osiguritelni operacii
DESCRIPTION
osiguritelni operaciiTRANSCRIPT
GLAVA II
RIZICI I NIVNO PREVZEMAWE VO
OSIGURUVAWE
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
2.1. Rizikot kako poim
Rizikot, kako poim vo odreden moment koga }e se slu{ne zborot asocira na pove}e pretpostavki vo zavisnost od koj aspekt go gledame, odnosno se analizira. Ako vo dadenata sosotojba postoi neizvesnost vo vrska so ishodot na nastanot i mo`nosta ishodot da bide nepovolen, toga{ se javuva intuitivniot poim za"rizikot". Ovoj poim vo su{tina opfa}a nedovolni soznanija za idninata i mo`nost za nastanuvawe na nekoj nepovolen nastan.
Pove}e ekonomisti, statisti~ari i prakti~ari voop{to, pa i vo oblasta osiguruvawe go razgleduvale poimot rizik, pa so ogled na toa definiciite za ovoj poim se razli~ni. Sakale da dojdat do edna zaedni~ka definicija za poimot rizik, koja bi bila korisna za analiza vo sekoja oblast na istra`uvawe, a ne samo vo osiguruvaweto. Dosega nema soglasnost okolu edna edinstvena definicija koja bi mo`ela da se koristi vo sekoja oblast. Definicija na poimot rizik koja e pogodna za ekonomistite, mo`ebi e neprifatliva za drugite nauki i teoreti~ari od drugi profesii. Od prakti~en i teoretski aspekt i vo oblasta na osiguruvaweto ne postoi edna prifatliva definicija na poimot rizik. Op{to prifatena definicija na poimot rizik vo osiguruvaweto e onaa spored koja rizikot se poistovetuva so nastanuvawe na ekonomski {teten nastan. Ova bi bila osnovna i naj{iroka definicija na poimot rizik vo osiguruvaweto.
Po`arot, poplavata, olujata, eksplozijata i sl. se nastani koi go so~inuvaat rizikot vo osiguruvaweto. Ova se opasnosti koi vsu{nost go zagrozuvaat imotot i samiot `ivot na ~ovekot nezavisno od negovata voqa.
Globalno definirawe na rizikot, mo`e da se izvr{i od nekolku aspekti so ogled na toa koj element od op{to prifatenata definicija za rizik saka da se istakne i toa:
1. Ekonomsko definirawe (koncept) na rizikot,2. Pravno definirawe (koncept) na rizikot,3. Javna ili popularna definicija na rizikot,4.Osiguritelno definirawe (koncept) na rizikot-rizici vo
osiguruvawe.Od aspekt na predmetot na istra`uvawe vo ovaj trud po{iroko
elaborirawe zaslu`uva osiguritelnoto definirawe na poimot rizik. Zatoa na{eto vnimanie }e bide koncentrirano na osiguritelnata definicija na rizikot.
2.2. Osiguritelna definicija (koncept) na rizik vo osiguruvawe
Najblizok koncept ili koncept od koj proizlegol osiguritelniot koncept za definirawe na rizikot e javniot koncept za definirawe na rizikot. Od aspekt na trudot osiguritelniot koncept za definirawe na rizikot }e bide od su{tinsko zna~ewe i analiti~ki razgleduvan.
14
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
Vo osiguruvaweto rizikot mo`e da se razgleduva od aspekt na osigurenikot i na osiguruva~ot. Od aspekt na osiguruvaweto za da mo`e da se definira nekoja pojava ili nastan kako rizik i da mo`e da bide predmet na osiguruvawe mora da gi zadovoli slednite uslovi:
- rizikot mora da bide mo`en (mo`e, a ne mora da se slu~i),- rizikot mora da bide ostvarliv (ostvarlivost na rizikot),- rizikot mora da bide iden i neizvesen nastan,- rizikot mora da bide slu~aen i nezavisen od voljata na
~ovekot,- rizikot mora da bide procenliv, odnosno da postoi mo`nost od
procena na {tetata nastanata kako ostvaruvawe na rizikot.Nenavleguvaj}i vo lingvisti~koto razgleduvawe na zborot"rizik"
vo osiguritelnata terminologija zborot rizik ima nekolku zna~ewa:1.Rizik vo smisla na osiguruvawe, pretstavuva neizvesen nastan,
nastanat nezavisno od voljata na osigurenikot i osiguruva~ot, poradi koj mo`e da nastanat {tetni posledici po predmetite za rabota i po samiot `ivot na lu|eto."Pod rizik se podrazbira nastanuvawe na eden ekonomski {teten nastan."1
2.Rizikot ima i pravno zna~ewe na poimot, bidej}i poradi rizikot se sklu~uvaat dogovori, odnosno najmalku dva i pove}e subjekti vleguvaat vo praven odnos. Rizikot e biten element vo dogovorniot odnos vo osiguruvaweto i bez opredeluvawe i ocenuvawe na rizikot. "Samiot rizik e predmet na pravniot odnos koj go narekuvame osiguruvawe."2
3.Osiguritelno-tehni~koto zna~ewe na poimot rizik pretstavuva opasnost ili zbir na mo`ni opasnosti vo kvalitativen i kvantitativen pogled koj se zakanuvaat po imotot i lu|eto.
Slika 1: Objasnuvawe na poimot iden nezavisen nastan3
iden nezavisen nastan
sigurenR(u)=1
rizikO < R<1
ne mo`enR(v) = O
NeizvesenR= ne e poznat
2.3. Klasifikacija na rizicite
Klasifikacijata na rizicite mo`e da se izvr{i i se vr{i vo zavisnost od koj aspekt se gleda na rizicite, sepak za potrebite na ovoj trud
1 A.Tasi~ "Osnovi osigurawa" Privredni finansiski vodi~ Beograd 1976 (str.16).2 A.Tasi~ "Osnovi osigurawa" Privredni finansiski vodi~ - Beograd 1976 (str. 26).3 S. Andriasevi} i V. Petranovi} "Ekonomika osigurawa"-Zagreb 1999 god.
15
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
najprifatliva e klasifikacijata koja {to ja vr{at Emmett Vaughan i Therese Vaughan spored koj rizicite se delat na:4
1. finansiski i nefinansiski riziciOva e naj{irok poim na poimot rizik i gi vklu~uva site sostojbi vo
koj postoi izlo`enost, nepovolnost. Vo nekoi situacii taa nepovolnost vklu~uva finansiska zaguba, dodeka vo drugi situacii toa ne e slu~aj.
