osnove programiranja - predavanja

1

OSNOVE PROGRAMIRANJAOSNOVE PROGRAMIRANJA- predavanja -- predavanja -

Veleučilište u RijeciVeleučilište u Rijeci

Stručni studij informatikeStručni studij informatike

mr.sc. Alen Jakupovićmr.sc. Alen Jakupović

e-mail: [email protected]: [email protected]: po dogovoru na e-mail ili tel. 091-5971002konzultacije: po dogovoru na e-mail ili tel. 091-5971002

2

Osnove programiranja - predavanjaOsnove programiranja - predavanja

13.03.13.03. Uvod u kolegij. Pojam i definicija programiranja i programske podrške. Razvoj programskih Uvod u kolegij. Pojam i definicija programiranja i programske podrške. Razvoj programskih jezika. Pojam i definicija algoritma, programa i pseudokoda. Analiza primjera logičkog jezika. Pojam i definicija algoritma, programa i pseudokoda. Analiza primjera logičkog problema.problema.

20.03.20.03. Pojam i definicija osnovnih logičkih struktura (Sekvencija-slijed; Selekcija-odabir; Iteracija-Pojam i definicija osnovnih logičkih struktura (Sekvencija-slijed; Selekcija-odabir; Iteracija-ponavljanje; Skokovi) – analiza primjera u pseudokodu. Pojam i definicija dijagrama toka ponavljanje; Skokovi) – analiza primjera u pseudokodu. Pojam i definicija dijagrama toka programa (blok dijagram) – analiza primjera.programa (blok dijagram) – analiza primjera.

03.04.03.04. Pojam i definicija varijabli i tipova podataka – analiza primjera. Pojam i definicija operatora – Pojam i definicija varijabli i tipova podataka – analiza primjera. Pojam i definicija operatora – analiza primjera.analiza primjera.

17.04.17.04. Analiza primjera za logičku strukturu odabira – selekcije. Analiza primjera za logičku strukturu Analiza primjera za logičku strukturu odabira – selekcije. Analiza primjera za logičku strukturu iteracije – ponavljanja.iteracije – ponavljanja.

2424.04..04. 1. Kolokvij. 1. Kolokvij. Pojam i definicija funkcije – analiza primjera.Pojam i definicija funkcije – analiza primjera.

0088.05..05. Pojam i definicija jednodimenzionalnih polja – analiza primjera. Pojam i definicija nizova Pojam i definicija jednodimenzionalnih polja – analiza primjera. Pojam i definicija nizova znakova – analiza primjera. Pojam i definicija zapisa – analiza primjera. Pojam i definicija znakova – analiza primjera. Pojam i definicija zapisa – analiza primjera. Pojam i definicija pokazivača – analiza primjera.pokazivača – analiza primjera.

15.05.15.05. Pojam i definicija sortiranja – analiza primjera Bubble sorta i sortiranja biranjem (selection Pojam i definicija sortiranja – analiza primjera Bubble sorta i sortiranja biranjem (selection sort).sort).

29.05.29.05. 2. Kolokvij2. Kolokvij

3


KolegijKolegij• fond sati tjedno: 1 sat predavanja + 3 sata vježbifond sati tjedno: 1 sat predavanja + 3 sata vježbi• ECTS bodova: 5ECTS bodova: 5PredavanjaPredavanja• Svaki drugi petak po 2 sata (13:30 - 15:00), dvorana IV/1Svaki drugi petak po 2 sata (13:30 - 15:00), dvorana IV/1

BodoviBodovi• 2 boda - minimalno 70% prisutnosti na predavanjima2 boda - minimalno 70% prisutnosti na predavanjima• 3 boda - minimalno 70% prisutnosti na vježbama3 boda - minimalno 70% prisutnosti na vježbama• 10 bodova - 1. Kolokvij (teorijski dio)10 bodova - 1. Kolokvij (teorijski dio)• 20 bodova - 2. Kolokvij (teorijski dio)20 bodova - 2. Kolokvij (teorijski dio)• 15 bodova - 1. Kolokvij (praktični dio)15 bodova - 1. Kolokvij (praktični dio)• 20 bodova - 2- Kolokvij (praktični dio)20 bodova - 2- Kolokvij (praktični dio)• 10 bodova - Popravni ispit (pristupaju studenti s 30 - 39 bodova)10 bodova - Popravni ispit (pristupaju studenti s 30 - 39 bodova)• 30 bodova - Završni ispit (pristupaju studenti s više od 40 bodova)30 bodova - Završni ispit (pristupaju studenti s više od 40 bodova)

LiteraturaLiteratura• Pery G.: Osnove programiranja, Kompjuter biblioteka, Čačak, 2002.Pery G.: Osnove programiranja, Kompjuter biblioteka, Čačak, 2002.• McConnell, S.: Kod iznutra, Znak, Zagreb, 1995.McConnell, S.: Kod iznutra, Znak, Zagreb, 1995.• Čukman, T.; Bolt, V.:C/C++, Procon, Zagreb, 1994.Čukman, T.; Bolt, V.:C/C++, Procon, Zagreb, 1994.• Viduli, R.: Od sada programiramo u C-u, Školska knjiga, Zagreb, 1993.Viduli, R.: Od sada programiramo u C-u, Školska knjiga, Zagreb, 1993.• Eckel, B.: Thinking in C++, Volume 1, 2nd Edition, Eckel, B.: Thinking in C++, Volume 1, 2nd Edition, http://www.planetpdf.com/developer/article.asp?ContentID=6634http://www.planetpdf.com/developer/article.asp?ContentID=6634

4

Cilj kolegijaCilj kolegija• Razvijanje sustavnog pristupa rješavanju problemaRazvijanje sustavnog pristupa rješavanju problema• Stjecanje znanja i vještina u procesu programiranjaStjecanje znanja i vještina u procesu programiranja• Upoznavanje s osnovnim konceptima programskog jezika C.Upoznavanje s osnovnim konceptima programskog jezika C.


5

ALGORITAMALGORITAM

• Algoritam je Algoritam je preciznoprecizno opisan način rješenja nekog problema koji opisan način rješenja nekog problema koji jednoznačnojednoznačno određuje što određuje što treba napraviti.treba napraviti.

• Pet svojstava algoritma:Pet svojstava algoritma:• konačnostkonačnost - mora uvijek završiti nakon konačnog broja koraka - mora uvijek završiti nakon konačnog broja koraka• definiranostdefiniranost - svaki korak algoritma mora biti precizno definiran - akcije koje treba - svaki korak algoritma mora biti precizno definiran - akcije koje treba

poduzeti moraju biti u svakom slučaju rigorozno i nedvosmisleno specificiranepoduzeti moraju biti u svakom slučaju rigorozno i nedvosmisleno specificirane• ulazulaz - algoritam može ali i ne mora imati ulazne veličine koje su dane inicijalno prije - algoritam može ali i ne mora imati ulazne veličine koje su dane inicijalno prije

početka algoritmapočetka algoritma• izlazizlaz - algoritam ima jednu ili više izlaznih veličina koje su u specificiranom odnosu sa - algoritam ima jednu ili više izlaznih veličina koje su u specificiranom odnosu sa

ulaznim veličinamaulaznim veličinama• efikasnostefikasnost - očekuje se od svakog algoritma - očekuje se od svakog algoritma• učinkovitostučinkovitost - u konačnom broju koraka može se dobiti rješenje - u konačnom broju koraka može se dobiti rješenje

Primjer:Primjer: Izrada ptice od papira Izrada ptice od papira


6


7

ALGORITAMALGORITAM

• Prikaz algoritma: Prikaz algoritma: • tekstualnotekstualno - prirodni jezik - narativni opis - prirodni jezik - narativni opis• grafičkigrafički - dijagram toka (blok dijagram), slikovno - dijagram toka (blok dijagram), slikovno• pseudokodpseudokod - koristi se tekstualni oblik prikaza algoritamskih koraka s formaliziranim - koristi se tekstualni oblik prikaza algoritamskih koraka s formaliziranim

programskim strukturama, odgovara redoslijedu pojavljivanja programskihprogramskim strukturama, odgovara redoslijedu pojavljivanja programskihizraza pri konkretnoj implementaciji u programskom jezikuizraza pri konkretnoj implementaciji u programskom jeziku

• programskim jezikomprogramskim jezikom - - algoritam se u računalu implementira pomoću konkretnog algoritam se u računalu implementira pomoću konkretnog programskog jezikaprogramskog jezika


8

RAČUNALNI PROGRAMRAČUNALNI PROGRAM

• Računalni program je algoritam prilagođen izvađanju na računaluRačunalni program je algoritam prilagođen izvađanju na računalu• Programski jezik je sredstvo za izražavanje računalnih programaProgramski jezik je sredstvo za izražavanje računalnih programa• Osoba koja stvara računalni program se naziva programer, a postupak izrade programa se Osoba koja stvara računalni program se naziva programer, a postupak izrade programa se

naziva programiranjenaziva programiranje• Programer polazi od postavljenog problema i pronalazi algoritam koji ga rješava, a kojeg, u Programer polazi od postavljenog problema i pronalazi algoritam koji ga rješava, a kojeg, u

konačnici, opisuje nekim programskim jezikomkonačnici, opisuje nekim programskim jezikom• Programiranje uključuje učenje sintakse nekog programskog jezika i stjecanje osnovnih Programiranje uključuje učenje sintakse nekog programskog jezika i stjecanje osnovnih intuitivnih znanja glede algoritmizacije problema opisanog riječimaintuitivnih znanja glede algoritmizacije problema opisanog riječima


9

RAČUNALNI PROGRAMRAČUNALNI PROGRAM

• Postoje dvije strategije pri izvršavanju računalnih programa:Postoje dvije strategije pri izvršavanju računalnih programa:• Interpreteri - idu od naredbe do naredbe koda računalnog programa, tumače tu naredbu i Interpreteri - idu od naredbe do naredbe koda računalnog programa, tumače tu naredbu i

izvršavaju je. Kako tumačenje naredbe može uzimati neko vrijeme interpreteri su spori, izvršavaju je. Kako tumačenje naredbe može uzimati neko vrijeme interpreteri su spori, računalni program koji se interpretira zahtjeva da na platformi postoji i program za računalni program koji se interpretira zahtjeva da na platformi postoji i program za interpretaciju. Ne stvara se izvršna datoteka nego se pri svakom pokretanju program interpretaciju. Ne stvara se izvršna datoteka nego se pri svakom pokretanju program mora koristiti program interpreter.mora koristiti program interpreter.

