os danas 9 web

Novi Zakon o provedbi ovrheNovi Zakon o provedbi ovrhe* Banke vam više ne smiju zaplijeniti cijelu plaću!* Banke vam više ne smiju zaplijeniti cijelu plaću!

Marija Volinek Štrekelj, Marija Volinek Štrekelj, predsjednica osječkog Udruženja obrtnika predsjednica osječkog Udruženja obrtnika

* Opstaju samo zdravi obrti* Opstaju samo zdravi obrti

Višnjevačke mračne uliceVišnjevačke mračne ulice* Nemaju rasvjetu zbog neriješenih imovinskih odnosa* Nemaju rasvjetu zbog neriješenih imovinskih odnosa

Američki studenti u OsijekuAmerički studenti u Osijeku* Da se pita Amerikance, osječki bi gradski prijevoz bio skuplji* Da se pita Amerikance, osječki bi gradski prijevoz bio skuplji

Moj izborMoj izbor* Glumac Velimir Čokljat preporučuje...* Glumac Velimir Čokljat preporučuje...

Ženski rukometni klub Osijek PSC OpelŽenski rukometni klub Osijek PSC Opel* U klubu vlada nova, pozitivna klima* U klubu vlada nova, pozitivna klima

Dvotjedni magazin • Broj 9 • 20. siječnja 2011. • Cijena 10 kunaDvotjedni magazin • Broj 9 • 20. siječnja 2011. • Cijena 10 kunaDvotjedni magazin • Broj 9 • 20 siječnja 2011 • Cijena 10 kuna

ISSN

184

7-76

31

SADRŽAJ

www.osijek-danas.com 3

20. siječnja 2011.

Sljedeći brojdvotjednika izlazi3. veljače

PRETPLATA:3 mjeseca

50 kn (1 broj gratis)

6 mjeseci100 kn (2 broja gratis)

12 mjeseci200 kn (4 broja gratis)

Detaljnije informacije natel.: 031/320-152 ili 095/556-8989

[email protected]/880-1911

4.-5. Zakon o provedbi ovrhe: Mnogi su Osječani novi zakon dočekali s olakšanjem

6. Višnjevačke ulice: Nemaju rasvjetu zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa

7. Osječanka u austral-skoj poplavi: Posljedice katastrofe osjećat će se još dugo

8. Američki studenti u Osijeku: Da se pita Ameri-kance, osječki gradski prijevoz bio bi skuplji

9. Marija Volinek Štrekelj, predsjednica Udruženja obrtnika Osijek: Opstaju samo zdravi obrti

10.-11. Videotekarstvo u Osijeku: Obrt pred izumi-ranjem

12. Običaj ispijanja kave: Davanjem napojnice ritual je potpun

13. Ususret Vincekovu: Što više kaplje s krovova na blagdan sv. Vinka – bit će više vina!

14. Prehrambeno-tehnološki fakultet: Treninzi za usavršavanje djelatnika prehrambene industrije

15. “Dječje pravo na iz-bor”: Na djecu više utječu reklame, nego roditeljski savjeti o zdravlju; Steril-izacija mačaka: Rutinska operacija bez negativnih posljedica

16. Udruga Nova Akro-pola: Povijest se ponavlja dok ne naučimo kako ispravno živjeti

17. Hodočašće u Rot-terdamu: Vratili smo se u Osijek radosni i otvorena srca!

18. Na daskama: Glumački nemir

20.-21. Savjeti otorinolar-ingologa: Nos je čuvar dišnog sustava od van-jskih utjecaja

22.-23. Slikar Vladimir Pandžić: Moraš otići iz Baranje da bi je uspio naslikati

24. Pogledali smo: Prestiž, Christopher Nolan – Film koji bi mogao postati klasik

25. Rock ’n’ roll: Teški zvuk hard rocka

26. Slobodna zona: Ne trebaju nam dobre, nego gole vijesti

27. Zeleni val: Problemi s (pre)modernim automo-bilima

28.-29. ŽRK Osijek PSC Opel: Ozbiljno se trenira i vlada nova, pozitivna klima u klubu

30. Deset godina KHL Kune Osijek: Pokušat će organizirati slavonsku hokejašku ligu

31. Osječka odbojkašica Beta Dumančić: Za mene je odbojka broj jedan!

32. Moj izbor: Glumac Ve-limir Čokljat preporučuje...

33. Poigrajte se raznolikošću trendova: Topla šarena modna zima

34.-35. Govor zvijezda: Horoskop od 20. siječnja do 2. veljače

36. Kuhajmo s Vjeko-slavom Kramerom: Ovladajte pripremom najpoznatijih umaka za špagete

37. Kulinarske čarolije: Kako pravilno jesti špagete?

38. Zabavnik

Javite nam svoju priču, mi smo tu zbog vas! Kontakt: [email protected]; tel./fax 031/320-152

RITAM GRADA

4 www.osijek-danas.com

20. siječnja 2011.

Vijest da Fina od početka ove godine provodi ovrhe na nov-čanim sredstvima i mnogi su Osječani primili s velikim zanimanjem. Tada je, naime, započela i primjena novog Za-kona o ovrhama i svi oni ko-jima su banke blokirale račune željeli su doznati hoće li novi zakon donijeti neke konkretne

promjene u vezi s tim. Jedan od prvih koji je posjetio osječ-ku poslovnicu Fine nakon stu-panja na snagu novog ovršnog zakona je sugrađanin M. T.

Beskorisni šalteri- Čim sam čuo za ovu novost, htio sam otkriti što to znači za mene, budući da mi je banka

blokirala tekući račun još u travnju prošle godine i otada nisam imao prihode. Bilo mi je neobično što mi uvijek ski-daju cijeli iznos, a pri ispisu mirovine nije se vidjelo ni koja mi banka skida novac nio ko-jem se iznosu radi. Do ovrhe je došlo kada sam podigao drugi nenamjenski kredit za kupnju

dionica: kasnio sam s plaća-njem dva obroka i umjesto da mi uzmu samo iznos koji sam dugovao, “sjeli” su mi na ci-jelu mirovinu. Pokušao sam im prodati dionice kako bi se od tog novca prelomio dug, međutim rekli su kako to nije moguće, što me zaista zapre-pastilo. Mnogo je nelogičnosti

Banka mu “sjela” na mirovinu Banka mu “sjela” na mirovinu jer je kasnio s plaćanjem dva jer je kasnio s plaćanjem dva

obroka kreditaobroka kredita

NOVI ZAKON O PROVEDBI OVRHE I MNOGI SU OSJEČANI DOČEKALI S OLAKŠANJEM

¶ ¶ Čim sam čuo za novi zakon, htio sam otkriti što to znači za mene, budući Čim sam čuo za novi zakon, htio sam otkriti što to znači za mene, budući da mi je banka blokirala tekući račun još u travnju prošle godine i da mi je banka blokirala tekući račun još u travnju prošle godine i

otada nisam imao prihode. Bilo mi je neobično što mi uvijek skidaju cijeli otada nisam imao prihode. Bilo mi je neobično što mi uvijek skidaju cijeli iznos, a pri ispisu mirovine nije se vidjelo ni koja mi banka skida novac ni o iznos, a pri ispisu mirovine nije se vidjelo ni koja mi banka skida novac ni o kojem se iznosu radi.kojem se iznosu radi.

I. G

ajin

R. F

eren

c

RITAM GRADA


20. siječnja 2011.

tu bilo, ali kada sam se želio informirati rekli su mi da se ništa ne može promijeniti, priča M. T. i razočarano dodaje kako je tada zaključio da su osječke ispostave banaka samo “šalteri” bez ika-kvih mogućnosti ili ovla-sti da nešto i riješe.

Zaštićeni dio priho-daOdgovore na pitanja dobio je u Fini, ali i konkretno rješenje svo-je nezavidne situacije. Službenik mjerodavan za pitanja ovrha strpljivo mu je, kaže, sve obja-snio. Doznao je da će mu se ubuduće od mirovine oduzimati samo dio, a preostali iznos primat će preko novog računa.

- Popunio sam obrazac u koji sam napisao svoje podatke kako bi mi bio otvoren novi račun na koji će mi stizati dio mi-rovine zaštićen od ovrhe, zadovoljno je rekao M. T., svjestan da će mu na-kon toga svakodnevica postati puno lakša. - Zakonom je predviđen zaštićeni dio prihoda, a podaci koje građa-ni ostavljaju na našim obrascima služe otvara-nju posebnog računa na koji će primati dvije tre-ćine svoga dohotka koji ne podliježe ovrsi te će taj račun biti iz nje izu-zet, rekla je Željka Foriš iz Ureda za korporativne komunikacije Fine.

Melita Berečić

Koja su primanja izuzeta od ovrhe?Iz Ureda za korporativne komunikacije Fine poručuju kako se prema Zakonu o provedbi ovrhe, ovrha ne provodi na sljedećim novčanim sredstvima: Na primanjima na temelju zakonskoga uzdržavanja; naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnos-no gubitka radne sposobnosti; naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja; primanjima na temelju naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskome osiguranju; na temelju socijalne skrbi, privremene nezaposlenosti, dječjeg doplatka, stipendije i pomoći učenicima i studentima, naknadama za rad osuđenika, osim tražbine na temelju zakonskog uzdržavanja i za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika te primanjima na temelju odličja i priznanja

Koliko se oduzima?Od ovrhe je izuzet iznos od dvije trećine prosječne neto plaće u RH, a ako je plaća manja od prosječne, izuzima se iznos od dvije trećine iznosa plaće ovršenika. Pod plaćom se podrazumijeva i naknada za nezaposlene, naknada za skraćeno radno vrijeme, naknada zbog uman-jenja plaće, mirovina, plaća vojnih osoba, primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i druga stalna novčana primanja civilnih i vojnih osoba. Izuzeće od ovrhe ne primjenjuje se za osnove koje su izdane po Ovršnom zakonu po kojemu se mogla plijeniti cijela plaća.

Obrazac Kako bi ovršenik ostvario svoja prava vezana uz izuzeće novčanih sredstava od ovrhe, mora ispuniti obrazac „Obavijest iz članka 122. stavka 1. Ovršnog zakona” te ga dostaviti u poslovnicu Fine koja obavlja poslove prisilne naplate. Obrazac je dostupan u Fininim poslovnim jedinicama i na Fininoj internetskoj stranici, www.fi na.hr. Na temelju ispun-jenog obrasca Fina obavještava banku, koja otvara poseban račun za ova sredstva te uplatitelja primanja izuzetih od ovrhe, kako bi ovršenik mogao ovim sredstvima slobodno raspolagati.

Za dodatna pitanjaSva pitanja klijenti mogu uputiti preko Fininog Odjela za odnose s korisnicima na besplatan broj telefona: 0800 0080 ili putem adrese e-pošte: prisilna.naplata@fi na.hr.

RITAM GRADA


20. siječnja 2011.

Najveći je problem u Višnjev-cu proteklih godina bila javna rasvjeta, stoga ne čudi da je unatrag dvije godine upravo u poboljšanje javne rasvjete uloženo najviše novca. Unatoč tome što je u tom razdoblju ra-svjetu dobilo dvadesetak ulica, velik broj stanovnika toga pri-gradskog naselja još je prisiljen na život u mraku.

Zaboravljeni u mrakuNa život u mračnoj ulici bez gotovo ikakve rasvjete osuđeni su i stanovnici ulica Ivana Fi-

lipovića i Ivana Mažuranića. U njihovim su ulicama, kažu, tek dvije svjetiljke na 700 metara udaljenosti.- Najgore je djeci koja idu u školu i vraćaju se po mrklome mraku. Nisu u pitanju samo djeca iz naše ulice već i ona koja moraju samo proći kroz nju na putu do kuće. Mračno je i nesigurno, nije ugodno ni nama starijima, a kamoli djeci svakodnevno hodati neosvijet-ljenom ulicom. Više je ulica dobilo rasvjetu u posljednje vrijeme pa smo se i mi ponada-

li, no naša je opet izostavljena. Osjećamo da smo zaboravljeni u mraku, kaže Željka Kuric pitaju-ći se do kada će biti tako. Traže naknaduDa ove dvije ulice nisu zaborav-ljene tvrdi Sanja Domazetović, donedavna predsjednica Vije-ća Mjesnog odbora Višnjevac, objašnjavajući kako je u njiho-vu slučaju riječ o problemima neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Naime, vlasnici pojedi-nih parcela ne dopuštaju da se na njihovu vlasništvu postave

stupovi za javnu rasvjetu bez naknade.- Riječ je o stanovnicima spornih ulica, zna se i tko su oni, pa me čudi što im nije u interesu da se sve riješi na zadovoljstvo svih tamošnjih stanovnika. Mi smo se potrudili i učinili sve što je bilo u našoj moći: poduzeli smo sve potrebne korake, no dok se imovinsko-pravni odnosi ne ri-ješe ili se ne postigne razumna nagodba s vlasnicima parcela, nemoćni smo i mi i Grad, kaže Domazetović.

Vilma Baban

Nemaju rasvjetu zbog Nemaju rasvjetu zbog neriješenih neriješenih imovinsko-imovinsko-pravnihpravnihodnosa odnosa

MRAČNE VIŠNJEVAČKE ULICE

Problem u još pet ulicaOsim u dvije navedene, sličan problem postoji u još nekoliko ulica u Višnjevcu. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi s vlasnicima parcele koče postavljanje javne rasvjete u još pet ulica.- Sve su potrebne radnje poduzete, svi koji trebaju rade na pronalaženju rješenja i sigurna sam da će uskoro i preosta-lih nekoliko ulica u Višnjevcu napokon biti osvijetljene, rekla je Sanja Domazetović.

Višnjevčanka Željka Kuric sa kćerkom za čiju je sigurnost zabrinuta

¶ ¶ Iako žive u ulici bez rasvjete, vlasnici pojedinih parcela ne dopuštaju Iako žive u ulici bez rasvjete, vlasnici pojedinih parcela ne dopuštaju da se na njihovu vlasništvu postave stupovi za javnu rasvjetu bez da se na njihovu vlasništvu postave stupovi za javnu rasvjetu bez

naknadenaknade

K. R

ešet

ar

RITAM GRADA


20. siječnja 2011.

Stanje u Brisbaneu, trećem au-stralskom gradu po veličini, ovih dana nalikuje prizorima iz fi lmova katastrofe. Neprekid-na kiša uz poplavu koju brane nisu uspjele obuzdati dovele su do evakuacije stanovništva iz grada, goleme materijalne i gospodarske štete, a u okolnim mjestima, na žalost, i do ljudskih žrtava. Osječanka Zdenka Vekić dvadesetak godina živi u tom gradu, glavnom gradu savezne države Queensland, i kako kaže

nije mogla ni zamisliti ovakav razvoj događaja.

Borba za život- Kiše su počele još krajem ruj-na prošle godine i nikako nisu prestajale. Znali smo da će biti poplava, no nismo ni slutili da će biti ovakvih razmjera. Moja se kuća nalazi na povišenom dijelu grada pa srećom nije poplavlje-na, no samo tristotinjak metara dalje prometnice su pod vodom i nemoguće je proći, priča Zdenka te ističe kako suosjeća sa svima koji su evakuirani iz svojih do-mova kako bi spasili život.- Bujica koja je nosila sve pred sobom rušila je kuće i bacala automobile. Mnogi su ostali bez krova nad glavom, no srećom mnogo je života spašeno izvr-snom organizacijom australskih vlasti. Nema primjedbi na rad službi, sve je odrađeno korek-tno. Svi smo svjesni da će se ono materijalno nadoknaditi, glavno je da su ljudi spašeni. I oni koji nisu željeli otići iz svoje kuće, ipak su prisilno odvedeni jer ne-kim dijelovima grada nije bilo spasa.

Izgubljeni namještajTako se i uskladišteni kontejner s vjenčanim darovima i novim na-mještajem Zdenkine kćeri Višnje našao u rijeci Brisbane gdje pluta zajedno s ostalim kontejnerima.- Kćerka je jako žalosna jer je ostala bez novog namještaja za kuću. Garnitura za dnevnu sobu, svjetiljke, skupocjeni stol, sa-govi, kućanski aparati, kristalne čaše, u ukupnoj vrijednosti od tridesetak tisuća dolara, sada su

bezvrijedni. Posebno ju žalosti što su unutra bili i gotovo svi vjenčani darovi velike sentimen-talne vrijednosti koji su nena-doknadivi. Srećom da se u po-sljednji trenutak predomislila te iz kontejnera izvadila vjenčane albume, priča Zdenka i dodaje kako je ipak sreća u nesreći što su svi dobro te što im kuće nisu stradale.

Maša Plevnik Cvitanušić

Posljedice katastrofe još ćePosljedice katastrofe još ćese dugo osjećatise dugo osjećati

OSJEČANKA ZDENKA VEKIĆ U AUSTRALSKOJ POPLAVIOSJEČANKA ZDENKA VEKIĆ U AUSTRALSKOJ POPLAVI

Bez namirnica, uz svjetlost svijećaTrgovački centri, prodavaonice, pekarne, sve je prazno, a robe nema. Mnogi su se na početku većih poplava uspaničili te kupovali goleme zalihe namirnica tako da se sada u Brisbaneu ne može kupiti kruh. Struju su ovih dana često isključivali da bi se spriječila još veća tragedija pa se koristimo svjetlošću svijeća. Ovih se dana očekuje poboljšanje, no posljedice će se osjećati još dugo, a povratak u svakodnevicu bit će spor. Da mi je to netko prije rekao, ne bih mu vjerovala, kaže Zdenka Vekić i zaključuje: život je nepredvidljiv, a prirodi je, čini se, dosta poigravanja.

¶ ¶ Bujica koja je nosila sve pred sobom rušila je kuće i bacala automobile. Bujica koja je nosila sve pred sobom rušila je kuće i bacala automobile. Mnogi su ostali bez krova nad glavom, no srećom mnogo je života spašeno Mnogi su ostali bez krova nad glavom, no srećom mnogo je života spašeno

izvrsnom organizacijom australskih vlastiizvrsnom organizacijom australskih vlasti

Tvrtke koje skladište robu potpuno su uništene. Svi kon-tejneri, uključujući i ovaj Zdenkine kćeri, završili su u rijeci Brisbane.

