.

nematODeCrvi mikroskopske veličine, nevidljivi go -

lim okom. Neki su štetočine na biljkama,dok su drugi korisni jer napadaju puževegolaće i larve žižaka i drugih štetočina.Videti i Cistolike nematode krompira

nezametanje PlODOvaPoremećaj do kojeg dolazi najčešće kod

voća, bundeva i pasulja.SIMPTOMI Biljke ne formiraju plod, ili je

rod veoma mali. Plod maline i jagode jedeformisan i mestimično suv. Biljka se ina -če normalno razvija.

UZROCI Mraz u vreme cvetanja. Nedos -tatak odgovarajućeg oprašivača u blizini(jabuka i kruška). Nedostatak cvetovazbog neadekvat nog orezivanja. Muški cve-tovi se ne otvaraju u isto vreme kad i žen-ski (kod tikvičastog povrća). Loši vremen-ski uslovi u vreme cvetanja koji sprečava-ju insekte da opraše cvet. Suvo zemljište.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Pronađiteuz rok i ako je moguće uklonite ga.

OBični kaRanFiliĆev SavijačCacoecimorpha pronubanaOdrasle jedinke su sitni, bledi, sivkasti

in sekti s bakarnim zadnjim krilima. Gu se -nice su male, svetlozelene, dugačke oko1,8 mm. Kad ih nešto uznemiri počinju dase uvijaju unazad sve dok ne padnu osta-jući da vise na svilenkastoj niti. Godišnjese javlja nekoliko generacija i gusenice se

ORGANSKA BAŠTA418

u zaštićenom prostoru mogu naći u biloko je doba godine. Između listova predumrežu u kojoj se potom učaure.

OSETLJIVE BILJKE Veliki broj žbunastihi zeljastih biljaka, i u zaštićenom prostoru ina otvorenom.

SIMPTOMI Između listova spojenih svi-lenkastom mrežom mogu se naći gusenicekako se hrane. Hrane se površinskim slo-jem listova usled čega se lišće suši i žuti.Može doći do oštećenja pupoljaka i cveto-va.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uništite gu -se nice i uklonite upredeno lišće.

OBični PaUčinaRTetranychus urticaeOva sitna štetočina, dugačka do 0,5

mm, samo tokom jeseni i zime poprima cr -venu boju. Poznata je i pod nazivom kopri-vin pregalj. Veći deo godine je svetlozelenili žut s dve tamne pege na leđima. Od -govaraju mu topli, suvi uslovi a razmnoža-va se za samo 8 dana na temperaturi od26°C. Paučinar zimu provodi u hibernacijiu pukotinama i udubljenjima, ostacimaopa log lišća i pruća. U stakleniku se raz-množava ćele godine ako je temperaturaiznad 12°C.

OSETLJIVE BILJKE Veliki broj različitihvrsta stakleničkih i kućnih biljaka. Kad jevruće, suvo vreme, privlače ga i biljke naotvorenom: jagoda, breskva, vinova loza,krastavac, boranija, pasulj, patlidžan, ka -ranfil, fuksija i nedirak.

SIMPTOMI U početku se na listovima po -javljuju sitne pege. Kako se napad nastav-lja lišće poprima bronzanu boju, vene isuši se. Pojavljuje se fina, tanka mrežaizmeđu biljnih delova ili s donje strane lis -tova. Uz pomoć lupe na donjoj strani listo-va mogu da se vide paučinar i jaja koja tupolaže. U hladnom stakleniku najveća na -jez da paučinara je od juna do septembra,ali često su aktivni ćele godine.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ako je pot -reb no, prskajte biljke sitnim kapima vode

dva puta dnevno. Trudite se da sve biljkeimaju najbolje moguće uslove za rast.

Paučinar može naneti veliku štetu biljka-ma u saksiji ili izuzetno bujnim biljkama,kao i onim koje se gaje u lošim, vrućim isuvim uslovima. Uništite veoma zaraženebiljke. Na proleće očistite i izribajte plaste-nik. Za pukotine i udubljenja koristite vodupod jakim pritiskom.

Biološke mere U zaš ti ćenom prostoru iu toplini uslovima na ot vorenom koristitegrinju grabljivicu Phyto se iulus persimilis;op timalna temperatura 18-24°C.

Pesticidi Insekticidni sapun; ulje uljanerepice

OBOljenje mlaDOg RaSaDaTačni uzroci još nisu poznati. Verovatno

su odgovorne nematode i gljivična obolje-nja iz zemljišta. Smatra se da se brojnostovih organizama povećava proporcionalnoveličini ili starosti biljke i da mogu da op -stanu s jakim drvenastim korenovim siste-mom starijih biljaka, ali mlade biljke s me -kim korenovim tkivom ne mogu da podne-su veliki broj ovih organizama u zemljištu.

OSETLJIVE BILJKE Trešnja, višnja, ruža,ljubičica, letnji zvezdan, jabuka, breskva,kruška, šljiva i jagoda.

SIMPTOMI Simptomi se javljaju kad semlada biljka posadi na mesto gde je pretoga bila srodna biljka. Prve godine novabiljka sporo raste. Korenov sistem je slab idešava se da počne da tamni. Često neuspe da se primi.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Trudite se dane sadite biljke podložne oboljenju namesto gde je pre toga bila ista ili srodnabiljka. Ako ipak morate da posadite biljkuna isto mesto, iskopajte veliku rupu i za -menite zemlju svežim zemljištem sa mestagde nisu uzgajane osetljive biljke. Biljkekoje se gaje u velikim kontejnerima i pre-sađuju se s velikim slojem zemljišta okorazvijenog korena imaju više šanse daopstanu.

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 419

OSaParavespula vulgaris i P. germanicaOdrasle jedinke ove štetočine imaju kri -

la, upadljive žute i crne šare a dugačke sudo 2 cm. Prave velika gnezda teksture slič -ne papiru u rupama u zemljištu, zidovima,zgradama i gomilama komposta. Počet -kom godine ose su korisne grabljivice kojehrane svoje mlade gusenicama i drugimštetočinama. Većina osa ugine na jesen odmraza. Matica zimu provodi na suvom zaš -tićenom mestu kao što su spoljne prosto-rije i šupe, ili ispod kore drveća.

OSETLJIVE BILJKE Zreli plodovi jabuke,kruške, vinove loze, breskve i šljive.

SIMPTOMI Rupe u zrelim plodovima naleto i početkom jeseni koje obično pogor-šavaju štetu izazvanu drugim faktorima.Čes to oštećuju koren georgina, a kad jesuvo vreme sleću na mahune pasulja stru-žući ih svojim usnim aparatom.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ako je mo -guće, ne dirajte ih. Zaštitite plodove kesa-ma od muslina, najlonskim navlakama iline čim drugim. Ako je neophodno, uništitegnezda koja ste pronašli, osim ako stealergični na ujed ose. Gnezda je najboljeuništavati kad padne mrak. Strogo voditeračuna o bezbednosti; sklonite decu i kuć -ne ljubimce na udaljeno mesto. Morateno siti punu zaštitnu opremu koja prekrivasvaki deo tela. Ako gnezdo visi u vazduhu,srušite ga u plastičnu vreću. Dobro je uve-žite i stavite u zamrzivač gde će ose ugi-nuti. Gnezda koja se nalaze u zemljištu iligomili komposta možete da uništite takošto ćete ih pokriti staklenom posudom ipo tom je pritiskati da uroni u zemljište izablindira gnezdo. Posle nekoliko sedmicaose će uginuti od gladi. Najsigurnije je dapozovete stručnjaka za suzbijanje štetoči-na. Zamolite ga da koristi sapun ili piretrin,umesto karbamata ili organofosfatnoginsekticida.

OSa OgROzDaNematus ribesiiLarve ove štetočine su zelene s crnim

pe gama i sjajnom crnom glavom, dugačkedo 3 cm kad sasvim porastu. Jaja su zelen-kasta/bela, dugačka oko 1 mm i štetočineih polažu na donju stranu lišća uz glavnužilu, obično nisko, u središnjem delu biljke.Godišnje se izlegu dve do tri generacije, aštetu počinju da nanose u aprilu ili maju.Larve treće generacije zimu provode učau-rene u zemljištu.

OSETLJIVE BILJKE Ogrozd, crvena i belaribizla

SIMPTOMI Prvi simptomi su sitne rupe ulišću koje prave mlade larve. Tek izleglelar ve hrane se u središtu žbuna jednu dodve sedmice, a potom se pomeraju kaspo ljašnjosti biljke. Mogu brzo da pojedusve lišće i ostave skelet od lisnih žila igrana. Ukoliko se to ponovi, biljka će for-mirati manje plodova.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite biljkeu nizu ili lepezasto da biste olakšali locira-nje i uklanjanje larvi. Pažljivo pregledajtežbu nove i tražite rupice veličine glave či o -de sredinom proleća, od početka do sredi-ne leta i početkom jeseni. Uništite sva jajai larve koje pronađete. Ako je najezda ja -ka, uklonite ceo list. Savetuje se svakod-nevno pregledanje. Uklonite malč krajemjeseni/na zimu i lagano okopajte zemljuoko žbunova.

OSa SOlOmOnOvOg PečataPhymatocera aterrimaLarva ove štetočine je svetlosiva, nabo-

rana, sa crnom glavom, dugačka do 2 cm.Mlade larve su žućkastosive. Jaja polažena biljke krajem proleća i početkom leta.Larve se hrane obema stranama listova.Kad sasvim porastu sele se u zemljište dase učaure.

OSETLJIVE BILJKE Solomonov pečat idruge vrste Polygonatum spp.

SIMPTOMI Štetočina veoma brzo jedelišće ostavljajući samo glavnu žilu.

ORGANSKA BAŠTA420

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite iuništite jaja i larve. Okopavajte biljke zimikako biste izvukli čaure.

PaleŽPoremećaj koji ugrožava biljke s mekim

tkivom i dlačicama.SIMPTOMI Listovi deluju kao da su izbe-

ljeni ili se na njima pojavljuju svetlosmedemrlje. Oštećeni delovi često se suše.

UZROCI Jako sunce. Pogoršava se akose na listovima zadržavaju kapi vode kojeprivlače zrake sunca.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ne kvasiteliš će po jakom suncu. Podložne biljke uvekzalivajte od dole. Obezbedite biljkama za -senjenost.

PaleŽ izazvana vetROmPoremećaj do kojeg dolazi kod mnogo

vrsta biljaka.SIMPTOMI Lišće tamni na strani okrenu-

toj prema vetru. Vrhovi i ivice listova čestosu znatno tamniji od sredine. Na površinijabuke i drugog voća pojavljuju se crven-kasto-smeđe mrlje.

UZROCI Jak vetar, naročito slan. Gra đe -vinski objekti mogu da formiraju tunel zavetar ili izuzetno vetrovito mesto u bašti.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite vrstekojima odgovara vetrovito područje - obič -no su to primorske biljke, ali treba prove-riti otpornost ovih vrsta kad se gaje u kop-nenim ili severnim oblastima. Napravitezaklon od vetra, prirodni ili veštački.

Pčela liStaRaMegachile centuncularisMala pčela koja živi kao jedinka, svetlo-

smeđa do crna, dugačka 1 cm.OSETLJIVE BILJKE Ruža, laburnum, ro -

dodendron, ljiljan, kalina i druge ukrasnebiljke.

SIMPTOMI Ovalno, polukružno isečeneru pe po obodu listova.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Nije potreb -no. Šteta je retko ozbiljna i ne utiče na raz-voj biljke.

PegavOSt izDanaka malineElsinoe venetaOvo gljivično oboljenje napada mlade

stab ljike maline od kraja proleća do krajaleta. Spore zimu provode na biljkama-do -maćinima. Na plodonosnom stablu javljajuse pukotine koje uzrokuje infekcija odpret hodnih godina.

OSETLJIVE BILJKE Malina; kupina, crve-na kupina

SIMPTOMI Napada mlade izdanke. Nadr venastim stabljikama, lišću, cvetu, gra-nama i zelenim granama pojavljuju se lju-bičaste pege. Lišće počinje da opada, korapuca i nastaju ranice. Prinos se smanjuje.Ozbiljna infekcija izaziva deformitet i suše-nje.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Odsecite ispa lite zaraženo stablo.

Fungicidi Deset dana nakon što se cve-tovi na plodonosnom stablu otvore prskaj-te biljke bordovskom čorbom.

PegavOSt liŠĆa ŠeĆeRneRePeCercospora beticola, Ramularia beticolaOvo gljivično oboljenje zimu provodi u

os tacima zaraženih biljaka ili u semenu.Raz nosi se uz pomoć kiše, vetra, insekata,alata i ručno. Visoka vlažnost i temperatu-re doprinose širenju bolesti.

OSETLJIVE BILJKE Cvekla, blitva; šećer-na repa

SIMPTOMI Na lišću se pojavljuju maleok rugle pege, bledosive u sredini i smeđe-ljubičaste linije.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklanjajteos tatke biljaka; koristite dobro klijavo se -me. Šteta obično nije velika.

Ovo gljivično oboljenje pojavljuje se uvi du crnih ili zelenkastih nekroznih izrasli-na na stablu. Divlja šljiva i trešnja mogubiti izvor zaraze.

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 421

PePelniCaErysiphe, Sphaerotheca i Podosphaera

spp.Različite vrste srodnih gljivica izazivaju

simptome karakteristične za pepelnicu.Sva ka vrsta napada samo određenu grupubiljaka. Najčešće se javlja kad su danju us -lovi topli i suvi, a noću hladni, i posebno nasuvom zemljištu.

OSETLJIVE BILJKE Skoro sve: posebnevrste napadaju jabuku, kajsiju, trešnju,viš nju i šljivu; kupusnjače, tikve, ogrozd,crnu ribizlu, vinovu lozu, ružu, jagodu ima linu.

SIMPTOMI Na skoro svim delovima bilj-ke pojavljuje se bela ili siva prašinastaskrama.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Na proleće ikrajem leta odsecite sve zaražene izdankeili biljke. Trudite se da biljke uvek imajupot rebnu količinu vode i hranljivih materi-ja. Dobro pripremite zemljište pre sađenja.Malčirajte biljke da bi zadržavale vlagu. Nepreterujte s đubrivima bogatim azotom jerto pospešuje sadržaj vode u biljkama kojesu tada podložnije bolesti. Stalno se kulti-višu nove sorte donekle otporne na pepel-nicu. Videti i Pepelnica jabuke

Fungicidi Sumpor. Može oštetiti mladelistove i neke sorte ogrozda i jabuke. Pro -čitajte uputstva pre upotrebe.

PePelniCa jaBUkePodosphaera leucotrichaGljivično oboljenje koje zimu provodi u

pu poljcima. Zaraženi pupoljci otvaraju sekas nije od zdravih. Videti takođe Pepel ni -ca.

OSETLJIVE BILJKE Jabuka; kruška, du -nja, breskva, Photinia (fotinija - zimzelenigrm) i mušmula

SIMPTOMI Pepeljasti beli sloj na pupolj-cima, lišću i stablu. Cvetovi otpadaju; lišćeje deformisano, suši se i opada. Ako sebiljka rano zarazi, na plodu se pojavljujepaučinasta rđa.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite otpor-ne sorte. Malčirajte prostor oko drveća dase zemljište ne bi isušivalo. Zalivajte drve-će u sušnom periodu. Na zimu orežite za -ra žene grane. U proleće uklonite zaraženolišće i grane. Prskajte ekstraktom morskihalgi da biste pospešili rast.

Fungicidi Sumpor, mada je štetan zaneke sorte. Pročitajte uputstvo pre upotre-be.

PePelniCa vinOve lOzeUncinula necator Ovo gljivično oboljenje zimu provodi u

pupoljcima i grančicama. Mladi pupoljcinaj ugroženiji su na proleće. Najčešće sejavlja kad je zemljište suvo, a vazduh okobiljaka vlažan. Spore raznosi vetar.

OSETLJIVE BILJKE Vinova loza SIMPTOMI Bele gljivice pojavljuju se na

mladim izdancima koji su zakržljali i beli-časti. Pepelnica se može primetiti i na do -njoj strani listova. Na grozdovima se jav-ljaju suve, smeđe mrlje i sive pege. Zrnapucaju, a potom se suše i trunu. Neke sor -te, kao što su „kaberne sovinjon” i „kari-njan” veoma su osetljive.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ogulite starukoru sa stabljika vinove loze da biste otkri-li mladu koru. Koristite tup nož i vodite ra -čuna da ne oštetite novu površinu. Zimiočis tite staklenik vrelom vodom i sapu-nom. Sperite ga čistom vodom. Ostavitega da se osuši pre nego što ga zatvorite.Obezbedite odgovarajuću ventilaciju (tomo že zahtevati uvođenje grejanja) i vlagu,i na otvorenom i u stakleniku. Dobro zali-vajte lozu koja raste uz zid, sve dok grožđene počne da zri. Proredite guste grane dabiste obezbedili protok vazduha.

Fungicidi Sumpor. Prilikom primenemo rate voditi računa jer mnoge sorte „nevole” sumpor. Prvo ga stavite na jedan ilidva niža lista i sačekajte 24 sata da bivideli da li će listovi otpasti.

ORGANSKA BAŠTA422

PlamenjačaBolest koju izazivaju različite vrste srod-

nih gljivica koje napadaju određene vrstebiljaka ili grupe biljaka. Obuhvataju Pe ro -nospora destructor koja napada luk; Bre -mia lacfucae koja napada zelenu salatu;Pe ronospora sparsa koja napa da ružu;Plas mopara vificola na vinovoj lozi i Pe -ronospora violae na ljubičici. Ove gljivicežive u zemljištu, u ostacima biljaka i na za -raženim biljkama koje ne pokazuju uveksim ptome.

OSETLJIVE BILJKE Veliki broj različitihvrsta, naročito dok su mlade.

