osnove poduzetnistva-novo.pdf

7/24/2019 Osnove poduzetnistva-novo.pdf

1/59

1

Kolegij OSNOVE PODUZETNITVA

PRIRODA I VANOST PODUZETNITVAPoduzetnitvo je proces stvaranja neeg novog i vrijednog kroz

posveivanje vremena i truda, pretpostavljajui popratne financijske, fizike idrutvene rizike, i na kraju primanje nagrada u obliku novanog i osobnogzadovoljstva i neovisnosti.

esto se izjednaavaju pojmovi poduzetnik, izumitelj i menader premda seoni znatno razlikuju.Poduzetnikje osoba koja se zaljubljuje u organizaciju (novi pothvat) i uinit esve da osigura njezino preivljavanje i rast. On je vizionar sa radou stvaranjanovog.Izumitelj je pojedinac koji neto stvara po prvi puta, snano je motiviranvlastitim radom i osobnim idejama. Izumitelj se zaljubljuje u izum te vjerojatnonee uivati novane koristi kao mjeru uspjeha.Menader je osoba koja osigurava efikasnost tekueg procesa poslovanja,organizira proizvodnju i upravlja organizacijom.

Poduzetniki procesima 4 faze:

- Identifikacija i procjena prilike- Razvoj poslovnog plana- Determinacija potrebnih resursa- Menadment poduzea

Identifikacija i procjena prilikeje proces kojim poduzetnik dolazi do prilike zanovi pothvat.

Izrada poslovnog planaje vremenski duga faza poduzetnikog procesa u kojempoduzetnik detaljno mora opisati budui smjer posovanja.

Determinacija potrenih resursaje faza poduzetnikog procesa u kojojpoduzetnik treba odrediti koji e mu resirsi biti potrebni da bi mogao prihvatitipriliku te osigurati da potrebni resursi budu pravovremeno na raspolaganju.

Iz poduzetnikog procesa stvara se poduzee start-up.

Vrste start upova:- Tvrtke ivotnog stila- Osnivake kompanije

- Visoko potencijalni pothvati


2/59

2

Tvrtka ivotnog stilaje malo poduzee koje zbog prirode poslovanja, ciljevapoduzetnika te ograniene koliine novca dosee skroman rast.

Osnivaka kompanijanastaje temeljem istraivanja i razvoja te obino privlaiinteres sao privatnih ulagaa.Visoko potencijalni pothvatje kompaija koja moe poeti kao osnivakakompanija, ali se njezin rast odvija mnogo bre te dobiva najvei ulagakiinteres i publicitet.

Dimenzije u kojima se razlikuje poduzetno upravljanje od tradicionalnogupravljanja:

- Strateka orijentacija- Predanost prilici- Angairanje resursa- Kontrola resursa- Struktura menadmenta- Filozofija nagraivanja- Orijentacija prema rastu- Poduzetna kultura


3/59

3

NAELA POSLOVANJA PODUZEA

Da bi poduzee racionalno ostvarilo svoje gospodarske ciljeve, moraposlovati po odreenim gospodarskim naelima. Ta su gospodarska naela

brojna, a osnovna podjela naela poslovanja poduzea obuhvaa:- naelo poslovnosti- naelo ekonomske efikasnosti- naelo odranja kontinuiteta poduzea

Naelo poslovnosti trai da poduzee svojom poslovnom politikom isvakim svojim postupkom pridonosi osiguranju poloaja i jaanju poloaja natritu.

Naelo ekonomske efikasnosti zahtijeva djelotvornost u izvravanjuugovorenih poslova i preuzetih obveza na vrijeme, u ugovorenoj koliini ikvaliteti, no treba ga shvatiti ire, tj. kao izraz racionalnosti poslovanja.

- naelo proizvodnosti rada zahtijeva da se odreenom koliinom radaostvari to vea koliina uinaka

- naelo ekonominosti zahtijeva da se odreenim trokovima ostvari tovea koliina, odnosno vrijednost uinaka

- naelo rentabilnosti zahtijeva da se odreenom vrijednou kapitalauloenog u poslovanje ostvari to vei poslovni rezultat

Naelo odranja kontinuiteta poduzeazahtijeva da poduzee zadri svojkontinuitet, tj. opstanak na tritu, no u uvjetima opeg razvoja, poduzea

povremeno mijenjaju svoje ciljeve.

Za ocjenu uspjenosti poslovanja poduzea u praksi se najvie koriste tritemeljan mjerila uspjenosti:

- vrijednost proizvodnje obuhvaa sve glavne i sporedne proizvodeostvarene u jednoj godini

- ukupni trokovi se odnose na tekua ulaganja uinjena radi proizvodnjeu jednoj godini- ostvareni financijski rezultat razlika izmeu vrijednosti prodanih

(fakturiranih) proizvoda i iznosa trokova nastalih tijekom poslovnegodine


4/59

4

POSLOVNA POLITIKA PODUZEA

Poslovna politika je ukupnost odluka kojima poduzee utvruje svojeciljeve, te odluka kojima utvruje osnovna rjeenja koja su potrebna da se

zacrtani ciljevi ostvare.Poslovna se politika poduzea dijeli po razdobljima koja obuhvaa i

rjeava, tepo sadrajimakoje obuhvaa.

Poslovna politikapo razdobljima:- dugorona poslovna politika- srednjorona poslovna politika- kratkorona poslovna politika

Poslovna politikapo sadrajima:- opa politika poduzea- vie posebnih politika

nabavna politikaprodajna politikaproizvodna politikarazvojna politikafinancijska politikakadrovska politika


5/59

5

IMOVINA PODUZEA

Imovinaje ekonomsko sredstvo koje je u vlasnitvu poduzea i od koje seoekuje budua ekonomska korist.

Pojavni je oblik imovine jedan od opeprihvaenih kriterija podjeleimovine poduzea. Prema tom se kriteriju imovina javlja kao:

- imovina u obliku novca- imovina u obliku stvari- imovina u obliku prava

Prema trajanju koritenja imovina se javlja kao:

- dugotrajna imovina imovina koju poduzee koristi dulje od jedne godine unepromijenjenom obliku- kratkotrajna imovina imovina kojom poduzee raspolae do godine dana ikoja mijenja svoj pojavni oblik, prelazei iz jedne poslovne faze u drugu te iz

jednog pojavnog oblika u drugi


6/59

6

DUGOTRAJNA IMOVINA

Dugotrajnom imovinompoduzea smatra se sva imovina koju poduzeekoristi dulje od jedne godine u nepromijenjenom obliku ili je ima u pripremi za

budui razvoj i poslovanje.Dugotrajnu imovinu ine:- nematerijalna imovina

- materijalna imovina-financijska imovina- dugorona potraivanja

Nematerijalna imovina u irem smislu predstavlja cjelokupnu imovinukoja nema fizikog obiljeja, a u uem smislu ukljuuje samo dugotrajnunematerijalnu imovinu, kao to su osnivaka ulaganja, izdaci za razvoj, patenti,licence, koncesije,goodwilli ostala prava.

Za nematerijalnu se imovinu najee navode sljedea obiljeja:1. nedostatak fizikog obiljeja2. tekoe pri mjerljivosti budue ekonomske koristi3. tekoe u utvrivanju vijeka uporabe4. stjecanje za koritenje u poslovanju

Prvo je obiljeje karakteristino samo za nematerijalnu imovinu, dok seostala obiljeja odnose i na materijalnu imovinu. Bitno je naglasiti da su ostalaobiljeja tee su mjerljiva kod nematerijalne imovine u odnosu na materijalnu.

Dugotrajnu nematerijalnu imovinu ine:- goodwill (vea vrijednost poduzea zbog ugleda, reputacije,

konkurentskog poloaja, kvalitete djelatnika i sl. initelja)- osnivaki izdaci (upis u sudski registar, izdaci za projektnu i drugu

dokumentaciju povezanu s osnivanjem, odvjetnike usluge, trokoviregistracije, likovna rjeenja znaka tvrtke i drugi izdaci povezani s

osnivanjem)- izdaci za razvoj (trokovi istraivanja i razvoja nastali za potrebe razvojanovih ili poboljanih proizvoda, procesa ili usluga)

- patenti, licence, koncesije, zatitni znaci i ostala slina prava- predujmovi za nematerijalnu imovinu

Materijalna imovina imovina koja postoji u konkretnom materijalnomobliku, a to su:

- zemljita i ume

- graevinski objekti- postrojenja i oprema (strojevi i instalacije)


7/59

7

- alati, pogonski inventar, namjetaj- transportna sredstva i ureaji- ostala materijalna imovina

Materijalna imovina obuhvaa svu imovinu koja slui u gospodarske svrhe,ali i imovinu kojom poduzee raspolae kako bi na izravan ili neizravan nainostvarivalo ciljeve svoga poslovanja.

Financijska imovina podrazumijeva u novcu izraene vrijednosti pravakoje je poduzee steklo na temelju ulaganja u druga poduzea, a na rokove duljeod godine dana.

Dugorona potraivanjaobuhvaaju u novcu izraene iznose potraivanjas rokom duljim od godine dana, a to su:

- potraivanja od povezanih poduzea- potraivanje na temelju prodaje na kredit- ostala dugorona potraivanja


8/59

8

AMORTIZACIJA

Amortizacija predstavlja vrijednosni izraz troenja dugotrajne imovinepoduzea.