• Kompajleri - znatno su složeniji ali sa mnogo stanovišta bolji od interpretera. Prevodi se Kompajleri - znatno su složeniji ali sa mnogo stanovišta bolji od interpretera. Prevodi se odmah cijeli izvorni program (samo jednom). Rezultat kompajliranja (ako nema grešaka) odmah cijeli izvorni program (samo jednom). Rezultat kompajliranja (ako nema grešaka) je EXE verzija (izvršni program). Vrši se povezivanje više programskih modula je EXE verzija (izvršni program). Vrši se povezivanje više programskih modula

(glavnog programa i potprograma) u jednu cjelinu.(glavnog programa i potprograma) u jednu cjelinu.


10

ŽIVOTNI CIKLUS RAČUNALNOG PROGRAMAŽIVOTNI CIKLUS RAČUNALNOG PROGRAMA

• Postavljanje zadatka, problemaPostavljanje zadatka, problema• Sastavljanje algoritmaSastavljanje algoritma• ProgramiranjeProgramiranje

• prilagođavanje algoritma za izvođenje na računaluprilagođavanje algoritma za izvođenje na računalu• Kodiranje programaKodiranje programa

• pisanje programa u programskom jezikupisanje programa u programskom jeziku• Unos, prevođenje i izvođenje programaUnos, prevođenje i izvođenje programa• Testiranje programaTestiranje programa

• provjera rada prema postavljenim zahtjevimaprovjera rada prema postavljenim zahtjevima• Ispravljanje pogrešaka u programuIspravljanje pogrešaka u programu• Dokumentiranje programaDokumentiranje programa

• opis algoritama i uporabe programaopis algoritama i uporabe programa• Održavanje programaOdržavanje programa

• promjena programa prema zahtjevima korisnikapromjena programa prema zahtjevima korisnika


11

FAZE RAZVOJA PROGRAMSKIH JEZIKAFAZE RAZVOJA PROGRAMSKIH JEZIKA

• Na prvim računalima “programiranje”se provodilo fizičkim lemljenjem pojedinih elektronskih Na prvim računalima “programiranje”se provodilo fizičkim lemljenjem pojedinih elektronskih dijelova (projekt Eniac).dijelova (projekt Eniac).

• Prvi programski jezik razvio je Konrad Zuse (Njemačka) 1946. godine (programski jezik se zvao Prvi programski jezik razvio je Konrad Zuse (Njemačka) 1946. godine (programski jezik se zvao Plankalkul po znanstveniku Planku) i ovaj jezik nikada nije primijenjen na elektronskom Plankalkul po znanstveniku Planku) i ovaj jezik nikada nije primijenjen na elektronskom

računalu.računalu.• Prvi jezik koji je primjenjen na elektronskim računalima bio je Short-code1949-te godine.Prvi jezik koji je primjenjen na elektronskim računalima bio je Short-code1949-te godine.


12


• I Faza: oko 1950-te (razvoj prvih programskih jezika) Stvoreni su jezici: Plankalkul, Shortcode, I Faza: oko 1950-te (razvoj prvih programskih jezika) Stvoreni su jezici: Plankalkul, Shortcode, MATH-MATIC, Autocode itd. Uglavnom nisu zaživjeli.MATH-MATIC, Autocode itd. Uglavnom nisu zaživjeli.

• II Faza: Oko 1960-te (razvoj teorije i prvih kvalitetnih programskih jezika). Stvoreni su jezici: II Faza: Oko 1960-te (razvoj teorije i prvih kvalitetnih programskih jezika). Stvoreni su jezici: Fortran(FORmula TRANslation system), ALGOL(ALGOrithm Language), LISP(LISt Fortran(FORmula TRANslation system), ALGOL(ALGOrithm Language), LISP(LISt

Programming–za podršku umjetnoj inteligenciji), COBOL(COmmon Business Oriented Programming–za podršku umjetnoj inteligenciji), COBOL(COmmon Business Oriented Language). Utječu na razvoj programiranja do današnjih dana. Ovo je i period početka Language). Utječu na razvoj programiranja do današnjih dana. Ovo je i period početka programerske edukacije.programerske edukacije.


13


• III Faza: oko 1970-te godine (na osnovi prethodnih iskustava kreiranje jednostavnih i moćnih III Faza: oko 1970-te godine (na osnovi prethodnih iskustava kreiranje jednostavnih i moćnih programskih jezika) Standardizacija i usvajanje tehnologije strukturnog programiranja. Stvoreni programskih jezika) Standardizacija i usvajanje tehnologije strukturnog programiranja. Stvoreni su jezici APL(ostavio trag na kasnije jezike), BASIC(Beginners All-purpose Instruction Code - su jezici APL(ostavio trag na kasnije jezike), BASIC(Beginners All-purpose Instruction Code - omogućio silazak programiranja iz znanstvenih laboratorija među “narod” – stvorena prva video omogućio silazak programiranja iz znanstvenih laboratorija među “narod” – stvorena prva video igrica Star Wars), Pascal(smišljen kao edukacijski programski jezik ali je postao jedan od igrica Star Wars), Pascal(smišljen kao edukacijski programski jezik ali je postao jedan od najpopularnijih), C (omogućio lako pisanje sistemskog softvera i pristup hardveru). COBOL i C najpopularnijih), C (omogućio lako pisanje sistemskog softvera i pristup hardveru). COBOL i C su u ovoj fazi standardiziranisu u ovoj fazi standardizirani


14


• IV Faza: oko 1980-te godine (dolazi do razvoja programskih jezika za objektno programiranje IV Faza: oko 1980-te godine (dolazi do razvoja programskih jezika za objektno programiranje koji omogućavaju “lakše” pisanje velikih paketa). Stvoreni ili usavršeni jezici C++, Java, koji omogućavaju “lakše” pisanje velikih paketa). Stvoreni ili usavršeni jezici C++, Java,

Smalltalk, Ada itd.Smalltalk, Ada itd.• V Faza – danas (teško je izdvojiti prevladavajući pravac) Razvoj jezika za paralelno V Faza – danas (teško je izdvojiti prevladavajući pravac) Razvoj jezika za paralelno programiranje, razvoj strategija za OO projektiranje, mrežne aplikacije, programiranje na programiranje, razvoj strategija za OO projektiranje, mrežne aplikacije, programiranje na prijenosnim uređajima (mobilni telefoni, Palm računala), povezivanje aplikacija (VisualBasic)...prijenosnim uređajima (mobilni telefoni, Palm računala), povezivanje aplikacija (VisualBasic)...


15

PRIMJER PROBLEMAPRIMJER PROBLEMA

• Sastavite algoritam za izračunavanje telefonskih troškova na kraju mjeseca, ako su poznati Sastavite algoritam za izračunavanje telefonskih troškova na kraju mjeseca, ako su poznati količina telefonskih razgovora u minutama, cijena jedne minute te iznos telefonske količina telefonskih razgovora u minutama, cijena jedne minute te iznos telefonske

pretplate. U iznos telefonske pretplate uračunato je 60 minuta.pretplate. U iznos telefonske pretplate uračunato je 60 minuta.• Početno poznati podaciPočetno poznati podaci

• Ukupno trajanje telefonskih razgovora u minutamaUkupno trajanje telefonskih razgovora u minutama• KOLIČINAKOLIČINA

• Cijena jedne minuteCijena jedne minute• CIJENACIJENA

• Iznos telefonske pretplateIznos telefonske pretplate• PRETPLATAPRETPLATA

• Količina razgovora uračunata u pretplatuKoličina razgovora uračunata u pretplatu• 6060

• Željeni rezultantni podatakŽeljeni rezultantni podatak• Iznos ukupnih telefonskih troškovaIznos ukupnih telefonskih troškova

• TROŠAKTROŠAK


16

IZRAČUNAVANJE TROŠKAIZRAČUNAVANJE TROŠKA

• VIŠAK = KOLIČINA - 60VIŠAK = KOLIČINA - 60• TROŠAK = PRETPLATA + VIŠAK * CIJENATROŠAK = PRETPLATA + VIŠAK * CIJENA


KORACI ALGORITMAKORACI ALGORITMA

Pseudokod:Pseudokod:/* /*

Kolika je KOLIČINA telefonskih razgovora (u minutama)?Kolika je KOLIČINA telefonskih razgovora (u minutama)?Koliki je iznos PRETPLATE?Koliki je iznos PRETPLATE?Kolika je CIJENA jedne minute?Kolika je CIJENA jedne minute?Ako je KOLIČINA > 60 ondaAko je KOLIČINA > 60 onda

VIŠAK = KOLIČINA - 60VIŠAK = KOLIČINA - 60inačeinače

VIŠAK = 0VIŠAK = 0TROŠAK = PRETPLATA + VIŠAK * CIJENATROŠAK = PRETPLATA + VIŠAK * CIJENA

*/*/

17

Osnove programiranja - vježbeOsnove programiranja - vježbe

PRIMJER PROBLEMAPRIMJER PROBLEMA

• Odredi ocjenu na osnovu broja bodova. Odredi ocjenu na osnovu broja bodova. 50 - 60 50 - 60 dovoljandovoljan61- 75 61- 75 dobardobar76 - 90 76 - 90 vrlo dobarvrlo dobar91 - 100 91 - 100 odličanodličan

• Početno poznati podaciPočetno poznati podaci• BODOVIBODOVI

• Željeni rezultantni podatakŽeljeni rezultantni podatak• OCJENAOCJENA

18


IZRAČUN OCJENEIZRAČUN OCJENE

• BODOVIBODOVI < 50 < 50 NEDOVOLJANNEDOVOLJAN• 50 <= BODOVI <= 6050 <= BODOVI <= 60 DOVOLJANDOVOLJAN• 61 <= BODOVI <= 7561 <= BODOVI <= 75 DOBARDOBAR• 76 <= BODOVI <= 9076 <= BODOVI <= 90 VRLOVRLO DOBAR DOBAR• 91 <= BODOVI91 <= BODOVI ODLIODLIČANČAN

Pseudokod:Pseudokod:/*Koliki su BODOVI?Ako su BODOVI < 50 onda

OCJENA = 'NEDOVOLJAN'Ako su BODOVI >= 50 i BODOVI <= 60 onda

OCJENA = 'DOVOLJAN'Ako su BODOVI >= 61 i BODOVI <= 75 onda

OCJENA = 'DOBAR'Ako su BODOVI >= 76 i BODOVI <= 90 onda

OCJENA = 'VRLO DOBAR 'Ako su BODOVI >= 91 onda

OCJENA = 'ODLIČAN'*/

19


IZRAČUN OCJENEIZRAČUN OCJENE

• BODOVIBODOVI < 50 < 50 NEDOVOLJANNEDOVOLJAN• 50 <= BODOVI <= 6050 <= BODOVI <= 60 DOVOLJANDOVOLJAN• 61 <= BODOVI <= 7561 <= BODOVI <= 75 DOBARDOBAR• 76 <= BODOVI <= 9076 <= BODOVI <= 90 VRLOVRLO DOBAR DOBAR• 91 <= BODOVI91 <= BODOVI ODLIODLIČANČAN

Pseudokod:Pseudokod:/*Koliki su BODOVI?Ako su BODOVI < 50 onda

OCJENA = 'NEDOVOLJAN'inače

Ako su BODOVI <= 60 ondaOCJENA = 'DOVOLJAN'

inačeAko su BODOVI <= 75 onda

OCJENA = 'DOBAR'inače

Ako su BODOVI <= 90 ondaOCJENA = 'VRLO DOBAR'

inačeOCJENA = 'ODLIČAN'

*/

20


SADRŽAJSADRŽAJ

• Uvod u kolegij. Pojam i definicija računalnog programa i programiranja. Razvoj programskih Uvod u kolegij. Pojam i definicija računalnog programa i programiranja. Razvoj programskih jezika. Pojam i definicija algoritma, programa i pseudokoda. Analiza primjera logičkog problema.jezika. Pojam i definicija algoritma, programa i pseudokoda. Analiza primjera logičkog problema.