SIMPTOMI Žute mrlje na gornjoj stranilista i plesan, u vlažnim uslovima, s donjestrane lista. Može da napadne velike povr-šine lišća i dovede do odumiranja. Crni luktruli dok se čuva. Bolest se najčešće javljau vlažnim uslovima.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite otpor-ne sorte zelene salate kao što su „sangria”ili „mali dragulj”. Ako se pojavi na crnomluku, koristite petogodišnji plodored. Po -boljšajte ventilaciju i cirkulaciju vazduha.Uklonite zaraženo lišće ili pojedine zaraže-ne biljke. Ako se problem nastavi, uklonitei uništite sve zaražene biljke. Videti Pla me -njača luka

Plamenjača jagODePhytophthora fragariae var. fragariaeSpore ovog gljivičnog oboljenja ulaze u

zemljište sa trulog korenja zaraženih bilja-ka. U zemljištu mogu da miruju najmanje12 godina. Do infekcije zdravih korenovadolazi u vlažnim uslovima. Širi se kroz za -ražene biljke, a sa njih i u zemljište prekobaštenskog alata i obuće.

OSETLJIVE BILJKE Jagoda SIMPTOMI Listovi dobijaju smeđe-ljubi-

častu boju. Oko ivice listova pojavljuje secrvena linija; može da se proširi na čitavsredišnji deo lišća. Biljke neravnomernoras tu, pojedine su slabašne i male. Ko re -nov sistem je zakržljao, tamnosmeđe ilicrne boje, a spoljni sloj se lako skida. Kad

se koren rascepi uočava se najčešći simp-tom - središte korena je crveno. Najviše seprimećuje na proleće i jesen, a zimi je ma -nje izraženo.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uvek saditezdrave biljke nabavljene od sigurnog proiz-vođača. Trudite se da zemljište bude dob -ro propusno za vlagu. Gajite biljke otpornena određene oblike ovog oboljenja. Pot ra -žite pogodne sorte kod pouzdanog proiz-vođača rasada. Ne gajite jagode na istommestu na kom su bile prethodnih godina;spore miruju u zemljištu mnogo godina.

Plamenjača kROmPiRa iPaRaDajzaPhytophthora infestansOvo gljivično oboljenje zimu provodi u

za raženim krtolama i biljkama. Biljke kojese gaje iz krtola ostavljenih u zemljištu uvreme vađenja čest su izvor zaraze. Bolestse brzo širi kroz useve po toplom, vlažnomvremenu. Kiša spira spore sa lišća i unosiih u zemljište gde dospevaju u krtole. Mo -gu da se jave i otporne spore koje preživ-ljavaju u zemljištu - ali još nije poznatokoliko često se to dešava.

OSETLJIVE BILJKE Krompir i paradajzSIMPTOMI Često i ozbiljno gljivično obo-

ljenje koje se javlja po toplom, vlažnomvremenu i brzo se širi. Krompir - tamnemrlje po listovima, uglavnom po vrhovimai ivicama, kao i na stablu. U vlažnim uslo-vima na donjoj strani listova javlja se belaplesan. Biljka može brzo da uvene. Na za -raženim krtolama pojavljuju se tamnaudub ljenja koja se suše i očvrsnu. Uslednapada bakterijske meke truleži, krtoletru le i pretvaraju se u kašu neprijatnog mi -risa. Paradajz - simptomi na lišću slični kaokod krompira, ali slabijeg intenziteta. Nazelenim plodovima i stablu pojavljuju setam ne mrlje, na zrelim plodovima ubrzo sepojavljuje suva trulež. Ovi simptomi čestose javljaju tek nekoliko dana posle berbe.Preko truleži se nekad javlja i beličastaplesan.

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 423

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Sadite dobarsemenski krompir od proverenog dobavlja-ča. Gajite otporne sorte krompira kao štosu „Katahdin” i „Kenebek”. Uništite biljkeponikle iz prošlogodišnjih krtola kao i sa -mo nikli krompir i paradajz ukoliko niknu nagomili komposta i sličnim mestima. Za gr ni -te krompir zemljom ili ga malčirajte da bise smanjila mogućnost da spore uz pomoćkiše dopru do krtola. Poravnajte brazde daspore ne bi ušle u zemljište kroz pukotine.Ako se plamenjača pojavi na lišću, odmahuništite sve zaražene listove. Ako je napadozbiljan, posecite sve lišće i stablo. Ko ris -tite samo dobro zgoreli kompost. Ne vadi-te krompir bar tri sedmice da ne biste za -razili krtole sporama prilikom vađenja. Iz -vadite sve krtole i nemojte ih ostavljati zaseme ako potiču od zaražene biljke a nečuvajte ni seme zaraženog paradajza.

Plamenjača lUkaPeronospora destructorGljivično oboljenje koje može da preživi

i do 5 godina u zemljištu, kao i u ostacimauseva i zaraženim biljkama koje uvek nepokazuju simptome. Na primer, može dapro vede zimu u naizgled zdravom crnomlu ku posejanom na jesen i potom da zara-zi useve koji se sade na proleće.

OSETLJIVE BILJKE Crni luk, ljutika ilivlasac i kozjak

SIMPTOMI Listovi dobijaju tamnosivuboju, suše se i padaju. Skladištene lukovi-ce trule. Bolesti najviše pogoduju hladni,vlažni uslovi.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ako se poja-vi plamenjača luka, primenite petogodišnjiplodored. Ne čuvajte seme zaraženih bilja-ka. Prekinite krug - godinu ili dve dana negajite luk koji se seje na jesen ili proleće.Uklonite zaražene biljke čim ih primetite.Plevite korov da biste poboljšali cirkulacijuvazduha oko biljaka.

PleSanCladosporium spp. i drugeGljivice koje izazivaju plesan rastu na

slat koj medljici koju luče insekti koji sehra ne biljnim sokom. Ne oštećuju biljke di -rektno, ali ružno izgledaju i blokiraju svet-lost neophodnu za fotosintezu. Lišće čestoopada; u ozbiljnim slučajevima biljka ne -ret ko oslabi.

OSETLJIVE BILJKE Kamelija, lovor, bre -za, ukrasni citrusi, lipa, hrast, šljiva, ruža,paradajz, vinova loza, vrba i mnoge drugei na otvorenom i ispod stakla.

SIMPTOMI Na gornjoj površini lista idru gim delovima biljke pojavljuje se crnaili smeđa izlučevina. Biljke su zaražene šte-točinama koje se hrane biljnim sokom kaošto su biljne vaši, bele vaši, štitasti insektiili vunaste vaši.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Suzbijajtešte točine koje proizvode medljiku. Prskajtebiljke vodom ili ih brišite sunđerom. Plo -dovi su jestivi kad se opere plesan.

PleSan BOŽURaBotrytis paeoniaePoznato i kao uvenuće božura, ovo glji-

vično oboljenje ostaje u zemljištu i možeda preživi na zaraženim ostacima biljaka.Odgovaraju mu vlažni uslovi.

OSETLJIVE BILJKE Božur i đurđevakSIMPTOMI Na stablu, u nivou zemljišta,

pojavljuju se tamno-smeđe mrlje. Siva ple-san pojavljuje se na mladim pupoljcima icvetovima koji počinju da tamne. Stablovene i klone. Cvetovi se ne otvaraju.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Sadite biljkena većem rastojanju da biste omogućili cir-kulaciju vazduha. Zaražene biljke na jesentreba iseći u nivou zemljišta. Uklonite sveostatke obolelih biljaka. Pažljivo skinitegor nji sloj zemljišta oko takvih biljaka i za -menite ga novim.

ORGANSKA BAŠTA424

POleganje RaSaDaRhizoctonia solani i Pythium spp.Postoji veliki broj ovih problematičnih

glji vičnih oboljenja iz zemljišta. Neke gljivi-ce preživljavaju na trulim ostacima biljaka,dok se druge zadržavaju u zemljištu u viduspora. Veoma brzo se razmnožavaju uhlad nim, vlažnim uslovima gde nema cir-kulacije vazduha.

OSETLJIVE BILJKE Seme, rasad, ponici,koren i delovi povrća u nivou zemljišta iliis pod, na primer kod šargarepe i celera.Ve o ma brzo se širi u mladom rasadu.

SIMPTOMI Seme ne klija. Rasad napadau nivou zemljišta ili niže; stablo postaje vo -deno, tamno i tanko. Ponici poležu i odu-miru. Crvenkasto-smeđi useci javljaju sena korenu ponika i odraslih biljaka, u po -čet ku odmah ispod površine zemljišta.Boč ni korenovi izdanci starijih biljaka odu-miru. Povrće kao što je krompir, porodicatikava i pasulj mogu da se zaraze ako vlaž -ni uslovi dugo traju. To dovodi do stvara-nja paučinastog belog micelijuma, a zatimdo truljenja unutrašnjosti povrća i pretva-ranja u meku vodenastu masu. Rhi zocto -nia takode izaziva smeđe mrlje na travnja-cima i travi.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Pre nego štosejete seme ili sečete biljke, proverite da lisu saksije i posude sasvim čiste. Koristitesterilnu opremu za setvu. Obezbedite dob -ru drenažu - izuzetno vlažni uslovi pogo-duju napadu štetočina i bolesti. Ne saditerasad previše gusto - dobra ventilacija jeveoma važna za smanjivanje vlage kojapogoduje bolesti. Sejte seme na prolećekad se zemljište dovoljno ugrejalo. Biljkeće rasti brzo i bez zastoja. Videti Pla me nja -ča krompira i paradajza Phytophthora spp.

PRevlaŽenOStOvo je čest poremećaj kod kućnih bilja-

ka i drugih vrsta koje se gaje u saksijama;takođe i kod biljaka koje se gaje na slabooceditom zemljištu.

SIMPTOMI Lišće žuti, na listovima se po -javljuju suvi pečati, biljka je zakržljala.Čes to se pospešuje trulež korena.

UZROCI Preterano zalivanje, naročitokad je rast spor. Loša drenaža.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Prilagoditeza livanje uslovima koji odgovaraju biljka-ma i godišnjem dobu. Poboljšajte drenažuzemljišta; trudite se da i u saksijama budedobra drenaža. Gajite biljke kojima odgo-vara zemljište natopljeno vodom.

PROmRzlineOsetljive biljke najpodložnije su ovom

po remećaju. Obično i biljke otporne nahlad noću mogu da podlegnu ako jak mrazusledi posle perioda toplog vremena kojeje podstaklo rast novih izdanaka, ili ako se,na primer, mraz javi leti.

Ranjive su i biljke koje obasjava prvojutarnje sunce i brzo topi mraz.

SIMPTOMI Promrzline se javljaju noću imogu da oštete različite vrste biljaka kojenisu iz iste familije. Cvetovi i pupoljci gubeboju, obično tamne. Može se zaustavitifor miranje ploda. Lišće i stablo poprimasme đu ili crnu boju; mladi bočni izdanciobično pretrpe najveću štetu. Kora plodajabuke tamni, obično s kraja suprotnog odpeteljke. Šteta može da se primeti tek kadse formira plod.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE U rizičnompe riodu zaštitite osetljive biljke pokriva-čem za redove, novinskom hartijom ili ne -kim drugim pokrivačem. Ojačajte biljke prenego što ih presadite. Osetljive biljke drži-te unutra dok ne prođe rizik od mraza. Bi -raj te sorte koje kasnije cvetaju. Ne saditeosetljive biljke na mesta gde je mraz naj-jači, ili gde će ih obasjati prvo jutarnjesunce.

PROPaDanje zRna gROŽđaPoremećaj karakterističan za vinovu

lozu.SIMPTOMI Pojedina zrna, ili grupa zrna,

gube boju, ne razvijaju se, sparušena su i

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 425

vodenasta. Crno grožđe dobija crvenkastuboju, a belo je prozirno. Zrna su kiseloguku sa.

UZROCI Najverovatniji uzrok je nedo-voljno ili preterano zalivanje, kao i nedos -tatak hranljivih materija.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ne sadite vi -novu lozu previše gusto jer će to optereti-ti korenov sistem. Dobro je zalivajte, ali nepreterujte. Poboljšajte uslove zemljištaako je potrebno. Ako primetite poremećajpočetkom sezone uklonite smežurana zrnai prihranite biljke tečnim organskim hrani-vom.

PUŽeviOva stvorenja imaju upadljivu tvrdu ljuš -

turu, u koju se uvlače kad su u opasnosti.Kreću se uz pomoć velikog, sluzavog miši-ćavog stopala i ostavljaju za sobom karak-terističan sluzav trag. Aktivni su od prole-ća do jeseni i danju se obično kriju ispodži vice i na hladnim, vlažnim mestima. Hra -ne se noću, naročito po vlažnom vremenu.Baštenski puž (Helix aspersa) sa sivosme-đom kućicom prečnika do 3 cm najčešći jemeđu ovim štetočinama. Puževi Cepaeane moralis obično nisu previše opasni. Nji -hova kućica ima bele, žute, sive ili ružiča-ste prstenove s tamnijim prugama, ili po -nekad sasvim svetložutim.

OSETLJIVE BILJKE Veliki broj različitihbiljaka

SIMPTOMI Rupe nepravilnog oblika po -jav ljuju se na korenu, stablu, lukovicama,krtolama, pupoljcima, cvetovima i listovi-ma. Biljka ne niče, a rasad je pojeden.Naj više štete nanose noću.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Neke meto-de predložene za suzbijanje puževa golaćamogu i ovde da se koriste. Ne gajite naj-osetljivije biljke blizu zidova, kamenja iligomila drveta jer se puževi često kriju natim mestima.

PUŽevi gOlaĆiŠtetočina mekog, sluzavog tela koja se

kreće uz pomoć sluzavog, mišićavog sto-pala i ostavlja iza sebe karakterističan slu-zav trag. Ima ih raznih boja, od ružičastedo crne, a dugački su do nekoliko centi-metara. Neki žive i hrane se najčešće napovršini zemljišta, na primer sivosmeđipolj ski puž golać; drugi žive u zemljištu.Da nju mogu da se nađu u pukotinama iudubljenjima, ili ispod nekog zaklona nahladnom, vlažnom mestu. Noću, naročitokad je vlažno vreme, puževi golaći hranese i puze po biljkama. Jaja polažu na go -mili u rupama u zemljištu. Loptastog suob lika, mogu biti prozračna ili neprozrač -na, bez boje.

OSETLJIVE BILJKE Veliki broj različitihvrs ta biljaka podložan je napadu, naročitorasad, mlade biljke, jednogodišnje i začin-ske višegodišnje biljke. Takođe napadajukrtole i plodove.

SIMPTOMI Na korenu, stablu, lukovica-ma, krtolama, pupoljcima, cvetovima, plo -du i lišću velikog broja biljaka pojavljuju serupe nepravilnog oblika. Rasad ne raste, ilije pojeden. Najviše štete nanose noću.Uoč ljivi su karakteristični tragovi od sluzi.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ne postojije dan jednostavan način za suzbijanje pu -ževa golaća. Koristite razne tehnike dazaš titite podložne biljke, naročito dok sumla de. Kad sejete seme, na dno rupe si -pajte vodu, pa zatim suvo zemljište. Pod -stičite biljke da što pre proklijaju, a potomizrastu. Bolje je da gajite krupne sadnicepo nikle u zaštićenom prostoru nego onedo bijene setvom direktno u zemljište. Bilj -ke zalivajte ujutru; vlažno zemljište i biljkeu večernjim časovima primamljiviji su zapuževe golaće i obične puževe. Ne malči-rajte mlade biljke. Zaštitite pojedinačnemlade biljke zvonima od plastičnih flaša.Redovno okopavajte useve da biste ukloni-li sluzave tragove koji drugim puževimapokazuju put do jestivih biljaka. Zimi riljaj-te zemljište da biste izvukli puževe i jajana površinu, gde će ih uništiti vremenske

ORGANSKA BAŠTA426

prilike i grabljivice. Gajite sorte krompirama nje podložne napadu puževa; izvaditesve krtole krompira početkom jeseni. Uve -če skupljajte puževe golaće ručno i uništi-te ih. Koristite zamke u koje ćete stavljatipivo, mleko ili sok od grožđa. Trudite se dabudu podignute 2-3 cm od zemljišta da nebiste hvatali korisne bube. Oko podložnihbiljaka pospite mekinje; uništite puževego laće koje nađete u mekinjama. Stavitelišće gaveza koje će namamiti puževe go -laće oko osetljivih biljaka; ovo nema efek-ta posle sredine leta. Obezbedite nekudru gu hranu za puževe - na primer listovezelene salate (najbolje ispod cigle ili letavada bi ostali vlažni) - kad presađujete biljkeu praznu leju. Da biste zaštitili ostale bilj-ke posadite one koje ćete žrtvovati, na pri-mer kadificu. Zaštitite saksije i veće biljkebakarnim trakama. Stvorite povoljne uslo-ve za prirodne neprijatelje puževa golaćakao što su žabe, žabe krastače, tvrdokrilcii stonoge. Kokoške će vam pomoći da očis -tite praznu parcelu ili staklenik od puževagolaća.

Biološke mere Na otvorenom i u zašti-ćenom prostoru koristite parazitske nema-tode Heterorhabditis megidis; minimalnatemperatura zemljišta 12°C.

Rak jaBUke i kRUŠkeNectria galligenaOvo gljivično oboljenje širi se uz pomoć

vetra i kiše i prodire u biljke kroz oštećenjana kori, lisne ožiljke ili ožiljke posle orezi-vanja. Zaraženo voće koje ostane na drve-ću takođe može da bude izvor zaraze.

OSETLJIVE BILJKE Jabuka, kruška, glogi topola. Neke sorte jabuka, na primer„kok sov narandžasti pipin”, „elstar” i „gala”naročito su podložne. Otpornije sorte su„bram lijeve mladice”, „lejn princ albert” i„njutnovo čudo”. Ova bolest je posebnoveliki problem na izuzetno vlažnom zem -ljiš tu ili u uslovima loše drenaže.