2. apsoluten i relativen rizikOsnovna razlika vo definiraweto na apsoluten i relativen rizik e
vo toa dali promenite vo stopanstvoto, promenite na cenite, vkusovite na potro{uva~ite, prihodite i goleminata na proizvodstvoto, kako i tehnologijata mo`at da predizivikaat finansiski zagubi na subjektite vo stopanstvoto ili ne, odnosno dali mo`at da se predvidat posledicite od promenite.
3. osnovni i posebni riziciRazlikata pome|u osnovni i posebni rizici se zasniva na pri~inite i
posledicite na zagubi. Osnovnite rizici gi vklu~uvaat zagubite koi ne se vrzani za poedinecot. Ovie rizici vlijaat na pogolem broj lu|e ili na cela populacija (inflacija, zamjotres, poplava).
Posebnite rizici vklu~uvaat zagubi koi se javuvaat kako posledica na poedine~ni nastani i gi ~uvstvuvaat poedinci (po`ar, kra`ba i drugo).
4. ~isti i {pekulativni riziciIzrazot "~ist rizik" se koristi za karakterizirawe na onie situacii
koi vklu~uvaat samo mo`nost za ostvaruvawe ili izbegnuvawe na zaguba (lice koe ima avtomobil se soo~uva so mo`nosta da go o{teti ili potpolno uni{ti). Mo`en ishod kaj ovie rizici e zaguba ili nepostoewe na zaguba.
[pekulativnite rizici ozna~uvaat situacija vo koja postoi verojatnost na zaguba, no postoi i verojatnost na dobivka. Kockaweto e dobar primer za {pekulatuven rizik. Rizikot vo kockawe namerno e napraven za o~ekuvawe dobivka.
Razlikata pome|u ~ist i {pekulativen rizik e golema od aspekt na osiguruvaweto. Osiguruvaweto ne se zanimava so za{tita na poedinecot od zagubi predizvikani od {pekulativni rizici. Osiguruvaweto ne se poistovetuva so igrite na sre}a bidej}i toa e nau~no definirano.
Od aspekt na osiguruvaweto, zna~ajni se ~istite rizici za razgleduvawe od pri~ina {to i site ~isti rizici nemo`at da se osiguraat. Podelbata na ~istite rizici mo`e da se izvr{i od aspekt na toa koj od niv naj~esto gi pogoduvaat poedinecot ili kompaniite od koi mo`at da se osigurat i toa na:
a. li~ni rizici (prerana smrt, nesposobnost poradi povredi i bolest, kako i rabotna nesposobnost) i
b. imovinski rizik.
4 Emmett Vaughan i Therese Vaughan "Osnovi osiguranja-upravljanje rizicima" Mate -Zagreb 2000 godina.
16
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
Sekoj koj poseduva imot se sretnuva so opasnost za o{tetuvawe ili uni{tuvawe na toj imot. Vo grupata na imovinski rizici vleguvaat dva oblici na zaguba i toa:
direktna zaguba (vrednost na uni{tenata oprema ili zgrada) i
indirektna zaguba (zaguba poradi nekoristewe na uni{tenata oprema ili zgrada).
v. rizik na odgovornost Osnovna opasnost vo rizikot odgovornost e nanesuvawe na
namerna ili nenamerna {teta na druga osoba. Spored ova rizikot odgovornost vklu~uva mo`nost na zagubi na postojnite sredstva ili idnite prihodi, kako posledica od o{tetuvawe na sredstvoto ili neprevzemawe aktivnost so {to se spre~uvaat idnite prihodi. Zna~i, namernite ili nenamernite delikti go karakteriziraat ovoj rizik, so {to se pri~inuva {teta na treti lica.
g. rizici nastanati od propusti na drugi lica.Ova se rizici od koi nastanuvaat {teti zaradi neizvr{uvawe na
prezemeni obvrski od strana na treti lica (neizvr{uvawe na grade`en proekt, neizvr{uvawe na obvrski za pla}awe).
2.4. Fazi, ~ekori, metodi i standardni izve{tai za snimawe i ocenka na rizikot
Golemiot broj na predmeti na osiguruvawe, na~inite na osiguruvawe, vidovite na osiguruvawa, opasnostite od koi mo`e da se sklu~i po`arnoto osiguruvawe, golemiot broj elementi za tarifirawe-opredeluvawe na cena na osiguruvaweto i drugo, go pravi prevzemaweto vo osiguruvawe na po`arnite rizici dosta slo`eno, a posebno kaj industriskiot rizik. Poradi ova vo praksa ne bi trebalo da se dade ponuda za osiguruvawe, a u{te pomalku da se sklu~i osiguruvawe od po`ar i nekoi drugi opasnosti bez pregled i ocena na rizikot, odnosno bez ocenka na site okolnosti zna~ajni za opredeluvawe na te`inata na rizikot, a vrz osnova na toa i za utvrduvawe na premijata - cenata na rizikot za soodvetna osiguritelna za{tita koja osigurenikot ja izbral. Ako osiguruvaweto se sklu~uva za rizik koj osiguruva~ot prv pat go prevzema vo osiguruvawe (novo osiguruvawe), koga rizikot so svojata golemina na osnova na PM[ (Maximum posibble loss) go nadminuva sopstveniot kapacitet (sopstven samopridr`aj), toga{ osiguruva~ot istovremeno so po~etok na osiguruvaweto treba da go re{i plasmanot na vi{ok na rizik preku reosiguruvawe. Poradi site napred nabroeni elementi koi go karakteriziraat po`arniot tip na osiguruvawe, ovoj rizik go pravat da bide i heterogen i zatoa se pojavuva potreba za homogenizacija i plasman na vi{okot na rizik vo reosiguruvawe. Za plasman na del od rizikot ili celiot rizik vo reosiguruvawe, treba da se izvr{at mnogu stru~ni i slo`eni raboti so cel da se homogenizira portfeqot vo sklad do zacrtanata delovna politika na osiguruva~ot za prevzemawe, procena i plasman na po`arnite rizici vo reosiguruvawe.
