osce bih doc

Avgust 2008. godine

2

ZAKON I PRAKSA U PRIMJENI MJERA OGRANIENJA SLOBODE: OPRAVDANOST MJERE PRITVORA U BOSNI I HERCEGOVINI

Izdaje: Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi Misija u Bosni i Hercegovini Fra Anela Zvizdovia 1 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina www.oscebih.org OSCE 2008 Sva prava pridrana. Sadraj ove publikacije moe se nesmetano koristiti i umnoavati u obrazovne i druge nekomercijalne svrhe, s tim da se uz svako takvo koritenje navede OSCE kao izvor.

ISBN 978-92-9235-277-6

SADRAJ1. 2. 3. 4. UVOD a) Historijat b) Svrha i domen izvjetaja 5 5 5

3

MEUNARODNI PRAVNI OKVIR a) Pitanja materijalnog prava b) Preporueni postupak za primjenu Konvencije OSNOVANA SUMNJA a) Meunarodne i domae pravne norme b) Domaa praksa

5.

6.

POSEBNI OSNOVI ZA ODREIVANJE PRITVORA a) Bojazan od bjekstva Meunarodne i domae pravne norme Domaa praksa b) Bojazan od ometanja krivinog postupka Meunarodne i domae pravne norme Domaa praksa c) Potreba za spreavanjem vrenja krivinih djela Meunarodne i domae pravne norme Domaa praksa d) Potreba za ouvanjem sigurnosti graana ili imovine Meunarodne i domae pravne norme Domaa praksa

MJERE ALTERNATIVNE PRITVORU a) Meunarodne i domae pravne norme b) Domaa praksa Primjena alternativnih mjera Potreba za pouavanjem osumnjienih ili optuenih Pravilno razmatranje prijedloga

7.

9.

8.

NAPOMENE Dodatak 1 Dodatak 2

PREPORUKE Preporuka br. 13 (Rec(2006)13) Komiteta ministara dravama lanicama o pritvoru, uvjetima u pritvoru i zatiti od zloupotrebe Memorandum s objanjenjima uz Preporuku 2006(13)

ZAKLJUAK

ULOGA BRANIOCA a) Profesionalna dunost b) Potreba da se prijedlozi potkrijepe injenicama c) Potreba da se zahtijeva alternativa pritvoru d) Potreba da se prijedlozi potkrijepe normama pravednog suenja

DETALJNO OBRAZLOENA RJEENJA a) Meunarodne i domae pravne norme b) Prijedlozi tuilatva c) Prvostepena rjeenja i kontrola opravdanosti pritvora d) Drugostepeni postupak

18 18 18 19 20 20 21 22 22 23 24 24 26

13 13 14 14 16 16

10 10 11

7 7 9

36

34 34 34 35 35

30 30 31 32 33

38 45 55

41


5

1. UVODa) Historijat

Pravo na slobodu i sigurnost linosti jeste jedno od ljudskih prava eksplicitno zatienih u Ustavu Bosne i Hercegovine. Ova prava sadrana su u Zakonu o krivinom postupku i u drugim relevantnim zakonima. Zbog toga jedino pravosudni organi mogu odobriti ogranienje slobode osobe, to zahtijeva postojanje osnovane sumnje da je data osoba poinila krivino djelo. Zbog toga sudije djeluju kao najvaniji jamac slobode od proizvoljnog uplitanja u slobodu linosti. Zakonom o krivinom postupku Bosne i Hercegovine predvien je postupak u pogledu mjera kojima se ograniava bilo koje od ovih prava kada se osoba nalazi pod krivinom istragom.* Prema istom Zakonu, sudija ne smije pribjegavati restriktivnijim ogranienjima od onih koja su nuna u datim okolnostima.

Meutim, postoje izvjesne nedosljednosti u praktinoj primjeni ovih zakona, od kojih neke izazivaju zabrinutost u pogledu potivanja prava optuenih osoba. U ovom izvjetaju ispituju se takve nedosljednosti. U njemu se takoer ispituje pet meusobno povezanih aspekata u postupku odreivanja pritvora. To su: opravdanost osnovane sumnje; primjena manje restriktivnih mjera; razumijevanje posebnih pritvorskih osnova; ispravno obrazloenje rjeenja o pritvoru; i, uloga branioca. Pregled tih aspekata ukazuje na praksu u Bosni i Hercegovini koja nije u potpunosti usuglaena sa potrebom za odgovarajuim obrazloenjem ograniavanja prava na slobodu linosti ili slobodu kretanja.

Svrha ovog izvjetaja jeste da razmotri postupak za odreivanje pritvora kojim se bolje tite prava i koji bi bio u veoj mjeri usuglaen sa iroko prihvaenim meunarodnim standardima. Izvjetaj sadri krai pregled odgovarajuih meunarodnih normi, kao i analizu potrebe za* Izvjetaj je napisan prije nego to je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivinom postupku Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 58/08) stupio na snagu, te stoga odredbe sadrane u ovom zakonu nisu uzete u obzir)

b)

Svrha i domen izvjetaja

6


utvrivanjem osnovane sumnje; primjenom blaih mjera; standarda i prakse u vezi etiri posebna osnova za odreivanje mjere pritvora; potrebe za kvalitetnim obrazlaganjem odluka; i analizu uloge branioca. U izvjetaju se zakljuuje da, poto se utvrdi postojanje osnovane sumnje, pravosudni organi trebaju pristupiti razmatranju svih relevantnih okolnosti u predmetu prije nego to se upuste u razmatranje pitanja da li okolnosti govore u prilog da postoji rizik da se optueni nee pojaviti na suenju, ili da postoji vjerovatnoa da e ometati sudski postupak. U tom sluaju, sud treba razmotriti pitanje koje mjere su neophodne i dovoljne radi uspjenog nastavka postupka.


7

2. MEUNARODNI PRAVNI OKVIRa) Pitanja materijalnog prava

Meunarodni standardi, koji se odnose na pravedno suenje, sadre vrstu pretpostavku u prilog slobodi. Oni postavljaju obavezu primjene mjera, koje su blae od mjere pritvora kad god je to mogue, te, u svakom sluaju obavezuju na uzdranost od odreivanja pritvora kao mjere kaznenog karaktera. Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (Evropska konvencija), kojoj je Bosna i Hercegovina pristupila, uspostavljene su sljedee norme: Svako ima pravo na slobodu (...) Niko se ne smije liiti slobode, osim u sljedeim sluajevima i u postupku propisanom zakonom: c) lan 5.1 Pravo na slobodu i sigurnost

lan 8 Pravo na potivanje privatnog i poridinog ivota

ako je zakonito uhapen ili pritvoren radi dovoenja nadlenoj sudbenoj vlasti kada postoji osnovana sumnja da je poinio kazneno djelo ili kad je razumno vjerovati da je to nuno radi spreavanja izvrenja kaznenog djela ili bijega nakon njegova poinjenja.

Protokol IV, lan 2 Sloboda kretanja

Javna vlast nee se mijeati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom drutvu nuno radi interesa dravne sigurnosti, javnog reda i mira, ili ekonomske dobrobiti zemlje, te radi spreavanja nereda ili zloina, radi zatite zdravlja ili morala ili radi zatite prava i slobode drugih.

Svako ima pravo na potivanje svoga privatnog i porodinog ivota, doma i prepiske.

Svako ko se zakonito nalazi na podruju neke drave ima pravo na slobodu kretanja i slobodni izbor svoga boravita na tom podruju.

8


Evropskom konvencijom se uvaava da prava idu uz obaveze. Zbog toga ogranienja mogu biti dozvoljena u sluaju kada ponaanje pojedinca ne potuje takve obaveze. Meutim, ova ogranienja ne bi trebala utjecati na prava drugih ili ometati interese pravde. Osim toga, drave su obavezne u svom pozitivnom zakonodavstvu odrediti uvjete pod kojima je ogranienja mogue primijeniti.

Ne mogu se postavljati nikakva ogranienja ostvarivanju tih prava, osim ona koja su u skladu sa zakonom i koja su u demokratskom drutvu nuna radi interesa dravne sigurnosti ili javnog reda i mira, za odravanje javnog poretka, radi spreavanja zloina, radi zatite zdravlja ili morala ili radi zatite prava i sloboda drugih.

Svako je slobodan napustiti bilo koju zemlju, ukljuujui i svoju vlastitu.

Meutim, ak i kada postoje osnovi za liavanje slobode, nema niega to bi sudske vlasti sprijeilo da pribjegnu mjerama manje restriktivnim po slobodu kretanja ili pravo na privatnost.

Ogranienja slobode linosti se u Evropskoj konvenciji razlikuju od ogranienja prava na privatnost i slobodu kretanja. Ova druga dva ogranienja gotovo su identina po jezikoj formulaciji i sutini, dok su u lanu 5 ustanovljeni stroiji kriteriji, te se nalae postojanje osnovane sumnje da je poinjeno krivino djelo. Odredbama je takoer utvreno da ak i kada postoje uvjeti koji dozvoljavaju ogranienje slobode kretanja ili prava na privatnost, oni ne podrazumijevaju automatski ograniavanje slobode. Ogranienja u odnosu na lan 8 i na lan 2 Protokola IV dozvoljena su ukoliko bi nastavak uivanja slobode podrazumijevao rizik da se optueni nee pojaviti na sudu, ili da e ometati istragu ili drugu fazu sudskog postupka. Jurisprudencija Evropske konvencije i drugih meunarodnih normi sugerira da zajedniko razumijevanje dozvoljenih razloga za ograniavanje slobode obuhvata sljedee elemente: a) bojazan od bjekstva; b) bojazan od injenja tekog krivinog djela; c) bojazan od ometanja krivinog postupka; d) bojazan od ozbiljne prijetnje javnom redu.


9

b)

Komitet ministara Vijea Evrope je 2006. godine donio opirne preporuke za primjenu ova tri standarda Evropske konvencije.1 Iako nije obavezujui, taj instrument zasniva se na kodifikaciji prakse Evropskog suda za ljudska prava, izvjetajima Evropskog komiteta za spreavanje muenja o dravama lanicama i miljenjima tijela UN-a za praenje provedbe meunarodnih konvencija o ljudskim pravima.2 Zbog toga on predstavlja vodi u kojem su data tumaenja relevantnih meunarodnih standarda. Komitet ministara Vijea Evrope preporuuje da bi, prije nego to uzme u obzir razmatranje mjere pritvora, sud trebao ispitati da li bi bila primjerenija primjena blaih mjera. Okolnosti koje su, prema miljenju Komiteta, relevantne, jesu: a) vrsta i teina krivinog djela koja se osobi stavlja na teret;

Po ratifikaciji Evropske konvencije, drava potpisnica treba donijeti zakonske propise koji e ogranienja dozvoljena u skladu sa Konvencijom prenijeti u domai pravni poredak. Drugim rijeima, njen krivini postupak mora se usuglasiti s obavezama iz Konvencije. Evropska konvencija takoer postavlja dravama opi uvjet da poduzmu sve mjere neophodne za zatitu prava, a jedna od takvih je i propisivanje postupka za odreivanje pritvora.

Preporueni postupak za primjenu Konvencije

c) starosna dob, zdravstveno stanje, karakter, krivini dosije, te line i socijalne okolnosti osobe, a posebno njene veze u sredini u kojoj ivi; i

b) kazna koju e sud vjerovatno odmjeriti u sluaju izricanja osuujue presude;

d) ponaanje date osobe, posebno u smislu ispunjavanja obaveza koje su joj odreene tokom prethodnog krivinog postupka.