• Pojam i definicija osnovnih logičkih struktura (Sekvencija-slijed; Selekcija-Pojam i definicija osnovnih logičkih struktura (Sekvencija-slijed; Selekcija-odabir; Iteracija-ponavljanje; Skokovi) – analiza primjera u pseudokodu. Pojam odabir; Iteracija-ponavljanje; Skokovi) – analiza primjera u pseudokodu. Pojam i definicija dijagrama toka programa (blok dijagram)i definicija dijagrama toka programa (blok dijagram)

• Pojam i definicija varijabli i tipova podataka – analiza primjera. Pojam i definicija operatora – Pojam i definicija varijabli i tipova podataka – analiza primjera. Pojam i definicija operatora – analiza primjera.analiza primjera.

• Analiza primjera za logičku strukturu odabira – selekcije. Analiza primjera za logičku strukturu Analiza primjera za logičku strukturu odabira – selekcije. Analiza primjera za logičku strukturu iteracije – ponavljanja. iteracije – ponavljanja.

• Pojam i definicija funkcije – analiza primjera. Pojam i definicija jednodimenzionalnih polja – Pojam i definicija funkcije – analiza primjera. Pojam i definicija jednodimenzionalnih polja – analiza primjera. analiza primjera.

• Pojam i definicija nizova znakova – analiza primjera. Pojam i definicija zapisa – analiza primjera. Pojam i definicija nizova znakova – analiza primjera. Pojam i definicija zapisa – analiza primjera.

• Pojam i definicija pokazivača – analiza primjera. Pojam i definicija sortiranja – analiza primjera Pojam i definicija pokazivača – analiza primjera. Pojam i definicija sortiranja – analiza primjera Bubble sorta.Bubble sorta.

21

OSNOVNE LOGIČKE STRUKTUREOSNOVNE LOGIČKE STRUKTURE

• Sekvencija (slijed)Sekvencija (slijed)• Selekcija (izbor)Selekcija (izbor)• Iteracija (ponavljanje)Iteracija (ponavljanje)• SkokoviSkokovi


22

SEKVENCIJA (SLIJED)SEKVENCIJA (SLIJED)

Pseudokod:Pseudokod:/*

Izvrši 1. naredbu.Izvrši 2. naredbu.Izvrši 3. naredbu.

*/

• Oblik u C-u:Oblik u C-u:


{ ... naredba_1; naredba_2; naredba_3; ...}

• Primjer:Primjer:

{ printf ("Ovo je 1. naredba"); printf ("\nOvo je 2. naredba"); printf ("Ovo je 3. naredba");}

Pseudokod:Pseudokod:/*

Ispiši "Ovo je 1. naredba".Ispiši u novi red "Ovo je 2. naredba".Ispiši "Ovo je 3. naredba".

*/

23

SELEKCIJA (IZBOR)SELEKCIJA (IZBOR)

• Pseudokod 1:Pseudokod 1:/*Ako je zadovoljen UVJET onda

izvrši ovaj BLOK NAREDBI.*/



{ if (a < 0) { printf("a je negativan \n"); printf("a nije pozitivan \n"); printf("a nije 0"); }}

• Oblik u C-u:Oblik u C-u:{ ... if (UVJET) { BLOK NAREDBI; } ...}

Pseudokod:Pseudokod:/*Ako je a < 0 onda ispiši "a je negativan" i postavi kursor u novi red ispiši "a nije pozitivan" i postavi kursor u novi red ispiši "a nije 0"*/

24


• Pseudokod 2:Pseudokod 2:/*Ako je zadovoljen UVJET onda

izvrši BLOK NAREDBI_1. inače izvrši BLOK NAREDBI_2.

*/



{ if (a < 0) { printf("a je negativan"); } else { printf("a je pozitivan ili nula"); }}

• Oblik u C-u:Oblik u C-u: { ... if (UVJET) { BLOK NAREDBI_1; } else { BLOK NAREDBI_2; } ...}Pseudokod:Pseudokod:

/*Ako je a < 0 onda ispiši "a je negativan". inače ispiši "a je pozitivan ili nula".*/

25


• Pseudokod 3:Pseudokod 3:/*Ako je zadovoljen UVJET_1 onda

izvrši BLOK NAREDBI_1. inače ako je zadovoljen UVJET_2 onda izvrši BLOK NAREDBI_2. .... inače izvrši BLOK NAREDBI_n.

*/


• Oblik u C-u:Oblik u C-u: { ... if (UVJET_1) { BLOK NAREDBI_1; } else if (UVJET_2) { BLOK NAREDBI_2; } ... else { BLOK NAREDBI_n; } ...}

26




{ if (a < 0) { printf("a je negativan"); } else if (a > 0) { printf("a je pozitivan"); } else { printf("a je nula"); }}

Pseudokod:Pseudokod:/*Ako je a < 0 onda ispiši "a je negativan".inače ako je a > 0 onda ispiši "a je pozitivan".inače ispiši "a je nula".*/

27



• Koji uvjet mora biti ispunjen da bi se ispisao C, koji da bi se ispisao D, te koji da bi se Koji uvjet mora biti ispunjen da bi se ispisao C, koji da bi se ispisao D, te koji da bi se ispisao E?ispisao E?

{ if (a == 0) if (b == 0) printf("C"); else printf("D"); printf("E");}

{ if (a == 0) if (b == 0) printf("C"); else printf("D"); printf("E");}

{ if (a == 0) { if (b == 0) { printf("C"); } else { printf("D"); } } printf("E");}

Pseudokod:Pseudokod:/*Ako je a = 0 onda Ako je b = 0 onda ispiši "C". inače ispiši "D".Ispiši "E".*/

28


• Pseudokod 4:Pseudokod 4:/*Ako je IZRAZ jednak

KONSTANTI_1: izvrši BLOK NAREDBI_1. KONSTANTI_2: izvrši BLOK NAREDBI_2. izvrši prekid. KONSTANTI_3: KONSTANTI_4: izvrši BLOK NAREDBI_3. izvrši prekid. ... inače: izvrši BLOK NAREDBI_n.

*/


• Oblik u C-u:Oblik u C-u: { ... swich (IZRAZ) { case KONSTANTI_1: BLOK NAREDBI_1; case KONSTANTI_2: BLOK NAREDBI_2; break; case KONSTANTI_3: case KONSTANTI_4: BLOK NAREDBI_3 break; ... default: BLOK NAREDBI_n; ...}

29




{ switch (ocjena) { case 1: printf ("Nedovoljan (1)"); case 2: printf ("Dovoljan (2)"); case 3: printf ("Dobar (3)"); case 4: printf ("Vrlo dobar (4)"); case 5: printf ("Izvrstan (5)"); default: printf ("Ocjena nepoznata"); }}

30




{ switch (ocjena) { case 1: printf ("Nedovoljan (1)"); break; case 2: printf ("Dovoljan (2)"); break; case 3: printf ("Dobar (3)"); break; case 4: printf ("Vrlo dobar (4)"); break; case 5: printf ("Izvrstan (5)"); break; default: printf ("Ocjena nepoznata"); }}

Pseudokod:Pseudokod:/*Ako je OCJENA jednaka 1: ispiši "Nedovoljan (1)". izvrši prekid. 2: ispiši "Dovoljan (2)". izvrši prekid. 3: ispiši "Dobar (3)". izvrši prekid; 4: ispiši "Vrlo dobar (4)". izvrši prekid. 5: ispiši "Izvrstan (5)". izvrši prekid. inače: ispiši "Nepoznata ocjena".*/

31


ITERACIJA (PONAVLJANJE)ITERACIJA (PONAVLJANJE)

• Pseudokod 1 Pseudokod 1 (ponavljanje s izlazom na vrhu):(ponavljanje s izlazom na vrhu):/*Dok vrijedi UVJET ponavljaj

izvedi BLOK NAREDBI.*/

• Oblik u C-u:Oblik u C-u: { ... while (UVJET) { BLOK NAREDBI; } ...}


{ a = 0; while (a < 5) { a = a + 1; printf("\nDobar dan"); }}

Pseudokod:Pseudokod:/*Postavi a = 0.Dok vrijedi a < 5 ponavljaj postavi a = a +1. ispiši "Dobar dan".*/

32



• Pseudokod 2 Pseudokod 2 (ponavljanje s izlazom na dnu):(ponavljanje s izlazom na dnu):/*Ponavljaj

izvedi BLOK NAREDBI. Dok vrijedi UVJET.

*/

• Oblik u C-u:Oblik u C-u: { ... do { BLOK NAREDBI; } while (UVJET); ...}


{ a = 0; do { a = a + 1; printf("\nDobar dan"); } while (a < 5);}

Pseudokod:Pseudokod:/*Postavi a = 0.Ponavljaj postavi a = a +1. ispiši "Dobar dan".Dok vrijedi a < 5.*/

33



• Što će biti rezultat slijedećih programa:Što će biti rezultat slijedećih programa:

{ a = 5; do { a = a + 1; printf("\nDobar dan"); } while (a < 5);}


{ a = 5; while (a < 5) { a = a + 1; printf("\nDobar dan"); }}


34



• Pseudokod 3 Pseudokod 3 (ponavljanje s eksplicitnim brojačem):(ponavljanje s eksplicitnim brojačem):/*Ponavljaj N puta

izvedi BLOK NAREDBI. */

• Oblik u C-u:Oblik u C-u: { ... for(int i=1; i<=N; i++) { BLOK NAREDBI; } ...}


{ for(int i=1; i<=5; i++) { printf("\nDobar dan"); }}

Pseudokod:Pseudokod:/*Ponavljaj 5 puta ispiši "Dobar dan".*/

35


SKOKOVISKOKOVI

• Pseudokod 1: Pseudokod 1: /*

...Skoči na LABELA_1.

