orsi - krešimir kolarić - seminarski rad- sustavi videonadzora

30
VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA S pravom javnosti Sustavi videonadzora SEMINARSKI RAD (ESEJ)

Upload: glavonja111

Post on 18-Jun-2015

1.328 views

Category:

Documents


6 download

TRANSCRIPT

Page 1: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

VELEUČILIŠTE VELIKA GORICAS pravom javnosti

Sustavi videonadzoraSEMINARSKI RAD

(ESEJ)

Ime i prezime Krešimir Kolarić Smjer ORS - I

PredmetGrađa i uporaba

računalaŠkolska godina 2008/09

Matični broj 77080190 Rad izrađen 01/2009.

Page 2: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

SADRŽAJ

1 Uvod 32 Namjena sustava videonadzora 4

2.1 Odvraćanje potencijalnog počinitelja kaznenog djela 4

2.2 Detekcija kretanja osobe ili objekta u štićenom prostoru 4

2.3 Prepoznavanje poznate osobe u prostoru 5

2.4 Identifikacija počinitelja kaznenog djela 5

2.5 Nadzor tehnološkog procesa u proizvodnji 6

3 Rječnik pojmova 74 Osnovni dijelovi sustava videonadzora 11

4.1 Kamere12

4.2 Objektivi 16

4.3 Monitori 17

4.4 Uređaji za snimanje, obradu, pohranu i prijenos video signala 18

4.5 Instalacije 19

5 ZAKLJUČAK 20

Stranica 2 od 20

Page 3: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

1 Uvod

emu ovog seminarskog rada odabrao sam zbog 2 razloga. Jedan razlog je taj što mislim da dobro poznajem

sustave videonadzora te će mi to olakšati posao izrade seminarskog rada, a drugi je to što su sustavi videonadzora dosta vezani uz računalne sustave koji su tema našeg studija.

T

Cilj ovog seminara , osim uvježbavanja rada s Word-om je približiti sustave videonadzora svima koji budu čitali ovaj seminar a dosada nisu imali nikakavih iskustva s takvim sustavima. Uz opis sastavnih dijelova sustava želja mi je objasniti namjenu takvih sustava kako bi razbili opće rašireno negativno razmišljanje o videonadzoru kao nekom Big Brotheru i videonadzornim sustavima koji su privilegija i potreba samo novčarskih institucija i mafijaša.

Stranica 3 od 20

Page 4: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

2 Namjena sustava videonadzora

Video nadzor primjenjuje se tamo gdje je vizuelna informacija o događajima i stanju na objektu bitna za sigurnost ljudi, imovine ili procesa proizvodnje, odnosno za unapređenje poslovanja.

Kod odabira sustava za video nadzor potrebno je voditi računa o svim faktorima koji mogu utjecati na rad sustava, počevši od njegove svrhe, broju potrebnih kamera, rad u vanjskim i noćnim uvijetima, načinu snimanja, kvaliteti snimanja, potrebama naručitelja , odnosno svim faktorima specifičnim za svakog pojedinog korisnika .

Osnovna namjena videonadzora je :

Odvračanje potencijalnog počinitelja kaznenog djela Detekcija kretanja osobe ili objekta u štićenom prostoru Prepoznavanje poznate osobe u prostoru Identifikacija počinitelja kaznenog djela Nadzor tehnološkog procesa u proizvodnji

2.1 Odvraćanje potencijalnog počinitelja kaznenog djela

Funkcija odvraćanja potencijalnog počinitelja kaznenog djela postiže se isticanjem upozorenja da je prostor štićen sustavom tehničke zaštite i vidljivim uređajima (kamerama) instaliranim u i ispred štićenog prostora. (Statistički podaci pokazuju da su kaznena djela počinjena prvenstveno nad objektima i prostorima koji nisu štićeni, a za potencijalnog počinitelja su predstavljala zanimljiv plijen.). U ovu svrhu mogu se ugraditi i lažne tzv. dummy kamere .

