Uvod

Finansijski sustavi ključni su za učinkovitu alokaciju resursa u savremenoj ekonomiji. Bilo kojim finansijskim sustavom dominira priroda finansijskog posredovanja, odnosno načina na koji se provodi funkcija posredovanja, tko posreduje između ponjuđača i korisnika sredstava te koju ulogu posredovanje ima u pocesu štednje i ulaganja te u korporativnim finansijama. Također su bitna pitanja koja se odnose na finansijske krize, a povezana su s finansijskim posredovanjem, vrstom alata za upravljanje rizicima te djelovanjem i regulacijom posrednika

Finansijsko posredovanje u povijesti islama dobro je zapisano i uveliko je doprinijelo ekonomskom razvoju kroz vrijeme. Finansijeri u ranim danima islama bili su poznati kao sarrafi koji su preuzeli mnoge od tradicionalnih i osnovnih funkcija konvecionalne finansijske institucije, kao što je posredovanje između dužnika i vjerovnika, provođenje sigurnog i pouzdanog domaćeg i inozemnog sustava plaćanja te ponuda usluga kao što su izdanje zadužnica i akreditiva.

1

1.OSNOVE FINANSIJSKOG POSREDOVANJA

1.1.Finansijsko posredovanje

Finansijski sustavi ključni su za učinkovitu alokaciju resursa u savremenoj ekonomiji. Bilo kojim finansijskim sustavom dominira priroda finansijskog posredovanja, odnosno načina na koji se provodi funkcija posredovanja, tko posreduje između ponjuđača i korisnika sredstava te koju ulogu posredovanje ima u pocesu štednje i ulaganja te u korporativnim finansijama. Također su bitna pitanja koja se odnose na finansijske krize, a povezana su s finansijskim posredovanjem, vrstom alata za upravljanje rizicima te djelovanjem i regulacijom posrednika.

Finansijski posrednici posebni su u usporedbi sa drugim ekonomskim agentima. 1Finansijski posrednici ne samo što provode resurse od agenta sa viškom kapitala do agenta s manjom kapitala, oti također omogućuju uravnoteženje potrošnje domaćinstava i troškova preduzeća u različitim vremensko razdobljima, čime preduzećima i domaćinstvima omogućuju podjelu rizika.

Glavne su funkcije finansijskog posredovanja transformacija imovine, pravovremeno provođenje plaćanja, brokerstvo i transformacija rizika. Transformacija imovine odvija se u obliku usklađivanja ponude i potražnje finansijske imovine i obaveza, a obuhvata transformaciju ročnosti, stupnja i mjesta finansijske imovine i obaveza konačnih dužnika i vjerovnika. Administrativna funkcija računovodstvenog sustava i sustava plaćanja smatra se drugom važnom funkcijom posredovanja.

Finansijsko posredovanje u povijesti islama dobro je zapisano i uveliko je doprinijelo ekonomskom razvoju kroz vrijeme. Finansijeri u ranim danima islama bili su poznati kao sarrafi koji su preuzeli mnoge od tradicionalnih i osnovnih funkcija konvecionalne finansijske institucije, kao što je posredovanje između dužnika i vjerovnika, provođenje sigurnog i pouzdanog domaćeg i inozemnog sustava plaćanja te ponuda usluga kao što su izdanje zadužnica i akreditiva. Sarrafi su djelovali putem organizirane mreže i tržišta koji su dobro funkcionisali zbog čega su postali sofisticirani posrednici, uzimajući u obzir alate i tehnologiju raspoloživu u njihovo vrijeme. Tvrdi se da su si finansijski posrednici u razdoblju ranog islama međusobno pomagali da prebrode probleme nedostatne likvidnosti na temelju uzajamnog sporazuma o pomoći koji se zvao ibda ili bidaah.

U šerijatu se navodi skup ugovora, ugovora o posredovanju, koji olakšavaju učinkovito i transparentno vođenje transakcijskih i finansijskih ugovora. Ovaj skup ugovora dovoljno je obiman da omogući širok raspon tipičnih usluga o posredovanju kao što su transformacija imovine, sustav plaćanja, usluge skrbništva i upravljanje rizicima.

2Ugovori o posredovanju temeljeni na načelima partnerstva uključuju Mudarabah (skrbnički finansijski ugovor) u Musharakah (vlasničko partnerstvo). Oba ugovora temeljci su finansijskog posredovanja za mobilizaciju resursa, nalik na agenta koji, poput banke, razvija stručnost i znanje o različitim tržištima djelujući kao posrednik u uočavanju i nadzoru

1 F. Hadžić, Islamsko bankarstvo i ekonomski razvoj, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2005 ,str.932 I. Ibreljić, Evropski muslimani na početku 21.stoljeća, Harfo-graf doo, Tuzla, 2007, str.64

2

ulagačkih mogućnosti za plasiranje sredstava položenih kod njega. Ovi ugovori postojali su kao instrumenti finansijskog posredovanja od ranih razdoblja islama. Ove instrumente nisu koristili samo muslimani nego su ih prihvaltili židovi i kršćani u mjeri u kojoj zajmovi s kamatom i druga lihvarska praksa nisu bili uobičajeni.

Slika br.1 Ugovori o posredovanju

F. Hadžić, Islamsko bankarstvo i ekonomski razvoj, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2005 ,str.95

Ohrabrivanjem i blagoslovom ranih muslimanskih pravnika promicali su se ugovori o posredovanju temeljeni na partnerstvu, što je dovelo do razvoja Mudarabah u Muskarakah ugovora kao standardiziranih, dobro dokumentiranih i dobro utvrđenih finansijskih instrumenata.