10


3. OSNOVANA SUMNJAa) Meunarodne i domae pravne norme

lan 5.1(c) Evropske konvencije o ljudskim pravima predvia postojanje osnovane sumnje prije hapenja, odnosno pritvaranja. U predmetu protiv Ujedinjenog Kraljevstva iz 1990. godine, Evropski sud za ljudska prava (Evropski sud) objasnio je pojam osnovane sumnje na sljedei nain: postojanje injenica ili informacija koje bi objektivan posmatra smatrao dovoljnim da, na osnovu njih, vjeruje da je data osoba poinila krivino djelo.3 injenice ili informacije na koje se sudija oslanja trebale bi biti dovoljne da opravdaju makar prvobitno liavanje slobode koje vri policija, nastavak istranih radnji i zadravanje po nalogu tuioca. Postojanje optunice ne predstavlja formalan preduvjet za to.

lanom 132.1 Zakona o krivinom postupku BiH takoer je predvieno postojanje osnovane sumnje prije nego to se uzme u obzir bilo koji od konkretnih razloga za odreivanje mjere pritvora. U domaem zakonodavstvu osnovana sumnja opisuje se kao vii stepen sumnje, zasnovan na prikupljenim dokazima koji upuuju na zakljuak da je izvreno krivino djelo.4 U vrlo bitnoj presudi u vezi ovog pitanja, Vrhovni sud FBiH dalje je razradio ovaj pojam: [] osnovana sumnja mora postojati ne samo prilikom odreivanja pritvora nego i za svo vrijeme trajanja pritvora. ...sud je duan cijeniti postojanje tog uvjeta za pritvor i to ne samo na temelju dokaza i podataka koji su postojali u vrijeme odreivanja pritvora nego i onih koji su pribavljeni tokom istrage.5

Osim toga, postojanje osnovane sumnje jeste jedan od aspekata zakonitosti pritvora koji se mora uzeti u obzir prilikom razmatranja opravdanosti rjeenja o pritvoru u albenom postupku. Presude Evropskog suda u kojima je razraeno pravo na osporavanje zakonitosti izreene mjere pritvora obuhvataju pravo na pobijanje postojanja osnovane sumnje. Jo od presude u predmetu Brogan protiv Ujedinjenog Kraljevstva iz 1988. godine, Evropski sud dosljedno smatra da prava iz lana 5.4 Evropske konvencije (koji kae da: Svako ko je lien slobode


11

hapenjem ili pritvaranjem ima pravo pokrenuti sudski postupak u kojem e se brzo odluiti o zakonitosti njegova pritvaranja ili o njegovu putanju na slobodu ako je pritvaranje bilo nezakonito.), znae sljedee:

U rjeenjima u vezi s osnovanom sumnjom u predmetima u kojima je optunica ve potvrena preovladava praksa da vie sudske instance nisu nadlene da se uputaju u razmatranje postojanja osnovane sumnje nakon to optunica bude potvrena. Vrhovni sud Republike Srpske je, naprimjer, u odluci po albi odbrane na rjeenje o pritvoru potvrdio stav okrunog suda u pogledu nenadlenosti za preispitivanje postojanja osnovane sumnje. Prema obrazloenju Suda, ni nii sud niti Vrhovni sud nisu nadleni da preispitaju postojanje osnovane sumnje nakon to je sudija za prethodno sasluanje potvrdio optunicu. Isto tako, u rjeenju

Rjeenja o pritvoru u Bosni i Hercegovini pokazuju da je ocjena osnovane sumnje esto sasvim povrna. Mnoga rjeenja o pritvoru sadre malo ili nimalo argumenata koji bi pokazali kako je postupajui sudija ocijenio postojee dokaze i druge okolnosti koje bi opravdale rjeenje o pritvoru. Mada neke sudije u rjeenju o pritvoru navode dokaze kojima se utvruje postojanje osnovane sumnje bez obzira na fazu postupka u kojoj se predmet nalazi, mnoge druge sudije donose rjeenja koja samo navode da se osnovana sumnja neosporno utvruje pregledom dokumentacije dostavljene sa prijedlogom za odreivanje mjere pritvora. U takvim rjeenjima obino se ne spominju konkretni dokazi, niti se objanjava na koji nain razmotreni dokazi upuuju na to da je osumnjieni poinio predmetno krivino djelo. Tako povrna i ponekad neadekvatna ocjena osnovane sumnje prisutna je na svim nivoima pravosua i u svim nadlenostima u Bosni i Hercegovini.

b)

Domaa praksa

u ovom predmetu, podnosioci apelacije trebali su imati na raspolaganju pravni lijek, koji bi nadlenom sudu omoguio da preispita ne samo potivanje uvjeta iz procesnog prava [], nego i osnovanost sumnje koja je bila razlogom za izvrenje hapenja, te ligitimnost svrhe koja se nastojala ostvariti hapenjem, te pritvorom nakon toga. 6

12


iz 2006. godine po albi odbrane kojom se ukazalo na nepostojanje osnovane sumnje, Vrhovni sud FBiH utvrdio je sljedee:

Drugostepena sudska vijea na kantonalnim i okrunim sudovima takoer odbijaju da razmotre postojanje osnovane sumnje u postupku koji se vodi po albi ukoliko je optunica ve potvrena. Takav pristup u suprotnosti je s pravom da se ospore svi aspekti zakonitosti rjeenja o pritvoru, kako je to utvreno u lanu 5.4 Evropske konvencije. U predmetu pred Evropskim sudom relevantnom za ovu diskusiju, sudska vijea vie instance u Bugarskoj odbila su da po albi preispitaju postojanje elemenata osnovane sumnje tokom trajanja sudskog postupka, tvrdei da bi, u suprotnom, prejudicirali odluku o meritumu, te doveli u pitanje nepristrasnost sudija. Evropski sud se s tim nije sloio, navodei kako nastojanje nadlenih organa da osiguraju djelotvornu zatitu principa nepristrasnosti ne moe opravdati ogranienje prava podnosioca apelacije prema lanu 5.4 Konvencije. Mada drugostepena sudska vijea u Bosni i Hercegovini ne navode isti razlog za odbijanje da razmotre postojanje osnovane sumnje nakon to optunica bude potvrena, poruka Evropskog suda jednako se odnosi na sutinu ovog pitanja: poto razumna sumnja predstavlja temeljni element sudske kontrole nad zakonitou mjere pritvora, pravosudni sistemi moraju se organizirati na nain koji omoguava da se taj element preispita, ak i kada se osporava u toku glavnog pretresa.8

Meutim, navoenjem takvih tvrdnji u albi, odbrana ignorira injenicu da je potvrivanjem optunice potvreno postojanje osnovane sumnje da je optueni poinio krivino djelo za koje se u optunici tereti. Ovaj Sud nema ovlatenje da dovodi u pitanje postojanje osnovane sumnje utvreno na takav nain prilikom odluivanja po albi uloenoj na osporeno rjeenje. 7


13

4. MJERE ALTERNATIVNE PRITVORUa) Meunarodne i domae pravne norme

lanom 123 Zakona o krivinom postupku BiH propisane su mjere koje stoje na raspolaganju pravosuu kada se radi o osiguravanju prisustva osumnjienog, odnosno optuenog, u postupku, odnosno za uspjeno voenje postupka. To su: poziv, dovoenje, mjere zabrane,14 jemstvo i pritvor. Ovim lanom je, osim toga, propisano da e nadleni organi primijeniti najblau mjeru.15 lanom 123.3 se takoer predvia da e se svaka mjera biti zamijeniti drugom, blaom mjerom kada za to nastupe uslovi. Time se pred sudije stavlja obaveza da kontinuirano razmatraju mogunost zamjene mjere pritvora nekom blaom mjerom. U lanu 126, 126a-g, 127 i 131 istog Zakona definirani su posebni uvjeti potrebni za odreivanje mjera alternativnih pritvoru. Oni naglaavaju ideju da se mjera pritvora moe izrei jedino ako se ista svrha ne moe postii kakvom drugom mjerom. Sve do nedavne zakonodavne

U instrumentu Komiteta ministara Vijea Evrope iz 2006. godine jasno stoji da drave imaju obavezu zakonom propisati irok spektar alternativnih mjera i primjenjivati ih u praksi.11 Takoer se preporuuje da se prije donoenja rjeenja o pritvoru po jednom od dozvoljenih osnova prvo mora utvrditi da ne postoji mogunost primjene bilo koje blae mjere kako bi se sprijeila bojazan od bjekstva, bojazan od ponovnog injenja krivinog djela, bojazan od utjecaja na krivini postupak ili bojazan od naruavanja javnog reda.12 Najzad, svako rjeenje kojim se odreuju alternativne mjere ili pritvor mora biti obrazloeno.13

Evropski sud za ljudska prava smatra da drave ugovornice trebaju najprije razmotriti mogunost izricanja blaih mjera prilikom odluivanja o tome da li e osobi odrediti mjeru pritvora.9 U jednom nedavno iznesenom predmetu Evropski sud je utvrdio povredu lana 5.1 Evropske konvencije o ljudskim pravima zbog toga to nadleni organi nisu uzeli u razmatranje primjenu nijedne blae mjere koja im je bila na raspolaganju, iako je prema domaem pozitivnom pravu bilo potrebno primijeniti najblau mjeru. Pritvor se stoga smatrao nezakonitim.10

14


Amandmanima na ZKP BiH Ureda visokog predstavnika od 9. jula 2007. godine uvedena je jedna vana pozitivna izmjena: omogueno je odreivanje pojedinih mjera zabrane za svaki od osnova za pritvor.16 Zbog toga, kada okolnosti ukazuju na to da postoji opasnost od bjekstva optuenog ili na to da on moe nastaviti sa injenjem krivinih djela ili da moe ometati krivini postupak, sud je obavezan razmotriti svrsishodnost primjene raspoloivih mjera koje su blae od pritvora. To po slubenoj dunosti radi sudija prilikom odluivanja o prijedlogu za odreivanje mjere pritvora, ili na prijedlog jedne od strana u postupku. Ovim amandmanima takoer je precizirano izvrenje tih mjera, jer se jasno odreuju institucije za njihovu provedbu. S druge strane, zabrana naputanja boravita i zabrana putovanja primjenjuju se samo u predmetima u kojima postoji opasnost od bjekstva, iako ne postoje opravdani razlozi, niti razlozi u smislu zatite ljudskih prava za takvo ogranienje. Izmjene i dopune zakona uopte ne reguliraju pitanje odreivanja jamstva.

intervencije visokog predstavnika, dvije odredbe koje se odnose na primjenu blaih mjera lan 126 Mjere zabrane i lan 127 Uvjeti za odreivanje jemstva ograniavale su primjenu tih mjera jedino na situacije kada postoje okolnosti koje ukazuju na bojazan od bjekstva. Preovladavalo je tumaenje da ove odredbe ne pruaju dovoljan i izriit pravni osnov za primjenu mjera alternativnih pritvoru kada postoje neki drugi razlozi, kao to su bojazan od ometanja krivinog postupka ili potreba da se sprijei izvrenje krivinih djela. Ovakvo tumaenje bilo je u suprotnosti sa tumaenjem Evropske konvencije koju daje Evropski sud, jer se njegovom sudskom praksom promovira stavljanje na raspolaganje velikog izbora mjera kao alternativa pritvoru.

b)

Primjena alternativnih mjera

Domaa praksa

Nakon to su doneseni amandmani na ZKP BiH, sudije i tuioci dravnog suda sada ee koriste alternativne mjere. Meutim, tuioci i sudije u entitetima i Distriktu Brko uglavnom su stajalita da se mjere zabrane i jemstvo mogu primijeniti iskljuivo kada je razlog za pritvor bojazan od


15

bjekstva. Zbog toga je upotreba blaih mjera rijetka i ne bi se uope ni razmatrala, da na njoj ne insistiraju branioci. ak i u sluajevima kada je primijenjena mjera odreivanja jemstva, osnovni razlog za pritvor bio je isti bojazan od bjekstva.

Za razliku od toga, neka sudska vijea Suda BiH ak su i prije proglaenja julskih amandmana donosila rjeenja o mjeri zabrane naputanja boravita bez obzira na osnov za pritvor na koji se poziva tuilatvo, uz obrazloenje da se odredbe lana 126 moraju tumaiti u svjetlu drugih odredaba ZKP i Evropske konvencije. Drugim rijeima, sudije su zakljuile kako bi mjere koje predvia domai zakon trebalo primjenjivati na svaki osnov za pritvor, ak i kada nije u pitanju bojazan od bjekstva.17 Naprimjer, u novembru 2006. godine, drugostepeno sudsko vijee pozvalo se na odredbe lana 126 i pustilo optuenog iz pritvora kada je odluivalo o prijedlogu tuilatva da se iz razloga prijetnje po sigurnost graana i imovine, u skladu sa lanom 132.1(d), produi pritvor za osobu optuenu za ratne zloine. U jednom od predmeta iz 2007. godine koji se odnosi na organizirani kriminal, optuenom je bila odreena zabrana naputanja boravita, mada je prethodno bio u pritvoru zbog bojazni od ometanja krivinog postupka i bojazni od injenja novog krivinog djela. Poto je optueni puten iz pritvora uz izreenu mjeru zabrane, Sud BiH odredio je jemstvo u cilju smanjenja mogunosti bjekstva koju mjera zabrane moe pruiti.18 Takvim odlukama su neke sudije Suda BiH pokazale namjeru da unaprijede standarde i mogunost primjene alternativnih mjera, ak i prije nego to je Ured visokog predstavnika proglasio amandmane na Zakon.

ini se da postoje mnogi razlozi za rijetku primjenu blaih mjera. Zakonima o krivinom postupku oba entiteta i Distrikta Brko odreivanje blae mjere kada se pritvor razmatra po drugim osnovima, a ne po osnovu bojazni od bjekstva, jo uvijek se ne dozvoljava eksplicitno. Kao posljedica nedosljednog pristupa ovom pitanju meu sudijama i sudovima pojavila se razliita praksa. Nema takoer ni podzakonskih akata ili drugih instrumenata koji bi omoguili efikasnu provedbu i nadzor nad manje restriktivnim mjerama od pritvora.