2.2 Detekcija kretanja osobe ili objekta u štićenom prostoru

Funkcija detekcije osobe ili objekta u štićenom prostoru postići će se na sljedeći način:

Osoba ili objekt u punoj visini treba biti najmanje 10 % visine ekrana, odnosno širina scene ne smije biti veća od 20 m

Kamere trebaju biti minimalno standardne rezolucije 300 TVL Rezolucija monitora minimalno 400 TVL ili 480.000 pixela

(SVGA) Preporuka je snimanje u punoj rezoluciji, minimalno u CIF

rezoluciji (352X288) ili više od 100.000 pixela, odnosno više od 200 TVL, odnosno u VHS standardu

Brzina snimanja treba biti minimalno 2fps po kameri Uređaj za snimanje treba imati funkciju detekcije kretanja

Stranica 4 od 20

Page 5: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

2.3 Prepoznavanje poznate osobe u prostoru

Funkcija prepoznavanja poznate osobe u štićenom prostoru postići će se na sljedeći način:

Osoba u punoj visini treba biti najmanje 50 % visine ekrana, odnosno širina scene ne smije biti veća od 5 m, preporučuje se upotreba varifokal objektiva radi podešavanja vidnog polja

Korištenjem kamere u boji visoke rezolucije, minimalno 400 TVL, prilagođenu uvjetima osvjetljenja

Rezolucija monitora minimalno 500 TVL ili 780.000 pixela (XGA)

Preporuka je snimanje u punoj rezoluciji, minimalno u 2CIF rezoluciji (704x288) ili više 200.000 pixela, odnosno više od 300 TVL, odnosno u S-VHS standardu

Brzina snimanja treba biti minimalno 2fps po kameri

Uređaj za snimanje treba imati mogućnost presnimavanja video slika na neki elektronički medij (floppy, USB, CD, DVD) čitljiv na PC računalu

2.4 Identifikacija počinitelja kaznenog djela

Funkcija identifikacije nepoznate osobe u štićenom prostoru postići će se na sljedeći način:

Širina scene ne smije biti veća od 2 m, a zbog finog podešavanja širine scene preporučuje se upotreba objektiva sa ručnim ili moto zoom-om

Korištenjem kamere u boji super visoke rezolucije, od 480 i više TVL prilagođenu uvjetima osvjetljenja

Rezolucija monitora minimalno 600 TVL ili 1.300.000 pixela (SXGA)

Snimati se treba u punoj rezoluciji 4CIF (704x576) ili više od više 400.000 pixela, odnosno više od 400 TVL, odnosno u DVD kvaliteti

Brzina snimanja treba biti minimalno 2fps po kameri

Uređaj za snimanje treba imati mogućnost presnimavanja video slika na neki elektronički medij (HD, FD, DAT, USB, CD, DVD) čitljiv na PC računalu

U vidnom polju kamere (u djelu gdje se vrši prepoznavanje) ne smiju se nalaziti nikakve prepreke koje bi onemogućile identifikaciju (natpisi, ukrasno bilje i slično)

Stranica 5 od 20

Page 6: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

2.5 Nadzor tehnološkog procesa u proizvodnji

Koristi se za nadzor tehnološkog procesa u uvjetima koji su štetni za zdravlje , ili na mjestima gdje ljudsko oko ne može vidjeti određenu informaciju .( npr. Nadzor u nuklearnoj elektrani ,ili kemijskoj industriji. )

U novije vrijeme ovakvi se sustavi koriste u proment tj. Kod sustava automatske identifikacije registracijskih pločica na automobilima.

Stranica 6 od 20

Page 7: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

3 Rječnik pojmova

Ovdje ćemo navesti nekoliko pojmova koji se često koriste na području videonadzora radi lakšeg razumijevanja daljnjeg teksta.

AI (automatic iris) – automatski iris - funkcija objektiva kojom se automatski prilagođava promjenama nivoa osvjetljenja dozvoljavajući da točno određena količina svjetla dolazi do senzora kamere

AES-Auto Electronic Shutter Elektronski zatvarač koji regulira elektronski jačinu svjetla slike u izlaznom elektronskom signalu kamere

BLC (back light compensation) – kompenzacija pozadinskog osvjetljenja – elektronička funkcija CCD kamera koja omogućuje da bez obzira na jačinu svjetla u pozadini jasno vidimo objekt kojipromatramo.