1.2.Ugovori o posredovanju

I dok su Mudarabah i Muskarakah ugovori ključni za stvaranje kredita i kapitala, drugi ugovori poput Wikala, Jo'ala, Rahn itd., takođe imaju važnu ulogu u pružanju vitalnih ekonomskih usluga koje konvencionalno finansijsko posredovanje može ponuditi. Ugovori o posredovanju, izuzev Musharakah, razmatraju se u sljedećim odlomcima.

1.2.1.Mudarabah

3U Mudarabah ugovoru ekonomski agent i agent s kapitalom sklapa partnerstvo s drugim ekonomskim agentom koji je stručan u plasiranju kapitala u realne ekonomske aktivnosti uz dogovor da dijele dobit. Tragovi najranijih iskamskij poslovnih partnerstva sežu od samog

3 F. Hadžić, Islamsko bankarstvo i ekonomski razvoj, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2005, str.100

3

Poslanika Muhammeda a.s koji je djelovao kao agent za svoju ženu kada je poduzeo nekolko trgovinskih eksepicija u njezino ime. Mudarabah partnerstva imala su važnu ekonomsku funkciju kombinirajući tri najvažnija faktora proizvodnje: kapital,rad i poduzetništvo. Obično je Mudarabah ugovor sadržavao sporazum po kojem vlasnik kapitala povjerava svoj kapital ili robu za ranije dogovoreni udio u dobiti. Kao nagradu za svoj rad i poduzetništvo agent dobiva preostali dio u dobiti. Bilo koji gubitak nastao zbog nevolja na putu ili neuspješnog poslovnog poduhvata snosi isključivo ulagač.

Mudarabah ugovor je ugovor o partnerstvu između ulagača i poduzetnika koji djeluje kao agnet ulagača i ulaže novac na način koji mu se čini pirkladnim, uz dogovor da dijele dobit. Ovaj ugovor obično je ograničen na određeno vremensko razdoblje, na kraju kojeg se dobit dijeli sukladno postignutom dogovoru. Primjer Mudarabah ugovora u savremeno vrijeme je ugovor između ulagača i islamske banke gdje ulagač polaže svoja sredstva kod islamske banke koja je stekla određenu stručnost te koristi svoje menadžerske vještine da uloži novac ulagača u njegovo ime. Nakon određenog vremena banka i ulagač dijele dobit prema ranije utvrđenim omjerima podijele dobit.

4Osobine Mudarabah ugovora:

Kontrola- ulagač određuje mudariba kao agneta pa prema tome nema nikakvo pravo kontrolirati ili sudjelovati u donošenju odluka mudariba o plasmanu sredstava.Ako mudarib djeluje suprotno ugovoru, smatra se da je premašio svoje ovlasti i odgovara za nastali gubitak ili štetu

Podjela dobiti i gubitka- dobit se dijeli između ulagača i agnta, bilo kakav gubitak u poslovanju snosi isključivo vlasnik kapitala osim ako je gubitak posljedica lošeg postupanja ili nemara mudariba.

Raspodjela dobiti- U Mudarabah ugovoru partneri uživaju potpunu slobodu raspodjele dobiti, s tim što raspodjela dobit se mora ranije ugovoriti i jasno naznačiti da jedna strana ima ovlašteno pravo nad dijelom dobiti a druga strana može, ali ne mora, dobiti nekakav dio dobiti

Višestruke veze- šerijatski stručnjaci dali su mudaribu slobodu da sklapa druga partnerstva s trećim stranama. Ova sloboda je omogućila mudaribu da proširi partnerstvo i da uključi poduzetnike da ulažu povjereni mu kapital.

Kreditni rizik i stečajevi- kako bi minimizirao rizik, vlasnik kapitala ili ulagač treba dubinski ispitati prošlo djelovanje i ugled mudariba. Ako u poslu učestvuje i islamska banka ona za zaštitu od rizika može tražiti jamstvo.

1.2.2.Wikala (zastupanje)

5Wikala ugovor znači ovlašćivanje osobe ili pravnog subjekta da djeluje u njegovo ime ili kao njegov zastupnik. Uobičajena je praksa imenovati agenta da olakša trgovinu. Wikala ugovorom finansijskom zastupniku daje se ovlast odvjetnika ili agencije da obavi određeni zadatak.

Površinski gledano čini se da se Mudarabah i Wikala ugovori ne razlikuju značajnije s obzirom da se u oba slučaja radi o principal-agent ugovorima. Međutim glavna je razlika štou slučaju Mudarabah ugovora mudarib ima punu kontrolu i slobodu koristiti sredstva prema svojem profesionalnom znanju, za razliku od Wikala ugovora gdje agent nema sličnu slobodu.

4 http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ugovor_o_posredovanju&oldid=6175140“5Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str.97

4

Wakil djeluje samo kao zastupnik u izvršavanju pojedinog zadatka prema danim instrukcijama.

1.2.3.Amanah(skrbništvo); Ariya (besplatno posuđivanje), Wadia(depoziti)

6Amanah,Ariya i Wadia ugovori bave se davanjem imovine na skrb nekome. Ovi ugovori koriste se u olakšavanju skrbničke veze između ulagača i finansijskih institucija.

Wadia(depozit) nastaje kada osoba drži svoju imovinu kod druge osobe radi čuvanja, a također toj osobi dozvoljava da je koristi bez namjere ostvarivanja nekog povrata po osnovi te imovine. Wadia imovina dana na čuvanje je povjerena na skrb osobi koja je prima. Obaveza koja proizlazi iz Wadia ugovora ovisi o prirodi sporazuma. Primjerice, ako skrbnik ne zaračunava naikakvu naknadu za usluge čuvanja, a gubici po imovini nisu nastali zbog njegova nemara, on nije odgovoran za te gubitke. Međutim, ako je naknada sastavni dio ugovora, onda je skrbnik obavezan nadoknaditi eventualno nastali gubitak. Skrbnik ima dovoljno fleksibilnosti u korištenju imovine na različite načine uz provobitnu dozvolu vlasnika.