17
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
Pri prevzemawe na po`arniot rizik vo osiguruvawe, rizikot najprvo se identifikuva i analizira, odnosno potrebno e da se proceni intenzitetot. Vo literaturata, opi{ani se pove}e metodi za procena na rizikot - po`ar, naj~esto so poedine~ni i posebni vidovi tehniki. Site ovie metodi za ocenka na intenzitetot na rizikot i podatocite koi se koristat za primena na site metodi, mo`at da bidat kvalitatitvni i kvantitativni. Od aspekt na osiguruvaweto i temata koja se obrabotuva vo magistarskiot trud, akcent se stava na kvantitativnata metoda, a kvalitativnata metoda se primenuva koga nemo`e da se obezbedat numeri~ki podatoci za ocena na rizikot. Spored ovaa metoda ocenkata na rizikot se vr{i opisno spored kvalifikacijata "golem rizik, sreden rizik, ili mal rizik". Za ovaa metoda voobi~aneno ne se potrebni podatoci od prethoden period za {tetni nastani, nivnite pri~ini i posledici. Kvantitativnite metodi se baziraat na podatoci od prethodniot period za intenzitetot na rizikot, odnosno na statisti~ki obraboteni podatoci za nabquduvaniot period na osiguruvawe. Fazite za ocena na rizikot-po`ar spored kvantitativnata metoda se definiraat vo slednite postapki:
- identifikacija na rizikot,- analiza na rizikot,- procena na rizikot,- obrabotka na rizikot,- kontrola na rizikot.Celta na sekoja faza i subjekt za realizacija na istata mo`e da se
klasificira na sledniot na~in.
Identifikacija-voo~uvawe na rizikot-klasifikacija-pri~insko-posledi~ni vrski
-sopstvenik na kapital-dr`avni organi
-osiguritelni kompanii
Analiza-utvrduvawe na postojnata
sostojba na rizikot-preventiven in`enering
-finansirawe na preventivata,
-sopstvenik na kapital-dr`avni organi
-osiguritelni kompanii
Procena-izbegnuvawe na rizkot-preventivno in`inerstvo
-educurawe-planirawe
-osiguruvawe-reosiguruvawe
-sopstvenik na kapital-osiguritelni kompanii
-reosiguritelni kompanii
Obrabotka
18
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
-visina na {teti od isti ilisli~ni rizici
-za~estenost na rizikot-sopstvenik na imotot-osiguritelni kompanii
Kontrola-za{tita na proektiranite
-za{titni programi-sopstvenik na kapital-osiguritelni kompanii
-reosiguritelni kompanii
Fazata analiza na rizikot od prethodniot pregled na fazite, za predmetniot trud na razgleduvawe e najva`na i gi opfa}a analizite na visinata na {tetite od sli~ni ili isti opasnosti i za~estenosta na opasnosta vo ostvaruvawe na rizikot. Va`nosta na ovaa faza e dotolku pove}e va`na, bidej}i e pripremna rabota vo upravuvawe so rizikot -po`ar od aspekt na osiguruvaweto.
Osiguritelnata praksa za konkretni slu~aevi pri ispituvawe na rizikot za konkreten osigurenik ima izgradeno i se upotrebuva obrzac koj e standarden za ispituvawe na te`inata na po`arniot rizik pri prevzemawe na osiguruvawe.
Prilog: Izve{taj za snimawe na rizik
IZVE[TAJza snimawe na rizik
za osiguruvawe od po`ar i nekoi drugi opasnosti(za osiguruvawe po Tarifa I po`ar-civil i Tarifa II po`ar - industrija)
Op{ti podatoci za rizikot1. Naziv na osigurenikot - rizikot:
Naziv/ime na osigurenikot:Mati~en broj na osigurenikot:Po{tenski broj na osigurenikot/grad:
2. Makrolokacija:(adresa i na koj del od naselenoto mesto se nao|aat objektot/ite)-Odale~enost od sosednite objekti od site ~etiri strani i dali postoi zagrozenost od istite (oddale~enosta da se izrazi vo metri)
3. Mikrolokacija:Skica na objektite na mikrolokacijata (koja e sostaven del na ovaa ponuda) so pribli`na oddale~enost pome|u niv i oznaka na istite kako i nivna namena (za industriski rizik).
4. Vidovi na dejnosti na mikrolokacijaOznaka naobjekt naskica
Vidovi na dejnosti koi se vr{at na mikrolokacija
[ifri na dejnost
Klasa na opasnost {ifra na dejnost soglasno NKD
19
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
* Da se izgotvi proizvolna {ema4.1. Glavna dejnost
(na ~ii ma{ini i pribor otpa|a pogolem del od sumata na osiguruvawe)kratok tehnolo{ki opis so naveduvawe na surovinite koi se koristati utvrduvawe na {ifrata na dejnost soglasno fakti~kata sostojba
4.2. Pomo{na dejnost(proizvodstvo vo koe se proizveduvaat stvari neophodni za glavnoto proizvodstvo i toa isklu~ivo za sopstveni)kratok tehnolo{ki opis so naveduvawe na surovinite koi se koristat i utvrduvawe na {ifrata na dejnost soglasno fakti~kata sostojba
4.3. Sporedna dejnost(proizvodstvo na stvari-obrabotka ili dorabotka na otpadoci koi ostanuvaat od glavnoto proizvodstvo) {to ne se nameneti za glavnoto proizvodstvo, tuku za pazarot)kratok tehnolo{ki opis so naveduvawe na surovinite koi se koristati utvrduvawe na {ifrata na dejnost soglasno fakti~kata sostojba
5. Rabotno vreme5.1. Rabota vo edna smena ________________5.2. Rabota vo dve smeni ________________5.3. Rabota vo tri smeni ________________5.4. Rabota vo ~etiri smeni ________________
6. ^uvarska slu`ba- sopstvena- ovlastena organizacija- kontrolen ~asovnik
7. Broj na vraboteni- vkupno ___________- po pogoni ___________8.Suma na osiguruvawe - grade`ni objekti ______________________________mkd- oprema__________________________________________mkd- PM[______%iznos od sumata ____________________mkd
20
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
EKSPERTSKI TIMGrade`en in`iner ____________________________Elektro in`ener _____________________________Ma{inski in`ener ____________________________Ekonomist ___________________________________Tehnolog _____________________________________
9. Karakteristiki na rizikot od zna~ewe za ocena na te`inata na po`arnite opasnosti
9.1. Opis na grade`nite objekti broj na objektiOznaka na objektite na skica 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1
011
Godina na gradbaVisina na objektot vo metriSpratnost nad zemja
pod zemja
Nose~kakonstrukcija
masivna podgradbabetonski skelet~eli~en skelet VO~eli~en skelet ne VOdrvena konstrukcijabetonski platna
Nadvore{nizidovi
beton,kamen VObeton,kamen ne VOazbest-cement plo~isendvi~ plo~iarmiran betontulametaldrvo
Krovna konstrukcija
beton VO~elik VO~elik ne VOdrvo
Krovnapokriv.
beton VObeton ne VOmetal-limazbest- cementna plo~ave{ta~ki plo~i
Plafon ime|ukatnakonstrukcija
ognootporenmasivna ne VOmalterdrvove{ta~ka ko`a
Garde`. spored Tarifa I i II
21
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
kateg. Dokolku se vr{i snimawe na rizik posle pribirawe na op{tite podatoci za ponudata za osiguruvawe od po`ar civil - industrija se koristi tabelata 9. Grade`na kategorija (vid na izgradba na objektite so koja pokonkretno se utvrduvaat podatocite za grade`nata kategorija).