Brzina snimanja – odnosi se na maksimalni broj slika u sekundi (pps) ili broj poluslika u sekundi (fps) koje uređaj za digitalno snimanje video signala može snimiti. Brzina se odnosi na ukupan broj fps za sve kamere, pri određenoj rezoluciji, a ovisi o hardverskim i programskim karakteristikama uređaja.

CCD (Charge Coupled Device) – tip senzora u kamerama

C/CS dosjed - industrijski standard za dužinu navoja sa stražnje strane objektiva, CS dosjed je za 5 mm kraći od C dosjeda

CIF (Common Intermediate Format) – format koji se koristi za standardizaciju horizontalne i vertikalne rezolucije u pixelima YUV sekvenci u video-signalima prema standardu ITU H.261. Iznosi 352x288 piksela. Uobičajeno je korištenje sljedećih mjera: CIF (352x288); SQCIF Sub quarter CIF (128x96); QCIF - Quarter CIF (176x144); 2CIF (704x288); 4CIF (704x576)

Dan/noć kamera – kamera koja je uvjetima dobre osvijetljenosti po danu u boji, a u noćnim uvjetima se prebacuje u crno-bijeli mod mehaničkom zamjenom filtra unutar kamere

DD (direct drive) – tip auto iris objektiva kod kojeg kamera obrađuje video informaciju i daje direktno napon za motore unutar objektiva

Detekcija kretanja (motion detection) – funkcija koja omogućava da se aktivira snimanje i/ili alarmni izlaz u slučaju kada se u odabranom području vidnog polja kamere detektira objekt koji se kreće, veličina objekta i osjetljivost detekcije mogu se podešavati

Detekcija aktivnosti – jednostavan oblik detekcije kretanja koja ne detektira objekt određene veličine već promjenu nivoa svjetlosti u slici

Detekcija objekta - kvaliteta video zapisa koja omogućuje da se u snimljenom video zapisu detektira prolazak i smjer kretanja osobe ili objekta. U tu svrhu potrebno je da osoba u punoj visini bude minimalno 10% visine ekrana

Dubina vidnog polja – područje ispred i iza subjekta koje je još u fokusu, odnosno izoštreno. Dubina vidnog polja utječe na kvalitetu snimljenog video signala te po potrebi treba povećati osvjetljenje na sceni ili promijeniti žarišnu duljinu objektiva.

Stranica 7 od 20

Page 8: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

EI (Electronic iris) - Elektronički iris, funkcija CCD kamera koja oponaša auto iris funkciju objektiva, čime omogućuje upotrebu objektiva s ručnim irisom u aplikacijama sa manjim promjenama osvjetljenja

Eksport podataka - radi predočavanja dokaznog materijala uređaj za snimanje video signala mora imati mogućnost eksporta podataka na medij i u formatu čitljivim na PC računalu.

F stop – odnos žarišne duljine i efektivnog promjera objektiva. Što je manji F stop, to kroz objektiv prolazi više svjetla. F stop direktno utječe na dubinu polja

Format senzora – upućuje na veličinu senzora (CCD elementa) unutar kamere. Standardna veličina CCD elementa je 1/2", 1/3", i 1/4" inča. Format senzora znatno utječe na osjetljivost kamere jer je za manje formate potrebna veća osvijetljenost scene za proizvodnju korisne slike. Zato će kamera sa CCD elementom od 1/2" u istim uvjetima osvjetljenja proizvesti sliku bolje kvalitete nego kamera sa CCD elementom od 1/3".

