SVEU!ILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RA!UNARSTVA

Pravopisni savjeti za izradu studentskih radova

v1.2.2

Zagreb, svibanj 2008.

Sastavio: doc. dr. sc. Gordan Gledec

Sura!ivala:

Greibachin oblik !

Sadraj

Uvod ........................................................................................................................................... 1

1. Naj!e"e pogreke .............................................................................................................. 2

1.1. Ije ili je?...................................................................................................................... 2

1.2. # ili "? #ili"?.............................................................................................................. 3

1.2.1. Ku!ite ili ku"ite? ............................................................................................. 3

1.3. S ili sa? ....................................................................................................................... 3

1.4. Mala i velika slova ..................................................................................................... 4

1.4.1. Hrvatska, hrvatski, engleski ............................................................................... 4

1.4.2. Fakultet elektrotehnike i ra!unarstva ................................................................. 4

1.4.3. Internet, internet i internetski ............................................................................. 4

1.5. Pisanje brojeva ........................................................................................................... 5

1.5.1. To!ka.................................................................................................................. 5

1.5.2. Zarez................................................................................................................... 6

1.5.3. Dvoto!ka ............................................................................................................ 6

1.5.4. Crtica .................................................................................................................. 6

1.6. Veznici, zarezi i pleonazmi ........................................................................................ 6

1.6.1. #ak tovie, no me$utim, zato jer ...................................................................... 6

1.6.2. I, i, i, pa, te, ni, niti ali ve" no............................................................................. 7

1.6.3. Ukoliko ... utoliko, ni ... niti ............................................................................... 7

2. Padei i sklanjanje.............................................................................................................. 8

2.1. Imena.......................................................................................................................... 8

2.2. Kratice ........................................................................................................................ 9

3. Strane rije!i ...................................................................................................................... 10

3.1. Sklanjanje ................................................................................................................. 10

3.2. Prijevodi ................................................................................................................... 10

3.2.1. Pasiv i aktiv ...................................................................................................... 11

4. Ostale pogreke ................................................................................................................ 12

4.1.1. Koji / kojeg....................................................................................................... 12

4.1.2. Zbog / radi ........................................................................................................ 12

4.1.3. Bit "e / biti "e / "e biti ...................................................................................... 13

4.1.4. Glede / s obzirom / budu"i da / poto............................................................... 13

4.1.5. Pomo"u / s pomo"u, vremenom / s vremenom ................................................ 14

4.1.6. Najoptimalnije, najprioritetnije ........................................................................ 14

4.1.7. Biti u mogu"nosti, na na!in da, na taj na!in, no me$utim ............................... 15

4.1.8. Ako / ukoliko.................................................................................................... 16

4.1.9. Dalikanje .......................................................................................................... 16

4.1.10. Dakanje............................................................................................................. 17

4.1.11. Pisanje datuma.................................................................................................. 17

4.1.12. Tok i tijek ......................................................................................................... 17

4.1.13. Video, tele, foto i kino...................................................................................... 17

4.1.14. Naj laki ili najlaki.......................................................................................... 18

4.1.15. Visokopozicioniran i visoko obrazovan........................................................... 18

4.1.16. Djetetu dje!je, ma!ci ma!ki ma!je................................................................... 18

4.1.17. Negacije............................................................................................................ 18

4.1.18. Ne"u, ne "u, ne"emo, ne "emo i ne "e mo ....................................................... 19

4.1.19. BiH, bismo, biste.............................................................................................. 19

4.1.20. Brojevi i brojke................................................................................................. 19

4.1.21. Po prvi puta, prvi puta i prvi put ...................................................................... 20

4.1.22. Htio i htjeo........................................................................................................ 20

5. Stilski savjeti .................................................................................................................... 21

5.1. Poloaj enklitika....................................................................................................... 21

5.2. Poloaj apozicije ...................................................................................................... 21

5.3. Brojevi...................................................................................................................... 22

5.4. Znakovi interpunkcije .............................................................................................. 22

6. Strojna provjera pravopisa ............................................................................................... 24

Umjesto zaklju!ka .................................................................................................................... 25

Literatura .................................................................................................................................. 26

1

Uvod

Nastavnici na FER-u gotovo svakodnevno suo!eni su sa seminarskim, zavrnim, diplomskim,

magistarskim ili doktorskim radovima. Prvi korak u ve"ini je slu!ajeva ispravljanje

pravopisnih pogreaka i tipfelera, a onda i lektoriranje. To ba i nije posao koji bi trebao

obavljati nastavnik, zar ne?

Cilj je ovog teksta ukazati na naj!e"e pogreke do kojih dolazi prilikom pisanja studentskih

radova. Ovo nije pregled pravopisa i gramatike hrvatskog jezika tri su pravopisa sasvim

dovoljna da unesu potpunu zbrku. Ovdje nema teoretiziranja o jotaciji (nekad jotovanje, danas

se javlja i pod nazivom jotiranje; mada, ako je danas rotacija i rotiranje, ne sje"am se da je

ikad bilo rotovanje !), sibilarizaciji, palatalizaciji, jedna!enju po zvu!nosti ili mjestu tvorbe.

Sve je objanjeno primjerima.

Tekst nisu pisali jezikoslovci pa "e vam stoga moda i biti !itljiv, a vjerojatno "e se u njemu i

potkrasti kakva pogreka. Molimo da je dojavite autoru.

Savjeti su prikupljeni uglavnom s kvalitetnih izvora na Internetu: tu posebno valja istaknuti

[1], [2] i [3]. Raznovrsni pravopisi nisu izravno koriteni, zbog bojazni da bi njihovi autori

mogli do"i u sukob sami sa sobom (Babi", Mogu i Finka iz sedamdesetih mogli bi se

posva$ati s Babi"em, Finkom i Moguem iz devedesetih po pitanju ne !u ne!u, strelica

strjelica ili bregovi brjegovi).

Prvo poglavlje opisuje naj!e"e pogreke: ije i je, ! i ", s i sa, pisanje brojeva i upotrebu

veznika.

Drugo poglavlje pojanjava kako se sklanjaju kratice i osobna imena i prezimena.

Tre"e poglavlje ukazuje na naj!e"e pogreke do kojih dolazi pri prevo$enju s engleskog

jezika i navodi jezi!na zvjerstva koja se naj!e"e !ine.

#etvrto poglavlje donosi konkretne primjere ostalih pogreaka.

Peto poglavlje daje nekoliko stilskih savjeta.

Zaklju!ak !itatelju donosi izazov.

2

1. Naj"e#e pogreke

Za !este i teke pogreke prekritelji obi!no nastoje okriviti tipfelere, no mi znamo da krivica

lei negdje drugdje. Osjetljivo oko tako "e brzo i bez truda uo!iti pogreke s ije i je, sa " i #,

sa s i sa, s brojevima te s malim i velikim slovima.