... LABELA_1: izvrši BLOK NAREDBI.

*/

• Oblik u C-u:Oblik u C-u: { ... goto LABELA_1; ... LABELA_1: { BLOK NAREDBI; }}


{ if (provjera < 0) { goto greska; } ... greska: { printf("Greška!"); }}

Pseudokod:Pseudokod:/*Ako je provjera < 0 onda skoči na labelu GRESKA....GRESKA: ispiši "Greška".*/

36


SKOKOVISKOKOVI


...Vrati VRIJEDNOST.

... */

• Oblik u C-u:Oblik u C-u: { ... return VRIJEDNOST; ...}


{ if (provjera < 0) { return -1; } else { return 1; }}

Pseudokod:Pseudokod:/*Ako je provjera < 0 onda vrati -1.inače vrati 1.*/

37


SKOKOVISKOKOVI


...nastavi petlju.

... */

• Oblik u C-u:Oblik u C-u: { ... continue; ...}


{ a = 0; do { a = a + 1; if (a == 1) { continue; } printf("\nDobar dan"); } while (a < 5);}

Pseudokod:Pseudokod:/*Postavi a = 0.Ponavljaj postavi a = a +1. Ako je a = 1 onda nastavi petlju. ispiši "Dobar dan".Dok vrijedi a < 5.*/

38


SKOKOVISKOKOVI


...izvrši prekid.

... */

• Oblik u C-u:Oblik u C-u: { ... break; ...}


{ a = 0; do { a = a + 1; if (a == 1) { break; } printf("\nDobar dan"); } while (a < 5);}

Pseudokod:Pseudokod:/*Postavi a = 0.Ponavljaj postavi a = a +1. Ako je a = 1 onda izvrši prekid. ispiši "Dobar dan".Dok vrijedi a < 5.*/

39


SKOKOVISKOKOVI


...izvrši prekid programa.

... */

• Oblik u C-u:Oblik u C-u: { ... exit(VRIJEDNOST); ...}


{ a = 0; do { a = a + 1; if (a == 1) { exit(-1); } printf("\nDobar dan"); } while (a < 5);}

Pseudokod:Pseudokod:/*Postavi a = 0.Ponavljaj postavi a = a +1. Ako je a = 1 onda izvrši prekid programa. ispiši "Dobar dan".Dok vrijedi a < 5.*/

40

DIJAGRAM TOKA PROGRAMA (BLOK DIJAGRAM)DIJAGRAM TOKA PROGRAMA (BLOK DIJAGRAM)

• Skup simbola koji se koriste u grafičkom opisu algoritma.Skup simbola koji se koriste u grafičkom opisu algoritma.


početak i kraj algoritmapočetak i kraj algoritma

obrada (procesiranje) u obrada (procesiranje) u algoritmualgoritmu

upis podataka potrebnih za algoritam upis podataka potrebnih za algoritam ili ispis rezultata algoritmaili ispis rezultata algoritma

grananje u algoritmugrananje u algoritmu

tijek koraka u algoritmutijek koraka u algoritmu

41




Početak

IspišiOvo je 1. naredbaOvo je 2. naredbaOvo je 3. naredba

Pseuodkod:Pseuodkod:/*Ispiši "Ovo je 1. naredba".Ispiši u novi red "Ovo je 2. naredba".Ispiši "Ovo je 3. naredba".*/

Dijagram toka programa (blok dijagram):Dijagram toka programa (blok dijagram):

Kraj

42




Početak

Upiši a


Kraj

Pseudokod:Pseudokod:/*Unesi a.Ako je a < 0 onda ispiši "a je negativan" i postavi kursor u novi red ispiši "a nije pozitivan" i postavi kursor u novi red ispiši "a nije 0"*/

a < 0Ispiši

a je negativana nije pozitivan

a nije 0

da

ne

43




Početak

Upiši a


Kraj

a < 0Ispišia je negativan

da

ne

Pseudokod:Pseudokod:/*Ako je a < 0 onda ispiši "a je negativan".inače ispiši "a je pozitivan ili nula".*/

Ispišia je pozitivan ili nula

44




Početak

Upiši a


a < 0Ispišia je negativan

da

ne

Pseudokod:Pseudokod:/*Ako je a < 0 onda ispiši "a je negativan".inače ako je a > 0 onda ispiši "a je pozitivan".inače ispiši "a je nula".*/

a > 0 Ispišia je pozitivan

da

Ispišia je nula

Kraj

ne

45




Početak


a < 5

da

ne

IspišiDobar dan

Kraj


a=0

a=a+1

46




Početak


a < 5da

ne

IspišiDobar dan

Kraj

a=0

a=a+1


47


SADRŽAJSADRŽAJ


• Pojam i definicija osnovnih logičkih struktura (Sekvencija-slijed; Selekcija-odabir; Iteracija-Pojam i definicija osnovnih logičkih struktura (Sekvencija-slijed; Selekcija-odabir; Iteracija-ponavljanje; Skokovi) – analiza primjera u pseudokodu. Pojam i definicija dijagrama toka ponavljanje; Skokovi) – analiza primjera u pseudokodu. Pojam i definicija dijagrama toka programa (blok dijagram)programa (blok dijagram)

• Pojam i definicija varijabli i tipova podataka – analiza primjera. Pojam i Pojam i definicija varijabli i tipova podataka – analiza primjera. Pojam i definicija operatora – analiza primjera.definicija operatora – analiza primjera.





48

POJAM I DEFINICIJA VARIJABLI I TIPOVA PODATAKAPOJAM I DEFINICIJA VARIJABLI I TIPOVA PODATAKA

• Varijabla je imenovani dio memorije računalaVarijabla je imenovani dio memorije računala• Svojstva varijabli:Svojstva varijabli:

• ime (identifikator)ime (identifikator)• adresaadresa• vrijednostvrijednost• tip (tip podatka)tip (tip podatka)• trajanjetrajanje• dosegdoseg


49


• Dozvoljeni znakovi u sastavljanju imena (identifikatora) varijabli:Dozvoljeni znakovi u sastavljanju imena (identifikatora) varijabli:• slova engleske abecede (A-Z, a-z)slova engleske abecede (A-Z, a-z)• brojevi (0-9)brojevi (0-9)• podcrta (underscore '_')podcrta (underscore '_')

• Prvi znak u imenu varijable ne smije biti brojPrvi znak u imenu varijable ne smije biti broj• Ime varijable ne može biti isto kao neka ključna riječ (npr. switch, printf, if, case itd.)Ime varijable ne može biti isto kao neka ključna riječ (npr. switch, printf, if, case itd.)


DobroImeDobroImeDObroImeDObroImePopis_StudenataPopis_StudenataPopis1godinaPopis1godinaUmnozakUmnozak

Popis StudenataPopis StudenataPopis-StudenataPopis-Studenata1godinaPopis1godinaPopis5100051000UmnožakUmnožakSwitchSwitchA 1A 1

Primjer valjanih Primjer valjanih imena varijabliimena varijabli

Primjer nevaljanih Primjer nevaljanih imena varijabliimena varijabli

50


• Prilikom izbora imena varijable, dobro je voditi računa o tome da ime precizno opisuje što Prilikom izbora imena varijable, dobro je voditi računa o tome da ime precizno opisuje što varijabla predstavlja.varijabla predstavlja.


Svrha varijableSvrha varijable Dobro imeDobro ime Loše imeLoše imeStanje na računuStanje na računu Stanje_na_racunu, Stanje, SaldoStanje_na_racunu, Stanje, Saldo SR, S, X, X1, X2SR, S, X, X1, X2

Brzina vlakaBrzina vlaka Brzina_vlaka, Brzina, Brzina_vlaka, Brzina, Brzina_u_KmhBrzina_u_Kmh

Vlak, B, BV, X, X1, X2Vlak, B, BV, X, X1, X2

Tekući datumTekući datum Tekuci_datumTekuci_datum Datum, Tekuci, TD, X, X1, Datum, Tekuci, TD, X, X1, X2X2

Broj linija po Broj linija po stranicistranici

Broj_linija_po_stranici, Broj_linija_po_stranici, Br_linija_po_straniciBr_linija_po_stranici

BLS, Linija, L, X1, X2, X3BLS, Linija, L, X1, X2, X3

51


• Tip podatka određuje način korištenja varijable.Tip podatka određuje način korištenja varijable.


InterniInterni

EksterniEksterni

StatičkiStatički

DinamičkiDinamički

JednostavniJednostavni

SloženiSloženi

DatotekeDatoteke

BazeBazepodatakapodataka

TekstualneTekstualne

TipiziraneTipizirane

Cjelobrojni - INTCjelobrojni - INT

Znakovni - CHARZnakovni - CHAR

Logički - BOOLLogički - BOOL

Realni - FLOATRealni - FLOAT

Polje, Niz, SlogPolje, Niz, Slog

Lista, stog, stablo, Lista, stog, stablo, pokazivačipokazivači

ASCIIASCII

Sekvencijalne, index-Sekvencijalne, index-sekvencijalnesekvencijalne

SQLSQL

52


• Osnovna obilježja tipova podatakaOsnovna obilježja tipova podataka


• INTERNIINTERNI• STATIČKISTATIČKI

• JEDNOSTAVNIJEDNOSTAVNI• SLOŽENISLOŽENI

• DINAMIČKIDINAMIČKI• LINEARNA LISTALINEARNA LISTA• BINARNO STABLOBINARNO STABLO• POKAZIVAČIPOKAZIVAČI

• EKSTERNIEKSTERNI• DATOTEKEDATOTEKE

• TEKSTUALNETEKSTUALNE• TIPIZIRANETIPIZIRANE

• SEKVENCIJALNESEKVENCIJALNE• INDEKSIRANEINDEKSIRANE

• BAZE PODATAKABAZE PODATAKA

- u glavnoj memoriji- u glavnoj memoriji računala računala- odmah dodjeljen- odmah dodjeljen memorijski prostor memorijski prostor, fiksna veličina, fiksna veličina- nedjeljivi- nedjeljivi- sastavljeni od jednostavnih- sastavljeni od jednostavnih- veličina- veličina memorijskog prostora memorijskog prostora može rasti i padati može rasti i padati- linijska struktura: svi elementi jednako vrijedni- linijska struktura: svi elementi jednako vrijedni- hijerarhijska strukt- hijerarhijska strukturaura: nadređeni i podređeni el: nadređeni i podređeni elementiementi- sadrže adresu objekta na koji pokazuju- sadrže adresu objekta na koji pokazuju- na vanjskim nosiocima podataka- na vanjskim nosiocima podataka- imenovani skup komponenti- imenovani skup komponenti- skup redova teksta- skup redova teksta- skup slogova- skup slogova- slijedni pristup slogu- slijedni pristup slogu- direktni i slijedni pristup slogu- direktni i slijedni pristup slogu- skup relacijski povezanih- skup relacijski povezanih tablicatablica

53


• Deklarirati varijablu znači jednoznačno odrediti njezino ime i tip podatka.Deklarirati varijablu znači jednoznačno odrediti njezino ime i tip podatka.


