otkrivenje · noramski pregled povijesti crkve i πto Êe boæji narod doæivljavati dok bude...

1

Ranko StefanoviÊ

Otkrivenje

Pouke iz Biblije

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2019.

2

Sadræaj

1. Evanelje s Patmosa

2. Usred svijeÊnjaka

3. Isusova poruka sedmerim crkvama

4. Dostojno je Janje

5. Sedam peËata

6. Boæji narod zapeËaÊen

7. Sedam truba

8. Sotona, poraæeni neprijatelj

9. Sotona i njegovi saveznici

10. Boæje vjeËno Evanelje

11. Sedam posljednjih zala

12. Sud nad Babilonom

13. “Evo sve Ëinim novo”

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 1/2019.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 1/2019Ranko StefanoviÊ, The Book of Revelation

3

Otkrivenje obeÊavablagoslove onima kojiËitaju i sluπaju RijeË,koji obraÊajupozornost naopomene koje suiznesene u toj knjizi.

Otkrivenje obeÊavablagoslove onima kojiËitaju i sluπaju RijeË,koji obraÊajupozornost naopomene koje suiznesene u toj knjizi.

UVOD

Radosna vijest s PatmosaApostol Ivan je prije oko dvije tisuÊe godina bio prognan na mali

stjenoviti otok u Egejskom moru zbog svojeg vjernog svjedoËanstva oEvanelju. Ostarjeli apostol podnio je sve teπkoÊe u rimskom zaroblje-niπtvu. Jedne subote imao je poseban posjet. Isus Krist doπao je ohra-briti svojega napaÊenog slugu. U nizu vienja Isus mu je pokazao pa-noramski pregled povijesti Crkve i πto Êe Boæji narod doæivljavati dokbude Ëekao povratak svojega Gospodina.

Sve πto je vidio u vienju vjerno je zabiljeæio u knjizi pod nazivom“Otkrivenje Isusa Krista” (Otkrivenje 1,1). Knjiga koju je napisao otkrivaIsusovo djelo na Nebu i Zemlji od trenutka Njegovog uzaπaπÊa doponovnog dolaska. Namjera je bila da krπÊani u nadolazeÊim stoljeÊimabudu uvjereni u Kristovu prisutnost i ohrabreni dok podnose kuπnjesvakidaπnjeg æivota u palom svijetuu kojem se vodi velika borba.

Ovog Êemo tromjeseËja prouËa-vati ovu knjigu. U opÊim crtama u-sredotoËit Êemo se na glavne dijelo-ve knjige i njezine teme. Cilj je dase upoznamo s kljuËnim temamaknjige i uvidimo da ona doista ot-kriva Isusa Krista, Njegov æivot, Nje-govu smrt, Njegovo uskrsnuÊe i Nje-govu uzviπenu sluæbu Velikog sve-Êenika svojeg naroda.

To Êemo postiÊi na sljedeÊi naËin:1. Naπe prouËavanje Otkrivenja temelji se na biblijskom razumi-

jevanju biblijskog nadahnuÊa. Iako poruke u knjizi potjeËu od Boga, onesu prenesene na jezik ljudi. KoristeÊi se jezikom i slikama iz povijestiBoæjeg naroda Staroga zavjeta, otkrit Êemo kako je Ivan objavljivao oveporuke.

2. Pozorno Ëitanje proroËanstava iz Otkrivenja (kao i iz Daniela)pokazuje da njihovo ispunjenje moæemo na ispravan naËin shvatiti po-vijesnom metodom tumaËenja proroËanstava zato πto ona slijedi povije-sni tijek od vremena proroka do svrπetka svijeta. Ovo objaπnjava zaπtobismo trebali uloæiti svaki moguÊi napor da izvuËemo smisao iz samogteksta, a ne da nameÊemo unaprijed odreeno pogreπno tumaËenje.

3. Organizacijska struktura Otkrivenja na mnogo je naËina vaæna zaodgovornu primjenu proroËanstava iz knjige. Naπe prouËavanje Otkrive-nja bit Êe utemeljeno na Ëetverostrukoj strukturi knjige:

4

a. U Otkrivenju 1,9—3,22 Ivan opisuju prilike koje su vladale ucrkvama u njegovo vrijeme kako bi se proroËki osvrnuo na prilike uCrkvi u razliËitim povijesnim razdobljima.

b. U Otkrivenju 4,1—11,19 ponavlja se povijest Crkve i nadograujese upotrebom apokaliptiËnih simbola koji postupno iznose sve viπe po-jedinosti.

c. Otkrivenje 12,1—14,20 tematsko je srediπte knjige i obuhvaÊapovijest velike borbe od vremena prije Isusa do Njegovog drugog dola-ska.

d. Otkrivenje 15,1—22,5 iskljuËivo se bavi svrπetkom vremena.4. Smisleno tumaËenje proroËanstava iz Otkrivenja mora biti kri-

stocentriËno. »itava knjiga napisana je iz Kristove perspektive. Samo uKristu simboli i slike iz Otkrivenja imaju svoje konaËno znaËenje ismisao.

Otkrivenje obeÊava blagoslove onima koji Ëitaju i sluπaju RijeË, kojiobraÊaju pozornost na opomene koje su iznesene u toj knjizi. “Otkrive-nje poËinje ozbiljnom opomenom koja nas upozorava na uvjet pod kojimÊemo moÊi razumjeti njegov sadræaj: ‘Blago onome koji Ëita i onima kojisluπaju rijeËi proroπtva’, izjavljuje Bog, ‘i dræe πto je napisano u njemu;jer je vrijeme blizu.’ Kad kao narod shvatimo πto ova knjiga znaËi zanas, meu nama Êe doÊi do velikog buenja. Ako ne prihvatimo ovuopomenu i ne budemo istraæivali i prouËavali, mi neÊemo potpuno shva-titi pouke koje se u njoj nalaze.” (Ellen G. White, Testimonies to Mini-sters and Gospel Workers, str. 113)

Dok pomno prouËavamo ovu knjigu, pozvani smo da otkrijemo po-jedinosti koje trebamo Ëuti i posluπati dok Ëekamo dolazak naπega Go-spodina Isusa Krista.

Dr. Ranko StefanoviÊ profesor je Novog zavjeta na AdventistiË-kom teoloπkom fakultetu SveuËiliπta Andrews u Sjedinjenim AmeriËkimDræavama. Uæa mu je struka knjiga Otkrivenje.

5

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 1 i 2

Pouka 1 29. prosinca 2018.—5. sijeËnja 2019.

Evanelje s Patmosa“Blago ËitaËu i sluπaËima rijeËi ovoga proroËanstva ako

vrπe πto je u njemu napisano, jer je (odreeno) vrijeme blizu!”(Otkrivenje 1,3)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 1,1-8; Ivan 14,1-3; Ponovljenizakon 29,29; Ivan 14,29; Rimljanima 1,7; Filipljanima 3,20; Dani-el 7,13.14.

ProroËanstva u Otkrivenju objavljena su apostolu Ivanu u vienjuprije viπe od devetnaest stoljeÊa u vrijeme njegovog izgnanstva na ma-lom stjenovitom otoku Patmosu u Egejskom moru. U Otkrivenju 1,3izreËen je blagoslov onima koji Ëitaju ovu knjigu, sluπaju i dræe njezinnauk (usporedi Luka 6,47.48). Ovaj redak odnosi se na vjernike koji suse okupili u crkvi da bi Ëuli poruke. Meutim, oni su blagoslovljeni nesamo zato πto Ëitaju ili sluπaju, veÊ i zato πto dræe rijeËi ove knjige (vidiOtkrivenje 22,7).

ProroËanstva u Otkrivenju izraz su Boæje skrbi o Njegovom narodu.Ona ukazuju na kratkoÊu i krhkost ovog æivota, spasenje u Isusu i pozivupuÊen nama da navjeπÊujemo Evanelje.

Biblijska su proroËanstva poput svjetiljke koja svijetli u tamnomemjestu (2. Petrova 1,19). Ona pruæaju smjernice za naπ sadaπnji æivot inadu za buduÊnost. Ovakvo proroËko vodstvo bit Êe nam potrebno doKristovog dolaska i uspostavljanja Boæjeg vjeËnog kraljevstva.

6

NEDJELJA 30. prosinca

NASLOV KNJIGE

ProËitajte Otkrivenje 1,1.2. Kakvo je znaËenje punog naslovaknjige? ©to iz naslova saznajemo o kome ova knjiga zapravo govori?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Otkrivenju 1,1 navodi se naziv knjige: “Otkrivenje Isusa Krista”.RijeË “otkrivenje” potjeËe od grËke rijeËi apokalupsis (apokalipsa) i znaËi“otkrivanje”, “razotkrivanje”. Otkrivenje potjeËe od Isusa i govori o Nje-mu. Iako dolazi od Boga po Isusu Kristu (vidi Otkrivenje 22,16), knjigasvjedoËi da je Isus u njezinom srediπtu. Isus otkriva sebe svojem narodui izraz je Njegove brige prema njemu.

Isus je srediπnja Osoba Otkrivenja. Knjiga poËinje izvjeπtajem oNjemu (Otkrivenje 1,5-8) i zavrπava izvjeπtajem o Njemu (Otkrivenje 22,12-16). “Neka govori Daniel, neka govori Otkrivenje i neka kaæu πto jeistina. Ali koji god predmet iznosili, uzdiæite Krista, srediπte sve nade,Onoga koji je ‘Izdanak i potomak Davidov, sjajna zvijezda Danica’.” (EllenG. White, Testimonies to Ministers and Gospel Workers, str. 118)

Isus iz Otkrivenja isti je onaj Isus kojeg upoznajemo u Ëetiri evan-elja. Otkrivenje nastavlja opisivati Isusa i Njegovo djelo spasenja Nje-govog naroda kao πto je prije opisano u evaneljima. Otkrivenje se usre-dotoËuje na razliËite aspekte Njegovog æivota i sluæbe. Ono poËinje tamogdje zavrπavaju evanelja, Isusovim uskrsnuÊem i uzaπaπÊem na Nebo.

Zajedno s poslanicom Hebrejima, Otkrivenje naglaπava Isusovu ne-besku sluæbu. Pokazuje da je Isus nakon uzaπaπÊa bio postavljen nasvoju kraljevsku i sveÊeniËku sluæbu u nebeskom Svetiπtu. Bez Otkrive-nja (ili Poslanice Hebrejima) naπe znanje o Kristovoj sluæbi VelikogsveÊenika na Nebu bilo bi ograniËeno. Osim Poslanice Hebrejima, Ot-krivenje nam omoguÊava jedinstveni uvid u sluæbu Isusa Krista za nas.

ProËitajte Ivan 14,1-3. Kako nam jasno obeÊanje u ovom tekstupomaæe da bolje shvatimo πto Isus upravo sada Ëini za nas naNebu? Koju nadu moæemo izvuÊi iz ovog divnog obeÊanja?

...........................................................................................................................Ub.....

..................................................................................................................................

7

PONEDJELJAK 31. prosinca

SVRHA KNJIGE

U Otkrivenju 1,1 takoer se kaæe kako je svrha knjige opis buduÊihdogaaja, poËevπi od vremena kada je knjiga napisana. Svatko tko poznajeOtkrivenje zapazit Êe da pretkazivanje dogaaja — bilo onih koji su seveÊ ispunili (makar iz naπe danaπnje perspektive) ili onih koji Êe se tekdogoditi u buduÊnosti (ponovimo joπ jednom, iz naπe danaπnje perspek-tive) — zauzima veÊinu sadræaja knjige.

Prvenstvena je svrha biblijskih proroËanstava da nas uvjere da Bogupravlja svime bez obzira na to πto buduÊnost donosi. Otkrivenje nasuvjerava da je Isus Krist uz svoj narod tijekom Ëitave povijesti ovogasvijeta, kao i u vrijeme uznemirujuÊih posljednjih dogaaja.

Prema tome, proroËanstva iz Otkrivenja imaju dva praktiËna cilja:pouËiti nas kako da æivimo danas i pripremiti nas za buduÊnost.

ProËitajte Ponovljeni zakon 29,29. Kako nam ovaj tekst poma-æe da shvatimo zaπto nam odreene pojedinosti nisu otkrivene? ©toje prema ovom tekstu svrha onoga πto nam je otkriveno? Zaπto namje to reËeno? Vidi Otkrivenje 22,7.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProroËanstva o posljednjem vremenu iz Otkrivenja nisu nam otkri-vena da bi zadovoljila naπu radoznalost i zaokupljenost buduÊnoπÊu.Knjiga otkriva samo one aspekte buduÊnosti koji su za nas vaæni. Onanam ukazuju na ozbiljnost onoga πto Êe se dogoditi kako bismo uvidjelisvoju ovisnost o Bogu i kako bismo Mu u tom oslanjanju na Njega biliposluπni.

Nagaanja — i u joπ veÊoj mjeri senzacionalizam — vjekovima pratenauk o dogaajima posljednjih dana. Oni koji su pretkazujuÊi skorisvrπetak uplaπili ljude i naveli ih da priloæe novac za njihovu sluæbu jerje svrπetak blizu, zgrnuli su bogatstvo. Svrπetak nije doπao i ljudi suostali razoËarani i obeshrabreni. Kao i sve dobre stvari koje nam je Bogdao, proroπtvo moæe biti pogreπno upotrijebljeno i pogreπno protumaËe-no.

ProËitajte Ivan 14,29. Koje izuzetno vaæno naËelo pronalazimou ovom retku vezano za svrhu proroËanstava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

8

UTORAK 1. sijeËnja

SIMBOLI»NI JEZIK OTKRIVENJA

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 13,1; Daniel 7,1-3; Eze-kiel 1,1-14. Koja je pojedinost zajedniËka svim ovim vienjima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Otkrivenju 1,1 stoji: “I on to pokaza znacima po svom anelukojega posla svome sluzi Ivanu.” U ovom retku zapaæamo vrlo vaænurijeË. RijeË “pokaza” prijevod je grËke rijeËi semaino, koja znaËi “pokazatiu znakovima i simbolima”. Ova rijeË koristi se u grËkom prijevodu Sta-roga zavjeta (Septuaginta), u tekstu u kojem Daniel objaπnjava kraljuNabukodonozoru da je Bog kipom naËinjenim od zlata, srebra, mjedi iæeljeza pokazao kralju “πto Êe biti poslije” (Daniel 2,45). KoristeÊi seistom rijeËju, Ivan nam govori da su mu prizori i dogaaji iz Otkrivenjau vienju pokazani u simbolima. Voen Duhom Svetim, Ivan je vjernozabiljeæio ove simbole onako kako ih je vidio u vienju (Otkrivenje 1,2).

Dakle, proroËanstva iz Otkrivenja najveÊim dijelom ne smiju bititumaËena doslovno. »itanje Biblije u pravilu uglavnom podrazumijevadoslovno razumijevanje teksta (ako tekst ne ukazuje na odreeni sim-bolizam). Meutim, kada Ëitamo Otkrivenje — osim ako tekst ne uka-zuje na doslovno znaËenje — trebamo ga tumaËiti simboliËki. Iako supretkazani prizori i dogaaji sami po sebi stvarni, obiËno su izraæenisimboliËnim jezikom.

Ako na umu imamo uglavnom simboliËnu narav Otkrivenja, to Êenas saËuvati od izvrtanja proroËke poruke. U pokuπaju da odredimoznaËenje simbola upotrijebljenih u knjizi, moramo paziti da ne bismonametnuli tekstu znaËenje koje proizlazi iz ljudske maπte ili trenutaË-nog znaËenja ovih simbola. Umjesto toga, moramo se dræati Biblije isimbola koje nalazimo na njezinim stranicama da bismo shvatili sim-bole iz Otkrivenja.

PokuπavajuÊi otkriti znaËenje ovih simbola u Otkrivenju, ne smije-mo zaboraviti da je veÊina njih uzeta iz Staroga zavjeta. PrikazujuÊibuduÊnost jezikom iz proπlosti, Bog je æelio utisnuti u naπ um misao daÊe Njegova djela spasenja u buduÊnosti biti vrlo sliËna Njegovim djelimaspasenja u proπlosti. Ono πto je Ëinio za svoj narod u proπlosti, ponovnoÊe Ëiniti u buduÊnosti. U nastojanju da protumaËimo simbole i slike izOtkrivenja, moramo poËeti sa Starim zavjetom.

9

SRIJEDA 2. sijeËnja

BOÆANSTVO

Otkrivenje poËinje pozdravom kakve nalazimo u Pavlovim poslani-cama. Knjiga je naizgled bila poslana kao pismo crkvama u Maloj Azijiu Ivanovo vrijeme (vidi Otkrivenje 1,11). Meutim, Otkrivenje nije bilonapisano samo za njih, veÊ za sve naraπtaje krπÊana kroz povijest.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 1,4.5; Rimljanima 1,7.Koji zajedniËki pozdrav nalazimo u oba teksta i tko ga πalje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U oba teksta zapaæamo epistolarni pozdrav: “Milost vam i mir.” Ovajizraz sastoji se iz grËkog pozdrava haris (“milost”) i hebrejskog pozdra-va shalom (“mir”, “blagostanje”). Kao πto moæemo vidjeti iz ovih tek-stova, Davatelji milosti i mira jesu tri Osobe Boæanstva.

Bog Otac je predstavljen kao Onaj “koji jest, koji bjeπe i koji ÊedoÊi” (vidi Otkrivenje 1,8; 4,8). Ovaj redak odnosi se na boæansko imeJahve, “JA SAM KOJI JESAM” (Izlazak 3,14 — Varaædinska Biblija), kojeukazuje na Boæje vjeËno postojanje.

Na Duha Svetoga upuÊuje se kao na “sedam Duhova” (usporediOtkrivenje 4,5; 5,6). Sedam je broj punine. “Sedam Duhova” znaËi daDuh Sveti djeluje u svih sedam crkava. Ova slika odnosi se na svepri-sutnost Duha Svetoga i Njegovo neprestano djelovanje na Boæji narodkroz povijest, osposobljavajuÊi ga da izvrπi svoj poziv.

Isusa Krista predstavlja se kao “Svjedoka vjernoga, prvoroenca odmrtvih i vladara kraljeva zemaljskih” (Otkrivenje 1,5 — VaraædinskaBiblija). Ovi nazivi ukazuju na Njegovu smrt na kriæu, Njegovo uskrsnu-Êe i vladavinu na Nebu. Ivan zatim nabraja πto je Isus uËinio: “Njemu,koji nas ljubi i koji nas je otkupio od grijeha svojom krvi i uËinio naskraljevstvom sveÊenika za Boga, svoga Oca.” (Otkrivenje 1,5.6)

ReËenica “Koji nas ljubi” na izvornom grËkom jeziku odnosi se naKristovu neprolaznu ljubav koja obuhvaÊa proπlost, sadaπnjost i buduÊ-nost. Onaj koji nas ljubi oslobodio nas je od grijeha svojom krvlju. NagrËkom, glagol “otkupio je” odnosi se na svrπeni Ëin u proπlosti: kadaje umro na kriæu, Isus je omoguÊio savrπeno i potpuno pomirenje.

Tekstovi u Efeæanima 2,6 i Filipljanima 3,20 opisuju otkuplje-ne kao one koji su uskrsli i koji su postavljeni s Isusom na nebe-sima. ©to to znaËi i kako trenutaËno, dok smo i dalje u greπnomsvijetu, uæivamo slavni poloæaj u Kristu kao “kraljevi i sveÊenici”(Otkrivenje 1,6 — Varaædinska Biblija)? Kako ova Ëinjenica trebautjecati na naπ æivot?

10

»ETVRTAK 3. sijeËnja

GLAVNA TEMA OTKRIVENJA

Zavrπetak prologa Otkrivenja ukazuje na usmjerenje Ëitave knjige:Isusov povratak u sili i slavi. Kristovo obeÊanje da Êe ponovno doÊiponovljeno je triput na svrπetku knjige (Otkrivenje 22,7.12.20).

ProËitajte Otkrivenje 1,7.8. Ovaj tekst izveden je iz nekolikoproroËkih tekstova: Daniela 7,13.14; Zaharije 12,10; Mateja 24,30.©to ovi tekstovi govore o sigurnosti Kristovog drugog dolaska?

..................................................................................................................................

U Otkrivenju je Kristov drugi dolazak vrhunac prema kojem se kreÊeljudska povijest. Drugi dolazak oznaËit Êe svrπetak povijesti ovoga svi-jeta i poËetak Boæjega vjeËnog kraljevstva, kao i nestanak zla, muke,boli i smrti.

Poput ostatka Novog zavjeta, Otkrivenje 1,7 upuÊuje na doslovni iosobni Kristov dolazak u veliËanstvu i slavi. Svako ljudsko biÊe, uklju-ËujuÊi i one “koji su ga proboli”, bit Êe svjedoci Njegovog dolaska. OverijeËi ukazuju na posebno uskrsnuÊe odreenih osoba upravo pred Kri-stov dolazak, πto se odnosi i na one koji su Ga razapeli. Dok Êe Isussvojim dolaskom donijeti osloboenje onima koji Ga Ëekaju, donijet Êesud onima koji æive na Zemlji, a odbili su Njegovu milost i ljubav.

Sigurnost Kristovog dolaska potvrena je rijeËima: “Da! Amen!”(Otkrivenje 1,7) RijeË “da” prijevod je grËke rijeËi nai; amen je hebrejskipotvrdni oblik. Ove dvije rijeËi zajedno izraæavaju sigurnost. Njima su ina kraju knjige dane dvije sliËne potvrde (vidi Otkrivenje 22,20).

“Proπlo je viπe od tisuÊu osamsto godina otkako je Spasitelj daoobeÊanje o svojem dolasku. Vjekovima su Njegove rijeËi ispunjavale hra-broπÊu srca vjernih sljedbenika. ObeÊanje joπ nije ispunjeno: glas Da-vatelja æivota joπ uvijek nije pozvao svete koji spavaju u grobovima; aliipak, sigurna je rijeË koju je izgovorio. Bog Êe u svoje vrijeme ispunitisvoju rijeË. HoÊe li se sada netko umoriti? HoÊemo li izgubiti vjeru kadasmo toliko blizu vjeËnom svijetu? HoÊe li netko reÊi: Grad je joπ daleko?— Ne, ne. Joπ samo malo i vidjet Êemo Kralja u Njegovoj ljepoti. Joπsamo malo i On Êe otrti sve suze s naπih oËiju. Joπ samo malo i On Êenas postaviti ‘neporoËne i razdragane pred njegovom slavom’ (Juda 24).”(Ellen G. White, The Advent Review and Sabbath Herald, 13. studenoga1913.)

ObeÊanje je snaæno samo onoliko koliko je snaæna vjerodostoj-nost osobe koja ga daje i koliko je velika njezina sposobnost da gaispuni. Kako Ëinjenica da je obeÊanje o drugom dolasku dao Bogkoji je u proπlosti odræao sva svoja obeÊanja, pruæa sigurnost da Êese Krist vratiti kako je obeÊao?

11

PETAK 4. sijeËnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Ovo je otkrivenje dano radi voenja i tjeπenja Crkve tijekom krπ-Êanskog razdoblja. ... Otkrivenje je neπto otkriveno. Sam je Gospodinotkrio svojem sluzi tajne sadræane u ovoj knjizi i Njegova je namjera dasvima bude otvorena za prouËavanje. Njegove su istine upuÊene onimakoji æive u posljednje dane zemaljske povijesti kao i onima koji suæivjeli u Ivanovo vrijeme. Neki od prizora u ovom proroπtvu zbili su seu proπlosti, a neki se zbivaju sada; neki prikazuju zavrπetak velikogsukoba izmeu sila tame i nebeskog Kneza, a neki otkrivaju radostotkupljenih na obnovljenoj Zemlji.

Neka nitko ne misli da je beskorisno istraæivati znaËenje istinekoju sadræi ova knjiga samo zato πto ne moæe objasniti znaËenje svakogsimbola u Otkrivenju. Onaj koji je ove tajne otkrio Ivanu, marljivom ÊeistraæivaËu istine omoguÊiti da osjeti nebesko ozraËje. Oni Ëija su srcaotvorena za primanje istine, bit Êe osposobljeni da razumiju njezin na-uk, a oni πto ‘sluπaju rijeËi ovog proroπtva te Ëuvaju πto je u njemunapisano’ primit Êe obeÊane blagoslove.” (Ellen G. White, Djela apostol-ska, str. 367,368)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Ako je Otkrivenje objava Isusa Krista, zaπto rijeË “apokalip-sa” danas ima negativno znaËenje? ©to nam to govori o opÊepri-hvaÊenom razumijevanju Otkrivenja meu krπÊanima? Zaπto je sproroËanstvima iz Otkrivenja Ëesto povezan strah?

2. Sjetite se nekih neispunjenih predvianja ljudi u posljednjihdvadeset godina u vezi s dogaajima posljednjih dana i Isusovimdrugim dolaskom. Bez obzira na pobude onih koji su ih iznosili (πtosvakako ne moæemo znati), koje su negativne posljedice ovih neis-punjenih predvianja? Kako utjeËu na one koji su vjerovali u tapredvianja? Kako na krπÊane gledaju oni koji vide ova neispunjenapredvianja? Kako mi, kao narod koji vjeruje u proroËanstva i kojidogaaje posljednjih dana promatra kao putokaze, pravimo ravno-teæu izmeu naπeg razumijevanja proroËanstava i naËina na kojidruge upoznajemo s njima?

12

Snaga svjedoËanstva

Roen sam u obitelji koja je svetkovala nedjelju, u Milangeu, gradu koji senalazi dva kilometra od granice Mozambika s Malavijem. Moje poznanstvo sAdventistiËkom crkvom ostvarilo se preko djevojke imenom Adelina. Imala jeπesnaest godina, iπla u sedmi razred, i zamolila me da joj pomognem rijeπitidomaÊu zadaÊu. Ja sam imao dvadeset i jednu godinu i iπao sam u deseti razred.

Nakon πto sam joj pomogao, poËela je govoriti o AdventistiËkoj crkvi.Govorila mi je o suboti i objasnila da je Bog kao dan odmora i πtovanja odrediosubotu, a ne nedjelju.

Kasnije me je Adelina upoznala s Biblijom. Podsjetila me je na Ëetvrtuzapovijed u Izlasku 20,8 i redak u Ezekielu 20,20: “Svetkujte moje subote, ineka one budu znak izmeu mene i vas.” Na jednoj stranici Biblije napisala je:“ProËitaj Marko 2,27.28.”

Otvorio sam Evanelje po Marku i proËitao Isusove rijeËi: “Subota je stvo-rena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subote. Stoga je Sin »ovjeËji gospodar isubote.”

Kad sam ovo proËitao, shvatio sam da sam svetkovao pogreπan dan u tje-dnu.

OdluËio sam otiÊi u crkvu s Adelinom kako bih nauËio viπe, i uskoro samsvetkovao subotu. Ova odluka izazvala je probleme u mojoj crkvi koja svetkujenedjelju, gdje sam dotad sluæio kao voa mladih. Æupnik je razgovarao s mojimocem i on mi je naredio da se vratim u svoju bivπu crkvu. Kad sam to odbio, mojotac je izjavio: “Ako se ne æeliπ pokoriti svojim roditeljima, onda ne moæeπæivjeti s njima.” BuduÊi da sam bio ustrajan, izbacio me je iz kuÊe.

Rekao sam Adelininim roditeljima πto se dogodilo. Dali su mi mjesto gdjemogu æivjeti dok ne zavrπim srednju πkolu. Dvije godine kasnije bio sam krπten.

Bog mi je pomogao da zavrπim srednju πkolu i koledæ i da se zaposlim kaoprofesor kemije u srednjoj πkoli u Milangeu. Kasnije sam oæenio Adelinu, dje-vojku koja me je upoznala sa subotom.

Bog je iskoristio moje osobno svjedoËanstvo na zadivljujuÊe naËine. Svojeiskustvo ispriËao sam mladima iz moje bivπe crkve koji svetkuju nedjelju. Dvamoja prijatelja su postala adventisti. IspriËao sam svoje iskustvo i mojim ro-diteljima, i oni su na kraju krπteni.

Svima govorim: Svakodnevno vjeruj u Gospodina! Njemu niπta nije ne-moguÊe.