Izraz Amanah(skrbnički depozit) široki je pojam gdje se jedna strana ovlašćuje skrbiti za ili čuvati imovinu druge osobe. Na primjer, kada poslodavac predaje imovinu zaposleniku, to dolazi po ugovoru o skrbništvu. Međutim, u kontekstu posredovanja, Amanah se odnosi na ugovor gdje jedna strana daje svoju imovinu drugoj strani samo radi njezinog čuvanja. Za razliku od Wadia ugovora, gdje čuvar imovine može koristiti tu imovinu. Depoziti po viđenju islamske banke nude se kroz Amanah ugovore. Iz Amanah ugovora proizlaze određene odgovornosti i ako je osoba koja drži imovinu nemarna ili se ne brine za imovinu na prikladan način, odgovorna je za nastale gubitke.

Ariya ili posuđivanje za besplatnu uporabu je ugovor gdje se posuđivanje imovine odvija između vjerovnika i dužnika uz dogovor da prvi neće ništa zaračunati za uporabu imovine koju je posudio. Drugim riječima, dužnik ima pravo uživati koristi nastale iz posuđene imovine bez ikakvog plaćanja ili davanja najamnine vjerovniku.Dužnik je odgovoran održavati i čuvati imovinu u što većoj mjeri te predmet mora vratiti čim ga vjerovnik zatraži. Vjerovnik može postaviti ograničenja glede vremena, mjesta i prirode upotrebe imovine. Također može razvrgnuti ugovor i povući zajam kad god to želi.

1.2.4.Rahn(zalog)

7Finansijska institucija smanjuje svoj rizik dužnikova neplaćanja osiguravajući finansijsku obavezu putem osobnog jamstva ili putem zaloga. Drugim riječima, vjerovnik uzima imovinu kao kolateral za finansijske obaveze kako bi se osigurao da će dužnik otplatiti svoj dug. Ugovorom Rahn dužnik za uzeti zajam daje određenu imovinu kao osiguranje, tako da, u slučaju da on ne može izvršavati svoju obavezu, ona se može nadoknaditi iz vrijednosti založene imovine.

Glavne značajke zaloga su:

6 Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str.987 Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str.99

5

Samo imovina koja ima prodajnu vrijednost može se ponuditi u zalog Dva različita vjerovnika mogu uzeti zajednički zalog od jednog dužnika, pri čemu će

zalog osiguravati oba duga u potpunosti Prihvaćanje zaloga ne poništava vjerovnikovo potraživanje da se dug otplati Ako u vrijeme otplate duga dužnik odbije izvršiti plaćanje, vjerovnik se može obratiti

sudu da prisili dužnika da proda založenu imovinu kako bi se otplatio dug. U slučaju da dužnik odbije to učiniti, sud može prodati založenu imovinu, ako je to potrebno, da se dug otplati.

1.2.5.Kifala (jamstvo) i Hawala ugovor

8Ugovor kifala odnosi se na obavezu pored postojeće obaveze vezano za potraživanje nečega. To se može odnositi na pojednica, djelo ili finansijsku obavezu. U slučaju Kifala za neko djelo ili uspješnost provođenja nekog djela, to znači pravovremenu isporuku obveze ili pravovremeno djelovanje vezano za zadatak koji je ugovoren sa poslodavcem. U slučaju finansijske obaveze, odnosi se na obavezu koja se treba ispuniti u slučaju nemogućnosti glavnog dužnika da ispuni svoju obavezu. U finanasijskoj transakciji, po ugovoru Kifala, treća strana postaje jamac za plaćanje duga ili obaveze, ako je ne plati ili ispuni izvorno obavezna osoba. Slična je zalogu danom vjerovniku da će dužnik platiti dug, globu ili bilo koju drugu obavezu. U ovom pogledu, ugovorni posrednik uzima finansijsko jamstvo ili jamstvo provođenja i osigurava finansijsko potraživanje, što je sastavni dio suvremenog bankarstva i tržišta kapitala.

Značajke Kifala ugovora su:

Važno je razumjeti da Kifala ugovor ne oslobađa glavnog dužnika od njegove obaveze s obzirom da je Kifala samo obaveza pridodana postojećoj obavezi

Može se prihvatiti više od jedne Kifale za jednu obavezu Osobe zajednički zadužene mogu biti jamci međusobno- u tom slučaju obje osobe su

zajednički odgovorne za cijeli dug Ako se glavnom dužniku daje odgoda za plaćanje i njegovog duga znači da je odgoda

odobrena i za Kifalu Otpis duga Kifale ne znači nužno i otpis duga glavnog dužnika

9Hawala znači da se dug ili obaveza jedne osobe prenosi na drugu osobu. Tako je prvi dužnik oslobođen duga ili obaveze kada se dogodi Hawala. Razliku između Kifala i Hawala leži u činjenici da u prvom slučaju glavni dužnik nije osobođen svoje obaveze, a u potonjem slučaju jest.

1.2.6.Jo'ala (naknada za uslugu)

8 Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str 1029 Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str 102

6

10Ugovor Jo'ala se bavi ponudom usluge za unaprijed utrvrđenu naknadu ili pristojbu. Jedna strana obavezuje se drugoj strani platiti određeni iznos novca kao naknadu za primanje određene usluge sukladno uvjetima ugovora sklopljenog između dvije strane. Jo'ala dozvoljava da predmet ugovora ne mora nužno postojati ili biti pod kontrolom ugovorne strane. Može se koristiti za uvođenje inovativnih struktura finansiranja. U ovom pogledu okvir Jo'ala ugovora dovoljno je širok da otvori nekoliko mogućnosti za zaradu naknade i može se koristiti za ponudu savjetničkih usluga, usluga u upravljanju imovinom, konzultanskih usluga, usluga plasiranja sredstava i usluga skrbništva, koje često nude investicijske banke u konvencionalnom sustavu. Pored toga, primjenom ovog ugovora finansijski posrednik može klijentima ponuditi skrbničke usluge i na tržištima vrijednosnica gdje se vlasništvo nad vrijednosnicama izmjenjuje u relativno kratkom vremenskom razdoblju, tako ispunjavajući drugi važan zadatak suvremenog finansijskog posredovanja.