Horizontalna rezolucija – količina informacija koja može biti prikazana na monitoru, mjereno u broju vertikalnih linijama

Identifikacija – kvaliteta video zapisa koja omogućuje da se u snimljenom video zapisu identificiranepoznata osoba. Za ovu svrhu širina scene ne smije biti veća od 2 m, a rezolucija kamere mora biti 480 i više TVL

Interlaced scan – skeniranje preplitanjem - način izrade slike tako da se prvo skeniraju parne linije, a zatim neparne te se od takve kombinacije parne i neparne poluslike radi puna slika

IP zaštita – stupanj mehaničke zaštite kućišta koji se označava kao indeks zaštite od elementa poput vode iprašine

IR (Infra red) – infra crveno svjetlo, svjetlost koja ima valnu duljinu iznad vidljive svjetlosti, koristi se za diskretno osvjetljavanje u video sustavima. Kod IR osvjetljenja u određenom rasponu valnih duljina crno-bijele kamere proizvode upotrebljivu sliku.

Kompresija – Tehnologija kojom se standardni video signal reducira u kompaktan digitalni podatak npr. JPEG, M-JPEG, JPEG2000, Wavelet, MPEG-2, MPEG-4, H.263., H.261. Stupanj kompresije se može mijenjati, a time i kvaliteta snimljene slike. Opće je pravilo – što manja kompresija, to bolja kvaliteta slike.

Kompresija Hardware-ska – kompresija video podataka koja se vrši u mikročipovima rađenim specijalno za tu namjenu

Kompresija Software-ska – kompresija video podataka postignuta obradom računarskog programa

Komprimirana slika – slika punog formata, ali reducirana u veličini koja još uvijek može prikazati sve originalne informacije sa scene

Lux – mjerna jedinica za razinu svjetla

Stranica 8 od 20

Page 9: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

NTSC (National Television System Committee) - Standard za video signal u boji koji se koristi u Sjevernoj Americi i Japanu – 525 linija, 60 poluslika u sekundi.

Monitor – video jedinica koja se koristi za prikaz slike iz kamere ili drugih video uređaja

Objektiv - Transparentna optička komponenta koja se sastoji od jednog ili više elementa optičkog stakla specijalno brušenog (najčešće sferično).

Osjetljivost – označava potreban nivo svjetlosti da bi se dobio puni video signal iz kamere. Izražava se u luxima. Nivo svjetla koja dolazi do CCD elementa kamere ovisi o količini svjetla na sceni, faktoru refleksije materijala na sceni te propusnosti (F stopu) objektiva.

Osvjetljenje scene – količina svjetlosti koja pada na gledanu scenu, mjereno u luxima.

PAL (Phase Alternating Line) - Standard za video signal u Europi – 625 linija, 50 poluslika u sekundi.

Pixel – najmanja točka digitalnog video monitora koja se može zasebno osvijetliti

Poluslika (frame) – polovica slike koja sadrži svaku drugu liniju interlace signala. Puni video signal ima 50 poluslika u sekundi (fsp)Prepoznavanje - kvaliteta video zapisa koja omogućuje da se u snimljenom video zapisu prepozna poznata osoba U tu svrhu potrebno je da osoba u punoj visini bude minimalno 50% visine ekrana.

Progressive scan – progresivno skeniranje - način izrade slike tako da se skeniraju sve linije po redu, za razliku od interlace scan-a

Refleksija – nivo svjetlosti koji se reflektora na danoj površini, iskazuje se u postocima

Reflektirano svjetlo – osvjetljenje scene pomnoženo sa refleksijom. Toliki nivo svjetlosti dolazi do kamere i određuje kvalitetu slike

Rezolucija snimanja – određuje koliko maksimalno kvalitetno, mjereno u pikselima ili TVL uređaj za snimanje može snimati signal iz video kamere. Potrebno je razlikovati maksimalnu rezoluciju snimanja ukupno ili po svakoj kameri. Ako se koriste uređaji koji više kamera (u pravilu 4) prikazuju na jednom ekranu i takovu sliku snimaju, tada se rezolucija za pojedinu kameru smanjuje 4 puta.

S-VHS - Super VHS - standard koji nudi bolju horizontalnu rezoluciju od VHS standarda, 400 TVL.