16


Potreba za pouavanjem osumnjienih i optuenih

Vano je da osumnjieni i optueni budu svjesni mogunosti da im se odrede mjere koje su alternativa pritvoru kao to je pravo na jemstvo. Iako odgovornost za to prije svega pripada braniocima, sudije i tuioci ne bi trebali potcjenjivati odgovornost koju nose u pogledu pouavanja osumnjienih odnosno optuenih o zakonskim opcijama koje im stoje na raspolaganju; prisustvo branioca nije, uostalom, obavezno na prvom roitu za odreivanje mjere pritvora. ak i kada je branilac bio prisutan, mnogi osumnjieni nisu imali vremena ni razgovarati o svom predmetu prije samog roita. Bez obzira na to, vrlo je rijetko u praksi i na dravnom i na entitetskom nivou da sudije i tuioci poue optuenog o mogunosti odreivanja jemstva. Osumnjieni esto, izgleda, ne razumiju ni druge pouke o svojim osnovnim pravima, kao to su pravo osumnjienog da ne odgovara na postavljena pitanja i pravo na branioca. Detaljno upoznavanje sa mjerama blaim od pritvora trebalo bi biti dio sveobuhvatnog upoznavanja osumnjienih sa pravima na koja se mogu pozvati u datoj fazi postupka. Kada bi tuioci pouili osumnjiene o mehanizmu odreivanja jemstva i ukazali na to da bi se tuilatvo sloilo s odreivanjem jemstva ukoliko bi bila ponuena odgovarajua suma, ovo bi pitanje moglo biti brzo rijeeno prilikom prvog pojavljivanja pred sudijom. Pravilno razmatranje prijedloga Nesigurnost, meutim, postoji i u samom pravosuu u pogledu pravilnog rjeavanja takvih zahtjeva. Naprimjer, u jednom predmetu koji je voen pred opinskim sudom, sudija za prethodni postupak odbio je zahtjev branioca za odreivanje jemstva ili druge manje restriktivne mjere, navodei da je osumnjieni prijavljen na birou za zapoljavanje. To bi znailo da je odluka zasnovana na pretpostavci da bi odreivanje jemstva bilo dodatni pritisak na materijalnu situaciju osumnjienog jer nema redovan izvor prihoda. Sudija, meutim, nije uope detaljno ocijenio materijalno stanje osumnjienog, niti je utvrdio pojedinosti u vezi stvarne finansijske situacije osumnjienog i njegove porodice, uprkos izriitom zahtjevu. Zbog toga je takav odgovor onemoguio da se zahtjev za davanjem jemstva prilagodi finansijskoj situaciji osumnjienog, kako


17

Domai pravni okvir ne promovira mogunost odreivanja alternativnih mjera pritvoru u svim situacijama, kao to je predvieno meunarodnim normama. Evropska konvencija jasno nalae da se mjere, koje su alternativa pritvoru, razmotre i u drugim situacijama, a ne samo kada postoji opasnost od bjekstva, kao i da vrstu mjera treba odrediti u skladu sa konkretnim okolnostima u svakom predmetu.22 Suvie esto se deava da sudije ak i ne uzimaju u razmatranje prijedlog odbrane za odreivanje jemstva ili drugih alternativnih mjera, a jo manje izriu te mjere kada bi to trebalo. Osim toga, sudije u toku postupka za odreivanje pritvora rijetko pouavaju optuene o njihovim pravima, pogotovo kada je u pitanju primjena blaih mjera.

U jednom drugom primjeru iz opinskog suda, odbrana je traila odreivanje jemstva dostavivi dokaz o upisu hipoteke na kuu u vlasnitvu osumnjienog, kao i dokumentaciju o bankovnim raunima osumnjienog. Sudija za prethodni postupak izjavio je kako nije mogue uzeti u razmatranje zahtjev za odreivanje jemstva u vrijeme izricanja prvog rjeenja o pritvoru; odnosno, da sudija moe razmotriti samo prijedlog tuioca. Ustvari, domaim zakonskim propisima ne spreava se razmatranje mjera koje su alternativa pritvoru u bilo kojoj fazi postupka, bilo proprio motu ili na prijedlog branioca. To je u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda, prema kojoj se prijedlog za odreivanje jemstva mora pravovremeno uzeti u razmatranje bez obzira o kojoj se fazi postupka radi.20 U postupku po albi na rjeenje o odreivanju pritvora, sudsko vijee Vrhovnog suda utvrdilo je da ne moe razmatrati prijedlog o odreivanju jemstva koji je podnio osumnjieni. Umjesto toga, sudsko vijee je svoju ocjenu ograniilo na opravdanost postojanja opeg i posebnih osnova za odreivanje pritvora.21 Ono, tako, nije uzelo u razmatranje prijedlog osumnjienog za odreivanje jemstva. Ovakav ishod mogao se izbjei, jer Vrhovni sud moe naloiti razmatranje prijedloga za odreivanje jemstva prvostepenoj instanci.

nalae Evropski sud.19 Kada je kasnije, na roitu za produenje pritvora, osumnjieni ponovno postavio zahtjev za odreivanjem jemstva, na tu injenicu nije skrenuta panja tuioca, koji nije prisustvovao prethodnom roitu, niti je sudsko vijee spomenulo prijedlog za odreivanje jemstva u svom rjeenju o produenju pritvora.

18


5. POSEBNI OSNOVI ZA ODREIVANJE MJERE PRITVORAa) Bojazan od bjekstva

Ponekad se radi o osumnjienima ili optuenima s dvojnim dravljanstvom ili stranim dravljanstvom. U predmetu koji se odnosio na dva strana dravljanina u paniji, Komitet za ljudska prava UN-a, koji prati potivanje Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima, naao je da pritvor odreen po osnovu bojazni od bjekstva nije opravdan. Komitet smatra da je ovo u suprotnosti sa normama Pakta u vezi slobode linosti, jer strano dravljanstvo samo po sebi ne moe predstavljati dovoljan osnov za odreivanje pritvora.24 tovie, u predmetu koji se ticao osoba bez stalnog mjesta boravka, Evropski sud je utvrdio da nepostojanje prebivalita ne podrazumijeva opasnost od bjekstva.25 Pored toga, kao to je to sluaj sa svim osnovima za odreivanje pritvora, ovaj razlog za pribjegavanje odreivanju pritvora vremenom gubi na znaaju zato to e vrijeme provedeno u pritvoru normalno biti uraunato u izdravanje zatvorske kazne u sluaju donoenja osuujue presude.26 Ako se sud pozove na opasnost od bjekstva kao na jedini preostali osnov za odreivanje pritvora, Evropski sud smatra da se mora naloiti oslobaanje iz pritvora do poetka glavnog pretresa ako je mogue pribaviti garancije da e se optueni pojaviti na suenju.27

Mada ne postoji precizna meunarodna formula koja bi pomogla da se utvrdi da li bi osumnjiena ili optuena osoba mogla pobjei, Evropski sud smatra da se mora ocijeniti nekoliko faktora. Oni se mogu odnositi na visinu zaprijeene kazne, dokaze o prethodnim sluajevima bjekstva u vezi drugih krivinih djela, te konkretne dokaze o planovima o bjekstvu. Sudski organ trebao bi u razmatranje uzeti karakter optuenog, njegov moral, mjesto stanovanja, radni status, finansijsku situaciju, porodine veze, kao i kontakte u inozemstvu ili nepostojanje veze sa dravom u kojoj se krivino goni.23

Meunarodne i domae pravne norme


19

Bojazan od izbegavanja krivinog postupka vrsto je ugraen osnov za odreivanje mjere pritvora u domaem zakonodavstvu. lanom 132.1(a) ZKP BiH se, naprimjer, predvia da se osumnjienom ili optuenom moe odrediti pritvor:

Domaa praksa

U jednom primjeru, osumnjieni je pritvoren zbog bojazni od bjekstva i bojazni da e vriti utjecaj na svjedoke, iako je doao iz Ploa, u Republici Hrvatskoj, u policijsku stanicu u Mostaru kako bi ga policija dodatno ispitala i podvrgla poligrafskom ispitivanju. Sud je, utvrdivi da osumnjieni ima hrvatsko dravljanstvo i stan u vlasnitvu u Ploama, zakljuio da ove okolnosti upuuju na bojazan od bjekstva. Meutim, sud nije izloio dokaze u prilog takvom zakljuku, a nita u ponaanju optuenog nije ukazivalo na to da on nee i ubudue potivati naloge policije i suda.28 U jednom predmetu pred opinskim sudom, dvije osobe osumnjiene su da su poinile djelo unitenja i oteenja tue stvari i zadrane u pritvoru zbog bojazni da e vriti utjecaj na svjedoke i bojazni od bjekstva. U obrazloenju rjeenja stajalo je da: [] opravdane okolnosti ukazuju na to da bi osumnjieni ukoliko bi bili puteni na slobodu mogli pobjei, odnosno napustiti teritorij BiH, na koji nain bi bili nedostupni pravosudnim tijelima BiH i tako onemoguili krivino gonjenje. Naime, osumnjieni NN je

Bojazan od bjekstva osumnjienog ili optuenog u zemlje bive Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije esto se navodi kao razlog za odreivanje pritvora. Mnogi graani Bosne i Hercegovine posjeduju dravljanstvo i druge veze sa nekom od susjednih drava, bivih jugoslavenskih republika. Ustavi Hrvatske, Crne Gore i Slovenije sadre odredbe kojima je zabranjeno izruivanje njihovih dravljana za poinjena krivina djela. Migracijama prema zemljama izvan regije takoer je povean broj graana s dvojnim dravljanstvom. Sama injenica da neko posjeduje dvojno dravljanstvo ili strano dravljanstvo ne moe se, meutim, koristiti kao jedini razlog za izricanje mjere pritvora.

[] ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na bojazan od bjekstva.

20


S druge strane, barem u jednom sluaju tuilac se u prijedlogu za odreivanje pritvora pozvao na jedan prethodni predmet, kada je optueni pobjegao nakon to mu je izreena prvostepena presuda, ali je Sud BiH odbio da odredi pritvor po tom osnovu. Sudsko vijee je utvrdilo da je obavezno da donese odluku na osnovu sudskih spisa i injenica pred sobom, te se nije moglo osloniti na ishod nekog drugog predmeta.30 Takva odluka ukazuje na to da negativan ishod jednog rjeenja o odreivanju pritvora ne moe diktirati druga rjeenja. Isto tako, ona je relevantna za razvoj pozitivne prakse u postupku za odreivanje pritvora, pri emu dvojno dravljanstvo ne bi trebalo automatski posluiti kao pokazatelj koji upuuje na potrebu odreivanja mjere pritvora, nego samo kao polazite za posebnu i detaljnu ocjenu bitnih okolnosti.