2.FINANSIJSKO POSREDVOVANJE U ISLAMSKOM BANKARSTVU10 Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str 103

7

2.1.Islamsko bankarstvo

Transakcijski i finansijski ugovori, zajedno sa ugovorima o posredovanju, nude obiman skup instrumenata s različitim namjenama finansiranja, ročnošću i rizičnošću, kako bi se zadovoljile potrebe različitih skupina ekonomskih agenata u ekonomiji. Ovaj skup instrumenata može se koristiti za osmišljavanje formalnog modela islamskog finansijskog posrednika ili islamske banke koja može obavljati sve uobičajene finansijske mobilizacije resursa i posredovanja. Korištenjem ovog skupa ugovora o posredovanju, islamski finansijski posrednik moći će ponuditi širok raspon proizvoda i usluga iz područja poslovnog i investicijskog bankarstva. Veza između banke i štetiša temelji se na Mudarabaj,Amanah,Wikala ili Wadia osnovi na strani obaveza. Međutim na strani imovine, banka ima više slobode i izbora glede ulaganja stredstava štediša. Islamske banke koriste Mudarabah, Ijarah, Istisna, Mudarabah i Muskarakah ulaganja na svojoj strani imovine.

Slika br.2 Islamsko finansijsko posredovanje

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ugovor_o_posredovanju&oldid=6175140

Formalno,predložena su dva teoretska modela za strukturu islamske banke. Prvi model temelji se na Mudarabah i obično se zove „dvoslojni Mudarabah“ model, dok je drugi model poznat

8

ULAGAČIISLAMSKA BANKA

MudarabahWikalaWadia/Amanah

-Mudarabah-Salam-Ijarah-Istisna

-Muskarakah-Jo'ala/Rahn

kao model „dva prozora“. Predložen je i treći model, ali on je manje poznat. Ovaj model temelji se na wakala ugovoru gdje islamska banka djeluje isključivo kao wakil ulagača i upravlja sredstvima u njihovo ime na osnovi fiksne naknade. Uvjeti wakala ugovora trebaju se utvrditi međusobnim sporazumom između banke i klijenata.

2.1.1.Dvoslojni Mudarabah model

11Prvi model oslanja se na koncepciju podjele dobiti, a povezuje strane imovine i stranu obavezu na osnovu načela nazvanog „dvoslojni Mudarabah“. Ovaj model predviđa da štediđe, koji sklapaju ugovor s bankom, dijele dobit nastalu po osnovi poslovanja banke. Osnovna koncepcija ovog modela jest da se i mobilizacija sredstava i korištenje sredstava temelje na podjeli dobiti između ulagača, banke i poduzetnika. Prvi sloj Mudarabaj ugovora je između ulagača, odnosno štediše i banke, pri čemu su ulagači dobavljači sredstava koje banka ulaže kao mudarib u njihovo ime. Ulagači sudjeluju u ostvarenoj dobiti i gubitku po osnovi poslovanja banke povezanog sa ulaganjima ulagača. Sredstva se polažu u banku na ulagački račun.Bilanca banke na strani obaveza i kapitala tako pokazuje depozite prihvaćene na Mudarabah osnovi. Takvi ulagački depozit s podjelom dobiti nisu obaveza, nego su oblik vremenski ograničenog kapitala bez prava glasa. U ovom modelu, pored ulagačkih depozita, banke prihvaćau depozite p oviđenju koji ne nose prinose, mogu se na zahtjev povući po nominalnoj vrijednosti, a smatraju se obavezom. Ovaj model, kroz obavezu da se trenutni depoziti moraju vratiti na zahtjev štediše, nema određenu obaveznu pričuvu.Drugi sloj predstavlja Mudarabah ugovor između banke kao dobavljača sredstava i poduzetnika koji traže sredstva i dogovaraju podjelu zarade s bankom ovisno o određenom postotku navedenom u ugovoru. Zarada banke iz svih aktivnosti skuplja se i zatim se dijeli sa štedišama i dioničarima osvisno o uvjetima njihovog ugovora. Dakle, dobit štediša je dio ukupne dobiti banke. Posebna značajka „dvoslojnog modela“ jest što su strane imovine i obaveza u bilanci potpuno integrirane, što minimalizira potrebu za aktivnim upravljanjem imovinom, a što zauzvrat osigurava stabilnost od ekonomskih troškova. Ovaj model ne predviđa određenu obaveznu pričuvu niti za ulagačke depozite niti za depozite po viđenju.