Tri su osnovne funkcije amortizacije:a) odraava troenje imovine i smanjivanje njezine vrijednosti

b) slui za odreivanje dijela vrijednosti imovine koja se prenosi narealizirane uinke ostvarene koritenjem te imovine

c) slui za obnavljanje, odnosno zamjenu dotrajale imovine

Obraun se amortizacije svodi na dva sustava obrauna:a) sustav vremenske amortizacije

b) sustav funkcionalne amortizacijec) sustav kombinirane amortizacije (kombinacija vremenske i funkcionalne

amortizacije)

Vremenski sustav obrauna amortizacije

Vremenski se sustav obrauna amortizacije temelji na pretpostavci datroenje dugotrajne imovine ovisi o vijeku trajanja te imovine, pa vrijednost

pojedine dugotrajne imovine treba biti amortizirana kroz pretpostavljeni vijek

trajanja.

Za utvrivanje se amortizacije koriste:- linearna (ravnomjerna) metoda- progresivna metoda- degresivna metoda obrauna amortizacije

Linearna metoda obrauna amortizacije temelji se na pretpostavci da sedugotrajna imovina ravnomjerno troi kroz itav vijek trajanja. Za primjenu

navedene metode utvruje se:

Godinja stopa amortizacije (a%):

ta

100=

t vijek trajanja


9/59

9

Godinji iznos amortizacije:

t

NVA =

ili aNVA *=

NV nabavna vrijednost dugotrajne imovine

Otpisana vrijednost:OV = A

Sadanja vrijednost:

SV = NV OV

Primjer: Poduzee je nabavilo novi stroj ija nabavna cijena iznosi 270.000,00kn, trokovi prijevoza iznose 16.000,00 kn, osiguranje 2.000,00 kn, a montaa12.000,00 kn. Ekonomski je vijek trajanja stroja 8 godina.

Izraunajte:a) amortizaciju za prve tri godine upotrebe

b) neotpisanu vrijednost stroja nakon tree godinec) neotpisanu vrijednost stroja nakon este godined) postotak otpisanosti i neotpisanosti nakon este godine koritenja

Rjeenja:

Nabavna vrijednost stroja:

NV = 270.000,00+16.000,00+2.000,00+12.000,00 = 300.000,00 kn

Godinja stopa amortizacije:

a%= 100 / 8 = 12,5%


A = 300.000,00 / 8 = 37.500,00 knili

A = 300.000,00 x 12,5% = 37.500,00 kn


10/59

10

a) b)

t A OV = A SV = NV OV0 300.000,00

1 37.500,00 37.500,00 262.500,002 37.500,00 75.000,00 225.000,003 37.500,00 112.500,00 187.500,00

c) OV6= 6 x 37.500,00 = 225.000,00 kn

SV6= 300.000,00 225.000,00 = 75.000,00 kn

d) %OV6= OV6 /NV x100 = 225.000,00/300.000,00 x100= 75%

ili%OV6= 6 x 12,5% = 75%

%SV6= SV6/NV x 100 = 75.000,00/300.000,00 x100= 25%ili%SV6= 100 - %OV6 = 100 75% = 25%

Progresivna metodaobrauna amortizacije polazi takoer od pretpostavkeda je vijek trajanja dugotrajne imovine unaprijed predvien, ali se amortizacijaobraunava na poetku vijeka trajanja u manjem iznosu, a zatim svake godinesve vie.

Primjer: Nabavna vrijednost proizvodnog ureaja iznosi 100.000,00 kn, apredvieni vijek trajanja 5 godina. Poduzee primjenjuje progresivnu metoduobrauna amortizacije uz stope prikazane u tablici:

t a% A OV = A SV = NV OV0 100.000,001 15 15.000,00 15.000,00 85.000,00

2 18 18.000,00 33.000,00 67.000,003 20 20.000,00 53.000,00 47.000,004 23 23.000,00 76.000,00 24.000,005 24 24.000,00 100.000,00 0

Progresivna se metoda amortizacije primjenjuje za onu dugotrajnuimovinu koja u poetku koritenja ne daje oekivane rezultate jer nije dovoljnorazraena, a vremenom daje sve bolje i bolje rezultate.


11/59

11

Degresivna metoda obrauna amortizacije sastoji se u tome da seamortizacija na poetku razdoblja obraunava u veem iznosu, a zatim svemanje i manje.

Primjer:t a% A OV = A SV = NV OV

0 100.000,001 26 26.000,00 26.000,00 74.000,002 22 22.000,00 48.000,00 52.000,003 20 20.000,00 68.000,00 32.000,004 18 18.000,00 86.000,00 14.000,005 14 14.000,00 100.000,00 0

FUNKCIONALNI SUSTAV OBRAUNA AMORTIZACIJE

Funkcionalni sustav obrauna amortizacije temelji se na pretpostavcida se dugotrajna imovina troi ovisno o intenzitetu koritenja imovine.Koritenje dugotrajne imovine uzrokuje njezino fiziko troenje pa svaka

proizvedena koliina uinaka treba preuzeti odgovarajui troak amortizacije, tj.dio vrijednosti dugotrajne imovine.

Obzirom na nain evidentiranja ostvarenih uinaka, za utvrivanje sefunkcionalne amortizacije moe primijeniti:

- metoda funkcionalne amortizacije obraunata prema koliini ostvarenihuinaka

- metoda funkcionalne amortizacije obraunata prema satima radadugotrajne imovine, tj. prema satima efektivnog koritenja dugotrajneimovine

Za primjenu funkcionalne amortizacije utvruje se:

Jedinini iznos amortizacije(aq; as):

aq= NV / Qmin ili as= NV / Smin

Qmin - minimalna predviena koliina uinaka uvijeku trajanja

Smin - minimalni predvieni sati rada u vijekutrajanja


12/59

12


A = Q x aq ili A = S x as

Q ostvarena koliina uinakaS ostvareni sati rada

Otpisana vrijednost: OV = A

Sadanja vrijednost: SV = NV OV

Primjer 1: Prometno je poduzee nabavilo rabljeni autobus ija nabavnavrijednost iznosi 500.000,00 kn. Pretpostavlja se da autobus u preostalom vijekutrajanja moe prijei 250 000 km. Autobus je u prvoj godini preao 40 000 km, udrugoj 50 000 km, u treoj 45 000 km, u etvrtoj 55 000 km i u petoj 60 000 km.

Izraunajte godinje iznose amortizacije i neotpisane vrijednosti na krajupete godine.

Rjeenje:

Jedinini iznos amortizacije iznosi:

aq= NV / Qmin = 500.000,00 / 250 000 = 2,00 kn

Godinji iznos amortizacije iznosi:

A = Q x aq

Po pojedinim godinama godinji iznos amortizacije iznosi:

A1= 40 000 x 2,00 = 80.000,00 kn

A2= 50 000 x 2,00 = 100.000,00 knA3= 45 000 x 2,00 = 90.000,00 knA4= 55 000 x 2,00 = 110.000,00 knA5= 60 000 x 2,00 = 120.000,00 kn

God aq Q A OV SV1. 2,00 40 000 80.000,00 80.000,00 420.000,002. 2,00 50 000 100.000,00 180.000,00 320.000,003. 2,00 45 000 90.000,00 270.000,00 230.000,004. 2,00 55 000 110.000,00 380.000,00 120.000,00

5. 2,00 60 000 120.000,00 500.000,00 0


13/59

13

Primjer 2: Poduzee je nabavilo novi stroj ija je nabavna vrijednost280.000,00 kn. Predvieni sati rada u ukupnom vijeku stroja su 20 000 sati. Stroj

je u prvoj godini radio 1 800 sati, u drugoj 1 900 sati, u treoj 2 000 sati, uetvrtoj 2 400 sati, u petoj 2 100 sati, u estoj 2 300 sati, u sedmoj 2 500 sati i u

osmoj 2 600 sati.Izraunajte godinje iznose amortizacije i neotpisane vrijednosti na krajupete godine.

Rjeenje:Jedinini iznos amortizacije iznosi:

as= NV / Qmin = 280.000 / 20 000 = 14,00 kn/h

A1= 1 800 x 14,00 = 25.200,00 knA2= 1 900 x 14,00 = 26.600,00 knA3= 2 000 x 14,00 = 28.000,00 knA4= 2 400 x 14,00 = 33.600,00 knA5= 2 100 x 14,00 = 29.400,00 knA6= 2 300 x 14,00 = 32.200,00 knA7= 2 500 x 14,00 = 35.000,00 knA8= 2 600 x 14,00 = 36.400,00 kn

God As S A OV SV

1. 14,00 1 800 25.200,00 25.200,00 254.800,002. 14,00 1 900 26.600,00 51.800,00 228.200,003. 14,00 2 000 28.000,00 79.800,00 200.200,004. 14,00 2 400 33.600,00 113.400,00 166.600,005. 14,00 2 100 29.400,00 142.800,00 137.200,006. 14,00 2 300 32.200,00 175.000,00 105.000,007. 14,00 2 500 35.000,00 210.000,00 70.000,008. 14,00 2 600 36.400,00 246.400,00 33.600,00

Primjenom funkcionalnog sustava obrauna amortizacije po isteku vijekatrajanja mogu se dogoditi tri situacije:

1. Otpisana je vrijednost dugotrajne imovine jednaka nabavnoj vrijednosti, toznai da je imovina potpuno otpisana.

2. Otpisana je vrijednost dugotrajne imovine vea od nabavne vrijednosti, toznai da je imovina otpisana prije isteka vijeka trajanja.

3. Otpisana je vrijednost dugotrajne imovine manja od nabavne vrijednosti, toznai da imovina nije u potpunosti otpisana, a vijek je trajanja istekao.