1.1. Ije ili je?

Ukratko, osnovno je na!elo da se u dugome slogu pojavljuje ije, a u kratkome je, no to

pravilo ima podosta iznimaka. Zainteresirani !itatelj mazohisti!kih sklonosti te "e iznimke

prona"i na [10], dok od nezainteresiranog o!ekujemo da ne pravi sljede"e pogreke:

! nije redosljed, nego redoslijed,

! nije promijena, nego promjena,

! jest zvijezda, ali je i zvjezdica, nipoto zvijezdica,

! nije uvijet, nego je uvjet,

! zadatak "ete rijeiti i dobiti rjeenje zadatak "e tada biti rijeen; ako ne znate

dovoljno, rjeavat "ete ga dugo,

! nastavnici se ne"e diviti vaem dijelu, ve" vaem djelu (osim ako im donesete

naro!ito lijep komad sebe).

I dakako, o!ekujemo da student namjernik zna razliku izme$u sljede#i i slijede#i: sljede#i je

pridjev koji zna!i: koji slijedi, koji je idu"i na redu. Slijede#i je glagolski prilog sadanji koji

odgovara na pitanje "na koji na!in", kako. Dakle:

! Pogreno: Tko je slijede"i?

! To"no: Tko je sljede#i? (Tko je idu"i na redu?)

! Pogreno: Sljede"i link, pronaao je zanimljivu stranicu.

! Ispravno: Slijede#i link, pronaao je zanimljivu stranicu. (na koji na!in: prate"i)

Slijede#i ove savjete nau!it "ete razliku izme$u ove dvije rije!i, tako da sljede#i put ne"ete

pogrijeiti. Isto vrijedi za par svijetle#i i svjetle#i, ali koje su anse da "ete ove rije!i koristiti

u svom radu?

3

1.2. ! ili #? !ili#?

Kako kae jedan bloger [7], ako izbjegavate to!ke i zareze, to je OK, iako nije cool. Neki

kau da je to stil. Ako ne volite zagrade, dvoto!ke i sli!ne alatke i to je OK, iako nije cool.

Ako ne zna ije i je - to jo moe pro"i, moda! Ali ako ne zna " i # - stvarno nisi cool.

Dobar sluh moe pomo"i, zemljopisno porijeklo isto, kao i kod dobrog vina. Priznat "emo,

neki jednostavno ne !uju razliku. No, zar je tako teko nau!iti da:

! nije "ovjek (niti "ovijek), ve" "ovjek,

! nije ve!, ve" ve#,

! nije mogu!nost, nego mogu#nost,

! nije pla!anje, nego pla#anje,

! nije mi !emo, nego mi #emo; !ak nije ni mi "e mo (premda "e lijen"ine re"i

mi ne#emo, oni #e, dok "e jezi!ni !istunci re"i mi ne #emo, oni #e)

! postoji razlika izme$u vra#anja i vra"anja, zar ne?

! moe biti i pr#enje i pr"enje, ali nije svejedno na to mislite.

Dakako, i ovdje naglaavamo laureata:

1.2.1. Ku"ite ili ku#ite?

Pokuajmo ovako [6]. Psi", tj. ku!e, jedno je od prirodnih stanita za buhu.

Ako buha ivi na psu, moe nazivati svoj stan psetite. Ako ivi na psi"u, pa prili!no je

nezgodno re"i - psi"ite. Nekako uhu bolje zvu!i - ku!ite. Izvedeno od izraza "ku!e" za

psi"a.

Kakve sad to ima veze?

Stanite dolazi od rije!i "stan". Od rije!i "ku"a" moe do"i samo izraz "ku"ite".

Za osobno ra!unalo, "ku"a" je okvir u kojem se nalaze bitni elementi, pa otuda dolazi i izraz

"ku"ite" za tu kutiju.

Dakle, ku#ite!

1.3. S ili sa?

Jedna od naj!e"ih pogreaka s kojom se studenti bore, pisanje je prijedloga "s" u duem

obliku "sa" kada to ne treba !initi. Mnogi uop"e ne upotrebljavaju kra"i oblik dre"i se stare

narodne to due - to bolje [3], ali u ovome slu!aju sigurno nije tako, a pravila su logi!na i

4

malobrojna (sva se svode na jedno na!elo - teko"u izgovora) pa se isplati upamtiti barem

jedno:

! dui oblik sa upotrebljavamo ispred rije!i koje po!inju suglasnicima s, , z, ,

" sa sestrom, sa ogoricom, sa zlobnicom, sa enom...

Jednostavno, zar ne? Prijedlog s/sa ina!e se koristi u instrumentalu, no o njemu "e jo biti

rije!i na drugom mjestu.

1.4. Mala i velika slova

O koritenju velikih i malih slova dao bi se napisati udbenik, o njihovom pogrenom

koritenju i kakav kazneni zakon. Znatieljnici se mogu obratiti na bilo koji od brojnih

pravopisa ili na Wikipediju [8], a mi "emo se obrecnuti na pogreke koje unitavaju duh i

tijelo tanko"utnog !itatelja.

1.4.1. Hrvatska, hrvatski, engleski

Hrvatska je drava, a ime drave pie se velikim slovom. U Hrvatskoj ive i Hrvati, koji su

narod ime naroda pie se velikim slovom, odatle H. Hrvatski se pie velikim po!etnim

slovom samo kad je na po!etku re!enice, zato to re!enicu valja zapo!eti velikim slovom.

Zato se i zove veliko po"etno slovo. No, Hrvati govore hrvatski, a ne Hrvatski. To je zato

to se pridjevi piu malim nepo!etnim slovom. Zato je logi!no da i Englezi govore engleski,

a ne Engleski. Hm, a je li logi!no da Hrvati govore engleski? However, the English (people)

speak English (language).

1.4.2. Fakultet elektrotehnike i ra"unarstva

Fakultet na kojem (jo uvijek) studirate zove se Fakultet elektrotehnike i ra"unarstva.

Nismo Nijemci (a ni Njemci) pa taj naziv ne"emo pisati Fakultet Elektrotehnike i

Ra!unarstva ("ne"emo" moemo pisati i "ne "emo", ako ho"emo, ali ne"emo pisati "ho

"emo"). U engleskom se jeziku takav na!in pisanja zove Title Case, a jo ga nijedan pravopis

nije uveo u hrvatski jezik. Isto na!elo vrijedi i za pisanje naziva predmeta (dakle, nisu

Algoritmi i Strukture Podataka, ve" su Algoritmi i strukture podataka), naslova knjiga

(Osnovne arhitekture mrea, a ne Osnovne Arhitekture Mrea) i sli!nog.

1.4.3. Internet, internet i internetski

Ako "ete se ravnati prema medijima i onome to kau lektori, naziv ove svjetske mree pisat

"ete pogreno malim slovom. Naime, Internet je ime mree, a znamo da se imena piu

5

velikim po!etnim slovom. Lektori "e re"i da je Internet poprimio karakteristike medija koje

je donedavno imala npr. televizija, a televiziju piemo malim slovom. Bilo bi to to!no, kad ne

bi bilo pogreno. Nije svaki internet Internet, ali je Internet internet. Naime, internet je

bilo koja mrea koja je sastavljena od me$usobno povezanih mrea. Internet pisan velikim

slovom to!no je odre$ena mrea (internet) koja je temeljena na jedinstvenom adresnom

prostoru i komunikacijskim protokolima iz skupa protokola TCP/IP. Radi se, dakle, o dva

pojma: otprilike kao Crkva i crkva. Ako u ovo uvjerite bar jednog lektora, bit "emo vam

zahvalni. No, onaj koji se odnosi na Internet je internetski, a ne Internetski! Primjerice,

internetski protokoli, nikako internet protokoli ili Internet protokoli.