Tristotinjak metara od Zdenkine kuće vodena bujica odnosi sve pred sobom

Ceste su zatvorene, centar evakuiran, a kućanstvima je isključena struja

Osječanka Zdenka dvadesetak godina živi u Brisbaneu

RITAM GRADA


20. siječnja 2011.

Prošli su tjedan u Osijeku bo-ravili američki studenti u okviru studentske razmjene te su zajed-no sa studentima osječkoga Eko-nomskog fakulteta istraživali i analizirali poslovanje Štedno-kreditne zadruge Noa i osječke gradske tvrtke GPP (ili – kako to simpatično kažu američki stu-denti – đi pi pi).Riječ je o suradnji američke studentske udruge i osječke inačice te udruge pod nazivom “Poduzetnici bez granica” koja surađuje na ovakav način već tri godine zahvaljujući posre-dovanju sveučilišne profesorice i voditeljice poslijediplom-skog studija za menadžment pri osječkome Ekonomskom

fakultetu, dr. Slavice Singer.

Američka rješenja za Osijek - Podijelili smo se u skupine, tzv. timove, i bavili se Noom i GPP-om prema principu rada “case study” – razjasnio je Mladen Šalinović iz osječkog dijela ove udru-ge. Nas su, dakako, više zanimali mladi Ameri-kanci i njihov pogled na ovo podneblje kao i pojedinosti istraživanja gradske tvrtke GPP.Kako su objasnili Chris

i Antony (obojica iz Chicaga), usredotočili su se na donošenje takvih cijena prijevoza koje bi GPP učinile profi tabilnim te su se pozabavili pitanjem prom-jene imidža i percepcije GPP-a u očima javnosti. Ovaj drugi dio zadatka bio im je, kako kažu, de-likatan jer je njegov prvi dio, ci-jena prijevoza, podrazumijevao poskupljenje karata.- Analizirali smo sve relevantne brojke i zaključili da bi GPP trebao podignuti cijenu karata. Ispitivali smo učinke poslovanja s nižom i nešto višom cijenom te smo zaključili da bi poskupljenje bilo opravdano. No, dakako, to treba argumentirano i razrađeno

prenijeti javnosti da ne bi bilo kontraproduktivno, nego prihvaćeno kao općekorisna mjera. Time je izazov za nas bio veći, objasnio je Chris i istaknuo da nema razlike u kvaliteti i načinu funkcioniranja gradskog prijevoza u Chicagu i Osijeku, osim što mu je neobično da se ovdje ne plaća presjedanje iz tramvaja u gradski autobus i ob-ratno. Impresionirani srdačnošću OsječanaUnatoč njihovim hlad-nim proračunima, riječ je o simpatičnim gostima. Chris i Antony već su drugu godinu u Osijeku u okviru spomenute studentske razmjene, a prije toga nisu imali nikakvih saznan-ja o Hrvatskoj i morali su je potražiti na zemljopisnoj karti.

No u Hrvatsku ih je privukla mogućnost da putuju, iskuse nešto novo i drukčije, upoznaju drugu kulturu i nadasve da pos-jete prostor na kojem se ne tako davno događao rat. Prije toga su, u okviru istoga projekta, boravili u Indiji i Škotskoj.Osim što ih je zadivila priroda i arhitektura, kažu da su ipak na-jimpresioniraniji ljudima.- Ljudi su ovdje nevjerojatno otvoreni, srdačni, gostoljubivi, društveni i nesebični. Čak i kad imaju malo, rado će se odreći onoga što imaju da bi pomogli drugome, kaže Antony. Narav-no, čuli su za slavnu hrvatsku obalu i htjeli bi napokon vidjeti i taj dio Hrvatske pa će, kažu, pokušati pronaći program ili projekt studentske razmjene koji bi im omogućio ljetovanje na Jadranu.

Igor Gajin

Da se pita Amerikance, osječki Da se pita Amerikance, osječki gradski prijevoz bio bi skupljigradski prijevoz bio bi skuplji

AMERIČKI STUDENTI IZUČAVALI POSLOVANJE U OSIJEKU

Sve prema infl aciji- U Americi se sve regulira u odnosu prema infl aciji. To se svakodnevno prati i kako se kreće infl acija, tako se određuje i cijena gradskog prijevoza. I nitko to u Americi ne smatra spornim. U nas se cijena prijevoza zamrzava pa se ne mijenja bez obzira na opće poskupljenje, sve veće troškove prijevoza i logične potrebe tvrtke da bude profi t-abilna, objasnio je Mladen Šalinović.

NOĆNI ŽIVOT BOLJI U OSIJEKU NEGO U SAD-uŠto se tiče neformalnog dijela boravka u Osijeku, Chris i Antony oduševljeni su Tvrđom.– Noćni je život u Osijeku mnogo bolji nego u Am-erici, Osječani se znaju bolje zabavljati, komentirao je Chris. Oduševljeni su i lokalnim specijalitetima kao što su fi š i ćevapi. Chris kaže da je prva hrvatska riječ koju je naučio bila “šuti” jer ga je osječka kolegica zbog njegove brbljavosti neprekidno ušutkivala, ali znaju već i mnoge druge izraze kao što su “bok, kako si”, “dobro”, “živili” te “ševili” (što im je podmetnuto kao zdravica).

¶ ¶ Američki su se studenti usredotočili na donošenje takvih cijena prijevoza Američki su se studenti usredotočili na donošenje takvih cijena prijevoza koje bi GPP učinile profi tabilnim te su se pozabavili pitanjem promjene koje bi GPP učinile profi tabilnim te su se pozabavili pitanjem promjene

imidža i percepcije GPP-a u očima javnostiimidža i percepcije GPP-a u očima javnosti

Antony i Chris iz Chicaga

RITAM GRADA


20. siječnja 2011.

Osijek kao biciklistički raj- Nikada nisam imao nikakvu prometnu nesreću, oprezno vozim, ali često mi nestrpljivi vozači zagorčavaju život. Nervozni su, stalno trube, dobacuju, prijete i psuju. Preporučio bih i njima da sjednu na bicikl. Svi bi bili puno zdraviji i opušteniji. Najradije bih da se u cijelom gradu zatvori promet za automobile, ostavi samo jedna cesta kroz grad, a promet obavlja samo biciklima. Ozbiljno to mislim jer se u Osijeku vrlo brzo svakamo može stići biciklom i naš bi grad mogao biti pravi biciklistički raj, zaključio je Vrbanjac.

U proteklu godinu dana više od 10.000 hrvatskih obrtnika stavi-lo je ključ u bravu i mnogi od njih sada rade na crno. Ostali se bore, ali su glavno sredstvo po-slovanja kompenzacije. Nemali broj onih koji opstaju odlučuju se za kreditna zaduženja, što je dvosjekli mač. Naime, kada se podvuče fi nancijska crta, ra-zvidno je da to vodi u propast obrta, barem u današnjoj situa-

ciji kada nam se nude lihvarske kamate.

Prirodna selekcijaNovoizabrana predsjed-nica osječkog Udruže-nja obrtnika, Marija Vo-linek Štrekelj, drži da su u najvećim problemima tek otvoreni obrti koji ne mogu izgurati teret krize i nesnalaženja premda je tu, kako kaže, zapravo riječ o prirod-noj selekciji jer opstaju samo zdravi obrti. - Vlasnica sam tradicij-skoga obiteljskog obrta koji je otvoren davne 1946. godine i koji se

od tada bavi graviranjem i izra-dom pečata. Naš je obrt jedan od najstarijih od 1.850 koliko ih je trenutačno otvoreno. U po-slovanju je važno biti skroman, inovativan i ići ukorak s vreme-nom. I sama sam dobar primjer za to jer mi se prijelomni trenu-tak u poslovanju dogodio 1998. godine kada sam uvela novu tehnologiju, odnosno lasersko

graviranje, rekla je Marija Vo-linek Štre-kelj. Doda-la je kako je ponosna i na to što je, umje-sto kupnje skupih au-tomobila, čak 25 godina vozila fi ću.

Informatizacija obrtnikaPrema njezinim riječima nesi-gurnosti obrtnika pridonosi i neizvjesnost zbog ulaska u Eu-ropsku uniju. Država “bombar-dira” obrtnike novim zakonima što oni ne mogu pratiti. Želja im je, ističe, imati što manje štete pri prilagodbi uvjeta poslovanja opremom i procesima koji su standardni u zapadnoeuropskim zemljama. A doći će i do izmje-ne komorskog sustava koji je inače sustav za sebe.Kako bi doznali koliko je čla-nova informatički pismeno, po-

krenuli su izradu e-mail imenika obrtnika, kao preduvjet edukaci-je i daljnjeg razvoja.- U planu nam je i izrada novo-ga vizualnog identiteta osječkog Udruženja obrtnika koji bi obu-hvatio povijest obrtništva, gdje bi se na jednome mjestu pre-zentirale usluge i trenutačne ak-tivnosti. Poradit ćemo na oživ-ljavanju ideje o individualnoj prezentaciji svakoga pojedinog obrta i sekcije gdje bi zaintere-sirani posjetitelji dobili moguć-nost neposrednog kontakta s osobama te uvid u proizvode i usluge, najavila je Volinek Štre-kelj.

Domagoj Šuster

Opstaju samo zdravi obrtiOpstaju samo zdravi obrtiMARIJA VOLINEK ŠTREKELJ, PREDSJEDNICA UDRUŽENJA OBRTNIKA OSIJEK

¶ ¶ Nesigurnosti obrtnika pridonosi i neizvjesnost zbog ulaska u Europ-Nesigurnosti obrtnika pridonosi i neizvjesnost zbog ulaska u Europ-sku uniju. Država “bombardira” obrtnike novim zakonima što oni sku uniju. Država “bombardira” obrtnike novim zakonima što oni

ne mogu pratiti ne mogu pratiti

Tradicionalna obrtnička zabavaPosljedna obrtnička zabava održana je 2009. godine. Srećom, tradicija nije iščeznula, naprotiv, obnovit će se i nas-taviti već 4. ožujka ove godine u restoranu Kopika. Riječ je o manifestaciji otvorenog tipa na koju su, osim obrtnika, pozvani i ostali građani. Kako najavljuje predsjednica osječkog Udruženja obrtnika - program će biti čaroban, nara-vno uza živu glazbu.

Marija Volinek Štrekelj, nova predsjednica osječkog Udruženja

obrtnika

RITAM GRADA


20. siječnja 2011.

Nedavna vijest da videoteka Hollywood rasprodaje svoj fun-dus fi lmova, upotpunila je crnu statistiku. Osječani svakodnev-no svjedoče zatvaranju nekad perspektivnih gospodarskih ili poslovnih subjekata i prostora u gradu koji su stekli već respek-tabilnu tradiciju, a među njima je dakako i spomenuta videote-ka Hollywood. Grad kao što je Osijek ima sve manje videoteka, a i najjači stavljaju ključ u bra-vu. Videoteke ne plaćaju danak samo općoj recesiji nego im, dugoročno, budućnost otima popularno “prženje” fi lmova s interneta. Razvidno je stoga da i zatvaranjem Hollywooda, jedne od vodećih i malobrojnih preo-stalih videoteka, završava jedna epoha u poduzetničkoj povijesti grada Osijeka.

O videotekarstvu kao još jed-nom obrtu koji izumire malo je koji videotekar u Osijeku bio

raspoložen govoriti, no vlasnik Hollywooda Zoran Crepulja ipak je pristao.

Počeci videotekarstva u Osijeku* Kada je započelo videotekar-stvo u Osijeku i tko su bili pio-niri videotekarstva?

- Odgovor ćete dobiti u video-tekama Cross, Oscar i Fortuna koje je pokrenuo jedan od začet-nika videotekarstva u Osijeku.

* Koliki je bio maksimalan broj videoteka u gradu?

- Bivša općina Osijek imala je 36 videoteka.

* Svojedobno se govorilo da Osijek ima previše videoteka i da će spasti na jednu ili dvije najjače. No prijeti li opasnost da Osijek potpuno ostane i bez

ovo malo videoteka?

- Da, trebalo je stati na tome, od-nosno moje je mišljenje bilo da će ostati tek dvije ili tri videote-ke u gradu. No nakon donošenja odluke o prodaji fi lmova preko trgovačkih lanaca za samo 10 kuna, teško će više ikoja vide-oteka opstati. Može se dogoditi da Osijek ostane bez ijedne vi-deoteke.

Stvorili distributere * Koja su bila krizna razdoblja u videotekarstvu tijekom svih ovih godina dok su brojne vi-deoteke djelovale u Osijeku? Kada je bilo najuspješnije raz-doblje?

- Kritično je razdoblje bilo u vri-jeme infl acije. Zatim od 1999. do 2004. godine traje razdoblje kada su videotekari radili dobro i otvarali puno radnih mjesta. Ne-

prekidno smo ulagali u fi lmove i opremu. Međutim, počinje pad od 2004. godine dolaskom ko-mercijalnih televizija, visokim cijenama fi lmova na tržištu te niskom rentom, slabim izborom hit-fi lmova i zbog pirata.

* U kojoj su Vas mjeri uvjeti distributera opterećivali u po-slovanju?

- Distributere smo upravo mi postavili na noge kupnjom fi l-mova. Pokušali smo osnivanjem Hrvatske videoudruge postići da se cijene umanje, ali nismo uspjeli tako da je dio odgovor-nosti i na distributerima koji se lagano i sami gase.

* Postoji li još udruga videote-kara i je li pokušala isposlovati rješenje za sudbinu videoteka-ra?

- Hrvatska videoudruga više ne postoji. Na žalost, veliki vide-

Osijek je nekada imao 36 Osijek je nekada imao 36 videoteka, a sada je upitno hoće li videoteka, a sada je upitno hoće li

imati bar jednuimati bar jednu

Osijek je nekada imao 36 Osijek je nekada imao 36 videoteka, a sada je upitno hoće li videoteka, a sada je upitno hoće li

imati bar jednuimati bar jednu

POSTAJE LI VIDEOTEKARSTVO U OSIJEKU OBRT PRED IZUMIRANJEM?

¶ ¶ Zoran Crepulja kaže da i gradovi u Njemačkoj veličine Osijeka više Zoran Crepulja kaže da i gradovi u Njemačkoj veličine Osijeka više nemaju videoteka. U Sloveniji su se nakon četiri godine videoteke nemaju videoteka. U Sloveniji su se nakon četiri godine videoteke

vratile, ali u obliku – videomata...vratile, ali u obliku – videomata...

RITAM GRADA


20. siječnja 2011.

Videoteke su postale suvišneVideoteke su postale suvišnePOSUĐUJETE LI FILMOVE U VIDEOTECI?

DAVOR FIRICKI, strojobravar- Nekada mi je odlazak u videoteku bio go-tovo svakodnevna navika, međutim sada gotovo uopće ne posuđujem fi lmove. Mi-slim da su pored kabelske televizije i inter-neta videoteke postale suvišne.

JURICA VEKIĆ, ing. elektrotehnike- Rado gledam fi lmove, ali ne sjećam se kada sam posljednji put bio u videoteci. Sve fi lmove koji me zanimaju pronalazim na in-ternetu. Šteta što se videoteke gase, ali to se moglo i očekivati.

RAJMOND ZOHIL, električar- Nemam baš previše slobodnog vremena za gledanje fi lmova tako da mi je i ono što se nudi na kabelskoj televiziji sasvim dovolj-no. Prije sam često išao u videoteku, ali to je bilo prilično davno.

I. G.

POČETAK KRAJA* Kada se osjetio početak kraja? S čime se poklapa pad broja korisnika? U kojoj je mjeri na rad videoteka utjecao internet ili možda neki drugi čimbenici (zakonski okviri, uvjeti distributera, prodaja filmova u trgovačkim centrima, Max TV)? - Pad videotekarstva počinje razvojem internetskih mreža, čime se pojedinci koriste. U početku su se tako skinuti fi lmovi izdavali na crno, a sada baš svi fi lmove skidaju s interneta. Sve im je, zahvaljujući internetskoj tehnologiji, gotovo besplatno. Dok smo mogli posao održati, nije bilo dogovora medu videotekarima niti su distributeri imali mi-losti i razumijevanja za videotekare. Pritisnuti raznim nepovoljnim ponudama, videotekari preskupo plaćaju fi lmove da bi mogli pokriti sve troškove. Počevši od 2004. godine, kada se počinju gasiti prve male videoteke, pa do danas, zakonski okviri, razni doprinosi, internet, Max TV i distributeri uspjeli su videotekarstvo dovesti do propasti.

otekari nisu dali dovoljno potpore i u kratkom se roku udruga ugasila. Udruga je radila dobro, no brzo se uga-sila jer su videotekari postali nestrpljivi. Međutim, u borbi protiv pirata udruga je ipak uspjela napraviti veliki posao.

Samo da je besplatno* Kako komentirate činje-nicu da će se građani radije zadovoljiti lošom kopijom nego kvalitetnim origina-lom?

- Zašto se gledaju fi lmovi loše kvalitete? Jer su be-

splatni. A građani imaju sve manje novca što pomalo tje-ra ljubitelje fi lmova na inter-net, na međusobnu razmjenu fi lmova skinutih s interneta i gledanje piratskih verzija fi lmova.

* Spomenuli ste primjere Slovenije i Njemačke. Kako videotekarstvo funkcionira u tim zemljama?

- Još puno prije Hrvatske u Sloveniji je došlo do slo-ma videotekarstva. Tamo su se tek nakon četiri godine ponovno otvorile videote-ke, većinom kao videomati.

Njemačka otprilike kao i Hr-vatska doživljava pad zbog opće krize u državi, premda još neke videoteke rade, ali teško. Rade još nekako jer njih ipak podupiru udruže-nja i distributeri. Dakako, i internet uzima i kod njih svoju cijenu. Primjerice, Gladbeck, grad veličine Osijeka, nema više nijedne videoteke. Odviknuli smo se od odlaska u videoklub, ali nadajmo se da će ostati bar jedna videoteka u našem gradu.