14/59

14

Primjer prethodna tri sluaja: N V= 100.000,00 kn, t = 5 godina

Qmin 50 000 kom.

aq 100.000,00/50 000 = 2,00 knGod. aq Q A OV SV

1. 2,00 10 000 20.000,00 20.000,00 80.000,002. 2,00 12 000 24.000,00 44.000,00 56.000,003. 2,00 9 000 18.000,00 62.000,00 38.000,004. 2,00 11 000 22.000,00 84.000,00 16.000,005. 2,00 8 000 16.000,00 100.000,00 0

God. aq Q A OV SV1. 2,00 10 000 20.000,00 20.000,00 80.000,002. 2,00 12 000 24.000,00 44.000,00 56.000,003. 2,00 9 000 18.000,00 62.000,00 38.000,004. 2,00 11 000 22.000,00 84.000,00 16.000,005. 2,00 12 000 24.000,00 108.000,00 (- 8.000,00)

God. aq Q A OV SV1. 2,00 10 000 20.000,00 20.000,00 80.000,00

2. 2,00 8 000 16.000,00 36.000,00 64.000,003. 2,00 9 000 18.000,00 54.000,00 46.000,004. 2,00 10 000 20.000,00 74.000,00 26.000,005. 2,00 8 000 16.000,00 90.000,00 10.000,00

Da bi se posljednji sluaj izbjegao, primjenjuje se kombiniranaamortizacija.


15/59

15

KOMBINIRANI SUSTAV OBRAUNA AMORTIZACIJE

Primjer: Poduzee je nabavilo stroj ija nabavna vrijednost iznosi 150.000,00kn. Ekonomski je vijek trajanja tog stroja 5 godina, a predviena koliina

uinaka u tom vijeku iznosi 100 000 komada. Proizvodnja stroja u prvoj godinije iznosila 18 000 komada, u drugoj godini 21 000, u treoj 20 500, u etvrtoj 18500 i u petoj 20 000 komada.

Izraunajte:a) amortizaciju i neotpisanu vrijednost stroja krajem pete godineb) neotpisanu vrijednost stroja u % nakon tree godine

Rjeenje:Godinji iznos vremenske amortizacije iznosi:

knt

NVA 000.30

5000.150

===

Kod kombiniranog sustava obrauna godinji iznos amortizacije ne moebiti manji nego to je utvren pri vremenskom sustavu obrauna.

Amortizacija po jedinici uinka iznosi:

komknG

NVaq /5,1000.100

000.150min

===

Godinji iznos amortizacije po funkcionalnoj metodi:

A=Q x aq

A1= 18 000 * 1,5 = 27.000,00

A2= 21 000 * 1,5 = 31.500,00A3= 20 500 * 1,5= 30.750,00A4= 18 500 * 1,5= 27.750,00A5= 20 000 * 1,5= 30.000,00

a) Amortizacija i neotpisana vrijednost stroja nakon pet godina koritenja.

Godinji iznos amortizacije moe biti najmanje onoliko koliko je utvrenpri vremenskom sustavu obrauna.


16/59

16

T Q A OV=A SV=NV- OV

1 18 000 30.000,00 30.000,00 120.000

2 21 000 31.500,00 61.500,00 88.500

3 20 500 30.750,00 92.250,00 57.750

4 18 500 30.000,00 122.250,00 27.7505 20 000 30.000,00 152.250,00 (2.250)

b) Neotpisana vrijednost u % nakon pete godine:

%50,38100*000.150750.57

100*3% 3 ===NV

SVSV


17/59

17

KRATKOTRAJNA IMOVINA

Kratkotrajna imovinaje ona s kojom poduzee raspolae krae vrijeme ikoja prelazi iz jednog pojavnog oblika u drugi. Kratkotrajnu imovinu ine:

-zalihekojeobuhvaaju kratkotrajnu imovinu u obliku stvari, i to: sirovine,materijale i dijelove za proizvodnju, nedovrenu proizvodnju, poluproizvode,gotove proizvode, sitni inventar, ambalau, te zalihe trgovinske robe

-potraivanja koja dospijevaju do godine dana, aobuhvaaju:- potraivanja od kupaca- potraivanja po plaenim avansima ili akontacijama- potraivanja od zaposlenih- potraivanja od dravnih i drugih institucija- potraivanje po financijskim ulaganjima

- financijska imovina koja moe biti unovena do godine dana, aobuhvaa:- udjele u povezanim poduzeima- kredite, depozite i kaucije date drugima- vrijednosne papire (ekovi, mjenice i dr)- ostala kratkorona financijska ulaganja

- novac u banci i blagajnikoji obuhvaa novane iznose na iro--raunu idrugim raunima u bankama.

Utvrivanje potrebne kratkotrajne imovine

N R P R- N

Koeficijent obrtajapokazuje koliko se puta kratkotrajna imovina obrne (tj.

pretvori iz N u N

)u tijeku jednog vremenskog razdoblja.

Koeficijent se obrtaja utvruje tako da se ukupni prihod odreenogvremenskog razdoblja podijeli s prosjeno angairanom kratkotrajnomimovinom:

Kob= UP/ ki


18/59

18

Dani vezivanjasu veliina obrnuto proporcionalna koeficijentu obrtaja, apokazuju trajanje vezivanja kratkotrajne imovine:

d = 365 ili 360 / Kob

Ekonomske koristi breg obrtanja kratkotrajne imovine:

a) isti je obujam poslovanja mogue realizirati manjim iznosomkratkotrajne imovine

b) istim je obujmom kratkotrajne imovine mogue ostvariti vei obujamposlovanja, tj. vei prihod i poslovni rezultat

Primjer 1:Poduzee je u jednoj godini ostvarilo ukupni prihod od 3.600.000,00kn, a za ostvarenje se tog prihoda koristilo kratkotrajnom imovinom od1.125.000,00 kn.

Izraunajte:

a) koeficijent obrtaja i dane vezivanja kratkotrajne imovineb) potrebnu kratkotrajnu imovinu za sljedeu godinu za koju se planira

ukupni prihod od 4.800.000,00 kn i skraivanje dana vezivanja za 4dana

Rjeenje:

a) Kob= 3.600.000,00 / 1.125.000,00 = 3,2

d = 365 / 3,2 = 114,06 114 dana

b) d = 365 / Kob- iz ega proizlazi da je

Kob= 365 / 110 = 3,32

Kob= UP/ ki iz ega proizlazi da je

ki= UP / Kob

ki = 4.800.000,00 / 3,32 = 1.445.783,13 kn

Indeks poveanja ukupnog prihoda:

Iup= 4.800.000,00 / 3.600.000,00 x 100 = 133,33


19/59

19

Indeks poveanja kratkotrajne imovine:

Iki = 1.445.783,13 / 1.125.000,00 x 100 = 128,51

Primjer 2:Izraunajte potrebnu kratkotrajnu imovinu na temelju podataka:

Opis Godinjipromet

Danivezivanja

Novac i vrijednosni papiri 75.600,00 5Sirovine i materijal 36.000,00 60Sitni inventar 2.000,00 180Proizvodnja u toku 63.000,00 45

Gotovi proizvodi 63.000,00 40Kupci 72.000,00 15

Rjeenje: d

iliKob

365360=

Potrebna kratkotrajna imovina obK

prometGodinji_=

OpisGodinjipromet

Danivezivanja

(d)Kob

Potrebnakratkotrajna

imovinaNovac i vrijednosnipapiri

75.600,00 5 72 1.050,00

Sirovine i materijal 36.000,00 60 6 6.000,00

Sitni inventar 2.000,00 180 2 1.000,00Proizvodnja u toku 63.000,00 45 8 7.875,00Gotovi proizvodi 63.000,00 40 9 7.000,00Potraiv. od kupaca 72.000,00 15 24 3.000,00

Ukupno 25.925,00


20/59

20

Likvidnost i solventnost

Likvidnost je protonost imovine iz poetnog novanog oblika u ostalepojavne oblike, i to redoslijedom kako se odvija poslovni proces.

Solventnost je sposobnost poduzea da u svakom trenutku novanimsredstvima podmiri svoje dospjele novane obveze. Solventnost je platenasposobnost poduzea, a utvruje se koeficijentom solventnosti (l).

l = raspoloiva novana sredstva / dospjele novane obveze

Primjer:Poduzee na odreeni dan raspolae novanim sredstvima u visini od10.500,00 kn koje odmah moe koristiti za plaanje dospjelih obveza, zatim50.400,00 kn kojima se moe koristiti u roku od 30 dana i 120.000,00 kn kojimase moe koristiti preko 30 dana.

U isto vrijeme poduzee ima dospjelih obveza u visini od 10.000,00 kn,80.000,00 kn koje dospijevaju do mjesec dana i 85.000,00 kn koje dospijevajudo tri mjeseca.

Izraunajte koeficijente solventnosti.

l1= 10.500,00 / 10.000,00 = 1,05l2 = 50.400,00 / 80.000,00 = 0,63

l3= 120.000,00 / 85.000,00 = 1,41


21/59

21

KAPACITETI SREDSTAVA ZA RAD

Kapacitet sredstava za rad je njihova sposobnost da ostvare odreeniuinak, tj:

a) da u jedinici vremena proizvedu ili obrade odreenu koliinu proizvodab) da prevezu odreenu koliinu predmeta rada, gotovih proizvoda ili

odreeni broj ljudi (transportna sredstva)c) da prime u sebe odreenu koliinu predmeta rada (skladita, silosi,

cisterne) ili odreeni broj ljudi (dvorane, predavaonice)d) da ostvare i druge vrste uinaka (odreeni broj raunskih operacija,

fotokopiranje odreenog broja stranica)

Vrste kapaciteta:

a) prema vrsti sredstava za rad kapaciteti zgrada, ureaja, pogonskihstrojeva, radnih strojeva, transportnih sredstava i sl.

b) prema opsegu kapacitet pojedinog sredstva za rad, kapacitet skupinesredstava za rad, kapacitet radionica ili pogona, kapacitet poduzea kaocjeline

c) prema initeljima iskoritenja kapaciteta kapacitet u tehnikomsmislu i kapacitet u ekonomskom smislu

Kapacitet sredstava za rad u tehnikom smislu je ona njihovasposobnost ostvarivanja uinaka koja je uvjetovana samo tehnikimkarakteristikama tih sredstava.