1.5. Pisanje brojeva

U brojevima se upotrebljavaju to!ka, zarez, dvoto!ka (lirski nazvana i dvoto!je), crtica i jo

neki, ali nije uvijek jasno kada bi trebalo upotrijebiti koji znak. Ne pomae previe ni to

pravopisi nude razli!ita rjeenja [3].

1.5.1. To"ka

To!ka se pie na kraju rednih brojeva kako bi se razlikovali od glavnih brojeva, a to pravilo

vrijedi i za arapske i za rimske brojke koje imaju oblik velikih latini!nih slova pa bi izostanak

to!ke mogao stvarati nesporazume [3].

! Mato je ro$en 13. 6. 1873. ili 13. VI. 1878.

! Prvi me$uispit pisali smo 19. oujka.

Posebno je okantno pisanje rednog broja s to!kom, crticom i padenim nastavkom:

! Pogreno: Drugi me$uispit pisat "emo 13-tog travnja.

! Jo gore: Drugi me$uispit pisat "emo 13.-tog travnja.

! Ispravno: Drugi me$uispit, predvi$en za 13. travnja, otkazan je.

To!ka se iza rednih brojeva pie i kada slijedi koji drugi pravopisni znak (zarez, spojnica,

zagrada i sl.)

! Ren Descartes (31. oujka 1596. 11. velja!e 1650.) [11] volio je dobru kapljicu,

ali lou nije [12].

To!ka se pie iza brojeva koji zna!e koli!inu vremena u satima, minutama i sekundama.

! Njegov je rezultat na toj dionici bio 2.45.03. (2 sata, 45 minuta i 3 sekunde)

U takvim se situacijama umjesto to!ke moe pisati i dvoto"ka. (2:45:03)

6

Ako se vrijeme mjeri u desetinkama, sekunde i desetinke odvajaju se zarezom bez razmaka.

! Neko" je 10,9 bilo dobro vrijeme na 100 metara. (10 sekundi i 9 desetinki)

1.5.2. Zarez

Zarez se pie u decimalnim brojevima i to bez razmaka. (35,4, 22,14%)

1.5.3. Dvoto"ka

Dvoto!ka se upotrebljava kad se eli izraziti omjer.

! FER je pobijedio rezultatom 4 : 1. (!etiri prema jedan)

! Izgledi da pro$e ispit su ti 1 : 1000. (jedan prema tisu"u)

Jedan pravopis u tom slu!aju ostavlja razmak ispred i iza dvoto!ke, a drugi ne (4:1, 1:1000)

pa imate pokri"e u svakom slu!aju.

1.5.4. Crtica

Crtica se upotrebljava kao zamjena za prijedlog do.

! Svakoga dana u!im 4 5 sati. (4 do 5 sati svakako premalo!)

Crtica se tu ne smije zamijeniti zarezom jer se mijenja zna!enje:

! Svakoga dana u!im 4,5 sati. (4 sata i 30 minuta)

Ako se ispred broja napie od, onda se izme$u brojeva treba napisati i do.

! Pogreno: Studirala je na FER-u od 1999. 2007.

! Ispravno: Studirala je na FER-u od 2003. do 2007.

1.6. Veznici, zarezi i pleonazmi

Kao to im samo ime govori, veznici slue me$usobnom povezivanju pojedinih rije!i, skupina

rije!i i re!enica. Ima ih sastavnih (i, pa, te, ni, niti), suprotnih (a, ali, nego, ve#, no),

isklju!nih (samo, samo to, jedino, jedino to, tek, tek to), zaklju!nih (dakle, zato, stoga),

a tu je i jedan rastavni (ili) [9].

1.6.1. !ak tovie, no me$utim, zato jer

Ne koristite dva veznika s istim zna!enjem [9]:

! No, me$utim, ipak je odlu!io pristupiti me$uispitu.

! Nije proao prag, !ak tovie dobio je negativne bodove.

7

! Doao je zato jer je mislio da "e uspjeti prepisati.

Veznici no i me!utim imaju isto zna!enje, samo se stilski razlikuje njihova uporaba.

Veznici "ak i tovie tako$er imaju jednako zna!enje.

Veznici zato to i jer imaju isto zna!enje, nemojte stvarati nov i suvian skup rije!i.

1.6.2. I i i, pa, te, ni, niti ali ve# no

Zarezi se uvijek mogu pisati radi isticanja, no budu"i da niste Krlea, nemojte to raditi. U

pravilu kod sastavnih i rastavnih re!enica ne dolaze zarezi, ali su oni poeljni ako se koriste

pri nabrajanju ili se neto eli istaknuti [1].

! Ni na prvom, ni na drugom, niti na tre"em blicu nisam dobio vie od jednog boda.

! I Neven i Marko i Marina i Iva i Ivica bili su u ku"i Velikog brata.

Kod suprotnih re!enica (a, ali, nego, ve#, no) zarez ne mora uvijek do"i.

1.6.3. Ukoliko ... utoliko, ni ... niti

Veznici koji dolaze u paru nazivaju se vezni!ki parovi [9]. Primjeri su:

! ukoliko i utoliko

" Ukoliko bude vie u!io, utoliko "e lake pro"i ispit.

! ne samo i nego (ispred nego ne dolazi zarez!)

" Ne samo da je prepisao zada"u nego ju je i zaboravio predati!

! ni i niti (ispred niti ne dolazi zarez!)

" On nije ni muko niti ensko.

Pogreno je veznik ukoliko koristiti umjesto ako (o ovom neto kasnije!).

Veznik niti ne moe sam stajati kao jedina negacija u re!enici:

! Pogreno: Nije niti pogledao zadatke za doma"u zada"u.

! Ispravno: Nije ni pomislio prepisati zadatke!

8

2. Padei i sklanjanje

2.1. Imena

Jedan od ve"ih uasa u pisanim djelima dekliniranje je stranih imena dodavanjem spojnice

ispred padenoga nastavka [3]. Sadisti "e pritom ime ostaviti u nominativu pa "e tako World

Wide Web nakaradno postati ivotno djelo Tim Berners-Lee-a.

Pravila, istina, jesu brojna i donekle sloena jer se ponekad stapaju strana i naa jezi!na

obiljeja, a !esto je potrebno i poznavanje izgovora i rasporeda naglasaka, ali svaka je

pogreka bolja (ili bar manje loa) od dekliniranja imena spojnicom ispred padenog nastavka

ili dekliniranja samo pola imena [3].