Screen aspect ratio – Omjer scene - omjer između okomite i vodoravne veličine slike; u video nadzoru taj omjer iznosi 4:3

TVL (Televison line) – televizijske linije - koriste se za definiranje rezolucije kamere i monitora. Uobičajene klase rezolucije kamere su: niska rezolucija 300 TVL i više; srednje rezolucije 400 TVL i više; visoke rezolucije 480 TVL i više. Uobičajene klase rezolucije monitora su: niska rezolucije 400 TVL; srednja rezolucije 500 TVL; visoka rezolucija 600 TVL.

VGA (Video graphics array) – Video grafički prikaz – mod prikaza za računarske monitore koji može prikazati rezoluciju do 640x480 pixela. Upotrebljava se pri snimanju ili prikazu slike na uređajima na PC platformi. U informatičkoj industriji se više ne koristi jer su ga zamjenili SVGA, XGA i SXGA.

Stranica 9 od 20

Page 10: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Spektralni odziv – osjetljivost senzora kamere na različite frekvencije svjetla. Vidljivo svjetlo je od 300 do 730 nm, IR je u rasponu od 700 do 1000 nm

Time lapse VCR – videorekorder koji može usporiti brzinu snimanja, a koristi se za povećanje dužine snimanja tako da na standardnu video traku od 3h stane i do 960 h video zapisa

Vidno polje – područje slike proizvedeno pomoću kombinacije kamera/objektiv

Vidni kut – granice vidnog polja kamere/objektiva izraženo u stupnjevima

Vertikalna rezolucija – broj horizontalnih linija koje se mogu vidjeti na monitoru

VHS (Video Home System) - standard video zapisa na video rekorder, rezolucija za crno-bijeli zapis je do 350 TVL, a za zapis u boji do 300 TVL.

WDR (wide dinamyc range) – široki dinamički opseg je funkcija kamere koja omogućava dobivanje jasne slike objekta ispred jako osvjetljenje pozadine (tuneli, ulazi). WDR kamere snime sliku sa kratkom i sa dugom ekspozicijom i zatim objedine obje slike u jednu čime se pojača osvijetljenost tamnijih dijelova slike i dobiju svi detalji.

Zoom objektivi – objektivi koji imaju promjenjivu žarišnu duljinu, a time omogućuju promjenjivo vidno polje. Žarišna duljina se može mijenjati ručno (varifokal objektivi) ili elektronički (moto zoom objektivi)

Žarišna duljina – mjerna jedinica objektiva, izražena u mm, određuje kut vidnog polja. Male žarišne duljine daju široki vidni kut, a velike daju uzak vidni kut

Stranica 10 od 20

Page 11: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

4 Osnovni dijelovi sustava videonadzora

Standardni sustavi videonadzora sastoje se od više komponenti povezanih u jednu funkcionalnu cjelinu.

Osnovne komponente sustava su:

kamereobjektivimonitoriuređaji za snimanje, obradu, pohranu i prijenos video signalainstalacije

Stranica 11 od 20

Page 12: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

4.1 Kamere

Osnovni dio bilo koje kamere neovisno o namjeni , izvedbi ili cijeni je njen CCD senzor. CCD Senzor (CCD = Charge Coupled Device) je osnovni element gotovo svih današnjih kamera. Ovi fotoosjetljivi elementi sastoje

se od fine mreže individualnih pixel-a (mikro točkica na elementu). Slika sa scene koju promatramo fokusira se kroz objektiv na površinu elementa (koristi se i pojam «čip») i ona na njemu generira električni signal proporcionalan intezitetu svjetla koji na njega pada. Na taj se način stvara električna forma slike koja pada na element. Tipični broj pixel-a za CCD elemente iznosi između 250.000 i 500.000 pixel-a. Što je veći time je kamera kvalitetnija a rade se u izvedbi za kolor i crno-bijelu tehniku.

Slijedeći vrlo bitan element je osjetljivost kamere .Osjetljivost je jedan od najvažnijih parametara po kojem se procjenjuje kvaliteta kamere. Pri tome ima niz načina na koji se ona u katalozima navodi pa treba biti pažljiv u čitanju i razumijevanju da ne bi krivo procjenili ovaj ključni podatak.

