oss bilten:layout 1 14.6.2012 12:21 page 1 final.pdf · 2 općinski sud u sarajevu | velikoj...

OSS_Bilten:Layout 1 14.6.2012 12:21

Općinski sud u Sarajevu | www.oss.ba2

velikoj sudnici Općinskogsu da u Sarajevu 23.02.2012.god. odr ža na je Opća sjed-

nica svih upo sle nika Općinskogsuda u Sa rajevu. Sjednici je pri s-us tvovalo 320 upo sle nika Suda.Sjednicu su vodili Go ran Saliho -vić, predsjednik su da, Aziz Babić,se kretar suda i Muris Lon ča rević,

šef pi sarnica, a na sjednici se ras -pravljalo o slje de ćim tačkamadnev nog re da:

• Godišnji izvještaj o radu sud-skih odjeljenja za 2011. godinute iz vještaj o radu za januar2012. god.;

• Presuda Ustavnog suda Fede ra -

ci je BiH, a u vezi sa Zakonom opla ćama i drugim naknadamasudaca i tužitelja u FBiH,

• Zahtjev za donošenje odluke onačinu utvrđivanja osnovice zaobračun i isplate poreza za su -dije i stručne saradnike Općin-skog su da u Sarajevu;

• Pravilnik o internom Fondu so- li darnosti Općinskog suda u Sa -ra jevu.

Goran Salihović, predsjednik su -da, pozdravio je prisutne i u uvod-nim riječima istakao da su uproš loj, 2011. godini, ostvareniiz vanredni rezultati kada je riječo rješavanju predmeta. Sud je us -pio savladati kompletan priliv isma nji ti zaostatke. Muris Lončarević, šef pisarnica,

predstavio je godišnji izvještaj oradu Suda za 2011. godinu. Iz iz -vještaja je vidljivo da su u 2011.

Održana Opća sjednica uposlenikaOpćinskog suda u Sarajevu


godini ostvareni odlični rezultatikada je riječ o rješavanju sudskihpredme ta. Na početku 2011. go-di ne bilo je 843.347 neriješenihpredmeta. Tokom godine zaprim -ljeno je 199.667 novih predmetatako da je u radu ukupno bilo1.043.014 predmeta. Od tog brojaukupno je riješeno 213.026, dokje neriješenih predmeta ostalo829.988. Kada je riječ o komunal-nim predmetima, u 2011. godinioni čine veliki procenat od ukup -nog broja neriješenih predmeta,čak 94,59% ili 785.059 pred-

meta od 829.988 koliko je ostaloneriješeno na kraju godine, dok jestrukturnih predmeta 44.929 ilisamo 5,41%. U 2011. godini sudje us pio savladati kompletan pri -liv i smanjiti zaostatke za čak13.359 predmeta. Ostvarenanorma na nivou suda iznosi232,65%. Predsjednik Salihović je prisut-

nima saopštio i informaciju u vezisa presudom Ustavnog sudaFBiH, a koja se od nosi na Zakono pla ta ma i drugim na k nadamasudaca i tu žitelja u FBiH. U pre-sudi se ut vr đuje da Zakon o pla -tama i drugim naknadamasudaca i tužitelja uFBiH (Službene no -vine FBiH, br. 72/05i 22/09) u dijelu kojise odnosi na nak na desudaca, tužitelja istruč nih saradnika nijeu saglasnosti sa Usta vomFBiH. Saglasno članu IV.C.12.b.)Ustava FBiH, na laže se Parla-mentu FBiH da u ro ku od šestmjeseci od dana objav ljivanja ovepresude u Službenim novi namaFBiH dopuni zakon iz tačke 1.ove pre sude poštujući usta vniprincip jednakosti pred zako nom ireguliše prava sudija, tu žitelja istručnih saradnika na: naknadu natroškove ishrane, nak nadu troš ko -

va prijevoza na posao i s posla,naknadu za prekovremeni rad, radu neradne dane, noćni rad i rad udane dr žavnih praznika, nak naduzbog bolesti ili povrede, nak na dutroškova za slučaj smrti, teškebolesti ili invalidnosti, nak naduna porodiljski dopust i na otprem -ninu prilikom odlaska u mirovinukao i ostalim budžetskim koris-nicima. Od bi ja se dio zahtjeva zautvrđivanje nak nada za odvojeni

život, za troškove selid bei za jubilarnu nagradu.

Predsjednik je ta -kođer prisutne oba-vijestio da je Mi -nistru finansija Kan-

tona Sarajevo, Minis -tar stvu pravde Kantona

Sarajevo i Vladi KantonaSarajevo, upu tio „Zahtjev za do -nošenje odluke o načinu utvrđi-vanja osnovice za obračun i is -plate poreza za sudije i stručnesaradnike Općinskog suda u Sara-jevu“. U zahtjevu je predsjedniktražio da mi nis tars tva i Vlada pos-tupe sa zakonskim pro pisima i točlanom 49. Zakona o porezu nadohodak i članom 20. Pravilnikao načinu obračunavanja i uplate

doprinosa prilikom utvrđivanjaosnovice za obračun i isplate po -reza na plate sudija i stručnih sa -radnika. Aziz Babić, sekretar suda, pred-

stavio je na sjednici Pravilnik ointernom Fondu solidarnosti Op -ćinskog suda u Sarajevu, koji jeprethodno poslat svim uposle -nicima suda putem e-maila nauvid. Na sjednici je glasanjemusvojen pomenuti Pravilnik i to319 ZA i 1 PROTIV. Na sjednicisu izabrani članovi KomisijeFonda koju čine:

Jedan predstavnik Uprave suda (Aziz Babić)

Dva predstavnika sudija (E. Neradin, I. Čolić)

Jedan predstavnik s.saradnika (Faić Vildana)

Jedan predstavnik uposlenika (Dženana Hajrić)

Sredstva sakupljena unutar ovogFonda bit će korištena u različitesvrhe, o čemu će odlučivati člano -vi komisije Fonda. �

Općinski sud u Sarajevu | www.oss.ba 3


oran Salihović, predsjednikOpćinskog suda u Sarajevu,primio je u posjetu gospodina

Christofa Maria Fritzena, am-basadora Suverenog MalteškogVi teškog Reda u Bosni i Herce-govini. Tokom sastanka predsjed-nik Salihović je predstavio radsuda te uslove rada koji su u po -sljednje četiri godine znatno po -boljšani. Ambasador Fritzen je iskazao zadovoljstvo rezultatimarada suda smatrajući da je veomavažno građanima obezbijediti efi -kasan pristup sudu gdje će zaštitisvoja prava. Ambasador Fritzen jeovom prilikom naglasio da se ak-tivnosti Malteškog reda uglavnomsvode na pružanje humanitarne imedicinske pomoći siromašnimljudima i izbjeglicama, na kojinačin pružaju podršku i ljudima uBosni i Hercegovini.Na ovom sastanku je dogovo -

reno da se u organizaciji Amba -

sade Suverenog Malteškog Vi teš -kog Reda u Bosni i Hercegovini uPalati pravde Općinskog suda uSarajevu održi koncert Baroknogorkestra Evropske Unije (EUBO)pod nazivom “Na 100 godina od28.06.1914. g. slavimo mir na ev -ropskom kontinentu”. Amba sadorFritzen smatrao je da je Palatapravde u poslijeratnoj Bosni iHer cegovini idealan prostor odak -le će se poslati poruka mira kaEvropi na ovaj značajan datum. Inače, EUBO je osnovan 1985.

godine, a za 21 godinu imao jepreko 600 nastupa u 50 zemaljaširom svijeta. EUBO je zaista“pu tujući konzervatorij” koji pru -ža mogućnosti obrazovanja kojenisu dostupne u nacionalnim pro-gramima, omogućujući nastupa -nje na izvornim muzičkim instru-mentima ili kopijama iz 18. sto-ljeća. Orkestar je visoko cijenjenod strane Evropskog Parlamenta,

Komisije i Vijeća kao izaslanikkulture za EU te s ponosom pre -nosi poruku Evrope, poruku razu-mijevanja i tolerancije kulturnihrazličitosti, manje privilegiranimdijelovima svijeta, uključujućipodručja koja prate sukobi i bi-jeda. Jedan od rijetkih orkestrakoji su pozivani da nastupaju umjestima kao što su Ramallah,Gaza, Damascus, gra do vi Bosne iHercegovine, So ve to, Botswana islabo poznate re gije Brazila iKine. Također nastupa na mno-gim najboljim europskim festiva-lima i u koncertnim dvoranama. BAROKNI ORKESTAR EV -

ROPSKE UNIJE (EUBO) Euro-pean Union Baroque Orchestraomo gućava darovitim mladimmuzičarima iz cijele Evrope kva -litetno obrazovanje i iskustvo po -trebno za upuštanje u kićeni svijetbarokne muzike. �

Općinski sud u Sarajevu www.oss.ba4

Proslava 100 godina mira u Evropiu junu 2014. godine održat će se

u Palati pravde u Sarajevu

� Barokni orkestar Evropske Unĳe (EUBO)


Općinski sud u Sarajevu www.oss.ba 5

oran Salihović, predsjednikOpćinskog suda u Sarajevu,07. 03.2012.godine ugostio

je 25 stu denata sa Univerziteta uSarajevu, Mostaru i Banjoj Lucikoji su bili učesnici predavanja okom parativnom ustavnom pravu ipravu EU iz programa za 2012., asve u organizaciji Amba sade Mal-te u Bosni i Hercegovini te Prav -nim fakultetom Bucerius iz Ham -burga u Njemačkoj. Predavanja su se održala u jednoj

od edukativnih sala Općinskogsuda u Sarajevu, a pre davač je biogospodin Andreas Colb koji je za-poslen u stalnoj misiji Njemačkeu Ujedinjenim narodima u NewYorku, SAD.

Nakon predavanja studenti suizrazili svoju zahvalnost za gos to-primstvo uz napomenu da su im-presionirani izgledom obnovljene

Palate pravde te najsavremenijomtehničkom opre mom sa kojom jeova zgrada opremljena. �

Studenti sarajevskog, mostarskogi banjalučkog Univerziteta boravili

u Palati pravde u Sarajevu



Općinskom sudu u Sarajevu07.03.2012. godine održana jekonferencija za štampu povo -

dom predstavljanja godišnjeg iz - vještaja o radu suda. Goran Sa li -hović, predsjednik Općinskog su dau Sarajevu, je ovom prilikom po-hvalio rad svih odjeljenja i ista kaoda je sud ostvario značajne re zul -tate tokom 2011. godine.

U 2011. godini savladan je kom-ple tan priliv i smanjeni su zaostaciza 13.359 predmeta. Cjelokupnanor ma suda iznosi 232,65% štopotvrđuje dobru organizaciju i radsvih sudskih odjeljenja. Od ukup -nog broja neriješenih predmeta čak94,59% čine komunalni predmeti.Posebno su istaknuti dobri rezultatiPrivrednog odjeljenja i Odjeljenjaregistra za upis pravnih lica štouka zuje na potpunu ažurnost kojais ključuje potrebu formiranja pri -

vrednih sudova u Federaciji Bosnei Hercegovine.

Krivično odjeljenje također po -kazuje izvrsne rezultate u 2011. go-dini kada je na nivou odjeljenjaostvarena norma od 327,90%. Kadaje u pitanju Izvršenje krivičnihsankcija, predsjednik Salihović jepohvalio angažman Mi nistarstvapravde Federacije BiH na područjuizvršenja krivičnih sank cija. U proš-loj godini ovaj sud je riješio 537predmeta. Na izdržavanje kazne zat-vora upućena su 393 osu đena licakoja će izdržavati ukupno 516 godi-na i 5 mjeseci zatvorske kazne.

Predsjednik Salihović je takođerpohvalio i ocijenio pozitivnim do -nošenje Pravilnika o izvršavanjurada za opće dobro na slobodi odstrane Ministarstva pravde i upraveKantona Sarajevo čija primjena ćerezultirati poboljšanjem ukupnog

stanja na području izvršenja kri vič -nih sankcija.

Na konferenciji su prikazani i re -zultati rješavanja komunalnih pred-meta u okviru KODIFEL programagdje je do sada riješeno preko552.378 predmeta. Međutim, pred-sjednik Salihović je istakao da ćezbog nedostatka finansijskih sred-stava uskoro biti onemogućenodalje postupanje po predmetima uovom programu. On je posebnoape lirao na kantonalne vlasti da seuključe u iznalaženje finansijskihsredstava kako bi se riješio ovajproblem.