Evo osnovnih kratkih pravila:

1. imena i prezimena ljudi nikada se ne dekliniraju dodavanjem spojnice ispred

padenoga nastavka. (John " John-a, Maurice " Maurice-a, Tim " Tim-a); tako

se dekliniraju samo sloene kratice (FER " FER-a, ZPR " ZPR-a) koje "ete

prepoznati po tome to su im svi dijelovi ispisani velikim slovima, dakle:

" nije Mealy-jev automat, niti je Mealy-ev, nego je Mealyjev automat,

2. ako skupa stoje muko ime i prezime, deklinira se i ime i prezime (osim u slu!aju

kineskih, korejskih i sli!nih imena),

" teorija relativnosti nije djelo Albert Einsteina, niti Albert-a Einstein-a, nego je

djelo Alberta Einsteina, isto kao to je Bolonja na FER-u djelo Vedrana

Mornara, a ne Vedrana Mornar ili Vedran-a Mornar-a,

3. kod enskih se imena sklanja samo ime, prezime tek iznimno:

" Bio je to jo jedan odli!an skok Blanke Vlai#.

" Svakog petka gledamo spektakularni nastup Antonije ola.

" Svakog petka gledamo spektakularni nastup Antonije ole.

Zadnja dva pravila uglavnom masakriraju pravnici i od studenata FER-a do sada im nije

prijetila ve"a opasnost. elite li biti poput pravnika?

Ostala pravila odre$uju kako se sklanjaju imena Mario, Charles, Henry, Nagy, Dante,

Spinoza, de Luca, Laplace, Tasso, Hugo, Dumas, Kim Il Sung, Gina, Oprah, Sofia, Ingrid,

9

Jeannette, Utah, Kennedy, Boccaccio ili Hemingway. No, budimo realni kad "ete o njima

pisati?1

Kao saetak: ako katkad i promaite pa zaboravite ubaciti j gdje treba ili napiete "Tima

Berners-Leea" umjesto "Tima Berners-Leeja", bit "e to daleko manja pogreka nego da u

papir utisnete grozotu od "Tim Berners-Lee-a". Jer, sigurno tako ne biste napisali ime Vedran-

a Mornar-a.

2.2. Kratice

HTTP se na transportnom sloju oslanja na TCP, na mrenom na IP, a za pretvaranje imena u

IP-adresu koristi DNS-sustav. HTTP, TCP, IP, DNS... UDP, SMS, SGSS, SGSN, NGN, PGP,

GPG, GNU... Kako ih sklanjati? Vano je znati da kratica moe ozna!avati neto enskoga

roda (u "stvarnosti"), ali sama je mukoga roda i tako se u re!enici ponaa.

Bez pretjerane teorije, evo ispravno napisanih primjera [15]:

! sloene kratice piu se svim velikim slovima bez to!ke:

" FER, ASP, PIPI;

! kad se takve kratice dekliniraju, padeni nastavak odvaja se spojnicom (dakle, radi

se ono to se smatra zvjerstvom nad imenima i stranim rije!ima):

" FER " FER-a " FER-u,

" ASP " ASP-a " ASP-u;

! kratice sa zavrnim samoglasnikom i ili e (ZARI, OE) mogu se deklinirati (s

umetnutim -j- po potrebi), ali ne moraju:

" ZARI " ZARI-ja " ZARI-ju,

" OE " OE-a " OE-u;

! izvedenice od kratica mogu se pisati sa spojnicom, ali stru!njaci preferiraju pisanje

po izgovoru:

" FER-ovac " ferovac,

" PMF-ovac " peemefovac.

Toliko o kr.

1 Rjeenje za nadobudne: Marija, Charlesa, Henryja, Nagya, Dantea, Spinoze, de Luce, Laplacea, Tassoa, Hugoa, Dumasa, Kim Il Sunga, Gine, Opre, Sofije, Ingrid, Jeanette, Ute, Kennedyja, Boccaccia i Hemingwaya.

10

3. Strane rije"i

Izrazito veliki kamen spoticanja strane su rije!i. Neki studenti previe su revni pri pokuaju

prevo$enja pa im se dogodi da pretjeraju (ultimate nije ultimativan, ba kao to ni eventually

nije eventualno), drugi zaziru od hrvatskih rije!i (zar bookmark da strani"nikom

nazovem?!), tre"i se izgube u milijardama i bilijunima (billion je milijarda, a ne bilijun, ako

koristite ameri!ku literaturu), !etvrti se izgube u strukturi re!enice jer prijevod preputaju

Babelfishu (was done by nije bio je u!injen od strane) [17]. Pogledajmo to je ispravno!

3.1. Sklanjanje

Pisanje svega mogu"eg i nemogu"eg s crticom postalo je nacionalni sport. A stvar je tako

jasna: strane se rije!i pri sklanjanju ponaaju kao i doma"e, a ne ponaaju se kao kratice.

Staviti crticu iza rije!i u nominativu i na nju nalijepiti padeni nastavak jednako je grozno kao

gledati film s Tom-om Cruise-om [3]. Dakle:

! surfate webom i Internetom, a ne web-om i Internet-om,

! programirate Java-applete, a ne Java applet-e,

! koristite Microsoftovu programsku podrku ili programsku podrku Microsofta, a

ne Microsoft-a ili Microsoft-ovu; nipoto ne koristite Microsoft podrku,

! rjeenje svog problema ne"ete prona"i na Google-u, nego na Googleu, premda vam

i Yahoov pretraiva!ki mehanizam moe pomo"i (Yahoo-ov ili Yahooov ne"e!),

! s prijateljima razgovarate putem Facebooka, a ne Facebook-a,

! ako ne volite Microsoft, moda ste ljubitelj Linuxa, nikako Linux-a, ali moda

Mac OS-a.

3.2. Prijevodi

S obzirom na to da su gotovo sve strane rije!i u podru!ju u kojem radite zavrni rad

engleskog podrijetla, one se u tekstu koriste ovako:

! Ure$aj koji povezuje lokalne mree na fizi!kom sloju je obnavlja! (engl. repeater).

U lokalnim mreama koje koriste pari!no kabliranje za tu se svrhu koristi pari!ni

obnavlja! (engl. hub). Umjesto hubova sve se !e"e koriste komutacijski LAN-

!vorovi (engl. LAN switch).

11

Dakle, rije! koju student ne moe odgovaraju"e prevesti s engleskog na hrvatskog jezik

doputeno je ostaviti u izvornom obliku, ali tada rije! valja pisati kurzivom (italic). Naravno,

obaveza je studenta da u suradnji s mentorom, odnosno voditeljem, prevede to je mogu"e

vie izraza:

! U nekim se LAN-ovima koristi asinkroni na!in prijenosa (engl. Asynchronous

Transfer Mode, skra"eno ATM). Tre"i sloj ATM mree je prilagodbeni sloj ATM-a

(engl. ATM Adaptation Layer, skra"eno AAL).

Ako student eli istaknuti neki dio teksta, moe proizvoljno koristiti masno otiskivanje slova

(opcija Bold). Tako$er, ako autor eli naglasiti da odre$eni skup rije!i !ini cjelinu, moe te

rije!i pisati nakoeno (npr. asinkroni na"in prijenosa).

Ako stranu rije! ne moete ili ne znate prevesti, piite je ukoeno. Nikako je, zaboga, ne

prevodite koriste"i Englezko-hrvatski i hrvatsko-englezki rje"nik obavjstn"kga nazivlja

[16].

3.2.1. Pasiv i aktiv

Kad autor nakani prevoditi s izvora na engleskom jeziku, prona$enih na Internetu, a nevi!an

je materinjem jeziku, !itatelj mora biti spreman na jednu od ve"ih grozota:

! Grozno: Bei!ni prijenos energije otkriven je od strane Marconija.