Kapacitet sredstava za rad u ekonomskom smislu je ona njihovasposobnost ostvarivanja uinaka koja je ovisna i o drugim initeljima (ljudi,organizacija, radni uvjeti i sl).

Tehniki kapacitet Uinak

-Idealni ili zamiljeni kapacitet(kapacitet koji se moe ostvariti podsavrenim radnim uvjetima) 5.000,00

-Instalirani ili ugraeni kapacitet(najvea sposobnost ostvarivanja uinakau uvjetima postojanja uskih grla) 4.500,00

-Realni tehniki kapacitet(proizvodna i radna sposobnost koju je

mogue ostvariti u uvjetima postojanjauskog grla i dotrajalosti sredstva za rad) 4.200,00


22/59

22

Ekonomski kapacitet

-Planirani ili radni kapacitet(kapacitet koji se u postojeim uvjetima

moe ostvariti po odbitku odmora, zastojazbog naravi radnog procesa i drugihopravdanih gubitaka) 3.700,00

- Ostvareni kapacitet 3.000,00- Optimalni kapacitet najpovoljnija sposobnostsredstava za rad s obzirom na potrebe trita,trokove po jedinici i veliinu poslovnog rezultata

ISKORITAVANJE KAPACITETA

I II IIIA B C D E F Gx.............x.............x.............x.............x.............x.............x0 20 40 60 80 90 100

A- mirovanje, kapacitet se ne iskoritava gubitak u visini fiksnih trokovaB- minimalno iskoritenje kapaciteta smanjeni gubitakC- toka pokria trokova ekonomski uinak 0

D- ostvareno koritenje kapaciteta pozitivan rezultatE- planirani stupanj iskoritenja kapaciteta vei rezultatF- optimalna iskoritenost kapaciteta najpovoljnija iskoritenost

kapaciteta s obzirom na potrebe trita, prosjene trokove i poslovnirezultat

G- maksimalna iskoritenost kapaciteta uz poveanje trokova ismanjeni poslovni rezultat

I prva rezerva kapaciteta nepovoljne unutranje ili

vanjske okolnostiII druga rezerva kapaciteta postojanje uskog grlaIII trea rezerva kapaciteta nepovoljna potranja, jaka

konkurencija, nepovoljne prodajne cijene i sl.


23/59

23

Primjer 1:Pogon ima 50 strojeva od kojih je 45 aktivno, a 5 u rezervi. Radi se utri smjene. U mjesecu oujku strojevi su radili 22 500 sati.

Izraunajte:

a) iskoritenje kalendarskih sati radab) iskoritenje reimskih sati rada ako su u oujku 4 neradna dana i akoodmor u smjenama traje 0,5 sata

c) iskoritenje normiranih sati rada ako normirani gubici iznose 1 300 satid) iskoritenje planiranih sati rada ako predvieni izvanredni gubici iznose 1

000 sati

Rjeenje:

a) Mogui kalendarski sati rada31 dan 24 sata 50 strojeva = 37 200 sati

% iskoritenja = 22 500 / 37 200 100 = 60,48%

b) Reimski sati rada27 dana 3 smjene 7,5 sati 45 stroja = 27 337,50 sati

% iskoritenja = 22 500 / 27 337,50 100 = 82,30%

c)Normirani sati rada27 337,50 1 300 sati gubitaka = 26 037,50 sati

% iskoritenja = 22 500 / 26 037,50 100 = 86,41%

d) Planirani sati rada26 037,50 1 000 = 25 037,50 sati

% iskoritenja = 22 500 / 25 037,50 100 = 89,86%


24/59

24

Primjer 2:Pogon raspolae s 20 strojeva, od kojih su 2 u rezervi. Strojevi radeu 2 smjene, trajanje je smjene 7 sati, uz pola sata dnevnog odmora unutar svakesmjene. Mjesec ima 30 dana, od kojih je 26 radnih. Tijekom se mjeseca planirada e 4 stroja biti na popravku, od ega 2 stroja itav mjesec, a 2 stroja po 10

radnih dana. Ostali normirani gubici (tekue odravanje) planirani su s 4 sata postroju u toku mjeseca. Izvanredni planirani gubici (nestanci pogonske energije,povremene nestaice materijala i sl) planirani su ukupno s 356 sati. Stvarnovrijeme rada stroja iznosilo je 5 420 sati.

Utvrdite stupanj koritenja kalendarskih, reimskih, normiranih iplaniranih sati rada.

a) Kalendarski sati rada20 strojeva 30 dana 24 sata = 14 400 sati

% iskoritenja = 5 420 / 14 400 100 = 37,63%

b) Reimski sati rada18 strojeva 26 dana 2 smjene 6,5 sati = 6 084 sati

% iskoritenja = 5 420 / 6 084 100 = 89,08%

c)Normirani sati radanormirani gubici:

- 2 stroja zamijenjena rezervom- 2 stroja 10 dana 2 smjene 6,5 sati = 260 sati- 4 sata 18 strojeva = 72 sata- U k u p n o 332 sata

6 084 332 = 5 752 sata

% iskoritenja = 5 420 / 5 752 100 = 94,22 %

d) Planirani sati rada

5 752 356 = 5 396 sati

% iskoritenja = 5 420 / 5 396 100 = 100,44 %


25/59

25

ZAMJENA ZASTARJELE OPREME

Izraunajte isplati li se zamjena zastarjelog stroja na temelju podataka:- nabavna vrijednost novog stroja 300.000,00 kn

- likvidacijska vrijednost starog stroja 20.000,00 kn- likvidacijska vrijednost starog strojagodinu dana kasnije 12.000,00 kn

- oekivani veliki popravak starog strojau sljedeoj godini 10.000,00 kn

- dobit koja se oekuje radom novog stroja 230.000,00 kn- dobit koja se ostvaruje starim strojem 160.000,00 kn- amortizacija novog stroja 30.000,00 kn- porezno optereenje vezano za poveane

efekte rada s novim strojem 15.000,00 kn- kamatna stopa 14 %

Relativna rentabilnost rada

100*a

edcbrr

+=

a = neto investicijski iznos

a = cijena novog likvidacijska vrijednost oekivanistroja starog stroja veliki troak

starog stroja

a = 300.000,00 20.000,00 10.000,00 = 270.000,00

b = operativna superiornost novog stroja

b = dobit novog stroja dobit starog stroja

b= 230.000,00 160.000,00 = 70.000,00

c = uteda koja se postie pravovremenom zamjenomstarog stroja

likvidacijska likvidacijska oekivanic = vrijednost - vrijednost + veliki

danas za godinu dana popravak


26/59

26

c = 20.000,00 12.000,00 + 10.000,00 = 18.000,00

d = amortizacija novog stroja

d = 30.000,00e = porezno optereenje vezano za poveane efekte rada s

novim strojem

e = 15.000,00

%9,15100*

00,000.270

00,000.1500,000.3000,000.1800,000.70=

+=rr

15,9% > 14%

Isplati se zamjena starog stroja


27/59

27

EKONOMIKE RESURSA

Resursi su imbenici proizvodnje koji se koriste u poduzeu radiproizvodnje i distribucije dobara i usluga.

Podjela resursa:- zemlja obuhvaa prirodne resurse, tlo i vodene putove.- rad fizike i umne sposobnosti ljudi koje se koriste u proizvodnji dobara

i usluga.- kapital zgrade, strojevi, alati i druga proizvodna sredstva odnosno dobra

izraena da bi proizvodila druga dobra i koja znaano poveavauproizvodnost rada i zemlje, a mogu se pribaviti jedino rtvovanjemsadanjih mogunosti potronje.

Ekonomski racionalno ponaanje zahtjeva raspolaganje oskudnim resursima uskladu s pravilima ekonomske uinkovitosti.Uinkovitost moe biti:

- proizvodna uinkovitost: tehnoloka i ekonomska uinkovitost- alokativna uinkovitost

Najvee znaenje za razvoj poduzea imaju sljedei resursi:- sirovinski resursi proizvodi ekstraktivnih djelatnosti (rude, mierali i

odreeni proizvodi poljoprivrede i umarstva).

- energetski resursi izvori energije.- tehniki resursi proizvodne sposobnosti sredstava za rad (kapaciteti).- tehnoloki resursi znanja i znanstveno tehnika dostignua u podruju

otkrivanja i primjene ekonomski racionalnih postupaka u proizvodnji.- financijski resursi novana sredstva poduzea koja odreuju financijsku

sposobnost poduzea i neposredno utjeu na visinu ulaganja u razvoj.- kadrovski resursi ljudski potencijali.

Radje jedan od primarnih imbenika proizvodnje koji obuhvaa sve napore

ovjeka u stvaranju ekonomskih uinaka (dobara i usluga).

Podjele rada:- proizvodni i neproizvodni rad,- tjelesni i umni rad,- jednostavni i sloeni rad,- poduzetniki i izvrni rad,- ivi i minuli rad,- kreativni i rutinski rad,

- skupni i pojedinani rad,- itd.