Na konferenciji je također pri ka -zana analiza rada suda za period2008. – 2011 g. u kojem periodu jesud ukupno zaprimio 915.164, azavršio 1.024.556 predmeta što po -ka zuje konstantnu tendenciju opa -da nja broja neriješenih predmeta. �

Na press konferenciji predstavljen godišnji izvještaj

o radu Općinskog suda u Sarajevu

� Detalji sa press konferencĳe: Adela Bejtović, šef Kabineta, Goran Salihović, predsjednik suda, Aziz Babić, sekretar suda



Općinskom sudu u Sarajevu13.03.2012. god. održana jevan redna press konferencija

povodom vršenja neprimjerenogpritiska Vlade Kantona Sarajevona Gorana Salihovića, predsjed-nika Općinskog suda u Sarajevu,kao i na Općinski sud u Sarajevuu cje li ni, da postupi protuza ko -nito, a time počini krivično djelo.U svom obraćanju prisutnima

pred sjednik Salihović je upoznaojavnost o tome kako se vrši finan -sijski pritisak na sudije ovog sudaali i kompletno bh. pravosuđe.Miješanje Vlade Kantona Sara-jevo u pla te sudija i tužilaca uSarajevu pokušaj je da se sudskavlast stavi "pod šapu" izvršne

vlasti, upozorio je na press kon-ferenciji predsjednik Općinskogsuda Sarajevo Goran Salihović.Tražit će od finansijske po licije iTužilaštva KS da ispita zakonitostpostupaka Vlade KS i Minis tar -stva finansija KS. Konferenciji je prisustvovao ve-

liki broj novinara koji su putemsvojih elektronskih i printanihme dija odlično informisali jav -nost o ovom problemu. U skladu sa svojim ovlastima

da tim u članu V Aneksa 10. (Spo-ra zum o civilnoj implementacijimirovnog ugovora) Općeg okvir -nog sporazuma za mir u BiH, Vi-soki predstavnik za BiH donio jeZakon o platama i drugim nakna -

dama sudija i tužilaca u FBiH (Sl.Novine FBiH, broj 72/05). Istimzakonom i to čl. 2 do čl.4 pro pi -sane su plate sudijama, tužiocimai struč nim saradnicima koje ime -nuje VSTV BiHČlanom 6., stavom 1. pomenu-

tog za kona propisano je da seplate su dija, tužilaca i stručni sa -radnika ne će povećavati sve dokprosječna mje sečna neto plata uBosni i Her cegovini izračunata zakalendarsku godinu ne dostigneili ne pređe iz nos od 800 KM. Ustavu 2. istog čla na regulisano jeda počevši od godine koja uslijedinakon godine u kojoj prosječnamjesečna neto plata u Bosni i

Općinski sud u Sarajevu ustrajao na ustavnosti i zakonitosti sudijskih plata

Nastavak na 8. stranici >>

� Detalji sa održane press konferencĳe



Hercegovini izračunata za kalen-darsku godinu po prvi put dos -tigne ili pređe iznos od 800 KM,osnovna mjesečna plata su dija itužilaca i stručnih saradnika pro -pi sana članom 2., 3. odnosno 4.će se godišnje korigovati za pro -ce nat povećanja prosječne mje-sečne neto plate u Bosni i Her ce -govini.Prema podacima koje je objavila

Agencija za statistiku BiH, pros-ječna mjesečna neto plata u BiHza 2011. godinu iznosila je 816KM, što znači da je nastala za-konska oba veza korekcije platanosilaca pravosudnih funkcija uBiH za cije lu 2012. godinu.

- 09.03.2012. god. VSTV BiHupu ćuje svim ministarstvimaprav de u BiH, svim ministar -stvima finan sija u BiH te Pravo-sudnoj ko misiji Brčko Distrikta uBiH do pis koji se odnosi na im-plemen ta ciju zakona o platamasudija i tu žilaca, a u kojem je is-taknuto da je nastupila zakonskaobaveza po ve ćanja plata sudijamai tužiocima;

- 08.03.2012. god. Vlada Kan-tona Sarajevo donosi Zaključakgdje se navodi da „Vlada KantonaSarajevo ostaje pri ranijem Za-ključku Vlade, broj: 02-05-4184-7/12 od 28.02.2012. god., da seobračun pla ta za sve budžetskekorisnike iz vrši na način kako jeto urađeno za prethodni mjesec”;

- 09.03.2012 god. Općinski sudu Sarajevu dostavlja odgovor naZaključak Vlade KS. U odgovoruse navodi da je „članom 6., stav 4.Zakona o platama i drugim nak -na dama sudija i tužilaca u FBiHre gulisan način izmjene plata tesvako nepoštivanje i neprovo đe -nje ovog Zakona povlači krivičnu

od govornost. Kao predsjednikOp ćinskog suda u Sarajevu ne že -lim pro voditi Vaš Zaključak kojije u suprotnosti sa odredbama Za-kona”.

- 12.03.2012. god. predsjednikSalihović šalje dopis Ministarstvupravde i uprave KS te Minis tars -tvu finansija od kojih traži da seobra čuna i isplati akontacija plataza Uposlene Općinskog suda uSarajevu, osim za sudije i stručnesaradnike, odnosno, da se izvršiobračun za ostale uposlenike ka -ko oni ne bi snosili posljediceneis plaćivanja plata za mjesecfebruar 2012. god.

- 13.03.2012. god. Ustavni sudFBiH, Vrhovni sud FBiH i Fede -ralno tužilaštvo FBiH upućujudo pis premijeru Vlade FederacijeBiH, Ministarstvu finansija FBiHte Ministarstvu pravde FBiH, akoji se također odnosi na isplatuplata sudijama i tužiocima;

- 13.03.2012. godine Goranu Sa -lihoviću, predsjedniku Općinskogsuda u Sarajevu, stiže podrška odMilana Tegeltije, predsjednikaUdru ženja sudija Bosne i Herce-

govine, Božane Banduka, pred-sjednice Udruženja sudija FBiH,te Hajrije Hadžiomerović-Muftić,predsjednice Udruženja tužila -ca/tu žitelja FBiH. Oni su jedno-glasno podržali predsjednika unjegovim nastojanjima da u pot-punosti implementira Zakon oplatama i naknadama sudija i tu -žilaca u FBiH te istraje u zakoni-tosti i ustavnosti.

- 13.03.2012. god. Održana van -redna press konferencija Općin-skog suda u Sarajevu, a u vezi saneisplaćenim platama sudijama itužiocima;

- 14.03.2012. god. - PredsjednikSalihović upućuje dopis premi-jeru Vlade Kantona Sarajevu teministru finansija Kantona Sara-jevo od kojih zahtijeva da se is-plati plata sudijama i stručnimsaradnicima ovog suda kojima jenanesena šteta i teže povrijeđenaprava iz radnog odnosa te se radio krivičnim djelima Zloupotrebepoložaja ili ovlaštenja iz člana383. KZ FBiH i Povreda prava izradnog odnosa iz člana 280. KZFBiH.

Nastavak sa 7. stranice >>



- 16.03.2012. god. Održan sas-tanak Timova za upravljanje pro -mjenama Općinskog suda u Sa - ra jevu i Osnovnog suda u BanjojLuci. Kolegij predsjednika Op -ćinskog suda u Sarajevu donio jeZaključak kojim se u cijelosti po-država naredba predsjednika sudada se plate sudija i stručnih sarad-nika za mjesec februar 2012. go-dine isplate u skladu sa Zakonomo platama sudija i tužilaca, te dase dosljedno ispoštuju odredbe 6.istog Zakona, od nos no, da se bezodlaganja pristupi isplati po na-redbi od 12.03.2012. god. Kolegijpredsjednika odjeljenja Osnov-nog sdua u Banjoj Luci donio jeZaključak kojim se daje puna po-drška Goranu Saliho viću, pred-sjedniku Općinskog su da u Sa-rajevu, na istrajavanju da se platesudijama i stručnim sa radnicimaisplaćuju dosljedno prim jenomZakona o platama su dija i tužilacau FBiH.

- 20.03.2012. god. predsjednikSalihović uputio dopis Evropskojkomisiji, Delegaciji EU te OHR-u u kojem je tražio podršku u vezisa isplatama plata sudijama i tu -ži ocima.

- 21.03.2012. god. Općinski sudu Sarajevu šalje svim medijimaSaopćenje za javnost u kojem is-tiče da se Finansijsko nasilje nadOpćinskim sudom u Sarajevunas tavlja od strane ministra finan-sija KS koji se sveti sudu tako što,osim nepuštanja plata za sudije,blokira rad suda neplaćanjem ni-jednog računa niti fakture.

- 22.03.2012. god. Općinski sudu Sarajevu dostavlja Ministarstvufinansija KS rješenja za 111 su -dija i 30 stručnih saradnika kakobi se izvršila isplata plata za fe -bruar 2012. god.

- 22.03.2012. god. Općinski sudu Sarajevu izdaje Saopćenje zajavnost u kojem se navodi da jeMi nistarstvo finansija KS odblo -kiralo rad Općinskog suda u Sara-jevu isplatom preko milion KM,ali februarske plate sudijama istručnim saradnicima još uvijekneisplaćene.

- 22.03.2012. god. Udruženjesudija u BiH objavljuje Saop šte -nje za javnosti kojim daje punupodršku Općinskom sudu u Sara-jevu u istrajavanju u poštivanjuus tavnosti i zakonitosti i njiho-vom konzistentnom provo đe nju iu pogledu obračuna i isplate platanosiocima pravosudnih funk cija.

- 28.03.2012. god. konač no is-plaćene plate sudijama i stručnimsaradnicima Općinskog suda uSarajevu, u skladu sa UstavomFBiH i Zakonom. �



a početku 2012. godine u Općinskom sudu uSarajevu bilo je ukupno 829.988 neriješenihpredmeta. Tokom prvih pet mjeseci zapriml-

jeno je 81.607 novih predmeta tako da je u radu bilo911.595 neriješenih predmeta. Od tog broja riješeno

je 83.665, dok je neriješenih ostalo 827.930 pred-meta. Od tog broja 785.274 ili 94,85% su komunalnipredmeti, dok je 42.656 ili 5,15% strukturnih pred-meta. Ostvarena norma na nivou suda iznosi177,74%. �

Tokom pet mjeseci 2012. godine u Općinskom sudu u Sarajevu

savladan kompletan priliv i smanjeni zaostaci - Ostvarena norma 177,74%

OPĆINSKI SUD U SARAJEVUTabela I - Protok predmeta za pet mjeseci 2012. godine

Vrsta predmeta Broj neriješenihpredmeta na

početku perioda

Broj primljenihpredmeta tokom

izvještajnog perioda

Ukupan broj svih predmeta

u radu

Broj predmeta koji su riješeni u izvještajnom

periodu

Broj neriješenih predmeta

Period potreban za eliminaciju

nerješenih predmeta

Parnično odjeljenje - (19 sudija) - prosjek 234 predmeta po ref. - bilo 3000P 3.706 1.869 5.575 2.088 3.487 1,67

Radni 699 431 1.130 207 923 4,46Porodični 29 0 29 0 29 #DIV/0!Ukupno 4.434 2.300 6.734 2.295 4.439 1,93

I II III = I+II IV V = III-IV VI = V/IV

Radno odjeljenje - (15 sudija) - prosjek 294 predmeta po referatu - bilo 3000P 563 98 661 573 88 0,15

Radni 3.496 1.945 5.441 1.118 4.323 3,87Porodični 5 0 5 2 3 1,50Ukupno 4.064 2.043 6.107 1.693 4.414 2,61

Porodično odjeljenje - (5 sudija) - prosjek 154 predmeta po referatu - bilo 2974P 6 0 6 1 5 5,00

Radni 47 1 48 4 44 11,00Porodični 714 459 1.173 451 722 1,60Ukupno 767 460 1.227 456 771 1,69

Privredno odjeljenje - (10 sudija) - prosjek 252 predmeta po referatu - bilo 3122Ps 2.062 1.020 3.082 996 2.086 2,09L 382 103 485 125 360 2,88

St 55 24 79 9 70 7,78Ukupno 2.499 1.147 3.646 1.130 2.516 2,23



Izvršno odjeljenje - " Ip " - (4 sudija) - prosjek 710 pred./ref. - bilo 60000I 1.651 7 1.658 340 1.318 3,88

Ip 1.349 897 2.246 728 1.518 2,09POM 3 1 4 1 3 3,00

Ukupno 3.003 905 3.908 1.069 2.839 2,66

Vanparnično odjeljenje - (3 sudija V ref.) - prosjek 115 pred./ref. - bilo 3008V 341 454 795 449 346 0,77O 2.322 2.481 4.803 2.922 1.881 0,64

Ostalo* 0 18 18 18 0 0,00Ukupno 2.663 2.953 5.616 3.389 2.227 0,66

Prekršajno odjeljenje - Privreda (6 sudija) - 399 prosjek pred./ref. - bilo 4000Pr- Ips 2.911 1.171 4.082 1.687 2.395 1,42

Ukupno 2.911 1.171 4.082 1.687 2.395 1,42

Prekršajno odjeljenje - Opšta nad. (11 sudija) - 232 prosjek pred./ref. - bilo 4000Pr- Ips 3.483 2.104 5.587 3.031 2.556 0,84

Ukupno 3.483 2.104 5.587 3.031 2.556 0,84

Registar - (4 sudija) - prosjek 76 predmeta po referatu - bilo 562Registracija

poslovnih subjekata

308 2.178 2.486 2.184 302 0,14

ZK referat - (26 referenata) - prosjek 3,8 predmeta po referatu - bilo 4200ZK predmeti 94 11.007 11.101 11.002 99 0,01

Izvršno odjeljenje - " I " - (20 sudija) - prosjek 905 pred./ref. - bilo 60000I 12.787 5.105 17.892 5.068 12.824 2,53

Ip 1.273 105 1.378 330 1.048 3,18POM 18 12 30 1 29 29,00RTV 4.476 0 4.476 283 4.193 14,82

Ukupno 18.554 5.222 23.776 5.682 18.094 3,18

Krivično odjeljenje - (12 sudija) - prosjek 142 predmeta po referatu - bilo 545K 1.233 664 1.897 866 1.031 1,19

Kpp 160 699 859 726 133 0,18Kps 293 697 990 589 401 0,68Kr 0 0 0 0 0 #DIV/0!