! Razumljivo: Nikola Tesla otkrio je bei!ni prijenos energije.

! Grozno: Napad uskra"ivanjem usluge pokrenut je od strane hackera.

! Razumljivo: Hackeri su pokrenuli napad uskra"ivanjem usluge.

Ne koristite pasiv, on je svojstven engleskom jeziku, premda se i tamo nastoji izbje"i u

pisanom formalnom obliku. U hrvatskom je jeziku prirodnije koristiti aktiv. Sre"om, ne

koristimo njema!ku literaturu pa se ne"emo suo!avati s rije!ima kao to je

Donaudampfschiffahrtgesellschaftskapitnwitwenrentengesetzzusatzparagraph2.

2 Dodatni paragraf zakona koji regulira mirovine udovica kapetana parnih brodova na Dunavu. Ili tako neto.

12

4. Ostale pogreke

Dakako, popis !estih pogreaka neograni!en je. Evo jo nekih, bez posebnog redoslijeda:

4.1.1. Koji / kojeg

Odnosna zamjenica koji u akuzativu (odgovara na pitanja koga, to?) ima dva oblika [3]. Kad

se odnosi na neto ivo (!ovjeka ili ivotinju), akuzativ glasi kojeg, a kad se odnosi na neto

neivo (ili biljku), akuzativ glasi koji.

! Neivo:

" Pogreno: Rijeio je zadatak kojeg mu je zadao nastavnik.

" Ispravno: Rijeio je zadatak koji mu je zadao nastavnik.

! ivo

" Pogreno: Zapamtio je studenta koji je vidio.

" Ispravno: Zapamtio je studenta kojeg je vidio.

4.1.2. Zbog / radi

Mijeanje prijedloga "zbog" i "radi" jedna je od naj!e"ih pogreaka, ali bar nije nerazumljiva

jer postoje slu!ajevi kada doista nije jasno koji bi gdje trebalo upotrijebiti [3]. Pravilo je

jednostavno:

! Prijedlogom zbog izri!emo uzrok.

" Zakasnio je na spoj zbog me$uispita. (zato to je pisao me$uispit)

! Prijedlogom radi izri!emo namjeru (elju, cilj, svrhu).

" Doao je radi pisanja me$uispita. (da bi pisao me$uispit)

Pogrenom upotrebom moemo dobiti sulude re!enice:

" #ovjek je uhi"en radi ubojstva. (uhi"en je da bi nekoga ubio!)

" #ovjek je uhi"en zbog ubojstva. (zato to je nekoga ubio)

Ili, ako "emo jednim udarcem ubijati dvije muhe [1]:

! Zubaru sam otiao zbog zubobolje, a radi lije!enja.

Ali, nipoto:

! Zubaru sam otiao zbog radi zubobolje.

13

4.1.3. Bit #e / biti #e / #e biti

Kako bismo izbjegli duga!ku pri!u o tvorbi futura prvog (ja "u pro"i, ti "e pasti), posluit

"emo se ilustrativnim primjerima:

! Pogreno: Sutra "u pisat ispit. Pokuati "u prepisivati, ali "u to !init tako loe, da

"e me asistenti odmah otkrit. Pasti "u kao kruka.

! Ispravno: Sutra #u pisati ispit. Pokuat #u prepisivati, ali #u to "initi tako dobro,

da me asistenti ne#e otkriti. Pro#i #u bez problema! (Samo probajte!)

Sjetite se da niste Tanja Torbarina i da je ispravno:

! #u gledati i gledat #u, nipoto "u gledat, gledati "u ili gleda"u,

! #e do#i i do#i #e, nipoto "e do", do" "e (pokuajte to izgovoriti!) ili

do"e.

4.1.4. Glede / s obzirom / budu#i da / poto

Uzro!ni veznik budu#i da ne smije se upotrebljavati bez drugoga dijela, a tako okljatren

moe i izazvati zabunu [3].

! Pogreno: Budu"i je zabrljao, pao je na usmenom ispitu. (budu"i mu?)

! Ispravno: Budu"i da je zabrljao, pao je na usmenom ispitu.

Kada zavisna re!enica dolazi iza glavne, veznik budu#i da bolje je zamijeniti veznicima zato

to ili jer (ali ne zato jer).

! Ispravno: Pao je na ispitu zato to je zabrljao.

! Ispravno: Pao je na ispitu jer je zabrljao.

! Pogreno: Pao je na ispitu zato jer je zabrljao.

Izraz obzirom da uvijek treba zamijeniti punim izrazom s obzirom na to da koji slui kao

veznik u uzro!nim re!enicama.

! Pogreno: Obzirom da u dvorani nema kisika, otvorit "u prozor.

! Ispravno: S obzirom na to da u dvorani nema kisika, otvorit "u prozor.

Izraz suprotan izrazu s obzirom na to je bez obzira na to, a ne bez obzira to:

! Pogreno: Bez obzira to niste u!ili, pisat "emo blic.

! Ispravno: Bez obzira na to to niste u!ili, pisat "emo blic.

! Ispravno: Iako niste u!ili, pisat "emo blic.

! Ispravno: Premda niste u!ili, pisat "emo blic.

14

4.1.5. Pomo#u / s pomo#u, vremenom / s vremenom

Instrumental s prijedlogom s/sa upotrebljava se kad se izri!e:

! na!in,

" S uitkom u!im Algoritme i strukture podataka.

! vrijeme,

" S godinama studiranja postao sam imun na hranu u menzi.

! drutvo,

" Druim se isklju!ivo s virtualnim likovima.

Instrumental s prijedlogom s/sa ne upotrebljava se kad se izri!e:

! sredstvo,

" Pogreno: Na faks sam doao s tramvajem.

" Ispravno: Na faks sam doao tramvajem.

! indirektni objekt,

" Pogreno: Bavio sam se s izradom alabahtera.

" Ispravno: Bavio sam se izradom alabahtera dok me nisu uhvatili.

Dakle, vrijeme, pomo" i obzir nisu sredstvo pa ih ne moete uzeti i njima raditi neto:

! Pogreno: Danas ne znam nita, ali vremenom "u nau!iti.

! Pogreno: Nisam u!io, ali "u pro"i pomo"u alabahtera.

! Ispravno: Danas sam pao, ali "u s vremenom nau!iti i pro"i.

! Ispravno: S pomo#u genetskog inenjeringa doivjet "u stotu.

Pazite i na jezi!nu ekonomi!nost:

! Pogreno: Rijeit "u problem s pomo"u ra!unala.

! Ispravno: Rijeit "u problem ra"unalom.

! Pogreno: Ispit iz C-a piemo s pomo"u olovke.

! Ispravno: Ispit iz C-a piemo olovkom.

4.1.6. Najoptimalnije, najprioritetnije

Problem je pridjeva optimalno to da u svom zna!enju ve" ima superlativ. Naime, optimus na

latinskom zna!i najbolji. to je onda najoptimalniji? Najnajbolji? Isto vrijedi za rije!