Igor Gajin

Zoran Crepulja, vlasnik videoteke Hollywood

RITAM GRADA


20. siječnja 2011.


Ritual ispijanja kave u kafi ćima navika je naših sugrađana koju ni loša vremena ne mogu prom-ijeniti. Koliko to odnese novca iz kućnog proračuna, ovisi o tome idete li na kavu sami ili u društvu i imate li naviku ostavl-jati napojnicu konobaru.

Na kavicu samo subotomCijena je kave u kafi ćima različita, a ovisi o tome pijete li čistu kavu ili kao dodatak stav-

ljate mlijeko odnosno šlag. Mišljenje je građana da malo vode, žlica kave i šećera nikako ne mogu stajati desetak kuna. Posebnost je i to što je ci-jena kave u lokalima koji nisu u središtu grada niža od onih koji su u središtu. Međutim, onima koji se ne žele odreći omiljena rituala, cijena kave nije toliko važna, važno je naviku prilagoditi situ-aciji. - Volim s prijateljicom otići na kavu u svoj omiljeni lokal u gradu i uživati u razgovoru, sre-

tanju znanaca i promatranju prolaznika. Taj mi ritual mnogo više znači od same kave. Bez obzira na visoke cijene i posku-pljenja, odlazaka na kavu neću se odreći, samo sam se prilago-dila situaciji: umjesto tri puta u tjednu, kao do sada, odlazim na kavu samo subotom. Time je užitak možda i veći, rekla je umirovljenica Štefi ca Redlih. Ona ističe da unatoč skupoći

uvijek ostavi barem kunu na-pojnice konobaru i dodaje da je time ritual potpun. U razgov-oru s konobarima doznali smo da, unatoč recesiji i padu stan-darda, većina gostiju ostavlja napojnice.

Svaki je gost jednak - Kod nas gosti ostavljaju na-pojnice, i to jako dobre. Od tog novca možemo popiti kavu, kupiti užinu ili cigarete. Zbog recesije taj se običaj prorijedio, ali još ima gostiju koji to čine, vjerojatno zadovoljni našom uslugom i ponašanjem. Cijena je kave u našem lokalu znatno niža od ostalih u gradu i nismo je dugo povećavali. Vjerojatno i to pridonosi vjernosti naših stalnih gostiju, rekao je Ivan Tunjić, voditelj kafe-bara Dvo-rac. Slično govore i konobari u ostalim gradskim kafi ćima, iako su neki napomenuli da su

napojnice sve niže i da gosti sve pažljivije paze kako će i u što potrošiti svaku kunu.- U ugostiteljstvu radim prilično dugo i broj onih koji ostavljaju napojnice znatno se smanjio. Napojnicu najčešće ostavljaju ljudi od kojih to najmanje očekuješ. Budući da se najviše naručuje baš kava, niža cijena kave privukla bi više gostiju, zaključila je Marinela Bajić, konobarica u kafi ću Santana. Iako je napo-jnica dobrodošla, konobari s kojima smo razgovarali prema gostima koji ostavljaju napo-jnice ponašaju se jednako kao i prema onima koji traže svoju kunu natrag. Naime, svjesni su da im dostatan broj gostiju osigurava redovita primanja, a napojnice su samo dobrodošao dodatak.

Zvonko Horvat

Davanjem napojnice, ritual Davanjem napojnice, ritual ispijanja kavice je potpunispijanja kavice je potpun

MIJENJAJU LI SE OBIČAJI ISPIJANJA KAVA I DAVANJA NAPOJNICA?

¶ Kod nas gosti ostavljaju napojnice, i to jako dobre. Od tog novca možemo popiti kavu, kupiti užinu ili cigarete. Zbog recesije taj se običaj prorijedio, ali

još ima gostiju koji to čine, vjerojatno zadovoljni našom uslugom i ponašanjem, kaže Ivan Tunjić

Za kilogram kave – 852 kuneMeđu gostima se često nagađa o tome kolika je zarada na kilogramu kave pa vlada mišljenje da se ugostitelji na kavi bogate. Kilogram kave za kafe-aparate stoji od 100 do 200 kuna, a od toga se dobiju 142 šalice kave. Ako taj broj pomnožimo sa šest kuna, koliko stoji najjeftinija kava bez mlijeka i šlaga, dobijemo iznos od 852 kune. Ugostitelji objašnjavaju da je u cijenu kave uračunana i njihova usluga, režijski troškovi i PDV, što također određuje cijenu tog napitka.

Niže cijene kave privlače više gostiju, zaključila je konobarica Marinela Bajić

Od napojnica možemo kupiti užinu, kaže Ivan Tunjić, voditelj

kafe-bara Dvorac

D. T

ijard

ović

RITAM GRADA


20. siječnja 2011.

USUSRET VINCEKOVU

Kultura njege i uzgoja vinove loze stara je čak 12.000 go-dina, a materijalni dokazi o uzgoju i preradi grožđa sežu unatrag 6.000 godina. Vino je jedno od triju najvažnijih i najstarijih proizvoda koje čovjek proizvodi, a druga dva su kruh i ulje, kako kaže An-drija Pozderović, profesor na osječkom Prehrambeno-tehnološkom fakultetu. Za rodnu godinu - Vino se oduvijek smatra

Božjim darom i proiz-vodom čovjeka i prirode te predstavlja okrepu i užitak. Tehnologija nje-gove proizvodnje rela-

tivno je jednostavna, a o tome kakva je bila godina ovisi koliko će se vina proizvesti. Otuda i običaj štovanja sv. Vinka, 22. siječnja, kada su vi-nogradari posebice u Slavoni-ji, Baranji i Srijemu odlazili u svoje vinograde, okupljali se oko vatre i pekli kobasice. Tada bi dolazio i svećenik, kušalo se vino i blagoslovio vinograd kako bi se zazvala Božja pomoć za rodnu godinu i kvalitetno vino. Na lozu su

se vješale kobasice da bi loza bila plodna i s nje kasnije visili grozdovi. Blagdan sv. Vinka povezan je s početkom novog vegetacijskog razdoblja, što je bilo primjetnije u prošlosti kada su se nakon snijega prva zatopljenja osjetila baš oko tog datuma, rekao je Pozderović i prisjetio se starog narodnog vjerovanja koje govori kako je na Sv. Vinka obično kapalo s krovova pa se govorilo kako će – što više kaplje, biti više vina.

Bijelo i crnoNaglasio je kako se običaj slavljenja Sv. Vinka, Vinceko-vo ili Vincencija udomaćilo u našim krajevima dok se Sv. Martin više slavi u Zagorju i Moslavini. Prema pravilniku o vinu, rekao je, vina se dijele

na stolna, kvalitetna i vrhun-ska, prema svom kemijskom sastavu. Zanimljivo je da se od jedne sorte mogu dobiti sve tri kvalitete vina. Vina se također dijele i prema količini šećera koji sadrže i to: suha (s najmanje šećera), polusuha, poluslatka i slatka. Kod nas su tradicionalno najzastupljenije sorte graševina i rajnski ri-zling, traminac, chardonnay, pinot bijeli i sivi te sauvignon kad su u pitanju bijela vina, a od crnih frankovka, caber-net sauvignon, zveigelt, pi-not noir. Pozderović je dodao kako je Baranja u posljednje vrijeme prepoznatljiva po sau-vignonu, dok je od crnih vina u našim krajevima najpoznati-ja frankovka.

Melita Berečić

Što više kaplje s krovova na blagdan Što više kaplje s krovova na blagdan sv. Vinka – bit će više vina!sv. Vinka – bit će više vina!

¶ ¶ Vino se oduvijek smatra Božjim darom i Vino se oduvijek smatra Božjim darom i proizvodom čovjeka i prirode te predstavlja proizvodom čovjeka i prirode te predstavlja

okrepu i užitak. Tehnologija njegove proizvodnje okrepu i užitak. Tehnologija njegove proizvodnje relativno je jednostavna, a o tome kakva je bila relativno je jednostavna, a o tome kakva je bila godina, ovisi koliko će se vina proizvesti, rekao je godina, ovisi koliko će se vina proizvesti, rekao je profesor Pozderovićprofesor Pozderović

RodnostRodnost godine ovisi i o količini oborina, o broju sunčanih dana, temperaturi i utjecaju prethodne godine.

Raskoš raznih vrsta vinaOsnovne vrste vina su bijelo, crno, ružičasto te posebna vina: predikatno i pjenušci. Predikatna se vina dobiju posebnim načinom prerade i uzgoja. Primjerice u slučaju ledene berbe kada je potrebno da je temperatura sedam stupnjeva is-pod ništice barem pet dana da se grožđe zaleđeno bere, a tako se dobije kon-centracija mošta i specifi čan okus vina. Tu su još i vina od prosušenih bobica (za prošek), kasna berba, berba biranih bobica...

Imamo najbolja bijela vina- Kada su u pitanju crna vina, ne možemo konkurirati Dalmaciji, ali oni ne mogu konkurirati nama kada su u pitanju bijela vina, rekao je Pozderović.

M. B

ereč

ić

RITAM GRADA


20. siječnja 2011.

Smatrate li da sve znate? Europ-ska unija smatra da ne znate. S obzirom na razvoj tehnologije i društva, stečena znanja brzo za-starijevaju i nužno je neprekidno držati korak s najnovijim sazna-njima. Smatrate li da ste nakon formalnog obrazovanja naučili sve što vam je potrebno, brzo ćete ispasti iz posla. Upravo na temelju tog današnjeg impera-tiva cjeloživotnog učenja Pre-hrambeno-tehnološki fakultet pripremio je programe za uče-nje i usavršavanje u područjima prehrambene tehnologije i pro-izvodnje za poduzeća i tvrtke koji djeluju u tom području. Op-širnije o tim programima koje fi nancira Europska unija govori Milena Mandić, profesorica s PTF-a.* Što je HELP?- HELP je engleska kratica za vezu između akademske zajed-

nice i gospodarstvenika, a odno-si se na stvaranje partnerskih od-nosa između ove dvije skupine.* Već neko vrijeme preporuču-je se intenzivniji odnos između akademske zajednice i gospo-darstva. Na koji način HELP to ostvaruje?- Ovaj projekt također povezuje i Europsku uniju sa zemljama Balkana. Projekt vodi Mađar-ska, kao članica EU, ali i kao ze-mlja kojoj su bliska tranzicijska iskustva. Mi preko HELP-a ne nudimo studiranje, nego kraće obrazovanje ili, kako smo mi to nazvali – treninge. Praksa je po-kazala da zaposleni ljudi nema-ju vremena za dulje obrazovne procese: ili ih odvuku obveze ili izgube motivaciju pa su ovakvi kratki treninzi najbolji oblik za cjeloživotno obrazovanje i usa-vršavanje.

Adut za karijeru * Kako će funkcionirati treninzi?- Treninzi imaju za cilj osobama iz privrede prenijeti određene vještine. Europska unija ovim prostorima ne prigovara samo sporost i neučinkovitost admini-stracije, nego i neukost zaposle-nika. Od ožujka do lipnja trajat će četiri treninga na području prehrambene industrije pod na-zivima „Industrijsko sušenje”, „Senzorska analiza”, „Kvaliteta voća i povrća” te „Zdravlje u tanjuru”, koji se odnosi na nu-tricionističko područje. Treninzi će trajati po 16 sati, što znači da se mogu realizirati u dva dana, a predavat će kadar Prehrambe-no-tehnološkog fakulteta, kadar fakulteta i ustanova s kojima surađujemo ili imamo kontakte, kao i predavači u okviru HELP programa iz zemalja koje su u njega uključene. Osim teorije, bit će i prakse.* Kome su namijenjeni treninzi?- Malim, srednjim i velikim po-duzećima u prehrambenoj indu-striji, pa čak i u procesnoj indu-striji. Dakako, mogu se javiti i zainteresirani pojedinci jer ove godine radionice su besplatne

budući da ih fi nancira Europska unija. Što se tiče zainteresirano-sti pojedinaca, velik je interes za treninge „Zdravlje u tanjuru”, premda je to primarno namije-njeno ugostiteljima. * Što će konkretno stečene vje-štine značiti polazniku trenin-ga?- Osim znanja, polaznik će ste-ći i samopouzdanje. Otvara mu se i mogućnost napredovanja, promjene radnog mjesta, uskla-đenost sa standardima Europske unije.

Sljedeća destinacija: Jadran* Kakav odaziv očekujete?- Prema iskustvu ostalih zemalja koje sudjeluju u ovom projektu, dobar. Maksimalno smo fl ek-sibilni, pa ako postoji potrebna količina zainteresiranih polazni-ka u određenoj tvrtki, mi odlazi-mo održati treninge u toj tvrtki tako da oni ne moraju dolaziti u Osijek. Na kraju nam je am-bicija s ovim treninzima otići i na Jadran i tako pripomoći ugo-stiteljstvu u našem turizmu, ma-slinarstvu...

Igor Gajin

PTF POKREĆE TRENINGE ZA USAVRŠAVANJE DJELATNIKA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI

¶ Treninge ove godine plaća Europ-ska unija, a najatraktivniji u pro-

gramskoj ponudi je trening „Zdravlje u tanjuru” za ugostitelje

KontaktiZainteresirane tvrtke i pojedinci koji žele sudjelovati na treninzima od ožujka do lipnja, mogu se prijaviti pozi-vom na telefonski broj 224-300, registriranjem na web stranici Prehrambeno-tehnološkog fakulteta ili javlja-njem na e-mail adrese: [email protected], [email protected], [email protected], itd

Sveučilišna profesorica Milena Mandić

I. G

ajin

Tvrtke javite se, obrazujte Tvrtke javite se, obrazujte svoje djelatnike - ove je svoje djelatnike - ove je

godine besplatnogodine besplatno

RITAM GRADA


20. siječnja 2011.

Približava se veljača, poznata i kao mačji mjesec, iako je do-bro znano da se mačke tjeraju više puta godišnje. Ipak, pravo je vrijeme podsjetiti vlasnike koliko je važno da steriliziraju svoje mačke, osobito ako njiho-vi ljubimci izlaze van i dolaze u kontakt s drugim mačkama. No zbog nemara ili raznih predrasu-da, mnogi to ne čine.- Sterilizacija mačke preporu-čuje se svakom vlasniku, koji

se ne namjerava baviti uzgojem mačaka. Zna se da je vrlo teš-ko udomiti mačiće, a mačke se mace tri puta godišnje i u leglu imaju obično od 4 do 6 mačića pa tada nastaju problemi, jer ih ljudi često ostavljaju na ulici ili čak bacaju, rekla je veterinarka Marga Domes Čamagajevac iz veterinarske ambulante Fury. Naglasila je kako je sterilizaci-ja rutinska operacija, za vrijeme zahvata životinja je pod narko-

zom, a sterilizacija ne ostavlja nikakve negativne posljedice za zdravlje i ponašanje mačke. Kad su u pitanju mužjaci, nakon ka-stracije (osim što će se onemo-gućiti nekontrolirano razmno-žavanje) neće skitati, vraćati se kući s ranama i neće obilježavati prostorije intenzivnim mirisom koji može biti vrlo neugodan.

M. Berečić

Štetnosti konzumiranja nezdra-ve hrane i potreba prihvaćanja zdravih prehrambenih navika djece osnovne su smjernice no-vog projekta “Dječje pravo na izbor” koji će u sljedećih šest mjeseci Centar za edukaciju i informiranje potrošača inten-zivno provoditi na osječkom području i šire.

Prihvaćanje zdravih pre-hrambenih navika- Provedbom tog projekta na du-hovit i dječjoj dobi prilagođen način želimo povećati svijest o potrebi prihvaćanja zdravih pre-hrambenih navika te educirati

djecu u dobi od četiri do sedam godina o štetnosti nezdrave pre-hrane, rekla je Tanja Popović, predsjednica CEIP-a. U Hrvat-skoj rezultati istraživanja pre-hrambenog stanja školske djece u dobi od 7 do 15 godina poka-zuju da je u prosjeku 69,5 posto djece normalno uhranjeno, 11 posto ima povećanu tjelesnu masu, a 5,5 posto je pretilo.- Navedeni podaci pokazuju da genetski čimbenici nisu primar-ni razlog te pojave, nego je naj-veći krivac prekomjeran unos kalorija. Loš su utjecaj i rekla-me ciljane na djecu, oblikovane tako da im baš nezdravu hranu

učine privlačnom. Naime, proi-zvođači hrane svjesni su da do djece efi kasnije stižu marketinš-ke poruke, nego savjeti roditelja i odgojitelja o zdravoj prehrani, kaže Popovićeva.

Promidžba zdravlja crti-ćemDodala je kako je i cilj UNI-CEF-a da se zabrani ili znatno smanji reklamiranje i oglašava-nje nezdrave hrane i pića nami-jenjenih djeci te da se provede informiranje i edukacija djece i njihovih roditelja o štetnosti nezdrave hrane.

Nacionalnim programom za zaštitu potrošača potiču se pro-izvođači hrane i mjerodavne vlasti na novi pristup i preuzi-manje bitne uloge u sustavu koji se okreće principu “od polja do stola” kao učinkovitom načinu proizvodnje sigurne hrane.- Upravo pripremamo animirani fi lm za djecu kojim će se promi-cati zdrav način života, boravak u prirodi, zdrava prehrana, bav-ljenje sportom... Animirani će se fi lm, osim u Osijeku, promo-virati i u Splitu, najavila je Tanja Popović.