Danas najčešće susrećemo sljedeći način definiranja osjetljivosti:osjetljivost: 0.1 LUX - što u pravilu znači da kamera daje nazivnu vrijednost video signala od 1 Vpp pri navedenoj osvjetljenosti scene od 0,1 LUX-a (za objektivniju procjenu optrebno je navesti i otvor objektiva pri kojemu navedeni podatak vrijedi). osjetljivost: 11.4 – znači da kamera daje «prihvatljivu» sliku uz otvor objektiva od 4 mm i osvjetljenost scene od 11 LUX-a (ovakav način prikazivanja otvara prostor za subjektivnu procjenu pa je manje realan).

Primjer:kamera br. 1. : osjetljivost 0,10 lux / f 1,4 kamera br. 2. : osjetljivost 0,05 lux / f 1,0

Makar na prvi pogled izgleda da je druga kamera duplo bolja i osjetljivija od prve, u stvari riječ je o kamerama praktično iste osjetljivosti jer druga traži «duplo» veću površinu otvora objektiva. Tipične vrijednosti za CCD kamere uz fl 0,4 :Crno-bijela kamera srednje klase za opću namjenu: 0,5 – 0,25 lux-a Crno-bijela kamera više klase za vanjske prostore: ? 0,2 lux-a Kolor kamer srednje klase za opću namjenu: 1,0 - 3,0 luxa Kolor kamera više klase za vanjske prostore: ? 1,0 lux-a Općenito vrijedi da su crno-bijele kamere oko 5 puta osjetljivije od ekvivalentnih kolor kamera.Tipične vrijednosti nivoa rasvjete:Puni intezitet sunčanog danjeg svijetla: 50.000 lux-a Difuzni intezitet oblačnog danjeg svijetla: 10.000 lux-a Uredsko svijetlo: 500 lux-a Svitanje / zalazak: 1 – 10 lux-a Mjesečina: 0,1 lux

Slijedeći, ne manje važan podatak koji ukazuje na kvalitetu kamere je rezolucija. Još je veći broj načina na koji industrija video opreme iskazuje ovaj podatak. Najčešće se ona iskazuje brojem horizontalnih TV linija. Broj vertikalnih linija se rjeđe analizira zbog toga što ovisi o standardu koji se u zemlji primjenjuje.

Stranica 12 od 20

Page 13: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Tipične vrijednosti za CCD kamere : Crno-bijela kamera srednje klase za opću namjenu: 380 TV linija Crno-bijela kamera više klase za vanjske prostore: 600 TV linija Kolor kamer srednje klase za opću namjenu: 380 TV linija Kolor kamera više klase za vanjske prostore: 480 TV linija

Na tržištu postoje sljedeći formati kamera: 1/2" , 1/3" i 1/4" . Ovi podaci odnose se na veličinu senzorskog elementa (CCD chip-a). Na ovaj podatak naročito treba paziti pri odabiru objektiva jer ne pašu svi objektivi na sve kamere. Npr. možemo koristiti 1/2" objektive sa 1/3" kamerama ali ne i obrnuto 1/3" objekive sa 1/2" kamerama (u ovom slučaju dio scene koju promatramo bio bi odrezan).Makar logično izgleda da bi bolje kamere bile sa većim CCD elementom, to nije pravilo i moguće je da bolje karakteristike ima kamera od 1/4" nego 1/3" pa podatak o formatu prije svega služi za odabir objektiva.

Stranica 13 od 20

Page 14: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Po vanjskom izgledu kamere odnosni načinu izvedbe kamere mogu biti:

BOX kamere – kamere za unutarnju ili vanjsku montažu na nosač ili vanjsko kučište.

PAN TILT kamere

Osnovna karekteristika Pan Tilt kamera je to što su daljinski upravljive . Uz pomoč Pan Tilt kontrolera i servo motora ugrađenih u kučištu kamere ,kameru je moguće rotirati za 360º upravljati po visini te upravljati ZOOM objektivom. Ovakav tip kamera najčešće se koristi kod zahtjevnih aplikacija i u sustavima gdje postoji 24 satni nadzor čuvarske službe.