15

najprioritetniji. Prioritet je samo jedan. I alternativa je samo jedna. Nema nekoliko

alternativa, to su mogu"nosti!

4.1.7. Biti u mogu#nosti, na na"in da, na taj na"in, no me$utim

Vie nije uvijek i bolje! Kao to tekstove ne"ete pisati slovima veli!ine 18 piksela zato da

biste napisali vie stranica teksta, nemojte podlijegati ni administrativno-poslovnom stilu

pisanja. Vodite ra!una o jezi!noj ekonomi!nosti i zamijenite sve izraze s lijeve strane onima s

desne strane [1]:

Loe Dobro

imati mogu"nost mo"i

biti u mogu"nosti mo"i

biti u stanju mo"i

ukazati pomo" pomo"i

dati do znanja upozoriti

staviti do znanja upozoriti

biti suglasan slagati se

donositi zaklju!ke zaklju!ivati

rijeiti pomo"u ra!unala rijeiti ra!unalom

na na!in da tako da

na taj na!in tako

na na!in kako onako kako

druga alternativa alternativa

tre"a alternativa tre"a mogu"nost

na sljede"i na!in ovako

potrebno je treba

U isti ko spadaju i pleonazmi (izraavanje istog sadraja dvjema ili s vie rije!i):

Loe Dobro Zato

no me$utim no ili me$utim no = me$utim

kako i na koji na!in kako kako = na koji na!in

oko stotinjak stotinjak -ak = oko

neophodno potrebno neophodno ili potrebno neophodan = prijeko potreban

zato jer zato to zato = jer

16

Loe Dobro Zato

cirka oko oko ili otprilike cirka = oko

!esto puta !esto, mnogo puta !esto = mnogo puta

iz razloga to zato to razlog = zato to

ja osobno ja ili osobno ja = osobno

javno objaviti objaviti objava je javna

i/ili ili i je ve" uklju!eno u ili

iza njega slijedi iza njega dolazi / slijedi iza = slijedi

servisi i usluge usluge servisi = usluge

u mjesecu rujnu u rujnu rujan = mjesec

u lipnju mjesecu u lipnju lipanj = mjesec

4.1.8. Ako / ukoliko

U posljednje se vrijeme veznik ukoliko pogreno po!eo koristiti umjesto veznika ako. Naime,

kako je spomenuto u [1], za veznik ukoliko vrijedi da se ne moe koristiti bez svog vezni!kog

para utoliko. Dakle:

! Pogreno: Ukoliko uz stalni napon pove"amo otpor, struja "e porasti.

! Ispravno: Ako uz stalni napon pove"amo otpor, struja "e se smanjiti.

Pravilna je uporaba para ukoliko-utoliko, primjerice, ovakva:

! Ukoliko vie u!i, utoliko "e vie nau!iti.

4.1.9. Dalikanje

#est je problem u hrvatskom jeziku tzv. dalikanje. O !emu se radi? Kod nas se pitanja

postavljaju ovako:

! Je li vam jasan tekst zadatka?

! elite li dodatne bodove iz aktivnosti na nastavi?

! Biste li izali iz predavaonice?

a ne ovako:

! Da li vam je jasan tekst zadatka?

! Da li elite dodatne bodove iz aktivnosti na nastavi?

! Je li vam je jasan tekst zadatka?

O!ito je da gore nijednom nije upotrijebljeno notorno da li.

17

4.1.10. Dakanje

Sli!an je problem s tzv. dakanjem:

! Pogreno: Idem da u!im. Kad nau!im, i"i "u da se igram.

! Pogreno: Ulogirao sam se na ra!unalo bez da sam morao upisati lozinku.

! Ispravno: Idem u"iti. Kad nau!im, i"i "u se igrati.

! Ispravno: Ulogirao sam se na ra!unalo bez upisivanja lozinke.

4.1.11. Pisanje datuma

Ne vjerujte Windowsima! Oni koji su lokalizirali taj operacijski sustav ne razmiljaju o

finesama hrvatskoga jezika pa ispada da se neki mjesec ponavlja vie puta u godini. Tako "ete

tamo, primjerice, vidjeti datum 12. oujak 2008. kao da oujaka u godini ima u izobilju, a

ovaj je 12. po redu. Dakle:

! 12. oujka, a ne 12. oujak!

I ako ve" datum piete broj!ano, ne piite vode"e nule - 12. 03. 2008. nismo vojska, ali

pazite na razmak iza to!ke: ispravno je 12. 3. 2008.

4.1.12. Tok i tijek

Tok je kretanje u prostoru (vodeni tok, rije!ni tok, potok, krvotok, kruni tok, dijagram

toka, tok novca, pritok kapitala, tok podataka ili informacija, proto!nost ceste, magnetski tok,

tok elektri!ne struje). Tijek je kretanje u vremenu (The Beat Fleet: "I ludilo uvik promijeni

tijek povijesti, i ispie novu krvavu stranu...") [5].

Dakle:

! Dolo je do prekida u toku prijenosa podataka tijekom spajanja na Internet.

4.1.13. Video, tele, foto i kino

Sloenice kojima su tvorbene osnove potekle iz latinskih i gr!kih rije!i (i nekih naih, dodue

nastalih iz pridjeva, npr. brodo-, poljo-, vodo-) piu se zajedno, bez crtice ili razmaka.

Pojednostavljeno, sve to po!inje s audio-, elektro-, euro-, fono-, foto-, geo-, kino-, meta-,

mikro-, mini-, mono-, radio-, samo-, tele-, termo-, ili npr. video- pie se zajedno [1]:

! videokonferencija, metafizika, radiokomunikacije, telekomunikacije,

! fotoaparat, kinoprojektor, mikroskop, antiteza, teletina.

Isto vrijedi za rije!i koje po!inju s me$u-, iznad-, ispred-, samo-, protu- i sli!nima:

18

! me!uspremnik, me!uispit, protutea, samopomocija...

4.1.14. Naj laki ili pre lagan

Superlativ se tvori dodavanjem prijedloga naj na komparativ pridjeva [11]. Dakle:

! Pogreno: Ovo je naj laki blic dosad.

! Ispravno: Ovo je najtei blic dosad.

Isto vrijedi za pisanje prijedloga pre i nad ispred pridjeva:

! Pogreno: Ovaj ispit bio je pre teak.

! Ispravno: Ovaj ispit bio je prelagan.

! Pogreno: Osje"am se tako nad mo"no.

! Ispravno: Osje"am se tako nadmo#no.

4.1.15. Visokopozicioniran i visoko obrazovan

Sloenice u kojima je prvi dio pridjevska oznaka koli!ine ili mjesta ponekad zbuni autore

nevi!ne jeziku. Stoga se !esto mogu pro!itati re!enice:

! Pogreno: Kandidat je visoko obrazovan. (Poha$ao je nastavu na 12. katu?)

! Ispravno: Kandidat je visokoobrazovan.

Takve rije!i treba pisati zajedno: visokopozicioniran, gorepotpisan ili niepotpisan (premda

je dovoljno napisati potpisan), visokooptimiziran, visokoobrazovan. To to se u engleskom

pie highly qualified ili highly educated nikako ne utje!e na hrvatski jezik.