Davorka Novokmet

Na djecu više utječu reklame, nego Na djecu više utječu reklame, nego roditeljski savjeti o zdravoj prehraniroditeljski savjeti o zdravoj prehrani

Rutinska operacija bez negativnih posljedicaRutinska operacija bez negativnih posljedica

“DJEČJE PRAVO NA IZBOR”, PROJEKT O POSLJEDICAMA NEZDRAVE HRANE

STERILIZACIJA MAČAKA

¶ ¶ Cilj je i UNICEF-a da se zabrani ili znatno smanji reklamiranje i oglašavanje Cilj je i UNICEF-a da se zabrani ili znatno smanji reklamiranje i oglašavanje nezdrave hrane i pića namijenjenih djeci te da se provede edukacija nezdrave hrane i pića namijenjenih djeci te da se provede edukacija

djece i njihovih roditelja o posljedicama nezdrave prehranedjece i njihovih roditelja o posljedicama nezdrave prehrane

Hormonska injekcijaMačka se počinje tjerati već nakon pet mjeseci. No nije dobro da tada ostane skotna, jer u toj dobi još nije završila svoj rast i razvoj pa može imati zdravstvenih problema ili će mladunci biti premaleni. Također, nije ju preporučljivo ni sterilizirati u toj dobi pa je najbolje dati joj hormonsku injekciju kojom se odgađa tjeranje za pet mjeseci te na-kon toga mačku sterilizirati. Hormonska injekcija nije štetna i može se dati do dva puta, rekla je veterinarka Domes Čamagajevac.

Veterinarka Marga Domes Čamagajevac

RITAM GRADA


20. siječnja 2011.

“Ne učimo za školu već za ži-vot”, citat je Seneke ml. kojim nas članovi kulturne udruge Nova Akropola pozivaju na novi ciklus predavanja aktivne fi lozofi je.

Okrenuti budućnosti- Rad naše udruge temelji se na proučavanju cjelokupnoga ljud-skog stvaralaštva, uključujući umjetnost, znanost, socijalne odnose i religioznost preko fi lo-

zofi je kao osi piramide kulture. Ta četiri aspekta pronalazimo u svakom civiliziranom društvu i zajednicama koje poznajemo. Nova je Akropola fi lozofska ško-la koja se razlikuje od klasične fi lozofi je i temeljno je okrenuta prema budućnosti, rekla je Lada Ilić Pukarić, voditeljica centra u Osijeku. Naglasila je kako su nji-hov rad i predavanja svojevrsni nastavak fi lozofskih škola koje su se pojavljivale u prošlosti, s različitim ciljevima. Za cilj su uzeli proučavanje idealističke linije: Pitagore, Platona, neo-platonizma, stoika… Vjeruju da čovječanstvo baštini iskustva iz prošlosti te da se povijest kao ciklus ponavlja dok ne naučimo kako treba ispravno živjeti. Sa-dašnje nam vrijeme daje, kaže, dublje uvide i spoznaje koje tre-ba prenijeti na što više ljudi.

Spoznajte učenja Istoka i Zapada- Osječane koji žele spoznati ve-lika učenja Istoka i Zapada po-

zivam na novi ciklus predava-nja koji počinje u četvrtak, 20. siječnja u 19.30 u prostorijama društva (Neumanova 6/1). Ci-klus predavanja traje 14 tjedana po dva školska sata i obuhvaća teme o vidljivoj i nevidljivoj prirodi čovjeka, drevnoj Indi-ji, mističnom Tibetu, fi lozofi ji budizma, Konfuciju – učitelju Kine, mudrosti drevnog Egip-ta, o Sokratu ili kako se postaje fi lozof, Platonu - fi lozofu ide-alizma, o praktičnoj fi lozofi ji, stoicima - mudrosti Rima, o Plotinu - misticizmu u fi lozofi ji Zapada, o vremenskim ciklusi-ma, mitu i povijesti, o fi lozof-skom idealu čovjeka, objasnila je Lada. Uvodno je predavanje besplatno; učenici, umirovljeni-ci i studenti cijeli ciklus plaćaju 160 kuna, a zaposleni plaćaju 240 kuna u dvije rate tijekom predavanja. Član i prijatelj udru-ge može postati svatko tko želi raditi i podupire smisao djelova-nja Nove Akropole.

Zvonko Horvat

Povijest se ponavlja dok ne Povijest se ponavlja dok ne naučimo kako ispravno živjetinaučimo kako ispravno živjeti

NOVI CIKLUS PREDAVANJA KULTURNE UDRUGE NOVA AKROPOLA

¶ ¶ Rad udruge temelji se na proučavanju cjelokupnoga ljudskog Rad udruge temelji se na proučavanju cjelokupnoga ljudskog stvaralaštva, uključujući umjetnost, znanost, socijalne odnose i reli-stvaralaštva, uključujući umjetnost, znanost, socijalne odnose i reli-

gioznost preko fi lozofi je kao osi piramide kulturegioznost preko fi lozofi je kao osi piramide kulture

Dvadeset godina u HrvatskojOrganizacija djeluje od 1957. godine, a u nas od 1990. godine kada se u Zagrebu otvorio prvi centar. U Osijeku djeluju desetak godina, a podružnice postoje i u Rijeci, Puli, Zadru, Varaždinu te Splitu. Osječka podružnica ima 25 aktivnih članova svih generacija, a cikluse predavanja prošlo je više stotina osoba.

Z. H

orva

t

Lada Ilić Pukarić, voditeljica Nove Akropole u Osijeku

KOLAŽ


20. siječnja 2011.

Hodočašće povjerenja na Zemlji koje organizira Ekumenska za-jednica Taize održano je od 28. prosinca 2010. do 1. siječnja 2011. godine u nizozemskom Rotterdamu. Svake godine ta zajednica pruža mladima priliku da u novu godinu uđu molitvom i zajedništvom s vršnjacima iz cijele Europe pa se i sada okupi-lo čak 35.000 mladih, a njih 66 bilo je iz Osijeka.

Povjerenje, a ne kontrolaAtipična proslava Nove uz dječ-ji šampanjac ostat će dobro za-pamćena, ali mladoj osječkoj učenici Ivi Dumančić neće biti posljednja u ovoj organizaciji.- Kada sam rekla vršnjacima kamo ću za doček, većini nije

bilo jasno. Što ćeš se onamo ići moliti kad možeš s nama na dernek?, pitali su me mnogi, no ja se nisam prevarila i mogu svima preporučiti da se odluče na ovo hodočašće. Prije svega, riječ je o hodočašću povjerenja - dakle, nitko te ne kontrolira i svatko je odgovoran za svoje ponašanje. Sve je fantastično organizirano, tako da smo uz meditacije, prekrasne pjeva-ne mise prilagođene mladima i druženje s domaćinima stigli obići grad i okolicu. Bili smo i u den Haagu i upoznali se s po-vijesti i kulturom zemlje, priča Iva i dodaje kako su je oduše-vili domaćini koji nisu nimalo zatvoreni i hladni kako se to obično pretpostavlja.

Ugodna kuća- Nas četiri kolegice odsjele smo u kući obitelji s četvero djece. Primili su nas kao svoje i po-trudili se da nam bude ugodno. Najveće iznenađenje bila nam je njihova otkvačena kuća koja

izgleda poput broda, a ima čak i svoje ime. Zove se “ugodna”. Ukratko, sve je bilo zaista ugodno, jedino nas je začudila činjenica da Nizozemci u gotovo sva jela stavljaju grožđice - od riže do keksa, priča Iva uz osmi-jeh.Ipak, ono najvažnije zbog čega je vrijedilo voziti se više od dvadesetak sati je zajedništvo koje se u Rotter-damu osjetilo na svakom koraku.

- Barem tih nekoliko dana nije bilo barijera, svi smo bili zajed-no i baš je bilo onako kako treba biti. Mir, zadovoljstvo, pravo duhovno ispunjenje. Pjevane meditativne mise na svim jezici-ma, desetominutna šutnja onoli-ke skupine ljudi –tišina je koja tjera na razmišljanje i vraća smi-raj. Mislim da se na nama vidi da smo došli promijenjeni. Pro-mijenjeni u smislu da smo rado-sni i otvorena srca i da tu otvo-renost znamo i pokazati. Stoga bih savjetovala svim vršnjacima da se upute iduće godine s nama u Berlin i uvjerena sam kako će dojmove svoga hodočašća nositi ne samo u srcu već i na licu, za-ključila je Iva.

Maša Plevnik-Cvitanušić

Vratili smo se u Osijek radosni i Vratili smo se u Osijek radosni i otvorena srca!otvorena srca!

66 OSJEČANA DOČEKALO NOVU NA HODOČAŠĆU U ROTTERDAMU

¶ ¶ Kada sam rekla vršnjacima gdje ću za doček, većini nije bilo jasno. Što ćeš se Kada sam rekla vršnjacima gdje ću za doček, većini nije bilo jasno. Što ćeš se tamo ići moliti kad možeš s nama na dernek?, pitali su me mnogi, no ja se tamo ići moliti kad možeš s nama na dernek?, pitali su me mnogi, no ja se

nisam prevarila i mogu svima preporučiti da se odluče na ovo hodočašće, kaže nisam prevarila i mogu svima preporučiti da se odluče na ovo hodočašće, kaže učenica Ivaučenica Iva

Druženje uz molitvu svake srijedeSvi zainteresirani za Taize susrete mogu se javiti svake sri-jede u 20 sati u Rezidenciju Družbe Isusove, Stepinčeva 27.Svake srijede imamo molitvu, a nakon toga druženje. Svi su dobrodošli, kaže voditeljica hodočašća Mia Mitrović te dodaje kako mnogi zbog neformalnog sjedenja na podu i pjesme zamjenjuju Taize za neku sektu.- Puno ljudi ne zna da je riječ o malom mjestu Taizeu u Fran-cuskoj koju su osnovala tamošnja braća u želji za sjedin-jenjem razdvojenih kršćana, no i ljudi općenito. Zajednicu je posjetio Ivan Pavao II., a prošloga ljeta s Osječanima je putovao i biskup Ðuro Hranić kojeg je oduševio duh ove zajednice, istaknula je Mia.

K. R

ešet

ar

Mladi hodočasnici družili su se uz pjesmu i molitvu

KOLAŽ


20. siječnja 2011.

Piše: doc. art. Mira Perić Kraljik, glumica

Kazalište, da, moje kazalište! Često sam se hvatala u tome kako naglašavam ovo moje, a s druge strane moje mi je kazali-

šte nanosilo silne nemire, tje-skobne noći. Valjda mi to treba (eh). Evo i sada, već je sumrak, sređujem misli, a osjećam se vrlo nesređeno. Te vibracije sređivanja volim… Volim moje kazalište.

Podvlačenje crteKraj je kazališne sezone 2010. godine. Što bih sve trebala spre-miti u sjećanja? Koje uloge, koje probe, predstave, koje pis-ce, koje redatelje, koje glasove, koje partnere, koje odnose, koja stanja, koje misli? Opet podvla-čim crte uspjeha i neuspjeha. Zbrajam, a ne znam računati…Hvata me panika što će od ove glumačke sezone ostati u meni, što ću jednostavno zaboraviti. Nemam pravila, katkad jedno-stavno nestane i ono bitno i ono nebitno. Imam silnu potrebu sve pamtiti, svaki detalj, svaku sitni-cu, svaki ton. Ne volim zaborav-ljati. To je sigurno zbog osjećaja prolaznosti. Ove sam sezone igrala majku, ali i kurtizanu. Vo-lim igrati kurve, sve su to uloge s puno životne boli. Sljedeće me sezone čeka još jedna kurtizana. U Krležinoj Ledi: Prva dama.

Bolni putokazZašto sam postala glumica? U svakom mi intervjuu postav-ljaju to pitanje. Neki još tradi-cionalno misle da su glumice kurve (sebi i drugima ovdje odgovaram smijehom, onim dubokim iz crne rupe spozna-je). Nisam maštala o tome – biti glumica. Ali uvijek sam imala osjećaj da me vodi neka nadna-ravna sila. Putokaz. I kao mala voljela sam osjećati bol. Neku duboku, često bezrazložnu bol. Maštala sam o bolnim situaci-jama. Realnost i fi kcija su se miješale. Poslije sam shvatila da se to zove mašta. Činilo mi se da je ta bol jako vrijedna i zahvaljujući njoj osjećala sam se drukčijom. Eto, zato sam glumica. Ali znam da volim što sam glu-mica u svom osječkom kazali-štu.

Glumački nemirGlumački nemirNA DASKAMA

Nadnaravne sileZašto ovo pišem? Moram. Možda opet nadnaravne sile… Kada ne glumim, moram pisati. Na godišnjem sam odmoru. Moram višak energije u nešto usmjeriti. Kada ne glumim, moram puno jesti. Udebljala sam se pet kilograma, naravno, zato što pazim. Refl ektori na sceni dodaju još pet. Užas!… Kad ne glumim, moram pisati, osluškivati, gledati. Kad ne glumim, mislim o tisuću stvari... Te me misli uglavnom sjeckaju. A kada glumim, mislim samo o ulozi i te misli me spajaju... Pišući treniram sebe i nove uloge. Treniram kontrolu nad samom sobom ili je to jedan mali pokušaj (od bez-brojnih) viđenja osobnoga (glumačkog) svijeta…Ali valjda su to sve procesi rada… Procesi… sazrijevanja. Tek mi je četrdeset devet. Nisam još odrasla. Glumački je nemir moje stanje, moja realnost!

R. F

eren

c

OGLASI


20. siječnja 2011.

Tajni projekt- Radim i na jednom “tajnom” projektu s tvrtkom Dok-ing koja je proizvela prvi hrvatski električni koncept automobil XD, ali taj je projekt u fazi prototipa i potpisana je klauzula o tajnosti tako da za sada o tome ne mogu reći više, tajnovito je napomenuo Goran.

Goran je dobitnik mnogih nagrada za inovacije

Dentamete, tabletice za pranje zuba

DUH I TIJELO


20. siječnja 2011.

Piše: prof. dr. sc. Darko Manes-tar, primarijus

Što je zajedničko svim narod-nim nošnjama? Što svi vojnici nose na glavi? Pokrivala za glavu, odnosno različite kape. U starim fi lmovima vidimo da starci spavaju s kapom na glavi. Kapa nije samo modni ili vjerski detalj nego pravi čuvar zdravlja. Zanimljiva je i povezanost kape sa zdrav-ljem nosa i dišnog sustava. Sve kape pokrivaju dio vlasišta u kojem se nalazi osjetilo poput svojevrsnog termostata. Ako se vlasište ohladi, ‘’automa-tika’’ proradi i krvne se žile u sluznici nosa prošire. U tim kavernoznim tijelima krv pro-lazi odostraga prema naprijed, a hladni zrak koji udišemo kroz nos ide u suprotnom smjeru i u kontaktu sa sluznicom nosa grije se i vlaži do vrijednosti potrebnih dišnom putu.

Važnost sluznice Nos je svojom građom i funk-cijom vrlo složen sustav čija je glavna zadaća čuvati respirator-ni sustav od vanjskih utjecaja. Prilikom disanja udahnuti se zrak čisti od makromolekula, čemu služe vibrisae i nosni sekret te se s pomoću refl eksa kihanja i iskašljavanja izbacu-ju iz respiratornog sustava. Zrak se istodobno postupno zagrijava i vlaži tako da bude zagrijan na tjelesnu temper-aturu i relativno zasićen vode-nom parom. Zagrijavanje i vlaženje udahnutog zraka efi kasno je zahvaljujući ve-likoj dodirnoj površini između nosne sluznice i udahnutog zraka te lučenja sluzi. Nosne školjke povećavaju tu dodirnu površinu te zajedno s oblikom nosne šupljine omogućuju tur-bulentno gibanje zraka koje pospješuje izmjenu topline i vlaženje. Taj sustav zove se

toplinski izmjenjivač. Nos i paranazalni sinusi čine početak dišnog sustava. Da bi nazopulmonalni refl eksi bili nesmetani, potrebne su uredna prohodnost nosa i zdrava sluznica. Bitne funk-cije sluznice nosa jesu čišćenje, zagrijavanje i vlaženje udah-nutog zraka. Sluznica nosa, za potrebe ovlaživanja zraka, proizvede 180 kubičnih cen-timetara tekućine tijekom 24 sata.

Ispuhivanje nosa Najjednostavniji način čišćenja nosa jest ispuhivanje sekreta iz nosa tako da se jedna nos-nica prstom zatvori, a kroz drugu, koja je širom otvore-na, energično se ispuhne. To je pučki način čišćenja koji najbolje odgovara svim pro-pisima higijene. Opasno je i štetno zatvoriti obje nosnice i, kad je tlak u respiratornom

traktu jako narastao, tek tada djelomice otvoriti samo jednu nosnicu. Na taj se način može ispuhati i sekret iz sinusa pa i osušeni sekret, a taj je način opasan jer sekret, a s njime i infekcija, mogu prodrijeti u srednje uho i suznu vrećicu. Prečesto i prejako ispuhivanje nosa nije potrebno i ne služi svrsi, a spojeno je s opasnos-tima. Ispuhivanje nije poznato životinjama i neciviliziranim narodima, a kod civiliziranih ljudi postalo je više običaj nego potreba.

Štetnost oralnog disanjaTekućina koja se upotrebljava za ispiranje nosa treba biti na temperaturi što bližoj tjelesnoj. Tekućina hladnija od 25 Celzi-jevih stupnjeva iritira i izaziva bol u nosu. Tekućina ne smije kemijski iritirati sluznicu. Na-kon ispiranja, tuba može dulje vrijeme biti otvorena pa je up-

Nos je čuvar Nos je čuvar dišnog sustava dišnog sustava

od vanjskih od vanjskih utjecajautjecaja

SAVJETI OTORINOLARINGOLOGA: FUNKCIJA I VAŽNOST NOSA

¶ ¶ Najjednostavniji način čišćenja Najjednostavniji način čišćenja nosa jest ispuhivanje sekreta iz nosa jest ispuhivanje sekreta iz

nosa tako da se jedna nosnica pr-nosa tako da se jedna nosnica pr-stom zatvori, a kroz drugu, koja je stom zatvori, a kroz drugu, koja je širom otvorena, energično se ispuh-širom otvorena, energično se ispuh-ne. To je pučki način čišćenja koji ne. To je pučki način čišćenja koji najbolje odgovara svim propisima najbolje odgovara svim propisima higijenehigijene

DUH I TIJELO


20. siječnja 2011.

ravo tada opasnost od infekcije uha najveća. Zato se nakon ispi-ranja ne smije odmah ispuhivati nos. Hipertonična otopina mora ljekovita je za kronične suhe upale nosne sluznice.Nos ima značajnu ulogu u pri-premi udahnutog zraka za donje

dišne putove te različitim me-hanizmima koji se međusobno nadopunjuju ima ulogu čuvara respiratornog sustava. U djece su vegetacije (treći krajnik) vrlo čest uzrok oralnog disanja. Pretpostavka je da pri oralnom disanju inhalirani zrak neće biti

dovoljno kvalitetno priprem-ljen za donje dišne putove. Oralno disanje više isušuje sluznicu cijeloga dišnog sus-tava pa se pri oralnom disanju isušuje i površina glasnica što za posljedicu ima ulaganje većeg napora da bi se govorilo.