Dio dara trinaeste subote pomoÊi Êe da se otvori prva adventistiËka os-novna πkola u Miguelovom rodnom gradu Milangeu. Hvala vam πto podupiretemisiju!

Miguel Manuel Mafugula

13

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlje 3

Pouka 2 5.—12. sijeËnja 2019.

Usred svijeÊnjaka“Tko ima uho, neka Ëuje πto Duh poruËuje crkvama!” (Otkri-

venje 2,7)Biblijski tekstovi: Otkrivenje 1,9-18; Djela 7,54-60; Matej 12,8;

Izlazak 20,11; Daniel 10,5.6; Otkrivenje 1,20; Otkrivenje 2,1-7.Psalam 73 opisuje zbunjenost psalmista dok promatra razmetljivost

i ponositost bezboænika koji æive u obilju i lagodnosti nasuprot praved-nicima koji pate. Ova je nepravda u velikoj mjeri muËila psalmista (Psalam73,2-16) koji je u svojoj zbunjenosti otiπao u Svetiπte (Psalam 73,16.17).Tamo mu je, u Boæjoj prisutnosti, dano dublje razumijevanje ovog pitanja.

Nakon viπe stoljeÊa ostarjeli apostol naπao se u zatoËeniπtvu nastjenovitom otoku zbog svojega vjernog svjedoËanstva. U nevolji u kojojse naπao primio je vijest da crkve o kojima se brinuo prolaze krozpoteπkoÊe. U tom presudnom trenutku primio je vienje o uskrslomKristu u nebeskom Svetiπtu. Ovdje je, kao i u sluËaju psalmista, Gospo-din otkrio Ivanu neke tajne æivota i borbe koje æivot donosi. Slika Sveti-πta pruæila mu je sigurnost u Kristovu prisutnost i brigu, koju je trebaoprenijeti na ove crkve i na buduÊe naraπtaje krπÊana u svim vjekovimado svrπetka povijesti ovoga svijeta.

Osim opisa Kristove sluæbe u nebeskom Svetiπtu, ovog Êemo setjedna osvrnuti na prvu od sedam poruka namijenjenih Njegovoj Crkvi,poslanih u sedam crkava u Aziji, ali koje i za nas danas imaju znaËenje.SljedeÊeg tjedna prouËavat Êemo Njegove poruke upuÊene ostalim cr-kvama.

14

NEDJELJA 6. sijeËnja

NA PATMOSU

ProËitajte Otkrivenje 1,9. ©to Ivan govori o prilikama u kojimaje primio vienja u Otkrivenju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Patmos je goli, stjenoviti otok u Egejskom moru, dugaËak 16 km iu najπirem dijelu πirok 9,6 km. Zajedno s okolnim otocima, Rimljani suga koristili kao kaznenu koloniju za prognane politiËke prijestupnike.Prvi krπÊani koji su æivjeli u vrijeme pisanja Otkrivenja, tvrde da surimske vlasti prognale Ivana na Patmos zbog njegove vjernosti Evanelju.Apostol, veÊ starac, sigurno je podnio na Patmosu sve nedaÊe rimskogzatoËeniπtva. Vjerojatno su se prema njemu ophodili kao prema zloËin-cu. Bio je okovan, dobivao je oskudne obroke i morao je raditi teπkeposlove trpeÊi udarce biËa nemilosrdnih rimskih straæara.

“Rimske su vlasti kao mjesto progonstva zloËinaca izabrale Pat-mos, goli, stjenoviti otok u Egejskom moru, ali za Boæjeg slugu ovo jeturobno mjesto postalo vratima Neba. Ovdje je, iskljuËen od uæurbanostiæivota i aktivnog rada u prethodnim godinama, imao druπtvo Boga iKrista i nebeskih anela; od njih je primio upute za Crkvu za sva buduÊavremena.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 359)

Koje su druge biblijske osobe podnijele nevolje, Ëak i pokraj (ilimoæda zbog) svoje vjernosti Bogu? Vidi Daniel 3,16-23; Djela 7,54-60.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kad god se nau u okolnostima sliËnim Ivanovim, Kristovi sljedbe-nici nikada ne trebaju zaboraviti da nisu sami. Isti Isus koji je doπaoIvanu s rijeËima nade i ohrabrenja usred nevolja na Patmosu, i dalje jesa svojim narodom da ga okrijepi i podupre u teπkim prilikama.

Kako moæemo shvatiti razliku izmeu patnje radi Krista i pat-nje zbog drugih razloga, ukljuËujuÊi i vlastite pogreπne odluke?Kako objasniti patnju zbog odreenih razloga u koje ne moæemoproniknuti? Kako moæemo vjerovati Gospodinu u svakoj situaciji?

15

PONEDJELJAK 7. sijeËnja

U DAN GOSPODNJI

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 1,10; Izlazak 31,13;Izaija 58,13; Matej 12,8. Koji je dan u Bibliji prema ovim tekstovi-ma jasno odreen kao Gospodnji? Koliko je znaËajan ovaj dan mo-rao biti za Ivana usred teπkoÊa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Bila je subota kad se Gospodin slave javio prognanom apostolu.Ivan je na Patmosu jednako svetkovao subotu kao dok je propovijedaonarodu po selima i gradovima u Judeji. Pozvao se na dragocjena obeÊa-nja koja su bila povezana s tim danom.” (Ellen G. White, Djela apostol-ska, str. 366)

Otkrivenje 1,10 jasno pokazuje da je apostol Ivan primio vienje usedmi dan subotu. Iako je gledao u buduÊe dogaaje, Ëak do drugogKristovog dolaska (usporedite Otkrivenje 1,7), koji se naziva “dan Go-spodnji” (Izaija 13,6-13; 2. Petrova 3,10), Ivan govori o vremenu kada jeimao vienje ovih buduÊih dogaaja, a to se dogodilo u subotu, u “danGospodnji”.

Nema sumnje da je usred patnji ova subota ispunjena vienjempostala slika æivota u kojem nema patnje, koji Êe on i vjerni iz svihvjekova doæivjeti kad Isus doe drugi put. I doista, u hebrejskoj mislisubota se smatra slikom olam haba, “svijeta koji Êe doÊi”.

„Subota, koju je Bog uspostavio u Edenskom vrtu, bila je ...dragocjena Ivanu na usamljenom otoku. ...

Kakva je to bila subota usamljenom izgnaniku, uvijek dragocjena uIsusovim oËima, ali sada uzdignuta viπe nego ikada! Nikada nije nauËiotoliko mnogo o Isusu. Nikada nije Ëuo tako uzviπenu istinu.” (Ellen G.White, The SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 955)

Usporedite dvije inaËice Ëetvrte zapovijedi Dekaloga u sljedeÊimtekstovima: Izlazak 20,11; Ponovljeni zakon 5,15. Ovi tekstoviukazuju na sedmi dan subotu kao uspomenu na stvaranje i izbav-ljenje, podsjeÊajuÊi da nas je Bog i stvorio i otkupio. Kako se misvake subote moæemo podsjetiti da je Bog i naπ Stvoritelj i naπOtkupitelj? Razmislite i o tome kakvo bi dobro bilo da je On naπStvoritelj, ali ne i Otkupitelj?

16

UTORAK 8. sijeËnja

IVANOVO VI–ENJE O KRISTU NA PATMOSU

ProËitajte Otkrivenje 1,12-18. Usporedite Ivanov opis Krista sboæanskim biÊem u Danielu 10,5.6. Kako se Isus javlja u Ivanovomvienju? ©to radi?

..................................................................................................................................

Ivan vidi Isusa odjevenog kao Velikog sveÊenika kako hoda izmeusvijeÊnjaka.

Ova slika Isusa kako hoda izmeu svijeÊnjaka upuÊuje na BoæjeobeÊanje dano starom Izraelu da Êe hodati meu njima kao njihov Bog(Levitski zakonik 26,12). SvijeÊnjaci u Otkrivenju prikazuju sedam crka-va u Aziji kojima je Otkrivenje izvorno poslano (Otkrivenje 1,20), a (kaoπto Êemo vidjeti u odsjeku od srijede) takoer simboliziraju i NjegovuCrkvu kroz povijest. Isusova briga za Crkvu na Zemlji nastavlja se prekoDuha Svetoga. On Êe neprestano biti sa svojim narodom dok ga nedovede u njegov vjeËni dom.

©toviπe, slika Isusa kao Velikog sveÊenika meu svijeÊnjacima uzetaje iz obreda u jeruzalemskom hramu. Dnevni zadatak odreenog sve-Êenika bio je da odræi jasan plamen na svjetiljkama u Svetinji. On jerezao stijenj i dopunjavao svjetiljke koje su se gasile, mijenjao je stjenjevekoji su bili na izmaku, dopunjavao svjetiljke svjeæim uljem, a zatimpalio. Na taj je naËin sveÊenik bio upoznat sa stanjem svake pojedina-Ëne svjetiljke. Isus je na isti naËin upoznat s potrebama i prilikamasvojeg naroda i osobno posreduje za njega.

ProËitajte Otkrivenje 2,2.9.13.19; 3,1.8.15. ©to izjava “znam”govori o Isusovom poznavanju prilika i potreba Boæjeg naroda?

..................................................................................................................................

Isus se poistovjetio s Boæjim titulama “Prvi i Posljednji” (vidi Izaija44,6; 48,12). GrËka rijeË za “posljednji” je eschatos, od koje potjeËerijeË eshatologija (prouËavanje dogaaja posljednjih dana). Na osnoviovoga vidimo da je u srediπtu eshatologije Isus Krist, koji ima posljed-nju rijeË o zavrπnim dogaajima. On je “Æivi” i ima “kljuËeve smrti ipodzemlja” (Otkrivenje 1,18). Svojom smrÊu i uskrsnuÊem Isusu je danavlast da otvori vrata smrti (Job 17,16; Psalam 9,14). Svi koji vjeruju uNjega ustat Êe iz groba u vjeËni æivot (1. KorinÊanima 15,21-23). Isusovivjerni svjedoci ne moraju se plaπiti jer Ëak su i mrtvi predmet Njegoveskrbi. A ako je tako s mrtvima, koliko se viπe brine o æivima! (Vidi 1.Solunjanima 4,16.17.)

17


KRISTOVA PORUKA ZA ONO VRIJEME I ZA DANAS

ProËitajte Otkrivenje 1,11.19.20. Isus je uputio sedam porukacrkvama u Aziji. ©to Ëinjenica da je u tom podruËju bilo viπe odsedam crkava ukazuje na simboliËno znaËenje ovih poruka za krπ-Êane uopÊe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Poruke koje je Isus preko Ivana poslao u sedam crkava zabiljeæenesu u drugom i treÊem poglavlju Otkrivenja. Njihovo znaËenje moæe seprimijeniti na tri razine.

Povijesna primjena. Ove poruke izvorno su poslane u sedam crkavakoje su se nalazile u naprednim gradovima u Aziji u prvom stoljeÊu.KrπÊani su se na tom prostoru suoËili s ozbiljnim izazovima. Nekolikogradova je u svojim hramovima uspostavilo klanjanje caru kao znakodanosti Rimu. Klanjanje vladaru postalo je obvezno. Od graana seoËekivalo da sudjeluju u javnim dogaajima i poganskim vjerskim sve-Ëanostima. BuduÊi da su mnogi krπÊani odbili sudjelovanje u ovim obre-dima, suoËili su se s nevoljama, katkad Ëak i smrÊu. Dobivπi nalog odKrista, Ivan je napisao sedam poruka da bi im pomogao u tim izazovima.

ProroËka primjena. »injenica da je Otkrivenje proroËka knjiga ida je samo sedam crkava bilo odabrano da prime ove poruke, ukazujena proroËki karakter tih poruka. Duhovno stanje u sedam crkava poklapase s duhovnim stanjem Boæje crkve u razliËitim povijesnim razdobljima.Iz nebeske perspektive sedam poruka pruæaju panoramski pregled du-hovnog stanja krπÊanstva od prvog stoljeÊa do svrπetka svijeta.

OpÊa primjena. Kao πto je Ëitavo Otkrivenje bilo poslano kaojedno pismo koje se trebalo Ëitati u svim crkvama (Otkrivenje 1,11;22,16), tako i sedam poruka sadræe pouke koje se mogu primijeniti nakrπÊane u svakom razdoblju. Tako one prikazuju razliËite tipove krπÊanana razliËitim mjestima i u razliËito vrijeme. Na primjer, iako je opÊakarakteristika krπÊanstva danas vezana za laodicejsku crkvu, pojedinikrπÊani mogu se poistovjetiti s osobinama nekih drugih crkava. Rado-sna je vijest da bez obzira na naπe duhovno stanje, Bog “prilazi palimljudskim biÊima tamo gdje se nalaze” (Ellen G. White, Selected Messa-ges, sv. 1, str. 22).

Zamislite da Gospodin vaπoj mjesnoj crkvi napiπe pismo u obli-ku u kojem ga je uputio sedmerim crkvama o izazovima s kojimase suoËava, kao i o njezinom duhovnom stanju. ©to bi pisalo u tompismu?

18


PORUKA CRKVI U EFEZU

Efez je bio glavni i najveÊi grad u rimskoj pokrajini u Aziji, smje-πten na kriæanju glavnih trgovaËkih prometnica. Kao najznaËajnija mor-ska luka u Aziji, bio je vrlo vaæno trgovaËko i vjersko srediπte. U graduse nalazilo mnoπtvo javnih graevina kao πto su hramovi, kazaliπta,arene, kupaliπta i javne kuÊe. Bio je Ëuven i po umjetnosti i magijskimobredima. Grad je bio poznat i po nemoralu i praznovjerju. Ipak, naj-utjecajnija krπÊanska crkva u pokrajini nalazila se u Efezu.

ProËitajte Otkrivenje 2,1-4. Kako se Isus predstavlja ovoj cr-kvi? Zbog kojih znaËajnih osobina hvali crkvu? Kakvu zabrinutostizraæava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U samom poËetku Efeæani su bili poznati po svojoj vjernosti i lju-bavi (Efeæanima 1,15). Iako su iskusili pritisak izvana i iznutra, krπÊaniu Efezu ostali su postojani i vjerni. Bili su marljivi i vjerni do kraja; nisupodnosili laæne uËitelje u svojoj sredini. Meutim, njihova ljubav premaKristu i vjernicima poËela je slabjeti. Iako su ostali postojani i vjerni,bez Kristove ljubavi njihovo svjetlo bilo je u opasnosti da se ugasi.

ProËitajte Otkrivenje 2,5-7. Na koje tri pojedinosti Isus potiËecrkvu kako bi oæivila svoju prvu ljubav i posveÊenost Kristu i vjer-nicima? Kako su ove tri stvari povezane?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U proroËkom smislu stanje crkve u Efezu odgovara opÊim prilikamai duhovnom stanju Crkve od 31. do 100. godine. Apostolska Crkva bilaje karakteristiËna po ljubavi i odanosti Evanelju. Ali potkraj prvogstoljeÊa Crkva je poËela gubiti æar prve ljubavi, odvajajuÊi se tako odjednostavnosti i ËistoÊe Evanelja.

Zamislite sebe kao dio zajednice vjernika Ëija se ljubav gasi.Vjernici ne moraju Ëiniti neki poznati ili otvoren grijeh. Oni uodreenoj mjeri Ëak Ëine ono πto je ispravno, ali u njihovom æivotuvlada formalizam i hladnoÊa. Kako Isusov savjet koji On ovdje dajepomaæe crkvi da prevlada ovo stanje?

19

PETAK 11. sijeËnja


U knjizi Ellen G. White Djela apostolska proËitajte poglavlje “Pat-mos”, str. 358—363.

“Ivanovo progonstvo postalo je sredstvo milosti. Patmos je bio oba-sjan slavom uskrslog Spasitelja. Ivan je vidio Krista u ljudskom obliËju,s tragovima klinova na rukama i stopalima, koji Êe uvijek prikazivatiNjegovu slavu. Sada mu je bilo dopuπteno da ponovno ugleda svojegauskrslog i æivog Gospodina, ovjenËanog onolikom slavom koliku je ljud-sko biÊe moglo promatrati.

Kristovo pojavljivanje pred Ivanom treba svima, i vjernicima i ne-vjernicima, biti dokaz da imamo uskrslog Krista. To treba pruæiti æivo-todavnu silu Crkvi. Boæji narod katkad okruæuju mraËni oblaci. »ini seda Êe ga progonstvo i tlaËenje uniπtiti. Meutim, u takvim trenucimaprimaju se najveÊe pouke. Krist Ëesto ulazi u tamnice i otkriva se svojimizabranima. On je s njima na lomaËi koja gori. Kao πto u najtamnijojnoÊi zvijezde jaËe sjaje, tako se i najsjajnije zrake Boæje slave otkrivajuu najguπÊoj tami. ©to je nebo mraËnije, jasnije su i svjetlije zrake SuncaPravednosti, uskrslog Spasitelja.” (Ellen G. White, The Youth’s Instruc-tor, 5. travnja 1900.)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Ivan prenosi Ëitateljima ono πto je vidio i Ëuo na Patmosu.©to vi vidite i Ëujete dok Ëitate Otkrivenje 1,12-20? Koje rijeËiutjehe moæete izvuÊi iz onoga πto je ovdje otkriveno?

2. Prvi aneo u Otkrivenju 14,7 poziva stanovnike Zemlje nasvrπetku vremena da se poklone “Stvoritelju neba i zemlje, mora iizvora voda”. Ove rijeËi uzete su iz Izlaska 20,11. ©to nam porukaprvog anela prema onome πto je otkriveno u Otkrivenju govori oznaËenju subote na svrπetku vremena?

3. Mnogi krπÊani suoËavaju se s neobiËnom ironijom. ©to suduæe u Crkvi, njihova vjera sve viπe blijedi, Ëak i umire. Mada bitrebalo biti suprotno. Uostalom, πto duæe hodamo s Isusom, treba-mo viπe nauËiti o Njemu i Njegovoj ljubavi prema nama. Kako ondamoæemo ne samo odræati æar vjere, veÊ uËiniti da gori sve jaËe, kaoπto bi trebalo biti?

20

Darovano dijete

Janice Clark nikada nije namjeravala usvojiti novoroenËe svoje uËenice.A onda je jednog hladnog oæujka zazvonio telefon.

“Imam dijete koje ne mogu zadræati, i pitam se æalite li ga imati?” rekla jeAnnette.

“©to mislite pod tim ‘imati ga’?” Upitala je Janice, 47-godiπnja pedagoginjau Mamawi Atosketan Native School, prve AdventistiËke misijske πkole za in-dijansku djecu u kanadskoj pokrajini Alberta.

“Æelim da ga usvojite”, rekla je Annette, koja je tada imala osamnaestgodina, i veÊ je bila majka dvoje djece.

Janice nije bila uvjerena da je djevojka ozbiljna, i pokuπala je upriliËitisastanak s Annette i njezinim roditeljima. Ali svaki je trud propao.

Dva mjeseca kasnije zazvonio je Janicein telefon. Bila je Annette.“Moæete li doÊi u bolnicu da me sutra posjetite, rodit Êu?” upitala je.Trebala je roditi dijete carskim rezom.Janice i njezin muæ, koji imaju petero svoje djece i Ëetvero posvojene

djece, stigli su u bolnicu rano ujutro. LijeËnica ih je pozdravila rijeËima: “O, viste usvojitelji.”

Janice je bila iznenaena. Mislila je da Annette ima i druge namjere zadijete jer je posvojenje spomenula samo jednom u onom telefonskom pozivu.

U bolniËkoj sobi je Janice upitala majku o njezinim namjerama i oËeki-vanjima.

“Koje je djetetovo ime?” upitala je Janice.“To je vaπe dijete”, rekla je Annette. “Vi biste mu trebali dati ime.”Tek je tada shvatila da bi dijete πto Êe se uskoro roditi trebalo biti njezino

usvojeno dijete.Nekoliko sati kasnije, 12. svibnja 2016., roeno je zdravo dijete. Janice je

ostala u bolnici te noÊi i dan kasnije donijela novoroenËe kuÊi. Nazvala ga jeHuxley.

Janice vjeruje da joj je Annette dala dijete zbog ljubavi koju ona kaouËiteljica pokazuje u πkoli.

“Nije rijeË o meni osobno”, objaπnjava ona. “Radim samo s tom obitelji veÊdugi niz godina. Ona i sva njezini braÊa i sestre znaju da ih uËitelji vole. Zatonas je zamolila da budemo roditelji djeËaka.”

Dok govori, Janiceine oËi se pune suzama.“Tako je dirljivo kad pomislim da sam dio ove velike ‘slike’. OËekuje se da

Êu pouËiti Huxleya o Bogu Stvoritelju.”Dio dara trinaeste subote drugog tromjeseËja proπle godine pomogao je

Mamawi Atosketan Native School da proπiri svoj obrazovni program. Ime neka-daπnje uËenice smo promijenili.

“Bog zna sve πto se dogaa i Ëini sve u pravo vrijeme” kaæe je Janice.“UËinit Êemo sve πto moæemo. Moæemo samo reÊi: ‘Hvala Gospodinu!’”

AdventistiËka misija

3.

21


Pouka 3 12.—19. sijeËnja 2019.

Isusova poruka sedmerim crkvama“Pobjedniku Êu dati da sjedne sa mnom na mome prijesto-

lju, kao πto i ja pobijedih i sjedoh sa svojim Ocem na njegovuprijestolju.” (Otkrivenje 3,21)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 2,8-11; Otkrivenje 2,12-17; Otkri-venje 2,18-29; Otkrivenje 3,1-6; Otkrivenje 3,7-13; Otkrivenje 3,14-22; Izaija 61,10.

Isus je s otoka Patmosa preko Ivana poslao pismo svojem naroduu obliku sedam poruka. Iako su te poruke upuÊene crkvama u Ivanovovrijeme u Aziji, one u simbolima proroËki prikazuju i stanje Crkve krozpovijest. Usporeivanje ovih poruka pokazuje da sve slijede istuπesterostruku strukturu. Svaka poruka poËinje Isusovim oslovljavanjemodreene crkve po imenu. Drugi dio zapoËinje izrazom: “Tako govori...”,u kojem se Isus predstavlja svakoj crkvi opisima i simbolima koje pro-nalazimo u prvom poglavlju. Ovi opisi Isusa odgovaraju posebnim po-trebama svake crkve. Prema tome, Isus ukazuje na svoju sposobnost daodgovori na razliËite okolnosti i prilike. Zatim iznosi svoje miπljenje ocrkvi i savjetuje joj kako da izie iz poteπkoÊa. Svaka poruka zavrπavapozivom da posluπa poruku Duha i obeÊanjima pobjednicima.

Kao πto smo vidjeli u pouci od proπlog tjedna, kad smo razmiπljalio poruci upuÊenoj prvoj crkvi u Efezu i kao πto Êemo vidjeti ovogatjedna u prouËavanju preostalih πest poruka, Isus nudi nadu i odgovarana potrebe svake crkve u svakoj situaciji. Prema tome, On sigurno moæeispuniti i naπe potrebe danas.

22


KRISTOVE PORUKE SMIRNI I PERGAMU

Smirna je bila lijep i bogat grad, ali i mjesto u kojem je oboæavanjecara bilo obvezno. Nepokoravanje ovoj naredbi moglo je dovesti do gubi-tka poloæaja, progonstva, pa Ëak i smrti.

ProËitajte Otkrivenje 2,8-11. Kako je naËin na koji se Isuspredstavlja ovoj crkvi povezan s prilikama koje su u njoj vladale?O kakvim je prilikama rijeË? Koju opomenu Isus upuÊuje o onomeπto se bliæilo?

..................................................................................................................................

Poruka crkvi u Smirni u proroËkom smislu primjenjuje se na Crkvuu poslijeapostolskom razdoblju, kada su krπÊani bili okrutno progonjeniod strane Rimskog Carstva. “Deset dana” spomenutih u Otkrivenju 2,10ukazuje na deset godina Dioklecijanovog progonstva koje je trajalo od303. do 313. godine, kada je Konstantin Veliki izdao Milanski ediktkojim je krπÊanima omoguÊio vjersku slobodu.

Pergam je bio srediπte razliËitih poganskih kultova, ukljuËujuÊi ikult Eskulapa, grËkog boga lijeËniπtva, kojega su zvali “Spasiteljem” iprikazivali u obliku zmije. Ljudi iz svih krajeva dolazili su radi izljeËe-nja u hram posveÊen ovom bogu. Pergam je imao vodeÊu ulogu u πirenjukulta oboæavanja cara, koje je, kao i u Smirni, bilo obvezno. Ne Ëudizato πto tekst kaæe da krπÊani iz Pergama æive u gradu “gdje se nalazisotonino prijestolje”.

ProËitajte Otkrivenje 2,12-15. Kako se Isus predstavlja ovojcrkvi? Kako On ocjenjuje njihovo duhovno stanje?

..................................................................................................................................

KrπÊani u Pergamu suoËili su se s kuπnjama i izvan i unutar crkve.Dok je veÊina njih ostala vjerna, pojedinci, takozvani “nikolaiti”, zalagalisu se za kompromis s poganstvom da bi izbjegli progonstvo. PoputBileama koji je otpao i naveo Izrael da sagrijeπi protiv Boga na putu uObeÊanu Zemlju (Brojevi 31,16), smatrali su da je lakπe, Ëak i korisnije,Ëiniti ustupke kad je vjera u pitanju. Iako su na jeruzalemskom saborubili zabranjeni “prilozi idolski” i “blud” (Djela 15,29), Bileamov naukuËio je vjernike da odbace ovu odluku. Jedino rjeπenje koje je Isusmogao ponuditi Pergamu glasilo je: “Pokaj se!” (Otkrivenje 2,15 — Va-raædinska Biblija) Crkva u Pergamu proroËka je slika Crkve okvirno od313. do 538. godine.

©to znaËi ne odreÊi se “vjere u mene” (Otkrivenje 2,13; vidi14,12). Kako nam postojanost u vjeru pomaæe da se odupremoustupcima i budemo “vjerni do same smrti” (Otkrivenje 2,10)?

23


KRISTOVA PORUKA TIJATIRI

U usporedbi s drugim gradovima, Tijatira nije imala ni politiËko nikulturno znaËenje u poznatoj povijesti, a crkva je bila nezapaæena. Dabi se bavili odreenim poslom ili da bi radili, stanovnici Rimskog Car-stva morali su pripadati trgovaËkim udruæenjima. Tijatira je bila poseb-no poznata po isticanju ovog zahtjeva. »lanovi udruæenja morali suodlaziti na sveËanosti udruæenja i sudjelovati u hramskim obredima,koji su Ëesto podrazumijevali nemoral. Oni koji na to nisu pristajali,suoËavali su se s iskljuËenjem iz udruæenja i gospodarskim sankcijama.Za krπÊane onog vremena to je znaËilo birati izmeu potpunog kompro-misa ili potpunog odbacivanja zbog Evanelja.

ProËitajte Otkrivenje 2,18-29. Kako se Isus predstavlja ovimljudima (vidi Daniel 10,6)? Koje osobine crkve je Isus pohvalio ikakav ih je problem muËio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Poput Crkve u Pergamu, crkva u Tijatiri bila je nagnana da vrπiustupke u poganskom okruæenju. Ime “Jezabela” odnosi se na æenukralja Ahaba, koji je odveo Izrael u otpadniπtvo (1. o kraljevima 16,31-33). Isus je prikazuje kao duhovnu bludnicu (Otkrivenje 2,20). Oni kojisu ugrozili istinu i usvojili “neËiste” poganske ideje i obiËaje, Ëinili sus njom duhovni preljub.

Crkva u Tijatiri simbolizira stanje krπÊanstva od 538. do 1565.godine. Opasnost nije doπla izvan Crkve, veÊ iznutra. Predaja je zamije-nila Bibliju, sveÊenstvo i svete relikvije zamijenile su Kristovo sveÊe-niπtvo, a djela su smatrana sredstvom spasenja. Oni koji nisu prihvatiliove iskvarene utjecaje, bili su gonjeni, Ëak i ubijani. StoljeÊima je pravaCrkva pronalazila utoËiπte u pustim krajevima (vidi Otkrivenje 12,6.13.14).Meutim, Isus takoer hvali crkvu u Tijatiri zbog njezine vjere i ljubavi,djela i sluæbe — ukazujuÊi na reformaciju i poËetke povratka Bibliji.