4.1.16. Djetetu dje"je, ma"ci ma"ki ma"je

Posvojni pridjevi (oni koji odgovaraju na pitanje !ije je to) !esto se iskasape do granica

podnoljivosti:

! Pogreno: Ovaj zadatak za mene je ma!iji kaalj. Sve je to dje!ija igra.

! Ispravno: Ovaj zadatak za mene je ma"ji kaalj. Sve je to dje"ja igra.

4.1.17. Negacije

Neznam. Ne mogu"e. Ne dostaje mi. Ne, ne i ne!

Negacija se pie odvojeno od glagola. Osim kod nemam, nemoj, nedostaje. Mla$i narataji

pisat "e i ne#u. Stariji "e pisati ne #u. Vae"i pravopisi svima daju za pravo.

Prilozi i pridjevi koji se tvore od negacije i obi!nog pridjeva i priloga, piu se zajedno:

19

! Pogreno: Pao sam?! Ma, to je ne mogu"e!

! Ispravno: Proao sam! To je nevjerojatno!

Dakle: ne znam, nemogu#e, nedostaje mi.

4.1.18. Ne#u, ne #u, ne#emo, ne #emo i ne #e mo

Petljanje s ne#u i ne #u u kombinaciji s neznanjem i nepoznavanjem vlastitog jezika

prouzro!ilo je kroni!nu nesigurnost u pisanju glagola htjeti:

! Pogreno: Ako zakasnite, ne "e mo vas !ekati!

! Ispravno: Ako zakasnite, ne#emo oti"i bez vas!

! Hm, ispravno: Ako zakasnite, ne #emo oti"i bez vas!

! Pogreno: Ako zakasnim, ne moj te me !ekati.

4.1.19. BiH, bismo, biste

Pogodbeni na!in (kondicional) tvori se s pomo"u aorista pomo"noga glagola biti, a on ne glasi bi u svim licima [3]:

! Pogreno: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi,

! Ispravno: ja bih, ti bi, on bi, mi bismo, vi biste, oni bi.

Dakle:

! Kad bi znao iznos otpora, mogao bi izra!unati napon. (Ti ili on?)

! Kad bih znao iznos otpora, mogao bih izra!unati napon. (Ja!)

! Kad bi znali iznos otpora, mogli bi izra!unati napon. (Oni!)

! Kad bismo znali iznos otpora, mogli bismo izra!unati napon. (Mi!)

! Kad biste znali iznos otpora, mogli biste izra!unati napon. (Vi!)

4.1.20. Brojevi i brojke

Broj je rije! ili simbol za izraavanje koli!ine jedinica, odnosno neke vrijednosti [1]. Kaemo

cijeli broj, neparan broj, decimalan broj; broj tramvaja, ku"ni broj. Brojka je znak za tu

koli!inu, grafem; brojeve moemo pisati arapskim ili rimskim brojkama: broj pet

ozna!avamo brojkama 5 i V.

Nepravilno je stoga re"i da "emo neto oduzeti od neke brojke ili da toj brojci treba neto

dodati. Zbrajati i oduzimati moemo samo brojeve, zna!i konkretnu vrijednost, koli!inu. to

zna!i da smo smanjili brojku studenata na ASP-u, ako ih je bilo 650? Samo ovo:

20

650 650 650 650 650 650 650 650 650 650

I ne kae se brojati nego brojiti, pa tako i izbrojiti, nabrojiti, ubrojiti, prebrojiti, pribrojiti,

zbrojiti...

4.1.21. Po prvi puta, prvi puta i prvi put

Jedna je od !estih pogreaka u naem jeziku sintagma po prvi puta [1]. Najprije, ako se neto

dogodilo prvi put, jasno je da je prijedlog viak, jer nije rije! o ponavljanju. Osim toga, nije

puta nego put: prvi put, (po) drugi put, (po) tre"i put... (po) stoti put.

Tako je i u sloenicama (prilozima) kojima izri!emo koli!inu: jedanput (!ita se kao

jedamput), dvaput, triput... stoput, ali: jedan puta, dva puta, tri puta... sto puta.

Tako$er, pogreno je re"i !esto puta, jer to je pleonazam. $esto, naime, zna!i mnogo puta pa

posljednja rije! nije potrebna, dovoljno je kazati (samo) "esto.

4.1.22. Htio i htjeo

Zar ima sumnje? Isklju!ivo:

! Ja sam htio!

I:

! Ti si htjela.

Pa zato nismo?

21

5. Stilski savjeti

#ak i kad pomno pazite na pravopis i zatipke (tipfelere), moe vam se potkrasti kakva stilska

pogreka. Evo !estih, bez nekog posebnog reda.

5.1. Poloaj enklitika

O proklitikama i enklitikama moda do sada niste ni !uli i zacijelo sad nije trenutak da se s

njima poblie upoznate. Vjerujemo da "e nekoliko primjera ilustrirati o !emu se radi i to

valja, a to moe i bolje:

! Moe pro#i: Zavrni rad je napokon gotov.

! Uhu ugodnije: Zavrni rad napokon je gotov.

! Uhu ugodnije: Zavrni je rad napokon gotov.

! Moe pro#i: Profesor Vedran Mornar je dekan FER-a.

! Uhu ugodnije: Profesor Vedran Mornar dekan je FER-a.

Bit svega je da nenaglaena rije! ne smije stajati na naglaenom ili istaknutom mjestu u

re!enici. Pro!itajte naglas gornje primjere i !ut "ete kako je neke re!enice prirodnije !itati.

No, nitko ne"e klonuti duhom ako ovdje pogrijeite.

5.2. Poloaj apozicije

Otvorimo novine i pro!itajmo to pie: Apple kompjutori, Renault automobili, PEZ bomboni,

GEO magazin, Zippo upalja!, 095 mobilna mrea, VIP mrea, T-Com Internet korisnici,

Internet mrea, plazma televizor... [2]

to se dogodilo s pridjevima, to se dogodilo s poretkom rije!i u re!enici prvo apozicija pa

subjekt?

Treba: ra"unala Apple (ili Appleova ra"unala), automobili Renault (Renaultovi automobili),

bomboni PEZ, magazin GEO, upalja" Zippo (Zippov upalja"), mobilna mrea 095 (ili Tele2

kao tvrtka), VIP-ova mrea (ili mrea VIP-a), T-Comovi internetski korisnici (ili internetski

korisnici T-Coma), internetska mrea, plazmatski televizor!

Govorite li da ljetujete na Cres otoku? ivite u Zagreb gradu? Likovi iz bajke su Ivica dje!ak i

Marica djevoj!ica? Gradski prijevoz pla"ate ZET kartom ili tramvaj kartom? E, pa onda

nemojte pisati HTTP protokol, Internet korisnik. Protokol HTTP, internetski korisnik ili

22

korisnik Interneta! Ako ba morate pisati o adresi koja identificira ra!unala na Internetu,

stavite izme$u spojnicu (crticu): IP-adresa, DNS-posluitelj, web-posluitelj, web-stranica.

Evo jo jednog primjera: u internetskom izdanju (ne Internet izdanju) jednih dnevnih novina

osvanuo je naslov: kolu ga$ali jajima i toalet papirom. to ne valja? Iz ovako sro!enog

teksta proizlazi da su kolu ga!ali jajima i da su toalet ga!ali papirom. Rjeenje?