28/59

28

Vrednovanje rada obuhvaa sljedee zadatke:

- normiranje rada utvrivanje radnih normi ili standarda izvrenja, kojimoraju biti jasni, mjerljivi i realni.

- mjerenje izvrenja promatranje izvrenja i usporedbu s unaprijedodreenim normana,- analizaizvrenja razmatranje dobivenih rezultata s radnicima,- donoenje odluka na temelju dobivenih rezultata vrednovanja rada

memnaderi donose odluke o promicanju, nagraivanju, dodatnoh obuciili otkazu.

Osnovni oblici plaanja rada su: plae, nadnice i provizije.

Predmeti radasu stvari ili skup stvari koje odvajamo od prirode, preraujemoih ili im mijenjamo oblik, dodajemo novu ili obnavljamo dosadanju uporabnuvrijednost, obraujemo ih, uskladitavamo i sl.

Ovisno o stupnju obrade u kojem se nalaze u poetku radnog procesa,predmeti se rada mogu klasificirati ovako:

a) predmeti rada zateeni u prirodi: naslage rude, kamen, sol, nafta, stabla,biljke i druga prirodna dobra

b) sirovine predmeti rada odvojeni od prirode djelatnou rudarstva,

umarstva i poljoprivrede: rude, ugljen, nafta, trupci, itarice, pamuk i sl.c) materijal dobiven preradom sirovina: sirovo eljezo i elik, rezana graa,

brano, predivo, tkanine i sl.d) energija zateena u prirodi ili proizvedena ovjekovim radome) poluproizvodi od kojih se izrauju gotovi proizvodif) dijelovi koji se ugrauju u sloene gotove proizvodeg) nedovreni proizvodi na kojima se nastavlja i dovrava zapoeti radni

procesh) gotovi proizvodi prikladni za proizvodnu ili osobnu potronju

i) ostali predmeti rada


29/59

29

Gubtici predmeta rada

1. Prirodni gubitci nastaju djelovanjem prirodnih procesa u sirovinama,materijalima, trgovakoj robi i drugim predmetima rada koji sadre manju ili

veu koliinu vlage. To su kalo i kvar.- kalo gubitak na teini nastaje suenjem voa, povra, itarica, mesa i sl, teishlapljivanjem tekuine.- kvar prirodni gubitak kojim se djelomino ili potpuno upropatava kvaliteta

predmeta rada.

2. Manipulativni su gubitci rezultat fizikog postupanja s predmetima rada(transport, utovar, istovar, podizanje, sputanje, obrada i prerada sirovina i

poluproizvoda):

- lom gubitak nastao padom ili udarom osjetljivih predmeta rada- rasip gubitak nastao pri manipuliranju rasutih sirovina (brano, sol, eer) ili

pretakanju tekuina

3. Tehnoloki gubitci nastaju u procesu proizvodnje na predmetima rada igotovim proizvodima:

- otpadak neiskoriteni material

- kart kvarovi na gotovim proizvodima


30/59

30

Optimalizacija zaliha predmeta rada

Optimalizacija zaliha predmeta radaje proces iznalaenja i osiguravanjanajpovoljnijih zaliha predmeta rada sa stajalita neprekinutog slijeda radnog

procesa i minimalnih trokova nabavljanja i uskladitenja predmeta rada.Zalihe predmeta rada ine raspoloive koliine sirovina, materijala, trgovakerobe i sl. za potrebe odvijanja radnog procesa. Utvrivanje se zaliha predmetarada temelji na dinamici potronje ili prodaje i nabavnom ciklusu.

Minimalna zaliha je zaliha koja pokriva jedan ciklus nabave. Minimalnazaliha = prosjena dnevna potronja vrijeme nabave

Optimalna zalihaje ona koliina predmeta rada koja osigurava neprekidantijek radnog procesa i pritom ne dovodi do neopravdanog porasta trokovaskladitenja i drugih negativnih uinaka.

Maksimalna zalihauzima u obzir i tzv. sigurnosnu rezervu.

Tehnika zaliha je sveukupno potrebna koliina sirovina, materijala ilitrgovake robe za realizaciju odreene planirane proizvodnje ili prometa. Treba

je osigurati kada prijeti ozbiljna nestaica odreenih predmeta rada.

Konjukturna zaliha je vea od maksimalne zalihe, a stvara se kad se s

visokom sigurnou oekuje veliki porast cijena odreenih proizvoda.


31/59

31

Primjer:Godinja potronja nekog materijala iznosi 24 000 kom, a nabavna jecijena tog materijala 400,00 kn po komadu. Fiksni su trokovi nabave 7.500,00kn, kamatna stopa 9%, a stopa skladinih trokova 7% godinje. Vrijeme nabave

je 14 dana, sigurnosna rezerva 480 kom, a broj radnih dana u godini 300.

Izraunajte:a) minimalnu zalihu uveanu za sigurnosnu rezervub) optimalnu veliinu nabave i broj naruivanja godinje direktnim i

indirektnim putemc) maksimalnu zalihud)prosjenu zalihue) godinji iznos trokova naruivanjaf) godinji iznos trokova kamata i skladitenja

P = 24 000 kom. s = 7%Nc = 400,00 kn T = 14 danaF = 7.500,00 kn Zsig. = 480 kom.k = 9% radni dani = 300

a) Zmin = (Pdn * t )+ Zsig = (80 * 14) + 480 = 1 600 kom.

Pdn = P / 300 = 24 000 / 300 = 80 kom.

b) Qopt = 200*P* F / NV* (k+s)

c) Zmax = Qopt + Zsig = 2 400 + 480 = 2 880 kom.

d) Zmax + Zsig 2 880 + 480Zprosj = ------------------------- = ---------------- = 1 680 kom.

2 2

Vrijednost Zprosj = 1 680 * 400 = 672.000,00 kn

e) godinji trokovi naruivanja = F * N = 7.500,00 * 10 = 75.000,00 kn

f) godinji trokovi kamata = vrijednost Zprosj * k

= 672.000,00 * 9% = 60.480,00 kn

godinji trokovi skladitenja = vrijednost Zprosj * s

= 672.000,00 * 7% = 47.040,00 kn


32/59

32

Ekonomika rada

Rad je svjesna i unaprijed smiljena djelatnost ovjeka, usmjerena kostvarivanju odreenog svrhovitog i korisnog cilja na bilo kojem podruju

ivota. U ekonomskom smislu, rad je ljudska djelatnost kojom se privreujudobra i usluge za podmirivanje odreenih potreba.

Podjela rada je proces opredjeljivanja ljudi za sve ue i odreenijedjelatnosti i poslove s temeljnom svrhom poveanja ope efikasnosti ljudskograda.

Prirodna podjela po spolu i dobiDrutvena podjela poljoprivreda, industrija, obrt, trgovina

Podjela rada u poduzeu predstavlja ralanjivanje njegove sveukupnedjelatnosti na vee ili manje organizacijske jedinice, a unutar njih na radne grupei pojedince kao izvritelje odreenih poslova. Taj se proces ralanjivanja ogledau horizontalnoj i vertikalnoj podjeli rada.

Horizontalna podjela radaje podjela rada na istoj razini, tj. na djelatnostii poslove koji se mogu obavljati istovremeno i neovisno o drugim poslovima idjelatnostima (prijevoz sirovina, sredstava za rad i putnika, nabava razliitihartikala).

Vertikalna podjela rada je podjela rada na razliitim razinama, a odnosise na djelatnosti i poslove koji se meusobno nadovezuju, tako da je obavljanje

jednih preduvjet za izvrenje drugih.

Kao poseban oblik vertikalne podjele rada javlja setehnika podjela radau okviru koje se obrada predmeta rada i izrada proizvoda ralanjuju naoperacije, zahvate, pokrete i mikropokrete.


33/59

33

TEORIJA TROKOVA

Trokovipredstavljaju novani izraz utroaka elemenata radnog procesa.

Utrocisu naturalni izraz utroenih elemenata radnog procesa.Izdatakje smanjenje novanih sredstava iz blagajne ili s iro- -rauna.Rashodi su trokovi sadrani u prodanim proizvodima i uslugama,

nabavna vrijednost prodane robe, izdaci vezani za financiranje i drugi izdaci kojinisu uzrokovani ostvarivanjem uinaka.

Gubitakpredmeta rada ili gubitak kao negativni financijski rezultat.