2.1.2.Model „dva prozora“

12Ovaj model dijeli stranu obaveza bilance banke na dva prozora, jedan za depozite po viđenju i drugi za ulagačke račune. Izbor prozora prepušten je štedišama. Ovaj model zahtijeva sto postotnu pričuvu za depozite po viđenju, ali ne određuje obaveznu pričuvu za drugi prozor. To se temelji na pretpostavci da je novac u obliku depozita po viđenju položen kao Amanna i mora biti pokriven 100%- tnom pričuvom jer ti računi, koji pripadaju štedišama, ne nose sa sobom prirodno pravo banke da ih koristi za proces stvaranja novca putem djelomičnih pričuva. Novac na ulagačkim računima, s druge strane, položen je uz puno znanje štediša da će se njihovi depoziti ulagati u projekte koji nose određeni rizik pa nikakvo jamstvo nije 11 A. Drpljanin, Razlike između konvencionalnog i islamskog bankarstva, pristupni rad, Tuzla, 2010, str.1012 A. Drpljanin, Razlike između konvencionalnog i islamskog bankarstva, pristupni rad, Tuzla, 2010,str. 11

9

opravdano. I u ovom modelu štedišama se može zaračunati naknada za usluge čuvanja koje pruža banka. Odobravanjem zajmova bez kamate onima kojima su potrebni, prema ovom modelu, ograničeno je na sredstva koja su na takve račune položili štediše koje smatraju da je banka bolje opremljena za takvu namjenu. Nikakav dio depozita na tekućim ili investicijskim računima ne mora se koristiti za ovu namjenu.

Drugi model uvelike se podudara s poimanjem da su rani muslimani imali praksu bankarstva i ulaganja, koja je do kraja osmog stoljeća razvila mnoštvo kreditnih institucija i instrumenata kao što su čekovi, dokumenti o prijenosu duga i mjenice. Bankarske usluge, uključujući devizne transakcije, pružali su trgovinski bankari, a investicijske aktivnosti su razumijevali muslimanski stručnjačci i trgovinski bankari, ugovor temeljen na islamskom zakonu ozbiljno je ograničavao upotrebu gdje bi „depozitna institucija mogla stavtit položenu imovinu“. To je u suprotnosti s koncepcija vlasničkih prava postavlja ozbiljna ograničenja o uporabi necije imovine koja je dana drugoj osobi na čuvanje.

2.2.Specifičnosti islamskog načina posredovanja

13U posebne specifičnosti islamskog načina posredovanja spadaju: podejela dobiti i gubitka, pojačani nadzor, upravljanje imovinom/obavezama, šerijatski odbori, razumijevanje bilance islamske banke. O svakom, pojedinačno ćemo reći nešto više u nastavku.

2.2.1.Podjela dobiti i gubitka

Koncepcija za podjelu dobiti i gubitka znači izravnu brigu vjerovnika za profitabilnost fizičkog ulaganja. Konvencionalna banka također se brine za profitabilnost projekta jer brine o mogućem stečaju zajma. Međutim u konvencionalnoj banci važno je plaća li se kamata sukladno dogovorenim rokovima. Sve dok se taj uvjet ispunjava, profitabilnost banke izravno ne ovisi o tome jel li stopa povrata po određenom ulaganju visoka ili niska. Za razliku od toga, islamska banka usredotočuje se na povrat po osnovi fizičkog ulaganja jer je njena profitabilnost izravno povezana s realnom stopom povrata.

Najvažnije je da se ugovori koji se temelje na podjeli dobiti imaju nadmoćne osobine na području upravljanja rizikom jer se obavezno plaćanje poduzetnika vjerovniku smanjuje u razdobljima smanjenja ekonomske aktivnosti. Plaćanja kamata dospijevaju neovisno o profitabilnosti fizičkog ulaganja, a na konvencionalnu banku promjena njegove uspješnosti utječe samo kada nastanu poteškoće sa servisiranjem duga.

2.2.2.Pojačani nadzor

Islamsko finansijsko ugovaranje ohrabruje banke da se usredotoče na dugoročne obaveze sa svojim klijentima. Međutim ova usredotočenost na dugoročne veze u sporazumima koji se temelje na podjeli dobiti i gubitka znači da na nekim područjima mogu postojati viši troškovi,

13 http://www.google.ba/finasijsko posredovanje u islamu/

10

naročito u vezi s upotrebom nadzora uspješnosti poduzetnika. Konvencionalne banke nisu obavezne nadzirati projekte toliko jako kao islamske banke jer one nisu partneri u fizičkom ulaganju. U mjeri u kojoj se islamske banke više oslanjaju na vlasničko nego na dužničko finansiranje, one moraju relativno više ulagati u menadžerske vještine i stručnost u nadzoru različitih ulagačkih projekata. To je jedan od razloga zašto su islamske banke sklonije oslanjati se na finansijske instrumente prihvatljive po islamskim načelima, iako oni nisu najbolji po pitanju svojstva podjele rizika, jer su u nekim pogledima bliži dugu nego vlasništvu.