9.2. Klasa na za{titni merki9.2.1.Spored Tarifa I
(Odluka za rasporeduvawe na teritorijata na Republika Makedonija na podra~jeto po klasi na za{titni merki) ia) podra~je na PPE dostapno za 15 minuti_____________________________b) podra~je na PPE dostapno za 30 minuti_____________________________v) site ostanati podra~ja_____________________________________________
9.2.2. Spored Tarifa II9.2.2.1 Se koristi utvrdenata grade`na kategorija i se
utvrduvaat i slednite podatoci:≠ izgradeni ognoza{titni i razdelni zidovi vo/pome|u objekt
_________ __________________________________________________________________
≠ vgradeni ognopostojani vrati i prozorci vo objektot ________________ __________________________________________________________________
≠ glavnite skali izgradeni od kamen ili beton_______________________ __________________________________________________________________
≠ izgradeni PP skali vo objektot____________________________________ __________________________________________________________________
≠ masivnopremostuvawe_____________________________________________
≠ odvoena ognoopasna obrabotka vo objektot__________________________ __________________________________________________________________
≠ dali postojat eksplozivni izduvnodrena`ni sistemi i tehnolo{ki kanali___________________________________________________________
Za izgotvuvawe na elaborat za snimawe na rizikot se koristat tabelite za Klasata na za{titni merki i toa: I/Grade`ni merki II/Greewe III/Elektri~na instalacija IV/Gromobranska instalacija V/Ostanati instalacii VI/Snabduvawe so voda VII/Nadvore{na hidrantska mre`a VIII/Mobilni sredstva za gasnewe na po`ar
9.3. Instalacii na grade`nite objekti broj na objekti
22
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
Oznaka na objektite na skica 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
11
23
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
Vid na instalacija
Elektri~na za pogonza osvetluvawe
Greewe
Ostanati ins.
parnotoplovodnotopol vozduhte~no gorivo~vrsto gorivoelektri~na energijavodovodnaparovodna (teh.para)gasovodnaventilacija-klimatizacijapneumatskacevkovodotpra{uvawe
Po`arna ins.
stabilen sis. za gaseweavtomatski javuva~ira~ni javuva~i
Gromobranskainstalacija
9.4. Pregled na dokumentacijata za odr`uvawe na instalaciite i uredite
Potrebno e da se napravi uvid vo dokumentacijata (atest, certifikat, re{enie, bele{ka i sl.), za izvr{eni pregledi od strana na ovlasteni stru~ni organizacii ili inspekciski slu`bi na instalaciite, uredite i postrojkite koi podle`at na zakonska obvrska za ispolnuvawe na propi{ani standardi za odr`uvawe vo ispravna i bezbedna sostojba
a. Elektri~na instalacija, uredi i postrojki.b. Gromobranska instalacijav. Hidrantska mre`ag. Instalacija za detekcija i javuvawe na po`ard. Instalacija za gasnewe na po`ar (PP aparati, posledna
kontrola)|. Instalacija za ra~no javuvawe na po`are. Parni kotli i sadovi pod pritisok`. Drugi instalacii (plinski instalacii, instalacija za
pro~istuvawe na vozduh, instalacija za otpra{uvawe i drugi instalacii)
Da se obezbedat skici za:≠ hidrantska mre`a (nadvore{na i vnatre{na)≠ instalacii za dojava i gasnewe po`ar
24
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
≠ kako i za drugi skici za instalacii koi gi ima vo pogonite9.5. Op{ta sostojba na rizikot vo odnos na odr`uvaweto
(odli~na, zadovolitelna, nezadovolitelna)≠ odr`uvawe na objektite i opremata≠ ~istota≠ srednost10. Edinstven i odvoen rizikVrz osnova na prethodno utvrdenite podatoci objektite na
mikrolokacijata se podeleni na slednite po`arni kompleksiPrimeneta metoda se odredbite od Tarifite I i II.
Oznaka na objektot na skicaBroj na kompleks Civ./Ind.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
11
Kompleks IKompleks IIKompleks IIIKompleks IV
Obrazlo`enie za podelba na objektite na po`arni kompleksi:11. Ocenka na te`inata na rizikot spored odredbite na
tarifite I i II
Oznaka na objektite na skica i broj na KompleksotKlasa na opasnost po Tarifa IKlasa na za{titni merki po Tar.IIGrade`na kategorija po Tarifa IKlasa na za{titni merki po Tar.ISpratnost po Tarifa IKlasa na opasnost na stokata po Tar.I
12. Popusti po kompleksi≠ za prevzemeni merki za za{tita od po`ar≠ Se koristi Obrazecot nasloven kako"Zapisnik za
odobruvawe na popustite" izgotven od stru~nata slu`ba vrz baza na tarifite na premii I i II
≠ za traewe na osiguruvaweto≠ za kolektivno osiguruvawe≠ za potpolno avtomatski melnici≠ za drugi prevzemeni merki koi proizleguvaat od tarifite na
premii I i II≠ za u~estvo vo {teta (fran{iza).13. Doplatoci po kompleksi≠ za osiguruvawe grupa na stvari≠ za otkup na amortizirana vrednost kaj grade`nite objekti od
masivna grade`na kategorija≠ za okolnosti koi mnogu go zgolemuvaat rizikot (lo{o
odr`uvawe, stari zgradi i oprema, nedostatok na nadzor,
25
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
nedovolen broj na PP aparati, nepropisno skladirawe na zalihite, stara elektri~na instalacija i sl.)