Km 159 52 211 82 129 1,57Kv 19 707 726 719 7 0,01Kp 0 0 0 0 0 #DIV/0!

Ukupno 1.864 2.819 4.683 2.982 1.701 0,57

IKS 285 284 569 266 303 1,14



Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (18 str.sar.) - prosjek 7460 /refMal 129.580 13.476 143.056 14.498 128.558 8,87

Mals 6.203 1.640 7.843 2.115 5.728 2,71PL 0 0 0 0 0 #DIV/0!

PLP 0 0 0 0 0 #DIV/0!POM 0 0 0 0 0 #DIV/0!

Ukupno 135.783 15.116 150.899 16.613 134.286 8,08

Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (3 str.sar.) prosjek 216996 /ref.I 628.645 31.898 660.543 30.186 630.357 20,88

Ip 20.631 0 20.631 0 20.631 #DIV/0!Ostalo* 0 0 0 0 0 #DIV/0!Ukupno 649.276 31.898 681.174 30.186 650.988 21,57

Ukupno 829.988 81.607 911.595 83.665 827.930 9,90

V MJESECI 2012.g. OD UKUPNO 827.930 NERIJEŠENIH PREDMETA,785.274 ILI 94,85 % ČINE KOMUNALNI PREDMETI, DOK JE 42.656 ILI 5.15% STRUKTURNIH PREDMETA.

2011.g. OD UKUPNO 829.988 NERIJEŠENIH PREDMETA, 785.059 ILI 94,59% ČINE KOMUNALNI PREDMETI, DOK JE 44.929 ILI 5,41% STRUKTURNIH PREDMETA.

42.656 Struktura-20.933 Izvršni - struktura-4.951 Prekršaji

-99 ZK-302 Registar303 Iks - referat

16.068 1,94% - parnica i krivica -

44.929 Struktura-21.557 Izvršni - struktura-6.394 Prekršaji

-94 ZK-308 Registar-285 Iks - referat

16.291 1,96% - parnica i krivica -

Ostvarena norma po odjeljenjima:Odjeljenje NormaParnično 103,00%Radno 113,88%Porodično 141,91%Privredno 99,00%Krivično 227,68%Izvršno - " I " 94,44%Izvršno - " Ip " 88,14%Vanparnično 127,14%Prekršajno - Privreda 111,07%Prekršajno - Opšta nadležnost 99,10%Registracija poslovnih subjekata 181,80%Odjeljenje za sporove male vrijednosti 159,97%Izvršno - po vjerodostojnim ispravama 839,80%ZK 101,48%NORMA SUDA 177,74%



IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJE

Vrsta zahtjevaBroj neriješenih

predmeta na početku perioda

Broj primljenih predmeta tokom

izvještajnog perioda

Ukupan broj svih predmeta

u radu

Broj predmeta koji su riješeni u

izvještajnom perioduBroj neriješenih

predmeta

Su 0 0 0Su-M 0 0 0

Registar privrednihdruštava-RF 21 3109 3130 3117 13

Prekršajno odjelje-nje (uvjerenja) 0 3870 3870 3870 0

Krivično odjeljenje 0 1212 1212 1212 0Stečaj i Likvidacija 0 1289 1289 1289 0ZK - Izvodci 0 30810 30810 30810 0Zk -RZ 0 3095 3095 3095 0Apostile 0 0 0 0 0

Ostalo ("P", rod. i posl. Sposob) 0 124 124 124 0

Ukupno 21 43509 43530 43517 13

STRUKTURA NERIJEŠENIH PREDMETA NA DAN 31.05.2012. godine

KOMUNALNI PREDMETI:

785.27494,85%

STRUKTURA:26.5883,21%

PARNICA I KRIVICA:16.0681,94%



UMultimedijalnoj sali Općin-skog suda u Sarajevu 23.02.2012. godine održano je ne -

ko liko sastanaka kojima su pris-ustvovala dva eksperta delegacijeEvrop ske Unije, Alexander Shu -mov ski i profesor Allesandro Si-moni, Amra Jašarević, zamjenicadirektora Se kretarijata VSTVBiH, te predstav nici Kantonalnogi Op ćinskog suda u Sarajevu. Prvi sastanak koji je održan bio

je na temu „Unapređenje edu ka -cije nosilaca pravosudnih funk -cija“, a istom su prisustvovali

Go ran Salihović, predsjednik Op -ćinskog suda u Sarajevu, Beg zadaGavran kape tanović Saliha gić,pred sjednica Kan tonalnog su da uSarajevu, te po troje su dija-edu -katora iz oba pome nuta suda. Onošto je interesovalo eks perte bilo jekakva je saradnja ova dva suda sacentrima za edu ka ciju sudija i tu -žilaca, koji su nedo staci, šta bitrebalo promijeniti i sl. Predsjednik Salihović je rekao

da je saradnja sa centrima za edu -ka ci ju dobra s tim što bi trebalopospje šiti obuku i uvesti neke

promjene. Posebno je naglasio dau centrima ne ma odgovarajućesale za obuku, iste su popriličnomale i neadekvat ne te se u takvimuslovima ne može boraviti cijelidan. Konstantan pro blem je ikvalitet tema edukacije. Govorećio trenutnim nedostacima unutarcentara za edukaciju, ali i o edu -kacijama, predsjednik Salihovićje predložio sljedeće:

- Odabrati kvalitetne, odgovara-juće teme koje su najviše po -trebne u praksi ali koje bi trebale

Uz prisustvo eksperata delegacije EvropskeUnije, u sarajevskom Općinskom sudu

održani sastanci na temu „Unapređenjeedukacije nosilaca pravosudnih funkcija

i unapređenje statusa stručnog i administrativnog osoblja u sudovima“

� Detalji sa sastanka



biti atraktivne i edukatorima iučesnicima edukacije;

- Obezbijediti finansijska sred-stva te omogućiti da se edu ka -cije održavaju četiri puta go -diš nje na četiri različite loka ci jeu BiH, a kojima bi prisus tvo -vale, po mogućnosti, sve sudijeiz oba entiteta, omogućiti da sesudije iz različitih dijelova BiHmeđusobno upoznaju i druže;

- Pokušati uspostaviti i region-alnu saradnju te na edukacijepozivati i sudije iz regiona kakobi se razmjenjivala različita is -kustva iz oblasti prava;

Kada je riječ o problemu edu ka -cije sudija, ali i edukatora, sudije-edukatori Općinskog i Kantonal -nog suda u Sarajevu na sastankusu istakli sljedeće probleme:

- Nedostatak finansijskih sred-stava - Mnoge sudije ne moguprisustvovati edukaciji jer sudo -vi u budžetima nemaju dovoljnonovca da im snose troškove bo-ravka;

- Problem u nedostatku adek-vatnog prostora za edukaciju;

- Neadekvatne i istrošene teme;

- Različita metodologija izlaga -nja od strane edukatora;

- Nepostojanje odgovarajućiheks perata iz određenih oblastiprava;

- Nepostojanje adekvatne edu ka -cije za edukatore.

Posebno je naglašeno da biedukatore trebalo također eduko-vati iz oblasti vještina edukacijeka ko bi što bolje prezentovali

svo je znanje, finansijski ih pod-staknuti te ih osloboditi od nekihobaveza u sudu kako bi imali viševremena po sve titi se edukaciji sobzirom da zbog suđenja i drugihobaveza u sudu nemaju dovoljnovremena. Drugi sastanak održan je sa

predstavnicima stručnih sarad-nika, pri pravnika i pripravnika-volontera Kantonalnog i Općin-skog suda u Sa rajevu. Razgova -ralo se o ulozi struč nih saradnikai njihovim ov laštenjima, načinuizbora i edu ka ciji. Zaključeno jeda stručni sarad nici imaju ka-pacitet da samo stalno rješavajupredmete manje složenosti i po-mažu sudijama u radu kod slo -ženih predmeta. Tako đer, nagla -šena je inicijativa da struč ni sa -radnici ne ulaze u omjer ukup nogadministrativno-tehnič kog osob -lja u sudovima te da se uvede za-konska obaveza zapošljavanjastručnih saradnika u skladu sabrojem sudija u sudu. Na sastanku je bilo riječi i o edu -

kaciji gdje je naglašeno da po -četna obuka koju provode centriza edu kaciju sudija i tužilaca jejako dob ra za pripravnike i stru -čne sa rad nike početnike dok bistručnim sa radnicima sa dužim

radnim stažom trebala biti dos-tupna edukacija predviđena za su -dije i tužioce. Svi pripravnici ipri pravnici-volonteri zaposleni upravosuđu bi trebali biti obuh-vaćeni početnom obukom ko juprovode CEST-ovi.Treći sastanak je održan sa se -

kretarima sudova i šefovima pi -sarnica Općinskog i Kantonalnogsuda u Sarajevu. Na sastanku jebilo go vora o položaju sudske ad-ministracije u okviru pravosuđa.Oba sekretara sudova su istaklada bi sudska administracija tre-bala dijeliti sudbinu pravosuđa teda je posao sudske administracijepostao složeniji i odgovorniji uodnosu na administraciju u up-ravi, koja ima bolji materijalnipoložaj. Istaknuto je i da je dobardio sudske administracije u ok vi -ru reforme pravosuđa ostao us -kraćen za bilo kakve vidove usa -vršavanja i osposobljava nja, a štoje neophodno u daljem pro cesureformi. Općinski sud u Sarajevu, vlas -

titim resursima organizuje usa -vršavanja, ali bi se u daljem pro -cesu u ovo trebalo uključiti iVSTV BiH, kao što je primjer sasudskim izvršiteljima. �

� Sudĳe Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu



z prisustvo velikog broja gos -tiju, predstavnika VSTV-aBiH, predstavnika Vlade

SBK-a, ministara, načelnika, sudijai mnogih drugih, 12.12.2011. godi -ne svečanom ceremonijom otvorenje rekonstruisani i nadograđeni ob-je kat Općinskog suda i Zemljišno-knjižnog ureda u Bugojnu. Prisut-nima su se tom prilikom obratili:

- Predsjednica Općinskog suda uBugojnu, Katica Soldo

- Predsjednica Kantonalnog sudau Novom Travniku, Katica Jozak –Mađar

- Ispred Federalnog ministarstvapravde, Edib Mehmedović,rukovodilac Jedinice za imple-mentaciju Projekta Svjetske bankeza Zemljišno-knjižnu adminis-traciju

- Ispred VTSV-a, Danijela Mikić,potpredsjednica

Katica Soldo, predsjednica Op ćin-skog suda u Bugojnu, u svom obra -ćanju prisutnima istakla je ka ko jesretna i ponosna jer je ostva rila svojstrateški cilj, a to je iz gradnja zem -ljišno-knjižnog ureda u sudu, uvo -đenje knjiženja etažnog vlasništva,što se već dvije godine uspješno iradi, te poboljšanje uslo va radasvim uposlenim i podići standardepružanja usluga građa nima na vi-soki nivo, što je uosta lom zacrtanokao jedan od prio ritetnih zadatakacjelokupne refor me pravosuđa una šoj zemlji, a kao i jedan od stra -teški ciljeva VSTV-a BiH.

„Ovaj projekt koji smo završiliuspješno bio je mnogo zahtjevan izviše razloga, prije svega finansijski,a finansije su glavni pokretač ilikočnica svega. Međutim, finansij -sku podršku i u ovim kriznim i teš -kim vremenima smo cijelo vrijemeimali od Vlade našeg kantona, a

isto tako i Svjetske banke i Federal -nog ministarstva pravde, pa im seovom prilikom zahvaljujem. Ovajprojekt bio je zahtjevan i u arhitek-tonskom smislu, što najbolje znajunaši projektanti ACDE studija, jerje samo njima poznato koliko sunapora uložili dok su osmislili ovajprojekt, pa se i njima na uspješnomprojektu zahvaljujem” – istakla jepredsjednica Soldo.