SIMPTOMI Kora drveta se skuplja i puca,često u koncentričnim krugovima, dokcen tralni deo kruga otpada.

Rak PaŠtRnaka Na granama se pojavljuju duboka ošte-

ćenja. Oko rane mogu da se pojave ispup-čenja, a mlade grane često se suše. Leti sepojavljuju žućkasti čirevi, a na jesen sečeš će javljaju crvene pege. Kora se nekadraslojava. Nekontrolisana bolest može daprekrije celo stablo. Plodovima puca kora,a neki se suše i ostaju „mumificirani” nadr vetu.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ne gajite dr -veće na izrazito vlažnom zemljištu ili naglini sa lošom drenažom. Poboljšajte dre-nažu. Ako bolest napadne mlado drveće,preporučuje se da ga izvadite. Kad se drvoprimi, posejte mešavinu trave sve do stab -la da biste smanjili rizik zaraze zbog erozi-je zemljišta izazvane kišom. Odsecite ošte-ćene delove drveta i zaražene grane. Blizudrveta jabuke ne koristite topolu i glog kaozaštitu od vetra.

Rak PaŠtRnakaItersonilia pastinacae, Mycocentrospora

acerina i Phoma spp.Postoje tri tipa ovog oboljenja: crni, na -

randžasto-smeđi i ljubičasti. Sva tri tipa oš -tećuju koren. Preterano vlažni uslovi po -gor šavaju ovo oboljenje. Crni se širi uz po -moć kiše sa zaraženih pega na listovima.Spore potom ulaze u oštećen koren. Bolestmože da prodre kroz oštećenja nastala de -lovanjem šargarepine muve. Smeđe-na -ran džas ti tip oboljenja verovatno izazivajuor ganizmi iz zemljišta. Ljubičasti tip javljase u zemljištu s visokim nivoom organskihma terija.

OSETLJIVE BILJKE Paštrnak SIMPTOMI Crni izaziva tamne rane, čes -

to na bočnim korenovim izdancima.Smeđe-narandžasti izaziva smeđe pege

na kori, u početku pri vrhu glavnog kore-na. Ljubičasti izaziva ljubičaste rane sasme đim, vlažnim ivicama.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Biljke gajitena oceditom zemljištu. Opredelite se za ot -porne sorte kao stoje „gladijator”. Leti za -

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 427

grćite biljke zemljištem da biste sprečilispore da dođu do korena. Ostavljajte ma -nje rastojanje između biljaka kako bi for-mirale slabiji koren koji je manje podložannekim oblicima ove bolesti. Suzbijajte šar-garepinu muvu. Koristite plodored.

RaSCePljenjePoremećaj koji se javlja kod kupusa, šar-

garepe, trešnje, višnje, crnog luka, paštr -na ka, šljive, krompira, broskve i paradajza.

SIMPTOMI Plodovi, glavice, koren i stab -lo pucaju, tj. rascepe se po dužini.To omo-gućuje organizmima koji izazivaju trulež ilisušenje da uđu u biljku. Plod jabuke možepostati šupalj.

UZROCI Previše brz rast, naročito kadposle jako sušnog perioda padne kiša, ilise biljke zalivaju; takođe velika kolebanjatemperature vazduha.

PREVENCIJA I SUZBIJANJEPoboljšajte sposobnost zemljišta da čuva

vlagu. Malčirajte zemljište.

Rđa BOBaUromyces viciae-fabaeGljivično oboljenje koje se širi kad je

vlaž no vreme; prenose ga kiša, insekti,životinje i vetar. Može da prezimi u biljnimostacima.

OSETLJIVE BILJKE Bob i grašak SIMPTOMI Na donjoj strani listova i na

stablu pojavljuju se narandžasto-smeđi či -re vi. Simptomi su uočljivi, ali retko nanoseštetu biljkama.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite ikom postirajte sve biljne ostatke. Da bistesprečili širenje spora trudite se da ne kva-site lišće prilikom zalivanja.

Rđa lUkaPuccinia alliiGljivično oboljenje koje živi na ostacima

useva i divljim vrstama luka. Može se po -goršati ako je zemljište bogato azotom iliako je nivo kalijuma nizak.

OSETLJIVE BILJKE Praziluk, crni luk, vla-sac, beli luk i druge vrste luka; ukrasni lukmanje je podložan.

SIMPTOMI Leti se na listovima i stablupojavljuju prašinasti crvenkasto-naran -džas ti čirevi. Ako je napad ozbiljan listoviće požuteti i uvenuti. Veličina biljke i prinosse smanjuju. Kasniji usevi možda će izbećibolest jer se opasnost smanjuje u hladni-jim jesenjim uslovima. Ako je jesen blaga,bolest nastavlja da se razvija.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Proverite ni -vo azota i kalijuma u zemljištu. Ako je pot -rebno, poboljšajte drenažu. Primenjujteplo dored - najmanje 3 godine, bolje 4 ili 5.Raščistite sve ostatke zaraženih biljaka.

Rđa RUŽePhragmidium spp.Spore ovog gljivičnog oboljenja zimu

pro vode u opalom lišću. Na proleće poči-nju da se razmnožavaju i ponovo infi cirajugrmove uz pomoć vetra i kiše. Spore moguda prežive i na površini zemljišta, stablubi ljaka, ogradi, kočićima i ostacima biljaka.

OSETLJIVE BILJKE Ruža SIMPTOMI U početku se na granama, ni -

žim listovima, naročito duž žila, i prošlogo-dišnjim plodovima - šipcima pojavljujujarko-narandžasti čirevi. Leti se šire popovršini nižih listova između lisnih žila.Kas nije se po njima pojavljuju crne sporekoje su zapravo zimska faza bolesti. Rosapimpinellifolia naročito je osetljiva na ovubolest.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite zdra-ve biljke na oceditom zemljištu. Da bistepoboljšali cirkulaciju vazduha, orezujtebilj ke. Gajite otporne sorte. Uklonite sveostatke zaraženih biljaka, kao i opalo lišće.Na proleće orežite delove biljke koji poka-zuju znakove bolesti čim se pojave. Za jed -no sa zaraženim mestima, odsecite i znat -no više iznad i ispod svakog zaraženog de -la biljke.

ORGANSKA BAŠTA428

RePiCin SjajnikMeligethes aeneusOdrasle jedinke ove štetočine su sitni ze -

leni/bronzani insekti dugački 2-3 mm. Naproleće i sredinom leta mogu se naći nacve ću i glavicama brokule i karfiola. U baš -ti se često pojavljuju u velikom broju sre-dinom leta seleći se sa useva uljane repi-ce.

OSETLJIVE BILJKE Mnoge ukrasne biljkei povrće; glavice brokule i karfiola

SIMPTOMI Odrasle jedinke hrane se po -lenom. U bašti su više napast nego šteto-čina, naročito na cveću. Mogu oštetiti gla-vice brokule i karfiola.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Smestitecve tove, kao stoje cvet ukrasnog graška,na mračno mesto blizu prozora ili lampe.In sekti će se sa cveća premestiti na izvorsvetlosti. Gajite brokulu i karfiol ispod gus -te mreže (0,8 mm) ili pokrivača, ako dođedo oštećenja usled aktivnosti ove šte to či -ne.

RiBizlina zelena vaŠCryptomyzus ribisZelenkaste vaši koje se mogu naći na

do njoj strani listova na proleće i početkomleta. Zimu provode kao sjajna crna jaja nagrmovima ribizle i ogrozda i legu se kadpupoljci počnu da se otvaraju. Na leto sesele na šumski čistac.

OSETLJIVE BILJKE Crvena i bela ribizla;ređe crna ribizla i ogrozd

SIMPTOMI Na proleće i početkom letana listovima se pojavljuju plikovi; crveni nacr venoj i beloj ribizli, žuti na crnoj ribizli.Sim ptomi ostaju i nakon što se vaši pre-meste.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Videti Biljnevaši

Siva PegavOSt liSta CeleRaSeptoria apiicolaSeme je glavni izvor zaraze ovim gljivič-

nim oboljenjem. Zaraženi su ponici; bolestse širi na druge biljke uz pomoć kiše.

OSETLJIVE BILJKE Celer lišćar; celer ko -renjaš

SIMPTOMI Smeđe pege s tamnijim ilisvet lijim rubom javljaju se na starijem liš -ću. Pege se brzo šire na ostalo lišće, a po -nekad i na stabljike. Pege su često brojnei mogu da se spoje pa lišće vene.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite za -raženo lišće i druge biljne ostatke. Nikadne mojte da čuvate seme zaraženih biljaka.

Siva PleSan BOBaBotrytis fabaeOvom gljivičnom oboljenju odgovaraju

vlažni uslovi i gusto posađene biljke. Sporemogu da prezime na zaraženim biljkama itrulim biljnim ostacima. Bolest se pre raz-vija ako postoji nedostatak kalijuma uzem ljištu.

OSETLJIVE BILJKE Bob i konjski bob SIMPTOMI Okrugle pege boje čokolade

po javljuju se na listu, stablu, mahunama iomotaču semena. Pege mogu da se spojedok sasvim crni delovi biljke ne uvenu.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ostavite do -voljno mesta između biljaka. Gajite biljke uoceditom zemljištu. Ako je ova bolest stal-na pojava, izbegavajte jesenju setvu. Bobposejan na proleće pre će se oporaviti odbiljaka koje bolest napadne kasnije. Po -većajte nivo kalijuma ako je nizak.

Siva PleSan ili Siva tRUleŽBotrytis cinereaOva gljivica živi na biljnim ostacima u

zem ljištu. Spore se šire pomoću vazdušnihstruja, kiše ili vode.

OSETLJIVE BILJKE Većina živog ili osu-šenog biljnog materijala uključujući plod,cvet i list.

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 429

SIMPTOMI Paperjasta sivkastobela ple-san pojavljuje se na zaraženim delovima(videti str. 87). Ako je stablo obolelo, deobiljke iznad zaraženog mesta požuteće ipo četi da vene. Na primer, cvet jagodemo že da bude zaražen, ali će se simptomipojaviti tek kad se formira plod.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Održavanjehi gijene. Uklanjanje svih osušenih i uvelihbiljaka ili njihovih delova čim se primeti daje došlo do zaraze. Dobra cirkulacija vaz-duha oko biljaka. Videti i siva trulež; truležglavice luka

Siva PleSan zelene SalateBotrytis cinereaSpore ovog gljivičnog oboljenja žive u

semenu i u zemljištu, kao i na zemljištu iz -među useva. Takođe mogu da prežive nabiljnim ostacima. Brzo se šire kad su letavlažna.

OSETLJIVE BILJKE Zelena salata SIMPTOMI Paperjasta siva plesan pojav-

ljuje se na listovima, a potom u osnovi bilj-ke dolazi do narandžasto-smede truleži us -led čega biljka propada. Ponici žute i venu.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ne saditebilj ke gusto. Uklonite sve biljne ostatke.Tru dite se da ne oštećujete biljke i da ihzaš titite od stresa. Pre sive plesni često sejavlja plamenjača (videti str. 316). U stak -leniku izbegavajte direktno zalivanje; osta-vite veće rastojanje između biljaka da bis -te osigurali dobar protok vazduha.

Siva tRUleŽ PaRaDajzaBotrytis cinereaGljivično oboljenje često u periodima vi -

soke vlažnosti. U hladnom stakleniku seobič no javlja krajem sezone. Širi se sa lis -tova paradajza uz pomoć vode ili preko ru -ku, baštenskog alata i obuće, a zimu pro-vodi u ostacima biljaka i korovskim biljka-ma. Može se preneti i preko semena.

OSETLJIVE BILJKE Paradajz SIMPTOMI Sitni svetli krugovi sa tamnim

mrljama u centru pojavljuju se na koži plo -

da. Na listovima se mogu pojaviti svetlo-smeđe, naborane pege, od ivice lista kasre dini. Pege liče na plamen. Ako vlažanpe riod dugo traje dolazi do truleži ploda.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Smanjitevlaž nost u stakleniku, poboljšajte ventilaci-ju i podignite temperaturu. Uklonite ostat -ke biljaka. Ne čuvajte seme zaraženih bi -ljaka. Izbegavajte mesta gde je visokavlaga.

SkOčiBUBaAgriotes i Limonius spp. i drugeSkočibube su larve žičnjaka. One su

čvrs te, tanke, cilindričnog oblika, dugačke2,5 cm i zlatne/žute ili narandžas te/sme -đe. Imaju tri para nogu na prednjem delutela. Jaja polažu od početka do sredine le -ta u travnjake ili na zemljište obraslo koro-vom, tako da larve mogu da se hrane i dopet godina. Pošto ne vole nikakvo ometa-nje, obično mogu da se nađu na travnatimpovršinama i na tek raščišćenom zemljištu.

OSETLJIVE BILJKE Krompir, jagoda, ku -pusnjače, pasulj, cvekla, šargarepa, zelenasa la ta, crni luk i paradajz; takođe ukrasnebilj ke uključujući anemonu, karanfil, geor-ginu, gladiolu i jagorčevinu.

SIMPTOMI Napadaju koren, rizome, kr -tole i stablo mnogih biljaka, najviše napro leće i jesen, ali šteta može da nastanetokom cele godine. Na krompiru se videulazne rupice prečnika 2-3 mm, a kad sekrtola preseče može da se zapazi mrežatunela. Ove rupice kasnije povećavaju pu -ževi golaći ili stonoge.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Šteta je naj-veća na tek obrađenom zemljištu. Zimi ri -ljajte zemljište da biste izvukli larve na po -vršinu gde će poslužiti kao hrana pticamai drugim grabljivicama. Da biste smanjilište tu, izvadite sve krtole krompira počet-kom jeseni. U stakleniku napravite bodlji-kave krtole i koren šargarepe i stavite ih uzem ljište za hvatanje skocibuba. Redovnoskidajte štetočine i uništavajte ih. Ako ukompostu koji ste sami pravili ima skoči-buba, izložite ga pticama i drugim grablji-

ORGANSKA BAŠTA430

vicama pre upotrebe. Gajite slačicu kaoze lenišno đubrivo na zaraženom zemljištu.Smatra se da ona ubrzava životni ciklusskočibuba.

SOviCeNoctuidaeGusenice različitih vrsta noćnih leptira

gru pisane su pod zajedničkim nazivom so -vice. Ove larve koje žive u zemljištu običnosu debele i ako ih nešto uznemiri skupe seu obliku slova „C”. Mogu biti smeđe, žuteili zelene s tamnim mrljama. Sovice se hra -ne noću i mogu se naći u bilo koje dobago dine i napolju i u stakleniku.

OSETLJIVE BILJKE Mlado povrće, naro-čito salate i kupusnjače; takođe i šargare-pa, celer, cvekla, krompir, jagode i mnogeukrasne biljke.

SIMPTOMI Stablo mladog rasada i mla-dih biljaka je pojedeno u nivou zemljišta.Korenje, rizomi, krtole i lišće takođe moguda budu oštećeni.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Zimi obra -đuj te zemljište u kom su prisutne soviceda biste na površinu izvukli larve za grab-ljivice, ili pustite piliće da čeprkaju po zem-ljištu. Suzbijajte korovske biljke jer oneobezbeduju sovicama mesto za polaganjejaja. U stakleniku dobro natopite zemljište,pokrijte ga i ostavite tako preko noći. Lar -ve će izaći na površinu i možete ih pokupi-ti. U maloj bašti, noću pronađite sovice uzemljištu ili na biljkama i uništite ih. Zaš -titite rasad kragnom - na primer kartonom,plastičnom tubom ili metalnom konzervombez dna - gurnite je u zemljište oko biljke.

SteniCeSitna, aktivna krilata stvorenja, dugačka

do 6 mm, koja se hrane biljnim sokom.Nim fe (mladi) liče na odrasle jedinke, alinemaju krila. Boja im varira u zavisnosti odvrste. Retko mogu da se vide jer brzo po -begnu u zemljište ili odlete pri dodiru.

OSETLJIVE BILJKE Različite vrste divljihi kultivisanih biljaka, uključujući i mnogoc-

vetni pasulj, crnu i crvenu ribizlu, jabuku,hrizantemu, daliju, fuksiju i ružu.

SIMPTOMI Većina vrsta hrani se biljka-ma i pravi sitne nepravilne rupe u lišću.Šte ta je karakteristična. Lišće dobija pre -po znatljiv iskrzan izgled dok raste. Pupoljcii izdanci mogu da uvenu; cvet i plod se de -formišu. Na plodu jabuke javljaju se čvoro -vi i kraste. Neke vrste stenica su korisnipri rodni neprijatelji malih štetočina, naro-čito kod voća.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Zimi kačitetor be s jezgrastim plodovima na grane ja -buka, krušaka, šljiva i gloga da biste navik -li ptice da se tu hrane. Ako je šteta velika,čistite zemlju ispod živica i skupite suvo liš -će i sve ostatke biljaka. Suzbijanje nijeuvek lako i odrasle jedinke je teško prona-ći, ali šteta najčešće nije velika.

SUŠenje CvetniH gRanaSclerotinia laxaGljivično oboljenje koje uzrokuje i suše-

nje vrhova. Spore, koje se šire uz pomoćvetra ili insekata, napadaju list i cvet. Bo -lest zimu provodi u gukama, na granamaili u mumificiranim plodovima. Često sedo vodi u vezu s truleži ploda (sclerotiniafructigena) i najezdom biljnih vaši.

OSETLJIVE BILJKE Jabuka, kruška, šlji-va, trešnja, višnja, nektarina, breskva ikaj sija; takođe i ukrasni Prunus spp.