14. Dopolnitelni riziciAko posebno se dogovori/plati dopolnitelna premija,
osiguritelnaata za{tita se pro{iruva na eden ili na pove}e dopolnitelni opasnosti:
≠ poplava i poroj≠ lizgawe i odronuvawe na zemji{te≠ slegnuvawe na tloto≠ sne`na lavina≠ iste~uvawe na te~nosti (leka`a)≠ samozapaluvawe na zalihi≠ izlevawe na v`arena te~na rastopena masa≠ udar na nepoznato motorno voilo vo osiguren grade`en objekt
15. Oddelni (posebni) dogovarawa za pro{iruvawe na pokritieto
≠ Crte`i, akti, rabotni knigi, planovi, kartoteka i sl., kako i dup~eni kartici, magnetni lenti, magnetni plo~i i drugi datoteki,
≠ Modeli, kalapi, mostri, {abloni,≠ Gotovi pari, hartii od vrednost i drugo,≠ Folii od ve{ta~ki materijali, osven PVC foliite,≠ Anteni za priem na radio i televiziskite programi,≠ Masla i ostanati polnewa, kako i katalizatori,≠ Tro{oci za ras~istuvawe i ru{ewe i tro{oci za odstranuvawe i
namaluvawe na {tetite.16. Najgolemi {teti vo ramkite na rizikot vo poslednite 5
godini (ili 10 godini, dokolku se raboti za ostvarena katastrofalna {teta)
Red.Br.
Datum na
{teta
Pri~ina za{tetata
Iznos na{tetata
Revaloriziraniznos na {tetata
17. Procenka na MM[ (PML ili VM[) po poodelni kompleksiBroj na kom
Vkupna vistinska vrednost na imovinata vo (000)
Stapka nau~estvo
Stapkana
Iznos naMM[
MM[merodaven
26
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
-pleks
den. vorizikot
MM[ za celiotrizik
Grad
e`
obj.
Opre
ma Za
lihi
Vkup
no
I ind.IIIIIIV
Napomena: na podolu nanesenite linii, zadol`itelno da se navede za kakvi vrednosti na osiguruvawe stanuva zbor: knigovodstveni, sumi na osiguruvawe, na flotantna osnova za zalihi i sl:Grade`ni ________________________________________________________Oprema __________________________________________________________Zalihi ___________________________________________________________*Koristi upatstvo za utvrduvawe na MM[,odnosno VM[ (PML),*Koristi upatstvo za utvrduvawe na Edinstven rizik.18. Scenario
(Opis za verojatnosta na ostvaruvawe na nekoj od dominantnite opasnosti so visina na {tetata za koja verojatnosta da se ostvari e golema).19. Dogovarawe za{titni merki
Potrebno e da se utvrdi koi za{titni merki treba da gi prevzeme osigurenikot (so cel pooddelni rizici koi se opfateni so osiguruvaweto da bidat neizvesni), i toa vo odnos na grade`niot object, vo odnos na instalaciite, skladiraweto na zalihite, preventivnite merki za za{tita od po`ar i drugi rizici koi dokolku ne se otstranat go pravat rizikot izvesen,odnosno o~ekuvan).20. Ostanati dogovarawa (za drugi vidovi na osiguruvawe) -
prekin na rabotaDokolku osigurenikot bara i osiguruvawe za nekoi drugi vidovi na
osiguruvawe, vo toj slu~aj potrebno e da se obezbedat i dopolnitelni informacii, kako na primer:
- podatok za zalihi na rezervni delovi,- proizvodna {ema i postavenost na ma{inite vo proizvodnite
hali so spisok na glavnite procesni edinici i datumot na po~etok na rabota i proektiran kapacitet,
- organizirana {ema i broj na vraboteni (menaxerski tim i rabotna sila).
Od samiot izve{taj, odnosno pra{alnik za snimawe na rizik, adekvatno proizleguva deka sekoja procena na rizikot bara primena na ekspertsko znaewe od oblasta za relevantno sogleduvawe na
27
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
podatocite i primena na kvalitativna i kvantitavna metoda za ocena na rizikot po`ar. Na osnova na stru~nite znaewa ekspertot-underwriter treba pome|u ostanatoto da se proiznese na koj na~in najbrzo }e dojde do re{enie za te`inata na rizikot, da odlu~i dali pristapot za re{avawe na nekoj problem e ispraven, a koga e pogre{en i koga e samo verojatno dobar i da mo`e da se snajde vo situacii koga podatocite so koi raspolaga se nekompletni i nedovolno to~ni.
Definiraweto na celta i zada~ata na ekspertskoto ocenuvawe prestavuva osnovna po~etna faza, bidej}i od celta i zada~ata zavisi to~nosta na dobienite rezultati i nivnata prakti~na vrednost. Pri definirawe na celite i zada~ite na ekspertskoto ocenuvawe, mora da se zemaat vo predvid slednite ograni~uvawa:
≠ to~nosta i sodr`inata na postojnite po~etni informacii,≠ potrebniot oblik i sodr`ina na prezentirawe na rezultatite
(kvalitativen ili kvantitativen),≠ rokovi za prezentirawe na rezultatite od ispituvaweto,≠ sostojbata so resursi (kadri) i mo`nosta za u~estvo na
soodvetni specijalisti od odredeni oblasti.Eksperstkata metoda za procena na rizikot ~esto se koristi za
kvalitativna procena na rizikot. Ovaa metoda poradi personalnite predrasudi, predubeduvawa, pristrasnost, interesite i polo`bata na ekspertite ~esto pati mo`e da bide lo{a. Istra`uvawata poka`uvaat deka nekoi eksperti se skloni da go precenuvaat rizikot, a drugi da go potcenuvaat, zatoa ekspertskata ocena na rizikot ne se prifa}a kako to~en, tuku kako nu`en pristap vo procenka na rizikot. No, ovoj ekspertski pristap, sepak prestavuva osnova na site ponovi razvieni metodi za ocenka na intenzitetot i te`inata na po`arniot rizik. Osiguritelnite kompanii so cel da obezbedat soodvetno osiguritelno pokritie i soodvetna i to~na visina na premija, razvivaat svoi metodi za {to poto~no da go utvrdat stepenot na te`inata na rizikot. Od ovie pri~ini golemite kompanii za osiguruvawe razvivaat svoi metodi i svoi timovi za procenka na rizikot. Edna od najprifatenite metodi na prostorite vo Republika Makedonija e "preving" metodata razviena vo Dunav Osiguruvawe. Ovaa metoda koja istoriski poglednato bila permanentno usovr{uvana, pretstavuva i osnov za razvoj na objektiven tarifen sistem. Osnova na ovaa metoda e metodata na ekspertsko ocenuvawe na rizikot so razvoj na svoi timovi. “Preving” metodata e koncepirana, isto taka, za sozdavawe osnovi za definirawe na potrebnite preventivni merki i drugi sigurnosni elementi i merki za obezbeduvawe na osnovite na preventivno in`enerstvo koi vo su{tina ovie elementi ne gi poznavaat drugite metodi. Vo su{tina ovaa metoda gi opfa}a za sekoj osiguren objekt ili tehni~ki sistem slednite elementi:≠ detalen i objektiven opis na sekoj objekt koj se prevzema vo
osiguruvawe, tehni~ki sistem so site tehni~ki konstruktivni podatoci, podatoci za prevzemeni preventivni za{titini merki, godina na proizvodstvo ili nabavka, vreme na rabota, proizveduva~ i negovi referenci.