Razmislite o rijeËima iz Otkrivenja 2,25: “Dræite Ëvrsto dok nedoem!” ©to ove rijeËi znaËe nama kao zajednici i kao pojedincima?©to primamo od Krista Ëega se trebamo dræati?

24

UTORAK 15. sijeËnja

KRISTOVA PORUKA SARDU

Sard je imao slavnu proπlost. Meutim, do rimskog doba ovaj gradje izgubio utjecaj. Iako je joπ uvijek uæivao bogatstvo, njegova slava bilaje viπe utemeljena na proπlosti nego na sadaπnjosti. Drevni grad bio jeizgraen na vrhu strmog brda i skoro neosvojiv. BuduÊi da su se sta-novnici osjeÊali toliko sigurno, gradske zidine bile su nemarno Ëuvane.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 3,1-6; Matej 24,42-44;1. Solunjanima 5,1-8. Na koje tri stvari Isus poziva krπÊane uSardu kako bi izlijeËili svoje duhovno stanje? Kako je Isusovo upo-zorenje da “bdiju” u skladu s povijeπÊu grada?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako Isus prepoznaje nekoliko vjernih krπÊana u Sardu, veÊina jeduhovno mrtva. Crkva nije optuæena ni za jedan otvoreni grijeh ili ot-padniπtvo (kao vjernici u Pergamu i Tijatiri), veÊ za duhovnu uspavanost.

Poruka upuÊena crkvi u Sardu u proroËkom smislu odnosi se naduhovne prilike protestanata u razdoblju nakon reformacije, otprilike od1565. do 1740. godine, poπto se Crkva izopaËila u beæivotni formalizami stanje duhovnog samozadovoljstva. Pod utjecajem sve veÊe plime raci-onalizma i sekularizma, slabila je usredotoËenost na spasonosnu milostEvanelja i posveÊenost Kristu, dajuÊi mjesta vjerskim i suhoparnimfilozofskim raspravama. Crkva u ovom razdoblju, iako se Ëinila æivom,bila je duhovno mrtva.

Ova se poruka odnosi i na svaki naraπtaj krπÊana. Pojedini krπÊanipohvalno govore o svojoj prijaπnjoj vjernosti Kristu. Naæalost, malo togamogu reÊi o svojem sadaπnjem iskustvu s Njim. Njihova vjera je samopo imenu, bez prave predaje srca i istinske posveÊenosti Evanelju.

ImajuÊi uvijek pred sobom uzviπenu istinu o spasenju vjeromsamo u Krista, na koje naËine moæemo reÊi da naπa djela nisu“savrπena” pred Bogom? ©to to znaËi i kako moæemo “usavrπiti”svoja djela pred Njim? Vidi Matej 5,44-48.

25


KRISTOVA PORUKA FILADELFIJI

©esta crkva kojoj se Isus obratio bila je crkva u Filadelfiji (“bratskaljubav”). Grad je bio smjeπten na carskom trgovaËkom putu i sluæio jekao prolaz, “otvorena vrata”, prema golemoj, plodnoj visoravni. Iskopa-vanja pokazuju da su to srediπte ljudi posjeÊivali radi zdravlja i lijeËe-nja. Zbog Ëestih potresa stanovnici grada preselili su se u seoska podru-Ëja i æivjeli u skromnim kolibama.

ProËitajte Otkrivenje 3,7-9. Kako je naËin na koji se Isus pred-stavlja povezan s prilikama u crkvi? ©to Isusova izjava “unatoËsvojoj maloj snazi” (Otkrivenje 3,8) govori o stanju u crkvi?

..................................................................................................................................

Poruka ovoj crkvi u proroËkom smislu odnosi se na Prvo i Drugobuenje protestantizma u Velikoj Britaniji i Americi od 1740. do 1844.godine. S obzirom na svjetlo koje je primio, Boæji narod je ovog putaistinski nastojao odræati Njegovu RijeË (Otkrivenje 3,8). Stavljan je sveveÊi naglasak na posluπnost Boæjim zapovijedima i Ëistom æivotu. “Ot-vorena vrata” su oËito put u nebesko Svetiπte zato πto se spominje i“ime grada Boga moga” (Otkrivenje 3,12; usporedi 4,1.2). Jedna otvore-na i jedna zatvorena vrata ukazuju na promjenu do koje Êe doÊi uKristovoj velikosveÊeniπkoj sluæbi 1844. godine.

ProËitajte Otkrivenje 3,10-13. Koje su naznake da je vrijemekratko i da se bliæi Isusov dolazak? ©to znaËi Boæje ime koje nosiNjegov narod (2. Timoteju 2,19)? Ako ime prikazuje karakter oso-be, πto tekst u Izlasku 34,6 govori o onima koji nose Boæje ime?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U crkvama s obje strane Atlantika doπlo je do velikih buenja. Ugodinama koje su prethodile 1844., poruka o Kristovom skorom povra-tku objavljivana je u mnogim dijelovima svijeta. ObeÊanje da Êe Boæjeime biti napisano na onima koji pobijede pokazuje da Êe se Boæji karak-ter primijetiti u Njegovom narodu. Osim poruke da Krist ubrzo dolazi,isto je tako vaæna poruka da Êe On pripremiti svoj narod za taj velikidogaaj time πto Êe im oprostiti grijehe i napisati svoj Zakon u njiho-vom srcu (vidi Filipljanima 1,6; Hebrejima 10,16.17).

©to vama znaËi nada u Kristov skori dolazak? Kako nam Kri-stovo obeÊanje da Êe zavrπiti djelo koje je zapoËeo daje sigurnost?

26


KR©∆ANI U LAODICEJI

Posljednja crkva kojoj se Isus obratio nalazila se u Laodiceji, bo-gatom gradu smjeπtenom na glavnoj trgovaËkoj prometnici. Bio je po-znat po proizvodnji vune, bankama (u kojima su Ëuvane goleme koliËinezlata) i medicinskoj πkoli u kojoj se proizvodio melem za oËi. NapredakLaodiceje ispunio je graane samodovoljnoπÊu. Oko 60. godine, kada jegrad uniπtio potres, stanovnici su odbili pomoÊ koju im je ponudio RimtvrdeÊi da imaju sve πto im je potrebno za rad. BuduÊi da je gradunedostajala voda, dovodili su je pomoÊu akvadukta koji se pruæao iztoplih izvora u Hierapolisu. Kako se izvor nalazio daleko od Laodiceje,voda koja je stizala na odrediπte bila je mlaka.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 3,14-17; Hoπea 12,8.Kako je samodovoljan duh grada ispunio krπÊane u Laodiceji?

..................................................................................................................................

Isus nije ukorio krπÊane u Laodiceji za ozbiljan grijeh, krivovjerjeili otpadniπtvo. Njihov problem bila je samodovoljnost koja vodi u duhovnomrtvilo. Poput vode koja je dotjecala u grad, nisu bili ni hladni, kao vodakoja osvjeæava, ni topli, veÊ mlaki. Tvrdili su da su bogati i da im niπtane treba; pa ipak, bili su siromaπni, goli i slijepi za svoje stanje.

Crkva u Laodiceji simbolizira duhovno stanje Boæje crkve pri krajuovozemaljske povijesti. Jedan takav redak, u okviru Isusovog roditelj-skog savjeta u Otkrivenju 16,15, odnosi se na “bijele haljine” Kristovepravednosti potrebne duhovno goloj Laodiceji (vidi Otkrivenje 3,18). Ovoupozorenje da Ëuvamo svoju odjeÊu i ne budemo goli javlja se usredteksta koji upuÊuje na duhovnu harmagedonsku bitku. Trenutak u kojemIsus iznosi opomenu moæe se na prvi pogled Ëiniti neobiËnim zato πtoviπe nije moguÊe primiti ovu odjeÊu. Tada Êe kuπnja veÊ biti zavrπena zasve. Meutim, opomena da Ëuvamo svoju odjeÊu povezana je sa πestimzlom i Harmagedonom jer Isus poziva Laodiceju da se pripremi sada,prije tog straπnog sukoba dok zauvijek ne bude prekasno.

Isus uvjerava Laodicejce da ih ljubi. Poziva ih da se pokaju (Otkri-venje 3,19). Na kraju poziva prikazuje sebe kao dragoga iz Pjesme nadpjesmama 5,2-6, koji stoji na vratima, kuca i moli da Ga prime (Otkrive-nje 3,20). Svakom tko otvori vrata i pusti Ga unutra, obeÊano je da ÊeveËerati s Njim i da Êe na kraju vladati s Njim na Njegovom prijestolju(vidi Otkrivenje 20,4).

ProËitajte Otkrivenje 3,18-22. Kakav je savjet Isus dao Laodi-cejcima? ©to prikazuje zlato, bijele haljine i pomast za oËi (vidi 1.Petrova 1,7; Izaija 61,10; Efeæanima 1,17.18)? ©to ovaj savjetgovori vama kao adventistiËkim krπÊanima koji sebe prepoznajukao laodicejsku Crkvu?

27

PETAK 18. sijeËnja


U knjizi Ellen G. White Djela apostolska proËitajte poglavlje “Otkri-venje”, str. 364—372.

Sedam poruka upuÊenih crkvama prikazuju duhovni pad do kojegje doπlo u tih sedam crkava. Crkva u Efezu i dalje je bila vjerna, iakoje izgubila svoju prvu ljubav. Crkve u Smirni i Filadelfiji uglavnom subile vjerne. Pergam i Tijatira Ëinile su sve viπe ustupaka dok veÊinavjernika nije u potpunosti odstupila od Ëiste apostolske vjere. Crkva uSardu nalazila se u vrlo teπkom stanju. VeÊina u ovoj crkvi nije æivjelau skladu s Evaneljem, dok se u Filadelfiji odræala nekolicina vjernih.Stanje laodicejske crkve bilo je takvo da se o njoj nije moglo reÊi niπtadobro. Na kraju svake poruke Isus upuÊuje obeÊanje onima koji prihvateNjegov savjet. Moæemo zapaziti, meutim, da s oËitim duhovnim padomu crkvama razmjerno raste broj danih obeÊanja. Efez, kojem Isus upu-Êuje prvu poruku, prima samo jedno obeÊanje. Kako svaka crkva idesilaznom putanjom u duhovnom smislu, tako svaka prima viπe obeÊanjaod prethodne. KonaËno, crkva u Laodiceji, iako prima samo jedno obe-Êanje, ono je najveÊe: da Êe dijeliti prijestolje s Isusom (Otkrivenje 3,21).

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako ovaj rast u broju obeÊanja, zajedno s duhovnim padomu crkvama, potkrepljuje izjavu da se tamo gdje se umnoæava grijeh,milost izlijeva u preizobilju (Rimljanima 5,20)? Razmislite o tomeu svjetlu sljedeÊeg navoda: “Premda je slaba i nesavrπena, KristCrkvi posveÊuje najveÊu pozornost. On stalno briæno bdije nad njomi jaËa je svojim Duhom Svetim.” (Ellen G. White, Selected Messa-ges, sv. 2, str. 396)

2. KrπÊani Ëesto kaæu da je teπko biti krπÊanin u industrijali-ziranim trgovaËkim metropolama. U naprednim azijskim gradovimabilo je krπÊana koji su ostali vjerni Evanelju i nepokolebljivi usvojoj odanosti Bogu usred pritisaka koje je na njih vrπilo poganskookruæenje. ©to moæemo nauËiti iz ove Ëinjenice? Razmislite o timkrπÊanima iz Azije u svjetlu Isusove molitve u Ivanu 17,15-19.Kako se poziv da budemo u svijetu, ali ne i od svijeta, odnosi nakrπÊane danas, posebno na one koji æive u velikim gradovima?

3. Kako mi kao adventistiËki krπÊani moæemo bolje posluπatirijeËi koje su nam upuÊene u poruci Laodicejcima?

28

Radost ujutro

Jednog dana na naπim vratima u Bocvani pojavio se adventistiËki literarnievanelist/kolporter. Moja majka se zainteresirala i kupila knjige spisateljiceEllen G. White: Poruke mladima, Isusov æivot, a takoer i Bibliju. Uskoro jepoËela pohaati AdventistiËku crkvu i nedugo zatim bila je krπtena. To se dogo-dilo kad sam bio u osmom razredu i razmiπljao o srednjoj πkoli.

Majka se poËela moliti i postiti, jer je htjela da odem u East Gate Academy,u adventistiËki internat u gradu Francistownu, oko dva i pol sata voænje odnaπeg doma u Mahalapyjeu. Ali otac je odbio. Rekao je kako nema novca zaπkolarinu.

Majka nije izgubila nadu i nastavila se moliti i postiti. Molio sam se snjom. Probudila bi me u rano jutro i molili bismo se zajedno. Takoer smo semolili u veËernjim satima. Ali moj se otac nije promijenio i ja sam poπao udeveti razred, u πkolu u drugom gradu. UËenje u toj πkoli je bilo teπko. NekiuËenici su koristili drogu i pili alkohol. »inilo se da se nastavnici ne brinujesmo li napisali naπu zadaÊu — bilo je samo vaæno da su nam roditelji platiliπkolarinu.

Nakon dvije godine u toj πkoli, odluËio sam je napustiti. Pitao sam svojegaoca da mi dopusti prijeÊi u adventistiËku πkolu. Njegov jasan odgovor bio je:“Ne!”

Te noÊi sam plakao i molio se. Traæio sam Gospodina da mi pomogne jersam stvarno æelio otiÊi u adventistiËku πkolu. Razgovarao sam s majkom, a onami je proËitala misli iz Psalma 30,6: “VeËer donese suze, a jutro klicanje.” Tajredak mi je dao nadu.

Dva mjeseca kasnije, kad je zavrπavao ljetni odmor, ponovno sam pitao ocaza dopuπtenje da prijeem u adventistiËku πkolu. “U redu”, rekao je.

Zahvalio sam Gospodinu! Iz ovog iskustva nauËio sam da Gospodin uvijeksluπa naπe molitve. Kad imamo vjeru i sluπamo Ga, sve se dogaa prema Njego-voj namjeri.

Sada imam πesnaest godina, a ovo je moja zavrπna godina u πkoli. Nakonzavrπenog srednjoπkolskog obrazovanja nadam se da Êu nastaviti dalje s uËe-njem, jer bih æelio postati lijeËnik. Cijela moja obitelj pridruæila se Adventis-tiËkoj crkvi, osim mojega oca. Molimo se za njega, za nas i za πkolu.

AdventistiËka Akademija Eastern Gate je na istom imanju s osnovnomπkolom, koja je otvorena 2017. godine, uz pomoÊ dara trinaeste subote iz 2015.godine. Hvala svima πto podræavate misiju u kojoj znaËajan dio u cijelom svijetuima adventistiËko obrazovanje.

Gorata Obonetse

29


Pouka 4 19.—26. sijeËnja

Dostojno je Janje“Nemoj plakati, pobijedio je Lav Iz Judina plemena, Davi-

dov Izdanak tako da moæe otvoriti knjigu i njezinih sedampeËata!” (Otkrivenje 5,5)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 4; Ezekiel 1,5-14; Otkrivenje 5,Efeæanima 1,20-23; Hebrejima 10,12; Djela 2,32-36.

Proπlog tjedna prouËavali smo o Kristovim porukama koje je Onuputio svojem narodu na Zemlji. Sada se Ivanovo vienje premjeπta saZemlje na Nebo i usredotoËuje se na ono “πto se ima dogoditi poslijeovoga” (Otkrivenje 4,1) — na buduÊnost.

Vienje iz Ëetvrtog i petog poglavlja odvija se u nebeskoj prijestolnojdvorani. Prizor iz tih poglavlja simboliËki prikazuje Boæje upravljanjepovijeπÊu i planom spasenja. Meutim, prije nego πto Êe biti otkrivenabuduÊnost, pokazana nam je srediπnja uloga Kristove velikosveÊeniËkesluæbe na Nebu, kao i Njegova vrhovna vlast kad su u pitanju zemaljskapitanja i otkupljenje ljudskog roda. Na taj naËin Ëetvrto i peto poglavljepruæaju nebesko glediπte buduÊih dogaaja zabiljeæenih u ostatku knjige.

Takoer moæemo zapaziti da su poruke upuÊene crkvama bile na-pisane jasnim jezikom, a da se odsada knjiga u veÊoj mjeri koristi sim-boliËnim jezikom koji nije uvijek lako protumaËiti. Ovaj jezik uzet je izpovijesti Boæjeg naroda, kako je zabiljeæena u Starom zavjetu. IspravnotumaËenje Otkrivenja zahtijeva odgovarajuÊe razumijevanje njegovog je-zika simbola u svjetlu Starog zavjeta.

30


U NEBESKOJ PRIJESTOLNOJ DVORANI

U Otkrivenju 4,1 Isus poziva Ivana da uzie na Nebo kako bi vidiopanoramski pregled povijesti od njegovog vremena do Kristovog povratka.

U sljedeÊim tekstovima opisana je nebeska prijestolna dvorana:Otkrivenje 4,1-8; Ezekiel 1,26-28; Otkrivenje 5,11-14. Kako se unjima prikazuje nebeska prijestolna dvorana?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Apostol je kroz otvorena vrata gledao nebeski hram i Boæjeprijestolje. Prijestolje simboliËki prikazuje Boæju vladavinu, uprav-ljanje i vlast nad djelima stvaranja, dok duga oko prijestolja ozna-Ëava Boæje vjerno ispunjavanje obeÊanja (Postanak 9,13-16; Izaija54,9.10). Meutim, Sotona, Boæji neprijatelj, koji je preuzeo vlastna Zemlji, osporava boæansku vlast. Srediπnje pitanje u velikoj bor-bi izmeu Boga i Sotone odnosi se na pravo vladanja. Svrha nebe-skog vijeÊa koje je Ivan vidio u nebeskoj prijestolnoj dvorani bilaje da potvrdi Boæju zakonitu vladavinu u svemiru (Otkrivenje 4,1-8; 5,11-14).

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 4,8-11; 5,9-14. ©to izovih tekstova moæete nauËiti o iskrenom klanjanju Bogu? Zaπto jeGospodin Bog dostojan oboæavanja u Ëetvrtom poglavlju, a Janje upetom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Ëetvrtom poglavlju iznesen je uopÊeni opis prijestolne dvorane unebeskom hramu i bogosluæja koje se tamo odvija. Dok se u Ëetvrtompoglavlju proslavlja Boæja stvaralaËka sila, u petom se slavi otkupljenjekoje je omoguÊilo zaklano Janje. Ova poglavlja pokazuju da se u iskre-nom oboæavanju Boga prisjeÊa i slavi Boæje moÊno djelo stvaranja iotkupljenja. Bog koji je stvorio svijet za πest dana, ima silu i sposobnostvratiti svijet u prvobitno stanje i pretvoriti ga u vjeËni dom za svojnarod, πto je i obeÊao.

Razmiπljajte o tome πto Evanelje nauËava: Onaj koji je stvorione samo nas i naπ svijet, veÊ i Ëitav svemir, takoer je “Janje kojeje zaklano” (Otkrivenje 5,12) radi nas. Koju zadivljujuÊu nadu ovajnauk pruæa svijetu punom boli i patnje?

31


NEBESKO VIJE∆E U PRIJESTOLNOJ DVORANI

Opis starjeπina (Staraca) u Otkrivenju 4,4 pokazuje da oni nisuaneoska biÊa. Naziv “starjeπine” u Bibliji se uvijek koristi za ljude. Zarazliku od anela koji uvijek stoje u Boæjoj prisutnosti, ovi starjeπinesjede na prijestoljima. Bijele haljine u koje su odjeveni odjeÊa je Boæjegvjernog naroda (Otkrivenje 3,4.5 — Varaædinska Biblija). PobjedniËkekrune (od grËke rijeËi stefanos, Otkrivenje 4,4) na njihovoj glavi Ëuvajuse samo za svete koji su pobijedili (Jakov 1,12). Sve ove pojedinostipokazuju da su dvadeset Ëetiri starjeπine proslavljeni sveti.

Broj dvadeset Ëetiri ima simboliËno znaËenje: sastoji se iz dva nizapo dvanaest, a dvanaest je u Bibliji simbol Boæjeg naroda. DvadesetËetiri stareπine mogu prikazivati Boæji narod u cijelosti, iz Starog iNovog zavjeta. Broj dvadeset Ëetiri takoer odraæava dvadeset Ëetiri redasveÊenika koji se smjenjuju u sluæbi u ovozemaljskom Svetiπtu (1. Lje-topisa 24,1-19).

»injenica da dvadeset Ëetiri starjeπine nikada prije nisu spomenutiu Bibliji nagovjeπtava da je to novi skup u nebeskoj prijestolnoj dvorani.Oni moæda pripadaju onima koji su bili podignuti iz mrtvih u vrijemeIsusove smrti (Matej 27,51-53).

Ako je tako, ovih dvadeset Ëetiri starjeπine koji su uziπli na Nebos Isusom postaju predstavnici ËovjeËanstva i svjedoËe o pravednostiBoæjih djela u ostvarivanju plana spasenja. U Otkrivenju 5,9 dvadesetËetiri starjeπine zajedno s Ëetiri biÊa (8. redak) padaju pred Janjetomkoje je zaklano i sada je æivo. Zajedno pjevaju novu pjesmu, veliËajuÊiJanje koje je dostojno “jer si bio zaklan i svojom krvi iskupio Boguljude od svakog plemena, jezika, puka i naroda, i uËinio ih za naπegaBoga kraljevstvom sveÊenika i oni Êe kraljevati na zemlji” (Otkrivenje5,9.10).

U Otkrivenju 4,6-8 takoer se spominju Ëetiri biÊa. Usporeditenjihov opis s Ëetiri biÊa u Ezekielu 1,5-14; 10,20-22, kao i saserafinom u Izaiji 6,2.3.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»etiri æiva stvorenja simboliËki prikazuju uzviπena biÊa koja sluæeBogu kao Njegova orua i zaπtitnici Njegovog prijestolja (Psalam 99,1).Njihova krila simboliËki ukazuju na njihovu brzinu u izvrπavanju Boæjihnaloga, a oËi na razum. Njihova prisutnost, zajedno s dvadeset Ëetiristarjeπine i mnoπtvom anela oko prijestolja (Otkrivenje 5,11), pokazujeda i Nebo i Zemlja imaju svoje predstavnike u prijestolnoj dvorani.

32


ZAPE»A∆ENA KNJIGA

ProËitajte Otkrivenje 5,1-4. ©to u svjetlu Izaije 29,11.12 pri-kazuje zapeËaÊena knjiga i zaπto je Ivan plakao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

GrËki tekst upuÊuje na zakljuËak da se knjiga nalazila na prijesto-lju u OËevoj desnici. »ekao se Onaj koji je dostojan da je uzme i “razlo-mi njezine peËate” (Otkrivenje 5,2).

Prema rijeËima Ellen G. White, zapeËaÊena knjiga sadræi “povijestBoæje providnosti, proroËku povijest naroda i Crkve. U njoj su sadræaneboæanske izjave, Njegov autoritet, Njegove zapovijedi, Njegovi zakoni,Ëitav simboliËni plan VjeËnoga i povijest svih vladajuÊih sila meu na-rodima. U simboliËnom jeziku u toj knjizi prikazan je utjecaj svakognaroda, jezika i plemena od poËetka zemaljske povijesti do njezinogsvrπetka.” (Ellen G. White, Manuscript Releases, sv. 9, str. 7)

Ukratko reËeno, zapeËaÊena knjiga sadræi Boæje tajne u vezi s Nje-govim planovima rjeπenja problema grijeha i spasenja palih ljudskihbiÊa. Ta tajna bit Êe u potpunosti shvaÊena o Kristovom drugom dolasku(Otkrivenje 10,7).

ProËitajte Otkrivenje 5,5-7. Zaπto je Krist u cijelom svemirujedini dostojan da uzme zapeËaÊenu knjigu i da je otpeËati?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kriza u prijestolnoj dvorani povezana je sa Sotoninom pobunom.Ovaj planet, iako ga je Bog stvorio, pod vlaπÊu je uzurpatora Sotone.Ivanov plaË izraæava suze Boæjeg naroda od Adamovog vremena za spa-senje iz ropstva grijeha. ZapeËaÊena knjiga obuhvaÊa Boæji plan za rje-πenje problema grijeha. Nema sumnje da je Bog sa svojom neograniËe-nom silom mogao ostvariti taj plan. Meutim, otkupljenje palog ljud-skog roda zahtijevalo je neπto posebno, a to je bio Isus koji je “pobijedio”i tako postao dostojan da otvori knjigu, da preuzme vlast nad Zemljomi postane naπ Posrednik u nebeskom Svetiπtu.

Kako Isusa moæemo zadræati na prvom mjestu u svojem krπ-Êanskom iskustvu?

33


DOSTOJNO JE JANJE

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 5,8-14; Efeæanima 1,20-23; Hebrejima 10,12. ©to nam u ovim tekstovima treba pruæitiveliku nadu i utjehu u svijetu koji sam po sebi nudi vrlo malo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada Janje Krist pristupi prijestolju, On uzima knjigu. Ovaj Ëinpokazuje da sva vlast i sila pripada Njemu (vidi Matej 28,18; Efeæanima1,20-22). U tom trenutku Ëitav svemir priznaje Kristovu pravednu vla-davinu nad Zemljom. Ono πto je Adam izgubio, Krist je vratio.

Kristov Ëin uzimanja knjige pokazuje da On dræi sudbinu cijelogËovjeËanstva u svojim rukama. »etiri biÊa i dvadeset Ëetiri starjeπinepadaju pred Njim i klanjaju Mu se, kao πto su uËinili u Otkrivenju 5,9:“Kadar si da uzmeπ knjigu i da otvoriπ njezine peËate, jer si bio zaklan.”Ovim Ëinom oboæavanja uzviπeni aneli i predstavnici otkupljenog Ëovje-Ëanstva potvruju Kristovu ærtvu prinesenu za ljudski rod. Svojom krvljuOn je platio otkupninu za pala ljudska biÊa i nudi im nadu i obeÊanjeo buduÊnosti koju teπko moæemo i zamisliti.

BiÊima i starjeπinama sada se pridruæuje bezbrojno mnoπtvo anelakoji okruæuju prijestolje i upuÊuju hvalu Janjetu koje je zaklano i sada“æivi” kao Posrednik za pali ljudski rod (Hebrejima 7,25). Prisutni uprijestolnoj dvorani sloæno govore gromkim glasom: “Dostojno je Janjekoje je zaklano da primi moÊ, bogatstvo, mudrost, snagu, Ëast, slavu ihvalu!” (Otkrivenje 5,12)

U ovom trenutku sva stvorenja na Nebu i na Zemlji sjedinjuju se uveliËanstvenom proslavljanju i Oca i Krista: “Onomu koji sjedi na pri-jestolju, i Janjetu: hvala, Ëast, slava i vlast u vijeke vjekova!” (Otkrivenje5,13) Na njihove rijeËi hvale Ëetiri biÊa odgovaraju s “amen”, a dvadesetËetiri starjeπine padaju niËice zavrπavajuÊi na taj naËin ushiÊeno obo-æavanje u nebeskoj prijestolnoj dvorani.

FiziËari nagaaju da Êe svemir jednoga dana ili izgorjeti, ilipropasti, ili se raspasti. Ovo je vienje potpuno suprotno buduÊno-sti kakvu najavljuje Boæja rijeË. Kako se veÊ sada moæemo poËetiradovati buduÊnosti koja nas Ëeka?