Pri disanju na usta u snu dol-azi do hrkanja, češćeg buđenja i dulje traje lagani san. Kad sve pročitate dva puta, bit će vam jasnije da kapa i nos nisu samo detalji na glavi nego su povezani jedno s drugim, ali i s kvalitetom našeg života.

Disanjem kroz nos do boljih rezultataSjećate li se Europskoga nogometnog prvenstva u Parizu, kada su vatreni bili treći? Tri su činjenice koje pamtimo uz to natjecanje: novine su zabilježile našeg izbornika Blaževića s kapom policajca. Rumunjski nogometaši kosu su obojili u narančasto. A možda ste upamtili i da su neki pametni treneri nogometašima na nos stavili fl aster kako bi bolje disali kroz nos i tako postigli bolje rezultate.

Nos i morska vodaUlazak čiste morske vode u nosne šupljine koristan je za toaletu sluznice nosa, češće kod kroničnih, ali i kod suba-kutnih rinitisa. Preporučuje se ispiranje nosa ronjenjem i ispuhivanjem. Ako se roni u nečistoj vodi, doći će do upale sinusa, i to češće u djece gdje su otvori sinusa relativno veći.

Opasno ispuhivanjeMalo osoba zna ispravno obrisati nos. Uobičajeni način čišćenja nosa izvrgava opasnostima uho i oko. Običnim ispuhivanjem nije moguće očistiti nos ako se osušeni sekret previše prilijepio. Tada nos treba isprati izotoničnom otopinom mora, barem jednom na dan, ali i više puta. Pri tome se ne smije ni govoriti ni gutati jer bi se mogle otvoriti tube pa bi infi cirana tekućina ili sekret mogli prodrijeti u uho.

Nazalno disanjeČovjek od rođenja diše kroz nos. Nazalno disanje ima velik utjecaj i na kvalitetu sna, a time i na kvalitetu života. Način na koji dišemo (nazalno, oralno, oronazalno) ovisi uglavnom o prohodnosti nosa, akutnoj opstrukciji (akutni rinitis) ili kroničnoj opstrukciji (devijacija septuma, vegetacije).

KULTURA


20. siječnja 2011.

Kažu da ljepote baranjskog krajolika ublažavaju čovjekovu savjest zbog pretjerana uživanja

u baranjskim fi ševima, kuleni-ma i vinima. No da ljepota Ba-ranje ne mora motivirati samo

na hedonističko uživanje nego i na kreativnije, umjetničke ljepote, pokušao je dokazati i osječki akademski slikar Vladi-mir Pandžić izložbom ‘’Baran-jske skitnje’’ u Clubu galeriji Magis.

Baranjski Mediteranac* Što Vas je privuklo Baranji toliko da je postala tema i in-spiracija cijelog ciklusa Vaših slika?

- Kad je riječ o Baranji kao inspirativnom motivu, pre-sudno me je privukla njezina iskonska priroda, posebice ona u Kopačkom ritu. Priroda u Baranji jedna je od netaknuti-jih u Slavoniji. Što se tiče Ba-ranje kao slikarskoga izazova,

oduševila me je vodena fl ora, odnosno zrcaljenje drveća i trava u vodi. To udvajanje pojačava boju i daje novu di-menziju osvjetljenju slike, a kao slikara me, dakako, tra-jno intrigira fenomen svjetlosti. Za Baranjom sam posegnuo i u skladu sa svojim životnim i slikarskim motom. Naime, moj prijatelj i veliki umjetnik Branko Ivandija uvijek kaže: slikaj ono što te okružuje, a s tim se i te kako slažem.

* Kako su Baranjci reagirali na slike? Jesu li rekli da Ba-ranja uopće ne izgleda tako?

- Naprotiv, odmah su na slika-ma prepoznali lokacije. Čak su mi na slici pokazivali: ovo ti je kuća od ovoga, a tamo ti je kuća od onoga!

Moraš otići iz Baranje da Moraš otići iz Baranje da bi je uspio naslikatibi je uspio naslikati

OSJEČKI AKADEMSKI SLIKAR VLADIMIR PANDŽIĆ OSLIKAO JE BARANJU

¶ Slikar se u Baranji lako može izgubiti. Osvrneš se i ne znaš što je impresivni-je: vidi ovo drvo, vidi onaj horizont... I sve se to mijenja iz minute u minutu

kako se mijenja kretanje sunca i svjetlost. Stoga je svaki put na istome mjestu novi prizor i novi doživljaj, kaže Pandžić

VAN GOGHOVO UHO* U ovom ciklusu, među svim ovim pejsažima, iskače portret Van Gogha?

- Sasvim slučajno. Njega sam radio posve off, neve-zano za ovaj ciklus, ali kada sam koncipirao izložbu, pomislio sam da bi bilo zgodno tu monotoniju motiva razbiti njegovim portretom i svemu tome dodati jedan efekt začudnosti. Htio sam da Van Gogh bude gost moje izložbe, ali i gost u Baranji. Zgodno je razmišljati o tome kako bi se Van Gogh osjećao u Baranji i kako bi tamo slikao. Imam dojam da bi se Van Goghu Baranja svidjela i da bi volio boraviti u njoj.

* Znači, Van Gogh si u Baranji ne bi odrezao uho?

- Uf, ne znam. Nakon nekoliko baranjskih vina...

Portret Van Gogha, slika koja je odbijena na Slavonskom biennaleu

I. G

ajin

KULTURA


20. siječnja 2011.

* A kako su reagirali Dubrovčani budući da je ova izložba prethodno tamo gos-tovala?

- Rekli su: pa ti si zapravo Med-iteranac! Naime, za obalu, što se vidi i po radovima njihovih slikara, karakteristične su jače, intenzivnije boje, što su za-pazili i u mojim potezima. No postoji bitna razlika: tamo sam izložio velike formate, dimen-zija metar ili metar i pol sa dva metra, što djeluje na promatrača bitno drukčije i fascinantnije. Ovdje u Osijeku izložio sam manje formate, htio sam vidjeti kako se Baranja može izraziti u tim skromnijim okvirima.

Boje Baranje* Kako ste se uopće odlučivali za ovaj ili onaj prizor u Ba-

ranji kao vrijedan likovnog ovjekovječivanja?

- Čovjek se u tom smislu u Baranji lako može izgubiti. Čim kročiš u Baranju, ostaješ fasciniran na svakom koraku. Osvrneš se i ne znaš što je im-presivnije. Razmišljaš: vidi ovo drvo, vidi onaj horizont, vidi ovaj prostor ravnice pred so-bom, šumarak tamo... I sve se to mijenja iz minute u minutu kako se mijenjaju kretanje sun-ca i svjetlost. Stoga je svaki put na istome mjestu novi prizor koji djeluje novim doživljajem. Od desetak odlazaka u Ba-ranju jedan bi u prosjeku re-zultirao slikama. Išao sam u Baranju samo upijati, a onda u ateljeu, kada nije bilo Ba-ranje oko mene, nego samo u meni, pročišćavao sam se od tih suvišaka, od sve te količine dojmova da bi se saželi u jednu

sliku ili da bih na sliku prenio ono najkoncentriranije što je preostalo u meni od dojmova.

* Je li bio problem naći boje koje bi prenijele kolorit Ba-ranje?

- To je bio jedan od izazova. Općenito, kad god pristupam radu na slici, zapravo pristu-pam traženju boje. Mene boja najviše uzbuđuje.

* Koja bi bila boja Baranje?

- Zelenkasta, plavkasta, sivkasta, ali sve s primjesom žućkastog. Zbog sunca. Sunce Baranji daje taj njezin fasci-nantni kolorit. Bez svjetlosti,

dakle bez sunca, nema boje, ono što je srž slikarstva i ono što me, kao što rekoh, najviše uzbuđuje.

* Može li se reći da ste pokušavali oponašati sunce? Obično se kaže da umjetnici pokušavaju oponašati Boga, a vi eto sunce?

- Volio bih da to mogu, ali ist-odobno to izbjegavam jer je teško. Van Gogh je to uspio, on je možda jedini uspio naslikati sunce. Ja se ne bih usudio. No kada bih pio koliko je on pio, možda i bih.

Igor Gajin

KRIVO JE NIETZSCHEANSKO DJETINJSTVO- Zašto sam se odlučio za Baranju kao temu i inspiraciju mojih slika? Između ostaloga možda i zato što je tome krivo moje djetinjstvo. Naime, Nietzsche kaže: za sve su kriva naša djetinjstva. I u pravu je. I ja sam odrastao u sličnom ambijentu, u jednom srijemskom selu. Prošao sam sve u slikarstvu, od performansa i apstrakcije, i znakovito je da se na kraju vraćam tamo odakle je sve počelo, kako u mojoj biografi ji, tako i u povijesti umjetnosti.

RASTURANJE ŠKOLSKIH SLIKA* Ljudi odlaze u Baranju da bi se smirili i opustili, a Vas je Baranja, vidi se po slikama, prilično uz-budila? - To je moj temperament, moja je slikarska ekspresi-ja prilično jaka. Nisam doslovce preslikavao Baranju, nego sam je nosio sa sobom u atelje i ondje iznosio na platno. Ne ono što sam vidio nego moj unutarnji doživljaj. Tada je slika najčišća, najčvršća, zgusnuta, nezagnječena i neopterećena detaljima. Kad sam pred bijelim platnom, zaboravim sve što znam o slikarstvu. Čim počnem razmišljati, analizirati i racionalizirati, slika ispadne mrtva, hladna

* Znači li to da ima i odbačenih slika? - Nikad nijednu sliku nisam odbacio. Uvijek se trudim završiti je, čak i kad me nešto zakoči, kad naiđem na problem koji je naizgled nerješiv. Moja je metoda: ako ne ide ekspresivno, onda je radim školski. Onda stoji tako kao školska slika pa je nakon nekog vremena to-talno rasturim.

Pandžić je trajno nadahnut Baranjom

KULTURA


20. siječnja 2011.

Redatelj Christopher Nolan s pravom se smatra jednim od najboljih redatelja u Hollywo-odu. Jedan je od rijetkih auto-ra koji u svojim fi lmovima s lakoćom miješa komercijalu s artističnim. Njegovi fi lmovi Memento, Nesanica i Batman: početak, postali su instant-kla-sici koje jednako obožavaju i kritika i publika. Svojim naj-novijim fi lmom Prestiž, Nolan ne pokazuje znakove uspora-vanja.

Intrigantni obratiPriča fi lma govori o dvojici mađioničara (Hugh Jackman i Christian Bale) koji spletom okolnosti postaju ljutiti supar-nici u svom poslu i ne prezaju ni od čega kako bi porazili je-dan drugoga. Pisati o tom fi l-

mu nije jednostavno jer se rad-nja ne smije previše otkrivati kako se ne bi pokvario užitak gledanja. A gledati taj fi lm pravi je uži-tak zato što je Nolan majstor u kreira-nju tempa radnje te stvaranju situacija i obrata koji su isto-dobno vrlo intrigan-tni i neočekivani, a ne vrijeđaju gleda-teljevu inteligenci-ju. Treba spomenuti i likove koji su sve samo ne stereoti-pni. Dvojica glavnih protagonista nisu tu kako bi izazvali simpatije, nego da bi pokazali što znači biti preambiciozan

i spreman baš na sve za ostvarenje svoga cilja. Bale i Jackman savršen su izbor za glavne uloge i s velikom lakoćom pokazu-ju svoju mračnu stranu, ali opet ne toliko da bi gleda-telji izgubili zani-manje za njihove likove.

Na Hitchcoc-kovu traguVrijedi spomenu-ti i vizualni dio fi lma koji je vrlo dojmljiv i oku

ugodan. Mađioničarski trikovi plijene pozornost izazivaju-

ći čuđenje i divljenje. Dakle, gospodin nam je Nolan ponov-no darovao vrlo intrigantan, mračan triler koji je dostatno zabavan da zadovolji ne pre-više zahtjevne gledatelje, ali i dostatno inteligentan za oz-biljnije fi lmofi le. Ima dobru glumu, kvalitetan scenarij, za-nimljive likove i sve ostalo što dobar triler treba imati. Film vrlo ozbiljno i iskreno obra-đuje rivalstvo između dviju osoba i realna je mogućnost da postane kultni te da dobije status klasika. Nolan ponovno pokazuje da ima dara za ovaj žanr i s punim pravom ga mo-žemo proglasiti nasljednikom Alfreda Hitchcocka.

Vjekoslav Rosandić

Film koji bi mogao postati klasikFilm koji bi mogao postati klasikPOGLEDALI SMO: PRESTIŽ, CHRISTOPHER NOLAN

¶ ¶ Gledati ovaj fi lm pravi je užitak zato što je Nolan majstor u kreiran-Gledati ovaj fi lm pravi je užitak zato što je Nolan majstor u kreiran-ju tempa radnje te stvaranju situacija i obrata koji su istodobno vrlo ju tempa radnje te stvaranju situacija i obrata koji su istodobno vrlo

intrigantni i neočekivani, a ne vrijeđaju gledateljevu inteligencijuintrigantni i neočekivani, a ne vrijeđaju gledateljevu inteligenciju

Bowie kao TeslaU sporednim se ulogama pojavljuju Michael Caine, prilično neiskorištena Scarlett Johansson i fantastični David Bowie koji ulogom Nikole Tesle zasjenjuje ostale članove ekipe.

KOLAŽ


20. siječnja 2011.

Piše: Berislav Crnković Bero Rock ‘n’ roll defi nira glazbu pedesetih godina prošlog sto-ljeća, a rock ranih šezdesetih. Polovinom šezdesetih godina prošlog stoljeća pojavljuje se glazbeni pravac koji nazivamo hard rock. Utjecaj folka i klasične glazbe Hard rock svoje korijene vuče iz garažnog rocka ranih ‘60-ih, uključujući elemente jazza, rock ‘n’ rolla, bluesa. Za razli-ku od rock ‘n’ rolla, zvuk hard rock bendova teži je zahvalju-jući distorziranim gitarama i

uglavnom Hammond orgulja-ma. U arsenalu klavijaturista bili su poželjni sintisajzeri Mini Moog, ARP, Prophet5 i Fender Rhodes električni kla-vir.Kao ni rock ‘n’ roll izvođači, tako ni hard rockeri nisu osta-li imuni na utjecaje različitih glazbenih formi kao što su folk i klasična glazba.Rolling Stonesi u pjesmi “Pa-int it black” melodiju prvog stiha preuzimaju iz romske pjesme “Gelem, gelem”; Ze-ppelini u svom opusu imaju puno utjecaja keltske glazbe i folka. Već kod Beatlesa nala-zimo utjecaje klasične glazbe. U pjesmi “Eleanor Rigby” s

albuma “Revolver” kompletan je aranžman gudački kvartet. Gitarist Ritchie Blackmoo-re uvodni rif najpopularnije pjesme Deep Purplea i jedne od himni hard rocka “Smoke on the Water” duguje utjecaju Bethovenove 5. simfonije.

Mračne sileKlasični predstavnici ranog hard rocka na koje sam se “zalijepio” jesu: Jimi Hendrix (Purple haze, Foxy lady, All along the watchtower), Deep Purple (Child in time, Smoke on the water, Highway star), Led Zeppelin (Immigrant song, Since I’ve been loving you, Stairway to heaven), Free (All right now), Black Sabbath (Paranoid). Pjesma “Born to be wild” gru-pe Steppenwolf, koja u svom tekstu ima frazu “heavy metal thunder”, dodatno olakšava posao novinarima koji se po-činju koristiti pojmom heavy metal iako je riječ o gotovo istim izvođačima.Ikonografi ja koja prati ove izvođače jesu gitarist heroj i

pjevač zvijezda (glavne spo-ne publike i benda) te gromo-glasna ritam-sekcija. Narav-no, poželjno je uplesti i malo mračnih sila (Jimi Pageova fora s crnom magijom, preu-zeta iz blues-tradicije). Alice Cooper je nastupao s pravim udavom, a Ozzy Osborne u publiku je bacao krvave iznu-trice životinja. Grupa Kiss pola svoje karijere nastupala je našminkana, a Iron Maiden sa sobom furaju horor-maskotu bez koje je njihov nastup ne-zamisliv.

Teški zvuk hard rockaROCK ‘N’ ROLL PRIČE

¶ Pjesma “Born to be wild” grupe Steppenwolf koja u svom tekstu ima frazu “heavy metal thunder”, dodatno olakšava posao novinarima

koji se počinju koristiti pojmom heavy metal

Progresivni rock Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća pojavljuju se izvođači koji se uz osnovne utjecaje koriste klasičnom glazbom u puno većoj mjeri. To su: Yes, E.L.P., Jethro Tull, Kansas, Pink Floyd, Rick Wakeman, Tangerine Dream, a uz njih dolazi još jedna defi nicija - progresivni rock.

Neovisni o top-ljestvicama Hard rock vrhunski instrumentalisti i pjevači ne ovise o spotovima i top-ljestvicama, njihova je publika vjerna i prati svoj omiljeni bend do kraja. Svoju popularnost i dugovječnost hard rock duguje širokoj paleti glazbenih utjecaja i uni-verzalnoj, bezvremenoj bazi “svetog trojstva” - jazzu, bluesu i rock ‘n’ rollu.

SLOBODNA ZONA


20. siječnja 2011.