Ukratko o samom ProjektuTrajao je nekoliko godina, a nje-

govu realizaciju pratile su brojnepoteškoće koje su se u hodu rje ša -vale i to zajedničkim snagama Op -ćinskog suda Bugojno te OpćineBugojno, kao suvlasnika zgrade.Do 1975. godine ova zgrada bila jehotel za samce, hotel „Bosna“, uvlasništvu preduzeća „Slavko Ro -dić“. Iste godine vlasti u Bugojnuodlučile su da pronađu lokaciju

Otvoren rekonstruisani i nadograđeni objekat Općinskog suda i Zemljišno-knjižnog ureda u Bugojnu

� Katica Soldo, Predsjednica Općinskog suda u Bugojnu, presĳeca svečanu vrpcu


kako bi sve općinske institucije bilepod zajedničkim krovom. Općina iSud te 1975. godine kupuju zgraduspomenutog hotela i nakon adap ta -cije s radom počinju ovdje zajed-ničke institucije.

Vrijeme je, naravno, učinilo svojei trebalo je zgradu preurediti i re -konstruirati. Da bi se uopće krenulos projektom obnove i rekonstruk-cije, morali su se, prije svega, ri-ješiti imovinsko-pravni odnosi sobzirom da se ugovor o kupopro-daji iz 1975. godine nije mogaoprovesti u zemljišnim knjigama.Godine 2003., nakon provedeneprivatizacije, uknjiženi su u zem -ljišne knjige kao suvlasnici, pravnisljedbenici „Slavka Rodića“ - pri-vatizirana preduzeća, njih devetkoja su tada osporavala pravo vlas-ništva Općini i Sudu.

Napokon se spor završio sudskimpostupkom 2005. godine. Presu-dom su se kao suvlasnici uknjižiliOpćina Bugojno, sa 6/7 i Sud 1/7.Slijedi procedura donošenja odlukeo rekonstrukciji zgrade, kako dijelaOpćine tako i Suda. Građevinskifakultet iz Sarajeva uradio je ela -

borat o mogućnostima rekonstruk-cije i nadogradnje zemljišno-knjiž-nog ureda iznad Kristalne dvorane(Općina Bugojno).

Uslijedio je nešto duži periodprovođenja postupka javne na bav -ke i izvođenja radova koji je ta ko -đer uz poteškoće trajao godinu i poldana. Prvi ugovor zaključen je uzsaglasnost vlade SBK-a 24. sep-tembra 2008. godine i radovi sumogli početi. Vrijednost prve fazeiznosila je 909.093,23 KM. U dru -gu fazu projekta uključeni su i do-natori, Svjetska banka preko Fe -de ralnog ministarstva pravde, i us-

pješno se završava Projekat i op -rema Zemljišno-knjižni ured. Na -kon toga pristupilo se zaključenjunovog ugovora sa izvođačima ra -dova za rekonstrukciju Suda,izradu novih sudnica i pisarnice štoje također financirala Kantonalnavlada u iznosu od 845.032.49 KM.

Danas imamo modernu, adapti-ranu zgradu na radost, ne samo up-oslenih, nego i svih korisnikaus luga Općinskog suda i Zem ljiš -no-knjižnog ureda.

Izvođač radova firma "Komotin"iz Jajca, a vrijednost projekta je1.700.000.KM. �


� Detalji sa svečane ceremonĳe



organizaciji Udruženja su di -ja BiH i Udruženja medija-tora u BiH, 23.03.2012.

go dine u hotelu „Hollywood“ naIlidži odr žan je seminar za sudijei stručne saradnike Općinskogsuda u Saraje vu i Osnovnog sudau Banjoj Lu ci. Tema seminara bi -la je „Medijacija u BiH, principi ipostupak medija cije, analiza po -tre ba za oba veznom medijaci-jom“, te komparativna ana lizaupo rednog zakono dav stva, od -nosno, medijacijskih prak si ze-malja EU i Kanade, kojim je regulisan obavezni postupak me di-jacije, s ci ljem promjene percep-cije profesio nalne javnosti, radistvaranja mogućnosti akceptira-nja izmjena i do puna naše posto-

jeće zakonske regulative koja ćebiti us klađena sa obaveznom ev -ropskom direktivom. Cilj semi-nara bio je upoznati sudije istruč ne saradnike o po duzetimak tivnostima usmje re nim na iz -mjene i dopune zakonske regula-tive te edu ciranje o upućivanjupredmeta na medijaciju. Seminar je održan u vezi sa im-

plementacijom projekta „Zago-varanje izmjene zakonskih i pod - za konskih akata u smislu oba ve -zujuće medijacije kao efikasnogna čina rješavanja sporova iz ugo -vornih odnosa (svih javnih pre-duzeća koja pružaju usluge vode,električne energije, gri janja, tele -ko munikacija), sporova iz na k na -da šteta nastalih između pravnih

lica, pravnih i fizičkih lica, od nos -no fizičkih lica“.Prisutnima se obratila Jasmina

Skopljak, rukovodilac Projekta(USBIH) koja je informisalaučes nike o Projektu i aktivnos-tima Projekta. Gđa Smiljka Gavrić, rukovodi-

lac Projekta ispred Udruženja me -dijatora u BiH, dala je nešto višeinformacija o samom osnivanjuUdru ženja medijatora (2002. go-dine), ulozi Udruženja u BiH te oprav nom okviru, stavljajući akce-nat na: Zakon o postupku medi-jacije, Za kon o prijenosu poslovamedijacije na UMBIH, Zakon oparničnom postupku BiH (član53.), Zakon o prekršajima BiH(član 22.), Zakon o krivičnom

Sudije i stručni saradnici Općinskog suda u Sarajevu i Osnovnog suda u Banjoj Luci

prisustvovali seminaru iz oblasti medijacije

� Detalji sa održanog seminara


postupku FBiH i RS (članovi 212.i 108.). U daljem izlaganju prisutne je

upoznala sa proteklim Pilot pro-jektima (Općinski sud u Sarajevui Osnovni sud u Banjoj Luci) ukojima je sporazumom riješeno350 predmeta, odnosno oslo bo đe -no 18 milio na KM te da je zado-voljstvo stranaka bilo 98%. Onaje navela i Preporuke Vijeća Ev -rope: O po ro dičnoj medijaciji(98)1; O medija ciji u krivičnimstvarima (99)19; O medijaciji ugrađanskim stvarima (2002)10; Oalternativama parni čenju izmeđuadministrativnih vlas ti i privatnihstranaka(2001)9. Gđa Gavrić je naročitu pažnju u

svom izlaganju posvetila Evrop-skoj direktivi o medijaciji iz2008. godine te Rezoluciji Evrop-skog Parlamenta 2011/2026 od13.09.2011.g. (Parlament podsje -ća da je cilj Direktive da se pro-moviše prijateljska nagodba uspo rovima, podržava korištenjemedijacije i iz balansiran odnos iz -među medija cije i sudske proce-dure). Kada je riječ o principima ipostupku medijacije, gđa Gavrićje navela da su osnovni principimedijacije dobrovoljnost, pov-jerljivost i nepristras nost, te da jesu prednosti me dijacije to što je toneformalan, brz, jeftin postupak ukojem svi dobivaju, a ono što jenaj bitnije je da sporazum o na -god bi ima snagu iz vršne isprave!Nakon toga učesnici su po gle da -

li UMBIH-ovu video simula cijupostupka medijacije.Gđa Sanela Rondić, sutkinja

Op ćinskog suda u Sarajevu, pred-sta vila je „Analizu potreba zaoba veznom medijacijom“ (autoriSa nela Rondić i Arijana Ljuca),polazeći od zaključka da je sve -ukupno gledano, razvoj nepris-tras nog, nezavisnog, efikasnog iodgo vornog pravosuđa u skladu

sa ev ropskim standardima i daljeu ranoj fazi te da je potrebnoubrzati provedbu Strategije za re-formu sektora pravde. Pri tome,potrebno je uvesti promjene u za-konodav stvu. U daljem izlaganjunavela je primjer novog Zakona oobligaci onim odnosima, koji je ufazi na crta, pa bi postojala real-nija mogućnost da se nadležnomtijelu dostavi prijedlog izmjene idopune Nacrta odredaba koji up-ućuju na mogućnost ostvarivanjaugroženih subjektivnih pravapred sudom, na način da prvo-

bitno prethodi postupak medi-jacije, pa ako se ne postigne spo -razum, povjerilac, odnosno drugaugovorna strana, može svoje pra -vo ostvarivati pred nadležnim su -dom. Podložni sporovi za rješa -vanje u postupku medijacije bilibi naročito oni koji proizilaze izzakonske obaveze plaćanja cijeneza pruženu komunalnu uslugu,usluge toplotne energije... U pri -log uvođenja obavezne medijacijeu konkretne norme materijalnogprava, gđa Rondić je navela i pre-poruke Vijeća Evrope: PreporukaR(98)1 O porodičnom posredo -vanju, Preporuka R(2001)9 O al-ternativama parničnom postupkuizmeđu pravnih tijela i pravnihstranaka, Preporuka R(2002)10 Omedijaciji u građanskim predme-tima. Zaključak izlaganja je datreba odabrati ključne sudove ukojima bi se (u fazi prijema tužbe)

odvajali sporovi iz obligacionihodnosa, isti bi se dostavljali medi-jatorima, a što bi bio pokazateljpotrebe izmjena i dopuna materi-jalnih propisa kojima je normi-rana ta oblast.Gđa Arijana Ljuca, sutkinja Op -

ćinskog suda u Sarajevu, pred-stavila je Komparativnu analizumedijatorske prakse u Kanadi ize mljama Evropske Unije (Polj -ska, Italija, Engleska, Francuska,Njemačka, Švicarska...). Autorisu: Smiljka Gavrić, Sanela Ron -dić, Arijana Ljuca i Dražen Stajić.Cilj analize je da doprinese pro-cesu donošenja odluka u vezi saosmišljavanjem uvođenja obavez -ne medijacije u BiH. Osnovnopo lazište ove studije je Evropskadirektiva o medijaciji 2008/52/ECkoja propisuje obaveznu mo guć -nost medijacije u građanskim iko mercijalnim prekograničnimsporovima te da se obaveznostmo že uvesti kada su u pitanjusporovi u zemlji. U svom izlaga -nju posebnu pažnju je dala Italijiu kojoj je 20.03.2012.godine nasnagu stupio novi zakon koji oba -vezuje stranke u sporu da tražemedijaciju. Zakonom su uvedenadva postupka medijacije, obave -zujući (odnosi se na svojinskaprava, raspodjelu imovine, zaos -tavštinu i naslijeđe, zajmove, sta-narsko pravo, klevetu u me di- jima...) i neobavezujući postupak(koji se odnosi na bilo koju gra -đansku i trgovačku parnicu). �




oran Salihović, predsjednikOpćinskog suda u Sarajevu,primio je u posjetu 29.03.

2012. godine delegaciju Repub-like Turske u sastavu: MustafaOzcan - predsjednik Upravnogodbora Sema bolnice u Istanbulu,gospodin Sadik Kes meci, pred-sjednik Upravnog odbora Fatihuni verziteta u Istanbulu, gospodinMehmet Mutlu, predsjednik Up-ravnog odbora Bosna Sema obra-zovnih institucija, gospodin Ibra -him Bayram, član Upravnog od-bora Bosna Sema obrazovnih in-stitucija, gospodin Ali Dokumaci,generalni direktor Fidan Tourizmte gospodin Orhan Hadžagić, gen-e ralni sekretar Burč univerziteta.Sastanku su prisustvovali i Bi-

ljana Novak, predsjednica Općin-skog suda u Tuzli, Goran Dujić,

predsjednik Općinskog suda uTravniku, Zinaida Pračić, sudijaOpćinskog suda u Bihaću, Boris -lav Petrović, dekan Pravnog fa -kul teta u Sarajevu te Adela Bej -tović, šef Kabineta predsjednikaOpćinskog suda u Sarajevu. U svom uvodnom obraćanju

predsjednik Salihović se zahvaliogostima na dolasku te ukratko re -kao nekoliko rečenica o sudu i or-ganizaciji rada. Upoznao je pris -utne o trenutnom stanju u sudu,realizovanim projektima kao ibudućim planovima i aktivnos-tima koje za cilj imaju potpunuažurnosti svih sudskih odjeljenja.Na sastanku je dogovoreno da seintenzivira saradnja između Re-publike Turske i BiH na područjupravosuđa, a naročito na poljuedu kacije sudija.

