OSNOVANA JE HRVATSKA SEKCIJA AICAPiše: MARIJAN SUSOVSKI

Početkom je veljače u zagrebačkom "Klubukulturnih radnika" održana Osnivačka skupštinaHrvatske sekcije AICA - međunarodnogudruženja kritičara umjetnosti. Članovi iz Hr-vatske odlučili su da se raspusti Jugoslavenskasekcija AICA-e i osnuje Hrvatska nacionalnasekcija. Osamostaljivanjem i priznanjem Hr-vatske kao samostalne države, a potom idrugih republika, prestao je i smisao postojanjaJugoslavenske AICA-e, te su do ovog trenutkasve republike, osim Srbije (i Crne Gore kojanije ni imala članove), osnovale svoje nacio-nalne sekcije.Na Osnivačkoj skupštini izabran je i noviIzvršni odbor: Marijan Susovski, predsjednik;Branka Stipančič, tajnik, te Berislav Valušek,Zdenko Rus, Tonko Maroevič i Zvonko Mak-ovič, članovi. Do izbora novog Izvršnog odb-ora za tri godine, sjedišta če biti u Galerijamagrada Zagreba.Ovo međunarodno, nevladino udruženjekritičara broji nekoliko tisuća članova, a po-dijeljeno je na nacionalne sekcije (s najbrojnijomfrancuskom i japanskom). Osnovano je u ok-viru UNESCO-a 1948/49. godine sa sjedištem uParizu, a predsjednik je poznati francuski kritičarJacques Leenhardt.Jugoslavenska sekcija AICA nastala je sredin-om pedesetih godina, dakle ubrzo po osniv-anju, i to dobrim dijelom zalaganjem hrvatskihkritičara i povjesničara umjetnosti.AICA je osnovana u svrhu unapređivanja um-jetničke kritike kao discipline i njezine meto-dologije. Namjena joj je štiti etičke i profesion-alne interese te prava svojih članova. Najvažnijije zadatak organizacije čvršće povezivanje čla-nova iz različitih zemalja putem skupova i sim-pozija s temama bitnim za aktualna umjetničkazbivanja ili struku samu. U funkciji je toga i brzarazmjena informacija s područja likovne um-jetnosti na međunarodnom planu, proširivanjesuradnje i razumijevanje različitih kultura.Primanje u članstvo podliježe određenim kri-terijima. Prvo se postaje pridruženim članom unacionalnoj sekciji, a redovnim članom naprijedlog nacionalne sekcije i preporuke Ad-ministrativnog vijeća AICA-e, i zatim usvajanjeprijedloga na Generalnoj skupštini.

Kada je Zagreb vibrirao europski: izložba"NOVE TENDENCIJE 5", Tehnički muzej 1973.

Djelovanje Hrvatske sekcije AICA u ovomtrenutku ima veliko značenje, jer mu ciljevizapisani u Statutu AICA-e pružaju mogućnostbrzog i vrlo uskog povezivanja ne samo sevropskim, nego i svjetskim kritičarskim ilikovnim krugovima (obično veoma utjecajnim)poradi što hitnijeg integriranja hrvatske likovneumjetnosti i kritike u svjetske umjetničke sis-teme. Preko kritičalra brže se dolazi do umjet-nika, galerija, muzeja i medija, do razmjenaizložbi, umjetnika i ideja.Neposredni je zadatak Hrvatske sekcije us-postavljanje veza s nacionalnim sekcijama izsusjednih zemalja (Alpe-Jadran i Heksagona-la). Prvi takav skup priprema se već za krajsvibnja povodom izložbe "Nova hrvatska um-jetnost", koju organizira Moderna galerija uZagrebu. AICA je prihvatila poziv da budepokrovitelj međunarodnog "biennala crteža" uRijeci, koji ove godine na temu dizajna orga-nizira riječka Moderna galerija.Iz ovog slijedi da je posebno važno da se našinadu na mjestima gdje mogu utjecati na pov-ezivanje hrvatske umjetnosti i kritike sa svije-tom i poticati njezinu afirmaciju. Potrebno jesudjelovati i na međunarodnim izložbama iskupovima kako bi se stranim stručnjacima štojasnije predočilo što je hrvatska suvremenalikovna umjetnost i koja je njezina vrijednost,mjesto i odnos prema svjetskim likovnimzbivanjima, jer u tome se bit djelovanja AICA-e i sastoji.AICA je dva puta održala svoje generalneskupštine u Jugoslaviji - 8. generalnu skupštinu

u rujnu 1956. godine u Dubrovniku, a 25. lipnja1973. u Zagrebu, s glavnim izložbenim i sim-pozijskim dijelom (ostale radne konferencijeodržane su u Ljubljani i Beogradu).Jugoslavenska izložba koja je za inozemnegoste održana 1956. u Umjetničkoj galeriji uDubrovniku, inače slaba, jer su dakako izložbusastavljali "komesari" iz svih republika, danasje povijesnog značaja za hrvatsku umjetnost ikritiku. Imala je dosta radikalan izbor hrvatskihumjetnika i "čišći" od ostalih republika. Izborsu napravili Grgo Gamulin, koji je napisao ipredgovor, i Radoslav Putar. Izbor je naročitovažan stoga što je na njoj po prvi puta, službenou državnim okvirima, izložena i geometrijskaapstrakcija. Ovdje je AICA odigrala veomaznačajnu ulogu. Prirodno bi isto bilo očekivatii ubuduće, pretpostavljam u povoljnijim okol-nostima nego u tadašnja i sadašnja vremena.1973- godine održana je u Zagrebu i Hlebinama25. generalna skupština AICA. Galerije gradaZagreba organizirale su niz velikih izložbi kojesu u to vrijeme sintetizirale najvažnija inter-nacionalna umjetnička zbivanja u Hrvatskoj(tada su ona bila i za Jugoslaviju). Bila je toizložba Nove tendencije 5 (nažalost izadnja),koja je okupila brojne kritičare i teo-retičare, koje je predvodio Rene Berger, tadašnjipredsjednik AICA-e, a i druge brojne značajneumjetnike.U Zagrebu i Hlebinama istovremeno su seodržavale druge izložbe i simpoziji u vezi snaivnom umjetnošću. Bila je to izložba NAIVI73, jedna od najvećih manifestacija takve vrsteodržanih kod nas.Ova slava Zagreba kao međunarodne kulturnemetropole iz šezdesetih i početka sedamdesetihgodina, kao i konstantno bavljenje aktualnimzbivanjima u suvremenoj umjetnosti u zagre-bačkim, osječkim, riječkim, varaždinskim idrugim galerijama širom Hrvatske, te organiz-iranje velikih međunarodnih izložbi u Zagrebu(ZGRAF), daje nam dovoljno kredibiliteta zanove nastupe hrvatske kritike u svijetu i zarecipročan dolazak kritičara i izložaba u Hr-vatsku. Zadatak Hrvatske nacionalne sekcijeAICA bio bi da u okviru svojih mogućnostitomu svesrdno pomogne.