GG

FF

EE

DD

CC 11

BB

AA 00

11 22 33 44 55 66 77

Memorija Memorija računalaračunala

Ime:Ime: brojac brojacTip podatka:Tip podatka: cjelobrojni cjelobrojni C:C: int brojac; brojac = 0; int brojac; brojac = 0;

Ime:Ime: Rezultat RezultatTip podatka:Tip podatka: decimalni decimalni C:C: double Rezultat; double Rezultat;

Ime:Ime: Faktor FaktorTip podatka:Tip podatka: cjelobrojni cjelobrojni C:C: int Faktor = 1; int Faktor = 1;

54


• Konstanta:Konstanta:• imenovana predefinirana vrijednost koja se ne mijenja u programuimenovana predefinirana vrijednost koja se ne mijenja u programu• kao konstante se mogu koristiti klasične varijable kojima je dodjeljena početna i jedina kao konstante se mogu koristiti klasične varijable kojima je dodjeljena početna i jedina

vrijednostvrijednost


int VisinaMtEverest = 8848;int VisinaMtEverest = 8848;float Pi=3.14;float Pi=3.14;int KiloByte =1024;int KiloByte =1024;

55


• Konstanta:Konstanta:


float Opseg = 2 * r * 3.14159265359;float Opseg = 2 * r * 3.14159265359;float Povrsina = r * r * 3.14159265359;float Povrsina = r * r * 3.14159265359;

const double Pi = 3.14159265359;const double Pi = 3.14159265359;

float Opseg = 2 * r * float Opseg = 2 * r * PiPi;;float Povrsina = r * r * Pi;float Povrsina = r * r * Pi;

56


• Deklaracija varijable i pridruživanje vrijednosti:Deklaracija varijable i pridruživanje vrijednosti:


int a = 2;int a = 2;istoisto int a;int a;

a = 2;a = 2;

int a = 2;int a = 2;a = 5;a = 5;

istoistoint a;int a;a = 2;a = 2;a = 5;a = 5;

int a = 2;int a = 2;int b = a;int b = a;int c = b + a;int c = b + a;

c = ?c = ?c = 4c = 4

57


• Pridruživanje vrijednosti varijabli:Pridruživanje vrijednosti varijabli:• koristi se operator koristi se operator ==• vrijednost izraza desno od operatora vrijednost izraza desno od operatora == se pridružuje varijabli koja se nalazi lijevo od se pridružuje varijabli koja se nalazi lijevo od

operatora operatora ==• izraz desne strane može biti varijabla, konstanta ili formulaizraz desne strane može biti varijabla, konstanta ili formula


8 = 4 * 2 8 = 4 * 2 3 * 6 = 183 * 6 = 183.14159 = pi3.14159 = pi

a = b = c = 0;a = b = c = 0;a = b = c + d; a = b = c + d; a = b + 1 = c;a = b + 1 = c;b = e = f - 3 * 4 + e - b;b = e = f - 3 * 4 + e - b;

58



a = b = c = 1;a = b = c = 1;d = 2;d = 2;a = b = c + d; a = b = c + d;

b = e = f = 2;b = e = f = 2;b = e = f - 3 * 4 + e - b;b = e = f - 3 * 4 + e - b;

a = ?a = ?b = ?b = ?c = ?c = ?d = ?d = ?

a = 3a = 3b = 3b = 3c = 1c = 1d = 2d = 2

b = ?b = ?e = ?e = ?f = ?f = ? b = -10b = -10

e = -10e = -10f = 2f = 2

59

POJAM I DEFINICIJA OPERATORAPOJAM I DEFINICIJA OPERATORA

• Algebarski izrazAlgebarski izraz


operacijaoperacija c=c=(a + b) (a + b)

izrazizrazc=c=(a + b)(a + b)

operandoperand operandoperand

operatoroperator

60


• OperandOperand je podatak koji sudjeluje u operaciji, najčešće je to vrijednost varijable, vrijednost je podatak koji sudjeluje u operaciji, najčešće je to vrijednost varijable, vrijednost konstante ili neka konkretna vrijednost.konstante ili neka konkretna vrijednost.

• OperatorOperator je znak ili riječ koja određuje postupak koji se treba provesti nad operandima s ciljem je znak ili riječ koja određuje postupak koji se treba provesti nad operandima s ciljem dobivanja novog podatka. dobivanja novog podatka.

• IzrazIzraz je sažeta uputa računalu, tj. logički napisan skup operanada i operatora u cjelinu koja bi je sažeta uputa računalu, tj. logički napisan skup operanada i operatora u cjelinu koja bi trebala rezultirati novim podatakomtrebala rezultirati novim podatakom

• OperacijaOperacija je izraz koji formira novi podatak, iz kojeg se može pročitati njegova semantička je izraz koji formira novi podatak, iz kojeg se može pročitati njegova semantička vrijednost koja čini (stvara) novu informaciju.vrijednost koja čini (stvara) novu informaciju.


61


• Aritmetički operatori grade algebarske izrazeAritmetički operatori grade algebarske izraze• Dijele se na unarne i binarneDijele se na unarne i binarne• Unarni operatori su oni operatori koji se upotrebljavaju u kombinaciji sa samo jednim operandomUnarni operatori su oni operatori koji se upotrebljavaju u kombinaciji sa samo jednim operandom• Binarni operatori su oni operatori koji se upotrebljavaju u kombinaciji sa dva operandaBinarni operatori su oni operatori koji se upotrebljavaju u kombinaciji sa dva operanda


62


• Unarni operatori:Unarni operatori:


predznacipredznaci+X+X unarni plusunarni plus -X-X unarni minusunarni minus

inkremencijainkremencijaX++X++ uvećaj nakonuvećaj nakon (postfiks operatori) (postfiks operatori)++X++X uvećaj prijeuvećaj prije (prefiks operatori) (prefiks operatori)

dekremencijadekremencijaX--X-- umanji nakonumanji nakon (postfiks operatori) (postfiks operatori)--X--X umanji prijeumanji prije (prefiks operatori) (prefiks operatori)

63


• Unarni operatori (predznaci):Unarni operatori (predznaci):


a = b = 1;a = b = 1;a = +a;a = +a;b = -b;b = -b;

a = ?a = ?b = ?b = ? a = 1a = 1

b = -1b = -1

a = b = -1;a = b = -1;a = +a;a = +a;b = -b;b = -b;

a = ?a = ?b = ?b = ? a = -1a = -1

b = 1b = 1

64


• Unarni operatori (prefiks operatori: ++X i --X)Unarni operatori (prefiks operatori: ++X i --X)• ++X++X najprije će se X povećati za 1, a tek onda koristitinajprije će se X povećati za 1, a tek onda koristiti• --X--X najprije će se X smanjiti za 1, a tek onda koristitinajprije će se X smanjiti za 1, a tek onda koristiti

Primjer:Primjer:


int a = 1;int a = 1;printf("%d", ++a);printf("%d", ++a);

ispisuje 2ispisuje 2

int a = 1;int a = 1;a=a+1;a=a+1;printf("%d", a);printf("%d", a);

isti rezultatisti rezultat

int a = 1;int a = 1;printf("%d", --a);printf("%d", --a);

ispisuje 0ispisuje 0

int a = 1;int a = 1;a=a-1;a=a-1;printf("%d", a);printf("%d", a);


65


• Unarni operatori (prefiks operatori - ++X i --X)Unarni operatori (prefiks operatori - ++X i --X)


int a = -3;int a = -3;printf("%d", a);printf("%d", a);printf("%d", ++a);printf("%d", ++a);printf("%d", a);printf("%d", a);

int a = -3;int a = -3;printf("%d", a);printf("%d", a);a=a+1;a=a+1;printf("%d", a);printf("%d", a);printf("%d", a);printf("%d", a);

1. ispis = ?1. ispis = ?2. ispis = ?2. ispis = ?3. ispis = ?3. ispis = ? 1. ispis = -31. ispis = -3

2. ispis = -22. ispis = -23. ispis = -23. ispis = -2

66


• Unarni operatori (postfiks operatori - X++ i X--)Unarni operatori (postfiks operatori - X++ i X--)• X++X++ najprije će se X koristiti, a tek ona povećati za 1najprije će se X koristiti, a tek ona povećati za 1• X--X-- najprije će se X koristiti, a tek onda smanjiti za 1najprije će se X koristiti, a tek onda smanjiti za 1

Primjer:Primjer:


int a = 1;int a = 1;printf("%d", a++);printf("%d", a++);ispisuje 1, pa tek onda ispisuje 1, pa tek onda povećava za 1povećava za 1

int a = 1;int a = 1;printf("%d", a);printf("%d", a);a=a+1;a=a+1;


int a = 1;int a = 1;printf("%d", a--);printf("%d", a--);ispisuje 1, pa tek onda ispisuje 1, pa tek onda smanjuje za 1smanjuje za 1

int a = 1;int a = 1;printf("%d", a);printf("%d", a);a=a-1;a=a-1;


67


• Unarni operatori (postfiks operatori - X++ i X--)Unarni operatori (postfiks operatori - X++ i X--)


int a = -3;int a = -3;printf("%d", a);printf("%d", a);printf("%d", a++);printf("%d", a++);printf("%d", a);printf("%d", a);

int a = -3;int a = -3;printf("%d", a);printf("%d", a);printf("%d", a);printf("%d", a);a=a+1;a=a+1;printf("%d", a);printf("%d", a);

1. ispis = ?1. ispis = ?2. ispis = ?2. ispis = ?3. ispis = ?3. ispis = ? 1. ispis = -31. ispis = -3

2. ispis = -32. ispis = -33. ispis = -23. ispis = -2

68


• binarni operatori:binarni operatori:


zbrajanje:zbrajanje: a + ba + b

oduzimanje:oduzimanje: a – b a – b

množenje:množenje: a * ba * b

dijeljenje:dijeljenje: a / ba / b

modulo (ostatak kodmodulo (ostatak kod cjelobrojnog dijeljenjacjelobrojnog dijeljenja):): a % ba % b

69


• Operatori dodjele tipa:Operatori dodjele tipa:


int Brojnik=5, Nazivnik=3;int Brojnik=5, Nazivnik=3;float Rezultat;float Rezultat;Rezultat = Brojnik / Nazivnik;Rezultat = Brojnik / Nazivnik;

Rezultat = ?Rezultat = ?Rezultat = 1Rezultat = 1

int Brojnik=2, Nazivnik=5;int Brojnik=2, Nazivnik=5;float Rezultat;float Rezultat;Rezultat = Brojnik / Nazivnik;Rezultat = Brojnik / Nazivnik;

Rezultat = ?Rezultat = ?Rezultat = 0Rezultat = 0

Rezultat treba biti 1.66666Rezultat treba biti 1.66666

Rezultat treba biti 0.4Rezultat treba biti 0.4

• Dijeljenjem dva cijela broja izazvano je cjelobrojno dijeljenje i rezultat je cijeli broj, sa Dijeljenjem dva cijela broja izazvano je cjelobrojno dijeljenje i rezultat je cijeli broj, sa izostavljenim decimalama (odnosno ostatkom).izostavljenim decimalama (odnosno ostatkom).