Predsjednik Salihović je istakaoda je studijska posjeta pravosud-nim institucijama Republike Tur -s ke u 2011. godini bila veoma ko -risna za predstavnike bh. pravo-suđa. Predsjednici i sudije općin-skih i osnovnih sudova u Sa ra-jevu, Banjoj Luci, Tuzli, Trav ni -ku, Prijedoru, Mostaru i Bihaću teBorislav Petrović, dekan Prav nogfakulteta u Sarajevu, imali su pri-liku posjetiti i upoznati se sa ra -dom najznačajnijih pravosudnihinstitucija u Izmiru i Istanbulu. Nakon kratkog sastanka u Kabi-

netu predsjednika Salihovića, tur -ska delegacija je imala prilikuobići zgradu Općinskog suda uSa rajevu te vidjeti rekonstruisanedijelove zgrade, savremeno op -rem ljene sudnice, šalter-salu tesobu za zaštićene svjedoke. �

Delegacija Republike Turske posjetila Općinski sud u Sarajevu



ospodin Eid Mohammed Al-thakafi, ambasador Kralje vineSaudijske Arabije u BiH, posje-

tio je 03.04.2012. godine Općinskisud u Sarajevu. Cilj posjete bio je us-postavljanje sa rad nje kako sa po me -nutom Ambasadom, tako i sa Kra -ljevinom Saudijskom Arabijom.

Ambasadora je primio Goran Sa li-hović, predsjednik Općinskog suda uSarajevu, a sastanku su pri sustvovalii zamjenica predsjednika, Altijana Še -ta, predsjednica Parničnog odjeljenjasuda, te Ismeta Huremović, šeficaZem ljišno-knjižnog odjeljenja suda.

Predsjednik Salihović je infor misaoambasadora o historijatu su da, na či -nu organizacije rada te nadležnos-tima. Salihović je po seb no naglasioda je ovaj sud ne kada bio najgori uregiji s ob zirom na veliki broj neri-ješenih predmeta, korupciju i lošu or-ganizaciju rada. Promjenom me -nadžmenta došlo je do značajnog na-pretka te se sada može s pravom rećida je Općinski sud u Sarajevu jedanod najboljih u regiji. Uz pomoć do-natora Palata pravde je rekonstrui -sana, sudnice su oprem ljene savre -menom opremom te su samim timpoboljšani i uslovi rada. Sve to je do-prinijelo da je sud potpuno ažurangotovo u svim referatima. Ono štopredstavlja problem u ovom sudu suneriješeni komunalni predmeti kojičine preko 95% neriješenih predme -

ta. Također je naglašen problem fi-nansiranja pravosuđa jer se putembu džeta vrši pritisak na sudove.Pred sjednik je rekao da je sud imaoproblem sa pla ta ma sudija ali da jesada taj problem riješen.

Tokom sastanka dogovorena je sa -radnja sa ambasadom Kralje vineSau dijske Arabije u BiH, a predsjed-nik suda je iskazao po tre bu za teh -ničkom i materijalnom pomoći kojisu potrebni ovome sudu kako bi sešto više doprinijelo ažurnosti suda alii pobo lj šanju usluga prema fizičkim ipravnim licima kao korisnicima sud-skih usluga. Sud je otvoren i za obli -ke saradnje kao što su raz mjena is -kustava sa predstavni ci ma pravosuđaKraljevine Sau dijske Arabije kroz or-ganizovanje studijskih posjeta.

Ambasador se zahvalio na prijemui rekao da je posjeta Općinskom suduu Sarajevu ujedno nje gova prva pos-jeta pravosudnim organima u BiH. Usvom obra ća nju prisutnima amba sa -dor je istakao da je Saudijska Arabijauvi jek pomagala BiH, bilo materijal -no ili tehnički, i tokom rata ali i na -kon rata. Po završetku rata konti -nuirano je nastavila pomagati obno-vu BiH i u tu svrhu je u obliku bes-povratnih sredstava ili veoma povolj-nih zajmova mnogo novca doniralaBosni i Hercegovini, a značajan do-prinos dala je u obnovi i jačanju pri-vrede naše zemlje. Kraljevina Sau-dijska Arabija je inače jedan od ve-likih donatora te je zemljama koje suu razvoju (među kojima je i BiH) do -nirala do sada ukupno 6,8 milijardidolara. Ambasador je rekao da jespreman podržati svaki prijedlogpredsjednika Salihovića, a koji seodnosi na jačanje bh. pravosuđa. Stim u vezi je dogovoreno da se us-postavi saradnja između ovog suda isudova u Sau dijskoj Arabiji, a što ćese odno si ti na studijske posjete i raz -mjene iskustava.

Rezultat posjete ambasadora ovomsudu je donacija od 5.000 KM kojuje dao za popravku sudskih prostorijaoštećenih tokom velikih snježnih pa-davina u februaru ove godine. �

Ambasador Saudijske Arabije u BiHposjetio Općinski sud u Sarajevu

� S lĳeve strane: Ambasador Saudĳske Arabĳe i Fikret Mehović, prevodilac Općinskog suda u Sarajevu

� Ambasador na sastanku u kabinetu predsjednika Salihovića



hmed Yildiz, ambasador Re-publike Turske u BiH, posje-tio je Općinski sud u Sa raje-

vu i tom prilikom se susreo saGo ranom Salihovićem, predsjed-nikom suda. Cilj posjete bio je us-postavljanje saradnje sa pravo -sudnim institucijama u RepubliciTurskoj.

Predsjednik Salihović je obavi-jestio ambasadora o trenutnim ak-tivnostima koje se provode u ovo-me sudu, a koje za cilj imaju pos-tizanje potpune ažurnosti sudskihodjeljenja i pospješivanje uslugaprema građanima. Shodno tome,ambasador je istakao da je Re-

publika Turska spremna pomoćiovome sudu te da je zaintereso-van i za uspostavljanje saradnjeiz među bh. i turskih pravosudnihinstitucija. Po završetku sastankaambasador je imao priliku obićizgradu suda. �

Goran Salihović, predsjednikOpćinskog suda u Sarajevu,

primio u posjetu ambasadora Republike Turske u BiH

� Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, i Ahmed Yildiz, ambasador Republike Turske u BiH



organizaciji Udruženja su di jau Federaciji BiH, sudije Udru -ge hrvatskih sudaca, ogranak

Rijeka, posjetile su 20.04.2012. go-dine Kantonalni i Općinski sud uSarajevu. Cilj posjete bio je upoz-navanje sa sistemom dostave pis-mena u krivičnim i parničnim pred -metima, razmjena iskustava iz ovihoblasti, ali i upoznavanje sa mogpra vosudnog sistema Republi ke Hr-vatske i BiH. Sastanak je odr žan uMultimedijalnoj sali, a istom su pri-sustvovale i sudije Kantonalnog iOpćinskog suda u Sarajevu.

Prisutne je prvo pozdravila Beg -za da Gavrankapetanović Saliha gić,predsjednica Kantonalnog suda uSarajevu, koja je gostima poželjeladobrodošlicu, a zatim ih informi -sala o načinu i organizaciji radaKantonalnog suda. U ime GoranaSa lihovića, predsjednika Općin-

skog suda u Sarajevu, prisutnima seobratila Adela Bejtović, šef Kabi-neta, koja je ukratko predstavila radi nadležnosti sarajevskog Općin-skog suda. Ispred Udruženja sudijaFederacije BiH, goste je pozdravilaBožana Banduka, predsjednica Ud -ru ženja koja ujedno vrši i funkcijupredsjednice Općinskog suda u Ki -se ljaku. Ona je goste informisala onadležnostima Udruženja, njego -vim aktivnostima i broju članova.

Vesna Katarinčić, dopredsjednicaUdruge hrvatskih sudaca i pred-sjed nica Općinskog suda u Opatiji,u ime gostiju se zahvalila na prije -mu te predstavila rad Udruge. Pred-sjednica Katarinčič je istakla da sesudije u Republici Hrvatskoj uglav -nom sreću sa istim problemima kaoi sudije iz BiH, a to je problem saizvršnom vlasti i finansijski prob-lemi. Udruga broji oko 1200 čla -

nova, a razlog velikog broja sudijau Udruzi je veliki broj ogranaka ko -je Udruga ima. Udruga hrvatskihsu daca osnovana je 11. aprila 1991.godine tada još pod nazivom Druš -tvo hrvatskih sudaca, kao dobro-voljno strukovno udruženje sudijau Republici Hrvatskoj.

Zadatak Udruge je, između osta-log, očuvanje i jačanje nezavisnostisudija, pružanje zaštite sudijamakoji bi bili neosnovano pozivani naodgovornost zbog obavljanja sudij -ske funkcije, zalaganje za jačanjeugleda i ostvarivanje doličnogdruš tvenog položaja sudija kao ivođenje brige o društvenim i ma-terijalnim interesima sudija. Osimtoga, Udruga je sebi za cilj stavila ipoticanje reformi u organizacijisud stva i djelatnosti pravosuđauopće, sudjelovanje sudija u pripre-

Sudije Udruge hrvatskih sudaca, ogranakRijeka, posjetile sarajevsku Palatu pravde




manju zakona s područja pravo-suđa, unaprjeđenje stručnosti su di -ja, zauzimanje za dosljedno pošti -vanje ustavnosti i zakonitosti te zajačanje Republike Hrvatske kaopravne države. Udruga djeluje napodručju cijele Republike Hrvatskes članstvom sudija svih nivoa i nad -ležnosti, a organizovana je po og -ran cima.

Tokom radnog dijela sastankapredstavljen je način dostave pis-mena u parničnom i krivičnom pos-tupku, a u skladu sa Zakonom oparničnom postupku i Zakona okrivičnom postupku Republike Hr -vatske i BiH.

Fatima Mrdović, sutkinja Kanto-nalnog suda u Sarajevu, govorila jeo načinu dostave pismena u skladusa Zakonom o parničnom postupkuFederacije BiH, dok je Helena Ran -dić, sutkinja Parničnog odjeljenjaOpćinskog suda u Rijeci, predsta -vila pravila dostave u skladu saPar ničnim postupkom RH. Ona jeistakla da je današnji ZPP Repub-like Hrvatske zapravo stari saveznizakon koji je pretrpio određeneizmjene. Sutkinja Randić je detalj -nije govorila o dostavi putem jav -

nog bilježnika-notara i elektronskojdostavi koje naš ZPP ne poznaje, onačinu dostave fizičkim i pravnimlicima te o načinu dostave pismenaosobama u inostranstvu, ustanova -ma u inostranstvu i strancima u Re-publici Hrvatskoj. U svom izlaga -nju obje sutkinje su posebnu pažnjuposvetile problemima u efikasnostidostave pismena.

O dostavi pismena u krivičnompostupku govorile su Dalida Bur -zić, sutkinja Krivičnog odjeljenjaKantonalnog suda u Sarajevu,

i Da mira Delost, sutkinja Krivič -nog od je ljenja Općinskog suda uRijeci. Sutkinje su ukratko pred-stavile zakone o krivičnom pos-tupku BiH i RH te informisaleprisutne o načinu dostave pismenau skladu sa po me nutim zakonima.

Po završetku radnog dijela sas-tanka, sudije iz RH su imale prilikuobići Palatu pravde, vidjeti sudskesudnice, biblioteku i sobu zasvjedoke. �



� S lĳeve strane: Božana Banduka, predsjednica Udruženja sudĳa FBiH, i Begzada Gavrankapetanović Salihagić, predsjednica Kantonalnog suda u Sarajevu

� Sudĳe u obilasku jedne od sudnica Općinskog suda u Sarajevu



Multimedijalnoj sali Općinskogsuda u Sarajevu 25.04.2012. go-dine održan je sastanak pred-

stavnika Općinskog i Kantonalnogsuda u Sarajevu sa norveškim eks -pertima za pitanja medijacije. Povodza sastanak bio je upoznavanje eks -pe rata sa organizacijom, radom i ost-varenim re zultatima sarajevskog Op -ćinskog i Kantonalnog suda, ali i raz-matranje pitanja primjene institutamedijacije u dva pomenuta suda.Osim eksperata, sastanku su prisus -tvovali Goran Salihović, predsjednikOpćinskog suda u Sa rajevu, BegzadaGavrankape tano vić Salihagić, pred-sjednica Katonalnog suda u Saraje -vu, sudije Parničnog i Privrednogod jeljenja oba suda te predstavniciVi sokog sudskog i tužilačkog vijećaBiH.