Piše: Igor Gajin

Iako je rekao sve o svemu, uvi-jek je pretenciozno i snobov-ski citirati Krležu. No tijekom surfanja po internetu više bi nam on trebao biti na pameti, nego recimo Igor Mandić koji, osim dosjetke “infernet”, ništa suvislo nije rekao o internetu. Uzmemo li u obzir neke od var-ljivih vrlina interneta kao što su brzina i sažetost globalnog prostora na dlanu, ne možemo se ne sjetiti one slavne Krle-žine rečenice o relativnosti i

paradoksu progresa sažete u dojmljivu sliku koja glasi da raketama ipak još upravljaju majmuni.

Porazne top-ljestviceKrleža je, dakako, pljunuo na euforiju čovječanstva koje si je samodopadno čestitalo na trijumfu civilizacije odlaskom u svemir. S obzirom na puže-ve korake u osvajanju svemira, euforija je splasnula, osim za najbogatije koji će si za koju godinu moći priuštiti turističko plutanje u bestežinskom stanju.

Preostaloj je raji na raspola-ganju euforično konzumiranje svih beskonačnosti i bestežin-skih stanja po virtualnim galak-sijama interneta. No od obilja loših, crnih, krimi-nalnih, katastrofi čnih i inih vi-jesti s negativnim predznakom još je depresivnija top-ljestvica najčitanijih tekstova koja vam pleše pred očima u kutku, od-mah pokraj udarnih vijesti o najnovijem otkriću bezobrazne korupcijske pljačke ili gospo-darske propasti Hrvatske. Ono-me tko ima naivnu predodžbu o ljudima, mora biti neshvatljivo kako vijesti o krađi našeg nov-ca ili vijesti o tome da će nam glava završiti, ako ne u torbi, onda u kontejneru, mogu biti posve izvan tih lista čitanosti nauštrb novih gaćica iz kolek-cije Victoria’s Secret, senzacio-nalnih prsa ove ili one svjetske starlete, rekordnog dekoltea ove ili one pevaljke ili najnovi-jeg editorijala nekog od svjet-skih soft erotskih magazina.

Kosorici treba minjakI meni naivnom neshvatljivo je da netko ide na jasno profi -lirane news-portale kojima su

primarne najnovije vijesti iz politike, gospodarstva i kul-ture da bi između Sanadera, Kosorice, Milanovića i sličnih čačkao dok napokon ispod tih foteljaša ne iščačka golo meso. O.K., jasno mi je da spomen ovih imena može izazvati od-vratnost koja traži utjehu u po-ćenju vjeđa od ljepote, ali top-ljestvice najčitanijih tekstova pokazuju da tu nema uzročno-posljedične veze: klikanje na erotske teme i fotografi je nije eskapizam uzrokovan lošim vi-jestima, nego u startu tražen tag bilo gdje i bilo kad, pa makar to bilo i u političkim tiskovinama! Kao što se pubertetliji diže i na trepavicu, našem Hrvatu diže se unatoč tragediji na Haitiju, Šukerovu lopovskom brku i cr-nim torbama kojima korupcij-ski čarobnjaci mašu pred našim očima našim novcem.Hvala internetu na svim bla-godatima koje donosi, ali kada se uvidi da to čudo tehnologi-je služi isključivo primarnom nagonu primitivne mase, onda doista preostaje biti krležijan-ski rezigniran: i internetskom raketom ipak još upravljaju samo majmuni.

Ne trebaju nam dobre, nego gole vijesti

¶ ¶ Od loših vijesti o korupciji, nasilju, siromaštvu... još je depresivnija top-Od loših vijesti o korupciji, nasilju, siromaštvu... još je depresivnija top-ljestvica najčitanijih tekstova odmah uz ove vrišteće naslove. Od krucijal-ljestvica najčitanijih tekstova odmah uz ove vrišteće naslove. Od krucijal-

nih političkih, gospodarskih i kulturnih tema našeg su Hrvata ipak više zani-nih političkih, gospodarskih i kulturnih tema našeg su Hrvata ipak više zani-male najnovije gaćice iz kolekcije Victoria’s Secret, senzacionalna prsa ove ili male najnovije gaćice iz kolekcije Victoria’s Secret, senzacionalna prsa ove ili one svjetske starlete i neviđeni dekolte neke pevaljke...one svjetske starlete i neviđeni dekolte neke pevaljke...

Majmuni i miševiInternet je, nedvojbeno, civilizacijski epohalni izum koji omogućuje pomake i skokove u povijesti poput nekadašnjeg kotača i vatre, no i u ovom bi slučaju Krleža vjerojatno ostao prezrivo distanciran i parafrazirao bi samoga sebe: ma-jmuni više ne mlate toljagom, nego mišem. Takva vam misao naprosto mora pasti na pamet kada rutinski odete na neki od vodećih domaćih news-portala i pogledate liste najčitanijih tekstova.

ZELENI VAL


20. siječnja 2011.

Sitni i krupni nedostaciI tako prođe godina. Uredno ste nalijevali ulje svakih 1.000 km, čak i mijenjali vrstu ulja i slušali kojekakve bljezgarije od ljudi koji navodno poznaju taj proizvod (povremeno, uglavnom zimi, odmor od brige o ulju osiguravali su problemi s dragim vratima i još dražim bravicama), a propisani servisni interval od 30.000 km još nije ni na vidiku. Naravno, ima tu još mnogo drugih sitnih nedostataka, ali nekako ih prebolite uz pomoć ovih krupnijih.

Piše: Srđan Marov

Prije nekoliko brojeva pisao sam o nekim teorijskim pred-nostima downsizinga, ali i o nekim manama, tj. opasnosti-ma koje prijete kada pretjerate s tehnologijom i zaboravite na ljudski faktor. Jer to je ona po-tencijalno najjača, ali na žalost i najslabija karika u lancu. A kad ona zakaže..., sva ta tehnologi-ja odjednom postane nemoćna, suvišna i štamijetotrebalozna. Evo jedan plastični primjer...

Limeno-plastični i povi-jesno-ideološki bastardZamislite da ste prije nekih dvi-je i pol godine kupili supermo-deran, lijep i bogato opremljen automobil. Zamislite i to da je taj automobil proizvela zemlja koja je motor za njega naba-vila od iste one zemlje koja ju je, predvođena jednim prilično neugodnim, niskim tipom s brčićima, prije nekih 70 godi-na okupirala za nekoliko (tje)dana. Dobro, onda su im oni, predvođeni jednim visokim ti-

pom velikog nosa, nakon četiri godine vratili, ali tek nakon što im se priključilo nekoliko mili-juna Amerikanaca i Britanaca. No to je bilo nekada, sada je to posao. Praktički su danas jedna država i nema razloga za strah. Da, upravo je tako i bilo do ne-kih 9.000 kilometara, kada je taj ultramoderni motor odlučio da više neće biti moderan i po-čeo je trošiti ulje. E sad, zami-slite da ovaj limeno-plastični i povijesno-ideološki bastard morate održavati na Balkanu, što i nije teško, budući da tu živimo. Tu će vam odmah reći da je to nor-malno jer to je 1,6-turbobenzinac od 175 KS i mora trošiti ulje. Aha.

Od brave do motoraNo ubrzo zabo-ravite na taj pro-blemčić jer vam je pozornost privu-

kla brava na vozačkim vratima koja odjednom počne inverzno obavljati svoju zadaću. Otvo-reno kod nje znači zatvoreno, i obratno. Tako vam lampica od ulja ne upada u oči jer dok vozi-te prema servisu, morate držati vrata koja se ne mogu zatvoriti. Poseban oprez pri tomu nužan je u zavojima koji skreću ude-sno. Centrifuga je gadna stvar... Na kraju, nakon dvije godine natezanja, odjednom dobivate potpuno novi motor jer, suprot-

no dotadašnjim tvrd-njama, ovaj vaš ipak uopće ne valja. Uljne su mu karike ugrađe-ne naopako... navod-no. To znači da ste se dvije godine kao idi-ot vozili u neisprav-nom autu, iako se ta spoznaja već morala polako nazirati (ona o idiotu). Zato se osjećate još gluplje kada i taj novi motor ne radi kako treba, jer “neko crijevo ne

valja” pa u kabini smrdi po ulju koje curi po turbini. Da, kvaka i treću zimu ne radi baš uvijek, iako je već mijenjana, čišće-na i svašta nešto joj je rađeno. Jedino nije popravljena. Zami-slite još da taj auto ne možete prodati, jer sad vrijedi otprilike sedam kuna, a kupili ste ga na kredit. Ja to, na žalost, ne mo-ram zamišljati, ali ću zato slje-deći put - dobro razmišljati!

PROBLEMI S (PRE)MODERNIM AUTOMOBILIMA

Kako nadmoćno postane nemoćnoKako nadmoćno postane nemoćno

SPORT


20. siječnja 2011.

Ženski rukometni klub Osijek završio je prvi dio sezone na pretposljednjem mjestu pr-venstvene tablice sa samo pet osvojenih bodova. Vidljivi su bili i problemi u vođenju klu-ba. Osječanke su plivale kroz 1. hrvatsku rukometnu ligu kao ribe bez glave ostavljajući dojam da ne znaju ni što je cilj ni kuda treba plivati. Na sreću kluba i svih ljubitelja rukometa u Osijeku našlo se još entuzijasta koji vjeruju da je rukomet potreban slavon-skoj metropoli. Na čelo kluba došli su Mladen Pejičić i Vla-dimir Jerković, vodstvo tvrtke PSC Osijek. Glavni je trener također promijenjen pa je šef

trenerske struke Ženskoga ru-kometnog kluba Osijek PSC Opel postao Krešo Modrić. S Mladenom Pejičićem razgo-varali smo o planovima kluba.* Kako je došlo do toga da Vaša tvrtka preuzme brigu o ženskome rukometnom klu-bu i postane glavni sponzor?- Poslije razgovora s gospo-đom Kajom Ileš, koja nas je upoznala s teškim stanjem u klubu, odlučili smo pomoći osječkom ženskom rukometu, iako je PSC Osijek do sada uglavnom sponzorirao ili po-magao humanitarne i kultur-ne ustanove. Odlučili smo ući u tu rukometnu priču znajući da je klub na putu ispadanja iz

najbolje hrvatske lige. Osijek ima tradiciju ženskog rukome-ta, od generacije Kaje Ileš do novijih naraštaja koji su punili dvoranu Zrinjevac i uspješno nastupale u europskim natje-canjima. Jednostavno nismo mogli ostati nezainteresirani za tu priču. Organizacijski je klub također bio u lošem sta-nju pa smo i tu prionuli po-slu. Moj pomoćnik Vladimir Jerković i ja morali smo naći slobodnog vremena jer želimo aktivno sudjelovati u oporav-ku klubu i njegovoj organiza-ciji. To znamo raditi što se vidi i po u uspješnom poslovanju osječkog PSC-a. Uz novčanu injekciju napravili smo orga-

nizacijske i kadrovske promje-ne u klubu. Sve ćemo napravi-ti da klub ostane u prvoj ligi i već sada odgovorno tvrdim da će ŽRK Osijek i opstati u najboljem natjecanju za ruko-metašice.* Nije li malo čudno da se PSC Osijek u doba opće re-cesije te smanjenja proda-je automobila odlučio ući u sponzoriranje ženskog ruko-metnog kluba?- Kada je počela kriza ili bo-lje rečeno realnost u ovom dijelu gospodarstva, nismo zabili glavu u pijesak. Nismo prestali ulagati u marketing i ljudske resurse, nismo presta-li biti aktivni na tržištu što je

Ozbiljno se trenira i vlada nova, pozitivna klima u klubu

Vratit ćemo se na vrh oslanjajući Vratit ćemo se na vrh oslanjajući se na mladi kadarse na mladi kadar

PSC OSIJEK SPASITELJ OSJEČKOGA ŽENSKOG RUKOMETA

RIJEČ NOVOG TRENERA

¶ ¶ Osijek ima tradiciju ženskog rukometa, od generacije Kaje Ileš do Osijek ima tradiciju ženskog rukometa, od generacije Kaje Ileš do novijih naraštaja igračica koje su punile dvoranu Zrinjevac i uspješno novijih naraštaja igračica koje su punile dvoranu Zrinjevac i uspješno

nastupale u europskim natjecanjima. Jednostavno nismo mogli ostati nastupale u europskim natjecanjima. Jednostavno nismo mogli ostati nezainteresirani za tu priču, kaže Mladen Pejičićnezainteresirani za tu priču, kaže Mladen Pejičić

Novi trener ŽRK-a Osijek PSC Opel, Krešo Modrić, bivši je osječki rukometaš i uspješni trener rukometa-ša kadeta. Nakon ponuđena mjesta prvog trenera, nije se previše dvoumio. Kaže kako je trenirati ekipu u prvoj ligi za njega novi izazov kojemu

nije mogao odoljeti, posebno u sadašnjoj stabilnijoj situaciji kada i igračice imaju odlične uvjete za treniranje. * Klub je u teškoj situaciji, pretposljednji na ljestvici sa samo dvije pobjede i jednim neodlučenim rezultatom u trinaest odigranih kola?

Ostati u prvoj ligi jedini je cilj u nastavku sezone, kaže trener Krešo Modrić

SPORT


20. siječnja 2011.

bilo dobro jer nam se poveća-la prodaja automobila prema 2009. godini za desetak posto. Ušli smo u tu rukometnu pri-ču više srcem, nego gledajući brojke i korist. Znamo da je posjećenost rukometnih uta-kmica mala i da ćemo imati malu marketinšku korist, no htjeli smo pomoći.* PSC će znači stvarno bri-nuti za klub, a ne se samo slikati po medijima?

- Ozbiljno želimo sudjelova-ti u radu kluba. Potpisani su novi ugovori s igračicama, radi se pravilnik o nagrađi-vanju prema kojem primanja ovise o uspjehu, stiže nova sportska oprema, radi se inter-netska stranica kluba, facebo-ok stranica... Rukometašice su već osjetile da se netko doista brine o njihovim potrebama. Ozbiljno se trenira i vlada neka nova, pozitivna klima. Radimo transparentno, a time smo privukli i nove sponzore koji su nam odmah rekli da žele pomoći, ali i znati gdje je potrošena svaka njihova kuna.* Odmah ste promijenili pr-vog trenera. Htjeli ste poka-zati tko je gazda?

- Naravno da ne. U stručni se dio rukometa ne razumijem i neću se petljati. Kada po-stoji kriza rezultata, iskustvo govori da je potrebno nešto mijenjati. Došlo je do zasi-ćenja između bivšeg trenera Branka Ivanuša i igračica, ali on će ostati u klubu i raditi kao kondicijski trener i vodi-telj kadetkinja. Zahvalni smo mu na dosadašnjem radu, ali smo dovođenjem svježe krvi, trenera koji je bio uspješan u radu s mladim rukometašima, htjeli napraviti korak bliže na-šem cilju.* Hoćete li dolaziti na uta-kmice?- Dolazim i na treninge i daka-ko da ću biti na svakoj utakmi-ci u Zrinjevcu. Kako sam već rekao, nisam preuzeo ulogu predsjednika kluba radi vla-stite promocije. Nemam ni di-jete koje trenira rukomet, već to radim iskreno i čista srca. Nadam se da će to donijeti uspjeh. Iskreno me iznenadilo kada sam čuo da djevojke tre-niraju dva puta dnevno, što mi je dalo još motivacije. Vjera da sam napravio dobru odluku raste iz dana u dan.

- Točno, ali s ovim igračkim kadrom i kvalitetom možemo osigurati ostanak u prvoj ligi, što je i jedini cilj u nastavku sezone, a u sljedećoj treba po-staviti letvicu nešto više i na-stojati vratiti ugled osječkoga ženskog rukometa. Prijelazni je rok prošao, ali se radi na tome da zaigraju i neke igra-čice koje su odustale zbog ob-veza na fakultetu ili na poslu.

* Na kojim je pozicijama si-tuacija najkritičnija?

- Na vanjskoj liniji. Nemamo pravog i kvalitetnog pucača, kao ni pivota tako da će neke rukometašice morati igrati na više pozicija, a nedostaje nam i jedan vratar.* Može li se Osijek vratiti na vrh hrvatskoga ženskog ru-kometa?- Sigurno može oslanjajući se na svoj mladi kadar. Osijeku pripada mjesto među pet naj-boljih ekipa uz bok Podrav-ki, Lokomotivi, Trešnjevci,

Zametu i Areni. To ćemo ostvariti ako poboljšamo rad s mlađima i iz njega budemo producirali rukometašice za prvu ekipu. Novca za velika ojačanja nema, a vjerojatno ga neće ni biti.* Je li lakše trenirati ruko-metaše ili rukometašice?- Defi nitivno rukometašice. One bez velike buke odrađu-ju treninge, a na treninzima rukometaša pola snage trošio sam na upozoravanje i ušut-

kavanje. Kod djevojaka to sve ide mirno i disciplinirano.* Miješa li se predsjednik kluba u struku i način tre-ninga?- Ne, gospodin Pejičić je na startu rekao da njega to ne zanima i da se neće miješati u trenerski posao. Bio je na nekoliko treninga, dogovorili smo se što nam je cilj i zadaća i - to je to.

Željko Kubatka

Predsjednik kluba Mladen Pejičić

D. T

ijard

ović

SPORT


20. siječnja 2011.

Sport je bez sportskih entu-zijasta nezamisliv. Jedan od njih je i sugrađanin Boris Ta-dijanović, čija je višegodišnja borba za osječki hokej rezulti-rala opstankom Kluba hokeja na ledu Kune Osijek.

Počeli iz dosadeSve je započelo još 2000. go-dine kada je nekoliko dobrih klizača pokušalo igrati hokej na ledu iz čiste dosade. Njih su sedmorica započela nagu-ravati pak, godinu dana po-slije pridružili su im se Čeh i Kanađanin iz misije OSS-a što je bilo već puno ozbiljnije

pa je na tre-ninzima po-čelo klizati dvadesetak h o k e j a š a koliko ih ima i danas. Ove godine Kune obi-l j e ž a v a j u deset godi-na posto-janja što bi trebalo pro-slaviti cje-lodnevnim turnirom na kojem bi sudjelovala i hrvatska reprezenta-

cija. Bila bi to dobra promo-cija toga atraktivnog i adrena-linskog sporta, a Osječani bi uživo mogli pogledati hokejaš-ke utakmice. Sve ovisi o tome može li entuzijast Tadijanović uvjeriti voditelja osječkog kli-zališta da hokeju prepusti kli-zalište na jedan dan.