Ovakvi primjeri ukazuju na injenicu da dvojno dravljanstvo, ili ak indicija o njegovom postojanju, diktira odreivanje pritvora u Bosni i Hercegovini, dok se pri tome ne uzimaju u obzir drugi kriteriji za koritenje ovog osnova.

dravljanin BiH i RH, a kako su oba osumnjiena neoenjena te nisu vezana za navedeno podruje pa su razlozi za odreivanje pritvora po lanu 146, st.1, ta.a. ZKP FBiH opravdani.29

b)


Bojazan od ometanja krivinog postupka

Bojazan od ometanja krivinog postupka jeste iroko prihvaeni osnov za izricanje mjere pritvora kojim se optueni spreava u poduzimanju radnji koje bi mogle ozbiljno ugroziti tok postupka. To moe biti pritisak ili zastraivanje svjedoka, upozorenje ili tajni dogovori sa drugim eventualnim sauesnicima, te uklanjanje dokaza ili dokumenata. Meutim, prema miljenju Evropskog suda za ljudska prava, ovaj osnov za odreivanje pritvora validan je samo kada postoje jasne indicije ili injenine okolnosti koje idu u prilog njegovom koritenju. Naprimjer, u predmetu u kojem je osoba osumnjiena za pokuaj ubistva, pljaku i silovanje, puka tvrdnja pravosudnih organa tuene drave da bi optueni bio u sporazumu sa sauesnikom, koji se nije nalazio u pritvoru, ocijenjena je kao nedovoljna da opravda produenje pritvora.31 Pored


21

toga, ovaj osnov vremenom gubi na znaaju i potpuno nestaje u trenutku kada tuilatvo prikupi dovoljno dokaza, to se obino podudara s okonanjem istrage.32

Takoer, u skladu sa lanom 132.1(b) ZKP BiH pritvor se moe odrediti ako: [] postoji osnovana bojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za krivini postupak ili ako naroite okolnosti ukazuju na to da e ometati krivini postupak utjecajem na svjedoke, sauesnike i prikrivae.

Prema stavu 2, pritvor se ukida im se osiguraju dokazi zbog kojih je odreen. Teret dokazivanja je na tuilatvu, koje potrebne istrane radnje treba provesti brzo i efikasno kako bi osumnjieni bio puten na slobodu, kao i na sudijama, koji trebaju osigurati da osoba ne bude drana u pritvoru bez potrebe, zbog tuilake ili organizacijske neefikasnosti. Bojazan od ometanja krivinog postupka u Bosni i Hercegovini koristi se vrlo esto kao osnov za odreivanje pritvora. Spomenute meunarodne norme predviaju da se ovaj osnov mora primjenjivati dosljedno. Drugim rijeima, rjeenjima o pritvoru trebalo bi biti obrazloeno da li postoje posebne okolnosti koje opravdavaju bojazan da bi data osoba mogla, ako ostane na slobodi, utjecati na svjedoke ili sauesnike. Tuioci u Bosni i Hercegovini ovo esto propuste obrazloiti. Domaa praksa

Kada podnose prijedlog za odreivanje pritvora po ovom osnovu, neki tuioci u Tuilatvu BiH navode da e, od trenutka kada optunica bude potvrena, optueni saznati imena, line podatke i adrese svjedoka, ime se stvara opasnost da bi optueni mogao doi do njih i, eventualno, izvriti pritisak na svjedoke prije nego to budu dali iskaz u toku glavnog pretresa. Sudije Suda BiH odbacuju ovakvo obrazloenje. Ustvari, sudije i vijea su u mnogim predmetima voenim pred dravnim i entitetskim sudovima odbili prijedlog tuilatva zasnovan na tome zbog nedostatka dokaza. Naprimjer, sudija jednog kantonalnog suda odbio je prijedlog za odreivanje pritvora iz sljedeih razloga: Sudija za prethodni postupak nije se saglasio sa prijedlogom kantonalnog tuioca da se prema osumnjienima odredi pritvor u

22


Praktiari se spore oko toga da li se na ovaj osnov mogu pozvati tokom glavnog pretresa. Oni koji su protiv pozivanja na ovaj osnov ukazuju na to da je do poetka glavnog pretresa trebalo ve prikupiti i osigurati sve dokaze. Oni praktiari koji se zalau za njegovu primjenu istiu da svjedoci svoj iskaz trebaju usmeno dati tek na glavnom pretresu. Zato neke sudije odreuju pritvor po ovom osnovu ak i tokom glavnog pretresa. Njihovi argumenti su manje-vie sljedei: ako bude puten na slobodu, optueni e se vratiti u svoje prijeratno prebivalite, gdje ive barem neke od rtava ili svjedoka; tamo bi imao mogunost stupiti u kontakt sa svjedocima i utjecati na njihove iskaze na sudu.34 (Ova pojava uglavnom se odnosi na predmete ratnih zloina, trgovinu ljudima i organizirani kriminal.) Komentari Zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini, koji daju prikaz prethodne i tekue prakse, pruaju objanjenja za posebne kriterije koji se odnose na upotrebu ovog osnova za pritvor. Sudije i tuioci mogli bi ih vie koristiti i primjenjivati date stavove u svojoj praksi ee nego to je to sada sluaj.35

Meutim, u izvjesnim sluajevima je pritvor odreen po ovom osnovu ogranien na kratko vrijeme i ukida se im se osiguraju dokazi ili ispitaju svjedoci. Neki sudovi su po ovom osnovu pritvor odreivali u trajanju od samo deset dana, dok su drugi odreivali pritvor u trajanju od trideset dana. Bez obzira na to, primjena ovog osnova od strane sudova povremeno je upitna, pogotovo kada je rije o utvrivanju da li naroite okolnosti ukazuju na mogunost da e osoba izvriti utjecaj na svjedoke.

smislu odredbi [lan 132.1(b)] jer je tuilac samo parafrazirao i naveo da bi osumnjieni mogli utjecati na svjedoke ukoliko bi se nalazili na slobodi, ne navodei koje su to oigledne i konkretne okolnosti koje ukazuju na to, nego tuilac samo apstraktno to navodi i pretpostavlja. 33

c)

Potreba da se osumnjiena ili optuena osoba sprijei u injenju tekih krivinih djela moe biti legitiman osnov za odreivanje pritvora. Ali ovaj razlog nije nesporan i neki strunjaci u oblasti ljudskih prava tvrde da se


Potreba za spreavanjem vrenja krivinih djela


23

njegovom primjenom naruava pretpostavka o nevinosti.36 Zbog toga je vano da sudije i tuioci imaju na umu da pritvor nije kaznena mjera, ve neto to je predvieno da sprijei dogaaje koji mogu ometati pravilan tok krivinog postupka ili da zatiti prava drugih.

To, meutim, nije uvijek sluaj. U predmetu u kojem se osoba teretila za ubistvo i izazivanje poara, naprimjer, Evropski sud je primijetio da prethodne osuujue presude za laka djela teku krau u pokuaju i dezerterstvo ne moraju obavezno biti razlog za odreivanje pritvora iz bojazni da e osumnjieni ponoviti krivino djelo.38 Mada sudska praksa nije ustanovila vrsta mjerila kojima bi se ustanovilo kakvu vanost treba pridavati injenici da je otvorena istraga za druga slina krivina djela, ipak je prilino jasno da je odreivanje mjere pritvora opravdano ako su slina djela poinjena poto je otvorena istraga u datom predmetu.39 lan 132.1(c) ZKP BiH zauzima se slino stajalite, navodei da se pritvor moe odrediti: [] ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti krivino djelo ili da e dovriti pokuano krivino djelo ili da e uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta krivina djela moe se izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna.

Praksa Evropskog suda opravdava upotrebu ovog osnova kada postoji stvarna opasnost od ponavljanja teke krivine radnje. Naravno, okolnosti u predmetu i kriminalna prolost, te linost osumnjienog ili optuenog moraju ii u prilog takvom zakljuku. Naprimjer, u predmetu u kojem je osumnjieni bio umijean u organizirani kriminal, tvrdilo se da bi osumnjieni mogao zloupotrijebiti svoju slobodu tako to e odravati postojeu mreu kontakata i pruiti dragocjenu pomo svojim suradnicima. Evropski sud utvrdio je da takve okolnosti opravdavaju pritvor na osnovu bojazni od ponavljanja krivinog djela.37 Zbog toga broj i karakter poinjenih krivinih djela postaju relevantni, poto mogu ukazati na opasnost od izvrenja novih slinih krivinih djela tokom sudskog postupka.

Pitanja u pogledu primjene ovog osnova za pritvor mogu se grupirati u etiri kategorije. Prva obuhvata predmete u kojima su uoene greke tehnike

Domaa praksa

24


prirode, u kojima nije zadovoljen uvjet kazne u trajanju od pet godina ili vie. Svaka povreda domaeg zakona obavezno ini da pritvor postaje nezakonit, jer Evropska konvencija zahtijeva striktno potivanje domaeg pravnog okvira.40 Drugo, u nekim predmetima nema ukupne ocjene toga da li posebne okolnosti opravdavaju bojazan da e optueni izvriti novo krivino djelo. Naprimjer, u nekoliko postupaka radilo se o pritvoru u duem trajanju na osnovu prijetnje krivinim djelom koja je mogla biti upuena u trenutku uzbuenja. Sudije su odredile pritvor a da nisu ocijenile stepen u kojem je prijetnja bila ozbiljna i trajna, ime su dovele u pitanje opravdanost mjere pritvora. Tree, u nekim sluajevima odstupa se od uspostavljene prakse prema kojoj tuilac ili sudija imaju pristup evidenciji o prethodnim krivinim djelima osumnjienog, koja tako postaje sastavni dio procjene rizika. Na kraju, jezik koji se koristi u nekim rjeenjima o odreivanju pritvora u suprotnosti je sa pretpostavkom o nevinosti. Naprimjer, u rjeenju kojim se odbija alba na rjeenje o pritvoru, sudsko vijee nalazi da nain i okolnosti pod kojima je poinio to krivino djelo teke krae na teritoriju u nadlenosti ovog suda nedvojbeno navodi sud na zakljuak da.... Takva reenica u sudskom rjeenju o pritvoru, u kojem sudsko vijee nije sauvalo pretpostavku o nevinosti osumnjienog, odaje utisak da je pritvor prije kaznena mjera, a ne mjera osiguranja.41

d)


Potreba za ouvanjem sigurnosti graana ili imovine

Iako Evropski sud dozvoljava koritenje ovog osnova za pritvor u ogranienoj mjeri, postoji i rairena skepsa u pogledu njegove ispravnosti.

Evropski sud uvaava da potreba za odravanjem javnog reda moe biti osnov za odreivanje mjere pritvora u vrlo ogranienom obimu. U jednom od malobrojnih predmeta koji se odnosi na primjenu ovog osnova za pritvor, Evropski sud utvrdio je da se ovaj osnov moe koristiti samo kada injenice pokazuju da bi putanjem optuenog na slobodu zaista bio naruen javni red.42 Pored toga, u predmetu I.A. protiv Francuske, Evropski sud razjasnio je da nije dovoljno puko pozivanje na apstraktan nain na prirodu datog krivinog djela, okolnosti pod kojima je poinjeno i eventualne reakcije porodice rtve.43


25

Nekoliko drava lanica Vijea Evrope nikada nije ni imalo ovakav osnov za pritvor, dok su druge u skorije vrijeme teile da ga uklone iz svog zakonodavstva.44 U svom Objanjenju o upotrebi mjere pritvora, Komitet ministara Vijea Evrope primjeuje da se javni red moe koristiti kao opravdanje za pritvor samo [] u sluaju da postoje sutinski dokazi o reakciji na teko krivino djelo poput ubistva Komitet, osim toga, primjeuje da jedino nastanak izuzetne situacije moe uiniti pritvor neophodnim po ovom osnovu, a ne moe se oekivati da e takva situacija nastati kao posljedica putanja iz pritvora veine osumnjienih poinilaca.45 etvrti, i posljednji dozvoljen osnov za mjeru pritvora u Zakonu o krivinom postupku Bosne i Hercegovine, kako je propisano lanom 132.1(d), izgleda ukljuuje koncept javnog reda:

Isto tako, odredba lana 132.1(d), za razliku od odredaba od (a) do (c) istog lana, ne obavezuje eksplicitno sud da ocijeni okolnosti u pogledu njihovog budueg efekta, te zbog toga konceptualno ne lii na druge osnove za pritvor. Naprimjer, u sluaju pritvora zasnovanog na odredbi

Komentari Zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini i sudska praksa u cijeloj dravi ukazuju, meutim, da se itav koncept sigurnosti graana ili imovine ne mora tumaiti kao ouvanje javnog reda. Mada se u Komentarima objanjava da je primarni cilj uvoenja ovog osnova bio da se omogui ouvanje sigurnosti, u njima se ne navode konkretni procesni efekti koji bi time bili postignuti. Ako koncept sigurnosti graana ili imovine ne odgovara konceptu zatite javnog reda, onda je on potpuno mimo svakog osnova za pritvor prihvaenog u meunarodnim normama za zatitu ljudskih prava. Zbog toga bi upotreba drugih postojeih osnova za pritvor, posebno bojazan od ponavljanja krivinih djela, mogla predstavljati dovoljan osnov da se osigura javni red.46

Ako se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora od deset (10) godina ili tea kazna, a usljed naina izvrenja ili posljedica krivinog djela odreivanje pritvora neophodno je za sigurnost graana ili imovine. U sluaju kada se radi o krivinom djelu terorizma, smatra se da postoji pretpostavka, koja se moe pobijati, da je ugroena sigurnost graana i imovine.