Predsjednik Salihović je infor misaoprisutne o samom razvoju medijacijeu BiH istakavši da je 2002. godineformirano Udruže nje medijatora BiH

koje je bilo inicijator i nosilac ak-tivnosti na stvaranju pravnog okvira ipromocije medijacije kao alternativ -nog načina rješavanja sporova. Glav -ni cilj Udruženja bio je stva ranje us -lova za uvođenje medijacije u sistemrješavanja sporova radi bržeg i efi -kasnijeg pristupa pravdi za gra đane ipravna lica, koja zadovoljavajući in-terese stra na u sporu može pomoćiraste re ćenju sudova od neriješenihpred meta. Nakon formiranja Udru že -nja, 2003. godine usvojeni su zakonio parničnom i krivičnom pos tupku uRS i FBiH koji su predvidjeli mo -gućnost da sudija, ukoliko ocijeni daje to svrsis hod no, može predložitistran kama rje šavanje spora medijaci-jom te da isti prijedlog sporazumnomo gu predložiti i stranke. Ove dopu -ne procesnih zakona bile su ključ neu razvoju medijacije u BiH.

Zakon o postupku medijacije us vo-jen je polovinom 2004. godine. Pred-sjednik Salihović je naglasio da se

radi o veoma dobrom zako nu kojidetaljno definiše postupak medi-jacije, principe i ulogu medijatora uprocesu i rokove ukoliko je sudskipos tupak u toku, a sporazum o na -god bi sklopljen u postupku medi-jacije ima snagu iz vršne isprave.

Općinski sud u Sarajevu i Osnovnisud u Banjoj Luci bili su prvi sudoviu kojima je pokrenut pilot projekatprimjene medija cije. Prema procedu-rama pilot projekta, u ova dva sudastran kama je predlagana medijacija usporovima pokrenutim pred ovim su-dovima. Ukoliko bi stranke prihva -tile medijaciju, sud bi ih upu tio nacen tre za medijaciju gdje bi se zaka -zao i proveo postupak u saradnji same dijatorom. Tokom realizacijeovog pilot projekta, Općinski sud uSarajevu i Osnovni sud u BanjojLuci „oslobodili“ su ukupno 23 mili -ona KM kroz medijaciju. Međutim,medijacija je slabo bila prihvaćena, a

Održan sastanak sa norveškimekspertima za pitanja medijacije




neki od razloga su slaba medijskakampanja (trebalo se više raditi isti-canju prednosti medijacije u odnosuna redovan postupak pred sudom) tema la stimulacija za su dije. Da bi me -dijacija postigla svoje efekte, po treb -no je više raditi na njenoj promociji,potrebno dodatno obučiti sudije ome dija ciji, stimulisati sudije, od nos -no, normirati predmete riješene me -di jacijom tako da, naprimjer, jedanpredmet medijacije bude kao tri ri-ješena sudska predmeta, identifiko-vati predmete koji su pogodni zamedijaciju te u tom pogledu razmis-liti o uvođenu obavezne medijacije uzakon – istakao je Salihović.

Wiggo Storhaug Larssen, sudacApe lacionog suda u Gulatingu, Nor -veška, rekao je da sudska na godba uzemljama Skandinavije ima veomadugu tradiciju. Godine 1977. po kre -nut je pilot projekat sudske nagodbeu šest sudova u Norveškoj, a isti jeuspješno pro veden. Uspostavom no -vih procedura početkom 21. stoljeća,fokus je još više stavljen na medi-jaciju kojom se bave svi norveški ok -ruž ni sudovi ali i Apelacioni sud.

Glavni fokus je stavljen na pitanjemedijacije putem sudija-medijatora.Mnogi stari neriješeni predmeti za-vršeni su medijacijom.

Sudije Parničnog i Privrednog odje -ljenja Općinskog i Kantonal nog sudau Sarajevu imale su mo gućnost raz -mijeniti ideje i is kustva sa gostima izNorveške, a na temu medijacije. Nakraju sastanka predsjednik Salihovićje predložio da se krene u pilot pro-jekat kojim će biti obuhvaćen op ćin-ski sud u Mostaru, Sarajevu, Tuzli iOsnovni sud u Banjoj Lu ci, da se or-ganizuje obuka za su dije koji će ra-diti na predmetima medijacije, da serazmotri mo gućnosti izmjena i do -puna nekih odredbi te da se organi -zu je stu dijska posjeta sudovima uNor veš koj kako bi se praktično mog -lo vidjeti kako sudije rješavaju pred-mete medijacijom.

Po završetku sastanka eksperti suimali mogućnost obići zgradu suda,vidjeti prostoriju za medijaciju tesavremeno opremljene sudnice. Vla -da Kraljevine Nor veš ke uložila jemno go novca u rekonstrukciju zgra -de Općinskog i Kantonalnog suda uSarajevu zahvaljujući čemu su stvo -reni odlični uslovi za rad. �

Delegaciju su činili:

1. gdin Rune Lium, sudac Okružnog suda u Trondheimu

2. gđa Marianne Fallan Kristensen, sutkinja Okružnog suda u Trondheimu

3. gdin Wiggo Storhaug Larssen, sudac Apelacionog suda u Gulatingu

4. gdin Audun Hognes Berg,predstavnik Norveške sudske administracije

5. gđa Ingvild Grindeland Andersen, predstavnica Norveške sudske administracije

6. Ana Bilić, šef jedinice za efikasnost pravosuđa, VSTV

7. Vesna Pirija, pravni savjetnik, VSTV

8. Slavko Biljuš, prevoditelj, VSTV



� Sudĳe Kantonalnog i Općinskog suda u Sarajevu zajedno sa ekspertima iz Norveške



okviru realizacije aktivnostiPro jekta unapređenja efikas-nosti pravosuđa koji djeluje pri

Visokom sudskom i tužilačkom vi-jeću BiH, predviđene su odre đe nemjere sa ciljem unapređenja efi kas-nosti rada sudova u izvršnom pos -tupku. U tom pravcu u periodu od23. do 26. aprila 2012. godine Bos -nu i Hercegovinu su posjetili ekspertiza pitanja izvršenja u Kraljevini Nor -veškoj, Alexandera De ya, direktorUreda za izvršenje u Os lu, koji dje -luje u okviru Minis tarstva unutraš -njih poslova Kralje vine Nor veške, iAnne Vinje, izvršna sutkinja suda uOslu koja već dugo sarađuje sa Pro-jektom.

Posjeta norveških eksperata Op ćin-skom sudu u Sarajevu organizovanaje 23.04.2012.godine sa po četkom u10 sati. Cilj posjete bio je da ekspertUreda za izvršenje napravi analizupostojeće organizacije i načina radaslužbe izvr ši telja i predloži even tu-

alne mjere za daljnju saradnju.Gosti su pokazali interesovanje za

trenutnu organizaciju i način radaslužbe, način zaduženja i razduženjasudskih izvršitelja sa sudskim naloz-ima, upotreba postojećih IT sistema,rad na terenu te konfliktne situacijesa kojima se suočavaju sudski iz vr ši -telji u toku provođenja rješenja o iz -vršenju.

Sastanak se održao u prostoru sud -ske biblioteke uz prisustvo:

Ispred Općinskog suda

u Sarajevu:

Janja Jovanović (šef izvršnog odje -ljenja), Anabela Bogdan-Krstović(še fica Izvršnog odjeljenja za rješa-vanje po vjerodostojnim ispravama),Elvis Zornić (koordinator sudskihizvršitelja) i Mujo Đulanćić (sudskiizvršitelj), drugi predstavnici sudskihizvršitelja

Ispred Općinskog suda u Zenici:

Ejub Smajlović (šef sudskih iz vr ši -

telja) i Erdan Džogović (sudski iz -vršitelj)

Ispred Osnovnog suda u Bijeljini:

Stojan Pantić (sudski izvršilac)Gdje je sa gostima održana dis ku -

sija I razmjena iskustava.Zaključak sa sastanka je da služba

sudskih izvršitelja Općinskog suda uSarajevu radi profesionalno i u skla -du sa zakonom te da sudski izvršiteljiobavljaju svoje obaveze profesio -nalno.

Također su istakli da će u budućemperiodu biti moguće ostvariti zajed-ničke projekte putem službe i Udru -ženja.

U okviru planirane posjete goste jeprimio Goran Salihović, predsjedniksarajevskog Općinskog suda, a orga-nizovan je i kratki sastanak u kance-lariji Udruženja sudskih izvršitelja uBiH sa Predsjednikom Udruženja ičlanovima Upravnog odbora Udru -ženja. �

Norveški eksperti za pitanja izvršenja posjetili Općinski sud u Sarajevu




ajednički sastanak timova za up-ravljanje promjenama Općinskogsuda u Sarajevu i Osnovnog suda

u Banjoj Luci održan je 15. i 16.03.2012. godine na Vlašiću. Ovo jeujed no i 12.-ti sastanak po redu, aistom su prisustvovali Goran Sali-hović, predsjednik Općinskog suda uSarajevu, Milan Tegeltija, predsjed-nik Osnovnog suda u Banjoj Luci,predsjednici sudskih odjeljenja obasuda te predstavnici OSCE-a iUSAID-a.

Tokom dva radna dana analiziranisu zaključci sa prethodno održanogsastanka TZUP-a dva pomenuta su -da, a predsjednici sudskih odjeljenjapredstavili su izvještaje o radu sud-skih odjeljenja za 2011. godinu i prvadva mjeseca 2012. godine.

Predstavnici USAID-a prezentovali

su rezultate rada Radne grupe Viso -kog sudskog i tužilačkog vijeća BiHza izradu optimalnih i predvidivihrokova za rješavanje predmeta u su-dovima i tužilaštvima BiH. Posebanakcenat su stavili na reformu uoblasti pravosuđa, a koja se odnosina jačanje nezavisnosti učinkovitostibh. pravosuđa. Na sastanku su done-seni i sljedeći zaključci:

1.Nastaviti sa kontinuitetom sas-tanaka Timova ova dva suda

dva puta godišnje na kojima se, iz -među ostalog, analizira godišnji ipolugodišnji izvještaj o radu ovih su-do va i najaktuelnija dešavanja u vezisa radom pravosuđa;

2.Aktuelizirati uvođenje platnihrazreda za sudije i insistirati na

ubrzanju aktivnosti oko izmjena Za-

kona o platama sudija i tužilaca i za-konskog regulisanja drugih primanja(naknade za odvojeni život, za prije -voz, za ishranu, za smrtne slučajevei teške bolesti) što je regulisano zadržavne službenike;

3.Da se kod izbora sudskih struč -nih saradnika (u Federaciji BiH)

od strane VSTV BiH obezbije de većiuticaji predsjednicima sudo va;

4.Pokrenuti aktivnosti na izmjenizakonskih odredbi koje regulišu

materijalni položaj, izbor i mandatstručnih saradnika i pokrenuti pitanjestatusa stručnih saradanika u Repub-lici Srpskoj (nakon odluke Ustavnogsuda RS-a da ne mogu samostalnopostupati u sudskim postupcima);

5.Stalno aktuelizirati potrebu zamijenjanjem IKT opreme, zbog

zastarjelosti i amortizacije;

Na Vlašiću održan 12. sastanak Timova zaupravljanje promjenama Općinskog sudau Sarajevu i Osnovnog suda u Banjoj Luci



6.Na „K“ referatu posebnu pažnjuobratiti na zastaru krivičnih

pred meta, zbog čega se obavezujupredsjednici krivičnih odjeljenja damjesečno prate šta su sudije uradileu predmetima kojima prijeti zastarapošto CMS nije u mogućnosti izbaci -ti ove podatke (zastara u „K“ referatuje najčešće posljedica sporosti tuži-laštva);

7.Zahtijevati od VSTV-a BiH dase promjeni norma za kazneni

nalog jer kazneni nalog nije faza ukrivičnom postupku već je posebanpostupak regulisan glavom XXVZKP-a FBiH i ne može nositi oznakufaze KPS, već oznaku „K“ kaoranije. Postupak izdavanja kaznenognaloga sadrži u sebi KPS fazu, a neobratno, jer se prilikom saslušanjaoptuženog, između ostalog, traži iz-jašnjenje optuženog o krivici kao štose radi u KPS fazi. Ročište za saslu -šanje optuženog traje duže nego ro -čište za izjašnjenje o krivici, a kodkaznenog naloga potrebno je napisatii presudu;

8.Na krivičnom i prekršajnom re -feratu zadužiti referente da re-

dov no vrše provjeru u evidenciji islužbenom zabilješkom konstatujuda li se protiv istog okrivljenog vodiviše krivičnih ili prekršajnih postu-paka kod više sudija istog suda, a ucilju spajanja i vođenja jedinstvenogpostupka i svrsishodnosti postupka

9.Izvršiti usaglašavanje norme zasudske izvršitelje ova dva suda

(zadatak predsjednika izvršnih odje -ljenja);

10.Inicirati VSTV-u da se anga -žuje i ubrza aktivnosti oko

donošenja Zakona o stvarnim pravi-ma u Federaciji BiH, odnosno, iz -mjene i dopune ovog zakona u RS-uu pogledu uspostave prava svojine uzemljišnim knjigama

11.Od VSTV-a se traži da ini-cira potrebu za ocjenom us-

tavnosti Zakona o katastru RepublikeSrpske

12.Zatražiti od VSTV-a da seobezbijedi pridržavanje ev -

ropskih standarda u pravosuđu BH ida se kroz reformisani sistem obezbi-jedi puna uposlenost sudija u malim

sudovima u smislu njihovog dodat -nog angažovanja u većim sudovima

13.Zahtjev VSTV-u za izmjenePravilnika o izboru članova

VSTV-a u pogledu sastava i načinaizbora članova VSTV-a kako bi seregulisalo da se sudije – članovi vi-jeća biraju na direktan i neposredannačin iz reda kandidata koje predložesudovi na svim nivoima, a da u iz -boru sudija učestvuju i odlučuju svesudije putem neposrednog glasa njakako bi se obezbijedila sudska neza-visnost i nepristrasnost u izboru čla -nova VSTV-a, a poštujući nacionalnei druge kriterije

14.Tražiti od VSTV-a da namda odgovor na naše primjed -

be na novi Pravilnik o normama su -dija i uputiti zahtjev da se u ovajPra vilnik ugrade specifičnosti poje-dinih sudskih postupaka koje su dateu komentarima ova dva suda, poštopredviđena norma ne ide na specijal-izaciju ovih sudova, te da u izradiizmjene ovog Pravilnika učestvujuiskusne sudije – predstavnici iz ovadva suda

15.Izmjene Zakona o izvršnompostupku koje su u toku u

Republici Srpskoj, trebaju biti usa -gla šene i jednoobrazne u oba entiteta

16.Razmotriti eventualnu po -tre bu o formiranju Odje-

ljenja za maloljetnike i u Općinskomsudu u Sarajevu, kao kod Osnovnogsuda BL.