! Malo bolje: kolu ga$ali jajima i toalet-papirom;

! Najbolje: kolu ga$ali jajima i toaletnim papirom.

Ovo nasilje toliko je sveprisutno da se lektori na nj vie i ne obaziru; engleski je jezik sa

svojom analiti!kom konstrukcijom re!enice uzeo prvu rtvu.

5.3. Brojevi

Re!enice nikada ne bi trebalo po!injati brojevima ispisanim brojkama:

! Loe: 10 bodova je minimum za prolaz na ispitu.

! Bolje: Deset bodova minimum je za prolaz na ispitu.

! Loe: 2005. je bila povijesna godina za FER.

! Bolje: Godina 2005. bila je povijesna za FER.

Brojeve do deset trebalo bi ispisivati slovima, ali ako neto izraavamo mjernim jedinicama,

osobito kad je mjerna jedinica izraena kraticom, broj treba pisati brojkama.

! Loe: Pjea!io je est km.

! Zdravije: Pjea!io je devet kilometara.

! Dobro: Pjea!io je 9 km.

5.4. Znakovi interpunkcije

Ispred interpunkcijskih znakova (to!ka, dvoto!ka, zarez, to!ka-zarez, upitnik, uskli!nik...) ne

dolazi razmak, dok nakon njih dolazi. Ispred otvorene zagrade dolazi razmak, iza zatvorene

zagrade dolazi razmak. Iza otvorene i ispred zatvorene zagrade razmaka nema:

! Pogreno: Ovo je re!enica . Ovo je druga re!enica ( ima i zagrade ) .

! Ispravno: Ovo je re!enica. Ovo je druga re!enica (ima i zagrade).

To vai i za titule iza to!ke dolazi razmak:

! Pogreno: Bista prof.dr.sc. Josipa Lon!ara nalazi se u auli FER-a.

! Ispravno: Bista prof. dr. sc. Josipa Lon!ara nalazi se u auli FER-a.

23

Ako vie znakova interpunkcije dolaze jedan za drugim, bolje je pisati sve:

! U redu: Diplomirao je godine 1996, magistrirao 2000, a doktorirao 2004.

! Bolje: Diplomirao je godine 1996., magistrirao 2000., a doktorirao 2004.

Jedan je uskli!nik dovoljan, tri su izuzetna sre"a. Dva su zatipak, jer kao znak interpunkcije

ne postoje. #etiri ili vie su besprizorno urlanje:

! Pogreno: Pao sam ispit!! Ubit "u se!!!!!!!!!!!!!!!!

! Ispravno: Proao sam ispit! Dobio sam 2!!!

Jedan je upitnik dovoljan, tri su veliko iznena$enje, dva su zatipak, !etiri ili vie su ok:

! Ispravno: Pao sam??? Kako to misli?

! Pogreno: Zato me ne voli????????????????

! Ispravno: Zato sam pao?!

24

6. Strojna provjera pravopisa

Ne zaboravite da (gotovo) svaki ure$iva! teksta ima ugra$en mehanizam provjere pravopisa,

a neki su u stanju provjeriti i gramatiku. Na ove potonje ba se i nemojte oslanjati. Primijetite

da spell checker ne"e otkriti pogreke kao to su slijede#i i sljede#i, vra"anje i vra#anje i

sli!ne (ali bi trebao otkriti da ste pogrijeili napisavi slijede"e), s obzirom na to da su sve ove

rije!i doputene, ali ovise o zna!enju i kontekstu.

Ako ne elite koristiti provjeru pravopisa koju nude ure$iva!i teksta (Word, OpenOffice),

svoj tekst moete dati na provjeru Haschecku [4], prvom (i jedinom) hrvatskom akademskom

spell checkeru. Njegovo se su!elje nalazi na adresi http://hascheck.tel.fer.hr/.

Ako niste sigurni kako se koja rije! pie ili to koja rije! zna!i, pogledajte Hrvatski jezi!ni

portal [13] odnedavno je opet svima dostupan na adresi http://hjp.srce.hr/.

I ne predajte neprovjeren tekst nastavniku, jer nastavnik nije lektor! Ako vam tekst bude

ne!itljiv i prepun pogreaka, lako je mogu"e da "e vam ga nastavnik vratiti dok ga ne

popravite i da uop"e ne"e sadrajno procijeniti rad.

25

Umjesto zaklju"ka

Sad kad ste savladali sve zamke koje su nesebi!no postavljale generacije jezikoslovaca,

prona$ite pogreku u ovoj re!enici:

"Kada funkcija napisana u programskom jeziku C vra"a rezultat, !ini to preko stoga."3

3 Funkcija pozivaju!em programu ne vra!a rezultat preko stoga, nego preko registra.

26

Literatura

[1] BLOG JEZI#NI SAVJETNIK 1, http://stitch.blog.hr/, oujak 2008. [2] BLOG JEZI#NI SAVJETNIK, http://jezicnisavjetnik.mojblog.hr/, oujak 2008. [3] BLOG KORININA KLITOTEKA RUBRIKA SAVJETI, http://kawai.bloger.hr/, oujak

2008.

[4] HRVATSKI AKADEMSKI SPELLING CHECKER, http://hascheck.tel.fer.hr/, oujak 2008. [5] BLOG CHOMSKY #UPA KOSU OD JADA, http://greibachin_oblik.bloger.hr/, oujak 2008. [6] BLOG MINISTARSTVO SMIJENOG HODA, http://www.cell.bloger.hr/blog_23829.aspx,

oujak 2008.

[7] FORUM.HR: Ku!ite ili ku"ite, http://forum.hr/archive/index.php/t-51857.html, oujak 2008.

[8] WIKIPEDIA: Pravopis hrvatskoga jezika, http://hr.wikipedia.org/wiki/Pravopisna_pravila, oujak 2008.

[9] WIKIPEDIA: Veznici, http://hr.wikipedia.org/wiki/Veznici, oujak 2008. [10] WIKIPEDIA: Refleksi jata, http://hr.wikipedia.org/wiki/Refleksi_jata, oujak 2008. [11] WIKIPEDIA: Pridjevi, http://hr.wikipedia.org/wiki/Pridjev, oujak 2008. [12] WIKIPEDIA: Ren Descartes, http://hr.wikipedia.org/wiki/Ren_Descartes, oujak 2008. [13] NOVI LIBER, SRCE: Hrvatski jezi"ni portal, http://hjp.srce.hr/, oujak 2008. [14] MONTY PYTHON: Bruces Philosophers Song, http://www.lyricsdepot.com/monty-

python/bruces-philosophers-song.html, oujak 2008.

[15] BLOG KORININA KLITOTEKA, http://kawai.bloger.hr/post/queer-dnk-sdpovca-u-fbiu/294819.aspx, oujak 2008.

[16] KILJAN, ZDENKO: Englezko-hrvatski i hrvatsko-englezki rje"nik obavjstn"kga nazivlja, http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm, oujak 2008.

[17] ALTAVISTA: Babel Fish Translation, http://babelfish.altavista.com/, oujak 2008.