26


u stavu (c) (to jest, bojazan od ponovnog injenja krivinog djela), zakon nalae da okolnosti treba da ukau na opasnost u pogledu budueg slijeda dogaaja. Isto tako, bojazan od bjekstva optuenog sama po sebi predstavlja ocjenu orijentiranu na budunost, kao to je to i utjecaj na krivini postupak. Konano, domae zakonodavstvo podrazumijeva pretpostavku da je sigurnost graana ili imovine ugroena u sluaju sumnje na djelo terorizma, to je pretpostavka koja teret dokazivanja prebacuje na osumnjienu ili optuenu osobu, koja treba dokazati da ne predstavlja prijetnju po sigurnost graana. To je gotovo nemogu zadatak u svakom sluaju, a time se kri pretpostavka u prilog putanja osobe na slobodu, sadrana u lanu 5 Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava.47 Nejasnoe u pogledu koncepta javnog reda i u pogledu pritvora kao preventivne a ne kaznene mjere, negativno su se odrazile na domau sudsku praksu. U brojnim predmetima odreivanja pritvora po ovom osnovu, obrazloenje glasi otprilike ovako: ako je krivino djelo kanjivo kaznom zatvora u trajanju od deset godina, a imajui na umu nain na koji je krivino djelo izvreno (naprimjer, maljem, testerom, pitoljem) i posljedice krivinog djela (naprimjer, gubitak imovine, teka povreda, smrt), sud nalazi da su nain i posljedice krivinog djela takvi da nalau odreivanje mjere pritvora u interesu sigurnosti graana. Ovakvo nizanje argumenata ne sadri sveobuhvatan koncept javnog reda, nego se zadrava na ranijoj ugroenosti javne sigurnosti zbog naina na koji je krivino djelo poinjeno ili zbog posljedica navodnog djela. Ovakva obrazloenja takoer ne sadre konkretne injenice koje bi ukazale na to da postoji stalna prijetnja po sigurnost graana ili imovine u stepenu koji dovodi u pitanje javni red. Usredsrijeenost se tako stavlja vie na objanjenje naina na koji je navodno djelo poinjeno, nego na njegove eventualne budue posljedice ako se optuenom ne odredi pritvor. Domaa praksa

Stepen u kojem se domai praktiari oslanjaju na ovaj osnov ukazuje na to da je on postao zamjena za odredbu o obaveznom pritvoru za krivina djela za koja je zaprijeena kazna zatvora u trajanju od deset ili vie godina, koju su sadravali prethodni krivinoprocesni zakoni.48 Ovaj osnov je u irokoj upotrebi kad god je zaprijeena kazna za krivino djelo


27

najmanje pet godina, ili od jedne do deset godina. Tuioci i sudije se, isto tako, esto pozivaju na ovaj osnov za odreivanje mjere pritvora kada razlozi, zapravo, odgovaraju nekom od drugih osnova za pritvor, kao to su bojazan od injenja novog krivinog djela ili potreba da se svjedoci zatite od zastraivanja. Naprimjer, kantonalni sud je pruio sljedee obrazloenje: Imajui u vidu da se osumnjieni sumnjie za krivino djelo razbojnitva iz lana 289. stav 2. KZ FBiH, za koje djelo se po Zakonu moe izrei kazna zatvora od 10 godina ili tea kazna, te usljed naina na koji je poinjeno krivino djelo (upotrebom oruja u objektu koji se bavi prometom zlatnog nakita i u kojem u svako doba ima dragocjenosti i novca) odreivanje pritvora prema osumnjienima ukazuje se neophodnim radi sigurnosti graana, pa shodno tome postoji osnov za pritvor po lanu 146, stav 1, toka d) ZKP-a FBiH. 49

Drugim rijeima, ovaj kantonalni sud je zapravo izloio argument da postoji bojazan od injenja novog krivinog djela kao osnov za izricanje mjere pritvora, a ne prijetnja javnom redu.

Sudovi, naravno, ponekad odbiju da izreknu mjeru pritvora na osnovu sigurnosti graana i imovine. Naprimjer, nakon potvrivanja optunice u predmetu koji je voen protiv etiri osobe, sudija Suda BiH odbio je prijedlog za odreivanje pritvora po osnovu lana 132.1(d), navodei da: Ovo, iz razloga to masivnost krivinog djela, te pretpostavka da bi oslobaanje optuenih najvjerovatnije naruilo javni red usljed osjeaja nepovjerenja u sudski sistem, odnosno nain izvrenja i prouzrokovana posljedica, u konkretnom sluaju nisu dovoljni za pritvor.50

Slino tome, u predmetu pred opinskim sudom, sudsko vijee koje je produavalo pritvor optuenom u vrijeme izricanja presude, utvrdilo je da nema dokaza u prilog osnovu iz lana 132.1(d), te je optuenog pustilo na slobodu, navodei:

Dakle, bilo bi neprimjereno produiti pritvor pozivanjem na bojazan za sigurnost graana kada za to ne postoje konkretni i

28


Neka rjeenja se, isto tako, oslanjaju na subjektivni oseaj nesigurnosti graana, dok se u drugima razmatra oseaj sigurnosti jedino kod rtava i njihovih porodica.52 Osjeaj straha i zgraanja izazvan kada se sazna za nasilan zloin moda je prirodna ljudska reakcija, ali nije nuno i odgovarajui razlog za dranje osumnjienih u pritvoru. U predmetu I.A. protiv Francuske, Evropski sud je, razmatrajui pojam socijalni nemiri kojim se moe opravdati pritvor i odluke u tom predmetu koje navode nain i prirodu poinjenog djela, ocijenio da su okolnosti pod kojima je djelo izvreno i reakcije porodice rtve nedovoljni da bi se odredio pritvor iz razloga potrebe ouvanja javnog reda.53 Pritvor koji se odreuje na osnovu krenja javnog reda kao opeg pojma, mora biti eksplicitno potkrijepljen dokazima koji pokazuju da bi putanje optuenog na slobodu dovelo do rasprostranjenih i trajnih prijetnji po sigurnost graana u pogledu javnog reda. Meutim, domai branioci takoer ne pruaju uvjerljive argumente u korist svojih klijenata kada se navodi ovaj sporni osnov za odreivanje ili produenje pritvora. S obzirom na ustaljenu praksu upotrebe ovog osnova za pritvor u Bosni i Hercegovini, branioci bi u svojim prijedlozima trebali posegnuti izvan granica uobiajene prakse u dravi i direktno se pozvati na presude Evropskog suda.54 Pored toga, domae vlasti mogle bi razmotriti mogunost da izbriu sigurnost graana ili imovine kao osnov za pritvor ili, alternativno, da

Sudsko vijee je, osim toga, utvrdilo da nisu navedene konkretne injenice niti dokazi koji bi pokazali da bi javnost bila uznemirena putanjem optuenog na slobodu. Ovo obrazloenje najpriblinije podsjea na standard Evropskog suda kada su u pitanju dokazi koji trebaju potkrijepiti odreivanje pritvora po osnovu ouvanja javnog reda.

objektivni dokazi, jer bi takav pritvor bio proizvoljan. Naime, kako vrijeme prolazi, tako blijedi senzibilnost javnosti u odnosu na dogaaj iz prolosti. Potrebno je dokazati da ispoljena brutalnost kod poinjenja djela, pa makar bila motivirana i osvetom i makar djelo bilo poinjeno i na javnom mjestu, u konkretnoj fazi krivinog postupka (ovdje oko tri mjeseca nakon poinjenja djela i kada je optueniku izreena zatvorska kazna) kod graana izaziva nesigurnost za vlastiti tjelesni integritet i imovinu.51


29

izmijene ovu odredbu radi uspostave jasnih kriterija za njenu primjenu. Mogui prijedlog teksta odredbe bi glasio: ako bi putanje na slobodu osumnjienog ili optuenog dovelo do izuzetnog i dugotrajnog naruavanja javnog reda usljed naina poinjenja ili posljedica krivinog djela, a za isto se moe izrei kazna od najmanje deset (10) godina zatvora55

Takva jezika formulacija pomogla bi ne samo da se razjasni sam osnov za pritvor, ve i nain njegove primjene. Ipak, ostaje mogunost da bi ak i tako izmijenjena formulacija mogla izazvati nove probleme i proizvesti neeljene posljedice. To je moda kljuni razlog zato bi bilo bolje potpuno izbrisati ovu odredbu iz krivinoprocesnih zakona u dravi. Osim toga, brisanje ove odredbe ne bi znatno utjecalo na mogunost odreivanja mjere pritvora uope, nego bi jednostavno dovelo do toga da se od sudija i tuilaca trai da znatno paljivije i preciznije iznesu prave razloge zbog kojih je pritvor neophodan. Naprimjer, na Sudu BiH, u ijoj su nadlenosti najosjetljiviji predmeti, pritvor se u predmetima ratnih zloina gotovo nikada ne izrie iskljuivo na osnovu odredaba iz take (d), ve najee u kombinaciji sa nekim drugih osnovom.56

30


6. DETALJNO OBRAZLOENA RJEENJAa) Meunarodne i domae pravne norme

Evropski sud je u mnogim predmetima smatrao da se domai pravosudni sistemi moraju organizirati na nain koji omoguava potivanje normi u pogledu odreivanja pritvora u skladu sa lanom 5 Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava. Zbog toga sudije moraju iscrpno obrazloiti zato je pritvor nuna mjera u datom sluaju i kako se osnov za odreivanje mjere pritvora na koji se pozivaju, odnosi na datu osobu.57 Rutinsko citiranje zakonskih odredaba koje se odnose na pritvor nije dovoljno, a da se ne obrazloi i primijeni zakon na konkretne injenice u datom predmetu.58 Evropski sud esto je utvrdio povredu lana 5.3 Evropske konvencije u postupcima koji su se pred njim vodili kada nisu navedeni relevantni i dovoljni razlozi da bi se opravdalo odreivanje pritvora.59 lanom 5.4, kojim se garantira pravo na osporavanje zakonitosti pritvora, takoer se zahtijeva jasno obrazloenje razloga za pritvor kako bi se omoguio pravedan drugostepeni postupak. Evropski sud smatra da je dolo do povrede ove odredbe kada se rjeenja o odreivanju mjere pritvora koriste na stereotipan nain, te ne uzmu u ozbir argumente strana u postupku.60 Sudska praksa takoer insistira na injenici da se konkretne okolnosti u prilog odreivanja mjere pritvora mogu promijeniti, te zbog toga poetni razlozi za odreivanje pritvora vremenom gube na znaaju ili mogu u potpunosti nestati. Zbog toga je potrebno redovno preispitivati postojanje osnova za pritvor.61

U Zakonu o krivinom postupku Bosne i Hercegovine, bitnu povredu odredaba krivinog postupka predstavlja ako je izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sebi () ili u njoj nisu navedeni razlozi o odluujuim injenicama.62 Ova odredba odraava opi pravni princip, koji jednako vai za upravni, graanski i krivini postupak. Iako je odredba izriita kada se radi o presudama, ona se odnosi i na rjeenja o pritvoru, koja moraju biti zasnovana na odluujuim injenicama, to je i garancija sudske pravednosti i neovisnosti.63 U lanu 134 Zakona o krivinom postupku BiH navodi se da rjeenja o