17.Predlaže se VSTV-u da pre -ma Vladi Federacije inicira

donošenje odgovarajućih propisa oustanovljenju vladine Agencije zamir no rješavanje radnih sporova (kaou RS-u)

18.Traži se od VSTV-a da is-traje na principu: Ukini-Su -

di, kod drugostepenih sudova, po go-tovo da se to obezbijedi u slučaje-vima ponovljenih žalbi;

19.Utvrđuje se zajednički stavova dva suda da se Prijed-

lozi za protuizvršenje zavode u fazuII pod istim brojem predmeta;

20.Uvijek isticati potrebu rje -ša vanja komunalnih pred-

meta izvan suda, bar u nekom prvo -stepenom postupku;

21.Razmotriti prijedlog da seprotest mjenica radi u van-

parničnom postupku;

22.Zadužuju se predsjednicipre kršajnih odjeljenja da se

aktivno uključe i daju doprinos okoeventualnih izmjena odredbi o do -stav ljanju u Zakonu o prekršajima;

23.Konstatuje se da postojitrend povećanja ažurnosti i

kvaliteta rada ova dva suda kroz do-prinose koji su rezultat razmjene is -kustava sa zajedničkih sastanaka Ti -mova za upravljanje promjenama, teostaje obaveza predsjednika sudovau iznalaženju donatorskih sredstavaza nastavak ovih susreta. �




aida Čehajić, predstavnicaAtlantske inicijative, i AidaTro žić, viša stručna sarad-

ni ca Centra za edukaciju sudija itužilaca FBiH, posjetile su 09.05.2012. godine Odjeljenje za rješa-vanje spo rova male vrijednosti naIlidži i tom prilikom održale sas-tanak sa stručnim saradnicima sa -rajevskog Općinskog suda. Sas -tanku je trebala prisustvovati iKathrin Quesada, koordinatoricaprojekta DCAF-a (Geneva Centrefor the De mocratic Control ofArmed For ces) ali je zbog bolestibila sprije čena. Tema sastanka bila je ravno-

prav nost spolova, položaj žena upravosuđu te dodatna obukastručnih sa radnika s ciljem da seidentifikuju potrebe i želje struč -

nih saradnika za dodatnom edu -kacijom u pogledu zvanja kojeobavljaju ali i u vezi sa sticanjemdodanih zna nja iz segmen ta rod-nih odnosa kroz reformu pravo-suđa, a putem seminara i edu ka-tivnih radionica.Prisutnima se prvo obratila su -

dija Mirsada Helić, predsjednicaOdje ljenja za rješavanje sporovamale vrijednosti, koja je prisut-nima po že ljela dobrodošlicu tepredstavila način organizacije irad Odjeljenja istaknuvši da uOdjeljenju radi 19 stručnih sarad-nika koji su u svom referatu za -duženi sa preko 2.000 predmeta ikoji presude donose sa mostalno.U protekloj godini od velikogbro ja spisa koji su upućeni na višuinstancu, samo dvije presude su

ukinute, dok su ostale potvrđene.Ovaj podatak dovoljno pokazujeko liko su ove mlade kolegice iko le ge stručne i obučene u svompos lu. „Smatramo da je potrebnopru žiti mogućnosti ovim mladimi pers pektivnim kolegicama i ko -le gama u pogledu profesionalnograz voja, komunikacije i razmjeneiskustava putem seminara i kon-fe rencija te im pružiti podršku usvim slučajevima diskriminacije”– istak la je sudija Helić. Prisutne je pozdravio i Nedim

Ćo sić, predsjednik Udruženjastruč nih saradnika/savjetnika usudovima i tužilaštvima BiH. Onje predstavio rad Udruženja, tre -nutne aktivnosti i buduće plano -ve. „Zainteresovani smo za svakioblik saradnje sa nevladinim i

U Odjeljenju za rješavanje sporova male vrijednosti na Ilidži održan sastanak sa pred-stavnicama Atlantske inicijative i CEST-a FBiH

� Nedim Ćosić, stručni saradnik Općinskog suda u Sarajevu; Mirsada Helić, predsjednica Odjeljenja za rješavanje sporova male vrĳednosti Općinskog suda u Sarajevu; Maida Čehajić, predstavnica Atlantske inicĳative; Sanela Rondić, sutkinja Općinskog suda u Sarajevu; Aida Trožić, viša stručna saradnica Centra za edukacĳu sudĳa i tužilaca FBiH


vladinim organizacijama, naro či -to u oblasti dodatne obuke struč -nih saradnika” – rekao je Ćosić. Maida Čehajić, predstavnica At-

lantske inicijative, govorila je oravnopravnosti spolova u pravo-sudnim institucijama. Jedna od te -ma bila je i dodatna obuka struč- nih saradnika iz oblasti ravno-pravnosti spolova. Čehajić je is-takla da je u saradnji sa CEST-omFBiH i uz finansijsku podrškuAtlantske inicijative moguće do-govoriti odgo va rajuće dodatneseminare i treninge što je po tvr -dila i Aida Trožić, viša stručnasaradnica Centra za edu ka cijusudija i tužilaca FBiH. Stručnisaradnici su na sastanku zatražilida im se omogući prisustvo se mi -na rima na koje idu sudije te da imse omogući da sami sebi oda beruedu katora iz određenih pravnihoblasti. U vezi sa tim, SanelaRon dić, sutkinja Općinskog suda

u Sarajevu, istakla je da bi sepred stavnici CEST-a trebali mak-simalno angažovati na obezbjeđi-vanju kvali tetnih edukatora izoblasti ugo vornih obligacija, nak -nade štete i Zakona o parničnompostupku. Na kraju sastanka je dogovoreno

da se nastavi sa saradnjom iz -među Udruženja stručnih sarad-nika/savjetnika u sudovima i tu -žilaštvima BiH s jedne strane, tesa Atlant skom inicijativom iCEST-om FBiH, s druge stranekako bi se ugo vorile buduće ak-tivnosti.

O Atlantskoj inicijativi Udruženje građana Atlantska

inicijativa iz Sarajeva je nevlad-ina i neprofitna organizacija zapromicanje evroatlantske ideje uBosni i Hercegovini i podršku na-porima za integraciju BiH u Sje -veroatlant ski savez (NATO) i

Evropsku uniju.Cilj Atlantske inicijative je svo-

jim aktivnostima doprinijeti stva -ranju društva znanja u BiH kojeće omogućiti građanima daključne odluke o svojoj i bu duć -nosti zemlje donose na temeljuinformiranog mišljenja i činje ni -ca, a ne na te melju predrasuda,jednostranih interpretacija, propa-gandističkih, ide o loških ili dog-matskih postavki.Osnivači i članovi Atlantske ini-

cijative su članovi akademske za-jednice – profesori, asistenti istu denti više fakulteta Univer zi -teta u Sarajevu, kao i građani kojisvojim znanjima i različitim ak-tivnostima žele objasniti važnosteuroatlantske integracije BiH, tedubinu i značaj političkih, eko -nomskih, sigurnosnih i društvenihpromjena koje će ta integracijadonijeti. �


� Stručni saradnici Odjeljenja za sporove male vrĳednosti na Ilidži



periodu od 01.09.2011. do01.05.2012. godine realizo-van je Projekat „Zagovaranje

izmjene zakonskih i podzakon-skih akata u smislu uvođenjaobavezujuće medijacije kao efi -kasnog načina rješavanja sporovaiz ugovornih odnosa, kao i spo ro -va koji proizilaze iz nakade šteteizmeđu fizičkih lica, pravnih lica,fizičkih i pravnih lica“.

Navedeni Projekat realizovalo jeUdruženje sudija BiH, Udruženjemedijatora BiH, a u saradnji saUSAID-om. Projekat je imao šestaktivnosti:

- Pojedinačni sastanci sa cilj -

nim grupama - Organizovano je5 poje dinačnih sastanaka saVSTV, Ministarstvima pravdeBiH, FBiH, RS, KS, komunalnimpreduzećima i predsjednicimaOsnov nog suda u Banja Luci iOp ćin skom sudu u Sarajevu g.Milanom Tegeltijom i g. Gora-nom Salihovićem.

- Okrugli sto sa predstav ni -

cima ciljnih grupa - Tema Ok -ruglog stola bila je izmjena idopuna, kao i otkanjanje ne-dostataka u postojećoj zakonskojregulativi, uvođe nje obligatornemedijacije u sudove u BiH.- Izrada Komparativne analize

medijacijskih praksi u Evropi i

Kanadi - Na izradi analize učes -tvovali su predstavnici oba ud ru -ženja. Predstavnice USBIH bilesu gđe Sanela Rondić i ArijanaLjuca, sutkinje Općinskog suda uSarajevu. Komparativna analizaje dobila sve pohvale od strane

Uz finansijsku podršku USAID-a, Udruženje sudija BiH i Udruženje

medijatora BiH uspješno realizovali Projekat

� Detalji sa održanog Okruglog stola


USAID-a i zbog nje je produženotrajanje Projekta do 31.05.2012.godine, a u cilju njenog publiko-vanja/štampanja. Također, autoriKomparativne analize pozvani suna regionalno 10. savjetovanje,koje će se održati u Neumu 22. i23. juna, kako bi prezentovali istuna navedenom savjetovanju.

- Javno zagovaranje medi-

jacije, na način da su u okviru

Općinskog suda u Sarajevu i

Osnovnog suda u Banja Luci

formirani javni punktovi, na

kojima su građani dobivali di-

rektne informacije o medijaciji

i načinu rješavanja sporova pu -

tem iste - U svrhu realizovanjaove aktivnosti Jasmina Skopljak iAdnan Karić, asistent, sa pred-stavnikom UMBIH posjetili suBanja Luku/Osnovni sud u BL.

- Seminar za sudije i stručne

saradnike - Ova aktivnost jeimala za cilj da se profesionalnajavnost upozna sa samim Projek-tom i načinom rješavanja sporovaputem medijacije. Seminar je or-ganizovan u hotelu „Hollywood“,u Sarajevu.