Amaterski, ali skupNajveći je problem za osječke hokejaše ranojutarnji termin treninga od 7.30 do 9 sati, krat-ka sezona i nepostojanje lige u kojoj bi se mogli natjecati. Sve to loše djeluje na motivaciju hokejaša i mnogi odustaju. - Sada pokušavamo organizi-rati slavonsku ligu zajedno s klubovima iz Vukovara i Sla-

vonskog Broda gdje bismo u četiri tjedna odigrali međusob-ne utakmice. Slična liga posto-ji u Karlovcu: četiri hrvatska i jedan slovenski klub. Naravno, sve bi to bilo amaterski jer i di-menzije osječkog klizališta ne odgovaraju pravom hokejaš-kom, nema oznaka i linija ni zaštite, rekao je Tadijanović. Hokej na ledu iznimno je skup sport. Oprema za samo jednog igrača dostiže cijenu od tisuću eura. Kada se uzme u obzir da je to sport u kojem ima puno kontakta i da se oprema stalno mora obnavljati, može se reći da je to sport za one s dubljim džepom.

Željko Kubatka

Pokušat će organizirati Pokušat će organizirati slavonsku hokejašku liguslavonsku hokejašku ligu

DESET GODINA KLUBA HOKEJA NA LEDU KUNE OSIJEK

¶ ¶ Ove godine Kune obilježavaju deset godina postojanja, što bi treba-Ove godine Kune obilježavaju deset godina postojanja, što bi treba-lo proslaviti cjelodnevnim turnirom na kojem bi sudjelovala i hrvatska lo proslaviti cjelodnevnim turnirom na kojem bi sudjelovala i hrvatska

reprezentacija. Bila bi to dobra promocija toga atraktivnog i adrenalinskog reprezentacija. Bila bi to dobra promocija toga atraktivnog i adrenalinskog sporta, a Osječani bi uživo mogli pogledati hokejaške utakmicesporta, a Osječani bi uživo mogli pogledati hokejaške utakmice

Boris Tadijanović, predsjednik KHL-a Kune Osijek

Osječki hokejaši redovito treniraju na gradskom klizalištu

D. T

ijard

ović

SPORT


20. siječnja 2011.

Unatoč tome što je više nego uspješna sportašica i studen-tica, Beta je vrlo skromna i nerado govori o svojim uspje-sima. Bila je najavljena kao veliko pojačanje na internet-skim stranicama odbojkaškog tima Jefferson Collegea, što je i opravdala, jer je nakon prvog dijela sezone u diviziji 1 najbo-lja srednja blokerica. Sve ispite na prvom semestru također je uspješno položila.

Američki načinSportaši su cijenjeni i drži ih se kao kap vode na dlanu kako nam je rekla Beta, no naglasila je da sportaši baš kao i ostali studenti mora-ju sve ispite položiti u roku i po svemu moraju biti uzor. * Kako je bilo na početku, jesi li se teško priviknula na američki način života i studiranja?- Baš i nisam. Najte-ža su mi bila prva tri dana i da sam mogla, “skočila” bih na-trag u Osijek. Kada su krenuli treninzi i predavanja, sve je

bilo lakše. Jednostavno nema vremena za razmišljanje, cije-li je dan ispunjen. Brzo sam se prilagodila i našla frendice.* Gdje živiš i s kim se družiš u slobodno vrijeme? Kakav je noćni život na koledžu?- Živim u sveučilišnom kampu-su u stanu s još tri studentice: Poljakinjom i dvjema Ameri-kankama. Smještaj je dobar, svaka ima svoju sobu, pristup internetu, kuhinju i kupaonicu.

Noćni život nisam iskusila jer nemam vremena. Sve je podre-đeno studiranju i odbojci.* Je li teško studirati i ispunja-vati sve akademske obveze?- Američki je način studiranja puno lakši. Uz obvezni dio po-stoje i izborni predmeti. Naj-veća je razlika što je ovdje sve usmjereno na praktična životna znanja s kojima si nakon fakul-teta spreman za odabrani posao. Profesori su puno pristupačniji i uvijek spremni pomoći. Što poslije?* Kakvi su ti planovi poslije američkog školovanja?- Nakon prvih dviju godina na Jefferson Collegeu namjera mi je prebaciti se na senior colle-ge u Miamiju, tamo se odlučiti za konačno zanimanje, završiti školovanje i vratiti se u domo-vinu.* Što će biti s odbojkom?- Nakon povratka možda bih odigrala koju sezonu u hrvatskoj ligi što bi, nadam se, rezultiralo odlaskom u neku jaku europsku

ligu.* Znači, sve je podređeno od-bojci?- Za mene je odbojka broj 1! Zato sam i odlučila otići na ame-rički koledž jer su treninzi puno jači i kvalitetniji. Mislim da ću ovdje bolje napredovati, uz to što neću studirati deset godina, kako bi to vjerojatno bilo u Hr-vatskoj. * U prošlom razgovoru rekla si da ti domaća hrana najvi-še nedostaje. Možeš li nam to objasniti?- Američka mi kuhinja defi ni-tivno ne odgovara i ne volim je. Nedostaju mi mamine sarme, ostala domaća hrana i meni omi-ljeni ćevapčići.* Nema li ćevapčića u okolici koledža?- U St. Louisu ima dosta Bosa-naca i čula sam da ima i njihovih restorana. No to je daleko i do sada nisam imala vremena pro-vjeriti, što ću svakako napraviti u budućnosti.

Željko Kubatka

Za mene je odbojka broj jedan!Za mene je odbojka broj jedan!BETA DUMANČIĆ, OSJEČKA ODBOJKAŠICA

¶ ¶ Osječka odbojkašica Beta Dumančić nakratko je tijekom božićnih i Osječka odbojkašica Beta Dumančić nakratko je tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana prekinula američko školovanje i igranje odbojke novogodišnjih blagdana prekinula američko školovanje i igranje odbojke

za svoju ekipu na Jefferson Collegeu u Hillsborou nedaleko od St. Louisa. Dok za svoju ekipu na Jefferson Collegeu u Hillsborou nedaleko od St. Louisa. Dok je bila u Osijeku, posvetila nam je dio svog dragocjenog slobodnog vremena.je bila u Osijeku, posvetila nam je dio svog dragocjenog slobodnog vremena.

Dnevna rutinaBetin se radni dan sastoji od prijepodnevnih predavanja, popodnevnih treninga i večernjeg obveznog zajedničkog učenja te malo slobodnog vremena prije odlaska u krevet kada uglavnom preko interneta saznaje što je novo u Osijeku. Vikendi su joj rezervirani za učenje i odbojku. Kaže da nema ludih zabava u studenskim kampovima te da nitko i ne pomišlja kršiti stroga pravila.

Nadaš li se ponovnom pozivu u reprezentaciju?- Za sada ne! Još nije došlo moje vrijeme. Na mojem mjestu igraju odlične, iskusne odbojkašice, no moje vri-jeme tek dolazi i nadam se da ću ponovno dobiti pravu priliku.

Beta je protekle blagdane provela u Osijeku

SA STILOM


20. siječnja 2011.

OMILJENI KOMAD ODJE-ĆE- Traperice su mi već godinama omiljeni odjevni predmet i po-stale su mi dio imidža. Volim ih zato što su udobne. Najviše mi se sviđaju one koje izgledaju iznošeno. UDOBNA OBUĆA - Najradije nosim tenisice, a kad ih kupujem, najvažniji mi je njihov izgled. Obično kupujem crne jer ih mogu nositi u svakoj prigodi, a marka i proizvođač pri tome nemaju važnu ulogu. MJESTA ZA ŠOPING - Kupujem gdje stignem, kamo me put nanese. Katkad su to reprezentativne prodavaonice, ali katkad i one najobičnije u kojima također često pronađem zanimljive predmete. U kupnju odlazim ciljano, kada mi nešto zaista treba i tada kupim ono što mi se prvo svidi, ne volim dugo tražiti i hodati po prodavaonica-ma. PARFEM - Supruga mi odabire parfeme prema svome ukusu, a mijenjam ih ovisno o vremenu i godišnjem dobu. Teže mirise nosim zimi, a lakše, osvježavajuće, ljeti. NAČIN OPUŠTANJA - Opuštam se trčanjem, na žalost neko vrijeme zbog zauzetosti po-

slom nisam stizao baviti se tom vrstom relaksacije, ali trudim se otići na bazen. Tijekom zime volim odlaziti u saunu jer je to zdravo, opušta me i očisti, a na-kon toga osjećam se mnogo bolje – ne samo fi zički nego i iznutra. OMILJENA GLAZBA - Vrsta glazbe koju slušam ovisi o raspoloženju. Koji put dobro dođe Mozart, nekad šansone, a katkad i dalmatinske klape. Uglavnom, ne podnosim glazbu koja je agresivna i preglasna. Tamburašku glazbu također vo-lim, ako je riječ o izvornim na-rodnim pjesmama koje u sebi nose slavonsku dušu. Uz takve pjesme rado i zapjevam. ISPIJANJE KAVICE - Kavu pijem samo ujutro i go-tovo uvijek ju sam kuham. Naj-češće ju prvo zapečem pa ju šokiram hladnom vodom i onda skuham. Volim da je to prilično jaka kava koja će me držati cijeli dan. IDEALAN OBROK - Idealan obrok ovisi o tome što mi tijelo u određenom trenutku traži. Ako sam umoran traži ne-što konkretnije, iako sam opće-nito sklon laganoj, gotovo vege-tarijanskoj prehrani. Idealan mi je obrok varivo ili nešto skuhano na lešo. TRIK ZA BRZI RUČAK - Nisam baš spretan kuhar, ali imam trik za brzi ručak. To na-ravno ovisi o tome što ima u za-lihama, ali i o spretnosti da od toga nešto napravim. Uvijek se odlučim za brzo varivo ili juhu, glavno da se jede žlicom.

TRIK ZA SVJEŽINU LICA- Savršen trik za svježinu jest dugo tuširanje od 10 do 15 mi-nuta, naizmjence hladnom i toplom vodom. Tuširanje treba

završiti toplom vodom, a nakon toga dvije minute zapljuskujem lice hladnom vodom. Lice ne brišem, nego ostavim da se voda na njemu osuši, odnosno da ju koža upije. Na taj se način po-tiče cirkulacija lica, a nakon pet minuta vide se rezultati: izgle-dam i osjećam se bolje.

TJELOVJEŽBA - Kad god imam slobodnog vre-mena trčim, a rado prakticiram i hodanje. Na proljeće ću nekoli-ko mjeseci ići na fi tnes da se vra-tim u formu i aktiviram mišiće.

KOZMETIČKA SREDSTVA- Koristim se raznim kremama za lice jer i muškarčeva koža zahtijeva hranu. Najvažnije je

da su to hidratantne kreme koje koži osiguravaju vlagu i vitami-ne. Katkad namažem lice me-dom što je svojevrsna hranjiva maska. KAKO BITI RASPOLOŽEN KAD TO NISI - Mi glumci često smo prisilje-ni nešto činiti, čak i kad nam se to ne da i kad to naš organizam neće. Tada se služim autosuge-stijom i snagom volje jer se na taj način mogu dovesti u stanje u koje želim. Mislim da je i depre-sija samo vrsta unutarnje kemije organizma koju trebamo svlada-ti snagom volje. Osim toga, sa-mouvjerenost je pokretač svega u čovjeku.

Melita Berečić

MOJ IZBOR – GLUMAC VELIMIR ČOKLJAT PREPORUČUJE:

Male stvari koje život čine ljepšim...

Čokljat je uzgojio prepoznatljive brkove radi uloge u seriji “Najbolje godine”

SA STILOM


20. siječnja 2011.

Ako vam ponestane ideja kako se moderno odjenuti tijekom zime, savjetujemo vam da po-kušate kombinacije od kojih svaka sadrži barem jedan “must have” komad. Bez obzira na to odlučite li se za popularne hun-ter čizme, krznenu bundu, kaput vojničkog izgleda ili torbu boje karamele, zasigurno nećete biti odjeveni dosadno. Naučili smo od najboljih da je moda igra u kojoj treba uživati i ne treba se plašiti spajati naizgled nespoji-ve komade jer oni u konačnici mogu izgledati odlično. Krzneni prsluci Ove se zime nose džemperi, dugi i kratki, uz poslovnu ha-ljinicu ili na obične traperice.

Igrajte se debljinom, uzorkom i bojom, stavite bakin broš i ne-mojte misliti da će biti previše jer ove je sezone sve dopušte-no. Šalovi i kape potrebni su nam ne samo da nas ugriju već i da nam razvesele tmurne dane; razne boje i veličine dobro će pristajati uz klasični kaputić. Krznene prsluke možete nositi u svakoj prigodi, a čak i najjed-nostavnijoj modnoj kombinaci-ji dat će dozu glamura. Odlično idu uz traperice, ali i uza suknje ili haljine romskog stila. Ovi-sno o modelu, možete ih nositi ležerno rastvorene ili stegnute u struku, a prema prigodi možete birati i pojas: široki kožnati re-men za dnevnu varijantu ili svi-lenu vrpcu za večernje izdanje.

Prsluci se također mogu nositi ispod kaputa i tada smiju biti od laganijih materijala. Nose se uz ja-haće hlače i štucne, na što dobro ide i karirani kaput.

Topla obućaU svakom slučaju treba razmisliti o nabavi topli-jeg modela čizama, po mogućnosti s podstavom od vune, krzna ili umjet-nog krzna. One mogu biti i s visokom potpeticom, a mogu podsjećati na gojzerice ili buce, važ-no je samo da su tople. Pri odabiru materijala

razmislite za što ćete ih koristiti. Brušena koža često loše rea-gira na vodu pa je prikladnija za suho vrijeme, a klasična je koža najelegantnija. Sintetički mo-deli ispunjeni vatom najpri-kladniji su ako mnogo vreme-na provodite na snijegu, a oni “čupavi” s do-datkom umjet-nog krzna dobar su izbor ako se volite istaknu-ti. Kaputi neka vam ove jeseni budu naoko preveliki, u boji devine dla-ke ili karirani. Nose se i go-leme, duge, kratke, a često i asimetrične pletene veste.

Pelerine su ove jeseni bile ap-solutni hit, a ne morate izbje-gavati ni avijatičarske jakne s ovratnikom od umjetnog krzna.

Ivana Šuster

POIGRAJTE SE RAZNOLIKOŠĆU TRENDOVA

PodivljajteŽivotinjski su uzorci također moderni pa ako vam je dugi kaput s leopardovim uzorkom ipak malo previše, to još nije dovoljan razlog da odustanete od ovog trenda. Vesta, cipele ili marama bit će dovoljni da pokažete svoju modnu osviještenost, a nećete pogriješiti ni ako najjednostavniju crnu kombinaciju učinite “divljom” tankim tigrastim remenom. Pustite mašti na volju i otkrijte svoju divlju stranu.

Šarm ružnih čizmica - bucaPrije nego što se osvrnete oko sebe, morat ćete nabavi-ti tople čizmice ili buce. Možda i nisu prvi izbor za demon-striranje stila, no kada morate šetati po bljuzgi i snijegu, to vam neće biti najvažnije. Istina, većina ih je ružna, no situacija se ipak može spasiti. U ovom je slučaju najvažnije da ih znate nositi. Uz pripijene traperice, šik kaput i prave modne dodatke one neće ni doći toliko do izražaja, a spasit će vas od hladnoće i mokrih čarapa. Katkad su nespojive kombinacije najbolje pa vam sav-jetujemo da hladne zimske dane provedete u bucama i pokažete svima da i one mogu izgledati odlično.

Topla šarena modna zima¶ ¶ Ove se zime nose džemperi, dugi i kratki, uz poslovnu haljinicu ili na Ove se zime nose džemperi, dugi i kratki, uz poslovnu haljinicu ili na

obične traperice. Igrajte se debljinom, uzorkom i bojom, stavite bakin obične traperice. Igrajte se debljinom, uzorkom i bojom, stavite bakin broš i nemojte misliti da će biti previše jer ove je sezone sve dopuštenobroš i nemojte misliti da će biti previše jer ove je sezone sve dopušteno

GOVOR ZVIJEZDA


20. siječnja 2011.

HOROSKOP od 20. siječnja do 2. veljače

Zvjezdani savjeti za Zvjezdani savjeti za kraj siječnjakraj siječnjaOVAN (21.3.-20.4.)Posao: Odluke ste počeli provoditi u djela. Promišljeni ste i smireni, ali ta fasada može zavarati samo one koji vas dobro ne poznaju. Pazite da pred kraj mjeseca ne eksplodi-rate tamo gdje ne treba.Ljubav: Vaš će partner probuditi uspavane emocije i potaknuti vas da zajedno sudjelujete u različitim aktivnostima: u kupnji, putovanjima, planiranju buduć-nosti...Zdravlje: Imat ćete dostatno energije pa ćete pozitivno razmi-šljati u suočavanju s prolaznim tegobama.

BIK (21.4.-20.5.)Posao: Uspijevate se suočiti s rutin-skim stvarima i baviti se nekom dodatnom aktivnošću. Rješavat ćete zaostale obveze, a pri tome bi vas mogli živcirati neodgovorni suradnici.Ljubav: Ovi dani donose pozi-tivnija zbivanja u vaš ljubavni odnos. Slobodne bi mogla zaintri-girati neobična privlačna osoba.Zdravlje: Pred kraj mjeseca

osjetit ćete manji pad energije. Možda ćete imati problema s nesanicom ili ćete sanjati čudne snove.

BLIZANCI(21.5.-21.6.)Posao: Sve se bolje snalazite u novim poslovnim okolnostima, ne mijenjajte smjer jer zbunjujete suradnike koji su vam naklonjeni. Pokušajte biti ustrajni i držati se dogovora.Ljubav: Jedan bi vas novi suradnik mogao osvojiti osobinama koje su čista suprotnost vašima.Zdravlje: Pojačana mentalna i tjelesna aktivnost iscrpljivat će vas i probuditi neke uspavane simptome..