31

pritvoru moraju sadravati, izmeu ostalog, zakonski osnov za odreivanje pritvora s obrazloenjem. U Komentarima Zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini data je sljedea upozoravajua napomena: U obrazloenju treba istai konkretne injenice koje opravdavaju primjenu pritvora, to u praksi esto nedostaje, tako da se obrazloenje esto svodi na parafraziranje ili ak prenoenje teksta zakona.64 Rjeenja kojima se odreuju mjere zabrane takoer bi trebala biti detaljno obrazloena.65 Teret dokazivanja da je pritvor neophodna mjera pripada tuiocima. Pritvor se moe razmatrati jedino na osnovu prijedloga tuioca u pisanoj formi, koji, kako je ve reeno, treba biti obrazloen. Kao osnovni pisani dokument na osnovu kojeg se razmatra odreivanje mjere pritvora, prijedlog tuilatva mora sadravati relevantne materijalne injenice koje ukazuju na potrebu da se odredi mjera pritvora. Meutim, esto prijedlozi tuilatva ne sadre takve injenice i uglavnom su zasnovani na pukim navodima, bez relevantnih i dovoljnih materijalnih injenica. Naprimjer, u jednom prijedlogu kojim se trai odreivanje pritvora na osnovu navodne prijetnje svjedocima, u obrazloenju je stajalo sljedee: U toku istrage koja je otvorena protiv osumnjienih, u ovom trenutku nisu sasluani svi svjedoci, to objektivno predstavlja okolnost koja ukazuje na to da bi osumnjieni svojim boravkom na slobodi mogli ometati tok istrage utjecajem na svjedoke, ime je praktino ispunjen razlog za pritvor propisan u lanu 132.1(b) ZKP-a BiH.66

b)

Prijedlozi tuilatva

Ovaj prijedlog ne sadri individualiziranu ocjenu toga da li bi osumnjieni zaista zloupotrijebili svoju slobodu i izvrili utjecaj na svjedoke koji jo uvijek nisu sasluani. Suprotno duhu zakona u vezi s postupkom za odreivanje mjere pritvora, ovaj prijedlog ne izlae odluujue injenice i zbog toga ne moe biti dovoljan osnov kojim bi se opravdala mjera pritvora.67 Nekome kome predmet nije poznat, nain na koji tuilac upotrebljava rije objektivno ukazuje na miljenje da se radi o pravilu prema kojem osumnjieni vre pritisak na svjedoke, bez obzira na okolnosti.

32


Kada se posebno zatrai jemstvo ili neka druga mjera, rjeenja o pritvoru esto ne sadre razloge zbog kojih te mjere nisu odobrene. Kada je, naprimjer, nakon produenja pritvora opinski sud ustanovio da postoji

Ovim se postavlja pitanje da li se u praksi uope vri strogo preispitivanje potrebe za pritvorom. U principu, detaljna i stvarna procjena uvijek je potrebna, bilo da se radi o odluivanju o potrebi izricanja ili produenja mjere pritvora ili u toku preispitivanja zakonitosti pritvora. Prilikom svakog produenja pritvora ili preispitivanja zakonitosti mjere pritvora treba uzeti u obzir sve relevantne injenice, kao to su protok vremena i promjene u okolnostima koje su bile relevantne za prvobitno odreivanje pritvora. Meutim, tuioci i sudije pokazuju tendenciju da vie panje poklanjaju kategorizaciji krivinih djela i okolnostima nego posebnim injenicama u svakom predmetu. Obino se mjera pritvora predlae ili odreuje za krivina djela kao to su ratni zloini, ubistvo u pokuaju ili ubistvo, silovanje, teka kraa, pljaka i trgovina drogom. U jednom sluaju tuilac je ak napisao prijedlog za odreivanje pritvora i prije nego to je sasluao osumnjienog. Takva praksa nije suglasna ni s obavezom da se svaki prijedlog za odreivanje pritvora i rjeenje o pritvoru izrade u odnosu na injenice i okolnosti u datom sluaju, niti s osnovnim principom da je pritvor zatitna a ne kaznena mjera.

Sudije odluuju o tome da li je pritvor opravdan. Da bi se osigurala zakonitost mjere liavanja slobode, rjeenja moraju pruiti dovoljne i relevantne razloge koji opravdavaju mjeru pritvora. Kako bi se to postiglo, sudija mora biti u stanju osloniti se na informacije koje mu dostavi tuilac, na izjavu samog osumnjienog u toku sasluanja prije nego to bude odreena mjera pritvora i, eventualno, na podneske odbrane. Meutim pred sudovima Bosne i Hercegovine danas, rjeenja kojima se odreuje ili produava pritvor rijetko sadre konkretne okolnosti koje govore u prilog zato je ova stroija mjera neophodna. tovie, rjeenja kojima se produava pritvor u toku istrage ili preispitivanje pritvora prilikom ili nakon potvrivanja optunice obino se doimaju kao prepis prethodnih rjeenja, uz slinu jeziku formulaciju i zakljuke koji se ponavljaju u svakom rjeenju o pritvoru.

c)

Prvostepena rjeenja i kontrola opravdanosti pritvora


33

opravdana bojazan od bjekstva, a potom naveo da se mjere zabrane u ovoj fazi postupka ne mogu primijeniti, sud u rjeenju nije obrazloio kako je sudija doao do tog zakljuka, niti zato mjera zabrane naputanja boravita ne bi bila djelotvorna.68 U postupku po albi potrebno je razmotriti vane argumente i injenice koje bi mogle utjecati na postojanje uvjeta koji su bitni u pogledu zakonitosti rjeenja o pritvoru.69 U toku preispitivanja albi na rjeenje o pritvoru, drugostepena vijea imaju posebnu ulogu koja se odnosi na praenje, usmjeravanje i korekciju rjenja koja ne sadre propisno obrazloenje, ili su na drugi nain neosnovana. esto, meutim, drugostepena vijea ne ocjenjuju adekvatno da li su osnovi za pritvor dovoljno obrazloeni i ne razmatraju uz dovoljno panje argumente koje iznose branioci. Naprimjer, u odluci po albi u kojoj je odbrana tvrdila da, iako njihov klijent ima prebivalite na jednom podruju, a radi na drugom, u relativnoj blizini prvog mjesta, ova injenica ne znai mogunost da bi osoba mogla pobjei. Braniteljica je zatim zatraila da njena klijentica bude putena iz pritvora. Sudsko vijee okrunog suda odgovorilo je ovako:

d)

Drugostepeni postupak

Drugostepeno vijee nije dalo obrazloenje zato je u prvostepenom rjeenju ispravno utvreno da postoje razlozi za odreivanje pritvora. Ostavilo je argumente odbrane bez odgovora, te na kraju nije jasno da li postoje dovoljni razlozi koji idu u prilog odreivanju mjere pritvora iz navedenog razloga.

Vijee ovog suda smatra da je sudija za prethodni postupak pravilno ocijenio sve okolnosti koje se odnose na odreivanje pritvora, te da je ispravno postupio u predmetnom rjeenju odreujui pritvor osumnjienoj iz razloga propisanih u lanu 189, stav 1, taka a) ZKP-a RS [lan 132.1(a) ZKP BiH].70

34


7. ULOGA BRANIOCAa) Profesionalna dunost

Branioci imaju ulogu u osiguranju da se standardi pravednog postupka potuju u toku krivinog postupka. Kada je u pitanju neko pravo kao to je pravo na slobodu linosti, ta uloga posebno dobija na znaaju. Branioci su zbog toga obavezni svoje klijente zastupati s panjom, integritetom i najviim nivoom profesionalnosti. Prema domaem zakonu, odbrana mora poduzimati sve neophodne korake u cilju (...) zatite prava svojih klijenata.71 Meutim, u praksi branioci, i oni postavljeni po slubenoj dunosti, kao i oni privatno izabrani, ne zastupaju u potpunosti interese svojih klijenata tokom postupka odreivanja pritvora, posebno kada se radi o osporavanju rjeenja o pritvoru. Mada branioci esto osporavaju postojanje osnovane sumnje ili osnova za pritvor, ponekad ne zasnivaju takve argumente na analizi podnesenih dokaza. Usmeni i pismeni prijedlozi protiv rjeenja o odreivanju mjere pritvora ne sadre uvijek relevantne injenine okolnosti koje bi sudije trebale uzeti u obzir. esto se ini da branioci nisu prouili sve dokaze koji su izneseni. ak i kada postoje injenice i argumenti koji bi mogli opravdati primjenu drugih mjera osim pritvora, esto izgleda kao da branioci podrazumijevaju da su oni oigledni, te zbog toga nedovoljno potkrepljuju svoje tvrdnje. Naprimjer, u postupku u kojem je pritvor odreen zbog bojazni od bjekstva, u podnesku se navodi: U obrazloenju pobijanog rjeenja navodi se da su osumnjieni dravljani Srbije i Crne Gore sa stalnim mjestom boravka na Kosovu te da je sama injenica da se radi o stranim dravljanima okolnost koja ukazuje na bojazan od bjekstva. Ovakav stav suda neosnovan je i pogrean. Kod injenice da im je poznato i prebivalite i adresa, te spremnost osumnjienih da se jave na svaki poziv suda odreivanje pritvora iz navedenih razloga pokazuje se neosnovanim.72

b)

Potreba da se prijedlozi potkrijepe injenicama


35

U drugom predmetu, u kojem je osumnjienoj osobi odreen pritvor iz bojazni da bi mogla ponoviti krivino djelo, ni tuilac ni sudija nisu imali konkretne podatke o prethodnim krivinim djelima osumnjienog, osim same izjave osumnjienog da je nekoliko postupaka protiv njega pokrenuto dvije godine ranije. Cjelokupno obrazloenje koje je branilac ponudio osporavajui postojanje uvjeta za odreivanje pritvora po ovom osnovu sastojalo se od sljedeeg: Takoer ne postoji strah da e ponoviti krivino djelo jer nema podataka o ranijim osuujuim presudama. Da je branilac umjesto toga svoju argumentaciju zasnovao na tome to okolnosti koje su poznate sudiji nisu dovoljne da se utvrdi potreban nivo bojazni, mogao je isto tako istai da je sud odredio pritvor, a da nije utvrdio da li osumnjieni zapravo ima krivini dosje ili nema. Ovo bi tada ilo u prilog zakljuku da nije ispunjen uvjet o postojanju posebnih okolnosti koje bi opravdale bojazan od ponavljanja krivinog djela.

c)

Branioci esto ne zahtijevaju primjenu blaih mjera, kao to su jemstvo, zabrana naputanja prebivalita ili druge mjere zabrane. ak i kada je branilac podnio takve prijedloge, oni nisu uvijek potkrijepljeni neophodnom dokumentacijom. To utjee na mogunost sudija da uzmu u razmatranje takve prijedloge, a moe i usporiti proces dok se ne dostave dodatne informacije.

Potreba da se zahtijeva alternativa pritvoru

d)

Uope uzevi, podnesci branilaca u Bosni i Hercegovini ne sadre meunarodne norme o pravednom suenju kao dio argumentacije koju odbrana zastupa. U prijedlozima kojima se osporava rjeenje o pritvoru gotovo nikada se ne spominju meunarodni standardi o ljudskim pravima u pogledu odreivanja pritvora ili izricanja drugih blaih mjera, niti presude Evropskog suda ili komentari na zakon ili kakav drugi izvor sudske prakse. Kada bi se branioci po pravilu klonili neutemeljenih primjedbi i vie se oslanjali na meunarodne norme o pravinom suenju kao i na drugu relevantnu domau i meunarodnu praksu kao to su presude Evropskog suda, kao nain da potkrijepe svoje argumente, time bi ustvari bili od pomoi sudu prilikom donoenja rjeenja.

Potreba da se prijedlozi potkrijepe normama pravednog suenja

36


8. ZAKLJUAKPrimjena i upotreba pritvora i alternativnih mjera u Bosni i Hercegovini esto nije u skladu sa meunarodnim normama o ljudskim pravima. Neophodna neovisna procjena postojanja osnovane sumnje prije nego to bude odreena mjera pritvora ili pritvor bude produen, ili prije no to bude donesena odluka po albi na rjeenje o pritvoru, esto nije adekvatna. Osim toga, domai pravni okvir ne potie primjenu blaih mjera od pritvora. Posljedica toga je da se praksa razlikuje u itavoj zemlji, a mjera pritvora izgleda da je prije pravilo nego izuzetak. Primjena svakog od etiri osnova za pritvor predvienih u ZKP BiH takoer prua razloge za zabrinutost. Rjeenja o pritvoru po osnovu bojazni od bjekstva esto nisu dovoljno obrazloena. Takoer se meu sudijama javlja tendencija da dvojno dravljanstvo automatski posmatraju u svjetlu postojanja bojazni od bjekstva. To za posljedicu ima odreivanje mjere pritvora bez prethodnog razmatranja individualnih, injeninih i pravnih okolnosti u datom predmetu.