34


ZNA»ENJE PEDESETNICE

Prigodom izlijevanja Duha Svetoga na blagdan Pedesetnice, u Dje-lima 2,1-4 spominje se jedan od najpresudnijih dogaaja u povijestiplana spasenja nakon Golgote: ustoliËenje Krista kao Velikog sveÊenikai Kralja u nebeskom Svetiπtu. Sluæbom Velikog sveÊenika s desne straneOcu (Otkrivenje 5,6.7), Krist moæe privesti plan spasenja konaËnom is-punjenju. Kao naπ Posrednik u nebeskom Svetiπtu, Isus radi na naπemspasenju. Po Njemu vjernici imaju slobodan pristup Bogu i primajuoprost za svoje grijehe.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Djela 2,32-36; Ivan 7,39. Kakvunadu i ohrabrenje nalazite u Ëinjenici da se Isus nalazi na Nebukao naπ SveÊenik i Kralj?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon ustoliËenja Krista u nebeskom Svetiπtu, na uËenike se spustioDuh Sveti. U Otkrivenju 5,6 spomenuto je sedam duhova “poslanih posvoj zemlji”. Kao πto smo vidjeli u prethodnoj pouci, sedam duhovaoznaËava puninu djelovanja Duha Svetoga u svijetu. Kada je Krist sjeona prijestolje, na Zemlju je poslan Duh. Slanje Duha Svetoga jedno jeod Kristovih prvih djela kao naπega Velikog sveÊenika u nebeskomSvetiπtu. Izlijevanje Duha Svetoga znaËilo je da se Isus pojavio predOcem i da je Bog prihvatio Njegovu ærtvu prinesenu za ljudski rod.

“Kristovo uzaπaπÊe na Nebo bilo je znak da Êe Njegovi sljedbeniciprimiti obeÊani blagoslov. Njega su trebali Ëekati prije nego πto krenu narad. Kad je Krist proπao kroz nebeska vrata, bio je ustoliËen uz obo-æavanje anela. »im je ovaj obred bio zavrπen, na uËenike je siπao DuhSveti kao snaæna struja i Krist je bio proslavljen slavom koju je oduvijekimao kod Oca. Izlijevanje Duha na Pedesetnicu bilo je nebeska porukada je Otkupiteljevo ustoliËenje zavrπeno. U skladu sa svojim obeÊanjem,poslao je s Neba Duha Svetoga na svoje sljedbenike kao jamstvo da jekao SveÊenik i Kralj primio svaku vlast na Nebu i na Zemlji, i da jePomazanik svojeg naroda.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 25)

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Hebrejima 4,16; 8,1. Kakvu nadui ohrabrenje nalazite u Ëinjenici da je Isus kao SveÊenik i Kraljprimio svu vlast na Nebu i na Zemlji? Kako nam vjerovanje u ovuistinu pomaæe u suoËavanju sa svakidaπnjim teπkoÊama u æivotu,kao i s nesigurnom buduÊnoπÊu?

35

PETAK 25. sijeËnja


U knjizi Ellen G. White Isusov æivot proËitajte poglavlje “SvomeOcu i vaπemu Ocu”, str. 686—691; u knjizi Djela apostolska proËitajtepoglavlje “Dar Duha Svetoga”, str. 30—35.

Poruka iz Otkrivenja 4 i 5 posebno je vaæna Boæjem narodu koji æivina svrπetku zemaljske povijesti. Izlijevanje Duha Svetoga na blagdanPedesetnice obiljeæilo je poËetak propovijedanja Evanelja cijelom svi-jetu; srediπte poruke bio je Isus koji je kao SveÊenik i Kralj sjeo s desnestrane Ocu. Ova istina o Isusu bila je sræ vjerovanja prvih krπÊana(Hebrejima 8,1) i zaglavni kamen njihovog propovijedanja (Djela 2,32.33;5,30.31). Kada su se suoËili s progonstvom i teπkim æivotnim okolno-stima (Djela 7,55.56; Rimljanima 8,34), to je bila njihova motivacija iizvor vjere i hrabrosti. Kao rezultat njihovog rada, mnogo ljudi povjero-valo je njihovom propovijedanju. Otada se Boæje kraljevstvo oËituje usluæbi Duha Svetoga.

Nikada ne smijemo zaboraviti da jedino Radosna vijest o spasenjuu Kristu moæe osvojiti i preobraziti Ëovjekovo srce i potaknuti ljude daodgovore na poziv vjeËnog Evanelja da se boje Boga i zahvale Mu (Ot-krivenje 14,7). Naπa jedina nada je Spasitelj, naπ SveÊenik i Kralj unebeskom Svetiπtu. On je sa svojim narodom i uvijek Êe biti s njim dosamog svrπetka (Matej 28,10). On dræi buduÊnost u svojim rukama.

Ne zaboravimo zato da Êe propovijedanju zavrπne poruke izgublje-nom i napaÊenom ljudskom rodu imati puni uspjeh samo ako na umuimamo bît Evanelja. Niπta drugo πto propovijedamo nije vaæno kao kriæi ono πto nas on uËi o Bogu.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Jednoga dana bit Êemo na Nebu i slaviti i oboæavati Gospo-dina za Njegovu dobrotu i silu, a posebno za Njegovu milost. Nakoje naËine veÊ sada to moæemo Ëiniti i pripremati se za onaj velikidan? Kako sada moæemo slaviti i hvaliti Boga zahvalnog srca zasve πto je uËinio za nas i πto Êe uËiniti?

2. ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 4,11; 5,9. U kojimulogama u ovim tekstovima vidimo Oca i Sina i zaπto su obje ulogevaæne ne samo za plan spasenja, veÊ i za odgovor na pitanje zaπtoje Bog dostojan naπe hvale? Kako je subota i ono Ëemu nas onapouËava izraz ovih uzviπenih istina o Bogu?

36

Dvije nemoguÊe molitve

Jedno od najzahtjevnijih pitanja koja ljudi postavljaju jest kako odabratipravog supruænika.

Mario Brito, predsjednik Intereuropske divizije AdventistiËke crkve, svje-doËi da je za njega to bilo jednostavno. On je pred Boga postavio dva naizgled“nemoguÊa” zahtjeva. Dok se molio za æenu koja voli misiju, sjetio se Marije.Maria je bila studentica treÊe godine teologije na AdventistiËkom sveuËiliπtu uCollongesu, u Francuskoj.

Upoznali su se godinu dana prije kao uËenici srednje πkole na Adven-tistiËkom seminaru u gradu Sagunto, u ©panjolskoj.

Mario je imao snaæan dojam da bi Maria mogla biti “ona prava” kakvu traæi.Ali nije bio potpuno siguran, pa se molio: “Boæe, ako Ti vidiπ da bi Maria moglabiti moja supruga, stavi tu æelju i u njezino srce, i neka mi napiπe pismo.” Tamolba se Ëinila “nemoguÊim” zahtjevom u vrijeme kad æene nisu poduzimaleprvi korak u stvaranju veze izmeu dvoje mladih.

Na Mariovo iznenaenje, oko tjedan dana kasnije primio je prijateljskopismo od Marije. Kao odgovor, napisao joj je toplo pismo i uputio drugu “nemo-guÊu” molbu Bogu:

“Gospodine, bilo bi uobiËajeno da Maria odgovori na ovo moje pismo”,rekao je. “Ali ako je ona za to da bude moja supruga, uËini da se dogodi na takavnaËin da ona ne odgovori na ovo moje pismo.”

Proπli su tjedni, a Marijinog odgovora na njegovo pismo nije bilo. Njihdvoje nisu odræavali vezu sve do sljedeÊe πkolske godine, kad se Maria preselilau AdventistiËko sveuËiliπte u Francuskoj, na treÊu godinu studija. Uskoro suMario i Maria bili u vezi. Jednog dana je Mario znatiæeljno upitao Mariju zaπtonije odgovorila na ono njegovo pismo.

“OsjeÊala sam da je poruka u njemu hladna i vrlo formalna, pa sam odlu-Ëila ne odgovoriti”, rekla je.

Mario nije mogao vjerovati onome πto Ëuje, i upitao ju je ima li joπ uvijekto pismo. Maria je pronaπla pismo, i par ga je proËitao zajedno.

Bilo je to “toplo pismo”, kao πto se Mario sjeÊao.“©to nije bilo u redu u pismu da nisi odgovorila?” ponovno je upitao Mario.Maria nije znala πto reÊi. Mario joj je tada spomenuo svoja dva “nemoguÊa”

molitvena zahtjeva. Maria se nasmijeπila. “Sada imaπ objaπnjenje!” Rekla je. Parse vjenËao sljedeÊe godine.

Trideset devet godina kasnije, Mario je siguran da je izabrao pravu supru-gu. Ovaj misionarski braËni par je viπe od desetljeÊa sluæio u osnivanju mjesnihcrkava u nedosegnutim podruËjima u Portugalu. Mario je postao predsjednikAdventistiËke crkve u Portugalu, a 2015. godine izabran je za predsjednikaIntereuropske divizije.

Dom Marija i Marije je takoer misijsko polje. Podigli su kÊer, koja jeudana za adventistiËkog pastora, te su roditelji-usvojitelji dvanaestero tinejdæera.

“Maria ima srce za misiju. Da, vjerujem da je to bio pravi potez!” kaæeMario.


37


Pouka 5 26. sijeËnja — 2. veljaËe 2019.

Sedam peËata“Kadar si da uzmeπ knjigu i da otvoriπ njezine peËate, jer

si bio zaklan i svojom krvi iskupio Bogu ljude od svakog ple-mena, jezika, puka i naroda, i uËinio ih za naπega Boga kraljev-stvom sveÊenika i oni Êe kraljevati na zemlji!” (Otkrivenje 5,9.10)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 6,1-14; Levitski zakonik 26,21-26; Ezekiel 4,16; Ponovljeni zakon 32,43; 2. Solunjanima 1,7-10.

U 6. poglavlju Otkrivenja nastavlja se prizor iz Ëetvrtog i petogpoglavlja, u kojima je Isus prikazan kao Onaj koji je dostojan da otvorizapeËaÊenu knjigu jer je svojim pobjedonosnim æivotom i smrÊu povratioono πto je bilo izgubljeno preko Adama. Nakon otvaranja peËata naknjizi, On sada nastavlja izvrπavati plan spasenja do konaËnog ispunjenja.

Pedesetnica je obiljeæila poËetak propovijedanja Evanelja kojimKrist πiri svoje Kraljevstvo. Prema tome, lomljenje peËata odnosi se napropovijedanje Evanelja i na posljedice njegovog odbacivanja. Otvara-nje sedmog i posljednjeg peËata dovodi nas do svrπetka povijesti ovogasvijeta. Tekst u Otkrivenju 3,21 pojaπnjava znaËenje sedam peËata: “Po-bjedniku Êu dati da sjedne sa mnom na mome prijestolju, kao πto i japobijedih i sjedoh sa svojim Ocem na njegovu prijestolju.” Poglavlja 4i 5 govore o Kristovoj pobjedi i ustoliËenju, a posljednji redak sedmogpoglavlja opisuje pobjednike pred Kristovim prijestoljem. Dakle, πestopoglavlje govori o Boæjem narodu koji se bori za pobjedu kako bi mogaodijeliti Isusovo prijestolje.

38


OTVARANJE PRVOG PE»ATA

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 6,1-8; Levitski zakonik26,21-26; Matej 24,1-14. Zapazite zajedniËke kljuËne rijeËi u ovimtekstovima. ©to na temelju ovih podudaranja saznajete o znaËenjuprva Ëetiri peËata?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dogaaji u vrijeme sedam peËata moraju biti shvaÊeni u okvirukletvi Saveza iz Starog zavjeta u kojima se spominju maË, glad, pomori πumske zvijeri (Levitski zakonik 26,21-26). Ezekiel ih naziva Boæja“Ëetiri ljuta zla” (Ezekiel 14,21). Bili su to disciplinski sudovi kojima jeBog opominjao svoj narod kada su bili nevjerni Savezu nastojeÊi ihprobuditi da uvide svoje duhovno stanje. Na sliËan naËin, Ëetiri konja-nika prikazuju naËin na koji Bog svoj narod odræava budnim dok ËekaIsusov povratak.

Postoje velike sliËnosti izmeu prva Ëetiri peËata i Mateja 24,4-14,gdje je Isus objasnio πto Êe se dogaati u svijetu. Bog se koristi Ëetvo-ricom konjanika da zadræi svoj narod na pravom putu podsjeÊajuÊi ih daovaj svijet, kakav sada postoji, nije njihov dom.

Iako simboliËan, tekst u Otkrivenju 6,1.2 govori o pobjedi. PodsjeÊanas na Otkrivenje 19,11-16 gdje je Krist prikazan kako jaπe na bijelomkonju i s nebeskim vojskama anela oslobaa svoj narod prigodomsvojega drugog dolaska. Kao simbol ËistoÊe, bijela boja se stalno pove-zuje s Kristom i Njegovim sljedbenicima. JahaË u ruci dræi lûk i dobivavijenac (Otkrivenje 6,2), πto podsjeÊa na sliku Boga u Starom zavjetukoji jaπe na konju s lûkom u ruci dok pobjeuje neprijatelje svojegnaroda (Habakuk 3,8-13; Psalam 45,5.6). GrËka rijeË za vijenac (Otkrive-nje 6,2) koji nosi jahaË, stefanos, znaËi “vijenac pobjede” (Otkrivenje2,10; 3,11). Ovaj jahaË je osvajaË koji je iziπao pobjeujuÊi i da pobijedi.

Prizor prvog peËata opisuje πirenje Evanelja, silno zapoËeto nablagdan Pedesetnice, Ëime je Krist poËeo πirenje svojega Kraljevstva.Bilo je, i joπ uvijek ima, mnogo podruËja koja treba osvojiti i mnogoljudi koji trebaju postati Isusovi sljedbenici dok ne bude ostvarena ko-naËna pobjeda kada Krist doe u slavi.

U proroËkom smislu prizor prvog peËata odgovara poruci upuÊenojcrkvi u Efezu; opisuje apostolsko razdoblje u prvom stoljeÊu kada seEvanelje brzo πirilo svijetom (Koloπanima 1,23).

Zaπto nikada ne smijemo zaboraviti da smo u Kristu na po-bjedniËkoj strani, bez obzira na trenutaËne okolnosti?

39


DRUGI I TRE∆I PE»AT

ProËitajte Otkrivenje 6,3.4. ©to je na osnovi opisa konja rianai jahaËa u ovim redcima reËeno o Evanelju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Crvena je boja krvi. JahaË ima veliki maË i dopuπteno mu je dauzme mir sa Zemlje, πto otvara put ljudima da ubijaju jedni druge (Matej24,6). Drugi peËat opisuje posljedice odbacivanja Evanelja, poËevπi oddrugog stoljeÊa. Dok Krist vodi duhovni rat putem propovijedanja Evan-elja, sile zla pruæaju snaæan otpor. Neizbjeæno slijedi progonstvo. Ja-haË ne ubija. Umjesto toga, kada on povuËe mir sa Zemlje, neizbjeænaposljedica je progonstvo (vidi Matej 10,34).

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 6,5.6; Levitski zakonik26,26; Ezekiel 4,16. Na osnovi opisa konja vranca i jahaËa, nakakvu se stvarnost povezanu s propovijedanjem Evanelja upuÊuje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

JahaË na crnom konju, vrancu, dræao je u ruci vagu za mjerenjehrane. »uje se objava: “Mjera pπenice za denar! Tri mjere jeËma zadenar!” (Otkrivenje 6,6) U tom dijelu svijeta pπenica, ulje i vino bile suosnovne æivotne namirnice (Ponovljeni zakon 11,14). Jesti kruh na mjeruukazivalo je na oskudicu ili glad (Levitski zakonik 26,26; Ezekiel 4,16).U Ivanovo vrijeme denar je bio iznos dnevne nadnice (Matej 20,2). UuobiËajenim okolnostima, za dnevnicu su se mogle kupiti sve dnevnepotrepπtine za obitelj. Meutim, glad bi u velikoj mjeri utjecala na po-veÊanje uobiËajenih cijena. U prizoru treÊeg peËata bio je potreban cje-lodnevni rad da bi se kupilo dovoljno hrane samo za jednu osobu. Dabi se nahranila manja obitelj, dnevnica je morala biti dovoljna za kupnjutri mjere jeËma, jeftinije, jednostavnije hrane za siromaπne.

Prizor treÊeg peËata ukazuje na daljnje posljedice odbacivanja Evan-elja, poËevπi od Ëetvrtog stoljeÊa, kada je Crkva stekla politiËku moÊ.Ako bijeli konj prikazuje propovijedanje Evanelja, konj vranac oznaËa-va odsutnost Evanelja i oslanjanje na ljudske obiËaje. Pπenica u Biblijiprikazuje Boæju rijeË (Luka 8,11). Odbacivanje Evanelja neizbjeænodovodi do gladi za Boæjom rijeËju sliËnoj onoj koju je prorekao prorokAmos (Amos 8,11-13).

40


PRIZOR »ETVRTOG PE»ATA

ProËitajte Otkrivenje 6,7.8. Kakav je dogaaj ovdje prikazan?Kako je ovaj prizor povezan s prethodnim?

..................................................................................................................................

Boja konja u Ëetvrtom peËatu izraæena je grËkom rijeËju hloros, πtoje pepeljasto-siva boja leπa koji se raspada. JahaËevo ime je Smrt, aprati ga podzemni svijet, mjesto mrtvih. Njima je na Ëetvrtini Zemljedopuπteno da uniπte ljude maËem, glau, smrÊu i divljim zvijerima (Ma-tej 24,7.8).

»etvrti peËat priziva bolest i smrt. Slikoviti prikaz ovog prizoraiznosi istinu da duhovna glad za Boæjom rijeËju, kao posljedica odba-civanja Evanelja, neizbjeæno vodi u duhovnu smrt.

Radosna vijest glasi da je sila smrti i podzemnog svijeta vrloograniËena; dana im je vlast samo nad jednim dijelom (Ëetvrtinom) Zem-lje. Isus nas uvjerava da On ima kljuËeve od podzemlja i od smrti (vidiOtkrivenje 1,18).

Prisjetite se joπ jednom sadræaja poruka upuÊenih crkvama uEfezu, Sardu, Pergamu i Tijatiri u Otkrivenju 2. Usporedite stanjeu ovim crkvama s prizorom otvaranja prva Ëetiri peËata. KakvesliËnosti uoËavate?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prizori sedam peËata prikazuju buduÊnost Crkve. Kao i u sluËajusedam crkava, peËati su povezani s razliËitim razdobljima krπÊanskepovijesti. U vrijeme apostola Evanelje se brzo πirilo svijetom. Zatim jeuslijedilo razdoblje progonstva u Rimskom Carstvu, od kraja prvog dopoËetka Ëetvrtog stoljeÊa, kao πto je prikazano u prizoru drugog peËata.TreÊi peËat ukazuje na vrijeme ustupaka u Ëetvrtom i petom stoljeÊu,koja su karakteristiËna po duhovnoj gladi za Biblijom, πto je dovelo do“mraËnog doba”. »etvrti peËat vjeπto opisuje duhovnu smrt koja je obi-ljeæavala krπÊanstvo skoro tisuÊu godina.

U Otkrivenju 6,6 reËeno je da na “ulje i vino” neÊe utjecati gladu okviru nevolje treÊeg peËata. Ulje simbolizira Duha Svetoga (1.Samuelova 16,13; Djela 10,38), a novo vino spasenje u Isusu Kri-stu (Marko 2,22). ©to znaËenja ovih simbola govore o Ëinjenici daDuh Sveti i dalje djeluje i da je spasenje dostupno svima koji traæeistinu Ëak i kada se Boæja rijeË rijetko Ëuje?

41


OTVARANJE PETOG PE»ATA

ProËitajte Otkrivenje 6,9.10. ©to se dogaa u ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË “duπa” u Bibliji oznaËava cjelokupnu osobu (Postanak 2,7).Smrt Boæjeg vjernog i progonjenog naroda ovdje je prikazana u oblikuærtvene krvi izlivene u podnoæju ærtvenika u zemaljskom Svetiπtu (Izla-zak 29,12; Levitski zakonik 4,7). Boæji narod doæivio je nepravdu i smrtzbog svoje vjernosti Evanelju. Oni vape Bogu moleÊi Ga da doe iosveti ih. Ovi tekstovi govore o nepravdi uËinjenoj ovdje na Zemlji; onine govore niπta o stanju mrtvih. Uostalom, Ëini se da ovi ljudi ne uæivajunebesko blaæenstvo.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 6,11; Ponovljeni zakon32,43; Psalam 79,10. Kako je Nebo odgovorilo na molitve BoæjegmuËeniËkog naroda?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ubijeni sveti primili su bijele haljine, Kristovu pravednost koja omo-guÊava njihovo opravdanje — Njegov dar onima koji prihvate Njegovumilost (Otkrivenje 3,5; 19,8). Zatim im je reËeno da Êe morati poËinutidok njihova braÊa, koja Êe proÊi kroz sliËno iskustvo, ne ispune odree-ni broj. Vaæno je zapaziti da u grËkom tekstu u Otkrivenju 6,11 nemarijeËi “broj”. Otkrivenje ne govori o broju svetih muËenika koji se trebaispuniti prije Kristovog povratka, veÊ o savrπenosti njihovog karaktera.Boæji narod postaje savrπen zahvaljujuÊi haljini Kristove pravednosti, ane vlastitim zaslugama (Otkrivenje 7,9.10). Sveti muËenici neÊe uskrs-nuti do Kristovog drugog dolaska i poËetka milenija (Otkrivenje 20,4).

Prizor petog peËata povijesno se primjenjuje na razdoblje prije inakon reformacije, kada su bili pobijeni milijuni ljudi zbog svoje vjernosti(Matej 24,21). On takoer podsjeÊa na iskustvo Boæjeg napaÊenog naro-da kroz povijest, od Abela (Postanak 4,10) do vremena kada Êe BogkonaËno osvetiti “krv svojih sluga” (Otkrivenje 19,2).

“Koliko joπ, Gospodine?” glasio je vapaj Boæjeg napaÊenog na-roda kroz povijest. Tko se u svojem æivotu nije suoËio s nedostat-kom pravde? Kakvu utjehu nalazite u prizoru petog peËata, znajuÊida Êe jednog dana pravda biti ispunjena?

42


OTVARANJE ©ESTOG PE»ATA

U petom peËatu vidimo da Boæji narod u neprijateljskom svijetudoæivljava nepravdu, vapeÊi Bogu da djeluje u njegovu korist. Doπao jetrenutak da Bog odgovori na molitve svojeg naroda.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 6,12-14; Matej 24,29.30;2. Solunjanima 1,7-10. ©to je otkriveno u ovim tekstovima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Posljednja tri znaka πestog peËata Isus je prorekao u Mateju24,29.30. Trebali su se pojaviti pri svrπetku “velike nevolje” (Otkrivenje7,14), 1798. godine, kao znak Njegovog drugog dolaska. Kao i u Kristo-vom proroËanstvu u Mateju 24, Sunce, Mjesec, “zvijezde” (meteori) inebo ovdje su doslovni. Upotreba rijeËi “kao” ili “nalik” oslikava neπtostvarno, stvarni dogaaj — Sunce je postalo crno kao vreÊa od kostrijeti,Mjesec poput krvi, a zvijezde su padale na Zemlju kao kada smokvaodbacuje svoje pupoljke. KrπÊani u zapadnom svijetu prepoznali su is-punjenje Isusovih rijeËi u sljedeÊim znacima: lisabonskom potresu 1755.;mraËnom danu 19. svibnja 1780. u istoËnom New Yorku i juænoj NovojEngleskoj; spektakularnoj kiπi meteora nad Atlantskim oceanom 13.studenoga 1833. Ispunjenje proroËanstva dovelo je do niza buenja iuvianja da je Kristov dolazak blizu.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 6,15-17; Izaija 2,19; Hoπea10,8; Luka 23,30. Ovi prizori prikazuju ljude razliËitih staleæa u paniË-nom pokuπaju da se sakriju od straπnih zbivanja prigodom Kristovogdolaska. Oni traæe kamenje i gore da ih pokriju i zaπtite “od lica onogakoji sjedi na prijestolju i od Janjetove srdæbe” (Otkrivenje 6,16). Doπaoje trenutak da se udijeli pravda jer Krist dolazi “da se proslavi u svojimsvetima” (2. Solunjanima 1,9). Kraj zlih opisan je u Otkrivenju 19,17-21.

Prizor zavrπava retoriËkim pitanjem preplaπenih zlih: “Jer doe ve-liki dan njihove srdæbe! Tko moæe opstati?” (Otkrivenje 6,17; vidi: Nahum1,6; Malahija 3,2). Odgovor na ovo pitanje pronalazimo u Otkrivenju 7,4— oni koji Êe opstati u taj dan pripadnici su Boæjeg zapeËaÊenog naroda.

“Ali tko Êe podnijeti dan njegova dolaska?” (Malahija 3,2) Kakobiste odgovorili na ovo pitanje i koje biste biblijske razloge naveli?Iznesite svoj odgovor u subotnjoπkolskom razredu.

43

PETAK 1. veljaËe


Vienje o otvaranju sedam peËata simboliËki ukazuje na Boæju bri-gu o svojem narodu na Zemlji i njegovom pouËavanju. Kenneth A. StrandistiËe:

“Pismo nas uvjerava da se Bog uvijek brine o svojem narodu: da gau povijesti uvijek podupire i da Êe ga u velikom eshatoloπkom zavrπetkupotpuno opravdati i dati mu nezamislivu velikoduπnu nagradu u oblikuvjeËnog æivota. Otkrivenje se bavi ovom istom temom i na divan je naËinproπiruje pa ono, prema tome, ni na koji naËin nije neka vrsta neobiËneapokalipse koja nije u skladu s ostalim biblijskim tekstovima; Otkrive-nje prenosi samu bît i sræ biblijske poruke. Doista, kao πto Otkrivenjesnaæno istiËe, ‘Æivi’ — Onaj koji je pobijedio smrt i grob (Otkrivenje1,18) — nikada neÊe zaboraviti svoje vjerne sljedbenike, pa Ëak i akodoæive muËeniËku smrt, oni su pobjednici (Otkrivenje 12,11), i Ëeka ih‘vijenac æivota’ (vidi Otkrivenje 2,10; 21,1-4; 22,4).” (Kenneth A. Strand,“The Seven Heads: Do They Represent Roman Emperors?”, Symposiumon Revelation — Book 2, Daniel and Revelation Committee Series [SilverSpring, Md.: Biblical Research Institute, 1992.], sv. 7, str. 206)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koje ste dragocjene pouke nauËili iz prizora otvaranja se-dam peËata? Kako vam taj prizor pokazuje da je Bog, koliko godprilike bile loπe na Zemlji, i dalje vrhovni Vladar i da Êe na krajusva obeÊanja koja imamo u Kristu biti ispunjena?

2. Razmiπljajte o sljedeÊoj izjavi: “Crkva je orue koje je Bogodredio za spaπavanje ljudi. Ona je ustrojena za sluæbu i njezina jezadaÊa da svijetu navijesti Evanelje.” (Ellen G. White, Djela apo-stolska, str. 7) Razmislite o svojoj mjesnoj crkvi. Kako moæe bitivjernija i uputiti ljudima evaneosku poruku?

3. Iznesite u razredu svoj odgovor na posljednje pitanje izodsjeka od Ëetvrtka: Tko moæe podnijeti dan Njegovog dolaska?Razgovarajte o tome kako trebamo æivjeti danas da bismo se pri-premili za dan Njegovog dolaska.

44

Usvojen na majËinom pogrebu

Mnogi oæaloπÊeni okupili su se na pogrebu mlade majke, pripadniceAdventistiËke crkve u Milangeu, gradu samo tri kilometra od granice koja dijeliMozambik s Malavijem. Æena je umrla od komplikacija u vezi s HIV-om, samopet dana nakon πto je rodila djeËaka. Njezin HIV-pozitivan muæ, djeËakov otac,umro je ranije. Dok se odvijala sluæba pokopa majke, djeËaËiÊ je tiho plakao.

“Plakao je jer je bio gladan; nitko ga nije nahranio”, svjedoËi ClementeMateus Malala, 61-godiπnji poljoprivrednik, koji je prisustvovao pogrebu.

Clemente je nakon pogreba razgovarao s djetetovim roacima i shvatio danemaju novca za mlijeko i pelene. Razmiπljao je o kupnji onoga πto je potrebnoza dijete, ali ga je brinulo da bi roaci mogli to preprodati kako bi doπli donovca, pa je ponudio da usvoji novoroenËe.

Taj djeËak, Laston, je danas petogodiπnjak, i najmlai od Ëetvero djecekoju su usvojili Clemente i njegova supruga. Oni takoer imaju Ëetvero vlastiteodrasle djece.