VRSTE TROKOVA

1. Trokovi po prirodi:- trokovi materijala trokovi sirovine, materijala, energije, rezervnih

dijelova, sitnog inventara, ambalae- trokovi amortizacije amortizacija dugotrajne imovine- trokovi djelatnika ukalkulirane bruto plae i naknade plaa- trokovi usluga trokovi transportnih usluga, sajmova, zakupnine,

premije osiguranja i drugi trokovi usluga- porezi i doprinosi neovisni o poslovnom rezultatu

2. Trokovi po poslovnim funkcijama:

- trokovi upravljanja- trokovi nabave- trokovi proizvodnje ili obavljanja usluga- trokovi prodaje- trokovi financijske funkcije- trokovi raunovodstva- trokovi ope i kadrovske funkcije

3. Trokovi po nainu obuhvaanja po uincima:

- neposredni trokovi trokovi koje je mogue i opravdano pratitineposredno po uincima koji ih uzrokuju- opi trokovi trokovi koje nije mogue neposredno obuhvatiti po

uincima

4. Trokovi ovisni o promjenama iskoritenosti kapaciteta- fiksni ili stalni trokovi trokovi na koje ne utjee promjena

iskoritenosti kapaciteta- varijabilni ili promjenjivi trokovi trokovi koji se mijenjaju promjenom

iskoritenosti kapaciteta


34/59

34

5. Trokovi po koliini uinaka:- ukupni trokovi trokovi odreenog vremenskog razdoblja koji se

odnose na sve uinke tog razdoblja- prosjeni trokovi trokovi po jedinici uinka

- dopunski trokovi trokovi dopunske koliine uinaka- prosjeni dopunski trokovi dopunski troak po jedinici dopunskekoliine uinaka

- granini trokovi troak posljednje proizvedene jedinice uinka


35/59

35

KRETANJE FIKSNIH I VARIJABILNIH TROKOVA

Tablica 1: Ukupni i prosjeni fiksni trokovi jedne zone zaposlenosti

Q FT QFTf =

0 8.000,00 100 8.000,00 80,00200 8.000,00 40,00300 8.000,00 26,67400 8.000,00 20,00500 8.000,00 16,00600 8.000,00 13,33

700 8.000,00 11,43800 8.000,00 10,00900 8.000,00 8,891000 8.000,00 8,00

Grafikon 1: Prosjeni fiksni trokovi jedne zone zaposlenosti

f

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000


36/59

36

Tablica 2: Ukupni i prosjeni fiksni trokovi dviju zona zaposlenosti

Q FTQ

FTf =

0 8.000,00 100 8.000,00 80,00200 8.000,00 40,00300 8.000,00 26,67400 8.000,00 20,00500 8.000,00 16,00600 8.000,00 13,33700 8.000,00 11,43800 8.000,00 10,00

900 8.000,00 8,891000 8.000,00 8,001100 10.000,00 9,091200 10.000,00 8,331300 10.000,00 7,691400 10.000,00 7,14


37/59

37

Grafikon 2: Prosjeni fiksni trokovi dviju zona zaposlenosti

f

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200 1300 1400

f

Tablica 3: Ukupni i prosjeni proporcionalno varijabilni trokovi

Q VTQ

VTv =

0 0,00 -100 6.000,00 60,00200 12.000,00 60,00300 18.000,00 60,00

400 24.000,00 60,00500 30.000,00 60,00600 36.000,00 60,00700 42.000,00 60,00800 48.000,00 60,00900 54.000,00 60,001000 60.000,00 60,00


38/59

38

Grafikon 3: Ukupni proporcionalno varijabilni trokovi

VT

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000

VT

Tablica 4: Ukupni i prosjeni neproporcionalni varijabilni trokovi

Q VTQ

VTv =

0 0 -100 21.000,00 210,00200 41.000,00 205,00300 60.900,00 203,00400 80.000,00 200,00

500 100.000,00 200,00600 120.000,00 200,00700 140.000,00 200,00800 161.600,00 202,00900 185.400,00 206,001000 209.000,00 209,00


39/59


40/59

40

Grafikon 5: Ukupni neproporcionalno varijabilni trokovi

VT

0

50000

100000

150000

200000

250000

0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000

VT


41/59

41

Tablica 5: Ukupni i prosjeni trokovi

Q FTQ

FTf = VT

Q

VTv = UT=FT+VT

Q

UTt =

0 8.000,00 0 - 8.000,00 100 8.000,00 80,00 21.000,00 210,00 29.000,00 290,00200 8.000,00 40,00 41.000,00 205,00 49.000,00 245,00300 8.000,00 26,67 60.900,00 203,00 68.900,00 229,67400 8.000,00 20,00 80.000,00 200,00 88.000,00 220,00500 8.000,00 16,00 100.000,00 200,00 108.000,00 216,00600 8.000,00 13,33 120.000,00 200,00 128.000,00 213,33700 8.000,00 11,43 140.000,00 200,00 148.000,00 211,43800 8.000,00 10,00 161.600,00 202,00 169.600,00 212,00

900 8.000,00 8,89 185.400,00 206,00 193.400,00 214,891000 8.000,00 8,00 209.000,00 209,00 217.000,00 217,00

Grafikon 6: Prosjeni fiksni, varijabilni i ukupni trokovi

-

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

300,00

350,00

100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000

f

v

t


42/59

42


Q FTQ

FTf = VT

Q

VTv = UT=FT+VT

Q

UTt =

0 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00 100 8.000,00 80,00 6.000,00 60,00 14.000,00 140,00200 8.000,00 40,00 12.000,00 60,00 20.000,00 100,00300 8.000,00 26,67 18.000,00 60,00 26.000,00 86,67400 8.000,00 20,00 24.000,00 60,00 32.000,00 80,00500 8.000,00 16,00 30.000,00 60,00 38.000,00 76,00600 8.000,00 13,33 36.000,00 60,00 44.000,00 73,33700 8.000,00 11,43 42.000,00 60,00 50.000,00 71,43800 8.000,00 10,00 48.000,00 60,00 56.000,00 70,00

900 8.000,00 8,89 54.000,00 60,00 62.000,00 68,891000 8.000,00 8,00 60.000,00 60,00 68.000,00 68,00


-

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00

140,00

160,00

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

q

f,v,t

fv

t


43/59

43


Q FTQ

FTf = VT

Q

VTv = UT=FT+VT

Q

UTt =

0 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00 100 8.000,00 80,00 20.000,00 200,00 28.000,00 280,00200 8.000,00 40,00 40.000,00 200,00 48.000,00 240,00300 8.000,00 26,67 60.000,00 200,00 68.000,00 226,67400 8.000,00 20,00 80.000,00 200,00 88.000,00 220,00500 8.000,00 16,00 100.000,00 200,00 108.000,00 216,00600 8.000,00 13,33 120.000,00 200,00 128.000,00 213,33700 8.000,00 11,43 140.000,00 200,00 148.000,00 211,43800 8.000,00 10,00 160.000,00 200,00 168.000,00 210,00

900 8.000,00 8,89 180.000,00 200,00 188.000,00 208,891000 8.000,00 8,00 200.000,00 200,00 208.000,00 208,00


-

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

300,00

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

q

f,v,t

f

v

t


44/59

44

KALKULACIJE

Kalkulacijaje raunski postupak kojim se izraunavaju cijene, i to: cijenakotanja, nabavna, prodajna i druge cijene. Kalkulacija slui i kao temelj za

donoenje poslovnih odluka i za kontrolu trokova.Kalkulacija ima zadatak:

- obuhvatiti trokove- rasporediti trokove

S obzirom na vrijeme, kalkulacija moe biti:

- prethodna kalkulacija ili pretkalkulacija izrauje se prije poetka izradeuinka, a temelji se na normativima utroka predmeta rada i sredstava zarad, radnim normama i propisima koji reguliraju doprinose i poreze

- naknadna ili obraunska kalkulacija izrauje se nakon zavretkaproizvodnje uinka i utvruje stvarnu cijenu kotanja uinka

Po nainu prenoenja trokova na uinke i nainu utvrivanja cijenarazlikuju se sljedee metode kalkulacije:

- kalkulacija cijene kotanja- kalkulacija dopunskog troka

- kalkulacija cijene proizvodnje

Kalkulacija cijene kotanja

Kalkulacija cijene kotanja je osnovna kalkulacija svakog poduzeakojom se utvruje cijena kotanja, odnosno prosjean troak po ostvarenomuinku. Sve se metode ove kalkulacije mogu svrstati u dvije skupine:

- djelidbene kalkulacije

- dodatne kalkulacije

Djelidbene kalkulacijeprimjenjuju se u onim poduzeima koja proizvodesamo jednu vrstu ili nekoliko vrsta srodnih proizvoda.

Djelidbena se kalkulacija javlja u etiri oblika, i to:

- jednostavna djelidbena kalkulacija- sloena djelidbena kalkulacija

- kalkulacija ekvivalentnih proizvoda- kalkulacija vezanih (paralelnih) proizvoda


45/59

45

Jednostavna djelidbena kalkulacija se primjenjuje u poduzeima koja

proizvode samo jednu vrstu uinaka. Postupak utvrivanja cijene kotanja je tajda se trokovi odreenog razdoblja podijele s koliinom ostvarenih uinaka u

tom razdoblju.t = ck = T / Q

Sloena djelidbena kalkulacija se takoer primjenjuje u poduzeima kojaproizvode samo jednu vrstu uinaka, ali se trokovi ne utvruju u jednom iznosunego:

- po fazama procesa proizvodnje, ili- po mjestima nastanka uinka, ili- po elementima strukture cijene.

Kalkulacija ekvivalentnih proizvoda se primjenjuje u poduzeima kojaproizvode nekoliko srodnih proizvoda koji se proizvode od istog materijala i poistom tehnolokom postupku, a razlikuju se po dimenziji, obliku i namjeni.

Sutina je kalkulacije ekvivalentnih brojeva u tome da se na temeljuprorauna utroka materijala ili koliine rada potrebne za izradu pojedinihuinaka utvruju odgovarajui ekvivalentni brojevi kojima se utvruju odnositrokova pojedinih uinaka, a oni su temelj za kalkuliranje cijene.


46/59

46

Primjer:Poduzee proizvodi etiri vrste srodnih proizvoda. Tijekom mjeseca jeproizvedeno: proizvod A 1 300 kom, proizvod B 1 200 kom, proizvod C 1 400kom, te proizvod D 1 600 kom. Trokovi za navedenu proizvodnju iznosili su115.000,00 kuna.

Poduzee upotrebljava kalkulaciju ekvivalentnih brojeva. Ekvivalentnibrojevi su: proizvod A 1,1; proizvod B 1,0; proizvod C 1,2 i proizvod D 0,9.