2.2.3.Veza između principala i agenta

Teorija agencije stekla je prilično veliki interes u financijskoj ekonomiji, uključujući islamsko bankarstvo. U agencijskom odnosu jedna strana (principal) sklapa ugovor s drugom stranom (agentom) da izvrši određene poslove u njegovo ime, pri čemu agent ima punu slobodu kod donošenja odluka. Agen- cijski odnosi su široko rasprostranjeni: primjerice, postoje između poduzeća i njihovih zaposlenika, banaka i dužnika te dioničara i menadžera. Jensen i Meckling (1976.) razvili su agencijski model poduzeća kako bi pokazali da je principal-agent problem (ili agencijski sukob) ugrađen u suvremenu korporaciju zbog toga što funkcije donošenja odluka i upravljanja rizicima poduzeća provode različiti pojedinci. Uočili su da su menadžeri skloni pretjeranoj potrošnji i drugim oblicima oportunističkog ponašanja jer od tih aktivnosti imaju punu korist, a istodobno ne snose puni trošak koji nastaje za poduzeća. Autori su to nazvali agencijski trošak vlasništva i istaknuli da se isti može umanjiti povećanjem udjela menadžera u vlasničkoj strukturi poduzeća. U pristupu principal-agent ovo se modelira kao ograničenje usklađeno- sti poticaja za agenta, a važna spoznaja iz ove literature jest da prisiljavanje menadžera da snose veće materijalne posljedice svojih aktivnosti predstavlja bolji ugovor za dioničare14.Primjenu agencijske teorije na instrumente temeljene na podjeli dobiti i gubitka, kao što je Mudarabah, modelirali su Haque i Mirakhor (1989) te Presley i Session (1994). Ovi modeli pokazuju da u Mudarabah ugovoru s podjelom dobiti i gubitka trud menadžera preuzima ulogu upravljanja ugovorom. Standardni ugovor temeljen na usklađenosti interesa i poticaja stvara mapu između inputa i kapitalne nagrade tako da svaki menadžer slobodno odabire individualno optimalnu razinu truda na određenoj razini ulaganja. Međutim, u slučaju Mudarabah stvara se eksplicitna mapa između kapitalne nagrade i ishoda projekta. Mudarabah prema tome dozvoljava da ugovor izravno nadzire poticaj menadžera da se trudi jer taj trud utječe na vezu između ulaganja kapitala i ishoda projekta. Uz Mudarabah ugovor, menadžer slobodno odabire individualno optimalnu razinu ulaganja u svakom stanju ekonomije ovisno o njegovoj razini truda određenoj ugovorom. Presleyjev i Sessionov model zaključuje da ove individualno optimalne razine odgovaraju razinama s punim informacijama i učinkovitošću proizvodnje takvima da se postigne poboljšanje kapitalnog ulaganja u terminima očekivane vrijednosti i odstupanja od iste - prosječno ulaganje se povećava, dok se neučinkovito velike fluktuacije oko ove razine smanjuju.

2.2.4.Upravljanje imovinom/obvezama

14 Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str.105

11

Jedna od presudnih i posebnih značajki financijskog posredovanja islamskih banaka u odnosu na konvencionalne banke jest način na koji su strane imovine i obveza u bilancama islamskih banaka.2 Kod konvencionalnih banaka depoziti se prihvaćaju po unaprijed utvrđenoj stopi neovisno o prinosu ostvarenom po imovini banke. To banci trenutačno stvara fiksnu obvezu bez ikakve sigurnosti da bi banka mogla zaraditi više od obećanog ili obveznog plaćanja štedišama. Budući da prinos na imovinu ovisi o sposobnosti banke da uloži sredstva po višoj stopi od obećane na strani obveza, a ova stopa je nepoznata, može doći do klasičnog problema neusklađenosti između imovine i obveza.

Za razliku od toga, na strani imovine islamske banke nema unaprijed utvrđene stope na depozite/ulaganja te udjela štediša u dobiti i gubitku. Stoga ne nastaje problem neusklađenosti imovine i obveza. Tvrdi se da zbog ove pass-through prirode poslovanja i dobre usklađenosti imovine i obveza financijsko posredovanje islamskih banaka pridonosi stabilnosti financijskog sustava15.

2.2.5.Serijatski odbori

Jedna od posebnih značajki islamskog bankarstva je postojanje šerijatskog odbora koji se sastoji od vjerskih stručnjaka, a utječe na poslovanje islamske banke. Islamske banke ne mogu uvesti novi proizvod bez prethodne dozvole i odobrenja svog šerijatskog odbora. Pripadnost vjerskih stručnjaka u odboru određenoj Školi pravnog učenja može odrediti uspjeh ili neuspjeh proizvoda kod ciljanih klijenata. Zbog nedostatka šerijatskih stručnjaka, dobro obra-zovanih za šerijatska pitanja kao i suvremeno bankarstvo, mnogi šerijatski stručnjaci sjede u nekoliko odbora tako da svaka institucija može tražiti snažnu potvrdu kako bi poboljšala vjerodostojnost svoje prakse. Postojanje šerijatskih odbora daje zadovoljstvo štedišama da odbor nadzire privrženost i usklađenost institucije šerijatskim načelima.

3.Drugi oblici posredovanja

Rani oblici islamskih financijskih institucija bili su usredotočeni na komercijalne bankarske aktivnosti, ali su u zadnja dva desetljeća nastali raznolikiji oblici kako bi se zadovoljile potrebe različitih segmenata tržišta. Iako su islamski način bankarstva službeno prihvatili Iran,

15 Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str.106

12

Pakistan i Sudan,ponudu proizvoda usklađenih sa šerijatom poglavito vodi privatni sektor, uz iznimku Sudana gdje država aktivno promiče uvođenje novih načina financiranja. Zapravo, privatne islamske banke kao skupina postaju jedna od najvećih financijskih institucija privatnog sektora, sa sve većom mrežom upredstavništava i/ili podružnica širom islamskog svijeta. Nema standardnog načina grupiranja islamskih financijskih institucija, ali s obzirom na usluge koje nude današnje islamske financijske institucije mogu se podijeliti u sljedeće široke kategorije16 :• islamski prozori• islamske investicijske banke i fondovi• islamske hipotekame kompanije• Takaful kompanije (islamske osiguravajuće institucije)• Mudarcibah kompanije.

3.1.1.Islamski prozori

Islamski prozori nisu nezavisne financijske institucije nego specijalizirane jedinice unutar konvencionalnih financijskih institucija koje svojim klijentima nude proizvode usklađene sa šerijatom. Tijekom ranih faza rasta islamskog financijskog tržišta 1980-ih godina, islamske banke bile su suočene s oskudicom kvalitetnih ulagačkih mogućnosti, što je stvorilo poslovne mogućnosti konvencionalnim zapadnim bankama da budu posrednici i oplemenjuju sredstva islamskih banaka u skladu sa smjernicama koje su odredile islamske banke. Zapadne banke pomogle su islamskim bankama da plasiraju sredstva u aktivnosti povezane s poslovanjem i trgovinom, dogovarajući da trgovac kupi robu u ime islamske banke i da je preproda uz mark-up. Postupno, zapadne su banke uvidjele važnost rastućih islamskih financijskih tržišta te su počele nuditi islamske proizvode nastojeći privući klijente izravno, odnosno bez islamske banke kao posrednika. U međuvremenu su, zbog rasta potražnje za proizvodima usklađenim sa šerijatom i straha od gubitka štediša, i nezapadne konvencionalne banke počele nuditi islamske prozore. Općenito, islamski prozori namijenjeni su bogatim pojedincima koji predstavljaju najbogatiji segment ulagača (oko 1-2% svjetske muslimanske populacije) koji žele prakticirati islamsko bankarstvo17.