Clemente, koji uzgaja zeleni grah i kukuruz na svojem imanju na zapaduMozambika, aktivni je Ëlan AdventistiËke crkve i evanelist-laik, koji je doveo430 ljudi Kristu. Oni su krπteni tijekom posljednjih trinaest godina. Ali niπtanije dotaklo njegovo srce poput ovo Ëetvero usvojene djece koji su izgubiliroditelje zbog virusa HIV-a.

“Bog me blagoslovio darom dovoenja ljudi Njemu, ali prava jeza obuzimame od brige za ovu siroËad”, kaæe on. “Odrasli koje dovodim Kristu mogu voditibrigu o svojim tjelesnim potrebama, ali siroËad bi bez mene dvostruko trpjela:njihove tjelesne potrebe ne bi zadovoljene, i oni bi mogli izgubiti spasenje.” HIVje glavni izazov u Mozambiku, a meu adventistima sedmog dana Clemente sasuprugom nastoji unijeti promjenu u njihov æivot.

Usvojio je svoje prvo siroËe, to je bio Rojerio, nakon πto je vidio tog dvo-godiπnjaka kako skuplja neπto za hranu na cesti. Roaci su mu rekli da suRojeriovi roditelji umrli i da bi mu ga rado dali, kad je ponudio da podignedjeËaka.

Clemente je na sliËan naËin usvojio drugo dvoje djece, djevojËice. Rojeriosada ima petnaest, a djevojËice su jedanaest i osam godina. “Najmanje πto moguuËiniti jest uzeti nekoliko djece i hraniti ih u mojem domu”, kaæe Clemente.

Clemente æudi za adventistiËkom πkolom u Milangeu, u kojoj bi njegovausvojena djeca mogla uËiti. “Mi kao crkva trebamo uloæiti u obrazovanje, kaoulaganje u buduÊnost crkve”, kaæe on. Dio dara trinaeste subote pomoÊi Êeizgraditi takvu πkolu u Clementeovu gradu Milangeu. Hvala vam πto podræavateadventistiËku misiju!


45


Pouka 6 2.—9. veljaËe 2019.

Boæji narod zapeËaÊen“Ovo su — nato mi reËe — oni πto dolaze iz velike nevolje;

oni su prali svoje haljine i obijelili ih u krvi Janjetovoj.” (Ot-krivenje 7,14)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 7; 2. Petrova 3,9-14; Ponovljenizakon 8,11-17; Otkrivenje 14,4.5.12; Otkrivenje 17,5; Rimljanima3,19-23.

Pri otvaranju sedam peËata objavljuje se poruka da se svaka osobakoja tvrdi da vjeruje u Krista suoËava s blagoslovima zbog svoje vjerno-sti ili kletvama zbog nevjernosti. Prva Ëetiri peËata opisuju Boæje disci-plinske mjere kojima nastoji probuditi svoj narod iz duhovnog mrtvilai uËiniti ih pobjednicima. Ipak, Boæji narod doæivljava nepravdu i tlaËenjeu svijetu neprijateljski raspoloæenom prema Evanelju. Prigodom otvara-nja πestog peËata Bog se suoËava s onima koji su povrijedili Njegovnarod. Izmeu πestog i sedmog peËata umetnuto je sedmo poglavlje.©esti peËat dovodi nas do Kristovog drugog dolaska. Kada se zli suoËesa sudom, sedmo poglavlje Otkrivenja odgovara na njihovo pitanje tkoÊe opstati u dan Kristovog dolaska: oni koji su zapeËaÊeni — sto Ëetrdeseti Ëetiri tisuÊe. Njihove druge odlike navedene su u Otkrivenju 14,1-5.Izmeu πeste i sedme trube takoer postoji umetnut dio (Otkrivenje10,1—11,14). Ovaj dio, koji otpoËinje Drugim velikim buenjem i roenjemadventnog pokreta, podudara se s istim vremenskim razdobljem iz uvod-nog prizora sedmog poglavlja i usredotoËuje se na iskustvo i zadaÊuBoæjeg naroda posljednjeg vremena.

46

NEDJELJA 3. veljaËe

ZADRÆAVANJE VJETROVA

ProËitajte Otkrivenje 7,1-3; 2. Petrova 3,9-14. ©to Ivan vidi?Koliko dugo aneli trebaju zadræavati vjetrove? ©to Êe se dogoditikada zapeËaÊivanje bude zavrπeno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Starom zavjetu vjetrovi prikazuju razorne sile kojima Bog izvrπavasudove nad zlima (Jeremija 23,19.20; Daniel 7,2). “Kad Boæji aneliprestanu zadræavati divlje vjetrove ljudskih strasti, svi Êe elementi sukobabiti odrijeπeni.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 529) Ove razorne silezaustavljene su boæanskim djelovanjem dok se odvija zapeËaÊivanje Bo-æjeg naroda.

U stara vremena prvenstveno znaËenje peËaÊenja bilo je vlasniπtvonad neËim. SimboliËno zapeËaÊivanje u Novom zavjetu znaËi da “Gospo-din poznaje svoje” (2. Timoteju 2,19). Bog prepoznaje svoj narod koji jezapeËaÊen Duhom Svetim (Efeæanima 1,13.14; 4,30). Na svrπetku vreme-na peËat se stavlja na Ëela Boæjeg vjernog naroda koji dræi Njegovezapovijedi (Otkrivenje 14,1.12). Na njihovo Ëelo nije stavljen vidljivi znak,veÊ kako Ellen G. White navodi, “utvrivanje u istini, umno i duhovno,kako ih nitko ne bi mogao pokolebati” (Last Day Events, str. 220).Suprotno tome, oni koji pristanu uz Zvijer, primaju æig Zvijeri (Otkrivenje13,16.17).

Vjernost Boæjeg zapeËaÊenog naroda stavljana je na kuπnju u sva-kom naraπtaju. Meutim, ispit vjernosti u posljednjoj krizi bit Êe dræa-nje Boæjih zapovijedi (vidi Otkrivenje 12,17; 14,12). Posebno Êe Ëetvrtazapovijed postati ispit posluπnosti Bogu (Otkrivenje 14,7). Kao πto jesubota bila znak Boæjeg naroda u biblijsko vrijeme (Ezekiel 20,12.20;Hebrejima 4,9.10), tako Êe biti znak odanosti Bogu u posljednjoj krizi.

Na svrπetku vremena peËat Êe biti i znak zaπtite od razornih silasedam posljednjih zala (vidi Ezekiel 9,1-11 kao pozadinu teksta u Ot-krivenju 7,1-3). Prema tome, pitanje postavljeno u Otkrivenju 6,17 do-biva konaËan odgovor: oni koji Êe biti zaπtiÊeni u dan Boæje srdæbepripadnici su Boæjeg zapeËaÊenog naroda.

Pavao nas opominje da ne oæaloπÊujemo Duha Svetoga kojimsmo zapeËaÊeni (Efeæanima 4,30). ©to to znaËi? Kako netko æalostiDuha Svetoga? Kada odgovorite na ovo pitanje, koje odluke moæetedonijeti koje Êe vam pomoÊi da Ga ne æalostite?

47

PONEDJELJAK 4. veljaËe

BOÆJI NAROD ZAPE»A∆EN

ProËitajte Otkrivenje 7,4-8. Koliko ima pripadnika Boæjeg za-peËaÊenog naroda? Kakvo je znaËenje tog broja?

..................................................................................................................................

Objavljivanje broja onih koji su zapeËaÊeni obiljeæava zavrπetakzapeËaÊenja. Ivan Ëuje da njihov broj iznosi sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊeiz dvanaest Izraelovih plemena. Ovdje se ne misli na doslovan broj, veÊna njegovo znaËenje. Broj sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe sastoji se oddvanaest puta dvanaest tisuÊa. Dvanaest je simbol Boæjeg naroda: izra-elskih plemena i Crkve izgraene na temelju dvanaest apostola (Efeæani-ma 2,20). Prema tome, broj sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe prikazuje ukup-nost Boæjeg naroda na svrπetku vremena, “sav Izrael” (Æidove i pogane)koji su spremni za Kristov povratak i koji Êe biti uzeti da ne vide smrti(Rimljanima 11,26; 1. KorinÊanima 15,51-53).

Dvanaest plemena nabrojenih u sedmom poglavlju Otkrivenja oËitonije doslovno, jer dvanaest Izraelovih plemena, koja obuhvaÊaju sjever-no i juæno kraljevstvo, danas ne postoje. Deset plemena sjevernog kra-ljevstva bilo je odvedeno u asirsko zarobljeniπtvo (2. o kraljevima 17,6-23), kada su se izmijeπali s drugim narodima. Dakle, dvanaest plemenadanas ne Ëini judaizam.

Takoer lista dvanaest plemena iz sedmog poglavlja Otkrivenja nenalikuje ni na jedno iz Pisma (usporedite Brojevi 1,5-15; Ezekiel 48,1-29). Judino pleme navedeno je kao prvo (Otkrivenje 7,5) umjesto Ru-benovog (usporedite Brojevi 1,5). Zatim, Danovo i Efrajimovo pleme,spomenuta u Brojevima 1 i Ezekielu 48, izostavljena su s liste u sedmompoglavlju Otkrivenja, dok su Josipovo i Levijevo pleme obuhvaÊena umje-sto njih (Otkrivenje 7,7.8). Razlog izostavljanja Efrajimovog plemena, aizgleda i Danovog, s liste u sedmom poglavlju Otkrivenja, jest πto su ovadva plemena u Starom zavjetu prikazana kao otpadniËka i idolopokloni-Ëka (1. o kraljevima 12,29.30; Hoπea 4,17).

Lista plemena u Otkrivenju 7 nije povijesna, veÊ duhovna. Izostav-ljanje Danovog i Efrajimovog plemena pokazuje da zbog nevjernosti, ovadva plemena neÊe imati mjesta meu Boæjim zapeËaÊenim narodom.Takoer, na novozavjetnu Crkvu upuÊuje se kao na dvanaest Izraelovihplemena (Jakov 1,1). Dvanaest plemena u sedmom poglavlju Otkrivenjasimboliziraju cjelokupni Boæji narod, Æidove i pogane, koji ustraju dokraja.

Koja obeÊanja u Bibliji Bog daje onima koji budu æivjeli uvrijeme nevolje?

48

UTORAK 5. veljaËe

VELIKO MNO©TVO

ProËitajte Otkrivenje 7,9.10. Kakvu skupinu svetih Ivan vidi uovom trenutku? Kako su opisani i odakle dolaze? ©to glasno izgo-varaju pred Boæjim prijestoljem?

..................................................................................................................................

Ivan vidi veliko mnoπtvo koje nitko ne moæe izbrojiti, “one πtodolaze iz velike nevolje; oni su prali svoje haljine i obijelili ih u krviJanjetovoj” (Otkrivenje 7,14). To je poseban skup ljudi koji su usprkosraznim nevoljama kroz koje su proπli, ostali vjerni Isusu. Njihova vjernostsimboliËki je prikazana haljinama Isusove savrπene pravednosti. RijeË“nevolja” vrlo je Ëesta u Bibliji i upuÊuje na ono πto vjernici doæivljavajuzbog svoje vjere (vidi Izlazak 4,31; Psalam 9,10; Matej 24,9; Ivan 16,33;Rimljanima 5,3). Prema tome, iako pojedini adventistiËki tumaËi Pismapromatraju ovu skupinu kao joπ jednu sliku sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe,moæemo reÊi da se “veliko mnoπtvo” odnosi na sve otkupljene koji sukroz vjekove stradali zbog svoje vjere.

Takoer, ovdje u Ivanovom opisu “velikog mnoπtva, koje nitko nijemogao izbrojiti”, uoËavamo, kao πto vidimo u cijeloj Bibliji, uzviπenutemu spasenja miloπÊu. Pravo na spasenje, vjeËni æivot, novo nebo inovu Zemlju otkupljenima daje samo Kristova pravednost koja im sedaje miloπÊu.

“Najbliæi prijestolju su oni koji su nekada revnovali za Sotoninustvar, ali koji su, kao glavnje istrgnute iz ognja, poπli za svojim Spa-siteljem u dubokoj, iskrenoj privræenosti. Do njih su oni koji su usavr-πili krπÊanski karakter usred prijevara i nevjerovanja, koji su πtovaliBoæji zakon kada ga je krπÊanski svijet proglasio ukinutim, i milijuni izsvih vremena koji su zbog svoje vjere podnijeli muËeniËku smrt. A izanjih je ‘veliko mnoπtvo, koje nitko nije mogao izbrojiti, iz svakoga naro-da i plemena, puka i jezika ... pred prijestoljem i pred Janjetom, obuËeniu bijele haljine, s palmama u rukama’ (Otkrivenje 7,9). Njihova je borbazavrπena a pobjeda izvojevana. TrËali su trku i postigli cilj. Palminagrana u njihovim rukama simbol je njihove pobjede, a bijela haljinaznak neukaljane Kristove pravednosti koja im sada pripada.” (Ellen G.White, Velika borba, str. 571,572)

Da, mi smo pokriveni Kristovom pravednoπÊu, koja je dar vjere.Meutim, kako moæemo odræati tu vjeru i ostati vjerni usred kuπnjii nevolja? Ili, πto je joπ vaænije, kako odræavamo tu vjeru i vjernostu vremenima blagostanja i napretka? (Vidi Ponovljeni zakon 8,11-17.)

49

SRIJEDA 6. veljaËe

ONI KOJI IDU ZA JANJETOM

ProËitajte Otkrivenje 14,1-5. Koje su tri glavne osobine stoËetrdeset i Ëetiri tisuÊe svetih? Kako su ove odlike povezane sopisom svetih posljednjeg vremena u Otkrivenju 14,12?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Otkrivenju 14,4.5 sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe svrstavaju se uBoæji narod posljednjeg vremena koji “dræe zapovijedi Boæje i vjeru Isu-sovu” (Otkrivenje 14,12 — ©ariÊ). Iako su doæivjeli puninu Sotoninoggnjeva u posljednjoj krizi, ostali su Ëvrsti zahvaljujuÊi bliskoj zajednicis Isusom.

U svjetlu teksta u Otkrivenju 17,5, u kojem se smislu stoËetrdeset i Ëetiri tisuÊe nije okaljalo sa æenama? Kako je ËistoÊanjihovog karaktera povezana s Ëinjenicom da su otkupljeni sa Zem-lje kao “prvenci Bogu” (Otkrivenje 14,4)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Spolni nemoral simbol je nevjernosti Bogu. U Otkrivenju 17,5 go-vori se o bludnici posljednjeg vremena, Babilonu, i njezinim kÊerima skojima Êe stanovnici Zemlje Ëiniti blud (vidi Otkrivenje 18,3). Meutim,sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe ostat Êe vjerni Kristu i oduprijet Êe se opo-ganjujuÊem odnosu s Babilonom i otpalim crkvama. Prema tome, stoËetrdeset i Ëetiri tisuÊe “prate Janje kud god ono ide” (Otkrivenje 14,4).

Mnoπtvo od sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe dalje se opisuje kao oni kojisu “otkupljeni od ljudi” kao “prvine Bogu i Jaganjcu” (Otkrivenje 14,4— Jeruzalemska Biblija). U starom Izraelu prvine su bile najbolji rodoviæetve prinoπeni Bogu (Brojevi 18,12). RijeË “prvina” moæe se odnositi naspaπeni narod koji se razlikuje od ljudi u svijetu (Jakov 1,18), ali uOtkrivenju je jasno reËeno da su sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe posebnomnoπtvo jer Êe biti uzeti da ne vide smrti (1. KorinÊanima 15,50-52).Dakle, oni su prvina veÊe æetve spaπenih iz svih vjekova (vidi Otkrivenje14,14-16).

Na koje naËine moæemo, Ëak i nesvjesno, doÊi u opasnost daËinimo duhovni blud? Zaπto obmanjujemo sebe ako smatramo danismo u takvoj opasnosti?

50

»ETVRTAK 7. veljaËe

SPASENJE U NA©EM BOGU I JANJETU

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 14,5; 2. Petrova 3,14;Juda 24,25. Otkrivenje vidi Boæji narod posljednjeg vremena “bezmane”. Kako se moæe postiÊi takvo stanje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Posljednja je karakteristika sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe da se “unjihovim ustima ne nae laæ; oni su bez mane” (Otkrivenje 14,5). Dokljudi ovoga svijeta vjeruju u Sotonine laæi, Boæji narod posljednjeg vre-mena prihvatit Êe ljubav prema istini da bi se spasili (2. Solunjanima2,10.11).

Izraz “bez mane” (grËki amomos, “neporoËan”) odnosi se na odanoststo Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe Kristu. U Bibliji se Boæji narod naziva svetim(Levitski zakonik 19,2; 1. Petrova 2,9). Abraham (Postanak 17,1) i Job(Job 1,1) bili su poπteni i neporoËni. KrπÊani su pozvani da budu svetii bez mane pred Bogom (Efeæanima 5,27; Filipljanima 2,15).

ProËitajte Rimljanima 3,19-23. Zaπto uvijek moramo imati ovuvaænu istinu na umu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U zavrπnim danima povijesti ovoga svijeta, sto Ëetrdeset i ËetiritisuÊe odraæavat Êe Kristov karakter. Njihovo spasenje pokazat Êe πto jeKrist uËinio za njih, a ne njihova svetost ili djela (vidi Efeæanima 2,8-10). Oni su oprali svoje haljine i obijelili ih u Janjetovoj krvi (Otkrivenje7,14) i kao takvi naeni su “bez ljage i mane” pred Bogom (2. Petrova3,14).

“Trebamo biti oplemenjeni, oËiπÊeni od svake svjetovnosti, dok nepoËnemo odraæavati sliku svojega Spasitelja i ne postanemo ‘dioniciboæanske naravi’. ...

Kada se zavrπi æivotna borba, kada se oruæje poloæi pred Isusovenoge, kada Boæji sveti budu proslavljeni, samo tada Êemo sigurno moÊitvrditi da smo spaπeni i bez grijeha.” (Ellen G. White, Selected Mes-sages, sv. 3, str. 355)

Kako moæemo æivjeti u posveÊenosti i aktivnom pripremanju zavjeËnost, a ipak ne upasti u zamku perfekcionizma i fanatiËnesvetosti?

51

PETAK 8. veljaËe


O identitetu sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe æustro se raspravlja. »inise neprijepornim da je u Otkrivenju sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe posljed-nji naraπtaj Boæjeg naroda u zavrπnim danima ovozemaljske povijesti.Znamo da Êe oni proÊi kroz vrijeme nevolje, da Êe biti zaπtiÊeni odsedam posljednjih zala (vidi Psalam 91,7-16; Otkrivenje 7,15-17) i da Êenjihova vjernost biti na kuπnji kao nijednog naraπtaja u proπlosti.

Tko Êe toËno biti u tom mnoπtvu, nije nam otkriveno. Njihov identi-tet jedna je od tajni koje je Bog zadræao za sebe (Ponovljeni zakon29,29). Samo Êe buduÊnost otkriti tko Êe biti u tom mnoπtvu spaπenihsvetih. U vezi s tom tajnom upuÊena nam je opomena:

“Krist kaæe da Êe u Crkvi biti onih koji Êe iznositi priËe i pretpo-stavke, premda je Bog dao uzviπene istine koje uzdiæu i oplemenjuju ikoje uvijek trebamo Ëuvati u riznici svojega uma. Kada ljudi prihvaterazliËite teorije, kada æele saznati neπto πto nije nuæno da znaju, Bog ihne vodi. Njegov plan nije da narod iznosi neπto πto mora pretpostavljati,πto nije reËeno u RijeËi. Njegova volja nije da vjernici ulaze u sukobeoko pitanja koja im duhovno neÊe pomoÊi, kao πto su: Tko ulazi u stoËetrdeset i Ëetiri tisuÊe? Oni koje Bog izabere, to Êe za kratko vrijemenesumnjivo saznati.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 174)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmislite o sljedeÊem savjetu: “Trudimo se svim silamakoje nam je Bog dao da budemo meu sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe.”(Ellen G. White, The SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 970) Kakomoæete primijeniti ove rijeËi u praksi? Kako to nastojanje utjeËe navaπe svakidaπnje odluke?

2. Sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe svetih posljednjeg vremena od-likuju se i po tome πto pjevaju novu pjesmu. To je pjesma koju nitkodrugi ne moæe pjevati osim sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe jer je topjesma iskustva — iskustva koje nijedna skupina ljudi u povijestinije doæivjela (Otkrivenje 14,3.4; 15,2.3). Kada razmiπljate o svojemæivotu, kako vaπ sadaπnji duhovni hod odraæava pjesmu novog is-kustva s Bogom? Ili vaπ æivot odraæava stara iskustva Boæjeg djelo-vanja u vaπem æivotu, bez sadaπnje posveÊenosti? Koje promjenemoæete uËiniti upravo sada kako biste ponovno posvetili svoj æivotNjemu?

2. Koja je razlika izmeu znanja o Kristu i istinskog poznava-nja Krista? Ako vas netko upita: “Kakav je Krist?”, πto biste odgo-vorili i zaπto?

52

Kakvog supruga æelim?

Nakon πto je raskinula vezu s prvim mladiÊem, Lena je naËinila popisosobina koje traæi u svojem buduÊem muæu. Na vrhu svojega popisa je napisala:duhovna osoba. On mora biti organiziran, prihvatiti odgovornost i imati vrhun-ske osobine. Takoer, htjela je da taj netko ima sliËne hobije kao ona, poputtjelovjeæbe i uæivanja u prirodi.

Lenina majka odmahnula je glavom. “Teπko Êeπ naÊi takvog Ëovjeka”, reklaje.

Lena, roenjem Njemica, upoznala je svojeg prvog mladiÊa u srednjoj πkoli,a nakon toga je otiπla iz Europe kako bi mogla godinu dana raditi u misiji kaouËiteljica u juænoameriËkoj dræavi Gvajani. U dæunglama je razmiπljala o svojemmladiÊu i shvatila da je u odnosu koji se temelji samo na osjeÊajima. Kad sevratila u NjemaËku, Lena je prekinula staru vezu i naËinila popis æelja za pravogmladiÊa. Pokazala je popis svojoj majci.

Prolazili su mjeseci, a Lena je bila obuzeta sveuËiliπnim studijem, bez bilokakvog zanimanja i razmiπljanja o braku. Jednog jutra, tijekom prouËavanjaBiblije i molitve, bila je potaknuta Ëitanjem poruka Ellen G. White mladimzaljubljenicima, i onda je napravila novi popis osobina mladiÊa koji bi bio zabrak s njom.

Popis je zavrπio sa sedamdeset i pet posto novih prohtjeva, proæet osjeÊa-jima i kulturom te kako doÊi do srca i dobrih odnosa (popis proËitajte na: bit.ly/lenas-list).

S popisom u ruci Lena je otkrila naËine da se i ona u svojem æivotu trebapoboljπati. Pitala se gdje bi mogla pronaÊi mladiÊa koji bi ispunio njezine zah-tjeve. Odmah se sjetila: Gerson!

Lena je upoznala Gersona, njemaËkog misionara u Gvajani, jer su nekolikomjeseci zajedno pouËavali uËenike u istoj srednjoj πkoli. Ostali su prijatelji i uNjemaËkoj.

Iako je Lena bila nauËena prepustiti muπkarcu da preuzme prve korake,napravila je iznimku i priπla Gersonu sljedeÊi put kad su se susreli na nekomprogramu u crkvi. Podsjetili su se na rad u misiji i … Gerson je radosno prepo-znao njezino zanimanje. Ali odluËio je potraæiti Boæje odobrenje prije otkrivanjavlastitih osjeÊaja. U svega tri mjeseca proËitao je Bibliju, Temelje sretnog domai Poruke mladima, knjige za one koji æele bolje razumjeti Boæju volju i uvjeteza brak. Na kraju je shvatio da on i Lena prihvaÊaju sliËna naËela, uz blagoslovroditelja i baka i djedova.

Danas su Lena i Gerson Engel sretni. Oæenili su se i pouËavaju mlade uadventistiËkoj πkoli Bogenhofen u Austriji. “Ellen G. White daje vaæne savjete otome kako pronaÊi pravog supruænika”, kaæe Lena. “»itajte i primjenjujte onoπto ona kaæe, i bit Êete bogato blagoslovljeni.”


53



Sedam truba“VeÊ Êe se u vrijeme kad se Ëuje glas sedmog anela, kad

zatrubi, dovrπiti tajna Boæja prema Radosnoj vijesti koju dadesvojim slugama — prorocima.” (Otkrivenje 10,7)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 8,1-13; Brojevi 10,8-10; Ezekiel10,2; Otkrivenje 10,1-11; Daniel 12,6.7; Otkrivenje 11,1-13; Levit-ski zakonik 16.

U prizoru petog peËata vidjeli smo da plaË Boæjeg potlaËenog naro-da odraæava plaË vjernih iz svih vjekova. Ovi vjerni prikazani su kaoduπe pod ærtvenikom, koje vape Bogu za pravdom i osvetom govoreÊi:“Dokle Êeπ, sveti i pravi VrhovniËe?” (Otkrivenje 6,10) Glas s Neba imgovori da Ëekaju, jer se bliæi dan kada Êe Bog suditi onima koji su imuËinili naæao. Tekst u Otkrivenju 6,15-17 prikazuje Isusa kako se vraÊana Zemlju i donosi sud onima koji su Ëinili zlo Njegovim vjernim sljed-benicima.

Prizor petog peËata prikazuje iskustvo Boæjeg napaÊenog narodakroz povijest, od Abela do trenutka kada Êe Bog konaËno izreÊi sud iosvetiti “krv svojih sluga” (Otkrivenje 19,2). Boæji narod koji stradamora ostati Ëvrst i vjerovati da Bog Ëuje molitve svojega naroda.

Vienje o sedam truba pokazuje da je Bog u povijesti veÊ djelovaou korist svojeg potlaËenog naroda i sudio onima koji su im uËinili zlo.Svrha je sedam truba uvjeriti Boæji narod da Nebo nije ravnoduπno pre-ma njihovoj patnji.

54


MOLITVE SVETIH

Osmo poglavlje Otkrivenja zapoËinje slikom sedam anela koji stojepred Bogom spremni da zatrube. Prije nego πto Êe zatrubiti, umetnut jejoπ jedan prizor. Njegova je svrha da objasni teoloπko znaËenje truba.

ProËitajte tekst u Otkrivenju 8,3.4 zajedno sa sljedeÊim opisomsvakidaπnje sluæbe u jeruzalemskom hramu: hebrejski komentar Biblijeobjaπnjava da je u vrijeme veËernje ærtve janje stavljano na ærtvenik nakojem se palila ærtva, a da je krv prolijevana u podnoæje ærtvenika.Odreeni sveÊenik unosio je zlatnu kadionicu u hram i prinosio tamjanna zlatnom ærtveniku u Svetinji. Kada bi sveÊenik iziπao, bacao je kadi-onicu na pod uzrokujuÊi veliku buku. U tom bi trenutku sedam sveÊeni-ka zatrubilo u trube oznaËavajuÊi kraj sluæbe u hramu za taj dan.

Moæemo zapaziti da je u Otkrivenju 8,3-5 upotrijebljen jezik veËer-nje sluæbe. ZnaËajno je πto aneo prinosi tamjan na “zlatni ærtvenikpred prijestoljem” (Otkrivenje 8,3). BuduÊi da tamjan prikazuje molitveBoæjeg naroda (Otkrivenje 5,8), to znaËi da Bog sada odgovara na njihovemolitve.

Iz Otkrivenja 8,3-5 saznajemo vaæne pojedinosti u vezi s trubama uOtkrivenju:

a) Sedam truba Boæji su sudovi nad pobunjenim ljudskim rodom iodgovor na molitve potlaËenog naroda.

b) Trube se javljaju nakon Isusove smrti kao Janjeta i traju daljekroz povijest do Njegovog drugog dolaska (vidi Otkrivenje 11,15-18).