SIMPTOMI Cvetovi i listovi na granamapočinju da se suše, obično nekoliko sedmi-ca posle cvetanja. Na izdancima na kojimadolazi do sušenja, ili tamo gde je plod za -ražen smeđom truleži, često se pojavljujurane. Bolest obično okruži ćelu granu kojase potom suši.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Orežite zara-žene izdanke i uklonite rane prilikom re -dov nog zimskog orezivanja. Uklonite svemu mificirane plodove sa drveta i zemljišta.Ne kompostirajte zaraženi biljni materijal.Sorta jabuke „bramlijeva mladica” otpornaje na ovu bolest. Videti i Trulež ploda

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 431

SUŠenje izDanaka malineLeptosphaeria coniothyriumOSETLJIVE BILJKE Malina, kupina, hib -

rid no jagodasto voće i jagodaSIMPTOMI Lišće se suši i vene. Na stab-

ljikama iznad zemljišta javljaju se tamnemrlje i kora puca. U pukotinama se pojav-ljuje mnoštvo čireva veličine glave čiode.Drvenasti delovi lako se lome.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Pažljivo seod nosite prema stabljikama kako ih ne bis -te oštetili. Ako se zaraze, posecite ih ispodpovršine zemljišta. Spalite sve zaraženede love. Dezinfikujte alat posle upotrebe.

SUŠenje PUPOljaka malineDidymella applanataOvo gljivično oboljenje širi se u vlažnim

us lovima uz pomoć kiše i vetra, naročitoako je proleće vlažno.

OSETLJIVE BILJKE Malina i crvena kupi-na

SIMPTOMI Početkom leta na lišću se po -javljuju tamnosmeđe rane. Krajem leta lju-bičaste mrlje pojavljuju se na stablu okopu poljaka, a zimi postaju smeđe-crne isre brne. Po zaraženom stablu pojavljuju sesitni crni izraštaji. Biljke se retko suše zbogove bolesti, ali prinos se smanjuje. Ako jeleto sušno, stabljike mogu početi da se su -še.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Posecite ispa lite zaražene stabljike. Na proleće pro-redite stabljike da biste izbegli prenatrpa-nost. Sorte „Bojn” i „Festival” donekle suotporne na navedenu bolest.

Fungicidi Ako imate problem s ovombolešću na proleće, kad pupoljci dostignudužinu 1 cm, prskajte biljke bordovskomčorbom svakih 14 dana.

SUŠenje PUPOljaka RODODenDROnaPycnostysanus azaleaeGljivično oboljenje koje živi na mrtvim

pupoljcima i do tri godine. Smatra se da

bolest prenose cvrčci koji polažu jaja u pu -poljke.

OSETLJIVE BILJKE Azaleja i rododen-dron

SIMPTOMI Cvetni pupoljci poprimajusre brnkastu boju početkom jeseni i ne ot -varaju se. Na proleće su suvi i prekrivenisitnim, crnim telašcima veličine glave či o -de. Pupoljci i grane se suše.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite iuniš tite zaražene pupoljke. Privucite koris -ne insekte koji se hrane cvrčcima uz po -moć cveća kao što je poponac i iberis (vi -deti str. 198-199). Nijedna sorta nije sas -vim otporna.

ŠaRgaRePina mUvaPsila rosaeSitne, sjajne crne muve početkom prole-

ća polažu jaja u malim grozdovima blizubilj ke-domaćina. Larve su žućkasto-bele,du gačke do 1 cm. Čaure, a nekad i larve,prezimljavaju u zemljištu i korenu šargare-pe i paštrnaka. Godišnje se izlegu dve dotri generacije, ali prva pravi najveću štetu.

OSETLJIVE BILJKE Šargarepa, celer, kr -buljica, peršun i paštrnak

SIMPTOMI Mlade biljke mogu da uvenu.Prvi znak napada na odrasle biljke često jecrveno lišće i zakržljalost. Na korenu, od -mah ispod kore, javljaju se narandžasto-smeđi tuneli nepravilnog oblika. Larve sečesto vide.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Mrkvu ne -moj te da gajite na zaklonjenom mestu,omi ljenom obitavalištu mrkvine muve. Sa -čekajte sa setvom do juna da biste izbeglinapad prve generacije. Koren vadite dokra ja jeseni. Neke sorte su navodno manjeosetljive. Seme sejte retko da ne biste mo -rali da proređujete; muvu često privlačimi ris oštećenog lišća. Ako je proređivanjeneophodno, odmah sklonite povađene bilj-ke i zalijte preostale da biste učvrstili zem-ljište. Gajite jedan red mrkve na svaka če -tiri reda crnog luka da biste zamaskirali mi -ris mrkve. To ima efekta samo do početkaili sredine leta, pre nego što luk počne da

ORGANSKA BAŠTA432

formira lukovice, a možda neće imati efek-ta na malim površinama. Pokrijte mrkvupok rivačem za redove ili gustom mrežomodmah posle setve. Neka bude u zaštiće-nom prostoru sve vreme berbe. Može dase gaji i okružena gustom mrežom viso-kom maksimalno 90 cm x 3 m x 75 cmotvorenom odozgo. Na zimu prevrnitezem ljište tamo gde se javio problem dabis te larve izvukli na površinu zemlje.

ŠamPinjOnSka mUŠiCaBradsysia spp.Odrasle jedinke su tamnosmeđe mušice

dugačke do 4 mm i obično se mogu naćina površini komposta u posudama gde trč -karaju i trepere krilima. Kad ih neko uzne-miri, odmah polete pravo gore. Polažu jajau posude za gajenje. Transparentne belelar ve dugačke do 1 cm imaju sjajnu crnu ilismeđu glavu i legu se sedmicu dana kasni-je. Hrane se korenom biljaka. Ceo životniciklus ove štetočine može da se završi zasamo 4 sedmice na temperaturi od 20°C.U odgovarajućim uslovima nastavlja da serazmnožava cele godine.

OSETLJIVE BILJKE Biljke u saksijama uzaštićenom prostoru; gljive. Najugroženijisu rasad, mladi izdanci i mladice.

SIMPTOMI Rasad i mladice često klonu iuvenu. Odrasle biljke slabo rastu ako jena jezda velika. Biljke koje se gaje na sup-stratu sa visokim procentom kokosove ko -re, treseta ili drugih organskih materijaoset ljivije su na napad.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Zalivajteuvek dole, ne velikom količinom vode i nedozvolite da se zemljište isuši. Ako je pot -rebno, presadite biljke u veće saksije nasup strat od ilovače. Pokrijte ga slojem pes -ka ili šljunka da biste izbegli najezdu. Žutelepljive trake i biljke mesožderi, kao što suneke vrste debeljača (Pingucula caudata),uloviće odrasle jedinke dok lete. Pregle -dajte nove biljke da biste primetili prisus -tvo ove štetočine pre nego što ih uneseteu kuću ili staklenik. Uklonite izuzetno ugro-žene biljke.

Biološke mere Koristite grinje grabljivi-ce Hypoaspis miles na temperaturi iznad11°C. Parazitska nematoda Steinernemafel tiae zahteva vlažno zemljište i tempera-turu najmanje 14°C.

ŠimŠiROva liSna BUvaPsylla buxiOvi insekti polažu jaja krajem leta u pa -

zuh lišća i grana. Legu se sredinom prole-ća. Mladi se hrane vrhovima novih izdana-ka od kraja proleća nadalje. Svake godineizleže se jedna generacija.

OSETLJIVE BILJKE Šimšir SIMPTOMI Listovi na vrhu zaraženih iz -

danaka uviju se unutra i formiraju čvrsteglavice, nalik kupusu. Ako je biljka ozbiljnozaražena usporava joj se rast. Mogu sepojaviti lepljiva smola i čađava trulež.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Suzbijanje jepotrebno samo kod mladih biljaka, akopres tanu da rastu. Redovno potkresujtešim šir, naročito početkom proleća, da bisteuklonili zaražene izdanke.

Šljivina vaŠ kOvRDŽaliCaBrachycaudus helichrysiZelena vaš duga do 2 mm. Izleže se iz

ja ja zimi, već sredinom januara. Od majase seli na različite zeljaste biljke i vraća sena svog drvenastog domaćina na jesen.Videti i Biljne vaši

OSETLJIVE BILJKE Šljiva, trnošljiva, belašljiva

SIMPTOMI Početkom proleća lišće je sa -vijeno i kovrdžavo. Često je tamno i ples -nivo od lepljive medljike koju luče vaši.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Videti Biljnevaši

ŠPaRglina zlatiCaCrioceris asparagiOdrasle jedinke dugačke su oko 6 mm s

upadljivim žuto-crnim krilima. Larve su si -vo cme i imaju grbu. Odrasle jedinke hiber-niraju ispod kamenja, u zemljištu i u trulim

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 433

biljkama budeći se na proleće da se hranelišćem špargle. Jaja polažu u junu. U tokujedne godine izlegu se dve ili tri generaci-je.

OSETLJIVE BILJKE Špargla SIMPTOMI Pojedeno lišće. Može doći do

zastoja u rastu. PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ručno uklo-

nite larve i odrasle jedinke. Sklonite osta-tke biljaka u kojima mogu da prezime.

Pesticidi Rotenon

ŠtitaSta vaŠŠtitasta vaš hrani se biljnim sokom. Kre -

će se samo kad se izleže i gamiže unaoko-lo u potrazi za odgovarajućom hranom.Ovi mladi „gmizavci” zaustavljaju se poredlisnih žila ili na stablu gde se hrane i obra-zuju lepljivu opnu (štit). Odrasle jedinke li -če na sićušne prilepke i dok su mlade čes -to izgledaju kao sitne smeđe pege. U stak -leniku i u kući najčešće mogu da se nađudve vrste. Poluloptasta štitasta vaš (Sai -sse tia coffeae) je tamno-smeđa, tela u ob -liku polulopte, dugačka 3 mm. Lovorovašti tasta vaš (Coccus hesperidum) je svetlo -zelena/smeđa, tamnija u sredini; ovalna ipljosnata, oko 5 mm dugačka. Ako tojtem peratura odgovara, razmnožava se ce -le godine.

OSETLJIVE BILJKE Veliki broj različitihbi ljaka, naročito pod staklom i u zatvore-nom prostoru.

SIMPTOMI Biljke slabe i lišće počinje daopada. Stitaste vaši luče lepljivu supstan-cu, koja se naziva medljika i koja sa mestagde se hrane pada na lišće ispod. Po njojse nekad hvata čađava plesan. Izgled bilj-ke je naružen, a rast usporen.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Redovnopreg ledajte biljke, naročito donju stranulis tova da biste uočili prisustvo stitaste va -ši. Ako najezda nije velika, vaši lako moguda se uklanjaju s biljke noktom, ili pamuč-nom vatom. Pažljivo pregledajte nove bilj-ke pre nego što ih unesete u kuću ili sta-klenik.

Biološke mere U toplim, osunčanimstak lenicima koristite parazitsku osu Me ta -phycus helvolus. Optimalna temperaturaje 20-30°C. Da bi imalo efekta potrebno jedosta sunca.

Pesticidi Insekticidni sapun

ŠUmSki CRviTipula i Nephrotoma spp.Larve velikog komara: bez nogu, smeđe

ili sivkastocrne, debele, mekane, dugačkedo 5 cm bez izražene glave. Krajem letaodrasle jedinke polažu do 300 jaja u travuili zemljište blizu biljaka. Oko dve sedmicekasnije legu se larve. Tokom jeseni i na -red nog proleća i leta hrane se korenom.Od rasle jedinke izlaze od kraja leta do po -četka jeseni.

OSETLJIVE BILJKE Travnjaci; kao i ku -pus njače, jagode, zelena salata i različiteukrasne biljke.

SIMPTOMI Mestimično požutela travakad je sušno vreme. Mogu da se primetečvor ci kako čeprkaju po travi u potrazi zalar vama. Na proleće larve se hrane kore-nom mladih biljaka. Biljke žute, venu i mo -gu da se osuše. Simptome možete da po -me šate sa štetom koju nanose sovice i glji-vice koje napadaju korenje.Veoma je važ -no tačno ustanoviti prisustvo larvi velikogkomara pre preduzimanja mera.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE U početkuga jite biljke u saksijama da bi razvile jakko renov sistem. Ne sadite osetljive biljkena tek raščišćeno zemljište. Na travnjaci-ma hvatajte larve u zamke tako što ćetenatopiti požutele delove travnjaka vodom inoću ih prekriti grubim platnom, nepromo-čivom tkaninom ili nekim sličnim materija-lom. Larve će izaći na površinu ispod pok -ri vača. Ujutru ih pokupite i uništite. Istiovaj metod možete koristiti na obrađenomzemljištu tako što ćete ispod pokrivačasta viti pokošenu travu, ostaviti 1 do 2 da -na i potom pokupiti larve koje izađu na po -vršinu. Ponovite postupak i potom blagopre vrnite zemljište da biste izvukli preosta-le larve na površinu.

ORGANSKA BAŠTA434

Biološke mere Na otvorenom koristiteparazitsku nematodu Steinemema feltiae.Uba cite je u vlažno zemljište sredinomsep tembra.

ŠUmSki miŠApodemus sylvaticusPoznat i pod nazivom dugorepi poljski

miš. Odrasle životinje su smeđe sa si vim/belim trbuhom. Rep im je dugačak u odno-su na telo. Pare se od sredine proleća dokra ja jeseni. Šumski miš je aktivan celezime.

OSETLJIVE BILJKE Grašak i pasulj; luko-vice i rizomi

SIMPTOMI Najveću štetu nanose odjeseni do početka proleća, naročito lukovi-cama i rizomima ljiljana, narcisa i lala. Čes -to iskopavaju i jedu seme graška i pasuljaposle setve. Nekad seme jedu posle klija-nja ostavljajući samo izdanke. U lejama sepojavljuju male rupe na mestima gde sumiševi iskopali tunele do semena. Ponekadjedu zrno i klip kukuruza šećerca. Na jeseni zimu oštećuju voće, povrće i seme u skla-dištima.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Delimičnuzaš titu obezbediće zamke i prepreke. Pos -toje humane zamke, ali životinje moratepustiti na velikoj udaljenosti. Kao mamackoristite šargarepe, jabuke, krompir ili se -me bostana. Pokrijte zamke staklenim zvo-nom ili nekim drugim pokrivačem, da nebis te ugrozili ptice i kućne ljubimce. Zaš ti -tite seme i lukovice gustom mrežom kojomse prekriva zemljište. Rani zasad graška ipasulja gajite unutra u saksijama ili kutija-ma i presadite ga na željeno mesto kad sezemljište zagreje. Izbegavajte setvu na je -sen i početkom proleća.

tRiPSŠtetočina koja napada veliki broj različi-

tih biljaka na polju i u zatvorenom prosto-ru. To su sitni, duguljasti, cilindrični insek-ti dugački do 4 mm. Obično su žutobeli ilismeđecrni. Larve liče na odrasle jedinke,

ali nemaju krila. Hrane se najčešće gor-njom stranom listova, cvetovima i pupolj-cima različitih biljaka, na polju i u zatvore-nom prostoru, i izazivaju karakterističnesre brnkaste šare i delimične deformacije.Mogu se razmnožiti za samo mesec dana,a jaja polažu na biljke. Odrasle jedinke ije dinke u ranoj fazi razvoja zimu provodeu zemljištu, opalom lišću i ostacima bilja-ka. Videti i Baštenski trips; Duvanov trips

tRUleŽ glaviCe lUkaBotrytis alliiGljivično oboljenje kojem pogoduju vlaž -

na, hladna leta. Glavni izvor je zaraženose me. Gljivice mogu da prežive u zemljištui ostacima useva 3 do 4 godine. Zaraza seširi među lukovicama koje se čuvaju, asim ptomi se ne javljaju u isto vreme.

OSETLJIVE BILJKE Crni luk SIMPTOMI Biljke deluju zdravo dok ras -

tu, ali ljuska lukovica počinje da truli posle8-12 sedmica čuvanja. Smeđa udubljenja ipaperjasta siva plesan javljaju se na vrhulukovica. Kad se pritisne, gornji deo luko-vice ie mekan, a ispod suve spoljne ljuskejavljaju se smeđecrne mrlje. Gljivica se širika dole kroz lukovicu, koja u najgorem slu-čaju potpuno istruli prekrivena paperjas -tom sivom plesni. Retko napada spoljneslo jeve i osnovu lukovice, osim ako nisuoš tećeni pre ili za vreme vađenja.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Kupujte se -me i arpadžik od proverenih proizvođača.Ostavljajte dovoljno veliko rastojanje iz -među biljaka da bi vazduh slobodno cirku-lisao oko njih. Trudite se da ne oštetite lu -ko vice pre ili za vreme vađenja i ostavitegornji deo biljke da se savije prirodnimputem. Dobro osušite lukovice na suvom,toplom mestu sa dobrom cirkula cijom vaz-duha. Ne čuvajte oštećene lukovice. Uk la -njajte lukovice na kojima se pojave simp-tomi. Primenjujte plodored najmanje četirigodine.

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 435

tRUleŽ kORenOvOg vRatajagODePhytophthora cactorumOboljenje izaziva gljivica iz zemljišta koja

uz pomoć kiše dospeva na plodove. Sporeu biljku ulaze i kroz oštećene delove.

OSETLJIVE BILJKE Jagoda SIMPTOMI Slični simptomima koje izazi-

va suša. Mlado lišće vene, dok se na stari-jem pojavljuju crvene mrlje. Biljka se suši.Kad se raseče, korenov vrat je smeđe bojei mrtav.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite za -ražene biljke. Da plodovi ne bi dodirivalizemljište stavite debeo sloj slame ili nekogdrugog zaštitnog materijala. Nove biljkesa dite daleko od mesta na kojem su pret-hodno gajene jagode.

tRUleŽ kRUniCe CeleRaMycocentrospora acerinaOvo gljivično oboljenje živi u vlažnom

zem ljištu bogatom organskim materijama.Infekcija uvek ulazi kroz oštećenja na bilj-ci. Može da preživi bez domaćina i do ne -koliko godina.