Stranica 14 od 20

Primjer BOX kamere ( s ugrađenim objektivom)Slika preuzeta s www.avc.com.hr

Unutarnji nosač kamereSlika preuzeta s www.avc.com.hr

Vanjsko kučište s nosačemSlika preuzeta s www.avc.com.hr

Primjeri pan tilt kamera i upravljačke tipkovniceSlika preuzeta s www.avc.com.hr

Page 15: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

DOME kamere

DOME kamere su najčešće kompaktne kamere s tvornički ugrađenim objektivom .Najčešće se ugrađuju u unutarnjim prostorima ,ili vanjskim ako je kučište izvedeno u adekvatnom stupnju IP zaštite. Specifičnost dome kamera je njihov sferni izgled pa su vrlo estetski prihvatljive i mogu se koristiti i u najexluzivnijim prostorima.

Kompaktne kamere

Kompaktne kamere najčešće su mogu otvorenom i zatvorenom prostoru , jer su takve kamere uglavnom i u odgovarajućem stupnju zaštite , osim tvornički ugrađenog objektiva često su opremljene i IC refletorom što im omogučuje da „vide“ i u uvjetima slabe osvijetljenosti odnosno nuću. Zbog relativno niže cijene i gore navedenog su vrlo popularne i raširene na tržištu.

Stranica 15 od 20

Karakterističan izgled DOME kameraSlika preuzeta s www.avc.com.hr

Karakterističan izgled kompaktne kamereSlika preuzeta s www.avc.com.hr

Page 16: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

4.2 Objektivi

Dvije su osnovne grupe objektiva koji se danas koriste u sustavima video nadzora: objektivi sa fiksim fokusom i zoom objektivi sa promljenjivim fokusom (zoom/vari-focal). Fokusna dužina određuje efektivni kut gledanja u oba smjera: horizontalni i vertikalni. Na taj način fokus određuje veličinu scene koja se vidi na monitoru i koju kamera pokriva.

Načini upravljanja otvorom objektiva

Fiksni

Količina svjetla koju objektiv propušta se regulira , već je određena specifikacijama objektiva.

Ručni iris

Najjednostavniji način upravljanja irisom objektiva ili njegovim otvorom je ručno upravljanje. Objektiv je opremljen prstenom za podešavanje tako da se njegovom vrtnjom otvor podešava. Ovakav način podešavanja podesan je za korištenje u situacijama kada se količina svjetla tokom vremena bitno ne mjenja ili je podešavanje količine svjetla ručno lako izvesti.

Auto iris – video drive objektivi

Češći slučaj je da je potrebno koristiti automatsku regulaciju količine svjetla pri čemu iris-video pojačalo upravlja DC motorom za podešavanje otvora objektiva na temelju podatka o količini svjetla koju dobiva iz same kamere. Na taj način objektiv je u stanju kompezirati velike varijacije u količini svjetla i samim time je pogodan za najsloženije uvjete vanjske primjene.Kako radi: Npr količina svjetla naglo poraste, signal iz kamere se time poveća što odmah djeluje na iris video pojačalo koje daje nalog DC motoru da smanji otvor objektiva. Kad to izvrši količina svetla se smanji i situacija je kompezirana.

Odabir objektiva prema veličini objekta

Odabirom fokusne dužine objektiva utječemo na veličinu prikaza promatranog objekta na monitoru. Na taj način direktno utječemo na prepoznatljivost osoba ili objekata promatranja. Što je osoba ili objekt krupnije prikazana, lakše je promatrati ili izvršiti identifikaciju iz zapisa.Po preporuci Europian Standards for CCTV poželjno je da osoba da bi bila prepoznata zauzima barem 50% visine monitora. Isto tako za pozitivnu identifikaciju potrebno je da slika osobe zauzima 120% ili više, efektivne slike na monitoru. Pri projektiranju po standardu za prepoznavanje i pozitivnu identifikaciju podrazumjeva se da je osoba visine 1,6 m i da stoji uspravno.