28
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
≠ detalen opis na funkcijata, celta, odnosno zada~ata i namenata na objektot ili tehni~kiot sistem, kako i postapki za koristewe i odr`uvawe.
≠ analiza i vlijanie na mo`ni kr{ewa, havarii i po`ar i nivnoto vlijanie na drugi poremetuvawa na funkcionirawe na objektot ili tehni~kiot sistem.
≠ analiza na mo`ni posledici od poedine~ni {tetni pojavi vo kvalitativna i kvantitativna smisla (golemina i vid na {teta).
≠ verojatnost na nastanuvawe na poedine~ni {tetni slu~aevi.≠ uka`uvawa na potrebnite preventivni merki koi treba da se
prevzemat, kako bi verojatnosta na nastanatata {teta bi bila pomala.Za da se obezbedat navedenite elementi, imaj}i ja vo predvid
slo`enosta na problematikata sepak osnova na preving metodata prestavuva ekspertskata ocenka na rizikot na site relevantni podatoci, a za ova e potrebno da se obezbedat pred se dva preduslovi i toa:≠ izbor na vrvni eksperti so golem fond na site potrebni znaewa i so golemo iskustvo vo procenka na rizikot, odnosno vo rabota so objekti i tehni~ki sistemi za koi se vr{i procena na rizikot i ≠ golem broj na kvantitativni osnovi pred se podatoci i informacii za dosega{nata rabota na nabquduvaniot ili sli~ni objekti i tehni~ki sistemi vo sli~ni ili ednakvi uslovi na rabota, a posebno za prethodni {tetni nastani od mal ili golem obem (statisti~ko nabquduvawe).
Korisnosta od vakviot pristap, pri ocenka i merewe na te`inata i intenzitetot na rizikot so cel {to poto~no da se utvrdat site okolnosti zna~ajni za utvrduvawe na goleminata na rizikot e trojna, za osiguruva~ot, za osigurenikot i dr`avata.
a. Korist od aspekt na osiguruva~ot≠ procenkata na rizikot na osigurenite objekti i tehni~ki sistemi e
realna i to~na,≠ kalkulacijata na premijata za osiguruvawe e usoglasena so
realnata golemina na rizikot na osiguruvawe,≠ preving metodata e primenliva za pove}e vidovi na osiguruvawa,
no napred opi{ana najdobri efekti dava kaj procena na rizikot pri osiguruvawe od po`ar i nekoi drugi opasnosti,
≠ go opredeluva to~niot iznos na rizik koj {to mo`e da go zadr`i osiguruva~ot i to~niot iznos koj {to treba da go prenese vo reosiguruvawe.
b. Korist za osigurenikot≠ ovozmo`uva realno prepoznavawe na potencijalnite rizici i
nivnata golemina,≠ ovozmo`uva to~no presmetuvawe na premijata za osiguruvawe
ili nejzino namaluvawe,≠ pomalata premija za osiguruvawe ovozmo`uva na osigurenikot
pogolema primena na preventivni merki za za{tita,≠ pogolemata primena na merkite za za{tita sozdava uslovi za
zgolemuvawe na sigurnosta na delovniot proces,
29
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
≠ zgolemenata sigurnost na delovniot proces sozdava uslovi za stabilen i zgolemen udel na pazarot,v. Korist po{iroko za dr`avata
≠ zgolemena sigurnost na delovnata reprodukcija,≠ ramnopravno vklu~uvawe vo svetkiot pazar na osiguruvawe i
reosiguruvawe.≠ poprecizno utvrduvawe na potrebnoto nivo na platno bilansnite
pozicii na dr`avata od aspekt na reosiguruvawe.Rezultatite od procena na intenzitetot na rizikot i primenata na
ovaa metoda, davaat mo`nost za sporedba vo vreme na isti objekti i tehni~ki sistemi so isti ili promeneti elementi. Pravcite na ponatamo{no istra`uvawe treba da odat vo ponatamo{no precizirawe i opi{uvawe na faktorite, kriteriumite i merilata za ocenka na rizikot na osiguruvawe. So ova i vakov pravec bi se smalila subjektivnosta pri procenka na rizikot vo osiguruvawe vo najmala mo`na mera.
2.5. Zavisnosta na cenata na osiguruvawe od ocenkata na rizikot
2.5.1. Premija za osiguruvawePremijata za osiguruvawe, kako va`en element na
osiguruvaweto pretstavuva cena na rizikot i vo sebe gi sodr`i cenata na ~inewe na osiguruvaweto zgolemena za odreden iznos na kumulacija (rezervi na sigurnost).
Premijata na osiguruvawe definirana spored Zakonot za supervizija na osiguruvawe (Sl.vesnik br.27 od 2002 godina na RM) se sostoi od funkcionalna premija i del za sproveduvawe na osiguruvaweto. Funkcionalnata premija sodr`i: tehni~ka premija i del za fond za preventiva. Ovoj del od premijata e vo neposredna funkcija na osiguruvaweto, odnosno so delot za tehni~ka premija slu`i za nadomest na {teti, a delot za preventiva, dokolku se izdvojuva od funkcionalnata premija slu`i za prevzemawe na za{titini i preventivni merki kaj osigurenicite.
"Premijata e iznos koj se uplatuva vo osiguritelniot fond. Taa e va`en element na osiguruvweto i vo osnova pretstavuva sozdavawe na pari~ni sredstva za obnova na o{tetenata ili uni{tenata imovina, odnosno za isplata na osigurenata suma. Premijata pretstavuva cena na rizikot".5
Premijata za osiguruvawe, iako se definira kako specifi~na cena, vo su{tina ne se razlikuva od drugite vidovi ceni koi se definiraat vo ostanatite dejnosti od stopanstvoto. Marks za cenata voop{to veli"cenata e pari~en izraz na vrednosta na stokata ili uslugata”".6
"Cenata e koli~ina na pari koja mora da se plati pri kupuvawe, za edinica na nekoja stoka ili usluga. Pa spored toa sekoja cena ima i svoja struktura”." 7
5"A.Tasic “Osnovi osiguranja” Privredni finansiski vodic-Beograd 19766 K.Marks “Kapital” (99-100).7 Z.Pjanic “Ekonomski leksikon”-Zagreb str..1161.