OSETLJIVE BILJKE Celer lišćar SIMPTOMI Biljke su žućkaste i zakržljale.

Na korenu, krunici i stablu pojavljuju setam ne rane. Biljke koje se čuvaju dobijajucrvenkastu boju. Posle dva meseca možedoći do ozbiljnog truljenja usled čega kru-nica otpada.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite celerlišćar na zemljištu sa dobrom drenažom.Pri menjujte plodored. Biljke berite dok sujoš mlade i čuvajte ih na hladnom mestuniske vlažnosti. Kad se biljke izvade bolestse ne širi dalje.

tRUleŽ PlODaSclerotinia fructigena, S. LaxaGljivično oboljenje koje se prenosi vaz-

dušnim putem i napada biljke kroz ošteće-nu koru. Gusenice, ptice, potporni štapoviili zrna grada mogu da izazovu oštećenje.

Bolest se brzo širi kroz biljku i može doćido nekroza. Gljivice često prezime u zara-ženim plodovima i nekrozama. Jedan oblikove gljivice izaziva sušenje cveta.

OSETLJIVE BILJKE Jabuka, breskva, ba -dem, nektarina, višnja i trešnja, dunja, šlji-va i kruška

SIMPTOMI Veoma rasprostranjen prob -lem koji izaziva meke smeđe pege na plo -du (videti str. 89). Na pegama se formira-ju koncentrični krugovi od paučinaste belematerije dok su plodovi na drvetu ili dok sečuvaju. Plod može da pocrni. Neki plodovipre berbe se sasuše, drugi se „mumificira-ju” i ostanu na drvetu cele zime.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Orežite zara-žene grane i poberite plodove s drveta. Po -kupite plodove koje obori vetar. Ne kom-postirajte ništa od ovog biljnog materijala.Vodite računa da ne oštetite plodove kojeste planirali da čuvate. Ne čuvajte one kojisu zaraženi. Orežite nekroze i zaraženegra ne prilikom redovnog zimskog oreziva-nja.

UHOlaŽaForficula auriculariaU nekim slučajevima uholaža može biti

šte točina, ali je i korisna grabljivica, naro-čito kad su u pitaju štetočine koje napada-ju jabuku kao što su jabukin smotavac ibilj na vaš, koje se hrane noću. Ima izdu-ženo crvenkastosmeđe telo dugačko 2,5cm i klešta na vrhu abdomena. Uholažakra jem zime polaže jaja u zemljište i mladise legu početkom proleća. Može imati idru gu generaciju.

OSETLJIVE BILJKE Dalija, klematis, hri-zantema, žavornjak i drugo cveće

SIMPTOMI Uholaža jede mlade izdanke ilišće i ostavlja velike nepravilne rupe. Čes -to mogu da se nadu u šupljinama ošteće-nih plodova na drveću, ali obično nisu uz -ročnici štete.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uholažeobič no ne prelaze velike razdaljine i stogauklanjanje ostataka biljaka u kojima se kri -ju i postavljanje zamki može da pomogne

ORGANSKA BAŠTA436

lokalno. Zamke postavite tako što ćete na -puniti saksije slamom i staviti ih, okrenutenaopako, na štapove, na rastojanju dužineosušenog stabla boba, ili postavite hotel zazlatooke (videti str. 193). Istresite zamke ukantu vode sa sapunom da biste uništiliuholaže.

UvenUĆeFusarium i Verticillium spp.Česta i raširena grupa gljivičnih obolje-

nja sa sličnim simptomima. Do štete obič -no dolazi usled blokade tkiva koje provodivodu i na taj način voda ne dolazi do listo-va. Bolest može da opstane u zemljištu ne -koliko godina na određenim organizmimauzročnicima bolesti i da dopre u biljke krozoštećenja. Obično se dovodi u vezu s na -pa dom nematoda. Neke vrste gljivica, naprimer one koje napadaju letnji zvezdan igra šak, ne napadaju druge biljke, dok dru -ge napadaju veliki broj različitih biljaka,ka ko jestivih tako i ukrasnih.

OSETLJIVE BILJKE Voće, povrće (naroči-to mahunarke, paradajz i tikve), ukrasnebiljke

SIMPTOMI Uvenuće često počinje s do -njim listovima koji se u početku delimičnooporave tokom noći. Kad se stablo prese-če visoko iznad zemljišta, može se uočitidaje njegovo središte tamno.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Zagrnite za -ražene biljke zemljom. Ako je infekcija oz -biljna, uklonite sve zaražene biljke i zem -ljiš te u kojem se nalaze. Ne kompostirajtezaraženi biljni materijal. Ne gajite osetljivebiljke na istom mestu barem 6 godina.Videti i Uvenuće klematisa; Plesan božura

UvenUĆe klematiSaAscochyta clematidinaOvo gljivično oboljenje potiče iz zemljiš -

ta ili sa drugih biljaka. Smatra se da do in -fekcije dolazi u uslovima visoke vlažnosti.Gljivica ulazi kroz mala oštećenja koja nas -taju privezivanjem biljaka ili ih prave napri mer ptice i insekti.

OSETLJIVE BILJKE Klematis SIMPTOMI Iznenadno opadanje lišća

mla dih izdanaka. Zaraženo lišće poredstab la počinje da tamni i na kraju vene. Nastab lu, u nivou zemljišta ili blizu, mogu dase zapaze tamni useci. Tamne mrlje pojav-ljuju se na inače zdravom lišću. Hibridi svelikim cvetom najosetljiviji su prema ovojbolesti, naročito oni nastali od vrste Cle -ma tis lanuginosa.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Kupljene kle-matise sadite 15 cm dublje nego što sudo tad bili zasađeni. Smatra se da su sorteClematis viticella mnogo manje osetljive.Trudite se da izbegnete mehanička ošteće-nja stabla, naročito prilikom privezivanja.Ise cite zaražene delove biljke na nivouzem ljišta i dublje. Odatle bi trebalo da nik -nu novi zdravi izdanci. Ako se simptomivra te, uklonite zemlju do dubine od 30 cmi uništite zaraženu biljku. Zamenite novomzemljom i posadite novu biljku.

viRUS ŽUtOg mOzaikatikviCeVirusno oboljenje koje prenose biljne va -

ši.OSETLJIVE BILJKE Tikvica, tikva i bun -

de vaSIMPTOMI Žute mozaične šare pojavlju-

ju se na listovima. Biljke su zakržljale i de -formisane, a plodovi kvrgavi i izobličeni.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite za -ražene biljke čim primetite simptome. Lekdo sada nije pronađen.

viRUS mOzaika kRaStavCaVirusno oboljenje koje se širi pre svega

preko biljnih vaši; može da se prenese iruč no u dodiru sa zaraženim biljkama, kaoi preko baštenskog alata. Do infekcije obič -no dolazi kad su biljke stare 6 sedmica.Videti i Virusi

OSETLJIVE BILJKE Krastavac, bundeva,bostan; takođe celer, pasulj i paprika Odukrasnih biljaka anemona, kandilka, bego-nija, zvončić, dalija, ljiljan i jagorčevina.

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 437

SIMPTOMI Razlikuju se u zavisnosti odvrs te koju bolest napada. Kod biljaka iz fa -milije tikava virus izaziva šarene mrlje ilimo zaičnu prošaranost (slika na str. 87) ideformitet listova. Biljka manje cveta, za -kržljala je i može da uvene. Plodovi su ma -li, tamni i rupičasti i na njima se javljajužute mrlje.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite otpor-ne sorte. Uklonite zaražene biljke čim sebo lest ustanovi. Lek dosada nije prona-đen.

viRUS ReveRziBilne inveRzije RiBizleSmatra se da ovaj virus prenosi grinja

ribizlinog pupoljka. Videti i VirusiOSETLJIVE BILJKE Ribizla SIMPTOMI Zdravi listovi su izrazito na -

zubljeni na četiri mesta i imaju pet glavnihžila koje idu od peteljke ka vrhu lista. Za -raženi listovi su tamniji i uži i manje su na -zubljeni. Ponekad imaju samo jednu ili dveglavne žile. Rod se značajno smanjuje, alikako je ova bolest veoma raširena, rod sene može sa sigurnošću uporediti sa „ideal-nim” rodom ribizle; zbog toga se bolestčesto ne primećuje u ranoj fazi.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Kupujte bilj-ke od pouzdanog dobavljača. Svake godi-ne proveravajte lišće da biste uočili simp-tome virusa. Suzbijajte grinju pupoljka uk -lanjajući sve krupne, okrugle, nabrekle pu -poljke, drugačijeg oblika od ostalih pupo-ljaka na grmu, pre nego što se otvore po -četkom proleća. Uklonite i uništite zaraže-ne grmove. Ako se ribizima grinja čestojav lja, obnovite zasad svakih sedam doosam godina na novom mestu.

viRUSiVirusi, koji ne mogu da se vide golim

okom, postoje u živom biljnom materijalu ine pokazuju uvek simptome. Šire se uzpomoć insekata koji sisaju biljne sokove,na primer biljnih vaši, dodirom (rukama ipreko baštenskog alata, naročito onog za

orezivanje i sečenje, kao što su makaze),preko ptica i prenošenjem sa zaraženih bi -ljaka. Neki virusi napadaju samo određenevrste biljaka, dok drugi napadaju više raz-ličitih vrsta.

OSETLJIVE BILJKE Veoma veliki brojraz ličitih biljaka podložan je nekom oblikuvirusa.

SIMPTOMI Ima ih mnogo i razlikuju seod vrste do vrste; obuhvataju zakržljalost,šare i mozaične šare na lišću, deformisaneplodove pa čak i sušenje. Prinos višegodiš-njih biljaka se smanjuje.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Suzbijajtepre nosioce virusa. Gajite otporne sorte.Sa dite zdrave biljke nabavljene od prove-renog proizvođača. Koristite plodored zavi ruse koje prenose organizmi iz zemljišta.Za zaražene biljke nema leka. Takve biljkeizvadite. Spalite one koje su drvenaste.Videti i Mozaična prošaranost lista krastav-ca; Virus žutog mozaika tikvice

vUnaSta vaŠPseudococcus i Planococcus spp.Odrasle ženke ove štetočine su sitne,

du gačke do 3 mm i sive. Jaja polažu u go -milama od 100 do 150 sa zaštitnim pokri-vačem od vunaste smole. Tek izlegle vu -nas te vaši nekoliko dana puze po biljci, po -tom se umire i počinju da se hrane. Od -rasle jedinke imaju krila i u sezoni parenjamože ih biti veoma mnogo. Populacija jeobično najveća na jesen i početkom zime.U veoma hladnim podnebljima najčešćemo gu da se nađu samo u staklenicima, aliu toplijim podnebljima su napolju. U stak -leniku ili u kući mogu stalno da se raz-množavaju.

OSETLJIVE BILJKE Nadzemni deo krom-pira; kaktusi, sukulenti i mnoge vrste oset -ljivih kućnih biljaka; stakleničke biljke kaošto su jasmin, asparagus i oleander.

SIMPTOMI Velika najezda na mlade iz -danke može da oslabi biljke. Kolonije po -krivene smolom često se mogu naći u pa -zuhu listova i na bodljama kaktusa. Lišćeje često obavijeno lepljivom medljikomkoja je prekrivena crnom gareži.

ORGANSKA BAŠTA438

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Isecite i spa-lite veoma ugrožene izdanke i grane. Ja -kim mlazom vode sperite one kolonije kojene možete da dohvatite ili ih uklonite čet-kicom, ako je moguće. Pregledajte biljke iuklanjajte kolonije dva do tri puta sedmi-čno. Pregledajte sve nove biljke; idealno jeda se one drže u karantinu mesec dana.

Biološke mere Bubamara grabljivicaCryptolaemus montrouzieri; optimalnatem peratura 20-25°C

Pesticidi Insekticidni sapun. Pre prska-nja skinite smolotočinu sa kolonija.

zelena kRagna PaRaDajzaPoremećaj koji se javlja kod paradajza

koji se gaji u stakleniku. Obično ga izazivapreviše visoka temperatura. Poremećajudo prinose nedostatak kalijuma i fosfora.

SIMPTOMI Tvrd prsten, ili poluprsten po -javljuje se oko stabla. Plod ne sazreva iostaje žut ili zelen.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Održavajtedobru ventilaciju u stakleniku i zaklonitebiljke kad su visoke temperature. Gajiteotporne sorte kao što su „zlatno svitanje”,„širli” ili „totem”. Pre nego što kupite semeproverite da li je otporno.

zelenikin liSni mineRPhytomyza ilicisOdrasle jedinke ove štetočine su sitne,

neupadljive mušice. Početkom proleća po -činju da polažu jaja na donju stranu listo-va zelenike, kod središnje žile. Kad se izle-gu, larve buše listove i ostaju u njima dona rednog proleća. Svake godine izleže sejedna generacija.

OSETLJIVE BILJKE Zelenika SIMPTOMI Ne pričinjava veliku štetu, ali

može da naruži izgled biljke. Prvi simptomisu ravni, uski, svetlozeleni tuneli izmeđugor nje i donje strane lista. Dok se larvehrane lišćem ovi tuneli pretvaraju se u mr -lje ili „potkope”.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Kad je najez -da mala, skinite i uništite zaražene listove.

zimSki mOljCiPod ovom odrednicom nalaze se guseni-

ce tri vrste moljaca - mali mrazovac (Ope -rophtera brumata), martovski moljac (Al -sophila aescularia) i veliki mrazovac (Era -nnis defoliaria). Gusenice malog mrazovcasu zelene s tri žute pruge. Gusenice veli-kog mrazovca su tamnosmeđe sa uzduž-nim žutim prugama, dok su gusenice mar-tovskog moljca zelene sa svetlim pruga-ma.

Ženke, koje nemaju krila, izlaze iz zem-ljišta zimi i početkom proleća, pare se i po -tom se penju na biljku-domaćina gde pola-žu jaja. Martovski moljac polaže jaja formi -rajući prsten oko grana; mali i veliki mra-zovac polažu jaja pojedinačno, ili u manjimgrupama, pored pupoljaka ili u udubljenjana kori. Gusenice se hrane od marta dokraja juna i potom padaju na zemljište dase učaure. Pojavljuje se jedna generacijagodišnje.

OSETLJIVE BILJKE Jabuka, kruška, šlji-va, trešnja, višnja, dunjarica, vučji dren,glog, lešnik, ruža i mnoge druge ukrasnebiljke

SIMPTOMI Rupe nepravilnog oblika po -jav ljuju se na lišću, često još u fazi pupolj-ka. Glavna najezda je na proleće i počet-kom leta, iako se simptomi zadržavaju celegodine. Može doći do slabog roda ako na -nesu ozbiljnu štetu cvetu; uporni napadioslabiće biljku.

PREVENCIJA I SUZBIJANJE Postavitelep ljive trake oko stabala i grana osetljivihbiljaka od oktobra do marta. Redovno pro-veravajte trake da ne spadnu.

ŽiŽakBube s karakterističnim rilicom i ante-

nom. U zavisnosti od vrste dugačke su od2 mm do 2,5 cm. Larve imaju mekano belotelo i izraženu glavu; nemaju druge karak-teristike. Videti i Crna lozova pipa; Graš kovi pasuljev žižak

PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 439

gajenje povrća na našim prostorima

Na našim prostorima u proizvodnji je zas tupljeno oko 50 vrsta (bašta), a u široj proiz-vodnji (njiva) taj broj je manji, oko 25 vrsta, ali je značajan broj onih koje se gaje napojedinim lokalitetima.

Tabela 1. Karakteristike semena, norme setve i debljina pokrivnog sloja zemljišta u preciznojsetvi povrća. p - pretežno; d - delimično; n - normalno seme* Visina pokrivača je kod piliranog semena približno 10 mm manja.

Tabela 2. Sklop useva za ručnu berbu povrća - prvi broj predstavlja razmak između redo-va, a drugi razmak u redu; slovo R predstavlja setvu u redove.

U tabelama 1. i 2. prikazane su karakte-ristike semena, norme setve i debljinasloja zemlje koja pokriva seme pri preciz-noj setvi, kao i podaci o sklopovima usevaza ručnu berbu povrća. U tabelama senalaze podaci za odabrane vrste povrća,koje se sa više ili manje uspeha mogu gaji-ti i u našim uslovima.

Plodored povrća u uslovima našihprostoraNa osnovu dosadašnjeg iskustva najbo-

ljim prethodnim usevima za pojedine povr-tarske kulture smatraju se sledeće biljke.

Paradajz: kupus, grašak, boranija, kra-stavci, korenasto povrće, trave, žita.

Paprika: trave, krastavci, grašak, kore-nasto povrće, žita.

Kupusnjače: trave, krompir, paradajz,pap rika, grašak, boranija, žita.

Krastavac i bostan (dinje i lubenice):pap rika, krompir, trave, žita, lucerka, para-dajz.

Crni luk: paprika, paradajz, krastavac,bos tan, žita.

Korenasto povrće: paprika, paradajz,krastavac, grašak, boranija, žita.

Boranija i grašak: kupusnjače, paradajz,paprika, krompir, žita.

GAJENJE POVRĆA NA NAŠIM PROSTORIMA 441

Organski vodič za baštovane strogo sepridržava organskih standarda za komerci-jalnu organsku proizvodnju koje su posta-vili Britanski organski pokret, vlada UK iEvropska unija. Vodič je napravljen jer sepostojeći komercijalni standardi ne prime-njuju svuda i ne pokrivaju sve aspektebaš tovanstva. U skoro svim slučajevimaovaj vodič poklapa se sa organskim stan-dardima Evropske unije.