ProËitajte Otkrivenje 8,5; Ezekiel 10,2. Kako Ezekielovo vie-nje æeravice prosute na otpadniËki Jeruzalem objaπnjava narav tru-ba u Otkrivenju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Aneo puni kadionicu ognjem sa ærtvenika i baca je na Zemlju.ZnaËajno je πto oganj potjeËe upravo s onog ærtvenika na kojem suprinesene molitve svetih. »injenica da oganj potjeËe upravo s tog ær-tvenika pokazuje da sudovi sedam truba pogaaju stanovnike Zemljekao odgovor na molitve Boæjeg naroda i da Êe Bog djelovati u njihovukorist u odreeno vrijeme. Bacanje kadionice takoer moæe biti opome-na da Kristovo posredovanje neÊe trajati zauvijek. Vrijeme kuπnje Êe seokonËati (vidi Otkrivenje 22,11.12).

55


ZNA»ENJE TRUBA

PrikazujuÊi Boæje djelovanje u korist Njegovog naroda, Otkrivenjese koristi slikom truba iz Starog zavjeta. Trube su bile vaæan dio sva-kidaπnjeg æivota starog Izraela (vidi Brojevi 10,8-10; 2. Ljetopisa 13,14.15).Njihov zvuk podsjeÊao je narod na sluæbu u hramu; u trube se takoertrubilo u bitkama, prigodom æetve i u vrijeme blagdana.

Trubljenje je bilo povezano s molitvom. Tijekom sluæbe u hramu iliu vrijeme blagdana, trube “su podsjeÊale” Boga na Njegov Savez snarodom. One su takoer podsjeÊale ljude da se spreme za “Jahvin dan”(Joel 2,1). Zvuk trube je u vrijeme bitke davao vaæne upute i upozorenja,i pozivao Boga da spasi svoj narod. Ova slika Ëini pozadinu izvjeπtaja otrubama u Otkrivenju.

ProËitajte Otkrivenje 8,13; 9,4.20.21. Tko je predmet sudasedam truba?

..................................................................................................................................

Dogaaji koje pokreÊu trube u Otkrivenju oznaËavaju Boæje djelo-vanje u povijesti kao odgovor na molitve svojega naroda. Dok se peËatiprvenstveno odnose na one koji se izjaπnjavaju da su pripadnici Boæjegnaroda, trube najavljuju sudove protiv stanovnika Zemlje (Otkrivenje8,13). One istodobno oznaËavaju opomene onima koji æive na Zemlji sciljem da ih dovedu u pokajanje dok ne bude prekasno.

Sedam truba obuhvaÊaju dogaaje od Ivanovog vremena do svrπetkaovozemaljske povijesti (Otkrivenje 11,15-18). U njih se trubi dok se naNebu odvija posredovanje (Otkrivenje 8,3-6) i dok se na Zemlji propovi-jeda Evanelje (Otkrivenje 10,8-11,14). Sudovi truba su djelomiËni; njimaje zahvaÊena samo treÊina djela stvaranja. Sedma truba najavljuje da jedoπlo vrijeme da Bog uspostavi svoju pravednu vladavinu. Sedam trubaodnose se na ista razdoblja kao i sedam crkava i sedam peËata:

a) Prve dvije trube najavljuju sudove nad narodima koji su razapeliKrista i progonili prvu Crkvu: nad pobunjeniËkim Jeruzalemom i RimskimCarstvom.

b) TreÊa i Ëetvrta truba prikazuju nebeski sud nad otpadniπtvomkrπÊanske Crkve u Srednjem vijeku.

c) Peta i πesta truba opisuju zaraÊene strane u vjerskom svijetutijekom kasnog Srednjeg vijeka i razdoblja nakon reformacije. Ova razdo-blja karakteristiËna su po sve veÊoj demonskoj aktivnosti koja Êe konaËnouvuÊi svijet u harmagedonsku bitku.

Povijest je bez sumnje krvava i puna boli i tuge. Kako nam ovaæalosna stvarnost moæe pomoÊi da shvatimo koliko je uzviπeno onoπto nam je obeÊano u Isusu?

56

UTORAK 12. veljaËe

AN–EO S OTVORENOM KNJIGOM

©esta truba dovodi nas u vrijeme svrπetka. ©to je Boæji narod po-zvan da uËini u to vrijeme? Prije nego πto se oglasi sedma truba, umetnutje dio koji objaπnjava zadaÊu i iskustvo Boæjeg naroda.

ProËitajte Otkrivenje 10,1-4. ©to se dogaa u ovim redcima?

..................................................................................................................................

“MoÊni aneo koji je davao upute Ivanu bio je nitko drugi do IsusKrist.” (Ellen G. White, The SDA Bible Commmentary, sv. 7, str. 971) Onpostavlja svoje stope na more i zemlju, πto oznaËava Njegovu sveopÊuvladavinu i da ono πto Êe objaviti ima znaËenje za cijeli svijet. On govorigromkim glasom, kao lav kada riËe. Lavlja rika simboliËki prikazujeBoæji glas (vidi Hoπea 11,10; Otkrivenje 5,5).

Ivanu nije dopuπteno da zabiljeæi πto su gromovi rekli. Postoje po-jedinosti vezane za buduÊnost koje nam Bog nije otkrio preko Ivana.

ProËitajte Otkrivenje 10,5-7. Usporedite ovaj tekst s Danielom12,6.7. Koje su im rijeËi zajedniËke?

..................................................................................................................................

Kada aneo kaæe da “neÊe viπe biti odlaganja” (Otkrivenje 10,7),grËka rijeË hronos pokazuje da on misli na vremensko razdoblje. Ovonas upuÊuje na tekst u Danielu 12,6.7 gdje aneo izjavljuje da Êe pro-gonstvo svetih trajati vrijeme, dva vremena i pola vremena, ili tisuÊudvjesto i πezdeset godina (538.—1798.), kada je Crkva bila progonjenaod strane papinstva (usporedi Daniel 7,25). BuduÊi da proroËki “dan” uDanielu i Otkrivenju simboliËki oznaËuje jednu godinu (Brojevi 14,34;Ezekiel 4,6), tristo πezdeset “dana” iznosi tristo πezdeset godina, a trii pol vremena (ili “godine”) iznosi tisuÊu dvjesto i πezdeset “dana” iligodina. U nekom trenutku nakon ovog proroËkog razdoblja nastupit Êekraj. Izjava da vremena viπe neÊe biti odnosi se na vremenska proro-Ëanstva iz Daniela, osobito na dvije tisuÊe i tristo proroËkih dana izDaniela 8,14 (457. g. pr. Kr.—1844. g. po Kr.). Nakon ovog vremena viπeneÊe biti proroËkih razdoblja. Ellen G. White kaæe: “Ovo vrijeme, kojeaneo objavljuje uz sveËanu zakletvu … proroËko je vrijeme koje pretho-di dolasku naπega Gospodina. To znaËi da ljudi neÊe primiti drugu poru-ku s jasnim vremenskim odrednicama. Nakon tog vremena, izmeu 1842.i 1844. godine, viπe neÊe postojati jasno zacrtano proroËko vrijeme.Najduæe raËunanje dopire do jeseni 1844.” (The SDA Bible Commmentary,sv. 7, str. 971)

©to ova izjava Ellen G. White govori o tome zaπto moramoizbjegavati svako buduÊe odreivanje datuma?

57

SRIJEDA 13. veljaËe

JEDENJE KNJIGE

ProËitajte Otkrivenje 10,8-11. Jedenje u Bibliji oznaËava primanjeporuke od Boga koju treba objaviti ljudima (vidi Ezekiel 2,8-3,11; Jere-mija 15,16). Kada se prima, poruka je radosna vijest; ali kada se objav-ljuje, katkada donosi gorËinu jer joj se mnogi odupiru i odbacuju je.

Ivanovo gorko-slatko iskustvo u jedenju knjiæice (Knjige prorokaDaniela) povezano je s otpeËaÊenjem Danielovih proroËanstava za po-sljednje vrijeme. Ivan ovdje prikazuje Crkvu ostatka koja je primila na-log da objavljuje vjeËno Evanelje (vidi Otkrivenje 14,6.7) na zavrπetkuDanielovog vremenskog proroËanstva (Daniel 7,25) ili tisuÊu dvjesto iπezdeset dana/godina.

Kontekst nagovjeπtava da Ivanovo vienje ukazuje na joπ jedno gor-ko-slatko iskustvo na zavrπetku proroËkog razdoblja od dvije tisuÊe itristo godina. Kada su na temelju Danielovih proroËanstava mileritizakljuËili da Êe se Krist vratiti 1844. godine, poruka im je bila slatka.Meutim, kada se Krist nije pojavio kako su oËekivali, iskusili su gorkorazoËaranje i poËeli istraæivati Pismo da bi stekli jasnije razumijevanje.

Nalog dan Ivanu da opet prorokuje svijetu upuÊuje na adventistiËkekrπÊane koji svetkuju subotu, podignute da objavljuju vijest o Kristovomdrugom dolasku povezanu s proroËanstvima iz Daniela i Otkrivenja.

ProËitajte Otkrivenje 11,1.2. ©to je Ivanu naloæeno da uËini?

..................................................................................................................................

U ovom tekstu nastavljen je prizor iz desetog poglavlja Otkrivenja.Ivanu je bilo naloæeno da izmjeri Boæju crkvu, ærtvenik i one koji seklanjaju u njoj. Mjerenje u Bibliji slikovito prikazuje sud (vidi Matej7,2). Crkva koju treba izmjeriti nalazi se na Nebu, gdje Isus vrπi sluæbuza nas. Spominjanje crkve, ærtvenika i onih koji se klanjaju ukazuje naDan pomirenja (vidi Levitski zakonik 16,16-19). To je bio dan “mjerenja”buduÊi da je Bog sudio grijesima svojega naroda. Prema tome, Otkrivenje11,1 odnosi se na sud koji Êe se odigrati prije Kristovog drugog dolaska.Ovaj sud iskljuËivo se odnosi na Boæji narod — one koji se klanjaju ucrkvi. Tekst u Otkrivenju 11,1 pokazuje da je nebesko Svetiπte u srediπtuzavrπnog objavljivanja Evanelja, koje ukljuËuje opravdanje Boæjeg karak-tera. Ono u potpunosti prikazuje evaneosku poruku u vezi s Kristovimdjelom pomirenja i Njegovom pravednoπÊu kao jedinim sredstvom spa-senja za ljudska biÊa.

ImajuÊi na umu srediπnju ulogu koju je imala krv u obredu naDan pomirenja (vidi Levitski zakonik 16), kako pred sobom uvijekmoæemo imati misao da je sud radosna vijest? Zaπto je ova istinatoliko vaæna?

58


DVA SVJEDOKA

ProËitajte Otkrivenje 11,3-6. Na koje naËine dva svjedoka pri-kazuju Zerubabela i Joπuu u njihovoj kraljevskoj i sveÊeniËkoj ulo-zi? Vidi Zaharija 4,2.3.11-14.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pojam dvojice svjedoka potjeËe iz hebrejskog pravnog sustava, pre-ma kojem su nuæna najmanje dva svjedoka da bi se utvrdila istina (Ivan8,17). Dva svjedoka prikazuju Bibliju — Stari i Novi zavjet. Oni se nemogu razdvojiti. Boæji narod je pozvan da objavljuje cijelu biblijskuporuku svijetu — “Boæji naum” (Djela 20,27).

Svjedoci su prikazani kako proriËu u kostrijeti tijekom proroËkograzdoblja od tisuÊu dvjesto i πezdeset dana/godina (538.—1798.). Kostrijetje odjeÊa æalosti (Postanak 37,34); upuÊuje na teπko vrijeme kada subiblijske istine bile sakrivene i potisnute ljudskim obiËajima.

Svojim rijeËima opiπite πto se dogodilo dvojici svjedoka na kra-ju proroËkih tisuÊu dvjesto i πezdeset dana/godina. Otkrivenje 11,7-13.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zvijer koja ubija dva svjedoka izlazi iz Sotoninog prebivaliπta. Ovoubojstvo svjedoka u povijesnom smislu odnosi se na napad ateizma naBibliju i ukidanje religije, πto je povezano s Francuskom revolucijom.Protuvjerski sustav uspostavljen u Francuskoj posjedovao je moralnudegradaciju Sodome, ateistiËku oholost Egipta i pobunjeniËki duh Jeru-zalema. Ono πto se dogodilo Isusu u Jeruzalemu, sada se dogaa sBiblijom zbog ovog protuvjerskog sustava.

UskrsnuÊe svjedoka ukazuje na veliko buenje zanimanja za Biblijunakon Francuske revolucije, πto je dovelo do nastanka Drugog advent-nog pokreta i obnavljanja biblijske istine, osnivanja biblijskih druπtavai πirenja Biblije u cijelom svijetu.

Upravo pred kraj svijet Êe biti svjedok konaËnog sveopÊeg objav-ljivanja Biblije (Otkrivenje 18,1-4). Ova posljednja poruka izazvat Êeprotivljenje osnaæeno demonskim silama, koje Êe Ëiniti Ëuda s namje-rom da prevare svijet i uvuku one koji se klanjaju Zvijeri u zavrπnubitku protiv Boæjih vjernih svjedoka (vidi Otkrivenje 16,13-16; 14,12).

59

PETAK 15. veljaËe


Sedma truba (Otkrivenje 11,15-18) oznaËava svrπetak ovozemaljskepovijesti. Doπlo je vrijeme da Bog pokaæe svoju silu i vlast. Ovaj buntovniplanet, koji je tisuÊama godina bio pod vlaπÊu Sotone, vraÊa se podBoæju upravu i vladavinu. Nakon smrti na kriæu i uzaπaπÊa na Nebo,Krist je proglaπen zakonitim vladarom Zemlje (Otkrivenje 12,10.11). So-tona nastavlja pustoπiti sve πto moæe znajuÊi da ima malo vremena(Otkrivenje 12,12). Sedma truba objavljuje da su neprijateljske sile po-raæene i da je ovaj svijet konaËno pod Kristovom pravednom vladavinom.

Sedma truba u kratkim crtama iznosi sadræaj ostatka knjige: 1)“Narodi (pogani) su provodili svoju srdæbu”: Otkrivenje 12—14 opisujeSotonu koji je ispunjen gnjevom (Otkrivenje 12,17), koji sa svoja dvasaveznika — Zvijeri iz mora i Zvijeri iz zemlje — priprema narode svijetaza borbu protiv Boæjeg naroda. 2) “Doe tvoja srdæba”: Bog odgovara nasrdæbu naroda sa sedam posljednjih zala, na koja se upuÊuje kao naBoæju srdæbu (vidi Otkrivenje 15,1). 3) “Vrijeme kad treba suditi mrtve”opisano je u Otkrivenju 20,11-15. 4) “… dati nagrade tvojim slugama”prikazano je u Otkrivenju 21 i 22.5) “… i uniπtiti one koji kvare zemlju”:u Otkrivenju 19,2 stoji da se Babilonu posljednjeg vremena sudi jer jeuniπtio Zemlju. Uniπtenje Sotone, njegovih vojski i dva saveznika po-sljednji je Ëin drame velike borbe (Otkrivenje 19,11—20,15).

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Propovijedanje Evanelja moæe biti gorko iskustvo (Otkrive-nje 10,10); naπe rijeËi su odbaËene, ismijane i mi osobno moæemobiti odbaËeni i ismijani. Propovijedanje katkad izaziva i protivlje-nje. Kojih se biblijskih osoba moæete sjetiti koje su se suoËile stakvim kuπnjama, i πto moæemo nauËiti iz njihovog iskustva?

2. Razmiπljajte o sljedeÊoj izjavi: “Stalno iznova primam opomeneu vezi s odreivanjem datuma. Boæjem narodu nikada viπe neÊe bitidana poruka koja se temelji na vremenu. Nije naπe da znamo toËnovrijeme izlijevanja Duha Svetoga ili Kristovog dolaska.” (Ellen G.White, Selected Messages, sv. 1, str. 188) Kakve probleme zapaæateu vezi s iscrtavanjem previπe detaljnih proroËkih tablica o posljed-njim dogaajima nakon 1844.? Kako se moæemo zaπtiti od zamkikoje to donosi?

60

Misionar je promijenio moj neuspjeh

Bio sam prosjeËni student na mojem teologijskom studiju na Solusi Colle-geu u Zimbabveu prije njegovog osamostaljenja. Moj najteæi predmet bio jegrËki, a najviπa ocjena koju sam ikada dobio bila je “slabo”.

Kad sam rijeπio zavrπni ispit iz grËkog, znao sam da nisam uspio. “Doktore,nisam uspio”, rekao sam dok sam predavao rad profesoru dr. Leu Rauniju.Nasmijeπio se i rekao: “Dobro.”

SljedeÊeg tjedna oplakivao sam Ëinjenicu πto neÊu moÊi diplomirati. Pla-nirao sam vjenËanje mjesec dana nakon diplomskog ispita. Zamisao o joπ πestmjeseci potrebnih da obnovim znanje iz grËkog jezika bila je nemoguÊa. Ondame je u svoj ured pozvao dr. Raunio, gospodin u umirovljeniËkim godinama, kojije roen u Finskoj, i tada sam po prvi put razumio znaËenje Boæje milosti.

“Promatrao sam te Ëetiri godine na ovom uËiliπtu”, rekao je dr. Raunio.“Vidio sam te kako se mijenjaπ od buntovnog momka do vrijednog mladiÊa kojije zavolio Gospodina. Primijetio sam da se Ëak i glazba na tvojem magnetofonupromijenila od rock-and-rolla do krπÊanske glazbe.”

Bio sam iznenaen πto je promatrao neπto πto izgleda nitko drugi nijeprimijetio. “Dobro si pripremio ostale predmete i proπao”, rekao je dr. Raunio.“Ali, boriπ se s grËkim. Znam koliko ti znaËi diplomirati za tri tjedna. Znam dasi uËinio sve πto moæeπ da proeπ ispit iz grËkog, ali nisi uspio. Ipak, æelim tidati pomilovanje”, rekao je. “Znam da Gospodin ima mjesto za tebe u poslu kojiÊeπ raditi. Po milosti Êu ti dati prolaznu ocjenu, tako da moæeπ diplomirati.”Zatim se sa mnom molio da Bog vodi moj buduÊi rad. I — diplomirao sam!

Malo sam znao o tome kamo Êe me Bog odvesti. On mi je pomogao daosamnaest godina radim kao voa mladih za AdventistiËku crkvu u Zimbabveu.Nakon toga sluæio sam kao voa mladih u diviziji. Obranio sam doktorat izvodstva (leadership). Svakog dana se molim za Boæju pomoÊ da drugima pruæimmilost, baπ kao πto je dana meni.

Bog vidi moguÊnosti u nama, Ëak i u naπem najniæem stanju u grijehu. Onvidi ono πto mi moæemo ostvariti jednom kad budemo ispunjeni Njegovim Du-hom. Takoer, trebali bismo prestati gledati u sadaπnjost i usvojiti naËin gle-danja kako Bog gleda nas, da bismo vidjeli prilike u drugima u buduÊnosti.

* * *

Eugene Fransch (61) suradnik je tajnika konferencije u Zimbabveu sasjediπtem u gradu Bulawayo. Profesor dr. Leo Raunio je umro u sedamdesetdrugoj godini, 1984. godine, tri godine nakon πto je Eugene diplomirao. Dio daratrinaeste subote 2015. godine poslan je u SveuËiliπte Solusi, gdje su udvostru-Ëili smjeπtajne kapacitete — s pet stotina studenata na tisuÊu. Hvala vam πtopodupirete misiju!

Eugene Fransch

61



Sotona, poraæeni neprijatelj“Oni su ga pobijedili Janjetovom krvi i rijeËju svoga svje-

doËanstva, jer su prezreli svoj æivot sve do smrti.” (Otkrivenje12,11)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 12; Postanak 3,15; Izaija 14,12-15; Daniel 7,23-25; 2. Solunjanima 2,8-12; Otkrivenje 13,13.14;Otkrivenje 19,20.

Otkrivenje 12—14 priprema nas za dio knjige koji govori o poslje-dnjem vremenu. Dok prvi dio Otkrivenja opisuje duhovnu borbu Crkveu neprijateljskom svijetu u krπÊanskoj eri, drugi dio usmjerava se nadogaaje koji prethode Kristovom drugom dolasku i Boæjem kraljevstvu.

Svrha je dvanaestog poglavlja da prikaæe veliku sliku koja se krijeiza zavrπne krize svjetske povijesti. Pokazuje nam razvoj velike borbeizmeu Krista i Sotone kroz povijest.

U Otkrivenju je Sotona zakleti neprijatelj Boga i Njegovog naroda.Njegovo postojanje je stvarno i on stoji iza sveg zla i pobune u svemiru.On zna da je njegova posljednja prilika za uspjeh u borbi protiv BogauoËi Kristovog drugog dolaska pobjeda u harmagedonskoj bitci. Prematome, on sve svoje snage ulaæe u pripremanje za taj dogaaj.

U dvanaestom poglavlju Boæji narod se uvjerava da Sotona neÊeuspjeti. U njemu se takoer nalazi upozorenje da je Sotona odluËan unamjeri da povede rat protiv Boæje crkve ostatka posljednjeg vremena ida jedinu nadu i silu za pobjedu mogu naÊi u Kristu.

62


ÆENA I ZMAJ

ProËitajte Otkrivenje 12,1-4. U Ivanovom vienju pojavljuju sedva velika znaka. Prvi je trudna Æena s Djetetom, a drugi je Zmaj.Tko je ova Æena i πto ovi redci uËe?

..................................................................................................................................

Æena je u Bibliji simbol Boæjeg naroda (2. KorinÊanima 11,2): Ëistaæena prikazuje odane vjernike, a bludnica otpale krπÊane. Æena u Ot-krivenju 12 prvo simbolizira Izrael, kojem se javio Mesija (Otkrivenje12,1-5), a u redcima 13-17 pravu Crkvu koja raa ostatak.

Ova Æena obuËena je u sunce, a mjesec stoji pod njezinim nogama.Sunce u Bibliji je slava Kristovog karaktera i Njegova pravednost (Mala-hija 4,2). On je “svjetlo svijeta” (Ivan 8,12), i Njegov narod treba odsjaji-vati svjetlo Boæjeg karaktera punog ljubavi (Matej 5,14-16). Mjesec, kao“manje svjetlilo” (Postanak 1,16), ukazuje na starozavjetna obeÊanjakoja nagovjeπtavaju Kristovo djelo u evaneoskoj eri.

SljedeÊi znak koji je Ivan zapazio u vienju bio je veliki Zmaj pla-mene boje. On je kasnije poistovjeÊen s avolom ili Sotonom, staromZmijom (Otkrivenje 12,9). U tekstu je reËeno da je svojim repom odvukaotreÊinu zvijezda s Neba na Zemlju. SimboliËki, rep je sredstvo prijevare(Izaija 9,14.15; Otkrivenje 9,10). Nakon πto je pao sa svojega uzviπenogpoloæaja na Nebu (Izaija 14,12-15), Sotona je prevario treÊinu anela. Ovipali aneli su demoni koji pomaæu avolu u suprotstavljanju Bogu iNjegovom djelu spasenja (vidi 1. Timoteju 4,1). U Otkrivenju Zmaj, kojiima “sedam glava i deset rogova”, takoer sluæi kao simbol Sotoninihorua u svijetu — poganskog Rima (Otkrivenje 12,3) i spiritizma (Ot-krivenje 16,13). “Zmaj je Sotona (Otkrivenje 12,9); on je poticao Herodada ubije Spasitelja. Sotonino glavno orue, kojim je u prvim stoljeÊimakrπÊanske ere ratovao protiv Krista i Njegova naroda, bilo je RimskoCarstvo u kojem je poganstvo bilo vladajuÊa religija. Zato Zmaj prven-stveno prikazuje Sotonu, a u drugom smislu on je i simbol poganskogRima.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 376)

ProËitajte Otkrivenje 12,9. Sotona je nazvan “starom Zmijom”.Kakva povezanost postoji izmeu Postanka 3,15 i Zmajevog poku-πaja da uniπti Æenino Dijete “Ëim ga rodi” (Otkrivenje 12,4)?

Sotona je od samog poËetka Ëekao roenje Mesije — Djeteta da biGa usmrtio. Kada se Mesija konaËno rodio, Sotona je upotrijebio pogan-ski Rim (takoer prikazan kao Zmaj, Otkrivenje 12,4) u pokuπaju da Gauniπti (vidi Matej 2,13-16). Meutim, Dijete “bi doneseno k Bogu i nje-govu prijestolju” (Otkrivenje 12,5).

63


SOTONA ZBA»EN NA ZEMLJU

ProËitajte Otkrivenje 12,7-9, gdje se govori o ratu na Nebu.Kakva je bila narav tog rata koji je zavrπio Sotoninim protjeriva-njem s Neba?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sotona je bio zbaËen s Neba na poËetku velike borbe, kada sepobunio protiv Boæje vladavine. Æelio je prigrabiti nebesko prijestolje iizjednaËiti se s “Viπnjim” (Izaija 14,12-15). Otvoreno se pobunio protivBoga, ali je bio poraæen i izgnan na Zemlju. Meutim, prevarivπi Adamai Evu, Sotona je preuzeo Adamovu vlast nad ovim svijetom (Luka 4,6).Kao samoproglaπeni vladar ovoga svijeta (Ivan 12,31), on je polagao pra-vo da prisustvuje nebeskom vijeÊu kao predstavnik Zemlje (Job 1,6-12).Meutim, nakon poraza na kriæu, kretanje Sotone i njegovih palih an-ela ograniËeno je na Zemlju kao tamnicu, dok ne prime svoju kaznu(2. Petrova 2,4; Juda 1,6).

Isus je svojom smrÊu otkupio ono πto je bilo izgubljeno, a Sotoninpravi karakter otkriven je pred cijelim svemirom. “Sotona je uvidio daje njegova laæ razobliËena. Njegova je vladavina otkrivena pred bezgreπ-nim anelima i svemirom. Otkrio je sebe kao ubojicu. Prolivπi krv Bo-æjeg Sina, izgubio je svaku naklonost nebeskih biÊa. Odsad je njegovodjelovanje ograniËeno.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 632) Vladavinanad Zemljom bila je pred cijelim svemirom prebaËena sa Sotone naIsusa, koji je bio proglaπen zakonitim vladarom Zemlje (Efeæanima 1,20-22; Filipljanima 2,9-11).

Isus je prorekao ovaj dogaaj sljedeÊim rijeËima: “Sad je sud ovomesvijetu!” (Ivan 12,31)

S ovom osudom Sotone “nastupilo je spasenje i snaga i kraljevskavlast naπega Boga, i vlast njegova Pomazanika” (Otkrivenje 12,10). Soto-na joπ uvijek ima ograniËenu silu da povrijedi Boæji narod na Zemlji, alishvaÊa da “ima samo joπ malo vremena” (Otkrivenje 12,12). Meutim,iako je njegovo vrijeme kratko, on Ëini sve ne bi li izazvao bol, patnjui propast ovdje na Zemlji.

»emu nas tekst u Otkrivenju 12,11 uËi o tome kako se moæemoobraniti od avola? (Vidi Efeæanima 6,10-18.)

64

UTORAK 19. veljaËe

RAT NA ZEMLJI

ProËitajte Otkrivenje 12,13.14. Nakon πto je zbaËen s Neba,Sotona nastavlja s napadima na Crkvu tijekom proroËkih tisuÊudvjesto i πezdeset dana/godina. Kako je Bog bio ukljuËen u æivotCrkve u tom razdoblju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Zbacivanje Sotone kao tuæitelja braÊe na Nebu omoguÊeno jezahvaljujuÊi uzviπenom Kristovom djelu, davanju svojeg æivota. UsprkosSotoninom stalnom neprijateljstvu, plan otkupljenja je ostvaren. ...ZnajuÊi da Êe mu kraljevstvo koje je prigrabio na kraju biti oduzeto,Sotona je odluËio ne πtedjeti sredstva u namjeri da uniπti πto je viπemoguÊe stvorenja koja je Bog stvorio na svoju sliku. On mrzi Ëovjekazato πto je Krist prema njemu pokazao milosre i ljubav koja opraπta.Zato je on sada spreman na svaku moguÊu prijevaru ne bi li Ëovjek bioizgubljen; on nastavlja svoje djelovanje s viπe energije zbog svojegbeznadnog stanja.” (Ellen G. White, The Spirit of Prophecy, sv. 3, str.194,195)

Vrijeme progonstva od strane Sotone spominje se dvaput u Ot-krivenju 12, gdje se govori o tisuÊu dvjesto i πezdeset dana/godina (Otkri-venje 12,6) i “vremenu, vremenima i pola vremena” (Otkrivenje 12,14).Oba vremenska razdoblja odnose se na progonstvo od strane Malog rogaspomenutog u Danielu 7,23-25. U Bibliji proroËki dani simbolizirajugodine. Ovom proroËkom razdoblju odgovara povijesno razdoblje izmeu538. i 1798. godine, kada je RimokatoliËka crkva, kao crkveno-dræavnasila, vladala zapadnim svijetom do 1798., kada je Napoleonov generalBerthier, makar privremeno, zaustavio rimsku tlaËiteljsku silu.