Izraunajte ukupne i prosjene trokove za svaki proizvod.

Rjeenje:

ProizvodKoliina

Q

Ekvivalentni

brojevie

Proizvodnja uekvivalentnom

proizvoduQe=q*e

TrokoviUT=k*Qe

UT

t=-----Q

(1) (2) (3) (4) = (2) * (3) (5) = k * (4)(6) = (5) /

(2)A 1 300 1,1 1 430 28.600,00 22B 1 200 1 1 200 24.000,00 20C 1 400 1,2 1 680 33.600,00 24D 1 600 0,9 1 440 28.800,00 18

Ukupno 5 750 115.000

UT 115.000K= --------- = ---------------- = 20

Qe 5.750


47/59

47

Kalkulacija vezanih proizvoda primjenjuje se u sluajevima kada uzproizvodnju glavnih proizvoda nastaju i sporedni proizvodi. Sutina jekalkulacije vezanih proizvoda u tome da se od ukupnih trokova potrebnih zaizradu glavnih proizvoda oduzme vrijednost po kojoj se moe prodati sporedni

proizvod.Primjer:Ukupni mjeseni trokovi poduzea iznose 490.300,00 kn. U tom jemjesecu proizvedeno 5 000 kom. proizvoda A, 3 000 kom. proizvoda B, 6 000kom. proizvoda C i 4 000 kom. proizvoda D, te 500 kg sporednog proizvoda.

Izraunajte ukupnu i prosjenu dobit za svaki proizvod te ukupnu dobit zapoduzee pod pretpostavkama da su:

- ekvivalentni brojevi : 1,2 za A; 0,8 za B; 1,0 za C i 1,1 za proizvod D- prodajne cijene: 33,00 kn za A; 20,00 kn za B; 28,00 kn za C i 29,00 kn za

D- sporedni se proizvod moe prodati po cijeni od 3,00 kn po kg.

Rjeenje:Potrebno je utvrditi trokove glavnih proizvoda tako da se od ukupnih

trokova oduzme vrijednost sporednog proizvoda.

UT= 490.300,00 500 * 3,00= 488.800 kn

Daljnji je postupak jednak izraunavanju cijene kotanja primjenom

ekvivalentnih brojeva.


48/59

48

Proizvod

Q

e

Qe

UT

t

Pc

UP

D

d

A

5000

1,2

6000

156.0

00,00

31,2

0

33,0

0

165.0

00

9.0

00

1,8

0

B

3000

0,8

2400

62.4

00,00

20,8

0

20,0

0

60.0

00

-2.4

00

-0,8

0

C

6000

1,0

6000

156.0

00,00

26,0

0

28,0

0

168.0

00

12.0

00

2,0

0

D

4000

1,1

4400

114.4

00,00

28,6

0

29,0

0

116.0

00

1.6

00

0,4

0

Ukupno

18800

488.8

00,00

509.0

00

20.2

00

26

800

.18

800

.

488

=

=e

k


49/59

49

Dodatne kalkulacije primjenjuju se pri proizvodnji razliitih uinakaizraenih od istih ili razliitih materijala. Kod ovih se kalkulacija trokovisvrstavaju na neposredne, izravne ili pojedinane i ope, posredne ili indirektnekoji se na pojedine proizvode rasporeuju pomou odreene osnovice.

Primjer:Podaci o poslovanju nekog poduzea u jednom mjesecu

O p i sA B C

Koliina (kom) 10 000 15 000 12 000Pojedinani trokovi:Materijal izrade 100.000,00 180.000,00 240.000,00Amortizacija 10.000,00 15.000,00 10.000,00Bruto plae izrade 90.000,00 135.000,00 170.000,00

Opi trokovi izrade iznose: 90.000,00 kn za proizvode A i B40.400,00 kn za proizvod C

Opi trokovi uprave i prometa iznose 85.500,00 kn.Za raspored se opih trokova izrade koriste bruto plae izrade, a za

raspored opih trokova uprave i prometa ukupni pojedinani trokovi.Izraunajte prosjene trokove za proizvode A, B i C kao i prosjenu

dobit ako su prodajne cijene: A 25,00 kn, B 30,00 kn i C 45,00 kn.

Raspored opih trokova izrade proizvoda A i B

Koeficijent KOTI = 90.000,00 : 225.000,00 = 0,4

A = 90.000,00 * 0,4 = 36.000,00B = 135.000,00 * 0,4 = 54.000,00

Raspored opih trokova uprave i prometaKoeficijent KOTUP= 85.500,00 : 950.000,00 = 0,09

A = 200.000,00 * 0,09 = 18.000,00B = 330.000,00 * 0,09 = 29.700,00C = 420.000,00 * 0,09 = 37.800,00


50/59


51/59

51

Proizvodi

Elem

enti

A

B

C

Uk

upno

Koliina

10.0

00

15.0

00

12.0

00

Materijalizrade

100.0

00,00

180.0

00,0

0

240.0

00,0

0

5

20.0

00,0

0

Amortizacijaizrade

10.0

00,00

15.0

00,0

0

10.0

00,0

0

35.0

00,0

0

Brutoplaeizrade

90.0

00,00

135.0

00,0

0

170.0

00,0

0

3

95.0

00,0

0

Pojedinanitrokoviizrade

200.0

00,00

330.0

00,0

0

420.0

00,0

0

9

50.0

00,0

0

Op

itrokoviizrade

36.0

00,00

54.0

00,0

0

40.4

00,0

0

1

30.4

00,0

0

Op

itrokoviupraveiprometa

18.0

00,00

29.7

00,0

0

37.8

00,0

0

85.5

00,0

0

Ukupnitrokovi

254.0

00,00

413.7

00,0

0

498.2

00,0

0

1.1

65.9

00,0

0

Pros

jenitrokovi

25,4

0

27,5

8

41,5

2

Prod

ajnacijena

25,0

0

30,0

0

45,0

0

Pros

jenadobit

-0,40

2,4

2

3,4

8


52/59

52

ANALIZA ODNOSA TROKOVI OPSEG PROIZVODNJE DOBIT(Cost Volume Profit analysis)

Analiza odnosa trokovi opseg proizvodnje dobit predstavljaaplikaciju marginalnog pristupa trokovima u nastojanju da se utvrdi odnosizmeu trokova, opsega proizvodnje i dobiti pri razliitim razinama aktivnosti.Skraeno CVP analiza.

Toka u kojoj se izjednaavaju ukupni trokovi s prihodom naziva setoka pokria trokova.

Rezultati CVP analize omoguavaju menaderima izbor izmeualternativa u odnosu na opseg i strukturu proizvodnje.

Utvrivanje se toke pokria trokova temelji na odreenimpretpostavkama:

a) ukupne trokove treba razdvojiti na fiksnu i varijabilnukomponentu trokova

b) fiksni trokovi ostaju nepromijenjeni, a varijabilni se mijenjajuproporcionalno s promjenom razine aktivnosti

c)jedini initelj koji utjee na prihode i trokove je razina aktivnosti,odnosno opseg proizvodnje

d) tehnologija, proizvodne metode i uinkovitost ostajunepromijenjeni

e) razina se zaliha ne mijenja ili se te zalihe vrednuju marginalnimpristupom trokovima

Toka pokria trokova moe se izraziti:a) koliinom uinaka

b) visinom prihodac) postotkom iskoritenosti kapaciteta

a) Toka pokria trokova izraena u koliini uinaka

U toki pokria trokova prihodi su jednaki trokovima, iz ega slijedi:

T = F + v x Q, P = Q x Pc

Ako je T = P, tada je Q x Pc = F + v x Q, iz ega proizlazi Q (Pc) = Q ( F/Q +v)


53/59

53

%Qtpt =v-Pc

100xF

Primjer: Poduzee raspolae s maksimalnim kapacitetom (Qmax ) od 40 000jedinica uinka. Pri proizvodnji od 30 000 jedinica uinka imalo je fiksne

trokove od 200.000,00 kn i varijabilne trokove od 450.000,00 kn. Prodajnacijena po jedinici uinka iznosi 27,50 kn. Koliko uinaka poduzee moraostvariti da svojim prihodom pokrije sve trokove?

v =30.000

450.000 = 15,00 kn /jed.

Qtpt =15,00-27,50

200.000 = 16 000 jedinica uinka

b) Toka pokria trokova izraena u visini prihoda

Toka pokria trokova izraena u koliini uinaka moe se utvrditi zasvaku vrstu uinaka posebno, a za poduzee ako proizvodi jednu vrstu uinaka.

No, ako poduzee proizvodi vie vrsta uinaka, toka pokria trokova moe seutvrditi samo visinom prihoda.