Pošto vremenom sve više učimo i saz-najemo, vodič će se menjati u skladu stim. Ovaj vodič nije pravno osnovan. Svrhamu je isključivo savetodavna i može da gakoristi svako ko se zanima za metode or -ganskog baštovanstva. Saveti su pogodniza sve tipove i veličine bašte.

Vodič svrstava baštovansku praksu imaterijale u četiri kategorije.

najbolje merePreporučuju se za organsko gajenje -

ideal kojem treba da se stremi.Prihvatljive merePrihvatljive u organskoj bašti, ali ne ide -

alne kao prethodne.na granici prihvatljivogNisu prihvatljive za redovnu primenu u

organskoj bašti.ne preporučuje seSmatraju se neprimerenim za primenu u

organskoj bašti.Fusnote na str. 450

zemljiŠteZdravo, plodno zemljište je osnova efi-

kasnog organskog baštovanstva. Premazem ljištu se treba odnositi tako da se po -boljšava i štiti njegova struktura i milionisićušnih stvorenja koja u njemu žive.

Briga o zemljištu uz pomoć organskihteh nika podrazumeva upotrebu organskogotpada u vidu đubriva životinjskog poreklai biljnih i životinjskih ostataka. To poboljša -va strukturu zemljišta i održava nivo hu -musa; hrani žive organizme u njemu čija jeaktivnost neophodna za zdravlje zemljišta;i obezbeđuje hranljive materije za biljke.Vo di se računa o drenaži i odgovarajućojpH vrednosti. Zelenišna đubriva gaje sekao pokrovni usevi da bi zaštitila i prihra-nila zemljište. Obrada je svedena na naj-manju meru i tempirana tako da se izbeg -ne oštećenje strukture zemljišta.

najbolje mere- Zemljište uvek treba da bude pokrive-

no zaštitnim pokrivačem od biljaka, na pri-mer zelenišnim đubrivom ili drugim biljka-ma, ili površinskim malčem.

- Đubrivo i biljni otpad dodajte samoona ko kako je navedeno u vodiču.

- Rastresite donje slojeve zemljišta dabis te sprečili sabijanje.

- Ako je potrebno, poboljšajte drenažu.- Održavajte odgovarajuću pH vrednost.- Koristite plodored za jednogodišnje

bilj ke.

Prihvatljive mere- Kad je neophodno, zemljište se obra-

đuje, ali samo kad uslovi nisu ni previšesu vi ni previše vlažni. Ne mešajte unutraš -nje slojeve zemljišta s gornjim slojem. Ob -rađujte samo onoliko koliko je neophodnoda ne biste oštetili strukturu zemljišta.

na granici prihvatljivog- Rotaciona obrada zemljišta1

Organski vodič za baštovane

ne preporučuje se- Sve ostale mere

đUBRivO i Biljni OtPaDOrganski materijal treba da se reciklira u

samoj bašti da bi se na taj način proizveokompost, kao i trulo lišće, čime se po pot -rebi prihranjuje zemljište. Količina ovakvogmaterijala može da se poveća, na primerđubrivom i drugim „otpadnim” materija-lom i kupovnim baštenskim preparatima.Idealno bi bilo da ovaj dodatni materijalbude organskog porekla, ali ako to nijemo guće, može da se koristi i materijal ne -organskog porekla.

Nikad ne treba da se koriste đubrivanas tala u uslovima intenzivne proizvodnje.Često sadrže neželjene zagađivače, a pos -tavlja se i etičko pitanje uslova u kojima sedrže životinje od kojih je nastalo đubrivo.

Sveže đubrivo i drugi otpadni materijaltreba da se kompostiraju ili obrade nadrugi način pre primene.

najbolje mere- Biljni i životinjski otpad2 iz kuće ili

bašte, nakon kompostiranja3 ili, ako semesa s jesenjim lišćem, lisni kompost.

Prihvatljive mere- Kompostirano ili zgorelo4 đubrivo or -

gan skog porekla, od slame s farmi, konjaili živine.

- Biljni otpadni materijal i nuspro izvodinastali u industriji organske proizvodnjehrane.

- Kupovno đubrivo i kompost koji imajuoznaku organskog porekla.

- Slama i seno organskog porekla.- Piljevma, strugotina i kora s drveća ko -

je nije hemijski obrađivano posle seče.- Mikrobiološki i biljni ekstrakti za aktivi-

ranje komposta.- Opalo jesenje lišće iz parkova ili drugih

javnih površina koje nisu blizu prometnihputeva.

- Organski kompost za gljive.

- Vuneni materijal koji ne sadrži organo-fosfate.

- Perje iz prihvatljivih proizvodnih siste-ma.3

na granici prihvatljivog- Slama, seno, konjsko đubrivo i đubrivo

s farmi neorganskog porekla nakon stojekom postirano 3 meseca ili nakon što jesta jalo pod pokrivačem 6 meseci.6

- Kompostiran zeleni i kućni otpad iz fab -rika za kompostiranje, ali samo ako ne sa -drži neprihvatljiv nivo P.T.E. (videti fusnotu12).

- Đubrivo živinskog porekla i đubrivo du -boke prostirke sa manje intenzivnih neor-ganskih farmi7 posle kompostiranja u tra-janju od 6 meseci ili ispod pokrivača 12meseci.

- Morske trave sa nezagađene obale.8- Đubrivo sa farmi svinja koje se uzgaja-

ju neorganski uz korišćenje slame, posle 6meseci kompostiranja ili 12 meseci ispodpokrivača.9

- Biljni otpad i nusproizvodi nastali neor-ganskom proizvodnjom hrane u velikimsis temima posle odgova rajućeg periodakom postiranja.

- Kompost od gljiva i glista koji potiče odneorganskog životinjskog đubriva, osimonog iz neprihvatljivih intenzivnih sistemaproizvodnje (videti fusnotu 17).

- Kupovni baštenski proizvodi kao što supakovano đubrivo sa farmi i baštenskikom post neorganskog porekla, osim onogkoji potiče iz neprihvatljivih intenzivnih sis -tema proizvodnje (videti fusnotu 17), kao ionog koji sadrži treset.10

- Obrađeni životinjski proizvodi iz klani-ca, osim u slučaju kada su životinje pušta-ne na ispašu.

- Obrađen otpad nastao proizvodnjomri be.

- Kanalizacioni talog, kompost zasnovanna otpadnim vodama i kanalizaciji, posleodgovarajuće obrade i bez potencijalnotoksičnih elemenata.11

ORGANSKI VODIČ ZA BAŠTOVANE 443

ne preporučuje se- Materijal koji sadrži potencijalno toksič -

ne elemente u većoj količini od dozvolje-ne.12

- Lišće i lisni kompost sakupljen u šumo-vitim predelima.13

- Lišće sakupljeno pored prometnih pu -te va.14

- Treset i kokosov treset15 za komposti-ranje.16

- Kupovno đubrivo i baštenski kompostko ji sadrže treset ili kokosov treset.

- Upotreba životinjskog otpada i đubriva(osim obrađenih životinjskih proizvoda izklanica i otpada nastalog proizvodnjom ri -be) iz intenzivnih sistema proizvodnje živevage.17

čUvanje i PRimena đUBRiva i kOmPOStaĐubrivo, kompost i drugi materijali za

prih ranjivanje biljaka treba da se čuvaju iprimenjuju tako da ne dolazi do gubitkahrane za biljke. Gubitkom hrane za biljketroše se hranljive materije i zagađuju vo -deni putevi i podzemne vode.

najbolje mere- Čuvajte i kompostirajte đubrivo i drugi

ma terijal koji sadrži hranu za biljke u zat-vorenom ili ispod pokrivača koji ne propu-šta voduls.

- Zemljištu dodajte maksimalno jednapu na baštenska kolica slamnatog đubrivaili dvoja kolica komposta na 5 metarakvad ratnih zemljišta svake godine19 (ekvi-valentno 50 litara đubriva ili 100 litarakom posta na 0,3 metra kvadratna).

- Dodajte đubrivo i kompost samo zem-ljištu na kojem se gaje biljke ili onom nako jem će se ubrzo gajiti.

Prihvatljive mere- Primena kompostiranog đubriva na je -

sen/rano proleće kad zelenišno đubrivoak tivno raste.

- Primena komposta i kompostiranogđub riva u stakleniku u bilo koje doba godi-ne.

na granici prihvatljivog- Ne postoji.

ne preporučuje se- Čuvanje i primena koja izaziva zagađe-

nje vodotokova.- Primena đubriva na jesen na praznoj

parceli koja će ostati takva cele zime.

đubrivo i tečno đubrivoOrganska đubriva mogu biti biljnog, ži -

vo tinjskog i mineralnog porekla. Treba dase tretiraju kao dodatak recikliranju hran-ljivih materija iz same bašte - na primergo mile komposta - a ne kao zamena za re -cikliranje, pored upotrebe drugog kuplje-nog krupnog organskog materijala. Trebada se primenjuju samo ako adekvatne zali-he nisu dostupne iz drugih izvora.

Tečna đubriva treba da se koriste samokod biljaka koje se gaje u ograničenim us -lovima, na primer u saksiji, džaku ili na ivi-cama staklenika.

U odsustvu prihvatljivijih materijala, mo -že se prihvatiti ograničena upotreba ras -tvorljivih đubriva da bi se nadoknadio ozbi-ljan manjak nekih elemenata. Prepo ruč -ljivo je da se uradi analiza zemljišta kakobi se utvrdilo koji elementi nedostaju.

Navedeni proizvodi nisu uvek lakodostupni baštovanima.

najbolje mere- Ne postoje.

Prihvatljive mere- Tečno đubrivo koje ste sami napravili

od biljnog ili životinjskog đubriva.

na granici prihvatljivog- Azot (N) Đubrivo od isušene krvi, na -

menjeno podlozi za zimsko gajenje biljakai useva, samo na proleće; rožna đubriva.

- Fosfor (P) (kao fosfat, P2O5) Prirodnimi neralni fosfati; obična šljaka; prirodni

ORGANSKA BAŠTA444

alu minijum-kalcijum-fosfat; mesna i košta-na đubriva. Nivo kadmijuma u fosfatnomkamenu ne sme preći 90 mg/kg P2O5.

- Kalijum (K) Drvni pepeo koji se dodajesamo u kompost ili đubrivo;20 otpaci odše ćerne repe; kalijum-sulfat, samo akoana liza zemljišta pokaže daje nivo kalijuma(K) ispod indeksa 221, a sadržaj gline ma -nji od 20%.

- Kombinovana đubriva Đubriva od isu-šene krvi, ribljih otpadaka i koštana đubri-va (obezbeđuju N, P, Ca22), bez nedozvo-ljenih supstanci; riblji otpaci (N)23; mesnai koštana đubriva (P, Ca, N); đubriva odmorskih trava (K, N, drugi elementi u tra-govima).

- Krečnjački materijal Dolomitski kreč -njak; mleveni krečnjak; mlevena kreda.

- Sporedni minerali Magnezijumski kalcitili dolomitski krečnjak (obezbeduje Mg22 iCa); gips ili kalcijum-sulfat (Ca); mlevenakreda i krečnjak (Ca); Epsom soli (Mg),samo za akutni nedostatak; magnezijum-ska stena; sumpor; kalcijum-hlorid za ne -dostatak kalcijuma kod jabuke.

- Mikroelementi Đubrivo od suvih mor-skih trava; ekstrakt morskih trava; kreč -njak i kreda; kamena prašina. Manjak bo -ra, bakra; gvozda, mangana, molibdena,ko balta, selena i cinka u tragovima, usta-novljen analizom zemljišta ili drugim doka-zima nedostatka.

- Tečna đubriva koja mogu da se kupe,koja potiču od biljnog ili životinjskog đubri-va, najbolje ako imaju oznaku organskogstandarda.

ne preporučuje se- Sirova krv- Sva druga mineralna i prirodna đubriva

uključujući i čilsku salitru, ureu, kalijum-hlo rid, superfosfate, kainit.

- Krečna voda i gašeni kreč.- Upotreba nusproizvoda poreklom iz

kla nica (koštano brašno, rožnato đubrivo,itd.) kada se zna da su životinje bile naispaši.

PlODOReDPlodored je jedna od osnovnih mera za

obradu zemljišta, suzbijanje korova, šteto-čina i bolesti. Kada gajite jedno godišnjebilj ke kao što su povrće i začinske trave ilikada presađujete voće, žbunaste biljke idru ge višegodišnje biljke, nije preporučlji-vo da sadite iste ili srodne biljke na istomes to. Biljke treba da zauzmu drugo mes -to, što je dalje moguće od prethodnog i netreba da se vrate na isto mesto nekolikogodina. Ova praksa, poznata kao plodo-red, pomaže u suzbijanju štetočina, bolestii korova, i održava plodnost i strukturuzem ljišta i nivo organskih materija.

najbolje mere- Biljke koje su podložne sličnim štetoči-

nama i bolestima ne ponavljaju se određe-ni vremenski period.24

- Ravnoteža između održanja plodnosti iupotrebnog gajenja useva.

- U plodored treba uključiti mahunarkeko je vezuju azot da bi se zemljište oboga-tilo azotom tamo gde je to potrebno.

- Posle biljaka koje suzbijaju korov trebasaditi biljke koje su osetljive na korov.

- Plodored koji ostavlja zemljište praznonajkraći vremenski period.

- Višegodišnje biljke, naročito voće i ru -že, ne treba da se sade na mesto na kojemje donedavno rasla srodna biljka.

Prihvatljive mere- Ako je prostor za gajenje ograničen, na

primer u stakleniku, primenjujte kraći plo-dored, ali trudite se da zemljište ostanezdravo.

na granici prihvatljivih- Ne postoje.

ne preporučuje se- Gajenje jedne jednogodišnje biljke na

istom mestu iz godine u godinu.Informacije o zemljištu i pravljenju kom-

posta videti u delu Zemljište i briga o nje -mu, str. 32-61.

ORGANSKI VODIČ ZA BAŠTOVANE 445

ŠtetOčine i BOleStiPrevencija je glavni oslonac organske

stra tegije za kontrolu štetočina i bolesti.Ra dite u skladu s prirodom, ne pokušavaj-te da dominirate. Podstičite zdrave biljkeobezbeđujući im dobro strukturisano zem-ljište i izbalansiranu ishranu, gajenjem bilj-nih vrsta na odgovarajućem zemljištu i bi -ranjem sorti otpornih na štetočine i bolesti.Prirodni neprijatelji štetočina i paraziti po -mažu u kontroli štetočina i bolesti. Or gan -ska bašta treba da bude osmišljena i orga-nizovana tako da obezbedi mešovito okru-ženje koje odgovara korisnim stvorenjima.Organski baštovani takođe treba da budusvesni da prisustvo štetočina ili organiza-ma koji izazivaju bolesti ne zahteva uvekda se nešto preduzme. Prskanje hemikali -ja ma koje uništavaju bolesti i štetočinetre ba svesti na minimum.

Dobra praksa, higijena, zaštita, zamke irastresito zemljište dobra su dopuna tehni-kama za kontrolu štetočina i bolesti.

Dalje navedeni proizvodi i postupci mo -gu da se primenjuju i na otvorenom i ustakleniku ili plasteniku.

najbolje mere- Obezbedite dobro strukturisano zem -

ljiš te koje pruža biljkama izbalansiranu is -hra nu.

- Održavajte higijenu da biste prenoše-nje štetočina i bolesti sveli na minimum.

- Redovno obilazite i pregledajte biljkeda biste rano primetili mogući problem.

- Koristite zdravo seme i materijal za sa -denje i ako je moguće materijal s potvr-dom da nije zaražen virusom.

- Sadite sorte otporne na štetočine i bo -lesti.

- Gajite biljke na odgovarajućem zemljiš -tu.

- Obezbedite staništa za prirodne nepri-jatelje štetočina i bolesti i za parazite.

- Gajite biljke i cveće kojima se hranepri rodni neprijatelji (predatori) i parazitište točina.

- Primenjujte plodored.

- Birajte vreme setve/sadenja tako da iz -begnete određene štetočine i bolesti.

- Rastresite zemlju kad god je potrebno.- Obezbedite dobru cirkulaciju vazduha

oko biljaka.- Balansirano navodnjavanje.- Smeše i združene biljke, izbegavajte

mo nokulture.- Biorazgradive prepreke.- Dostojanstveno priznajte poraz kad je

potrebno!(Videti i Konzervacija, str. 449)

Prihvatljive mere- Ubacivanje agenasa za biološke mere

kontrole.- Prepreke koje nisu biorazgradive i koje

se ponovo koriste kad je moguće.- Sterilizacija objekata i opreme parom.

na granici prihvatljivog- Lepljive prepreke i zamke, uključujući i

one s feromonskim mamcima.- Sterilizacija zemljišta parom.- Biljna ulja.- Dezinfekcija bazirana na limunskoj ki -

se lini (iz prirodnih izvora) ili peroksiacetil-na kiselina za dezinfekciju saksija, ramova,opreme i staklenika.

- Za suzbijanje štetočina kad je ugroženopstanak biljaka: kalijumski sapun (mekisa pun) i sapuni koji sadrže masne kiselineiz biljaka, Bacillus thuringiensis, piretrin,25

insekticidni sapun; takode nim, kvasija i vi -rus granuloze tamo gde je dozvoljeno.26

- Za suzbijanje bolesti kad je ugroženop stanak biljaka: bordovska čorba, bakar-sulfat, bakar-oksihlorid i bakar amonijum-karbonat; sumpor.

ne preporučuje se- Svi ostali pesticidi, uključujući nikotin,

fenole, aluminijum-sulfat i metaldehid.

ORGANSKA BAŠTA446

HemijSka SReDStva zakOnzeRvaCijU DRvne

gRađeHemijska sredstva za konzervaciju drve-

ta sama po sebi su dugotrajna i toksična.Kad god je moguće treba ih izbegavati uorganskoj bašti. Upotrebu treba svesti naslučajeve kada truljenje drveta predstavljaopasnost. Najugroženije je drvo koje je ukontaktu sa zemljištem i vazduhom.

najbolje mere- Drvna građa koja nije tretirana hemij-

skim sredstvima.- Drvna građa od vrsta kao što su hrast,

kedar i bagrem koje su otpornije na trulje-nje. Proverite da lije dobijena iz obnovljivihizvora.