70


• Ako dijeljenje treba dati realni rezultat, tada je potrebno izazvati realno dijeljenje, na način da se Ako dijeljenje treba dati realni rezultat, tada je potrebno izazvati realno dijeljenje, na način da se barem jedan operand “ponaša” kao realni broj.barem jedan operand “ponaša” kao realni broj.


int Brojnik=5, Nazivnik=3;int Brojnik=5, Nazivnik=3;float Rezultat;float Rezultat;Rezultat = float(Brojnik) / Nazivnik;Rezultat = float(Brojnik) / Nazivnik;

Rezultat = 1.66666Rezultat = 1.66666

int Brojnik=2, Nazivnik=5;int Brojnik=2, Nazivnik=5;float Rezultat;float Rezultat;Rezultat = Brojnik / float(Nazivnik);Rezultat = Brojnik / float(Nazivnik);

Rezultat = 0.4Rezultat = 0.4

71


• LLogički i relacijski operatori grade logičke izrazeogički i relacijski operatori grade logičke izraze• Logički operatori:Logički operatori:


! x! x negacija (negacija (notnot ))x && yx && y konjunkcija (konjunkcija (and - and - logičko ’logičko ’ii ’)’)x || yx || y disjunkcija (disjunkcija (or - or - logičko ‘logičko ‘iliili ’)’)

72


• Tablice istinitosti lTablice istinitosti logičkih operatora:ogičkih operatora:


FF

TTTT FF

FF FF

TT TT

TT FF

aa !a!a

TT

FF

NOTNOT

aaFF

TT

bb

TT FFANDAND&&&&

I - ANDI - AND

aaFF

TT

bb

TT FFOROR||||

ILI - ORILI - OR

73


• RRelacijski operatori (operatori uspoređivanja):elacijski operatori (operatori uspoređivanja):


a < ba < b da li je a manje od bda li je a manje od ba <= ba <= b da li je a manje ili jednako bda li je a manje ili jednako ba > ba > b da li je a veće od bda li je a veće od ba >= ba >= b da li je a veće ili jednako bda li je a veće ili jednako ba == ba == b da li je a jednako bda li je a jednako ba != ba != b da li je a različito od bda li je a različito od b

74


• Jednostavni logički izraz:Jednostavni logički izraz:


a == ba == boperandoperand operandoperand

relacija, relacija, uspoređivanjeuspoređivanje

sud, tvrdnjasud, tvrdnja

75


• Složeni logički izraz:Složeni logički izraz:


(a < b) && (c == d) || (e > f)(a < b) && (c == d) || (e > f)jednostavnijednostavni

logičkilogičkiizraz 1izraz 1

jednostavnijednostavnilogičkilogičkiizraz 2izraz 2

jednostavnijednostavnilogičkilogičkiizraz 3izraz 3

logičkilogičkioperatoroperator

sud, tvrdnjasud, tvrdnja

76

(a < b) && (c = = d) || (e > f)(a < b) && (c = = d) || (e > f)

00 11 11

00 11

11a = b = 1a = b = 1c = d = 2c = d = 2

e = 4e = 4f = 3f = 3

&&&&

||||


• Primjer 1:Primjer 1:


77

(a < b) && ((c = = d) || (e > f))(a < b) && ((c = = d) || (e > f))

00 11 11

00 11

00a = b = 1a = b = 1c = d = 2c = d = 2

e = 4e = 4f = 3f = 3

&&&&

||||


• Primjer 2:Primjer 2:


78

(1) zagrade(1) zagrade(2) jednostavni logički izrazi(2) jednostavni logički izrazi(3) negacije(3) negacije(4) konjunkcija(4) konjunkcija(5) disjunkcija(5) disjunkcija


• Prioriteti ispitivanja:Prioriteti ispitivanja:


79

• Fakultet nagrađuje najboljeg studenta studijskim putovanjem u SAD. Kandidiraju Fakultet nagrađuje najboljeg studenta studijskim putovanjem u SAD. Kandidiraju se se studenti A i B. Nagrada je samo jedna, a dobiti će je bolji.studenti A i B. Nagrada je samo jedna, a dobiti će je bolji.

• Kriteriji:Kriteriji:• bolji je onaj koji ima bolji je onaj koji ima veću prosječnu ocjenu veću prosječnu ocjenu (P(PoA i PoBoA i PoB),),• ako su im prosječne ocjene jednake, bolji je onaj kojiako su im prosječne ocjene jednake, bolji je onaj koji je položio je položio više ispita više ispita (Bi(BiA i A i

BiBBiB),),• ako imaju iste prosječne ocjene i jednaki brojako imaju iste prosječne ocjene i jednaki broj položenih ispita, bolji je onaj koji je položenih ispita, bolji je onaj koji je

ispite položio u ispite položio u manje pokušajamanje pokušaja (Bp (BpA i BpBA i BpB).).• Zadatak:Zadatak: postavite složeni logički izraz čijim će se ispitivanjem doznati tko postavite složeni logički izraz čijim će se ispitivanjem doznati tko

će dobiti nagradu.će dobiti nagradu.• PretpostavkaPretpostavka: ne može se dogoditi da svi kriteriji budu jednaki.: ne može se dogoditi da svi kriteriji budu jednaki.

*


• Zadatak:Zadatak:


80

ifif (PoA>PoB)(PoA>PoB) || (PoA == PoB) && (BiA > BiB)|| (PoA == PoB) && (BiA > BiB)|| (PoA == PoB) && (BiA || (PoA == PoB) && (BiA ==== BiB) && (BpA<BpB) BiB) && (BpA<BpB)printf("printf("A je boljiA je bolji")");;

elseelseprintf("printf("B je boljiB je bolji")");;

Podaci za test (3)Podaci za test (3)PoA=PoB=4.83PoA=PoB=4.83BiA=BiB=28BiA=BiB=28BpA=BpA=2929BpB=BpB=3030

Podaci za test (2Podaci za test (2))PoA=PoB=4.83PoA=PoB=4.83BiA=28BiA=28BiB=27BiB=27BpA=BpA=2929BpB=BpB=3030

*

Podaci za test (1Podaci za test (1))PoA=4.82PoA=4.82PoB=4.83PoB=4.83BiA=BiB=28BiA=BiB=28BpA=BpA=2929BpB=29BpB=29




81


SADRŽAJSADRŽAJ




• Analiza primjera za logičku strukturu odabira – selekcije. Analiza primjera za Analiza primjera za logičku strukturu odabira – selekcije. Analiza primjera za logičku strukturu iteracije – ponavljanja.logičku strukturu iteracije – ponavljanja.




82

• Preko Preko tipkovnicetipkovnice se učitavaju dva cijela pozitivna broja A i B. se učitavaju dva cijela pozitivna broja A i B.• Ponudi se odabir operacija:Ponudi se odabir operacija:

• zbrajanjezbrajanje (+) (+)• oduzimanjeoduzimanje (-) (-)• množenjemnoženje (*) (*)• dijeljenjedijeljenje (/) (/)

• Korisnik mora odabrati jednu od operacija.Korisnik mora odabrati jednu od operacija.• Izabrana operacija se izvršava, a rezultat ispisuje na ekran (zaslon).Izabrana operacija se izvršava, a rezultat ispisuje na ekran (zaslon).• Računalo postavlja pitanje da li se želi ponovno računanje (d/n)Računalo postavlja pitanje da li se želi ponovno računanje (d/n)



83

1. 1. Upis broja A i broja BUpis broja A i broja B2. 2. Ispis Ispis iizbornika matematičkih operacijazbornika matematičkih operacija

++ = zbrajanje = zbrajanje -- = oduzimanje = oduzimanje ** = množenje = množenje // = dijeljenje = dijeljenje3. 3. Izbor Izbor matematičke operacije.matematičke operacije.4. 4. GrananjeGrananje u u ovisno o ovisno o izabranoj matematičkoj operacijiizabranoj matematičkoj operaciji::

zbrajanjezbrajanje oduzimanjeoduzimanje množenjemnoženje dijeljenjedijeljenjeračunanjeračunanje računanjeračunanje računanjeračunanje računanjeračunanjeispisispis ispis ispis ispis ispis ispisispis

5. 5. Ispitivanje Ispitivanje ponovnog računanja (d/n)ponovnog računanja (d/n)::""dd" " = ponavljanje= ponavljanje od od 1. koraka1. koraka iliili ""nn"" = prekid izvođenja = prekid izvođenja


• Algoritam:Algoritam:

84

/*Ponavljaj Unesi brojeve A i B.

Ispiši "+ = zbrajanje".Ispiši "- = oduzimanje".Ispiši "* = množenje".Ispiši "/ = dijeljenje".

Unesi matematičku operaciju MO.Ako je MO = '+' ondaIspiši A + B.Inače ako je MO = '-' ondaIspiši A - B.Inače ako je MO = '*' ondaIspiši A * B.Inače ako je MO = '/' ondaIspiši A / B.Ispiši "Ponoviti (d/n)?".Unesi odgovor ODG.

Dok vrijedi ODG = 'd'.*/


• Pseudokod:Pseudokod:/*ODG = 'd'.Dok vrijedi ODG = 'd' Unesi brojeve A i B.

Ispiši "+ = zbrajanje".Ispiši "- = oduzimanje".Ispiši "* = množenje".Ispiši "/ = dijeljenje".

Unesi matematičku operaciju MO.Ako je MO = '+' ondaIspiši A + B.Inače ako je MO = '-' ondaIspiši A - B.Inače ako je MO = '*' ondaIspiši A * B.Inače ako je MO = '/' ondaIspiši A / B.Ispiši "Ponoviti (d/n)?".Unesi odgovor ODG.