30
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
Cenata na ~inewe na proizvodot ja so~inuvaat vistinskite utro{oci na elementite na procesot na proizvodstvo. Vo osiguruvaweto strukturata na cenata na ~inewe - premija za osiguruvawe ja so~inuvaat verojatnite elementi, pa taa e proizvod od dve verojatnosti: verojatnost na nastanuvawe na {tetniot nastan i verojatnosta od intenzitetot i goleminata na {tetniot nastan. Od tuka cenata na ~inewe vo osiguruvawe vo osnova po~iva na dva elementi:
1. Zakonot za verojatnost i2. Zakon na golemi broevi.Spored gornite elementi premijata na osiguruvawe e cena na
rizikot koja vo sebe sodr`i cena na ~inewe na uslugata (nadomest na {teti) zgolemena za odreden iznos na rezervi na sigurnost i mo`e da se pretstavi.
P = C~ + Cu + R
P = premija za osiguruvaweC~= cena na ~inewe na osiguruvawetoCu=cena na uslugataR= rezervi na sigurnost
Na osnova na aktuarsko - statisti~ki pristap za nekolku godini na sogleduvawe na rizikot kaj odreden osigurenik vrz osnova na izve{tajot za snimawe na rizikot se utvrduva
Cr (cena na rizikot) =
Suma na o{teta=
80 = 0,8Tehni~ka
premia100
Site drugi elementi na premijata se delovna politika ili zakonska obvrska. Vo uslovi na pazarno konkurenten osiguritelen pazar, premiskite stapki utvrdeni odnapred vo Tarifata na premii }e pretstavuvaat samo orientir za opredeluvawe na visinata na premijata. Konkretnite premiski stapki za konkretni osigurenici, }e se utvrduvaat po pat na metodite za procena i prezemawe na rizikot vo osiguruvawe.
Cenata na osiguruvawe-premijata nemo`e da pretstavuva spogoduvawe pome|u osiguruva~ot i osigurenikot pri sklu~uvawe na osiguruvaweto, od prosta pri~ina {to premijata se presmetuva po odredena tehnologija utvrdena vo tarifite na premii. Cenata na rizikot vo tarifite na premii se utvrdeni vrz osnova na dolgogodi{ni statisti~ki podatoci za pratewe na intenzitetot, te`inata i ostvaruvawe na osigurenite rizici, kako i dolgogodi{nite sledewa na ostvarenite tehni~ki rezultati (odnos na premija i {teti) po pat na aktuarsko - statisti~kite metodi. Od tamu formiraweto na cenata na osiguruvawe se bazira vrz Zakonot na golemi broevi i Zakonot na
31
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
verojatnost. Spored vospostavenite pravila premijata na osiguruvawe so site elementi mo`e da se prika`e vo {ematski prikaz.
OVAA SLIKA DA SE PROVERI
Izvor:B.Marovic ”Osiguranje i upravljanje rizikom” Subotica 2003 god.(str.48)
2.5.2. Glavni elementi od koi zavisi visinata na premijataa) Cenata na osiguruvawe - izrazena preku premiskite stapki
utvrdeni vo Tarifite na premii za osiguruvawe od po`ar i nekoi drugi opasnosti (Tarifa na premii I i Tarifa na premii II) se utvrduva i zavisi od:≠ klasata na opasnost (vidot na dejnosta koja ja izvr{uva osigurenikot rasporedeni vo 7 klasi na opasnost),≠ klasa na za{titni merki (vidot na objektot, protivpo`arnata
za{tita, odnosno oddale~enosta na objektite od profesionalnite protivpo`arni edinici).
b) visinata na osiguritelnoto pokritie (izbor na paket na osiguritelno pokritie),
v) vrednost na osigurenite predmetig) doplatoci - za zgolemen rizik za posebno dogovoreni rizcid) popusti za sprovedeni preventivni merki od aspekt na
kvalitetot na protivpo`arna za{tita i drugi za{titi|) bonus-popust za pozitiven tehni~ki rezultat vo period od 3 gode) del na premija za sproveduvawe na osiguruvaweto`) zakonski rezervi na sigurnost
32
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
Vrz osnova na gore navedenite elementi, visinata na premijata mo`e da se prika`e kako matemati~ki zbir i razlika na gornite elementi.
Premija = (Cr h So) + Do - Po + Cu + Rs
Cr - na cena na rizikot (premiska stapka)So - suma na osiguruvaweDo - doplatociPo - popustiCu - cena na uslugata (del za vkupen prihod)Rs - zakonski rezervi na sigurnost
Ovoj model so ovie elementi se primenuva za formirawe na struktura na premija, koga cenata na osiguruvawe-premiskite stapki vo Tarifite na premii se iska`ani vo neto iznos bez Cu i Rs. Koga Tarifite na premii se koncepirani po bruto sistem, toga{ strukturata na premijata mo`e da se iska`e so skratena forma. Premija = (Cr h So) + Do - Po. Ova zna~i deka vo cenata na rizikot sodr`ani se iznosot na cenata na uslugata i zakonskite rezervi na sigurnost. Vo R. Makedonija vo 90% od tarifnite sistemi za oddelnite vidovi na osiguruvawe pristapot na iska`uvawe na premijata e vo skratena forma, koga vo cenata na rizikot sodr`ani se cenata na uslugata i zakonskite rezervi na sigurnost. Doplatocite koi se predvideni so tarifnite sistemi se presmetuvaat poedine~no eden po drug od dobieniot zbir i toa po onoj redosled kako se navedeni vo Tarifata na premii. Popustite se presmetuvaat posledovatelno od presmetanata premija zgolemena za iznosot na doplatocite poedine~no eden po drug od dobienata razlika i toa po onoj redosled kako se navedeni vo tarifata na premii.
Zavisnosta, odnosno goleminata na cenata na rizikot e pravoproporcionalna od klasata na opasnost utvrdena vo Tarifite na premii I i II, kako toa e pretstaveno vo prilogot na tabelarnite {emi na izrazuvawe na Tarifata I - civilno osiguruvawe i Tarifa II -industrisko osiguruvawe8.
8 (Izvor:A.Tomasevic”Svetosiguranja”br.6-Zagreb2004god.