- Betonski stubovi.

Prihvatljive mere- Veštačko drvo od recikliranog polistire-

na.- Tretiranje drveta koje ne dolazi u dodir

sa zemljištem (kao što su daske za ogra-du) lanenim uljem ili sličnim sredstvom ko -je štiti drvo od vode i omogućava mu dadiše.

na granici prihvatljivog- Mešavina bora (sa vodom).

ne preporučuje se- Kreozot.- Drvna građa tretirana hromiranim ba -

kar-arsenatom (CCA),27 često se prodajekao grada obrađivana „pod pritiskom”.

SUzBijanje kOROva ičiŠĆenje zemljiŠtaKorov obezbeđuje hranu i stanište veli-

kom broju stvorenja i koristan je izvor ma -terijala za kompostiranje. Tamo gde je mo -guće trebalo bi da se pusti da raste i da seuklanja samo ako ugrožava gajene biljke.Postoji niz prirodnih tehnika za raščišćava-

nje zemljišta i suzbijanje korova. U organ-skom baštovanstvu ne koriste se hemijskasredstva za suzbijanje korova.

najbolje mere- Plodored.- Naizmenično sadenje biljaka koje suz-

bijaju korov i biljaka - koje ne mogu da sebrane od korova.

- Okopavanje, plevljenje, priprema lejene koliko sedmica pre setve.

- Manje rastojanje između biljaka; biljkekoje se šire po zemljištu i pokrovni usevi.

- Dobra, čvrsta osnova za staze.- Biorazgradiv malč organskog porekla.

Prihvatljive mere- Ukopavanje ili vađenje.- Biorazgradiv malč koji nije organskog

po rekla.- Fugovanje kamena, ploča cigala itd.

pri likom popločavanja staze.

na granici prihvatljivog- Rotaciona obrada zemljišta.1- Malč koji nije biorazgradiv, najbolje ako

propušta vodu i može više puta da se ko -ris ti.

- Propustljiv malč koji nije bio razgradivis pod površine staza ili oko višegodišnjihbiljaka.

- Spaljivanje korova

ne preporučuje se- Sva hemijska sredstva za suzbijanje

ko rova, uključujući ona bazirana na glifo -sa tu i prirodnim masnim kiselinama.

Više informacija o organskom suzbijanjukorova videti u delu Korov i njegovo suzbi-janje, str. 71-81.

SUzBijanje kOROva natRavnjaCimaTravnjak od samo jedne ili dveju vrsta

trave, što je ekvivalentno monokulturi, nijepogodan za organske principe. Mešavinatrava i vrsta s širokim listovima pre će datizdrav travnjak koji će ostati zelen cele go -

ORGANSKI VODIČ ZA BAŠTOVANE 447

dine. Detelina će takođe pomoći u ishranitrave. Sledite dobar vodič za održavanjetrav njaka. Ako se podstiče bujnost trave,problemi s korovom su minimalni.

najbolje mere- Redovno kosite travu, ali samo kad je

potrebno. Da biste imali lep travnjak nekosite travu na visinu manju od 2,5 cm, ili5 cm za višenamenski travnjak.

- Gde god je moguće, ostavite pokošenutravu na travnjaku, ali ne kad je zemljištehladno i vlažno, ili kad je pokošena travapredugačka.

- Rastresite zemlju i izložite je dejstvuvazduha kad god je potrebno.

- Prilagodite pH vrednost i drenažu i uk -lonite zasenu po potrebi, ako travnjak neraste kako bi trebalo.

- Prihranjujte travnjak samo ako spororaste, ili ako je žut, suv ili prevlažen. Ko ris -tite organsko đubrivo, kompost ili mineral-no đubrivo.

- Na jesen rasporedite organski materijalpo površini travnjaka.

Prihvatljive mere- Ne postoje.

na granici prihvatljivog- Ne postoji.

ne preporučuje se- Uništavanje glista.- Sva hemijska đubriva i pesticidi.Više informacija o organskom travnjaku

videti u delu Travnjaci i njihova nega, str.176.

mateRijal za Sađenje,PODlOga za gajenje igajenje U POSUDamaIdeal kome stremimo prilikom gajenja

biljaka u posudama jeste gajenje sopstve-nih biljaka iz organski dobijenog semena,na organskoj podlozi. Kad god je moguće,treba koristiti organski dobijeno seme, kr -

tole, rizome, lukovice i drugi materijal zasa đenje. Najmanje što možete da učinitejeste da ne gajite biljke iz semena tretira-nog hemikalijama posle berbe. Kad kupu-jete seme divljeg cveća, uverite se da jedomaćeg porekla, a ne uvezeno iz drugezemlje. Lukovice i drugi materijal za sađe-nje nikada ne treba uzimati iz divljine. Pos -toje proizvođači koji prodaju organsko po -vrće, voće i ukrasne biljke. Uvek kad ste upri lici, koristite njihove usluge ili uzgajajtesopstvene biljke.

Kad god je moguće, gajite biljke direk-tno iz zemljišta. Uslovi za gajenje u saksijiili džaku uvek su ograničeni i zahtevaju do -datnu pažnju i prihranjivanje rastvorljivimhranivima. Za gajenje rasada i biljaka upo sudama treba da se koristi organskapod loga, po mogućstvu bez treseta. Akoku pujete podlogu, najbolje je da ima ozna-ku organskog standarda. Kad sami pravitepodlogu za gajenje, treba da koristite sa -mo ono što je navedeno u Vodiču.

Više informacija o podlogama za gaje-nje, semenu i mešavinama za posude vi -deti u delu Gajenje biljaka, str. 114-115.

Setva i mateRijal za Sađenjenajbolja praksa- Gajenje biljaka po organskim standar-

dima.- Organsko dobijanje semena, krtola i

drugog materijala za sađenje.

Prihvatljive mere- Seme, krtole i drugi materijal za sađe-

nje dobijen na konvencionalan način, aliako nije tretiran hemijskim sredstvimaposle berbe.

na granici prihvatljivog- Biljke i materijal za sađenje dobijeni

ko rišćenjem metoda koje nisu organske.- Prašak za ožiljavanje bez fungicida.

ORGANSKA BAŠTA448

ne preporučuje se- Prašak za ožiljavanje sa fungicidima.- Biljke i materijal iz divljine.- Seme tretirano hemijskim sredstvima

pos le berbe.- Seme genetski modifikovanih sorti

(G.M.), dobijeno genetskim inženjeringom.

PODlOga za gajenjenajbolje mere- Podloga za gajenje koju sami pravite

samo od materijala navedenih u ovom vo -diču.

- Kupovna podloga za gajenje bez trese-ta, ako ima prepoznatljivu oznaku za or -ganski standard.

Prihvatljive mere- Organska podloga za gajenje s recikli-

ranim tresetom, ako je moguće s prepoz-natljivom oznakom organskog standarda.

na granici prihvatljivog- Perlit, vermikulit, bentonit i zeoliti koji

nisu tretirani nedozvoljenim hemijskimsred stvima.

- Organska podloga za gajenje koja sa -drži treset, ako je moguće s prepoznatlji-vom oznakom organskog standarda.

ne preporučuje se- Podloga za gajenje koja sadrži materi-

jale koji nisu navedeni u ovom vodiču.

gajenje U POSUDamaIsti principi organskog gajenja treba da

se primene za gajenje u saksijama, korpa-ma, kutijama i drugim posudama.

najbolje mere- Organska podloga za gajenje s recikli-

ranim organskim otpadom kao glavnim iz -vorom plodnosti.

- Biljke i seme isto kao navedeno.- Postava za viseće korpe od vune ili dru-

gog recikliranog materijala.

- Saksije i posude primerene veličine. - Ako je potrebno prihranjivanje, stavite

kompost, đubrivo ili slične kupovne proiz-vode na površinu zemljišta.

Prihvatljive mere- Organska podloga za gajenje s organ-

skim đubrivom kao glavnim izvorom hraneza biljke.

- Prihranjivanje organskim đubrivom.- Prihranjivanje tečnim đubrivom koje

ste sami napravili od biljnog ili životinjskogđubriva.

na granici prihvatljivog- Kupovno organsko tečno đubrivo, ako

je moguće s oznakom organskog standar-da.

ne preporučuje se- Postava od mahovine za viseće korpe.- Ostala tečna đubriva.

konzervacija i životna sredinaKonzervacija ili zaštita i organsko bašto-

vanstvo neraskidivo su povezani. Ljudskaak tivnost zagađuje zemlju; staništa i divljibiljni i životinjski svet brzo nestaju. Gu bi -tak raznolikosti živog sveta ima ozbiljnepos ledice za organ ske baštovane koji seos lanjaju na prirodne odnose između šte-točina i grabljivica da bi držali štetočinepod kontrolom. Zaštita i kreiranje raznolikeživotne sredine, i u bašti i van nje, od pre-sudnog su značaja. Ako je moguće, tako-đe, preporučuje se sađenje različitih biljnihvrsta, uključujući upotrebu lokalnih vrsta isorti koje se rede gaje. Za aktivnosti kojezagađuju sredinu, na primer paljenje vat -re, bacanje organskog otpada ili preteranaupotreba neobnovljivih resursa, nemames ta u organskom baštovanstvu.

najbolje mere- Očuvanje i kreiranje tradicionalnih og -

rada kao što su jarak, živice i kameni zido-vi.

ORGANSKI VODIČ ZA BAŠTOVANE 449

- Očuvanje i kreiranje staništa kao što suživice, jezera i nekošene travnate površineza ishranu i opstanak divljih vrsta.

- Tradicionalne vrste biljaka.- Vrste biljaka koje nisu tradicionalne, ali

imaju određene osobine koje pogodujudiv ljim vrstama.

- Kreiranje prolaza za divlje vrste - pove-zana staništa koja omogućavaju divljimvrs tama slobodno prolaženje.

- Ako je neophodan, režim orezivanja ži -vice koji ne ugrožava ptičja gnezda i koji,po potrebi, omogućava živici da cveta iobrazuje plod.

- Korišćenje drvne građe iz obnovljivihresursa.

- Recikliranje i ponovna upotreba.

Prihvatljive mere- Ne postoje.

na granici prihvatljivog- Vruća, suva lomača za uništavanje za -

raženog biljnog materijala.

ne preporučuje se- Paljenje vatre, osim na već naveden

način.- Uklanjanje svih biljnih ostataka ispod

živica, žbunova itd. osim ako se to radizbog suzbijanja bolesti.

- Čuvanje nepokrivenog đubriva.- Drvna građa iz neobnovljivih resursa.- Biljke donete iz divljine.- Korišćenje materijala koji je transpor-

tovan sa velike udaljenosti, kad postoji od -govarajuća lokalna alternativa.

FUSnOte1. Oranje može da uništi strukturu zem-

ljišta; takođe može da dovede do formira-nja neprobojnog „đona” ili tvrdog slojazemljišta.

2. Đubrivo koje potiče od kunića, koko-šaka, gerbila i većine drugih kućnih ljubi-maca biljojeda obično je bezbedno zakom postiranje. Đubrivo koje potiče od pa -sa i mačaka može da sadržti parazite šte-

tne za ljude. Ako želite da ih kompostiratetreba da obratite posebnu pažnju na higi-jenu; nije preporučljivo da se upotreblja-vaju ako deca mogu doći u dodir sa siro-vim ili kompostiranim materijalom.

3. Kompostiranje je aerobni proces ukojem se biljni i životinjski otpad pretvarau mrki materijal sličan zemljištu poznatpod nazivom kompost. Najbolje je da segomila komposta prevrće više puta da bimaterijal došao u dodir s vazduhom.

4. „Zgorelo” znači da je đubrivo stajalona gomili ispod vodootpornog pokrivača itrulilo - zgorevalo najmanje mesec dana. Utom procesu slobodan azot i kalijum u siro-vom đubrivu prelaze u oblik koji se mnogoteže ispira iz zemljišta usled kiše i ne možeda ošteti biljke.

5. Videti fusnotu 7.6. Dodatno vreme potrebno je da bi se

razgradila hemijska jedinjenja koja mogubiti prisutna.

7. Živinske farme sa kojih se može uzi-mati đubrivo za organsku proizvodnju bi -ljaka:

a) farme za proizvodnju jaja (deflnisanepropisom Evropske unije br. 1274/91): slo-bodne (maksimalno 400 ptica po aru); po -luintenzivne (maksimalno 1.600 pti ca poaru); na dubokoj prostirci (maksimalno 7ptica po metru kvadratnom);

b) držanje tovnih pilića na dubokoj pro-stirci (maksimalna gustina ptica 17 kg pometru kvadratnom);

c) farme za proizvodnju mesa (definisa-ne propisom Evropske unije br. 1538/91);slobodne, tradicionalne slobodne; eksten-zivno gajenje u zatvorenom živinarniku(mak simalna gustina odraslih ptica: 12kokošaka ili 17-25 kg po metru kvadrat-nom).

8. Sveža morska trava treba da se treti-ra kao izvor isključivo za lokalnu upotrebu.Sakupljajte morsku travu koju voda izbacina obalu, nemojte daje skidate sa stena.Potrošnja izvora, čak i onih obnovljivih nijepreporučljiva.

9. Ne preporučuje se redovna upotrebaneorganskog svinjskog đubriva; ova đubri-

ORGANSKA BAŠTA450

va često sadrže zagađivače kao stoje ba -kar koji se taloži u zemljištu.

10. Upotreba treseta kao poboljsivačazem ljišta nije prihvatljiva u organskombaš tovanstvu. Da bi se iskopao treset,uniš tavaju se prirodna staništa neprocenji-ve vrednosti.

11. Kanalizadoni otpad nije dozvoljen poor ganskim standardima Evropske unije iUK. Ovde se kanalizaconi otpad tretira kaoneiskorišćen resurs i stoga je uključen uovaj vodič - samo ako je u skladu s odre-đenim standardima. Trenutno verovatnone postoji pogodan, nezagađen kanaliza-doni otpad.

12. Potencijalno toksični elementi (P.T.E.) obuhvataju teške metale i druge ele-mente koji su često prirodni sastojci zem-ljišta. Neki su neophodni za život biljaka iživotinja kad ih ima u tragovima, ali su uvećim količinama toksični. Postoji mnogorazličitih standarda koji određuju maksi-malan dozvoljen nivo ovih elemenata uzemljištu i materijalu koji mu se dodaje.Varijacije koje mogu da se primete u ovimstandardima ukazuju na to da niko ne znatačan odgovor.

13. Opalo lišće je deo prirodnog ciklusaobogaćivanja zemljišta u šumovitim prede-

lima i stoga nebi trebalo da se skuplja naovim mestima.

14. Najverovatnije je zagađeno olovom ikadmijumom.

15. Kokosova vlakna.16. Za treset videti fusnotu 10. Pošto

pos toji mnogo različitih materijala lokalnogporekla upotreba kokosovog treseta - ma -terijala koji se transportuje s udaljenihdes tinadja - za kompostiranje nije prime -re na za organsko baštovanstvo.

17. Uključujući i inkubatore za proizvod -nju živine i brojlersku proizvodnju (gde jegustina 25 kg po metru kvadratnom); pro -izvodnja krmača koje se vezuju u ograđe-nim boksovima u zatvorenom prostoru;dru gi sistemi u kojima životinje ne moguda se okrenu 360°, gde su stalno u mrakui nemaju na čemu da spavaju.

18. Da biste sprečili da kiša ispere hran-ljive materije.

19. Preterana primena đubriva ili kom-posta može da doprinese zagađenju vodo-toka. Na velikim parcelama maksimalnapre poručena količina je 50 tona po hekta-ru. Iz toga sledi da su jedna puna bašten-ska kolica đubriva dovoljna za 10 metarakvadratnih zemljišta. Očigledno, ova količi-na je samo preporučena jer se đubriva ikompost razlikuju po sastavu. Prepo ru če -

ORGANSKI VODIČ ZA BAŠTOVANE 451

na količina je data kako bi se istaklo danije dobro preterivati s dodavanjem preve-like količine materijala koji sadrži hranljivesupstance. Maksimalna preporučena koli -či na manja je od one koju koristi većinabaštovana.

20. Hranljive materije u drvnom pepeluve oma su rastvorljive i brzo se ispiraju akose pepeo doda direktno u zemljište.

21. Ova cifra odnosi se na rezultat anali -ze zemljišta.

22. Ca - kalcijum; Mg - magnezijum.23. Riblji otpaci koji nastaju prilikom

pre rade ribe su prihvatljivi; nije prihvatljivohvatanje ribe za proizvodnju đubriva.

24. Za povrće se obično preporučuje plo-dored koji traje 3-4 godine. Kod upornihproblema, na primer nekih štetočina i bo -lesti iz zemljišta, verovatno je pogodnijidu ži vremenski period.

25. Najbolje je da se koristi čist piretrinbiljnog porekla. Trenutno postoji samo pi -retrin koji sadrži aktivne materije pipero-nil-butoksid da bi imao bolji efekat. Ovaak tivna materija takođe ima insektidđnodej stvo. Ne preporučuje se sintetički piret -rin.

26. Upotreba kvasije, nima i virus granu-loze je nelegalna u UK, jer nisu registrova-ni pesticidi.

27. Izuzetno toksične hemikalije, kao štoje hromirani bakar-arsenat koji se koristi uovom postupku, nameću pitanja bezbeđ-nosti radnika i bezbednog odlaganja. Tvrdise da je drvna građa nastala ovim proce-som sigurna za upotrebu, ali postoje doka-zi koji ukazuju da to možda nije taino.Upotreba ovakve drvne grade u nekimzem ljama je ograničena. Ako se drvo zapa-li, dim i pepeo su toksični.