Tijekom ovog dugog razdoblja progonstva, Zmaj iz svojih usta ispu-πta vodu kao rijeku kako bi uniπtio Æenu. Vode prikazuju ljude i narode(Otkrivenje 17,15). Tijekom tog razdoblja Rim je slao vojske i narodeprotiv Boæjeg vjernog naroda. Pred kraj ovoga proroËkog razdoblja, pri-jateljska zemlja guta vodu i spaπava Æenu pruæajuÊi joj sigurnu zaπtitu.Ova slika ukazuje na utoËiπte koje je Amerika pruæila svojom vjerskomslobodom (Otkrivenje 12,16).

Razmislite koliko je progonstvo trajalo: tisuÊu dvjesto i πezde-set godina. ©to nam ova Ëinjenica govori o tome koliko smo ogra-niËeni u razumijevanju Kristovog povratka —zaπto Mu treba tolikovremena, makar s naπeg stajaliπta?

65


RAT PROTIV OSTATKA

ProËitajte Otkrivenje 12,17. Protiv koga Sotona na svrπetkuvremena stupa u rat?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË “ostatak” opisuje one koji ostaju vjerni Bogu dok veÊina odlaziu otpadniπtvo (1. o kraljevima 19,18; Otkrivenje 2,24). Dok velik brojljudi u svijetu na svrπetku vremena staje na Sotoninu stranu, narod kojije Bog podigao nakon 1798. ostat Êe vjeran Kristu usprkos Sotoninomvelikom gnjevu.

Koje su dvije osobine ostatka zabiljeæene u Otkrivenju 12,17?Kako netko moæe biti siguran da pripada Boæjem ostatku posljed-njeg vremena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ostatak posljednjeg vremena vrπi Boæje zapovijedi. Trinaesto pogla-vlje Otkrivenja pokazuje da Êe prva ploËa Dekaloga biti u srediπtu su-koba posljednjeg vremena. Klanjanje je kljuËni element prve Ëetiri zapo-vijedi. Glavno pitanje u zavrπnoj krizi bit Êe kome se treba klanjati. DokÊe se ljudi u svijetu klanjati kipu Zvijeri, ostatak Êe se klanjati BoguStvoritelju (Otkrivenje 14,7). »etvrta zapovijed, koja govori o suboti,jasno ukazuje na Boga kao naπeg Stvoritelja, πto je jedan od razlogazaπto Êe subota odigrati presudnu ulogu u krizi na svrπetku vremena.

Druga je odlika ostatka posljednjeg vremena da imaju “Isusovo svje-doËanstvo”, πto je prema Otkrivenju 19,10 (Varaædinska Biblija) “duhproroπtva”. Usporeivanjem ovog retka s Otkrivenjem 22,9, vidimo da suIvanova “braÊa” koja imaju svjedoËanstvo Isusovo proroci. Prema tome,“Isusovo svjedoËanstvo” odnosi se na Isusa koji svjedoËi o istini prekosvojih proroka, kao πto je Ëinio preko Ivana (Otkrivenje 1,2). Otkrivenjepokazuje da Êe Boæji narod na svrπetku vremena imati u svojoj sredini“duh proroπtva” koji Êe ga voditi u teπkim vremenima poπto Êe SotonauËiniti svaki napor da ga prevari i uniπti. Nama je, kao adventistiËkimkrπÊanima, dan taj dar proroËkog uvida u sluæbi i spisima Ellen G.White.

©to smatrate jednim od najveÊih doprinosa “duha proroπtva”?Kakve nam obveze taj dar nameÊe kao pojedincima i kao Crkvi?

66


SOTONINA STRATEGIJA NA SVR©ETKU VREMENA

Otkrivenje 12,17 oznaËava promjenu u Sotoninoj strategiji dok po-kuπava pridobiti ljude ovoga svijeta i prevariti Kristove vjerne sljedbe-nike. Tijekom Ëitave krπÊanske povijesti on se suprotstavljao Boæjemdjelu spasenja, prvenstveno pomoÊu vjeπtih kompromisa unutar Crkvei pomoÊu prisile i progonstva izvan nje. Povijest pokazuje da se ovojstrategiji, iako uspjeπnoj mnogo stoljeÊa, usprotivila reformacija i po-stupno otkrivanje biblijskih istina od strane Boæjeg naroda. Meutim,buduÊi da Sotona shvaÊa da vrijeme istjeËe, on pojaËava svoje napore iodlazi “da vodi rat” s Boæjim ostatkom posljednjeg vremena (Otkrivenje12,17). Njegovi napadi na ostatak ukljuËuju veliku prijevaru. –avolskiduhovi Ëinit Êe Ëuda i proizvoditi znakove (Otkrivenje 16,14). Ova pro-mjena u Sotoninoj strategiji odgovara prelasku s usredotoËenosti naproπlost na usredotoËenost na posljednje vrijeme (Matej 24,24).

ProËitajte sljedeÊe tekstove: 2. Solunjanima 2,8-12; Otkrivenje13,13.14; 19,20. Kako Sotona zavodi na svrπetku vremena?

..................................................................................................................................

Tekst u Otkrivenju 12—20 prikazuje Sotonu koji nastoji pridobitisvjetske saveznike. On se u svojem poslu koristi vjersko-politiËkomsilom, kao i politiËkim silama: poganskim Rimom, prikazanim kao Zmaj(Otkrivenje 12,4.5); zatim silom koja je simboliËki prikazana kao Zvijeriz mora (Otkrivenje 12,6.15; 13,1-8); i silom koja je simboliËki prikazanakao Zvijer iz zemlje (Otkrivenje 13,11). U ostatku knjige, Ëlanovi ovogsotonskog trostrukog saveza — poganstvo/spiritizam — Zmaj; Rimoka-toliËka crkva — Zvijer iz mora; i otpali protestantizam — Zvijer nalikjanjetu ili Zvijer iz zemlje — nerazdvojivo su ujedinjeni u suprotstavljanjuBoæjem djelovanju u svijetu. Oni udruæenim snagama nastoje zavestiljude ne bi li ih odvratili od Boga i doveli na stranu Sotone u bitci“velikoga Dana Boga, SvemoguÊega” (Otkrivenje 16,13.14). Ovi laæni su-stavi bit Êe zajedno uniπteni o Kristovom drugom dolasku (Otkrivenje9,20), dok Êe Zmaj, avao koji djeluje preko ovih zemaljskih sila (Ot-krivenje 12,9), biti uniπten na isteku tisuÊu godina (Otkrivenje 20,10).Otkrivenje pokazuje da Êe prijevara posljednjeg vremena biti toliko velikada Êe veÊina ljudi izabrati put uniπtenja (Matej 7,13).

Dvaput se u Otkrivenju upuÊuje poziv za mudroπÊu i duhovnompronicavoπÊu da bi se uoËio zavodniËki karakter Sotoninih aktivno-sti na svrπetku vremena kako bi im se moglo oduprijeti (Otkrivenje13,18; 17,9). O kakvoj je mudrosti ovdje rijeË? Kako prema Jakovu1,5 moæemo steÊi tu mudrost?

67

PETAK 22. veljaËe


U knjizi Ellen G. White Velika borba proËitajte poglavlje “Sotoninezamke”, str. 445—455.

Otkrivenje 12 prvenstveno ukazuje Boæjem narodu da su dogaajiposljednjih dana dio velike borbe izmeu Krista i Sotone i njegovihdemonskih sila. Knjiga upozorava Boæji narod s Ëim se sada suoËava is kim Êe se morati suoËiti na mnogo ozbiljniji naËin u buduÊnosti — siskusnim i gnjevnim neprijateljem. Pavao nas upozorava da Êe Sotoninodjelovanje u posljednje vrijeme “biti popraÊeno svakovrsnim silnim dje-lima, varavim Ëudesnim znakovima i svakovrsnim pokvarenim zavoe-njem, namijenjenim onima koji propadaju za kaznu πto nisu prihvatililjubav prema istini da bi se tako spasili.” (2. Solunjanima 2,9.10)

Otkrivenje nas potiËe da ozbiljno shvatimo buduÊnost i da se upotpunosti oslonimo na Boga. S druge strane, Otkrivenje nas uvjeravada Sotona, iako snaæan i iskusan neprijatelj, nije dovoljno snaæan dapobijedi Krista (vidi Otkrivenje 12,8). Boæji narod moæe pronaÊi nadusamo u Onome koji je u proπlosti pobjedonosno porazio Sotonu i njego-ve demonske sile. On je obeÊao da Êe biti sa svojim vjernim sljedbeni-cima “u sve vrijeme do svrπetka svijeta” (Matej 28,20).

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kao adventistiËki krπÊani, mi smatramo da ispunjavamoosobine ostatka posljednjeg vremena. Kolika je to prednost! Ali toje i velika odgovornost! (Vidi Luka 12,48.) Meutim, zaπto moramobiti oprezni da ne pomislimo kako nam ova uloga jamËi spasenje?

2. “Previπe govorimo o Sotoninoj sili. Istina je da je SotonamoÊno biÊe; ali zahvaljujem Bogu na silnom Spasitelju koji je zbaciozloga s Neba. Mi razgovaramo o neprijatelju, molimo se u vezi snjim, razmiπljamo o njemu; i on biva sve veÊi u naπoj maπti. Zaπtone bismo govorili o Isusu? Zaπto ne bismo razmiπljali o Njegovojsili i ljubavi? Sotona se raduje kada veliËamo njegovu snagu. Dræitese Isusa, razmiπljajte o Njemu i gledajuÊi u Njega, mijenjat Êete seu Njegovo obliËje.” (Ellen G. White, Advent Review and SabbathHerald, 19. oæujka 1889.) Na koji naËin krπÊani veliËaju Sotoninusilu? S druge strane, kakve opasnosti leæe u nijekanju ne samoSotonine sile, veÊ i njegovog postojanja?

68

Dar vremena

Tracey Lee, majka Ëetvero djece, koja æivi u blizini grada Fort Worth uTeksasu, pitala se: “Kakav dar mogu dati Bogu?”

Nije imala mnogo novca, i godinama se borila s pozornoπÊu ili poreme-Êajem koncentracije. Dakle, izmeu kuÊnih poslova i pet kuÊnih ljubimaca,shvatila je da bi svoje vrijeme mogla posvetiti Gospodinu.

Tracey je volontirala i odgovarala na pisma zatvorenika kroz zatvorskiprogram sluæbe koji vodi AdventistiËka crkva u gradu Grandviewu u Teksasu.

“©to sam viπe to Ëinila, to sam viπe uæivala”, kaæe Tracey. “OsjeÊala sam dasam korisna i da unosim promjenu u æivot drugih, pa sam nastavila raditi.”

©est godina poslije ona je razvila veÊi program zatvorskih sluæbi od njezinemjesne crkve, i danas u svojoj skupini ima oko trideset i pet Ëlanova. Ona vodidesetke zatvorenika kroz Dopisnu biblijsku πkolu svakog tjedna i odræava kon-takt s oko tri stotine ljudi.

Nije poznato koliko je ljudi krπteno njezinim radom, ali nekoliko jezatvorenika opisalo velike promjene u svojem æivotu. Jedan zatvorenik je napi-sao da je Ëlan njegove obitelji tijekom posjeta zatvoru izjavio: “©to si to uËinio?Vidim da si neπto drukËiji. Postoji neπto oko tebe, neπto poput sjaja.” “Imampriliku svjedoËiti toj osobi jer je vidjela promjenu u meni”, napisao je zatvorenikTracey. “Hvala vam πto ste odvojili vrijeme da me pouËite.”

Tracey (46) je odrasla u crkvi koja svetkuje nedjelju, udala se i provelanekoliko godina posjeÊujuÊi razne crkvene zajednice, pokuπavajuÊi pronaÊimjesto u kojoj bi njezina djeca odrastala.

Jednog dana je pregledavala knjiæaru s najmlaim sinom Kyleom, kad jetrgovac pokrenuo razgovor. “Spomenuo je mjesnu crkvu Grandview i pozvao nasda doemo vidjeti,” kaæe Tracey. Obitelj je tamo pohaala nekoliko koncerataduhovne glazbe i poËela nazoËiti bogosluæjima subotom. Oko sedam mjesecinakon ulaska u crkvu, Tracey se javila da volontira i pomogne u zatvorskimsluæbama.

Rad u kaznionici ne samo da joj je dao radost, nego joj je pomogao danadzire svoj poremeÊaj u koncentraciji. Tracey svjedoËi kako je oduπevljena πtoju je ta bolest prisilila zaustaviti sámo njezino napredovanje i organizirati tjedanna takav naËin da moæe pravodobno pomoÊi zatvorenicima — i istodobno skrbitiza svoju obitelj.

Tracey i dalje nema puno novca, ali je æeljna troπiti ono πto ima, vrijeme,u korisne svrhe. “To je ono πto osjeÊam da moram dati”, kaæe ona.


69


Pouka 9 23. veljaËe — 2. oæujka 2019.

Sotona i njegovi saveznici“Tada, obuzet gnjevom protiv Æene, Zmaj ode da vodi rat

protiv ostalih iz njezina potomstva, protiv onih koji vrπe Boæjezapovijedi i Ëuvaju Isusovo svjedoËanstvo.” (Otkrivenje 12,17)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 13; Otkrivenje 17,8; Daniel 7,24;2. Solunjanima 2,2-12; Otkrivenje 12,14-16; 1. o kraljevima 18,38.

U dvanaestom poglavlju Otkrivenja opisuje se Sotonin napad naBoæji vjerni narod — ukljuËujuÊi i progonstvo od strane poganskog, aposlije papinskog Rima tijekom tisuÊu dvjesto i πezdeset dana/godina(538.—1798.; vidi Otkrivenje 12,6.13.14; odsjek od utorka u 7. pouci).Trinaesto poglavlje podrobnije opisuje Sotonine napade tijekom krπÊan-ske povijesti, u kojima su mu pomogla dva saveznika, oba prikazanakao Zvijeri. Pod Sotoninom upravom, Zmaj i ove dvije Zvijeri ujedinit Êese na svrπetku vremena protiveÊi se Boæjem otkupiteljskom djelu i na-stojeÊi zadobiti odanost svijeta.

Ovdje je nuæna rijeË opomene. Lakπe je tumaËiti proroËanstva kojasu se veÊ ispunila u proπlosti. Ali kada je rijeË o proroËanstvima kojase tek trebaju ostvariti, moramo biti oprezniji. Bog nam pokazuje πto Êese dogoditi na svrπetku vremena da ne bismo bili iznenaeni, ali Onnam ne otkriva svaku pojedinost koju bismo æeljeli znati. Ne smijemozaboraviti da ova proroËanstva, iako govore πto Êe se dogoditi na svrπet-ku, ne kaæu toËno kada i kako Êe se posljednji dogaaji odigrati. Mora-mo paziti da ne nagaamo izvan onoga πto proroËanstva govore. Proro-Ëanstva u Otkrivenju pouËavaju nas kako da æivimo danas i kako da sepripremimo za buduÊnost.

70


ZVIJER IZ MORA

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 13,1-4.8; 17,8. Kakveosobine i faze æivota ove Zvijeri zapaæate?

..................................................................................................................................

Ivan gleda kako iz mora izlazi straπna Zvijer. Dok Zvijer prikazujepolitiËku silu, Zvijer iz mora ukazuje na politiËku silu kojoj je vjeravladajuÊa odlika. More simboliËki prikazuje gusto naseljeno podruËjeEurope iz koje se Zvijer iz mora uzdiæe na vlast nakon pada RimskogCarstva (vidi Otkrivenje 17,15).

Ivan opisuje Zvijer dok izranja iz vode. Ona ima sedam glava i desetrogova, kao i Zmaj u Otkrivenju 12,3.4, pokazujuÊi time blisku poveza-nost s poganskim Rimom. Na glavama Zvijeri nalaze se bogohulna ime-na, a na rogovima kraljevske krune. Glave Zvijeri su kraljevstva kojaSotona koristi u progonstvu Boæjeg naroda u povijesti (vidi Otkrivenje17,9-11). Bogohulna imena ukazuju na boæanske titule koje Zvijer pri-svaja. Deset rogova, koji upuÊuju na tekst u Danielu 7,24, simbolizirajunarode koji su ponikli iz Rimskog Carstva nakon njegove propasti. Sveove osobine Zvijeri iz mora ukazuju na papinstvo koje je izraslo izRimskog Carstva. Zvijer iz mora liËi na leoparda koji ima noge kao umedvjeda i usta kao u lava. Ta Zvijer posjeduje osobine Ëetiriju zvijeri(simbola svjetskih kraljevstava) iz Daniela 7,2-7: Babilona, Medo-Perzije,GrËke i Rima. Meutim, Ivan ih navodi obrnutim redoslijedom, πto snjegovoga glediπta iz prvog stoljeÊe pokazuje da je Zvijer iz mora povezanas Ëetvrtom zvijeri iz Daniela 7, Rimskim Carstvom.

Zmaj (pogansko Rimsko Carstvo osnaæeno Sotoninom silom) dao jeZvijeri svoju silu, prijestolje i veliku vlast. Kao πto je Otac dao svojeprijestolje i vlast Kristu (Otkrivenje 2,27), tako i Sotona postavlja Zvijerkao svojeg suvladara i predstavnika na Zemlji.

Prema Otkrivenju 13,5-7, Zvijer Êe progoniti krπÊane u trajanju odËetrdeset dva “mjeseca”. Progonstvo Ëiste Æene trajalo je “jedno vrijemei dva vremena i pola vremena”, odnosno tri i pol “vremena” ili proroËke“godine” (Otkrivenje 12,13.14; usporedi Daniel 7,25). »etrdeset dva pro-roËka “mjeseca” jednaka su broju koji se dobije kada se trideset danapomnoæi s Ëetrdeset dva, i iznosi tisuÊu dvjesto i πezdeset dana/godina(Otkrivenje 12,6). Prema tome, “jedno vrijeme i dva vremena i pola vre-mena”, Ëetrdeset dva “mjeseca” i tisuÊu dvjesto i πezdeset “dana” odnosese na isto vremensko razdoblje od tisuÊu dvjesto i πezdeset godina. Ovafaza zavrπava kada jedna od glava Zvijeri biva smrtno ranjena, dovodeÊido privremene smrti Zvijeri. Kada se rana zacijelila, Zvijer se vratila uæivot. Ovo izaziva divljenje svijeta i on se klanja Zmaju i Zvijeri.

71


DJELA ZVIJERI IZ MORA

U Otkrivenju 13,5 navedeno je koliko Êe toËno progonstvo trajati,kao πto smo spomenuli u odsjeku od nedjelje. »etrdeset dva mjeseca,koliko Êe Zvijer djelovati, isto je vremensko razdoblje kao tisuÊu dvjestoi πezdeset dana/godina progonstva Æene/Crkve iz Otkrivenja 12,6.14.(ProroËki dan znaËi godinu [Brojevi 14,34; Ezekiel 4,6]. Vidi odsjek odutorka u 7. pouci.) Godina 538. obiljeæava poËetak ovog proroËkog raz-doblja, kada je Rimska crkva, s papom na Ëelu, uspostavila crkveno-dræavnu silu koja je vladala zapadnim svijetom u Srednjem vijeku. Udogaajima tijekom Francuske revolucije zadana je smrtna rana Zvijeri1798. godine, dovodeÊi na taj naËin crkvenu tlaËiteljsku vlast i dræavnureligiju privremenom kraju.

Usporedite Otkrivenje 13,5-8 s Danielom 7,24.25 i 2. Solunja-nima 2,2-12. Na koji naËin djelovanje Zvijeri iz mora upuÊuje naopise Malog roga i »ovjeka bezakonja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Djelovanje Zvijeri iz mora tijekom proroËkih tisuÊu dvjesto πezde-set dana/godina naziva se bogohuljenjem. Huljenje u Novom zavjetumoæe znaËiti neËiju teænju da se izjednaËi s Bogom (Ivan 10,33; Matej26,63-65) i prisvoji Njegovu vlast (Marko 2,7). Huljenje Zvijeri iz morausmjereno je “protiv Boga i psuje njegovo ime, njegovo boraviπte i nebe-ske stanovnike” (Otkrivenje 13,6). Mjesto na kojem Bog prebiva nebeskoje Svetiπte, u kojem Krist sluæi u korist naπeg spasenja. Zvijer iz moranijeËe Kristov posredniËki rad pokuπavajuÊi ga zamijeniti sveÊenstvomkoje tvrdi da pruæa spasenje i opraπta grijehe. Prisvajanje ove vlasti kojapripada samo Bogu sræ je bogohuljenja.

Trinaesto poglavlje Otkrivenja ukazuje na vrijeme glavnog otpadni-πtva u krπÊanstvu kada je rimokatoliËanstvo s papom na Ëelu prisvojiloBoæji poloæaj i Njegova iskljuËiva prava. Oni koji su odbili pokornostRimu, doæivjeli su progonstvo i smrt. Iako se danas takve izjave smatra-ju grubim, Ëak i fanatiËnim, sadaπnjost ne moæe izbrisati proπlost, ko-liko god to pojedinci æeljeli.

Kako moæemo ostati vjerni proroËanstvu o crkvenoj povijesti, aipak biti ljubazni i oprezni kada iznosimo ove istine drugima?

72

UTORAK 26. veljaËe

ZVIJER KOJA IZLAZI IZ ZEMLJE

Prva polovina trinaestog poglavlja Otkrivenja opisuje aktivnostrimokatoliËke sile tijekom proroËkog razdoblja od tisuÊu dvjesto i πez-deset dana/godina. U vrijeme Francuske revolucije, ova vjersko-politiËkasila zadobila je smrtnu ranu. Meutim, smrtna rana je na kraju bilaizlijeËena, zahvaljujuÊi Ëemu se ovaj sustav vratio u æivot. Druga polovinapoglavlja opisuje kako Êe zapravo doÊi do izljeËenja smrtne rane Zvijeri.

ProËitajte Otkrivenje 13,11. Koje osobine ima druga Zvijer? Usvjetlu Otkrivenja 12,14-16, u Ëemu je znaËenje Ëinjenice da se ovaZvijer javlja iz zemlje?

..................................................................................................................................

Ivan promatra joπ jednu Zvijer. Za razliku od prve, druga Zvijerizlazi iz zemlje. Ona simbolizira svjetovnu silu i ima utjecaj kao i prva.Meutim, za razliku od Zvijeri iz mora, koja je izgledala zastraπujuÊe,Zvijer iz zemlje izgleda bezopasno, makar u poËetku. Ima “dva roga kaou janjeta” (Otkrivenje 13,11), koje simbolizira Krista. Prema tome, ovasila posljednjeg vremena ima pojavu nalik Kristu.

Ova sila uzdiæe se u podruËju koje je πtitilo Æenu, simbol Boæjeprave Crkve, od rijeke koju je Zmaj ispustio za njom na kraju proroËkihtisuÊu dvjesto i πezdeset dana/godina (Otkrivenje 12,14-16). Ova Zvijer izzemlje oËito je novi sudionik na popriπtu dogaaja, koja se uzdigla kaosvjetska sila nakon πto je Zvijer iz mora primila smrtnu ranu u vrijemeFrancuske revolucije, πto znaËi da je Zvijer iz zemlje iskljuËivo sudionikposljednjih dogaaja.

“Koja se nacija 1798. godine u Novome svijetu poËela pojavljivatikao sila, i nagovijestila buduÊu snagu i veliËinu privlaËeÊi pozornostsvijeta? Ovaj simbol nije teπko protumaËiti. Samo jedna jedina nacijaodgovara pojedinostima ovog proroËanstva; ono neizbjeæno upuÊuje naSjedinjene AmeriËke Dræave.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 378)

Tekst u Otkrivenju 13,11 pokazuje, meutim, da Êe Amerika, uglav-nom protestantska zemlja, na kraju poËeti govoriti poput Zmaja, poputsamog avola, vrπeÊi utjecaj πirom svijeta sliËan onom koji je imaloRimsko Carstvo. Ova sila posljednjeg vremena uËinit Êe da se Ëitav svijetpokloni prvoj Zvijeri koja je zadobila smrtnu ranu.

U vrijeme kada su Sjedinjene AmeriËke Dræave prvi put pre-poznate kao druga Zvijer iz trinaestog poglavlja Otkrivenja, ni pri-bliæno nisu imale silu i utjecaj kakav imaju danas. Kako ova Ëinje-nica potkrepljuje tvrdnju da su Sjedinjene AmeriËke Dræave silakoja je opisana u ovom proroËanstvu?

73


KIP ZVIJERI

ProËitajte Otkrivenje 13,12.13. Kako nam tekstovi u 1. o kra-ljevima 18,38 i Djelima 2,3 pomaæu da shvatimo narav obmanjuju-Êih djela Zvijeri koja je nalik janjetu — od kojih je najveÊe spuπtanjeognja s neba?

..................................................................................................................................

“Uz pomoÊ spiritizma dogodit Êe se mnoga Ëuda; bolesni Êe seizlijeËiti, a zbivat Êe se i mnoga neosporna Ëuda.” (Ellen G. White, Velikaborba, str. 504) Ovim Ëudima Zvijer koja izgleda kao janje navest Êestanovnike Zemlje da naËine kip Zvijeri iz mora koja je zadobila smrtnuranu. Iscjeljenje smrtne rane Zvijeri iz mora odnosi se na obnovu rimskogpapinstva kao vjersko-politiËke sile. Zvijer nalik janjetu takoer Êe po-Ëeti govoriti kao Zmaj i imat Êe vlast Zvijeri iz mora, pokazujuÊi da Êepostati nesnoπljiva kao narodi koji su prikazani ovim simbolima.

“Ovakav postupak izravno bi se protivio naËelima takve vlasti, duhunjezinih slobodnih ustanova, izravnom i sveËanom jamstvu Deklaracijeo nezavisnosti i Ustavu. ... Ali nedosljednost ovakvog postupka nije ve-Êa nego πto je prikazana simbolom. Zvijer s rogovima kao u janjeta —po svojim uvjeravanjima Ëista, blaga i bezopasna — govori kao Zmaj.

‘SavjetujuÊi stanovnicima zemlje da oni naprave kip Zvijeri.’ Ovdjeje jasno prikazan oblik dræavnog ureenja u kojem je zakonodavna vlastu rukama naroda, πto je jasan dokaz da su Sjedinjene AmeriËke Dræavedoista nacija oznaËena u ovom proroËanstvu.

Ali πto je ‘kip Zvijeri’ i kako Êe on nastati? On je proizvod dvorogeZvijeri i predstavlja kip prve Zvijeri. Da bismo doznali kako izgleda ikako je naËinjen, moramo prouËiti znaËajke same Zvijeri — papinstva.

Kada se prva Crkva pokvarila napuπtanjem jednostavnosti Evane-lja i prihvaÊanjem neznaboæaËkih obreda i obiËaja, izgubila je Duh iBoæju silu. Da bi mogla upravljati savjeπÊu ljudi, traæila je potporu svje-tovne vlasti. Rezultat je bio papinstvo, Crkva koja je nadzirala dræavnuvlast i upotrebljavala je za postizanje svojih ciljeva, a posebno za kaænja-vanje ‘krivovjerja’. ...