Stranica 16 od 20

Prikaz osobe na monitoru10% detekcija50% prepoznavanje120% identifikacijaSlika preuzeta s www.avc.com.hr

Page 17: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

4.3 Monitori

Osnovna podjela monitora koji se koriste u videonadzoru su monitori s katodnom cijevi i LCD TFT monitori.

Monitori s katodnom cijevi

Najveća odlika ove vrste monitora je prikaz slike visoke rezolucije , dugačak životni vijek ( preko 30.000 sati ) , robusna metalna kučišta koja omogučuju slaganje više monitora u jedan stupac bez dodatnih polica ili nosača.

LCD TFT Monitori

U novije vrijeme su sve češće u upotrebi ,najviše zbog vrlo niske cijene u odnosu na profsionalne monitore za videonadzor . Naročito ako uzmemo u obzir da večina snimača koji se danas koriste na sebi imaju VGA izlaz ,pa zbog toga možemo koristiti i monitore koji se koriste za osobna računala. Uz napomenu da takvi monitori imaju puno kraći vijek trajanja od profesionalni LCD monitora za video nadzor.

Stranica 17 od 20

Karakterističan izgled profesionalnog monitora za videonadzorSlika preuzeta s www.avc.com.hr

Page 18: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

4.4 Uređaji za snimanje, obradu, pohranu i prijenos video signala

Snimači za sustave videonadzora su uređaji koji obrađuju i pohranjuju sliku dobivenu s kamera, Oni mogu biti PC based ili Stand alone izvedba, takvi uređaji se u praksi nazivaju DVR ( digital video recorder) . Nekad su upotrebi bili i Time Lapse VCR ali ti uređaji se više gotovo i ne koriste.

Osnovne karakteristike DVR uređaja na koje treba voditi računa kod odabira

Broj kanala ( broj kamera koji je moguće priključiti 4/8/16/32 ) Video format ( najčešće PAL) Tip i broj HDD-a koje možemo priključiti ( IDE ili SATA) Rezolucija video zapisa ( najčešće CIF 360x288 , D1 720x576) Video kompresija ( najčešće MPEG-4) Broj slika u sekundi kod snimanja ( IPS – images per second , za Real time poželjno 25

IPS po kameri) Mogučnost backupa zapisa ( CD/DVD RW ili USB ) Mogučnost povezivanja na LAN i pristup putem WEB preglednika

Stranica 18 od 20

Page 19: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

4.5 Instalacije

Osnovni dio svakog sustava videonadzora su instalacije , odnosno vodiči i kabeli kojima se prenosi video signal i napajanje između uređaja. Kod instalacija videonadzora koriste se iste norme kao i kod svih drugih instalacija u elektrotehnici. Kvaliteta izvedbe instalacija u praksi je često zanemarena zbog smanjenja troškova ugradnje , što je vrlo loše jer loša instalacija vrlo često uzrokuje loš i nestabilan rad sustava. Najveći broj kvarova i smetnji na sustavima videonadzora uzrokovan je smetnjama i lošim spojevima na instalacijama.

Osim vodiča u ovu kategoriju treba svrstati i konektore koji se koriste za spajanje opreme i vodiča, te uređaja za pretvaranje i prijenos signala ( balune).

Stranica 19 od 20

Page 20: ORSI - Krešimir Kolarić - Seminarski rad- sustavi videonadzora

Nastavna godina 2008/2009/Web istraživač : Krešimir Kolarić

Seminarski rad: Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

5 ZAKLJUČAK

Ovaj rad obradio je temu videonadzora vrlo površno , odnosno uvedeni su neki generalni pojmovi i podjele. Obzirom na kompleksnost i raznovrsnost sustava videonadzora , da bi sve podrobno opisali i razjasnili bilo bi potrebno po 20 stranica za svaku komponentu sustava , ali to nam nije bio cilj. Nadam se da ovaj skračeni prikaz može pomoći kod upoznavanja s osnovama sustava videonadzora.

Stranica 20 od 20