Ponavljaj.*/

85

POČETAKPOČETAK

Upiši AUpiši AUpiši BUpiši B

Ispiši izbornikIspiši izbornik+ , - , * , /+ , - , * , /

Upiši izborUpiši izborMOMO

OvisnoOvisnoo MO o MO izvediizvedi

Ispiši RezIspiši Rez Ispiši RezIspiši Rez Ispiši RezIspiši Rez Ispiši RezIspiši Rez

IspišiIspišiPonoviti ?Ponoviti ? Upiši ODGUpiši ODG

ODG = 'd'ODG = 'd'

Rez = A+BRez = A+B

++

Rez = A-BRez = A-B

--

Rez = A*BRez = A*B

**

Rez = A/BRez = A/B

//

dadaKRAJKRAJ

nene


• Dijagram toka programa (blok dijagram):Dijagram toka programa (blok dijagram):

86



• Napisati program koji će upisivati brojeve dok se za kraj ne upiše 0. Napisati program koji će upisivati brojeve dok se za kraj ne upiše 0. • Kao rezultat ispisati zbroj upisanih brojeva. Kao rezultat ispisati zbroj upisanih brojeva.

1. 1. Upis broja AUpis broja A2. ZBROJ = ZBROJ + A2. ZBROJ = ZBROJ + A3. Ako je A <> 0 onda ponovi algoritam od 1. koraka3. Ako je A <> 0 onda ponovi algoritam od 1. koraka4. Ispiši ZBROJ4. Ispiši ZBROJ


/*Ponavljaj Unesi broj A.

ZBROJ = ZBROJ + A.

Dok vrijedi A <> 0.Ispiši ZBROJ.*/

/*A = 1.Dok vrijedi A <> 0 Unesi broj A.

ZBROJ = ZBROJ + A.

Ponavljaj.Ispiši ZBROJ.*/

• PseudokodPseudokod::

87

PočetakPočetak

UpišiUpišibroj brbroj br

KrajKraj

Da li jeDa li jebr = 0br = 0

IspišiIspišiSumaSumadada

Suma = Suma + brSuma = Suma + br

nene



88


• Zadatak:Zadatak:• Napisati program koji će upisivati brojeve dok se za kraj ne upiše 0. Napisati program koji će upisivati brojeve dok se za kraj ne upiše 0. • Kao rezultat ispisati aritmetičku sredinu upisanih brojeva.Kao rezultat ispisati aritmetičku sredinu upisanih brojeva.

1. 1. Upis broja AUpis broja A2. ZBROJ = ZBROJ + A2. ZBROJ = ZBROJ + A3. BROJAC = BROJAC + 13. BROJAC = BROJAC + 14. Ako je A <> 0 onda ponovi algoritam od 1. koraka4. Ako je A <> 0 onda ponovi algoritam od 1. koraka5. Ispiši ZBROJ/BROJAC5. Ispiši ZBROJ/BROJAC



ZBROJ = ZBROJ + A.BROJAC = BROJAC + 1.

Dok vrijedi A <> 0.Ispiši ZBROJ/BROJAC.*/


ZBROJ = ZBROJ + A.BROJAC = BROJAC + 1

Ponavljaj.Ispiši ZBROJ/BROJAC.*/


89

Početak

Upišibroj br

Kraj

Suma = Suma + br

ne

Da li jebr = 0

Brojac = Brojac + 1

IspišiProsjek



daProsjek = Suma / Brojac

90


• Zadatak:Zadatak:• Napisati program koji će upisivati ocjene dok se za kraj ne upiše 0. Napisati program koji će upisivati ocjene dok se za kraj ne upiše 0. • Kao rezultat ispisati prosjek ocjena.Kao rezultat ispisati prosjek ocjena.• Ne smije se dozvoliti upis nekorektno upisanih ocjena (ocjena mora biti 1,2,3,4 ili 5).Ne smije se dozvoliti upis nekorektno upisanih ocjena (ocjena mora biti 1,2,3,4 ili 5).

1. 1. Upis broja AUpis broja A2. Ako je 1<=A<=5 onda 2. Ako je 1<=A<=5 onda

ZBROJ = ZBROJ + AZBROJ = ZBROJ + A BROJAC = BROJAC + 1BROJAC = BROJAC + 1

inače inače Ako je A <> 0 ponovi algoritam od 1. korakaAko je A <> 0 ponovi algoritam od 1. koraka

3. Ispiši ZBROJ/BROJAC3. Ispiši ZBROJ/BROJAC


91



Ako je 1<=A<=5 ondaZBROJ = ZBROJ + A.BROJAC = BROJAC

+ 1.Dok vrijedi A <> 0.Ispiši ZBROJ/BROJAC.*/


Ako je 1<=A<=5 ondaZBROJ = ZBROJ + A.BROJAC = BROJAC + 1

Ponavljaj.Ispiši ZBROJ/BROJAC.*/


92

Početak

Upišibroj br

Kraj

Suma = Suma + brBrojac = Brojac + 1

da

Da li jebr = 0

IspišiProsjek



daProsjek = Suma / Brojac

1<=br<=5

ne

ne

93


SADRŽAJSADRŽAJ





• Pojam i definicija funkcije – analiza primjera. Pojam i definicija Pojam i definicija funkcije – analiza primjera. Pojam i definicija jednodimenzionalnih polja – analiza primjera. jednodimenzionalnih polja – analiza primjera.



94

POJAM I DEFINICIJA FUNKCIJEPOJAM I DEFINICIJA FUNKCIJE

• Funkcija je potprogram koji izvršava određenu aktivnost. Funkcija je potprogram koji izvršava određenu aktivnost. • Funkcija ne mora obavljati neke minorne aktivnosti (npr. zbrajanje dva broja), nego može Funkcija ne mora obavljati neke minorne aktivnosti (npr. zbrajanje dva broja), nego može

obavljati i složenije i veće aktivnosti.obavljati i složenije i veće aktivnosti.


95


• Svojstva funkcija: Svojstva funkcija: • poziva se po potrebi i na mjestima gdje je to potrebnopoziva se po potrebi i na mjestima gdje je to potrebno• može se pozivati beskonačni broj putamože se pozivati beskonačni broj puta• programer mora znati ustrojstvo funkcije, mora znati što funkcija radi ali ne i kakoprogramer mora znati ustrojstvo funkcije, mora znati što funkcija radi ali ne i kako• funkcija komunicira sa mjestom od kuda je pozvana isključivo parametrima (argumentima)funkcija komunicira sa mjestom od kuda je pozvana isključivo parametrima (argumentima)• funkcija može i ne mora vratiti vrijednost - rezultat (funkcija koja ne vraća vrijednost još se funkcija može i ne mora vratiti vrijednost - rezultat (funkcija koja ne vraća vrijednost još se

naziva procedura)naziva procedura)


96


• Svojstva funkcija: Svojstva funkcija: • ako funkcija vraća vrijednost, tada se to naziva povratna vrijednost – rezultatako funkcija vraća vrijednost, tada se to naziva povratna vrijednost – rezultat• funkcija može pozvati drugu funkciju, ali i samu sebe (rekurzija)funkcija može pozvati drugu funkciju, ali i samu sebe (rekurzija)• deklariranjem funkcije, deklariramo prototip funkcije što znači njezin naziv, popis deklariranjem funkcije, deklariramo prototip funkcije što znači njezin naziv, popis parametara koje prima, te povratni tip (ako vraća vrijednost)parametara koje prima, te povratni tip (ako vraća vrijednost)• deklaracija funkcije ne sadržava opis funkcije, tj. što funkcija radi i kakodeklaracija funkcije ne sadržava opis funkcije, tj. što funkcija radi i kako• u teoriji funkcija može imati i n argumenata (parametara), ali ne mora imati niti jedanu teoriji funkcija može imati i n argumenata (parametara), ali ne mora imati niti jedan• redoslijed nizanja argumenata prilikom poziva je uređen, ne smiju se miješati argumenti, redoslijed nizanja argumenata prilikom poziva je uređen, ne smiju se miješati argumenti,

točno je poznat redoslijed nizanja argumenatatočno je poznat redoslijed nizanja argumenata• naredbe koje se izvode po pozivu funkcije čine tijelo funkcijenaredbe koje se izvode po pozivu funkcije čine tijelo funkcije


97


DEKLARACIJA, DEFINICIJA I POZIV FUNKCIJEDEKLARACIJA, DEFINICIJA I POZIV FUNKCIJE

Format deklaracije:Format deklaracije:

<povratni tip> ime_funkcije (<tip> argument_1, <tip> argument_2, ..., <tip> argument_n);<povratni tip> ime_funkcije (<tip> argument_1, <tip> argument_2, ..., <tip> argument_n);

int int PotencijaPotencija (int (int baza, int eksponentbaza, int eksponent));;

naziv naziv argumentargumenta (parametra)a (parametra)

DEKLARACIJA (primjer):DEKLARACIJA (primjer):

povratni tippovratni tip

ime funkcijeime funkcijetip argumentatip argumenta

prototip funkcijeprototip funkcije

98



• Definicija funkcije opisuje što i kako funkcija radiDefinicija funkcije opisuje što i kako funkcija radi• Funkcija koja vraća vrijednost u tijelu funkcije mora imati naredbu Funkcija koja vraća vrijednost u tijelu funkcije mora imati naredbu returnreturn

int int PotencijaPotencija (int (int baza, int baza, int eksponenteksponent) ) {{ int rezultat;int rezultat; rezultat=1;rezultat=1; for (int i=1; i<=eksponent; i++)for (int i=1; i<=eksponent; i++) {{ rezultat=rezultatrezultat=rezultat ** baza;baza; }} return return rezultatrezultat; ; }}

tijelo funkcijetijelo funkcije

formalni formalni argumentargumentiiDEFINICIJA (primjer):DEFINICIJA (primjer):

izračunata vrijednost se vraćaizračunata vrijednost se vraća

99



POZIV (primjer):POZIV (primjer):printf ("%d", Potencijaprintf ("%d", Potencija ( (2, 2, 33))););

stvarni stvarni argumentargument

Primjeri poziva funkcija:Primjeri poziva funkcija:

TestnaFunkcija();TestnaFunkcija(); • funkcija bez parametara i povratne vrijednostifunkcija bez parametara i povratne vrijednosti

TestnaFunkcija(5,x);TestnaFunkcija(5,x); • funkcija koja šalje dva argumenta, konstantu i varijablu, i ne vraća vrijednostfunkcija koja šalje dva argumenta, konstantu i varijablu, i ne vraća vrijednost

Broj=TestnaFunkcija(y);Broj=TestnaFunkcija(y); • funkcija za poslanu vrijednost parametra funkcija za poslanu vrijednost parametra yy, vraća vrijednost koju pridružuje varijabli , vraća vrijednost koju pridružuje varijabli BrojBroj

Rez=Iznos+TestnaFunkcija(8);Rez=Iznos+TestnaFunkcija(8); • u izrazu pridruživanja, vrijednosti varijable u izrazu pridruživanja, vrijednosti varijable IznosIznos dodaje se vrijednost koju je vratila dodaje se vrijednost koju je vratila

funkcija prilikom poziva sa konstantnim parametrom funkcija prilikom poziva sa konstantnim parametrom

printf(“Rezultat=%d”,TestnaFunkcija()); printf(“Rezultat=%d”,TestnaFunkcija()); • ispis teksta na ekran, s vrijednošću koju je vratila funkcijaispis teksta na ekran, s vrijednošću koju je vratila funkcija

100


Deklaracija funkcijaDeklaracija funkcija

Kada funkcija ne treba vratiti vrijednost, tada se ona deklarira tipom Kada funkcija ne treba vratiti vrijednost, tada se ona deklarira tipom voidvoid. Tada se u tijelu funkcije . Tada se u tijelu funkcije ne koristi naredba ne koristi naredba returnreturn..Ako je definicija funkcije navedena prije njenog prvog poziva u programu, nije potrebno posebno Ako je definicija funkcije navedena prije njenog prvog poziva u programu, nije potrebno posebno navoditi deklaraciju, već se definicija smatra ujedno i deklaracijom.navoditi deklaraciju, već se definicija smatra ujedno i deklaracijom.

voidvoid ZbrojZbroj (int x (int x, int , int yy) ) {{ printfprintf ("%d", x+y)("%d", x+y); ; }}

......Zbroj(2,5);Zbroj(2,5);......