Prijedlozi tuilatva za odreivanje pritvora po osnovu ometanja krivinog postupka esto nisu dovoljno utemeljeni ukazivanjem na injenine i pravne okolnosti. Posljedica toga jeste da sudije obino odbacuju takve prijedloge. U nekim sluajevima su i u rjeenjima sudija o odreivanju mjere pritvora nedostajali navodi o posebnim okolnostima koje bi opravdale upotrebu ovog osnova za pritvor. U rjeenjima o pritvoru po osnovu potrebe da se sprijei injenje novih tekih krivinih djela, sudije i tuioci ne preispitaju uvijek detaljno posebne okolnosti koje bi utvrdile postojanje bojazni od injenja novih krivinih djela. Umjesto toga, krivini dosije pojedinca ili sumnja o prethodno izvrenim krivinim djelima mogu utjecati da se odredi pritvor kao kaznena mjera.

Primjena prijetnje po sigurnost graana ili imovine kao osnova za odreivanje pritvora zahtijeva ozbiljno preispitivanje. Uvjeti i kriteriji koji proistiu iz sudskih rjeenja nisu u skladu sa praksom Evopskog suda za ljudska prava u ovoj oblasti. Razlozi koji se navode u prijedlozima tuilatava i rjeenjima sudova ne ukazuju na koji nain putanje


37

Meunarodni standardi o ljudskim pravima postavljaju zahtjev da svako liavanje slobode mora biti potkrijepljeno dovoljnim materijalnim dokazima tokom itavog perioda dok to lienje slobode traje. Sudski organi u Bosni i Hercegovini neformalno tvrde da ih broj predmeta i vremenska ogranienja spreavaju da podnose prijedloge za odreivanje pritvora i donose rjeenja koja su u skladu s Evropskom konvencijom i odredbama domaeg zakona. Meutim, ovi razlozi ne mogu sudije i tuioce razrijeiti obaveze da propisno obavljaju svoju dunost.

osumnjienog ili optuenog na slobodu ugroava javni red. Komitet UNa za ljudska prava je, zapravo, iznio preporuku da bi Bosna i Hercegovina trebala razmotriti mogunost da ukloni ovaj osnov za pritvor iz svog zakonodavstva, ukazujui na nejasnoe u konceptu sigurnosti graana.73

Konano, prijedlozi odbrane obino nisu dovoljno obrazloeni. Izgleda da branioci esto polaze od pretpostavke da se analiza i argumenti u njihovom izlaganju podrazumijevaju. Prijedlozi odbrane esto ne sadre pozivanje na injenine okolnosti i na nedostatke u prijedlogu tuilatva i sudskom rjeenju. Oni rijetko sadre meunarodne ili domae norme koje bi ile u prilog slobodi osumnjienog ili optuenog.

38


9. PREPORUKEPreporuke koje slijede trebale bi pomoi praktiarima i zakonodavcu da unaprijede primjenu mjere pritvora i alternativnih mjera koje u veem stepenu tite ljudska prava.

MINISTARSTVIMA PRAVDE, PARLAMENTU BiH, VISOKOM SUDSKOM I TUILAKOM VIJEU, SUDOVIMA I TUILATVIMA

U odnosu na probleme koji su uoeni u vezi sa primjenom pritvora po osnovu ouvanja sigurnosti graana i imovine, postoje dvije opcije koje stoje na raspolaganju zakonodavcu: brisanje odredbe iz take (d) lana 132.1, ili njena izmjena. Brisanje ove odredbe ne bi znaajno utjecalo na mogunost odreivanja pritvora. Time bi se, zapravo, pred sudije postavio zahtjev da sa veom panjom iznesu razloge za rjeenje o pritvoru. Ukoliko se, pak, zakonodavac odlui za amandmane radije nego za brisanje, tada oni moraju uzeti u obzir meunarodne standarde za zatitu ljudskih prava i imati za cilj da ustanove jasne kriterije za situacije kada se pritvor moe odrediti po osnovu ugroavanja javnog reda. Takve smjernice za praktiare bi se potom morale uvrstiti u Komentare Zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini. Pravo osobe da bude putena na slobodu iz pritvora i obaveza primjene najblae mjere kako bi se osiguralo prisustvo osumnjienog odnosno optuenog i uspjeno voenje postupka treba biti osnov svih odluka SUDIJAMA I TUIOCIMA

Ministarstva pravde, u suradnji sa Visokim sudskim i tuilakim vijeem (VSTV), sudovima i tuilatvima, trebaju utvrditi sveobuhvatne smjernice kako bi se pravosuu olakalo da korektno i djelotvorno koristi najadekvatnije mjere kojima e osigurati prisustvo optuene osobe tokom postupka. Smjernicama treba biti obuhvaena lista osnovnih injeninih pitanja koja je potrebno utvrditi prije odreivanja adekvatne mjere i preporueno da se svaka mjera, poevi od najblae, sistematski preispita i ocijeni. Tim smjernicama trebaju biti razjanjeni proceduralni i tehniki aspekti primjene mjera koje su alternativa pritvoru, kao i ukazano na okolnosti kada su takve mjere opravdane.


39

tuilatva i suda u pogledu pritvora. Sudije i tuioci imaju obavezu prvo razmotriti primjenu blae mjere. Oni, isto tako, imaju obavezu pouiti osumnjienog ili optuenog u to ranijoj fazi postupka o mogunosti primjene drugih mjera osim pritvora. Pored toga, sudije i tuioci bi trebali biti svjesni sljedeeg u pogledu osnova za pritvor: Bojazan od bjekstva: Dvojno dravljanstvo, nepostojanje uredne prijave boravita ili neprecizno utvrene injenice o urednosti dostave sudskih poziva ne smiju se uzimati kao razlozi koji automatski ukazuju na to da je neophodno odreivanje mjere pritvora.

Bojazan od ponavljanja krivinog djela: Sudije i tuioci moraju analizirati ukupnost okolnosti, posebno teinu i prirodu djela i stepen odgovornosti, kako bi osigurali postojanje dokaza koji potkrepljuju bojazan da e osoba ponoviti krivino djelo. Slubenim putem se mora pribaviti evidencija o prethodnim krivinim djelima optuenog, a ona moraju biti utvrena prije odreivanja ili produetka pritvora po ovom osnovu.

Bojazan od ometanja krivinog postupka: U pravilu, bojazan od ometanja toka postupka normalno prestaje prijemom potvrene optunice. Bojazan da bi optueni mogao zastraivati svjedoke mora se potkrijepiti konkretnim injenicama. Dokazi, poput izjava ovih svjedoka, trebaju biti predoeni na glavnom pretresu kad god se ovaj razlog koristi kao osnov za pritvor.

Prijedlozi tuilatava o odreivanju ili produavanju pritvora uvijek moraju sadravati precizne, pravovremene i relevantne materijalne

Potreba za ouvanjem sigurnosti graana i imovine: Sudije i tuioci trebaju preispitati koritenje take (d) lana 132(1) ZKP BiH, ograniavajui ovaj osnov samo na predmete u kojima postoje jasni dokazi da bi sigurnost graana u pogledu javnog reda bila trajno u opasnosti ako bi optueni bio puten na slobodu. Ako se pozovu na taj osnov, sudski organi trebaju primijeniti iste kriterije koje primjenjuje Evropski sud. Entitetski vrhovni sudovi i Ustavni sud BiH trebaju pojasniti vrlo ogranienu primjenu ovog osnova za pritvor i zahtijevati da injenice moraju pokazati jasnu i trajnu prijetnju sigurnosti graana.

40


injenice i druge informacije kako bi se sudijama omoguilo da donesu odluku o tome da li su pritvorski osnovi dovoljno potkrijepljeni i, ako je to sluaj, koja mjera bi bila odgovarajua imajui u vidu navode tuioca, kao i svrhu koju bi tim mjerama trebalo postii.

Sudije moraju osigurati da rjeenja o pritvoru, bez obzira na fazu postupka, budu detaljno obrazloena i potkrijepljena adekvatnim injenicama i dokazima u pogledu svakog razloga za odreivanje pritvora ili blae mjere. Sudije trebaju nastojati da osiguraju detaljni pregled razloga za produenje pritvora, kao i kontrolu opravdanosti pritvora. Razlozi na koje ukazuju optueni i njegov branilac u albi, usmeno i u pisanoj formi, moraju biti adekvatno razmotreni i obrazloeni u svim rjeenjima o pritvoru. Vrhovni sudovi i Sud Bosne i Hercegovine bi na sjednicama kolegija suda i usvajanjem zajednikih zakljuaka trebalo da nastoje dati preciznije smjernice pravosudnim organima u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li osporena rjeenja sadre dovoljno injenica i dokaza koji idu u prilog svakom osnovu za odreivanje ili produenje mjere pritvora ili primjeni blaih mjera. CENTRIMA ZA EDUKACIJU SUDIJA I TUILACA I PRAVOSUDNOJ KOMISIJI DISTRIKTA BRKO

Centri za edukaciju sudija i tuilaca trebaju sve relevantne standarde pravednog suenja koji se odnose na odreivanje pritvora i alternative mjeri pritvora uvesti u svoje pisane materijale za obuku, a posebno prava koja proizlaze iz potrebe za potivanjem prava na slobodu linosti, koja su zagarantirana u lanu 5 Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava. BRANIOCIMA I ADVOKATSKIM KOMORAMA Advokatske komore trebaju pripremiti materijal i organizirati obuku kako bi usavrile sposobnosti advokata da paljivo i savjesno pripremaju usmene i pisane prijedloge kojima osporavaju prijedloge tuilatva i sudska rjeenja na nain koji je u skladu sa meunarodnim i domaim standardima pravednog suenja. Takvim seminarima bi trebalo naglasiti znaaj i primjenljivost presuda i normi Evropskog suda za ljudska prava.


41

NAPOMENE1 2

Preporuka (2006)13 Komiteta ministara dravama lanicama o primjeni mjere pritvora, uvjetima pritvora i zatiti od zloupotrebe. Vidi dodatak.

3 4 5

Osim toga, postoji jo nekoliko relevantnih standarda, kao to su Skup principa UN-a za zatitu svih osoba u pritvoru ili zatvoru (the United Nations Body of Principles for the Protection of All Persons under Any Form of Detention or Imprisonment), ili Minimum standardnih pravila UN-a o nezatvorskim mjerama (the United Nations Standard Minimum Rules for Non-custodial Measures) (tzv. Tokijska pravila). Mada ovoj definiciji nedostaje eksplicitno pozivanje na vezu osumnjienog sa krivinim djelom, to izgleda nije imalo utjecaja na praksu.

Fox, Campbell and Hartley v United Kindgom, presuda Evropskog suda od 30. augusta 1990., stav 32. Vidi odluku Vrhovnog suda FBiH, K-526/03, 29. oktobar 2003., u Komentarima Zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini, Hajrija Sijeri-oli, Malik Hadiomeragi, Marinko Jurevi, Damjan Kaurinovi i Miodrag Simovi, (Sarajevo, Vijee Evrope/Evropska komisija, 2005.) lan 132, str. 414. Brogan and Others v UK, presuda Evropskog suda od 29. novembra 1988., stav 84; vidi isto Ilijkov v Bulgaria, presuda Evropskog suda od 26. jula 2001. godine. Rjeenje br. 070-0-K-06-000445 od 23. augusta 2006. godine. Ilijkov v Bulgaria, presuda Evropskog suda od 26. jula 2001., stav 93-98. Jablonski v Poland, presuda Evropskog suda od 21. decembra 2000., stav. 83.