Većina institucija koje imaju islamske prozore zapošljava obrazovane i uvažene Šerijatske stručnjake kao šerijatske savjetnike, čije se mišljenje i odobrenje traži prije uvođenja novih proizvoda ili ulaska u nove transakcije, kako bi se osiguralo da proizvod ili transakcija ne narušava neko od načela šerijata.

3.1.2.Islamske investicijske banke i fondovi

Pojava islamskih investicijskih banaka i investicijskih fondova odraz je razvoja islamskih financijskih tržišta tijekom 1990-ih godina kada su velike transakcije i investicijsko bankarstvo postali privlačni. Iako su tipične usluge islamske banke usmjerene na stanovništvo, javljaju se islamske investicijske banke Čiji je cilj iskoristiti mogućnosti koje

16 Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str.10917 Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str.111

13

nude velika sindicirana ulaganja, razvoj tržišta i izdavanje vrijednosnica. Islamske investicijske banke bile su uspješne u razvoju inovativnih velikih transakcija za financiranje izgradnje infrastrukture, zajedno s konvencionalnim financiranjem projekata, za infra-strukturne projekte kao što je Hub Power Project u Pakistanu. Drugi značajan projekt financiranja s islamskim elementima bio je petrokemijski projekt (EQUATE) u Kuvajtu, uključujući 1,2 mlrd. USD vrijedno zajedničko ulaganje Petrochemicals Industries Corp. iz Kuvajta i Union Carbidea iz Sjedinjenih Američkih Država. U ovom projektu 200 mil. USD vrijednu transu prikupio je Kuwait Finance House (KFH) za dvije lizing (Ijarah) transakcije, dospijeća 8 i 10 godina, za kapitalnu opremu. Krajem 1996. godine Islamic Investment Company of the Gulf (GIIF), tada sa sjedištem u Bahreinu, pokrenula je OIC Infrastructure Fund od 1 mlrd. USD zajedno s Islamskom razvojnom bankom (IDB) za financiranje dijelova infrastrukturnih projekata koristeći islamske Istisna i Murabahah tehnike. Ciljna skupina fonda su vlade i privatni ulagači koji bi sudjelovali u diverzificiranoj skupini profitabilnih infrastrukturnih projekata Organizacije islamskih zemalja (engl. Organization of Islamic Countries, OIC), koju čini 56 islamskih zemalja. Ciljevi su mobilizirati i preusmjeriti investicijski kapital u muslimanske zemlje, povećati inozemna izravna ulaganja i ubrzati razvoj nacionalnih i regionalnih tržišta kapitala putem javnog izlaska na burzu poduzeća u koje fond ulaže18.

Islamski investicijski fondovi nisu novost, nego se ponovno vraćaju nakon prvotne eksperimentalne faze u kojoj mnogi od njih nisu opstali.3 Tijekom 1990-ih godina zabilježen je realan rast islamskih fondova, a do početka novog tisućljeća postojalo je više od 150 islamskih fondova različitih vrsta, uključujući fondove koji ulažu u dionice (njih više od 85) ili robu, fondove povezane s lizingom ili trgovinom.

3.1.3.Islamske hipotekarne kompanije

Islamske hipotekarne kompanije također su nastale u novije vrijeme, a usmjerene su na stambeno tržište za muslimanske zajednice u zapadnim zemljama (Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD) gdje postoje razvijena konvencionalna tržišta hipotekamih kredita. Danas se koriste Četiri različita modela islamskih hipotekamih kredita. Prvi model temelji se na Ijarah (lizing) ugovoru, a najbliži je strukturi konvencionalnog hipotekamog kredita. Drugi model temelji se na vlasničkom partnerstvu (Musharakah), gdje hipotekarni vjerovnik i hipotekarni dužnik zajednički dijele vlasništvo koje s vremenom prelazi na hipotekamog dužnika sukladno redovnim mjesečnim plaćanjima kojima otkupljuje udio hipotekamog vjerovnika u nekretnini. Vjerovnikov prinos temelji se na poštenoj vrijednosti nekretnine. Treći model temelji se na Murabahah, a primjenjuje se u UK, gdje se porez na promet nekretnina razlikuje u odnosu na hipotekame kredite temeljene na Ijarah ili Musharakah. Četvrti model osmišljen je po uzoru na kooperativna društva, pri čemu članovi kupuju vlasničko (Musharakah) članstvo i međusobno si pomažu kupiti nekretninu iz zajedničkih sredstava društva. U SAD-u, agencije poput Fannie Mae i Freddie Mac prepoznale su važnost islamskih hipotekamih kredita pa odobravaju i sekuritiziraju islamske hipotekame kredite. Islamski hipotekami krediti imaju veliku mogućnost uspjeha na zapadnim tržištima gdje su tržišta kapitala likvidna, transparentna i regulirana. Posebno veliki potencijal islamski

18 Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str.112

14

hipotekami krediti imaju na tržištima Sjeverne Amerike, gdje postoji značajna muslimanska zajednica srednjeg i višeg dohodovnog razreda.