DEFINICIJA (primjer):DEFINICIJA (primjer):

POZIV (primjer):POZIV (primjer):

101


Jednodimenzionalna poljaJednodimenzionalna polja

Polje je niz varijabli istog tipa podataka definiranih zajedničkim imenom.Polje je niz varijabli istog tipa podataka definiranih zajedničkim imenom.Pojedinom elementu polja pristupa se preko imena polja i indeksa (rednog broja) elementa u polju. Pojedinom elementu polja pristupa se preko imena polja i indeksa (rednog broja) elementa u polju. Indeksi polja u programskom jeziku C su cijeli brojevi između 0 i duljine polja umanjenog za 1.Indeksi polja u programskom jeziku C su cijeli brojevi između 0 i duljine polja umanjenog za 1.

Format deklaracije:Format deklaracije:

tip_podatkatip_podatka identifikator [ identifikator [brojbroj ];];

floatfloat x[5]x[5];;DEKLARACIJA (primjer):DEKLARACIJA (primjer):

floatfloatx[x[00]]

floatfloatx[x[11]]

floatfloatx[x[22]]

floatfloatx[x[33]]

floatfloatx[x[44]]

Prvi član polja ima indeks nulaPrvi član polja ima indeks nula

102


Jednodimenzionalna poljaJednodimenzionalna polja

Format deklaracije:Format deklaracije:tip_podatkatip_podatka identifikator [ ]={ identifikator [ ]={vrijednost_1vrijednost_1, , vrijednost_2vrijednost_2, ..., , ..., vrijednost_nvrijednost_n};};

floatfloat x[]={x[]={2.22.2,5,5.1.1,8,8.33.33,1,1.22.22,,9.019.01};};

DEKLARACIJA I PRIDRUŽIVANJE VRIJEDNOSTI (primjer):DEKLARACIJA I PRIDRUŽIVANJE VRIJEDNOSTI (primjer):

2.22.2x[x[00]]

5.15.1x[x[11]]

8.338.33x[x[22]]

1.221.22x[x[33]]

9.019.01x[x[44]]

floatfloat x[x[55]];;x[0] = 2.2;x[0] = 2.2;x[1] = x[1] = 55.1;.1;x[2] = x[2] = 88.33;.33;x[3] = x[3] = 11.22.22x[4] = 9.01x[4] = 9.01;;

tip_podatkatip_podatka identifikator [ identifikator [broj_clanovabroj_clanova];];

103


PokazivačiPokazivači

Svaka deklarirana varijabla posjeduje adresu memorijske lokacije na kojoj se čuvaju vrijednosti Svaka deklarirana varijabla posjeduje adresu memorijske lokacije na kojoj se čuvaju vrijednosti varijable. Pokazivač sadrži adresu memorijske lokacije varijable na koju pokazuje.varijable. Pokazivač sadrži adresu memorijske lokacije varijable na koju pokazuje.

int int xx==55;;int *pokazivac_na_x;int *pokazivac_na_x;

pokazivac_na_x = &x;pokazivac_na_x = &x;

DEKLARACIJA (primjer):DEKLARACIJA (primjer):

pokazivac_na_xpokazivac_na_x

20020055xx

adresaadresa


identifikatoridentifikatorpokazivac_na_x =

pokazivac_na_x =

&x;&x;

104


PokazivačiPokazivači

Operator *Operator * - - operator dereferenciranja ili indirekcije (dereferencing, indirection operator) - izravno operator dereferenciranja ili indirekcije (dereferencing, indirection operator) - izravno pridruživanje vrijednosti pridruživanje vrijednosti varijablevarijable pokazivaču. pokazivaču.Operator &Operator &

- - operator adrese (address-of operator)operator adrese (address-of operator)

int int xx==5, y5, y;;int *pokazivac_na_x;int *pokazivac_na_x;

pokazivac_na_x = &x;pokazivac_na_x = &x;y = *pokazivac_na_x;y = *pokazivac_na_x;

printf printf ("Vrijednost varijable x: %d, a adresa memorijske lokacije: %d", x, pokazivac_na_x);("Vrijednost varijable x: %d, a adresa memorijske lokacije: %d", x, pokazivac_na_x);printf ("\nVrijednost na koju pokazuje pokazivač je: %d", y);printf ("\nVrijednost na koju pokazuje pokazivač je: %d", y);

pokazivac_na_xpokazivac_na_x

20020055xx

adresaadresa


identifikatoridentifikatorpokazivac_na_x =

pokazivac_na_x =

&x;&x;y = *pokazivac_na_x;y = *pokazivac_na_x;

105

aagradgrad[[55]]

\0\0gradgrad[[66]]


Znakovni nizZnakovni niz

Znakovni nizovi su jednodimenzionalna polja znakova koja služe za pohranjivanje teksta:Znakovni nizovi su jednodimenzionalna polja znakova koja služe za pohranjivanje teksta:

char grad[]=“Rijeka”;char grad[]=“Rijeka”;

Na kraju niza se automatski postavlja nul-znak (engl. null-character) Na kraju niza se automatski postavlja nul-znak (engl. null-character) \0\0 koji označava kraj niza koji označava kraj niza znakova.znakova.

RRgradgrad[[00]]

iigradgrad[[11]]

jjgradgrad[[22]]

eegradgrad[[33]]

kkgradgrad[[44]]

106


ZZapisapis

Zapis je skup podataka koji mogu biti međusobno različitih tipova (zapis je novi složeni tip podatka).Zapis je skup podataka koji mogu biti međusobno različitih tipova (zapis je novi složeni tip podatka).Svaka komponenta zapisa ima svoje ime preko kojeg joj se pristupa.Svaka komponenta zapisa ima svoje ime preko kojeg joj se pristupa.

Deklaracija zapisa:Deklaracija zapisa:

struct struct identifikatoridentifikator{{deklaracija 1; deklaracija 1; deklaracija 2; deklaracija 2; ......deklaracija n;deklaracija n;

} } identifikator,...;identifikator,...;

107


ZZapisapis

Primjer deklaracije zapisa:Primjer deklaracije zapisa:

struct struct datumdatum{{ int dan; int dan;

int mjesec; int mjesec; int godina;int godina;

} } dt;dt;dt.dan = 13;dt.dan = 13;dt.mjesec = 5;dt.mjesec = 5;dt.godina = 2009;dt.godina = 2009;

1313dandan

55mjesecmjesec

20092009godinagodina

dtdt

108


SortiranjeSortiranje

Sortiranje biranjem (selection sort)Sortiranje biranjem (selection sort)Algoritam:Algoritam:1. Pronađi najmanji element u danom nizu i zamjeni ga sa prvim elementom niza1. Pronađi najmanji element u danom nizu i zamjeni ga sa prvim elementom niza2. Ponavljaj korak 1 s ostatkom nesortiranog niza2. Ponavljaj korak 1 s ostatkom nesortiranog niza

66 44 11 88 77 55 33 22

11 44 66 88 77 55 33 22

11 22 66 88 77 55 33 44

11 22 33 88 77 55 66 44

11 22 33 44 77 55 66 88

11 22 33 44 55 77 66 88

11 22 33 44 55 66 77 88

11 22 33 44 55 66 77 88

11 22 33 44 55 66 77 88

109



Bubble sortBubble sortAlgoritam:Algoritam:1. idi od početka niza do kraja i zamjeni dva elementa ako je prvi veći od drugog1. idi od početka niza do kraja i zamjeni dva elementa ako je prvi veći od drugog2. Ponavljaj korak 1 s ostatkom nesortiranog niza2. Ponavljaj korak 1 s ostatkom nesortiranog niza

1. PROLAZAK:1. PROLAZAK:

66 44 11 88 77 55 33 22

44 66 11 88 77 55 33 22

44 11 66 88 77 55 33 22

44 11 66 88 77 55 33 22

44 11 66 77 88 55 33 22

44 11 66 77 55 88 33 22

44 11 66 77 55 33 88 22

44 11 66 77 55 33 22 88

66 44 11 88 77 55 33 22

110



2. PROLAZAK:2. PROLAZAK:44 11 66 77 55 33 22 88

44 11 66 77 55 33 22 88

11 44 66 77 55 33 22 88

11 44 66 77 55 33 22 88

11 44 66 77 55 33 22 88

11 44 66 55 77 33 22 88

11 44 66 55 33 77 22 88

11 44 66 55 33 22 77 88

111



3. PROLAZAK:3. PROLAZAK: 11 44 66 55 33 22 77 88

11 44 66 55 33 22 77 88

11 44 66 55 33 22 77 88

11 44 66 55 33 22 77 88

11 44 55 66 33 22 77 88

11 44 55 33 66 22 77 88

11 44 55 33 22 66 77 88

112




11 44 55 33 22 66 77 88

11 44 55 33 22 66 77 88

11 44 55 33 22 66 77 88

11 44 33 55 22 66 77 88

11 44 33 22 55 66 77 88


11 44 33 22 55 66 77 88

11 44 33 22 55 66 77 88

11 33 44 22 55 66 77 88

11 33 22 44 55 66 77 88

113





11 33 22 44 55 66 77 88

11 33 22 44 55 66 77 88

11 33 22 44 55 66 77 88

11 22 33 44 55 66 77 88

11 22 33 44 55 66 77 88

11 22 33 44 55 66 77 88

11 22 33 44 55 66 77 88

osnove programiranja - predavanja

Documents