- Posljednja aktivnost Pro-

jekta bio je Okrugli sto sa svim

učesnicima, na kojem je prezen-tovan Projekat i njegove prove-dene aktivnosti. �


oran Salihović, predsjednikOpćinskog suda u Saraje -vu, održao je 14.05.2012.

godine sastanak s Andre La-Bierom, policijskim savjetni -kom i konsultantom u ICITAP-u(International Criminal Inves-tigative Training Assistance Pro-gram).Tom prilikom razgovaralisu na temu sigurnosti nositeljapravosudnih funkcija u Bosni iHercegovini i u vezi sa tim do-govoreno je da se u sarajevskomOpćinskom sudu provede an-keta na osnovu koje će se dobitiuvid koliko se sudije osjećajusigurno prilikom obavljanjasvoje sudačke dužnosti. Pred-sjednik Salihović je rekao da ćepružiti potpunu podršku i po -moć kako bi se provela anketa uovom sudu koji broji 110 sudija. Temelj svakog demokratskog

društva je nezavisno i nepris-

trasno pravosuđe, što nije mo -guće ostvariti ukoliko isto vre-meno nisu stvoreni preduslovida pravosudne institucije i no-sioci pravosudnih funkcija budusigurni od napada i prijetnji.Rukovodeći se navedenim, Vi-

soko sudsko i tužilačko vijećeBosne i Hercegovine je na sjed-nici održanoj dana 14.07.2011.godine usvojilo Smjernice stan-darda i mjera sigurnosti pravo-sudnih institucija i nosilaca pra -vosudnih funkcija u Bosni i Her-cegovini (Odluka broj 08-02-2423/2011 od 26.07.2011. go-dine).U cilju što kvalitetnije imple-

mentacije navedenih smjernicapotrebno je doći do određenihpodataka putem anketiranja no -sitelja pravosudnih funkcija, ašto će u skorijem vremenu biti irealizovano. �

Uskoro provođenje ankete o sigurnosti/bezbjednosti

nositelja pravosudnih funkcijau Bosni i Hercegovini

� S desne strane: Andre LaBier, policĳski savjetnik i konsultant u ICITAP-u



pćinski sud u Sarajevu pos-jetila je 21.05.2012. godineNj.E. Maria Aurora Mejia

Errasquin, nedavno imenovanaambasadorica Kraljevine Španijeu BiH. Cilj njene posjete bio jenastavak saradnje koju je Sud us-postavio sa Kraljevinom Špani-jom još prije 4 godine. S obziromda se radilo o prvoj posjeti am-basadorice ovom sudu, predsjed-nik Salihović je informisao oaktuelnim dešavanjima ali i o his-torijatu suda, načinu organizacijerada te ostvarenim rezultatima.Na sastanku je bilo riječi i ostanju u bh. pravosuđu te o ne-davnim pokušajima da se neo-visno pravosuđe kontroliše putembudžeta od strane izvršne vlasti. Predsjednik Salihović je po seb -

no istakao saradnju sa Kraljevi-nom Španijom kada je riječ o re-alizaciji Projekta „CLIO”. Kralje -vina Španija je donirala sredstvai opremu za realizaciju pomenu-tog Projekta u Zemljišnoknjiž -nom uredu Općinskog suda uSarajevu. Riječ je o skeniranjustarih zemljišnih knjiga i njiho -vom arhiviranju. U vezi sa tim unekoliko navrata je u Sud dolaziladelegacija Kraljevine Španije ko -ja je sudsko osoblje obučila za radna skeniranju zemljišnih knjiga.Predsjednik Salihović se zahvaliona pomoći pruženoj i istakao ka -ko se nada da će i u budućnostisaradnja ovog suda s Ambasadombiti dobra kao i do sada. Ambasadorica se zahvalila pred-

sjedniku na prijemu i naglasila

kako je upoznata sa dosadašnjomsaradnjom Općinskog suda u Sa -ra jevu i ambasade KraljevineŠpa nije u BiH. „Ja sam mnogozainteresovana za saradnju saovim sudom i nadam se da ćemouspješno sarađivati kao što je todo sada bilo sa drugim amba sa -dorima. Kada je riječ o bh. pravo-suđu, svakako možete računati namoju pomoć i podršku“.Na kraju sastanka je dogovoreno

da Općinski sud u Sarajevu pos-jete sudije iz suda u Barseloni iliMadridu kako bi razmijenili is -kustva iz oblasti prava. Amba sa -dorica je po završetku sastankaobišla ZK ured suda te vidjela nakoji način se radi skeniranje zem -ljišnih knjiga. �

Goran Salihović, predsjednik Općinskogsuda u Sarajevu, primio u posjetu

NJ.E. Mariu Auroru Mejia Errasquin

� Ambasadorica na sastanku u sarajevskom Općinskom sudu



tečajni postupak nad „GRA -NIT“ dd Jablanica je vje ro -vatno izazvao do sada naj -

ve ću pozornost cjelokupne jav -nosti u Bosni i Hercegovini. Utom postupku su vršeni pritisci naHakiju Zajmovića, postupajućegsudiju, kako to do sada vjerovatnonije bilo ni u jednom sudskompostupku u BiH. Naime, od zapri-manja predmeta u sudu pa sve douvođenja stečajnog upravnika uposjed imovine stečajnog duž ni -ka, putem podnesaka, svim vrsta -ma medija, putem državnih insti -tucija, javnim okupljanjima i sl.vršen je pritisak na stečajnog su -diju da donese nezakonite odlukei obustavi stečajni postupak za štonije bilo zakonskih uslova.Nakon što su odbijeni svi pravni

lijekovi, pa i apelacija, protiv od-luka koje je u stečajnom postupkunad „GRANIT” dd Jablanica ustečaju donio sudija Hakija Zaj-mović, stečajni postupak koji jebio u zastoju nastavljen je nanačin što je stečajni upravnik ušaou posjed imovine i počeo obav -ljati poslove u skladu sa Zakonomo stečajnom postupku.Sudija je u toku ovog postupka

pokazao principijelnost u primje -

ni Zakona i nije podlegao vjero -vatno najvećim pritiscima koji suikada u jednom sudskom postup -ku u Bosni i Hercegovini vršeniprema jednom sudiji.Nakon što je stečajni postupak

koji je bio u zastoju nastavljen,stečajni sudija se zahvalio pred-sjedniku suda i svim kolegamaovog suda koji su mu davali to -kom cijelog postupka bezrezerv -nu podršku.Zahvaljujući zakonitim odlu ka -

ma ovog suda, stečajni upravnikje nakon ulaska u posjed imovine

u „GRANIT” dd Jablanica u ste -čaju organizovao proizvodnju ta -ko da je ovaj dužnik nastavio saposlovanjem, a u toku stečajnogpostupka će se regulisati duž nič -ko-povjerilački odnosi izmeđupo vjerilaca i stečajnog dužnika teuvesti zakonito poslovanje uovom privrednom društvu.Ovaj sudski postupak svakako je

odaslao pozitivnu poruku i po -kazao da svi oni koji žele neza-konito spriječiti provođenje ovak -ve vrste sudskih postupaka nećeuspjeti u tome. �

Stečajni postupak nad imovinom „Granit” dd Jablanica u stečaju nastavljen

Uposlenici Općinskog su da u Sa -

rajevu 05.04.2012. go di ne ostali

su bez svoje rad ne kolegice, sut ki -

nje Vermine Hadžihasano vić, ko ja

je još 1995. godine započela svoj

rad u ovome sudu. Tokom rada kao

šef značajno je doprinijela funkcio -

nalnosti i ažurnosti u radu ZK odje -

ljenja, ali i Krivičnog odjeljenja u ko -

jem je radila kao sutkinja. Bila je ve-

liki poznavalac prava ali i dobar čov-

jek, prijatelj. Njen odlazak pred-

stavlja veliki gubitak, ne samo za

njenu porodicu i prijatelje, nego i za

cijeli kolektiv sarajevskog Op ćin skog

suda. Ne možemo riječi ma iskazati

bol, tugu i prazninu nas talu odlas -

kom sudije Vermine, ali ćemo je

vječ no pamtiti i sjećati je se po do -

bru. Neka joj je vječiti rahmet. �

In memoriam

� Sudĳa Hakĳa Zajmović



utem strukturalnog dijaloga sBriselom bh. pravosuđe prvokreće u integraciju s Evro -

pom, izjavio je u intervjuu za„Dnevni avaz” Goran Salihović,predsjednik Općinskog suda uSarajevu i potpredsjednik Udru -ženja sudija BiH. Došli smo do evropskog nivoa

izbora imenovanja, razrješenjasudija. Nijedan političar, nijednapolitička stranka ne može utjecatina to. Druga stvar koja je bitna, akoju smo morali transformiratijesu reformski zakoni. Sljedećikorak je transformacija Visokogsudskog i tužilačkog vijeća u tomsmislu da se ojača. Također,Evropska komisija traži i formi-ranje apelacionog kao drugoste-penog suda pri Sudu BiH. Totrebamo uraditi, eventualno da senapravi i Vrhovni sud BiH - kažeSalihović govoreći o reformi pra -vosuđa.

Kakav je sad društveni i eko -nomski položaj članova pravo-sudnog sistema, posebno sudija,imajući u vidu da ste i ranije up-ozoravali da stvari stoje namrtvoj tački?U jednom periodu situacija je

bila frustrirajuća za sudije i tu -žioce, jer su administraciji plaće10 i više puta skočile u odnosu napravosuđe. Od 500 maraka poli-tičaru u parlamentu plaća je po-rasla na osam hiljada, a sudiji jesedam godina bila zamrznuta i

iznosila je 2.400 KM. Sudije mo -raju imati računicu da rade tajposao jer, kada odete u mjesto uko jem ne živite, imate određenetroškove koji vašu plaću uman-juju najmanje za 1.000 KM, pa jeveoma teško živjeti s onih 1.400,1.500 KM, koliko ostane.

Koliko su u BiH ispoštovaniprincipi efikasnosti i nezavisnos -ti pravosuđa?Negdje imamo opravdanih, a

negdje neopravdanih nezadovolj -stava. U suštini, mi smo devet go-dina u reformi, dosta smo postigliu odnosu na ono od čega smokrenuli. Međutim, ima predmetakoji su stari po 20-30 godina.Toga je sve manje, radimo naefikasnosti.

Vrše li se na sudije pritisci, je linjihova sigurnost ugrožena?Sudije nemaju nikakvu zaštitu,

to se rijetko koristi. Prepuštenismo sami sebi, iako radimoodgovoran posao koji je zahtje-van, u smislu da u svakom mo-mentu može doći do ataka na

sudiju. U posljednje vrijeme jebilo takvih slučajeva.

O čemu se, konkretno, radilo?Evo, recimo, sada je od jedne

sut kinje pretučen muž, je li to sa -da povezano s njom...

Kako komentirate navode onavodnoj prisutnosti korupcije upravosuđu?Tvrdim da u pravosuđu nema

korupcije. Sudija s plaćom od2.400 KM do kraja života trebazaraditi dva miliona maraka. Ja neznam ko je toliko lud da primimito i da nema tih dva miliona.Po meni, te cijene nema. Drugastvar, sudije su moralne osobe.Moguće je da postoje pojedinci,ali volio bih da se bilo koje imespomene, da se to utvrdi... Neznam da je ikada ijedno imespomenuto.

Nagomilani komunalni pred-meti su ogroman problem, kolikose postiglo u njihovom rješava -nju?Mi tražimo da se ti predmeti

izmjeste iz pravosuđa, što je i stavEvropske komisije. To trebaju ra-diti alternativni organi, agencije,izvršitelji, medijatori..., a da se uposljednjoj, fazi žalbe, uključisud. Politika se mora uključiti uovaj problem ozbiljnije. U rani-jem periodu bilo je dosta čuvanjasocijalnog mira putem ovih pred-meta.

Goran Salihović, potpredsjednikUdruženja sudija BiH:

Sudije nemaju nikakvu zaštitu“Raditi predmet od marku-dvije je van svake pameti, jer postupak košta 70 KM”

� Salihović: Prvi krećemo u EU integracĳe


Na koji je to način čuvan soci-jalni mir, je li neko sugerirao dati predmeti budu ostavljani postrani?Nije nama sugerirano, ali to je,

jednostavno, ostavljeno po strani,zato što dođe šleper predmeta i nemožete ništa uraditi. Kada bi svesudije u BiH radile te predmete,trebalo bi nam 38 godina. Mi smou sarajevskom sudu uspjeli višeod milion predmeta smanjiti nabroj od oko 600.000. To je ogro-man posao, a radite predmet odmarku-dvije. To je van svake pa -meti, jer postupak košta 70 KM.

U predmetima ratnih zločinačesto čujemo žalbe udruženja žr-tava, pogotovo na visine kazni...Normalno je da su visine kazni

za žrtve upitne, one mogu biti ne -zadovoljne. Međutim, imamo žal -be, korektiv koji će reći je likazna dobra ili nije. Po meni, akodrugostepeni sud kaže da je kaznatakva, moramo imati povjerenje upravosuđe, moramo vjerovatisudu.

Ima li osuđenika koji plaćajuda ne bi išli u zatvor, što je,također, moguće?To je zaživjelo, imamo predmeta

u kojima je zatvorska kazna zami-jenjena određenom sumom nov -ca. U suštini, to je velika pomoć iprihod za sudove. U zamjenu zadan zatvora plaća se 100 KM, štoznači da godina košta 36.000KM. Ima slučajeva da neko plati36.000. �

(Dnevni avaz, Autor Benamin TURKOVIĆ)


Drugi o nama

…


oss bilten:layout 1 14.6.2012 12:21 page 1 final.pdf · 2 općinski sud u sarajevu | velikoj...

Documents