6 7 8 9 10 11 12 13 14

Vidi Preporuku (2006)13 Komiteta ministara, odjeljak I.4 i Memorandum s objanjenjima, odjeljak 1.4. Vidi Preporuku (2006)13 Komiteta ministara, odjeljak II.7. Vidi Preporuku (2006)13 Komiteta ministara, odjeljak II.14 [1]. To su zabrana naputanja boravita i zabrana putovanja, u skladu sa lanom 126 ZKP BiH, kao i zabrana obavljanja odreenih zanimanja ili dunosti, zabrana odlaska na odreena mjesta, zabrana sastajanja s odreenim osobama, naredba o prijavljivanju odreenom organu i privremeno oduzimanje vozake dozvole, u skladu sa lanom 126a. lan 123(2) ZKP BiH. Ovo su mjere iz lana 126a, vidi biljeku pod 14. Odluka visokog predstavnika objavljena je u Slubenom glasniku, br. 53/07 od 16. jula 2007. godine. Rjeenje KRN/06/234 od 29. novembra 2006. godine. Rjeenje X-K/06/181 od 29. januara 2007. godine. Svaka mjera mora biti prilagoena datoj situaciji, to se odnosi i na odreivanje iznosa jemstva u skladu sa materijalnom situacijom osumnjiene ili optuene osobe. Neumeister v Austria, presuda Evropskog suda od 27. juna 1968., prema Zakonu, stav 14. McKay v United Kingdom, presuda Evropskog suda od 3. oktobra 2006., stav 47. Rjeenje K-I-10/03 od 19. decembra 2003. godine. Preporuka (2006)13 Komiteta ministara dravama lanicama o primjeni mjere pritvora, uvjetima u pritvoru i zatiti od zloupotrebe, usvojena 27. septembra 2006., stav 2.

Ambruszkiewicz v Poland, presuda Evropskog suda od 4. maja 2006., stav 32-33.

15 16 17 18 19

20 21 22

42


23 24 25 26 27 28

Vidi W v Switzerland, presuda Evropskog suda od 26. januara 1993., stav 33, i Neumeister v Switzerland, presuda Evropskog suda od 27. juna 1968., prema Zakonu, stav 10. Michael and Brian Hill v Spain, Komunikacija Komiteta za ljudska prava br. 526/1993, stav 12.3. Sulaoaja v Estonia, presuda Evropskog suda od 15. februara 2005., stav 64. Neumeister v Austria, presuda Evropskog suda od 27. juna 1968., prema Zakonu, stav 11.

Wemhoff v Germany, presuda Evropskog suda od 27. juna 1968., prema Zakonu, stav 15.

29 30 31 32 33 34 35

U Komentarima Zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini takoer je citirana i odluka Vrhovnog suda Srbije, koja se odnosi na pojavljivanje pred organom: To to se okrivljeni posle izvrenog ubistva sam prijavio organima gonjenja je okolnost koja ne ukazuje na bojazan od njegovog bekstva. Hajrija Sijeri-oli, Malik Hadiomeragi, Marinko Jurevi, Damjan Kaurinovi i Miodrag Simovi (Sarajevo, Vijee Evrope/Evropska komisija, 2005.), lan 132, str. 419. Rjeenje Kpp 23/05 od 17. septembra 2005. godine. Rjeenje X-KR/06/290 od 9. januara 2007. godine. Trzaska v Poland, presuda Evropskog suda od 11. jula 2000., stav 65. Rjeenje 009-0-Kv-000 287 od 18. oktobra 2006. godine. Rjeenje X-KR-05/16 od 16. septembra 2005. godine.

Kemmache v France, presuda Evropskog suda od 22. oktobra 1991., stav 54. Hajrija Sijeri-oli, Malik Hadiomerovi, Marinko Jurevi, Damjan Kaurinovi i Miodrag Simovi, Komentari Zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini, (Sarajevo, Vijee Evrope/Evropska komisija, 2005.), lan 132.1(b), str. 420-422. Contrada v Italy, presuda Evropskog suda od 24. augusta 1998., stav 58.

36 37 38 39 40 41

Stefan Treschel, Human Rights in Criminal Proceedings (Oxford, Oxford University Press, 2005.), str. 526. Clooth v Belgium, presuda Evropskog suda od 27. novembra 1991., stav 40. Baranowski v Poland, presuda Evropskog suda od 20. marta 2000., stav 50. Assenov v Bulgaria, presuda Evropskog suda od 28. oktobra 1998., stav 156. U predmetu Matijaevi protiv Srbije, Evropski sud utvrdio je povredu pretpostavke o nevinosti u pogledu jezika koji je upotrijebljen u rjeenju o pritvoru, u kojem je Sud u Novom Sadu napisao da je osumnjieni poinio krivina dela koja podleu krivinom gonjenju, te zakljuio da bi, ako bi bio puten iz pritvora, ponovio djelo (presuda Evropskog suda od 19. septembra 2006., stav 7 i 48). Vidi Letellier v France, presuda Evropskog suda od 26. juna 1991., stav 51. Naprimjer, skandinavske zemlje, kao vedska i Norveka, uope ne predviaju ovakav osnov za pritvor, dok su ga Italija i Poljska ukinule. Vidi I.A. v France, presuda Evropskog suda od 23. septembra 1998., stav 104.

42 43 44 45 46

47

Hajrija Sijeri-oli, Malik Hadiomerovi, Marinko Jurevi, Damjan Kaurinovi i Miodrag Simovi, Komentari Zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini, (Sarajevo, Vijee Evrope/Evropska komisija, 2005.), lan 132.1(d), str. 426. Vidi Rokhlina v Russia, presuda Evropskog suda, od 7. aprila 2005., stav 67.

Memorandum s objanjenjima uz Preporuku R (2006)13 Komiteta ministara dravama lanicama o primjeni mjere pritvora, uvjetima u pritvoru i zatiti od zloupotrebe.


43

48 49 50 51 52 53 54

lan 191(1) Zakona o krivinom postupku, Slubeni list SFRJ, br. 26/86, 74/87, 57/89, 3/90, i Slubeni glasnik Republike BiH, br. 2/92, 9/92, 16/92 i 13/94). Rjeenje 002-0-Kpp-000-001 od 2. marta 2006. godine. Rjeenje X-KR/06/236 od 22. decembra 2006. godine. Rjeenje K 37/05 od 21. septembra 2005. godine. Rjeenje K-510/05 od 20. oktobra 2005. godine.

I.A. v France, presuda Evropskog suda od 23. septembra 1998., stav 104.

55

56

57 58 59 60 61 62 63 64

Samo u jednom predmetu ratnog zloina u fazi nakon potvrivanja optunice je Sud BiH kratko zadrao optuenog u pritvoru iskljuivo na osnovu lana 132.1(d). Nakon donoenja prvostepene presude, osoba je bila putena iz pritvora uz izricanje odreenih mjera zabrane. Letellier v France, presuda Evropskog suda od 26. juna 1991., stav 35. Svipsta v Latvia, presuda Evropskog suda od 9. marta 2006., stav 109. Vidi, naprimjer, Mansur v Turkey, presuda Evropskog suda od 8. juna 1995., stav 55-57; Letellier v France, presuda Evropskog suda od 26. juna 1991., stav 52. Svipsta v Latvia, presuda Evropskog suda od 9. marta 2006., stav 130-134. I.A. v France, presuda Evropskog suda od 23. septembra 1998., stav 111. lan 297(1)(k) ZKP BiH.

Ovakva formulacija naglasak stavlja na zahtjev o uznemirenju javnog reda, naglaavajui takoer da se ovaj osnov moe koristiti u najteim sluajevima krivinih djela gde je mogua kazna najmanje deset godina. Krivina djela koja se nalaze u ovoj kategoriji, prema Krivinom zakonu BiH jesu: lan 167 Ubistvo predstavnika najviih institucija BiH, lan 169 Kanjavanje za najtee oblike krivinih djela, lan 171 Genocid, lan 172 Zloini protiv ovjenosti, lan 173 Ratni zloin protiv civilnog stanovnitva, lan 174 Ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika, lan 175 Ratni zloin protiv ratnih zarobljenika, lan 177 Protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, lan 179 Povreda zakona i obiaja rata, lan 186(3) Trgovina ljudima, lan 189(5) Krijumarenje osoba, lan 191(3) Uzimanje talaca, lan 192(3) Ugroavanje osoba pod meunarodnom zatitom, lan 197(3) Otmica aviona ili broda, lan 198(7) Ugroavanje sigurnosti zrane ili morske plovidbe, lan 201(3) Terorizam, lan 246(c)(5) i (7) Pruanje otpora nadreenom, lan 246(f)(4) Napad na vojnu osobu u vrenju dunosti, i lan 250(3) Organizirani kriminal.

ak je i Ustavni sud potvrdio presude niih sudova u kojima je upotrijebljen ovaj osnov, kao to su AP 805/04 A.K., u kojoj podnosilac albe tvrdi da ekvivalentan osnov iz ZKP FBiH (lan 146.1(d)) predstavlja povredu lana 5.1(c) Evropske konvencije. Ustavni sud je utvrdio da kantonalni sud adekvatno koristi ovaj razlog za odreivanje mjere pritvora u datom predmetu, iako u odluci Ustavnog suda nema detalja o tome kako je nii sud obrazloio upotrebu ovog osnova.

Ured visokog komesarijata za ljudska prava, The Administration of Justice: A Manual on Human Rights for Judges, Prosecutors and Lawyers, odjeljak 4.5.8, str. 133.

65

Mjere zabrane obuhvataju mjere kao to su zabrane o naputanju boravita. U lanu 126.1 ZKP BiH o takvim mjerama navodi se sljedee: Sud mu moe obrazloenim rjeenjem zabraniti da bez odobrenja napusti mjesto boravita... U predmetu Nikolova protiv

Hajrija Sijeri-oli, Malik Hadiomeragi, Marinko Jurevi, Damjan Kaurinovi i Miodrag Simovi, Komentari Zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini, (Sarajevo, Vijee Evrope/Evropska komisija, 2005.), lan 134, str. 432.

44


66 67

Bugarske (b. 2) Evropski sud nalazi da rjeenja kojima se nalae kuni pritvor moraju biti opravdana, slino kao i rjeenja o odreivanju pritvora (presuda Evropskog suda od 30. septembra 2004., stav 67). Ovim prijedlogom za odreivanje pritvora takoer se iznosi kako je osumnjieni priznao navodni zloin, to bi, zapravo, znailo da nema razloga da se zakljui kako bi osumnjieni imao stvarni interes da utjee na svjedoke. Rjeenje KV 30/05 od 22. septembra 2005. godine. lan 50.1 ZKP BiH. Ilijkov v Bulgaria, presuda Evropskog suda od 26. jula 2001., stav 94. Rjeenje Kv-429/05 od 27. decembra 2005. godine. alba od 25. aprila 2006. godine. Prijedlog za odreivanje pritvora br. KT 87/06 od 2. marta 2006. godine.

68 69 70 71 72 73

Zakljune napomene Komiteta za ljudska prava o Bosni i Hercegovini (CCPR/C/BIH/CO/1), stav 18.


45

Preporuka br. 13 (Rec(2006)13)

Komiteta ministara dravama lanicama o pritvoru, uvjetima u pritvoru i zatiti od zloupotrebe

(Usvojio Komitet ministara 27. septembra 2006. godine, na 974. sastanku zamjenika ministara) (neslubeni prevod)

Komitet ministara, u okviru odredaba lana 15.b Statuta Vijea Evrope,

Svjesni nepopravljive tete koju pritvor moe prouzrokovati osobama za koje se na kraju utvrdi da su nevine ili koje budu osloboene, kao i tetnog utjecaja koji pritvor moe imati na odravanje odnosa u porodici; Uzimajui u obzir finansijske posljedice pritvora po dravu, osobe u pritvoru i openito, ekonomiju; Primjeujui znaajan broj osoba koje se nalaze u pritvoru i probleme koji proizilaze iz prenatrpanosti zatvora;

Uvaavajui temeljni znaaj pretpostavke o nevinosti i prava na slobodu linosti;

Imajui na umu ljudska prava i temeljne slobode svih osoba lienih slobode i posebnu potrebu da se osobama u pritvoru osigura ne samo da budu u stanju pripremiti svoju odbranu i odravati porodine veze, nego i da ne budu drane

S obzirom na potrebu osiguranja da se mjera pritvora uvijek odreuje samo u izuzetnim sluajevima i da je uvijek opravdana;

Uzimajui u obzir Preporuku Rec(2006)2 Komiteta ministara o Evropskim zatvorskim pravilima i P

osce bih doc

Documents