ORGANSKA BAŠTA452

Seme, Biljke i OPRemaAdams County NurseryP.O. Box 108 Aspers, PA 17304 www.acnursery.com Oprema za voće i voćnjake

Bountiful Gardens18001 Shafer Ranch Rd. Willits, CA 95490 www.bountifulgardens.org Baštovanski pribor i oprema; kao i or -

ganski gajeno povrće i seme začinskog bi -lja

The Cook's GardenP.O.Box 535 Londonderry, VT 05148 www.cooksgarden.com Specijalizovana za povrće za sladokusce,

tradicionalne vrste povrća i cveće

DripWorks190 Sanhedrin Circle Willits, CA 95490 www.dripworksusa.com Oprema za zalivanje

Ed Hume Seeds, Inc.P.O.Box 1450 Kent, WA 98035 www.humeseeds.com Specijalizovana za seme sezonskog bilja

u hladnim podnebljima

Edible LandscapingP.O.Box 77 Afton, VA 22920 www.eat-it.com Specijalizovani za veliki izbor voća

Fungi PerfectiP.O.Box 7634 Olympia, WA 98507

www.fungi.com Oprema za uzgoj pečuraka

Gardener's Supply Company128 Intervale Rd. Burlington, VT 05401 Oprema za baštovanstvo

Gardens Alive!5100 Schenley Pl. Lawrenceburg, IN 47025 www.gardensalive.com Veliki izbor opreme za organsko suzbija-

nje štetočina i dobar izbor đubriva

Gempler's Inc.100 Countryside Dr.P.O.Box 270Belleville, Wl 53508www.gemplers.comAlat i oprema za borbu protiv štetočina

Harmony Farm Supply & Nursery3244 Hwy. 116 North Sebastopol, CA 95472 www.harmonyfarm.com Širok izbor opreme za organsko gajenje

(uključujući i đubriva, sisteme za navod -nja vanje i seme nastalo slobodnim opraši-vanjem)

Henry Leuthardt Nurseries, Inc.P.O.Box 666 East Moriches, NY 11940 Specijalizovani za sitno voće i špalir voć -

ke

Irish Eyes - Garden City SeedsP.O.Box 307 Thorp, WA 98946 www.irish-eyes.com Specijalizovani za krompir, beli i crni luk

i ljutiku

izvori

J.L. Hudson, SeedsmanStar Route 2, Box 337 La Honda, CA 94020 www.jlhudsonseeds.net Retko seme iz svih krajeva sveta

Johnny's Selected Seeds184 Foss Hill Rd. Albion, ME 04910 www.johnnyseeds.com Seme za povrće i začinsko bilje, plus op -

rema za baštovanstvo

Le Jardin du GourmetP.O.Box 75St. Johnsbury Center, VT 05863 Seme za povrće u malim i povoljnim pa -

kovanjima; ljutika

Logee's Greenhouses141 North St. Danielson, CT 06239 www.logees.com Začinsko bilje i sobne biljke

Native Seeds/SEARCH526 N. 4th Ave. Tucson, AZ 85705 www.nativeseeds.org Jugozapadne domaće i tradicionalne vrs -

te povrća i seme začinskog bilja

Natural Gardening CompanyP.O.Box 750776 Petaluma, CA 94975 www.naturalgardening.com Širok izbor opreme za organsko gajenje,

uključujući i seme, biljke, korisne insekte iopremu za navodnjavanje

New Earth9810 Taylorsville Rd. Louisvilie, KY 40299 www.newearth.com Gajenje biljaka bez zemlje, svetla za

rast, kao i oprema za organsko gajenje

Nichols Garden Nursery1190 Old Salem Rd NE Albany, OR 97321 www.nicholsgardennursery.com

Seme začinskog bilja i povrća koje nijetre tirano hemijskim sredstvima

Nourse Farms Inc.41 River Rd.South Deerfield, MA 01373www.noursefarms.comSpecijalizovani za sitno voće, kao i za

šparglu i rabarbaru

Park Seed Co.1 Parkton Ave. Greenwood, SC 29649 www.parkseed.comPovrće, začinsko bilje i seme za cveće

Peaceful Valley Farm Supply Co.P.O.Box 2209Grass Valley, CA 95945www.groworganic.comŠirok izbor opreme za baštovanstvo

Pinetree Garden SeedsP.O.Box 300New Gloucester, ME 04260www.superseeds.comPovoljni mali paketi semena i mnogo

dru gih stvari za baštovanstvo

Raintree Nursery391 Butts Rd. Morton, WA 98356 www.raintreenursery.com Specijalizovani za voće, jezgrasto voće i

jestive biljke

St. Lawrence Nurseries325 State Hwy#345 Potsdam, NY 13676 www.sln.potsdam.ny.us Specijalizovani za voće otporno na mraz

i jezgrasto voće

Sandy Mush Herb Nursery316 Surett Cove Rd. Leicester, NC 28748 www.brwm.org/sandymushherbs Specijalizovan za retko i neobično začin-

sko bilje

Seeds Savers Exchange3076 North Winn Rd.Decorah, IA 52101

ORGANSKA BAŠTA454

www.seedsavers.orgGodišnja članarina; tradicionalne vrste

voća i povrća; takođe i sedište organizaci-je Flower and Herb Exchange

Seeds TrustHigh Altitude GardensP.O.Box 1048 Hailey, ID 83333 www.seedsave.org Specijalizovani za seme biljaka koje us -

pe vaju na velikim nadmorskim visinama i uhladnim podnebljima

Renee's Garden Seeds7389 W. Zayante Rd. Felton, CA 95018 www.reneesgarden.com Povrće za sladokusce, začinsko bilje i

cve će za seoske bašte

Seeds of ChangeP.O.Box 15700 Santa Fe, NM 87506 Organsko seme

Southern Exposure Seed ExchangeP.O.Box 460 Mineral, VA 23117 www.southernexposure.com Vrste nastale slobodnim oprašivanjem i

tradicionalne vrste povrća, cveće i semezačinskog bilja

Southmeadow Fruit GardensP.O.Box 21110603 Cleveland Ave.Baroda, Ml 49101www.southmeadowfruitgardens.comGajenje neobičnog voća

Sunrise EnterprisesP.O.Box 1960 Chesterfield, VA 23832 Specijalizovani za seme azijskog povrća

Territorial Seed Co.P.O.Box 158Cottage Grove, OR 97424www.territorial-seed.comSeme povrća i voća za severozapadni

Pacifik; takođe oprema za baštovanstvo

The Urban Farmer Store2833 Vicente St.San Francisco, CA 94114www.urbanfarmerstore.comSistemi za navodnjavanje sa uštedom

vo de i druga oprema

W. Atlee Burpee Co.300 Park Ave. Warminster, PA 18974 www.burpee.com Povrće, začinsko bilje i seme za cveće

Whitman Farms3995 Gibson Rd. NW Salem, OR 97304 http://whitmanfarms.com Ribizle i ogrozd; takođe i neobično drve-

će i grmlje

DRUgi izvORiEšvort, Suzan. Seed to seed. Decorah,

lowa: Seed Saver Publications, 1995.Bartolomju, Mel. Square Foot Garde -

ning. Emmaus, Pa.: Rodale Pres, 1992. Bredli, Fern Maršal, i Barbara V. Elis, eds.

Rodale's All-New Encyclopedia of OrganicGardening. Emaus, Pa.: Rodale Press,1992.

Bredli, Fern Maršal, ed. Rodale's GardenAnswers-Vegetables, Fruit, and Herbs.Emmaus, Pa.: Rodale Press, 1992.

Bubel, Majk i Nensi. Roof Cellaring. 2nded. Pownal, Vt.: Storey Books, 1991.

Kolman, Eliot i Barbara Demroš. Four-Season Harvest Organic Vegetables fromYour Home Garden AH Year Long. PostMills, Vt.: Chelsea Green Publishing Co.,1999.

Kolman, Eliot. The New Organic Grower:A Master's Manual of Tools and Techniquesfor the Home and Market Gardener. 2nded.

Post Mills, Vt.: Chelsea Green PublishingCo., 1995.

Krisi, Rozalind. The Complete Book ofEdible Landscaping. San Francisco: SierraClub Books, 1982.

IZVORI 455

Elis, Barbara W, ed. Rodale's lllustratedEncvclopedia of Gardening and Landsca -ping Techniques. Emmaus, Pa.: RodalePress, 1990.

Elis Barbara W., ed., et al. The OrganicGardener's Handbook of Natural Insectand Disease Control. Rev. Ed. Emmaus,Pa., Rodale Press, 1996.

Geršuni, Grejs i Debra L. Martin, eds.The Rodale Book of Composting. Emmaus,Pa.: Rodale Press, 1992.

Geršuni, Grejs. Start with the Soil.Emmaus, Pa., Rodale Press, 1993.

Gilkson, Linda i Ana Kar. Insect, Disease,and Weed I.D. Guide: Find- it-fast So lu -tions for Your Garden. Emmaus, Pa.: Ro -dale Press, 2001.

Herington, Geri. Grow Your Own ChineseVegetables. Pownal, Vt: Storev Communi -cations, Garden Way Publishing, 1984.

Hartman, Hadson T., et al. Plant Pro -pagation: Principles and Practices. 6th ed.Englewood Cliffs, NJ.: Prentice Hali, 1996.

Hil, Luis. Secrets of Plant Propagation.Pownal, Vt.: Storey Communications,1985.

Horst, R. Kenet. VVescoff's Plant DiseaseHandbook. 6th ed. Boston: Kluwer Aca -demic Publishers, 2001.

Hilton, Vilijem H., i Kler Kovalčik, eds.Rodale's lllustrated Encvclopedia of Herbs.Emmaus, Pa.: Rodale Press, 1987.

Dževons, Džon. How to Grow More Ve -getables: And Fruits, Nuts, Berries, Grains,and Other Crops Than You Ever ThoughtPossible on Less Land Than You Can Ima -gine. 6th ed. Berkeley, Calif.: Ten SpeedPress, 2002.

Lenza, Pet. Lasagna Gardening. Emma -us, Pa.: Rodale Press, 1999.

Larkom, Džoj. Oriental Vegetables: TheComplete Guide for Garden and Kitchen.New York: Kodansha America, 1994.

Lavdžoj, En. Ann Lovejoy's Organic Gar -den Design School. Emmaus, Pa.: RodalePress, 2001.

Ogden, Šepard. Straight Ahead Organic:A Step-by-Step Guide to Growing GreatVegetables in a Less-Than-Perfect-World.

Post Mills, Vt.: Chelsea Green PublishingCo., 1999.

Pauel, Ajlin. From Seed to Bloom: Howto Grow Over 500 Annuals, Perennials, &Herbs. Storey Communications, 1995.

Rajh, Li. Uncommon Fruits Worthy ofAttention. Reading, Mass.: Addison-Wes -ley Publishing Co., 1991.

Rodejl, Dž. I., ed. Hovv to Grovv Fruitsand Vegetables by the Organic Method.Emmaus, Pa.: Rodale Inc., 1961, 1999.(do punjeno)

Rodejl, Marija. Maria Rodale's OrganicGardening. Emmaus, Pa.: Rodale Press,1998.

Rot, Seli. Attracting Birds to Your Back -yard. Emmaus, Pa.: Rodale Press, 1998.

Rot, Seli. Attracting Butterflies & Hu -mmin gbirds to Your Backyard. Emmaus,Pa.: Rodale Press, 2001.

Šulc, Voren. The Organ/c Suburbanite.Emmaus, Pa.: Rodale Press, 2001.

Viver, Vilijem Vojs. Heirloom VegetableGardening: A Master Gardener's Guide toPlanting, Seed Saving and Cultural History.New York: Henry Holt & Co., 1999.

ORGANSKA BAŠTA456

VIŠEGODIŠNJI KOROVI(videti tekst na str. 78-79)

KOLORI 457

KupinaRubus fruticosus

Njivski poponacConvolvulus arvensis

Puzavi ljutićRanunculus repens

Zlatica Ranunculus ficaria

Konjsko zeljeVrste iz roda Rumex

PirevinaElymus (Agropyron) repens

SedmolistAegopodium podagraria

Maslačak Taraxacum officinale

KoprivaUrtica dioica

VIŠEGODIŠNJI KOROVI(videti tekst na str. 78-79)

RastavićEquisetum arvense

Japanski troskotReynoutria japonica

BahoricaCircaea lutetiana

Zečja socaOxalis stricta

Poljska gorčikaSonchus arvensis

Njivska palamidaCirsium arvense

Divlji ladoležCalystegia (Convolvulus) sepium

ORGANSKA BAŠTA458

KOLORI 459

UZROCI PROBLEMA S BILJKAMA(videti tekst na str. 83)

POSTAVLJANJE TAČNE DIJAGNOZE(videti tekst na str. 85)

ORGANSKA BAŠTA460

REDOVNO SNABDEVANJE VODOM (videti tekst na str. 86)

NEDOSTATAK MINERALA (videti tekst na str. 87)

KOLORI 461

BILJNE BOLESTI (videti tekst na str. 87)Neki simptomi bolesti, sleva nadesno: gar na grani jabuke; rđa na lis tu fuksije; gljivična pega-vost lišća; kras tavost kruške; pepelnica jabuke; su šenje pupoljaka; crne pege na ruži; sivaplesan na pupoljku muškatle; smeđa buđ; medna gljiva koja raste na kori dr veta.

VRSTE BOLESTI (videti tekst na str. 88)Sleva nadesno: gljivične bolesti, bakterijske infekcije, virusi.

ORGANSKA BAŠTA462

VRSTE ŠTETOČINA (videti str. 89)Sleva u desno: Vrste koje sisaju biljni sok (vaši); vrste koje se hrane korenjem (na primer,žičnjaci u krtoli krompira); vrste koje se hrane listovima (oštećenja od livadske stenice i larvalisne ose - neke vrste koje se hrane listovima jedu i stabljike); vrste koje se hrane cvetovi-ma (ja panske bube); vrste koje se hrane plodovima (ose na jabuci); štetočine koje stvarajugale (na primer, gale na grani hrasta može da izazove osa šišaruša).

Sumporni prah nagrožđu

(videti tekst na str. 100)

Zaštitite useve Neke sorte krastavca po ka zu -ju otpornost na mozaičnu pro -šaranost lis ta.

KOLORI 463

Tipični primeri cveća koje privlači korisne insekte (videti tekst nastr. 93): 1. Vrste roda Gaillardia, 2. Primorska češlika, Lobularia maritima, 3. Šargarepa (šti-tonoša), u drugoj godini cvetanja, 4. Limnanthes douglasii

Zaštitite useve (videti tekst na str. 312)Bela trulež (u sredini), plamenjača luka (levo), narandžaste mrlje od rđe luka (desno).

ORGANSKA BAŠTA464

ŽIVOTINJE KOJE SE HRANE BAŠTENSKIM ŠTETOČINAMA(videti tekst na str. 96-97)

Valjkasti crvi Stonoge Bube-grabljivice

Mrežokrilci Osolike muve Mušice-grabljivice

Muve guseničarke Ose Parazitske ose

KOLORI 465

ŽIVOTINJE KOJE SE HRANE BAŠTENSKIM ŠTETOČINAMA(videti tekst na str. 96-97)

Tvrdokrilci Bubamare Gušteri

Kosci Pauci Žabe i punoglavci

Grinje

ORGANSKA BAŠTA466

POPULARNE VRSTE ZAČINSKOG I LEKOVITOG BILJA(videti tekst na str. 289-290)

KupinaRubus fruticosus

Njivski poponacConvolvulus arvensis

Puzavi ljutićRanunculus repens

Zlatica Ranunculus ficaria

Konjsko zeljeVrste iz roda Rumex

PirevinaElymus (Agropyron) repens

SedmolistAegopodium podagraria

Maslačak Taraxacum officinale

KoprivaUrtica dioica

KOLORI 467

POPULARNE VRSTE ZAČINSKOG I LEKOVITOG BILJA(videti tekst na str. 289-290)

KupinaRubus fruticosus

Njivski poponacConvolvulus arvensis

Puzavi ljutićRanunculus repens

BOJA I OBLIK. Crvene grane Cornus alba (slika desno) ispunjavaju zim sku baštu sjaj-nim bojama. Uska kroš nja Liquidambar styraciflua (slika levo), čini ga idealnim za male bašte.

ORGANSKA BAŠTA468

PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO Ž(vidi tekst na str. 397-441)

Antraknoza vrbe Bakterijski rakkoštičavih voćaka

Baštenski trips

Bela leptirasta vaš Bela rđa hrizanteme Bela trulež drveta

Bela trulež luka Bela vaš Biljna zolja

KOLORI 469

PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO Ž(vidi tekst na str. 397-441)

Biljna vaš Buvač Celerova muva

Crna lozova pipa Crna noga Crna pegavost ruže

Crna repina vaš Crna trešnjina vaš Crvena voćna grinja

ORGANSKA BAŠTA470

PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO Ž(vidi tekst na str. 397-441)

Čađava pegavost lista ikrastavost ploda jabuke

Fitofthorina truležkorena i stabla

Graškov i pasuljev žižak

Graškov smotavac Gundelj Jabukin smotavac

Jabukina osa Katranasta pegavostlišća javora

Kovrdžavost lista breskve

KOLORI 471

PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO Ž(vidi tekst na str. 397-441)

Krastavost kruške Krtice Kruškina buva

Kupusna bela rđa Livadska penuša Mokrica

Nekroza kore lišćara Pegavost izdanka maline Pepelnica jabuke

ORGANSKA BAŠTA472

PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO Ž(vidi tekst na str. 397-441)

Plamenjača Rak jabuke i kruške Repicin sjajnik

Siva plesan Skočibuba Šparglina vaš

Uholaža Vunasta vaš Žižak