33
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
Tabela br.Osiguruvawe od rizik po`ar i nekoi drugi rizici CIVIL (ne-
industrija)
Osi
guru
vaw
e od
riz
ik (
opas
nost
) p
o`ar
i ne
koi d
rugi
riz
ici -
os
igur
uvaw
e od
osn
ovni
riz
ici (
opas
nost
i)
Vo edinstveniot proizvodstven rizik-INDUSTRIJA
Nadvor od edinstveniot
proizvodstven rizik
INDUSTRIJA
Osi
guru
vaw
e od
osn
ovni
riz
ici (
opas
nost
i)1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. 2. 3.Spored tehnolo{kiot proces i vidot
na materijal (surovini, poluproizvodi i gotovi proizvodi) i na nivnata
izlo`enost i osetlivost kon tehnolo{kite rizici
Zalihi na surovini vo skladi{tata i
roba vo prodavnicite i magacinite
Tehnologii i tehnolo{ko proizvodstvo
Roba i materijali
KLASI NA OPASNOSTI
prva industrija
klasi na za{titni merki
civil Avtora B
treta Cobem na osiguritelnoto
pokritiekategorija na
gradbamasivna
me{ovita
posebna ocenka na rizikot slaba
INDUSTRIJA - osig. od rizik po`ar i nekoi drugi rizici (opasnosti)
CIVIL - (ne-industrija) osiguruvawe od rizik po`ar i nekoi drugi rizici (opasnosti)
34
Glava II. Rizici i nivno prevzemawe vo osiguruvawe
35
POSEBNA OCENKA NA RIZIKOT
Se vr{i vrz osnova na skicata (polo`bata) na objektite, izve{taite za pregled na rizikot (tehni~ki izve{tai) i drugi elementi neophodni za pravilno utvrduvawe na te`inata na rizikot
KATEGORIJA NA GRADBA
Se odreduva spored vidot na gradbeniot materijal upotreben za izgradba na objektot: kamen, pe~ena opeka, te{ki betonski blokovi, monoliten beton, armiran beton, salonit, eternit, siporeks, crep, {krilci, eternit, lim, drvo, krovna lepenka, bitumenska masa, itn. Spored ovoj kriterium, kategoriite na gradba se ozna~uvaat kako: masivni, me{oviti i slabi.
OBEM NA OSIGURITELNOTO POKRITIE
Se odreduva spored kvalitetot na za{titata na osiguranite objekti, spored sumata na osiguruvawe, fran{izata, otkupnata amortizacija
KLASI NA OPASNOSTI (KO)-TEHNOLOGII (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7)
Se odreduvaat spored izvorite na rizikot koi proizleguvaat od tehnolo{kiot proces na glavnoto proizvodstvo kako i spored osetlivosta i izlo`enosta na surovinite, me|uproizvodite i finalnite proizvodi na rizici. Spored ovie kriteriumi proizvodnite organizacii tabelarno i po tarifi se delat na sedum
KLASI NA OPASNOSTI (KO)-ZALIHI I ROBA (1, 2, 3)
Se odreduvaat spored osetlivosta i izlo`enosta na zalihite vo skladi{tata i robata vo prodavnicite na rizici. Zalihite se rasporedeni vo tri klasi na opasnosti (1,2,3) spored rasporedot na zalihite i robata po klasi na opasnosti dadeni vo tabelarnite prilozi na tarifite
TABE
LI N
A PR
EMIS
KI S
TAPK
I ZA
OSI
GU
RUVA
WE
OD
OSN
OVN
I RIZ
ICI (
OPA
SNO
STI)
TARI
FA N
A PR
EMII
ZA O
SIG
URU
VAW
E O
D R
IZIK
(O
PASN
OST
I) P
O@
AR I
NEK
OI D
RUG
I RIZ
ICI (
OPA
SNO
STI)
-I N
D U
S T
R I
J A
OSI
GU
RUVA
WE
OD
OSN
OVN
I RIZ
ICI (
OPA
SNO
STI)
VO
ED
INST
VEN
IOT
PRO
IZVO
DEN
RIZ
IK
TARI
FA N
A PR
EMII
ZA O
SIG
URU
VAW
E O
D R
IZIK
(O
PASN
OST
I) P
O@
AR I
NEK
OI D
RUG
I RIZ
ICI (
OPA
SNO
STI)
- C
I V I
L
OSIGURUVAWE NA SREDSTVATA ZA RABOTA OD RIZIK PO@AR I NEKOI DRUGI RIZICI (OPASNOSTI)
KLASI NA ZA[TITNI MERKI (KZM) - (A, B, C)
Se odreduvaat spored postoeweto na organizacionite protivpo`arni merki vo reonot na za{titeniot objekt: postoewe na sopstvena ili javna profesionalna, industriska ili dobrovolna prtivpo`arna edinica, odredenosta na nivnoto operativno podra~je, postoewe na 24 ~asovno de`urstvo, sigurni komunikaciski vrski, vreme na odziv na lokacijata za intervencija, snabduvawe so voda i drugi sredstva za gasewe. Spored ovie kriteriumi, site mesta se rasporeduvaat vo tri klasi: KZM A, KZM B, KZM C
KLASI NA ZA[TITNI MERKI (KZM) - (I, II, III)Se odreduvaat spored vidot na materijalot za gradba i na~inot na gradba na objektite vo koi se vr{i glavnoto proizvodstvo (vo smisol: gradbeni merki za spre~uvawe i lokalizacija na rizikot po`ar i eksplozija). Klasite se odreduvaat spored: vidot podgradba, presvoduvaweto na vidot na krov i kroven pokriva~, vidot na stepeni{te, na~inot na greewe, na~inot na izveduvawe na energetskite i drugi instalacii, posteweto na fizi~ka odvoenost na ognoopasnite obrabotki i procesot na postoewe na ognobrani i razdvojni yidovi, postoewe na ognootporni vrati i prozori za pripremnost za gasewe po`ar (postoewe na protivpo`arni edinici, pp aparati, dovolni koli~ini voda, sigurni komunikaciski vrski itn.), sproveduvawe na za{titnite merki, soodvetno fizi~ko obezbeduvawe itn. Site industriski organizacii se rasporeduvaat vo tri klasi: prva (I), vtora (II), treta (III)
OSI
GU
RUVA
WE
OD
OSN
OVN
I RIZ
ICI (
OPA
SNO
STI)
NAD
VOR
OD
ED
INST
VEN
IOT
PRO
IZVO
DEN
RIZ
IK