3.1.4.Islamske osiguravajuće (Takaful) kompanije

Najbliži islamski instrument suvremenom sustavu osiguranja je instrument Takaful koji doslovno znači “međusobno ili zajedničko jamstvo”. Obično se primjena Takafula provodi u obliku solidarnog Mudarabaha, gdje se sudionici zajednički dogovaraju da dijele svoje gubitke plaćajući periodične premije u obliku ulaganja. Oni zatim imaju pravo povući preostalu vrijednost dobiti nakon što se ispune potraživanja i premije.4 Jedna od glavnih razlika između suvremenih osiguravajućih modela i Takafula jest pravo sudionika na višak dobiti. Sudionici u određenom solidarnom (odnosno, Takaful) Mudarabahu imaju pravo dijeliti ostvareni višak dobiti, ali su istodobno odgovorni, pored premija, za iznose koje su veći raspodijelili ukoliko početne premije plaćene tijekom razdoblja nisu dostatne za pokriće svih gubitaka i rizika ostvarenih tijekom tog razdoblja. Takaful kompanije mogu imati pričuve (poput konvencionalnih osiguravajućih kompanija) kojima se omogućuje da osiguranici daju dodatne doprinose ukoliko potraživanja premašuju premije. Danas postoji nekoliko primjena Takafula na islamskim financijskim tržištima s obzirom da ima nekoliko institucija koje nude usluge osiguranja visokih iznosa. Trenutna primjena Takafula najčešće se temelji na naknadi štete, a ograničena je na gubitak fizičke imovine. Prema nekim procjenama globalna takaful

industrija trenutno vrijedi 550 milijuna USD i upravlja imovinom vrijednom oko 1,5 mlrd. USD, što je znatno ispod stvarnog potencijala19.

3.1.5.Mudarabah kompanije

Koncepcija Mudarabah kompanije slična je koncepciji zatvorenog fonda kojim upravlja specijalizirano profesionalno društvo za upravljanje. Poput fonda zajedničkog ulaganja, Mudarabah kompanija osnovana je kao zaseban pravni subjekt s društvom za upravljanje fondom koje je odgovorno za njegovo djelovanje. Za razliku od islamske banke, Mudarabah kompanija ne smije primati depozite, nego je izvor sredstava vlasnički kapital koji se stječe upisom kapitala i Mudarabah ulagačkih certifikata na javnoj ponudi koji su dostupni zainteresiranim ulagačima. Dobit od ulaganja Mudarabah fondova raspodjeljuje se među upisnicima na temelju njihovih doprinosa, pri čemu i upravitelj fondova ima pravo na dio dobiti za svoje usluge. Poslovne banke mogu biti ili upravitelji ili upisnici kapitala. Razlikuju se dvije vrste Muda- rabaha: višenamjenski, koji ima više od jedne investicijske namjene ili cilja, te jednonamjenski. Međutim, svi Mudarabasi su međusobno nezavisni i niti jedan nije odgovoran za obveze, niti ima pravo na dobit, bilo kojeg drugog Mudarabaha ili Mudarabah kompanije20.

Uzimajući u obzir da je Mudarabah ugovor temelj islamskih financija, koncepcija Mudarabah kompanija, naročito malih i srednjih poduzeća, može imati ključnu ulogu i postati okosnica financijskog okruženja zemalja u razvoju. Za to je potrebno da se financijski 19 Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str.11320 Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2009, str.114

15

sektor osmisli na način da jača povjerenje ulagača i da ubrzava transparentno i učinkovito provođenje operacija Mudarabah kompanija.

Zaključak

Ohrabrivanjem i blagoslovom ranih muslimanskih pravnika promicali su se ugovori o posredovanju temeljeni na partnerstvu, što je dovelo do razvoja Mudarabah u Muskarakah ugovora kao standardiziranih, dobro dokumentiranih i dobro utvrđenih finansijskih instrumenata.

16

Transakcijski i finansijski ugovori, zajedno sa ugovorima o posredovanju, nude obiman skup instrumenata s različitim namjenama finansiranja, ročnošću i rizičnošću, kako bi se zadovoljile potrebe različitih skupina ekonomskih agenata u ekonomiji. Ovaj skup instrumenata može se koristiti za osmišljavanje formalnog modela islamskog finansijskog posrednika ili islamske banke koja može obavljati sve uobičajene finansijske mobilizacije resursa i posredovanja. Korištenjem ovog skupa ugovora o posredovanju, islamski finansijski posrednik moći će ponuditi širok raspon proizvoda i usluga iz područja poslovnog i investicijskog bankarstva. Veza između banke i štetiša temelji se na Mudarabaj,Amanah,Wikala ili Wadia osnovi na strani obaveza.

Rani oblici islamskih financijskih institucija bili su usredotočeni na komercijalne bankarske aktivnosti, ali su u zadnja dva desetljeća nastali raznolikiji oblici kako bi se zadovoljile potrebe različitih segmenata tržišta. Iako su islamski način bankarstva službeno prihvatili Iran, Pakistan i Sudan,ponudu proizvoda usklađenih sa šerijatom poglavito vodi privatni sektor, uz iznimku Sudana gdje država aktivno promiče uvođenje novih načina financiranja.

Literatura

1. F. Hadžić, Islamsko bankarstvo i ekonomski razvoj, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2005 2. I. Ibreljić, Evropski muslimani na početku 21.stoljeća, Harfo-graf doo, Tuzla, 20073. Z.Iqbal,A. Mirakhor, Uvod u islamske finansije:Teorija i praksa, Mate, Zagreb, 20094. A. Drpljanin, Razlike između konvencionalnog i islamskog bankarstva, pristupni rad, Tuzla, 20105. http://www.google.ba/finasijsko posredovanje u islamu/6. http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ugovor_o_posredovanju&oldid=6175140“

17

18