Izraz za utvrivanje toke pokria trokova izraen visinom prihoda je:

Ptpt =V-PFxP proraunato za maksimalni kapacitet

Za prethodni primjer to je:

P = 40 000 x 27,50 = 1.100.000,00F = 200.000,00 knV = 40 000 x 15 = 600.000,00

Ptpt = 600.000x1.100.000 200.000x1.100.000 = 440.000,00 kn

Ako se toka pokria trokova izraena u visini prihoda utvruje zapoduzee koje proizvodi samo jednu vrstu proizvoda, tada je moguejednostavnije utvrditi visinu prihoda kojim se pokrivaju svi trokovi, odnosno:

Ptpt = Qtpt x Pc = 16 000 x 27,50 = 440.000,00 kn

Toku pokria trokova izraenu u visini prihoda treba shvatiti kaoorijentacijsku veliinu jer ona nije potpuno tona. Na veu ili manju tonost


54/59

54

utjee reagibilnost neproporcionalno varijabilnih trokova te njihov udio uvarijabilnim trokovima.c) Toka pokria trokova izraena u postotku iskoritenosti kapaciteta

Toka pokria trokova izraena postotkom iskoritenosti kapaciteta je:

%Qtpt =V-P

100xF

Iz prethodnog primjera to je:

%Qtpt =000.600000.100.1

100000.200

x = 40%

Ako je poznata koliina uinaka pri toki pokria trokova, tada jepostotak koritenja kapaciteta mogue utvrditi jednostavnije:

%Qtpt = 100000.40000.16

x = 40%

Utvreni postotak upuuje na zakljuak da je poduzeu u poslovnojgodini dovoljno iskoristiti samo 40% raspoloivog kapaciteta kako ne bi bilo ugubitku. Ako ostvari vei postotak iskoritenja kapaciteta, ostvarit e dobit.

Toka pokria trokova nije stalna veliina, ve se mijenja ako se

promijeni bilo koja od prethodno navedenih pretpostavki na temelju kojih jeutvrena. Tako e se toka pokria trokova promijeniti ako se promijenenabavne ili prodajne cijene, odnos izmeu fiksnih i varijabilnih trokova,tehnologija, proizvodne metode ili uinkovitost poslovanja.


55/59

55

OBRAUNI POSLOVANJA

Temeljna raunovodstvena izvjea predviena meunarodnim

raunovodstvenim standardima su:- Raun dobiti i gubitka,- Bilanca,- Izvjetaj o novanim tokovima,- Biljeke uz financijska izvjea.

Raun dobiti i gubitka saeti je prkaz prihoda, rashoda i ostvarenogfinancijskog reultata u odreenom razdoblju poslovanja poduzea.

Bilancaje saeti pregled imovine, kapitala i obveza poduzea na odreeni dan.Bilanca se temelji na slijedeoj ravnotei: A (aktiva) = P (pasiva) bilannaravnotea.U aktivi su prikazana sredstva, a u pasici obveze i kapital.

Izvjetaj o novanim tokovima prikazuje sve priljeve i odljeve novca izposlovnih, financijskih i investicijskih aktivnosti poduzea u odreenomrazdoblju. Za izradu izvjetaja o novanim tokovima koristi se izravna ilineizravna metoda.

Biljeke uz financijska izvjeasadre dopunsku razradu i tumaenje podatakabilance, rauna dobiti i gubitka te izvjetaja o novanim tokovima.


56/59

56

POSLOVNI REZULTAT

Poslovni rezultatpoduzea iskazuje se razlikom izmeu ukupnih prihodai ukupnih rashoda za odreeno vremensko razdoblje.

Prihod je izraz vrijednosti uinaka (proizvoda i usluga) prodanih na tritu(domaem, stranom i unutar poduzea). U prihode se uraunavaju sva novana

primanja koja proizlaze iz prodaje proizvoda i usluga i za koje je izdanaodgovarajua isprava ( raun, faktura) neovisno o tome je li izvrena naplata.

Prihod od prodaje (C) = koliina prodaje (Q) x prodajna cijena (c)

Prihode poduzea ine:- poslovni prihodi- financjski prihodi- izvanredni prihodi

Poslovni prihodi se ostvaruju temeljnim poslovanjem poduzea, a to jeproizvodnja i prodaja proizvoda, pruanje usluga poduzea ili prodaja trgovakerobe. Pored ovog, postoje i drugi naini stjecanja prihoda pa poslovni prihodobuhvaaju:

- prihodi od prodaje proizvoda i usluga- prihodi od prodaje materijala, otpadaka i sitnog inventara

- prihodi od prodaje trgovake robe- prihodi od zakupnine- prihodi od subvencija, dotacija, regresa i kompenzacija- ostali poslovni prihodi

Prihodi od financiranjanastaju kao rezultat oploivanja kapitala kojimpoduzee raspolae. Prihode od financiranja ine:

- prihodi od kamata (redovnih i zateznih)- prihodi od dividendi

- prihodi od revalorizacije uloga u bankama- prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s povezanim inepovezanim poduzeima

- prihodi od burzovnih transakcija- ostali prihodi od financiranja

Izvanredni prihodi su neplanirani i neoekivani prihodi koji nastajutijekom poslovne godine, ali ne obavljanjem temeljne djelatnosti poduzea.Izvanredni prihodi su:

- prihodi od dotacija, pomoi i primljenih nagrada- prihodi od primljenih odobrenja, rabata i popusta


57/59

57

- prihodi od prodaje dugotrajne imovine- vikovi dugotrajne imovine- vikovi novca i vrijednosnih papira- naplaena otpisana potraivanja

- naplaene kapare, odstupnine, naknade teta- otpis obveza prema dobavljaima- ostali izvanredni prihodi

Rashodi nastaju koritenjem sredstava poduzea i poveanjem obvezapoduzea tijekom odreenog razdoblja, kao posljedica proizvodnje dobara ilipruanja usluga, kao i drugih aktivnosti u poduzeu.

Rashodi koji se podmiruju iz ostvarenog ukupnog prihoda, analognoprihodima, ine tri skupine:

- poslovni rashodi- financijski rashodi- izvanredni rashodi

Poslovni rashodi su rashodi koji nastaju kao rezultat proizvodnjeodreene koliine uinaka, pruanja usluga ili prodaje trgovake robe. Poslovnerashode ine:

- trokovi materijala

- trokovi usluga- trokovi amortizacije- ukalkulirane bruto plae- ostali poslovni rashodi- nabavna vrijednost prodane robe

Financijski rashodi takoer imaju znaaj rashoda jer ih je potrebnonadoknaditi iz ukupnog prihoda. Te rashode ine izdaci za koritenje tuegkapitala, tj. to su:

- kamate na kredite i pozajmice- revalorizacija obveza- rashodi burzovnih transakcija- negativne teajne razlike- ostali rashodi financiranja

Izvanredni rashodi su oni izdaci koji nisu prouzroeni tekuimposlovanjem, odnosno to su izgubljene vrijednosti koje se ne odnose nastvaranje proizvoda i usluga kao poslovnih uinaka, a ine ih:

- otpis nenaplativih potraivanja- neotpisana vrijednost otuene i rashodovane imovine


58/59

58

- otpis zastarjelih zaliha- manjkovi novca i zaliha- kazne, penali i naknade tete- ostali izvanredni rashodi

Poslovni rezultat (dobit, zarada, profit) je razlika izmeu ukupnogprihoda i ukupnih rashoda odreenog vremenskog razdoblja.

Razlikuju se slijedei oblici dobitka:- poslovna dobit- dobit prije oporezivanja i- dobit nakon oporezivanja.

Poslovna dobitutvruje se kao razlika izmeu prihoda i nepunih trokova(nisu ukljueni trokovi nastali izvan proizvodnje trokovi razdoblja).

Dobit prije oporezivanja je razlika izmeu poslovne dobiti i trokovarazdoblja (trokova uprave i prodaje).

Dobit nakon oporezivanjase izraunava kao razlika izmeu dobiti prijeoporezivanja i izraunate svote poreza na dobitak.

Dobit nakon oporezivanja je veliina koja ostaje poduzeu na

raspolaganje, a dijeli se na sljedee kategorije:- dio dobiti za poveanje kapitala- dio dobiti za isplatu vlasnicima kapitala- dio dobiti za poveanje plaa zaposlenicima- dio dobiti za rezerve

U rasporeivanju se dobiti javljaju sljedee dvojbe:

- koliko izdvojiti za poveanje trajnog kapitala poduzea

- koliki dio izdvojiti vlasnicima kapitala uloenog u poduzee- treba li i koliko izdvojiti za zaposlene djelatnike u poduzeu

Na koji e nain poduzee raspodijeliti ostvarenu dobit ovisi o poslovnojpolitici poduzea.


59/59

Na kraju poslovne godine, kada se utvrdi stanje prihoda i rashoda te kadase izrauna ostvarena dobit ili gubitak, analiziraju se ostvareni rezultati.

Analiza i revizija poslovanja oblici su naknadnog ispitivanja poslovanja

poduzea.Analiza je proces sustavnog ispitivanja poslovanja koji se temelji naralanjivanju i usporeivanju kljunih elemenata poslovnog uspjeha poduzeaRalanjivanjem se utvruju bitni elementi sredstava i izvora, prihoda i rashoda,kadrova, organizacije itd. dok se usporeivanje vri u odnosu na plan, ostvarenjeu proteklim razdobljima i u odnosu na srodna podzea.

Analiza moe biti:- statika ispituje se trenutano stanje poslovanja poduzea,- dinamika ispituju se promjene nastale u poslovanju poduzea tijekomodreenog razdoblja.

Revizijaje kritiko i plansko ispitivanje poslovanja poduzea koje se vri radipreispitivanja i potvrivanja ispravnosti financijskih izvjea o poslovanjupoduzea.

Revizija moe biti:- unutarnja revizija provodi se radi zatite interesa vlasnika,

- vanjska revizija provodi se radi zatite interesa drave ili drugih vanjskihsubjekata.

Literatura:

1. Hisrich, R., Perters, M., Shepherd, D.,Poduzetnitvo, MATE d.o.o.,Zagreb, 2008.

2. Kari, M,Ekonomikapoduzea, Ekonomski fakultet Osijek, 2001.3. Grupa autora u redakciji P. Ravlia, Ekonomika poduzea,Ekonomski fakultet Zagreb, 1995.

osnove poduzetnistva-novo.pdf

Documents