RAK (22.6.-22.7.)Posao: Ako je moguće izdvojite nekoliko dana za odmor od napetih i neugodnih zbivanja na poslu. Iako se stanje neće bitno popravi-ti vašim odlaskom, imat ćete bolji uvid u situaciju.

Ljubav: Situacija se mijenja iz sata u sat. Iscrpljivat će vas obrati, a možda vas oni natjeraju da izvučete glavu iz pijeska.Zdravlje: Odlučite li odmor pro-vesti na skijama, budite oprezni. Mogućnost padova i ozljeda je velika.

LAV (23.7.-23.8.)Posao: Očekujte po-zitivna i optimistična zbivanja na poslu, pose-bice ako je vezan uz putovanja i suradnike u inozemstvu. Planove ćete početkom mjeseca uz nečiju pomoć i ostvariti.Ljubav: Vama i partneru grijanje ne treba jer će se ljubav rasplam-sati novim žarom, a slobodni će pronaći srodnu dušu.Zdravlje: Pripremite se na tegobe izazvane neurednim načinom života koje će vas dostignuti u veljači.

DJEVICA (24.8.-22.9.)Posao: Uskladite želje i mogućnosti i ne gubite razum kada si-tuacija krene ubrzanim tijekom. Nepredviđene okolnosti uvijek

vas izbace iz takta, ali ovaj put vaše su mogućnosti iznad želja.Ljubav: Ne možete se odupri-jeti tempu koji vam je partner nametnuo jer vam nova situacija zapravo odgovara.Zdravlje: Na vas jednako stresno djeluju i pozitivne i negativne promjene. Isprobajte alternativno liječenje.

VAGA(23.9.-22.10.) Posao: Napetost i izazovi bit će neizbježni, a vi biste najradije pobjegli od svega. Nije vrijeme za uzmak pa iskoristite i posljednji atom snage kako biste utrli put novim pobjedama.Ljubav: Ne prenagljujte s odlukama i ne dopustite drugima zabadati nos u vaše ljubavno gnijezdo.Zdravlje: Optimizam i vedar duh nisu u skladu s tjelesnom iscrpljenošću. Ne zanemarujte dogovorene pretrage.

ŠKORPION (23.10.-22.11.) Posao: Sve učestalije razmišljate o promjeni posla i nekim novim načinima zarade. Kad već radite reviziju,

Piše: Ivona Marić

GOVOR ZVIJEZDA


20. siječnja 2011.

Kako se približavamo veljači, siječanj pokazuje nasmješenije lice onima koji se bave kreativnim zanimanjima ili poslom koji uključuje suradnju s drugima. Mnoge bi mogao iznenaditi preokret u ponašanju do jučer mirnog susjeda, partner koji treba vremena za sebe ili novi hobi. Na površinu siječanjskih zbivanja mogli bi isplivati talenti koji su u nekih bili dugo uspavani ili samo u sjeni borbe za opstanak u svakodnevici koja nam svima postaje teža. Nastojte sačuvati sigurnost koju ste gradili godinama i ne prekidajte stara prijateljstva niti naprečac donosite odluke o raskidu braka ili ljubavne veze. Izgradite most razumijevanja koji će povezati staro i novo na najbolji mogući način. Ne zaboravite na svoje zdravlje (zubi, kosti, pad imuniteta), ali ni na stare i nemoćne koji ovise o vama.

provjerite svoje zasluge i propuste, možda dođete do iznenađujućih spoznaja.Ljubav: Riješite konkretna pitanja koja se odnose na zajednički život, nemojte partnera povrijediti ishitrenim izjavama.Zdravlje: Moguća je živčana napetost koja bi mogla uzrokovati nesanicu i probleme s probavom.

STRIJELAC (22.11. -21.12.)Posao: Imat ćete mogućnost za promjenu materijalne situacije nabolje. Rezultati neće biti odmah vidljivi, ali vama je dovoljno da je u dosegu vašeg vidokruga. To će vam dati dodatni polet.Ljubav: Umjesto da djeluje motivirajuće, partnerova nazočnost mogla bi djelovati baš suprotno. Pripazite što govorite.Zdravlje: Moguće su viroze, prehlade i problemi s mokraćnim putovima, stoga pokušate spriječiti te tegobe.

VODENJAK (21.1.-19.2.)Posao: Na vas će dobro djelovati povećan broj poslovnih događaja i susreta s poduzetnim osobama s kojima biste mogli ostvariti zanimljivu i unosnu suradnju u nekom novom poslu. Ljubav: Netko bi vas želio ukrotiti i trajno vezati, ali ubrzo će shvatiti da je to nemoguća misija.Zdravlje: Puni ste energije, a ako patite od kroničnih tegoba, mogli biste zaboraviti na njih barem nakratko.

RIBE (20.2.-20.3.) Posao: Vas stvarno treba gurnuti da biste poletjeli. Nema više čekanja, stvari se događaju, a vi ih pratite u čudu. Nećete se snaći, ali splet okolnosti povući će vas sa dna i popraviti vam fi nancije.Ljubav: Svoj ste nemir prenijeli na partnera i umjesto da se uzajamno bodrite, vi trošite energiju na svađe. Zdravlje: Osjećat ćete nemir, a mučit će vas i nesanica te još neke psihosomatske tegobe. Pokušajte se opustiti.

JARAC (22.12. -20.1.)Posao: Zahuktala atmosfera na poslu će vam goditi pa ćete u svakom trenutku ula-gati maksimum. Sve bi bilo dobro kada svoj tempo ne biste nametali ostalim surad-nicima.

Ljubav: Više ćete vremena provoditi u osmišljavanju i realizaciji nekih planova nego u ljubavnim oblacima.

Zdravlje: Oslabljen vam je imunitet pa ste na meti virusa. Nastojte uvesti red u preh-ranu i izbacite loše navike.

KULINARSKE ČAROLIJE


20. siječnja 2011.

Ovladajte Ovladajte pripremom pripremom najpoznatijihnajpoznatijihumaka za špageteumaka za špagete

KUHAJMO S VJEKOSLAVOM KRAMEROM, HRVATSKIM GOLIM KUHAROM

- Nekoliko je tipičnih umaka za špagete bez kojih je priprema ta-lijanske tjestenine nezamisliva. Nakon što ih naučite pripremati, možete krenuti dalje u otkriva-nju novih recepata ili u te umake dodajte novi sastojak po svome ukusu i načinite vlastite inačice poznatih recepata, kaže Vjeko.

Špagete bolonjeze Sastojci: 50 dag špageta, 25 dag mljevenog mesa, 2 glavice luka, 3 češnja češnjaka, 3 žlice pirea od rajčice, 3 žlice ulja, juha, sol, papar, origano, parmezan;Priprema: na zagrijanom ulju propirjajte narezani luk. Kada luk omekša, dodajte mljeveno meso, izgnječeni češnjak i pire od rajčice. Tijekom kuhanja po-vremeno dodavajte juhu toliko da se dobije rjeđi umak i začini-te prema ukusu solju, paprom i origanom. Kuhajte dok meso ne omekša. Skuhane i oprane špa-gete ocijedite i prelijte umakom. Pospite ribanim parmezanom. Špagete carbonaraSastojci: 50 dag špageta, ulje, 100 g pancete, 3 režnja češnja-ka, 3 jajeta, 250 ml vrhnja, 50 g

ribanog parmezana, sol i papar;Priprema: u tavi na ulju preprži-te pancetu narezanu na kockice pa kad lagano požuti, dodajte narezani češnjak i popržite još minutu ili dvije pazeći da ne zagori. Za to vrijeme u odgo-varajućoj posudi izradite jaja dodajući vrhnje, sol i papar. Smjesu prebacite u tavu i držite nekoliko minuta na laganoj vatri uz stalno miješanje, dok se ne zagrije. Pomiješajte tjesteninu s umakom te pri posluživanju posipajte ribanim parmezanom.

Špagete milanezeSastojci: 50 dag špageta, 30 g maslaca, 200 g šampinjona, 200 g kuhane šunke, sok od pečenja, 50 g ribanog sira, 2 žlice pirea od rajčice;Priprema: gljive i šunku izrežite na kockice i popržite na masla-cu. Dodajte skuhane vruće špa-gete, začinite sokom od pečenja i posipajte naribanim sirom. Na klasičan način pripremite umak od rajčice i poslužite uz pripre-mljene špagete. Pire od rajčice može se dodati i tijekom pirja-nja gljiva i šunke.

Špagete sa češnjakom, uljem i papričicamaSastojci: 50 dag špageta, 5 re-žnjeva češnjaka, 1 dl maslinova ulja najbolje kvalitete, 3 svježe crvene ili zelene ljute papriči-ce ili žličica sušenih usit-njenih, sol, nas jeckani peršinov list;P r i p r e m a : skuhajte špa-gete u slanoj vodi. Dok se špagete ku-haju, u tavi zagrijavajte mas l inovo ulje i nasjec-kane ljute p a p r i č i c e (pepperon-cine). Zatim dodajte češ-njak narezan na listiće, lagano ga zapržite da pusti miris, ali da ostane svijetle boje. Nikako ne

smije zagorjeti. Prema želji do-dajte žlicu nasjeckanog peršino-va lista. Špagete dobro ocijedite, prelijte umakom i dobro promi-ješajte.

M.B.

¶ ¶ Svoje putovanje po Italiji Vjeko je, između ostaloga, posvetio i Svoje putovanje po Italiji Vjeko je, između ostaloga, posvetio i proučavanju izvornih recepata za pripremu tipičnih talijanskih jela. proučavanju izvornih recepata za pripremu tipičnih talijanskih jela.

Na prvome mjestu njegove talijanske gastropustolovine bilo je otkrivanje Na prvome mjestu njegove talijanske gastropustolovine bilo je otkrivanje tajne ukusnih špageta, a recepte za najpoznatije umake odlučio je po-tajne ukusnih špageta, a recepte za najpoznatije umake odlučio je po-dijeliti s namadijeliti s nama

KULINARSKE ČAROLIJE


20. siječnja 2011.

Nemojte si pomagati žlicom ili nožemNemojte si pomagati žlicom ili nožemKAKO PRAVILNO JESTI ŠPAGETE?

Naravno, samo Talijani znaju kako pravilno jesti špagete, a u načelu to je vrlo jednostavno. Špageti se poslužuju u piattu fondu, dubljem tanjuru s rubom. Na njemu treba ostaviti malo mjesta tako da se špageti s jed-nog kraja gurnu prema sredini.

Namotajte dovoljnoUzmite vrhom vilice manju količinu i stavite na prazni dio tanjura. Podignite vilicu okomi-to na tanjur tako da vrh ide od ruba i zavrtite vilicu prstima u smjeru kazaljke na satu kako bi se špageti namotali oko nje. Zatim podignite vilicu i provje-rite jesu li špageti dobro namo-tani, da ne vise previše s vilice. Ako je sve u redu, pojedite.Znalci kažu kako je najčešća po-greška namotati preveliku koli-činu špageta. Ako smatrate da je previše špageta za zalogaj ili da previše vise s vilice, jedno-stavno ih vratite na tanjur i sve

ponovite s manjom količinom.

Ne usisavajteJoš nekoliko stvari treba izbje-gavati. Nemojte usisavati špage-te ustima niti proizvoditi ikakve zvukove dok ih jedete. Nemojte umakom prskati sve oko sebe. Nemojte si pomagati žlicom kako biste namotali špagete na vilicu, to nije pristojno. Jedite ih samo vilicom. I još jedna stvar. Izraz scarpetta ili cipelica kori-sti se ako pojedete tjesteninu, a umak je toliko fi n da vam ga je žao ostaviti na tanjuru pa sve pomažete komadom kruha. To nije pristojno raditi na službe-nim večerama, ali ako ste u ne-koj neformalnoj situaciji, dajte kompliment kuharu i zamolite ostale ljude za stolom da vam dopuste na taj način očistiti ta-njur. Vjerojatno nitko neće imati ništa protiv, nego će vam se pri-družiti.

M. B.

Nemojte ih rezatiNikako nemojte rezati špagete nožem ili vilicom dok ih jedete. Jer ako vam ne pada na pamet kupiti špagete koje je tko zdrobio, zašto biste ih skraćivali nakon kuhanja?

Zdrav doručak

MARIJA RADANOVIĆ, umi-rovljenicaČesto si za doručak napravim zanimljiv i ukusan slatki namaz od svježeg sira. U svježi posni sir dodam žličicu meda i malo cime-ta, dobro promiješam i namažem u debljem sloju na krišku inte-gralnog kruha. Uz to obvezno popijem i šalicu bijele kave.

Ukusan ručak

JURICA ANIČIĆ, slastičarNajviše volim kuhati složence. Omiljena mi je musaka od gra-ha. Kuhani posoljeni grah sta-vim u nauljenu vatrostalnu po-sudu, na njega na luku poprženo mljeveno meso i sjeckanu slani-nu, zatim ponovno sloj graha i sve zalijem mješavinom vrhnja i jaja i zapečem u pećnici.

Slastica

RENATA HIRNSTEIN, tajnicaObožavam panna cottu koja se vrlo brzo priprema. Zakuham 500 g slatkog vrhnja i 50 g še-ćera, sklonim s vatre pa dodam 4 lista namočene i ocijeđene že-latine. Miješam dok se želatina ne otopi, dodam vanilin-šećer pa kremu ulijem u zdjelice i osta-vim da se ohladi.

Večerica

EMIL MIDŽIĆ, vozačZa večeru najradije pripremam tople sendviče. Pravim ih tako da umutim dva jaja, dodam isjeckam šunku i puno nariba-nog sira pa tu smjesu stavim na ploške kruha premazane marga-rinom. Sendviče prije pečenja u pećnici posipam sjemenkama suncokreta.

M.B.

NA JELOVNIKU OSJEČANA: NAMAZ OD SIRA, MUSAKA OD GRAHA, PANNA COTTA, TOPLI SENDVIČI

ZABAVNIK


20. siječnja 2011.

GEROSKOP

Vicevi

IMPRESSUMGlavna urednica: Melita BerečićNovinari: Vilma Baban, Melita Berečić, Igor Gajin, Zvonko Horvat, Davorka Novokmet, Maša Plevnik–Cvitanušić, Suradnici: Berislav Crnković, Miroslav Gerenčer, Željko Kubatka, Ivana Marić, Ivona Marić, Srđan Marov, Vjekoslav Rosandić, Ivana Šuster

Fotografi: Krešimir Rešetar, Dino Tijardović, Robert FerencLektorica: Katarina VidosavljevićUrednik web izdanja: Mihael Šilac

Priprema i tisak: Gradska tiskara Osijek, d.d.

Marketing i pretplata: Agen-cija Media 031 320 152 tel./fax095 831-2911 099 [email protected] i prodaja: Tisak d.d., Distri press d.o.o., Agencija MediaNakladnik: Media ortak, obrt za marketing I reklamu

Adresa: Vinkovačka 66b, 31000 Osijek

Nijedan dio časopisa ne smije se kopirati ili na bilo koji način koristiti bez nakladnikova dopuštenja. Redakcija ne od-govara za sadržaj oglasnih stranica.

OSMOSMJERKA

***Razgovaraju dvojica prijatelja pa će jedan:- Moram se rastati od žene. Već šest mjeseci nije progovorila ni riječ sa mnom.- Razmisli još jednom. Takva se žena rijetko nalazi...

***Žena se uređivala u kupaonici go-tovo jedan sat pa izišla elegantna, našminkana, namirisana i rekla mužu:- Dragi, voljela bih poći na neko nepoznato mjesto gdje nikada do sada još nisam bila!- A gdje to, možda u kuhinju?, odgovori joj muž.

***Hvali se šef dvorane gostu u restoranu:- Specijalitet našeg restorana su puževi!- Znam, jedan me od njih jučer posluživao, odgovori gost hladno.

***Ulazi gost u restoran i kaže konobaru:- Što mi možete preporučiti za pedeset kuna?- Drugi restoran!, brzo odgovori konobar.

***U punom autobusu vozaču prilazi starica i lupajući ga štapom po

leđima, priupita:- Je li ovo stajalište za glavni kolodvor?- Nije, to su moja leđa, odgovori vozač.

***Kaže Mujo Hasi ljutito:- Kako si samo mogao reći pred svim onim ljudima da sam idiot?Oprosti, Mujo, nisam znao da je to tajna!

***Koja je sličnost između paštete i političkih stranaka?

- Oboje bi vam se zgadilo da vidite kako nastaju.

***Doveo ambiciozni otac sina u gla-zbenu školu pa kaže nastavniku:- Molim vas, naučite ga svirati da postane virtuoz!- Nije to tako jednostavno, za to se treba roditi, reče nastavnik.- Pa ne vidite li ga, već je rođen!, začuđeno će otac.

***Pričaju djevojka i mladić pa ona njemu kaže:- Dragi, sad kad smo već 10 godi-na u vezi trebali bismo se vjenčati.- Ali, draga, tko će nas sada htjeti?, odgovara mladić.

facebook.com/algebra.hr

twitter.com/algebra_hr

Put do boljeg radnog mjestaUpis zvanja u radnu knjižicu

Međunarodnicertifi kati

Postani:

ECDL Operater / Specijalist Samostalni knjigovođa Web dizajner Grafi čki dizajner Specijalist za digitalnu fotografi ju i obradu Specijalist za digitalni video i montažu Specijalist za računalne mreže - CISCO Sistemski i mrežni administrator CAD specijalist Serviser osobnih računala

Gotovinsko plaćanje do

12 rataBeskamatno obročno plaćanje

Rok otplate do 60 rata

Upišite programe obrazovanja u Algebri i postanite vlasnikom vodećih svjetskih informatičkih certifi kata: ECDL, Microsoft, Cisco, Adobe, Autodesk, Linux, Apple...

www.algebra.hrAlgebra Osijek / 031 373 400 / Reisnerova 74 / [email protected]

os danas 9 web

Documents