Kad vodeÊe Crkve u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama, ujedinjeneu toËkama nauka koje smatraju zajedniËkima, budu utjecale na dræavuda nametne njihove propise i podupre njihove ustanove, tada Êe protes-tantska Amerika podiÊi kip rimokatoliËke hijerarhije, a neizbjeæna po-sljedica bit Êe odreivanje graanskih kazni onima koji misle drugaËije.... ‘Kip Zvijeri’ prikazuje oblik otpalog protestantizma koji Êe se razvitikada protestantske Crkve budu traæile pomoÊ graanskih vlasti za name-tanje svojeg nauka.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 378—382)

74


ÆIG ZVIJER

Trinaesto poglavlje Otkrivenja nagovjeπtava da Êe Zvijer nalik ja-njetu imati vodeÊu ulogu u zavrπnoj krizi. Ova svjetska sila uspostavitÊe globalni sustav u pokuπaju da upravlja vjerovanjima ljudi.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 13,16.17; Ponovljenizakon 6,4-8. Kako je stavljanje æiga na desnu ruku ili na Ëelopovezano s Boæjim zapovijedima?

..................................................................................................................................Ljudi iz svih druπtvenih slojeva bit Êe prisiljeni da prime æig Zvijeri

na desnu ruku ili na Ëelo. Kao πto peËat na Ëelu ukazuje na one kojeBog smatra svojima (Otkrivenje 7,3.4; 14,1), tako æig Zvijeri upuÊuje naone koji se klanjaju Zvijeri.

Æig Zvijeri nije vidljivi znak. Njegovo stavljanje na desnu ruku ili naËelo krivotvorina je upute koju je Mojsije dao Izraelcima da veæu Boæjizakon kao znak na svoju ruku ili na Ëelo (Ponovljeni zakon 6,8). Desnaruka odnosi se na ponaπanje, a Ëelo na um ili voljni pristanak. PojedinciÊe se odluËiti za primanje æiga Zvijeri kako bi izbjegli prijetnju smrÊu,dok Êe drugi i umno i duhovno u potpunosti biti posveÊeni ovom otpa-lom sustavu bogoπtovlja.

Srediπnje pitanje u zavrπnoj krizi bit Êe oboæavanje i posluπnostBogu u obliku dræanja Njegovih zapovijedi (Otkrivenje 14,12). Zapovijedo suboti bit Êe poseban ispit vjernosti i odanosti Bogu. Kao πto jesubota osobit znak posluπnosti Boæjeg vjernog naroda (Ezekiel 20,12.20),tako je æig Zvijeri znak odanosti Zvijeri. Æig Zvijeri ukljuËuje zamjenuBoæjih zapovijedi ljudskima. NajveÊi je dokaz ove Ëinjenice ljudskaustanova nedjelje (vidi Daniel 7,25) kao dana bogosluæja umjesto sedmogadana subote, dana koji je naπ Stvoritelj odredio u Pismu.

Pokuπaj da se znak Boæjeg vrhovniπtva zamijeni drugim danom,pokuπaj je da se prisvoji Boæja uloga i sila. “Æig Zvijeri papinski je danodmora. ... Kad izie naredba koja Êe nametati laæni dan odmora i kadglasna vika treÊeg anela upozori ljude da se ne poklone Zvijeri i njezi-nom kipu ... tada Êe oni koji ostanu u prijestupu primiti æig Zvijeri.”(Ellen G. White, Evangelism, str. 234,235)

U Otkrivenju 13,18 stoji: “Ovdje treba pronicavosti! Tko je prodo-ran, neka odgoneta znaËenje broja Zvijeri. To je, uistinu, broj Ëovjeka:njegov je broj πesto πezdeset i πest.” Tko je ovaj Ëovjek? Pavao ga naziva“»ovjek grijeha” (2. Solunjanima 2,3). Ovakav naziv ukazuje na papin-sku silu simboliËki prikazanu kao Zvijer iz mora, Ëija bogohulna imenana glavama upuÊuju na boæansku titulu koju prisvaja sebi, navodnozauzimajuÊi mjesto Boæjeg Sina na Zemlji.

75

PETAK 1. oæujka


Prema Otkrivenju, subota Êe biti znak posluπnosti na svrπetkupovijesti. Meutim, ne smijemo zaboraviti da onaj tko svetkuje nedjeljusada, to ne znaËi da ima æig Zvijeri. Dræanje nedjelje postat Êe “æigZvijeri” samo kada ljudi bez obzira na neistine koje se tu kriju i jasnorazumijevanje pitanja u vezi s izborom dana bogosluæja, donesu odlukuprotiv Boga. Meutim, to vrijeme tek treba doÊi.

“Joπ nitko nije primio æig Zvijeri. Vrijeme kuπnje joπ nije nastupilo.Iskrenih krπÊana ima u svakoj crkvi, ne izuzimajuÊi RimokatoliËku.Nitko neÊe biti osuen dok ne primi svjetlo i ne uvidi obveze iz Ëetvrtezapovijedi. Ali kad izie naredba koja Êe nametati laæni dan odmora ikad glasna vika treÊeg anela upozori ljude da se ne poklone Zvijeri injezinom kipu, tada Êe biti povuËena jasna crta izmeu laæi i istine.Tada Êe oni koji ostanu u prijestupu primiti æig Zvijeri.” (Ellen G. White,Evangelism, str. 234,235)

Zapamtimo da svetkovanje nedjelje danas ne Ëini bilo koga izgub-ljenim kao πto ni svetkovanje subote nikoga ne Ëini spaπenim. Meutim,bliæi se vrijeme kada Êe “æig Zvijeri” postati glavno pitanje i kada Êeizbor dana bogosluæja postati ispit vjernosti. Otkrivenje poziva Boæjinarod da uzme Bibliju i da srËanim i istraæivaËkim duhom prouËavaproroËku rijeË i uËini svaki napor da Evanelje navijesti onima kojidanas joπ ne poznaju Krista.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Dok promatrate prilike u danaπnjem svijetu, kakva kretanjazapaæate u sferi vjere i politike koja vode k ispunjenju proroËanstvaiz trinaestog poglavlja Otkrivenja?

2. Dok Ëekamo svrπetak, kakav stav trebamo imati prema krπ-Êanima iz drugih vjerskih zajednica? Razmislite o sljedeÊem savje-tu: “Naπi pastori trebaju se pribliæiti pastorima drugih vjerskihzajednica. Molite se za ove ljude za koje Krist posreduje i molitese s njima. Na njima poËiva sveËana odgovornost. Kao Kristoviglasnici mi trebamo pokazati duboko, iskreno zanimanje za ovepastire stada.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 6,str. 78)

3. Kako u stavu prema krπÊanima iz drugih vjerskih zajednicamoæemo izbjeÊi nadmoÊni stav ili nekrπÊanski duh? Kako moæemopokazati poπtovanje prema njima i njihovoj vjeri bez ugroæavanjasvojih vjerovanja?

76

Salomon i krava

Mordekaj Msimanga se obratio Bogu i postao misionarom svojim prijate-ljima Zimbabveancima, nakon sluËajnog sluπanja propovijedi iz Pjesme nad pje-smama kralja Salomona.

Kao mladi Ëovjek, Mordokaj je bio krπten u AdventistiËkoj crkvi u Rodeziji,1963. godine, i preselio se u drugi po veliËini grad u zemlji, Bulawayo, kako bipronaπao neki posao. Prestao se moliti i Ëitati Bibliju. “Postao sam tvrdoglavaosoba koja je pobjegla iz crkve, i tako sam lutao dvadeset i dvije godine”, kaæeon.

Tijekom tih godina postao je vojnik i borio se u ratu za neovisnostZimbabvea. Nakon osamostaljenja, 1980. godine, æivio je za sebe i odbijao jerazmiπljati o Bogu.

Jednog dana odluËio je kupiti kravu. Ali Ëovjek koji je prodavao kravu bioje na taborovanju koje su za mlade organizirali adventisti, pa ga je Mordekajpotraæio tamo. Kad je stigao na odrediπte, saznao je da je prodavaË krave ne-kamo otiπao na kratko vrijeme, pa je sjeo na travu i Ëekao ga. Baπ je bilo vrijemekad su svi bili na okupu i sluπali propovijed glavnog govornika. Tako je i onsluπao.

Propovjednik je Ëitao iz Salomonove Pjesme nad pjesmama, a rijeËi suMordekaja zarezale u srce. “Pohvatajte lisice, male lisice πto oπteÊuju vinogra-de, naπe vinograde u cvatu.” Propovjednik je Ëitao tekst iz Pjesme 2,15. Rekaoje da su lisice kvarile usjeve Izraelcima i da je Bog dopustio da im se dogodistraπno zlo, jer su se odbijali pokajati i pokoravati Njemu. Dok je sluπao, Mor-dekaj je shvatio da se i on takoer suoËio s razaranjem jer je tvrdoglavo nastavioodbijati obratiti se i posluπati Boga.

“Bio sam isti kao Izraelci koji su pobjegli od Boga”, kaæe on. Sjetio sekoliko puta ga je Bog spasio u proπlosti. Otiπao je u rat i vratio se bez ijedneozljede. Njegovi grijesi su mu se Ëinili prevelikima. Mordokaj je poËeo plakati.Nije mogao zadræati svoju tugu dok su mu se suze kotrljale niz obraze, a njegovplaË pretvorio se u glasne povike duπe u tjeskobi. “Shvatio sam da sam greπnikpred Bogom”, rekao je kasnije.

Mordekaj je ustao i glasno plaËuÊi priπao pozornici. Propovjednik je pre-kinuo s propovijedi i odmah uputio poziv da svi koji osjeÊaju potrebu da se moliza njih — dou naprijed. Deseci ljudi, taknuti suzama okorjelog vojnog vete-rana, doπli su naprijed da svoja srca predaju Isusu.

Mordokaj (68) je od 2006. godine radio kao pionir globalne misije, misionarkoji πiri Radosnu vijest meu svojim narodom u nedosegnutim podruËjima. Bogga je upotrijebio da istjeruje zle duhove i privede obraÊenju jednu cijelu mjesnucrkvu od πesnaest osoba, ukljuËujuÊi i njihovog pastora.

Mordokaj je zahvalan Bogu πto je njegova kupnja krave propala. “Boæji Duhme doveo da sjednem i sluπam, i zahvaljujem se Bogu za to”, kaæe on.

ProËitajte viπe na linku: bit.ly/mordecai-zimbabwe


77


Pouka 10 2.—9. oæujka 2019.

Boæje vjeËno Evanelje“Na tome se temelji postojanost svetih koji Ëuvaju Boæje

zapovijedi i vjeru u Isusa.” (Otkrivenje 14,12)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 14,6-12; Matej 24,14; Propovjed-nik 12,13.14; Izlazak 20,2-11; Izaija 21,9; Izaija 34,8-10.

Otkrivenje pokazuje da Êe Sotonina prijevara u posljednje vrijemebiti toliko uspjeπna da Êe se svijet klanjati Zvijeri i primiti njezin æig.Ipak, prema Otkrivenju 14,1-5, Bog Êe imati svoj ostatak, one koji ÊeËvrsto stajati uz Njega kada veÊina ljudi ne bude.

Ljudi Êe na kraju morati odluËiti ne hoÊe li sluæiti (svi uvijek nekomesluæe), veÊ kome Êe sluæiti. Oni koji se budu klanjali Zvijeri, primit Êeæig na svoju desnu ruku ili na Ëelo, πto simboliËki prikazuje njihovuodluku da sluæe ovom otpalom sustavu svojim djelima i/ili umom.

Svijet Êe istodobno svjedoËiti velikom objavljivanju Evanelja, ka-kvog nije bilo od blagdana Pedesetnice. Prije nego πto Boæji sudovi buduizliveni na pobunjeniËki ljudski rod, Bog Êe poslati poruke opomene“svakom narodu i plemenu, jeziku i puku” (Otkrivenje 14,6). Bog ne æelida itko pogine, veÊ da svi budu spaπeni jer je Krist umro za cijeloËovjeËanstvo. Pitanje je samo tko Êe prihvatiti taj dar.

78

NEDJELJA 3. oæujka

TROSTRUKA AN–EOSKA VIJEST

Pred sam kraj Bog πalje svoje poruke opomene, simboliËki prika-zane kao tri anela koji lete posred neba i objavljuju vijest. GrËka rijeËza anela (angelos) znaËi “glasnik”. Odreene pojedinosti iz Otkrivenjapokazuju da tri anela prikazuju Boæji narod kojem je povjereno ob-javljivanje poruke za posljednje vrijeme svijetu.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 14,6; Matej 24,14. Zaprvu aneosku vijest reËeno je da je “neprolazna radosna vijest”(Otkrivenje 14,6). ©to nam to govori o sadræaju i svrsi prve aneo-ske vijesti? Zaπto je ova vijest u srediπtu svega u πto vjerujemo?

..................................................................................................................................

Prva poruka za posljednje vrijeme odnosi se na objavljivanje Evan-elja u okviru Boæjeg suda koji je doπao na svijet. Evanelje je radosnavijest o Bogu koji spaπava ljudska biÊa na temelju vjere u Isusa Kristai onoga πto je On uËinio za njih. Ono je “neprolazno” zato πto se Bognikada ne mijenja. Njegov je plan postojao Ëak i prije nego πto smo mipostojali (2. Timoteju 1,9; Titu 1,2). Prva aneoska vijest obuhvaÊa spa-senje i sud. To je radosna vijest za one koji Bogu odaju slavu i klanjajuMu se kao Stvoritelju, ali se njome upozorava i na sud nad onima kojiodbacuju Stvoritelja i znak pravog bogosluæja — sedmi dan subotu.

Tri anela objavljuju vijest “jakim glasom” (Otkrivenje 14,7.9). Oveporuke su neodgodive i vaæne; svi ih moraju Ëuti jer se radi o njihovojvjeËnoj sudbini. One se moraju objaviti svakom plemenu, jeziku i puku.Ovo objavljivanje posebno je znaËajno zato πto Êe na svrπetku vremenaZvijer zavladati nad “svakim plemenom i pukom, jezikom i narodom”(Otkrivenje 13,7). Na Sotonine prijevare raπirene po cijelom svijetu nasvrπetku vremena bit Êe odgovoreno objavljivanjem Evanelja πirom svi-jeta.

Boæji narod propovijeda trostruku aneosku vijest i time se suprot-stavlja Sotoni i njegovim saveznicima na svrπetku vremena — Zmaju,simbolu poganstva/spiritizma; Zvijeri iz mora, sili koja simbolizira Rimo-katoliËku crkvu; Zvijeri nalik janjetu, ili Laænom proroku, predstavnikuotpalog protestantizma u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama (Otkrivenje13). Sotona koristi ove sile posljednjeg vremena u vrijeme πestog peËata(Otkrivenje 16,13.14). Prema tome, svijetu se iznose dvije suprotne vije-sti, od kojih svaka nastoji zadobiti odanost zemaljskih stanovnika.

Kao adventistiËki krπÊani pozvani smo da svijetu objavimo is-tine za posljednje vrijeme koje sadræi trostruka aneoska vijest.©to vi Ëinite da se to ostvari? ©to biste joπ mogli uËiniti?

79

PONEDJELJAK 4. oæujka

PRVA AN–EOSKA VIJEST: PRVI DIO

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 14,7; Propovjednik12,13.14. ©to znaËi “bojati se Boga”? Kako se pojam bojanja Bogaodnosi na Evanelje i kako je Evanelje povezano s Boæjim zapo-vijedima? (Vidi Rimljanima 7,7-13.) Kakva je povezanost izmeubojanja i proslavljanja Boga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Poziv “bojte se Boga i zahvalite mu” (Otkrivenje 14,7) upuÊuje se uokviru “neprolazne radosne vijesti”. Svijest o tome πto je Krist uËinio zanaπe spasenje ima za posljedicu naπ pozitivan odgovor.

Strah Boæji i odavanje slave Bogu u Bibliji su usko povezani (Psa-lam 22,23; Otkrivenje 15,4). Zajedno oznaËavaju ispravnu zajednicu sBogom (Job 1,8) i posluπnost Njemu.

Bojati se Boga ne znaËi plaπiti Ga se, veÊ shvatiti Ga ozbiljno idopustiti Mu da bude prisutan u naπem æivotu. Boæji narod posljednjegvremena boji se Boga (vidi Otkrivenje 11,18; 19,5). Bog æeli da Ga Njegovnarod ljubi (Ponovljeni zakon 11,13; Matej 22,37), da Mu bude posluπan(Ponovljeni zakon 5,29; Propovjednik 12,13) i da odraæava Njegov karak-ter (Postanak 22,12).

Njegov narod treba Mu odati slavu zato πto je “doπao Ëas njegovaSuda” (Otkrivenje 14,7). Sud o kojem se govori jest predadventni istra-æni sud, koji Êe se odræati prije Kristovog drugog dolaska. Svrha je ovogsuda da otkrije sluæimo li iskreno Bogu — πto jasno pokazuju naπadjela (2. KorinÊanima 5,10). Kada se ovaj sud zavrπi, sudbina svakeosobe bit Êe odluËena (Otkrivenje 22,11) i Isus Êe doÊi i donijeti nagradusvakome po njegovim djelima (Otkrivenje 22,12).

Sud u Ëetrnaestom poglavlju Otkrivenja sastavni je dio Evanelja.Za one koji su u uskoj zajednici s Bogom, sud je radosna vijest; onznaËi opravdanje, spasenje, slobodu i vjeËni æivot. Meutim, on je loπavijest za neposluπne ako se ne pokaju i ne obrate Bogu prihvaÊanjemove poruke za posljednje vrijeme o Ëasu suda. Bog ne æeli da itko pogi-ne, veÊ da svi dou u pokajanje (2. Petrova 3,9).

Kako bi izgledalo da sami stojite na sudu? Kakva bi presudabila donesena na osnovi vaπeg æivota? ©to vaπ odgovor govori opotrebi za Evaneljem i zaπto je tako usko povezan s prvom ane-oskom vijeπÊu?

80

UTORAK 5. oæujka

PRVA AN–EOSKA VIJEST: DRUGI DIO

Prema Otkrivenju, glavna pitanja u zavrπnoj krizi ovozemaljske po-vijesti bit Êe bogoπtovlje i posluπnost Bogu koja se oËituje u dræanjuNjegovih zapovijedi (Otkrivenje 14,12). Ljudi ovoga svijeta podijelit Êe seu dvije skupine: na one koji se boje Boga i sluæe Mu, i one koji se bojeZvijeri i klanjaju joj se.

Razmotrite prve Ëetiri zapovijedi Dekaloga (Izlazak 20,2-11).ProËitajte zatim Otkrivenje 13. Kako zahtjev Zvijeri da joj se klanja(Otkrivenje 13,7.8), podizanje kipa Zvijeri da mu se klanja (Otkri-venje 13,14.15), hula na Boga i Njegovo ime (Otkrivenje 13,5.6) iprimanje æiga Zvijeri (Otkrivenje 13,16.17) ukazuju na Sotoninnapad na prve Ëetiri zapovijedi Dekaloga u posljednjoj krizi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Srediπnji je pojam prvih Ëetiriju zapovijedi Dekaloga bogoπtovlje(klanjanje). Otkrivenje pokazuje da Êe ove zapovijedi postati mjerilovjernosti Bogu u posljednjoj krizi. KonaËni sukob izmeu Krista i So-tone vodit Êe se oko bogoπtovlja i prve Ëetiri zapovijedi.

KljuËno pitanje u posljednjoj krizi naglaπava se u drugoj opomeniprve aneoske vijesti. Poziv da se poklonimo “Stvoritelju neba i zemlje,mora i izvora voda” (Otkrivenje 14,7) skoro je doslovni navod Ëetvrtezapovijedi Dekaloga (Izlazak 20,11). Ova Ëinjenica pokazuje da je pozivda se poklonimo Bogu Stvoritelju poziv na svetkovanje subote.

Odmor i bogosluæje u subotu sedmoga dana poseban je znak naπezajednice s Bogom (Izlazak 31,13; Ezekiel 20,12). Prema tome, prvaaneoska vijest upuÊuje poziv da se poklonimo Stvoritelju.

“Dok Êe svetkovanje laæne subote sukladno dræavnim zakonima,suprotno Ëetvrtoj zapovijedi, biti priznanje vjernosti sili koja se protiviBogu, svetkovanje prave subote je, u posluπnosti Boæjem Zakonu, dokazvjernosti Stvoritelju. Dok Êe jedni primanjem znaka pokornosti zemalj-skim vlastima primiti æig Zvijeri, drugi Êe izborom znaka pokornostiboæanskom autoritetu primiti Boæji peËat.” (Ellen G. White, Velika bor-ba, str. 520)

Kako je povezano naπe glediπte o stvaranju i spasenju? Zaπtoje vaæno odmarati se u subotu kao πto je uËinio Bog?

81

SRIJEDA 6. oæujka

DRUGA AN–EOSKA VIJEST

Druga aneoska vijest objavljuje pad, ili otpadniπtvo, Babilona iprikazuje ga kao laæni vjerski sustav. U Otkrivenju 17,5 “za Babilon jereËeno da je ‘majka bludnicâ’. Njezine kÊeri simboliziraju Crkve koje sedræe njezinog nauka i predaja, i slijede njezin primjer ærtvovanja istinei Boæje naklonosti da bi sklopile nezakoniti savez sa svijetom.” (EllenG. White, Velika borba, str. 328—330)

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 14,8; 18,2; Izaija 21,9.Ponavljanje rijeËi “pade” ukazuje na rastuÊe otpadniπtvo Babilonai oznaËava sigurnost njegovog potpunog moralnog sloma. Zaπto jeBabilon opisan kao da je veÊ pao, kada je njegov pad takoeropisan kao buduÊi dogaaj?

..................................................................................................................................

Babilon posljednjeg vremena iz Otkrivenja simbolizira savez laænihvjerskih sustava koji obuhvaÊaju rimokatolicizam i pali protestantizam.Oni Êe se staviti u sluæbu Sotone protiv Boæjeg naroda (vidi Otkrivenje13,11-18; 16,13; 17,5). Ovaj pali vjerski savez pokazat Êe oholost starogBabilona uzdiæuÊi se iznad Boga i æeleÊi zauzeti Njegovo mjesto u ovomsvijetu. Vijest drugog anela upozorava Boæji narod da Êe se ovaj po-kvareni sustav sve viπe udaljavati od istine zbog odbacivanja svjetlaadventne poruke. Tek “kad nastane ovakvo stanje i kad se u cijelomkrπÊanskom svijetu ostvari ujedinjenje Crkve sa svijetom, pad Babilonabit Êe potpun.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 334)

ProËitajte ponovno Otkrivenje 14,8; 17,2; 18,3. Kako Babilonnapaja svijet vinom svojega bluda? ©to prikazuje ovo vino?

U sedamnaestom poglavlju Otkrivenja Babilon posljednjeg vremenaprikazan je kao bludnica koja Ëini da ljudi na Zemlji piju s njom vinobluda (vidi Otkrivenje 17,2).

Babilonsko vino odnosi se na laæni nauk i laæno Evanelje kojenudi ovaj pali vjerski sustav. Danas, dok mnoge protestantske crkve,kao ispunjenje biblijskog proroËanstva, brzo briπu razlike koje su ihnekada razdvajale od RimokatoliËke crkve i okreÊu se od biblijske istine,svjedoËimo pokvarenom utjecaju babilonskog vina meu onima koji iz-javljuju da su Kristovo tijelo: utjecaju teistiËke evolucije, kojoj se jasnosuprotstavlja upuÊivanje na stvaranje u prvoj aneoskoj vijesti; teoloπ-kih tradicija koje zamjenjuju naËelo sola Scriptura; izmijenjene etikekoja napuπta biblijske definicije spola, braka itd. Opijeni ljudi ne mogujasno razmiπljati. BuduÊi da ljudi postaju duhovno opijeni babilonskimvinom, Babilon Êe ih zavesti da se klanjaju Zvijeri iz mora i da prime æigZvijeri, znak njezine vlasti koju Êe nametnuti Zvijer nalik janjetu.

82

»ETVRTAK 7. oæujka

TRE∆A AN–EOSKA VIJEST

Kako se u Otkrivenju 14,12 opisuje Boæji vjerni narod?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Suprotno sudbini Boæjeg vjernog naroda, Otkrivenje 14,9.10 upozo-rava na sudbinu onih koji se suoËavaju s Boæjim gnjevom. IzlijevanjeBoæjega gnjeva u Starom zavjetu opisuje se simboliËki kao pijenje Ëaπevina (Jeremija 25,15.16). Strogost suda nad onima koji se klanjaju Zvi-jeri izraæena je kao pijenje vina Boæjega gnjeva koje je “nerazvodnjeno”(Otkrivenje 14,10) natoËeno u Ëaπu. Ljudi su u stara vremena Ëestorazblaæivali vino vodom da bi ublaæili njegovo opojno djelovanje. Neraz-vodnjeno, Ëisto vino prikazuje izlijevanje Boæjega gnjeva u punoj snazii bez milosti.

ProËitajte Otkrivenje 14,10.11; 20,10-15. Kako tekstovi u Izaiji34,8-10 i Judi 7 pojaπnjavaju tvrdnju: “Dim Êe joj se dizati dovi-jeka”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

MuËenje ognjem i sumporom odnosi se na potpuno uniπtenje. Oganji sumpor simboli su suda (Postanak 19,24; Izaija 34,8-10). Dim uniπtenjakoji se uzdiæe poznata je biblijska slika. Izaija je prorokovao o buduÊemuniπtenju Edoma ognjem i sumporom — on Êe postati rastopljena smo-la: “NeÊe se gasiti ni noÊu ni danju, dovijeka Êe se dizati dim njezin.”(Izaija 34,10) Juda je opisao sudbinu Sodome i Gomore kao ispaπtanjekazne u “vjeËnom ognju” (Juda 7). Ovi tekstovi ne govore o ognju kojise nikad neÊe ugasiti, jer nijedan od ovih gradova danas ne gori. VjeËnesu posljedice, a ne oganj. “VjeËni oganj” u Otkrivenju odnosi se nauniπtenje; oganj Êe trajati toliko dugo dok sve ne uniπti.

Iako moæemo biti zahvalni za veliku istinu da pakleni oganj nemuËi izgubljene za svu vjeËnost, kazna je ipak dovoljno straπna.©to nam to govori o svetom zadatku koji nam je dan da upozorimodruge na ono πto se pribliæava?

83

PETAK 8. oæujka


U knjizi Ellen G. White Velika borba proËitajte poglavlje “Posljednjaopomena”, str. 519—527.

Otkrivenje pokazuje da je na svrπetku vremena Boæjem narodu dannalog da svijetu objavljuje Evanelje za posljednje vrijeme. ZadaÊa kojaje pred nama djeluje zastraπujuÊe, skoro nemoguÊe. Meutim, Bog namje obeÊao svoju silu.

“Veliko se djelo Evanelja neÊe zavrπiti manjim otkrivenjem Boæjesile od one koja je pratila njegov poËetak. ... Vijest se neÊe toliko πiritidokazivanjem, koliko dubokim osvjedoËenjem Boæjeg Duha. Dokazi subili predoËeni. Sjeme je bilo posijano, a sad Êe niknuti i donijeti rod.”(Ellen G. White, Velika borba, str. 526)

Zavrπetak objavljivanja Boæje posljednje vijesti svijetu dovest Êe dovelike podjele ljudi na dvije skupine: na one koji ljube Boga i posluπnisu Mu, i one koji slijede i sluπaju Zvijer. Ova podjela prikazana je kaodvije æetve: sabiranje pπenice u æitnice (Otkrivenje 14,14-16) i stavljanjagroæa u kacu (Otkrivenje 14,17-20). Ova konaËna podjela tema je se-damnaestog i osamnaestog poglavlja Otkrivenja.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Tko osim adventistiËkih krπÊana propovijeda trostrukuaneosku vijest? ©to nam ova Ëinjenica govori o tome koliko je naπrad vaæan i koliko ga ozbiljno moramo shvatiti?

2. ©to mislite, zaπto je sud nepopularan pojam meu krπÊani-ma? Kakvo znaËenje pojam predadventnog suda ima za danaπnjekrπÊane? Kako biste mogli pomoÊi vjernicima da bolje shvate pravoznaËenje predadventnog suda?

84

ElektriËni alati i plovila

»lanovi AdventistiËke crkve pronalaze inovativne naËine objavljivanjaRadosne vijesti u Euroazijskoj diviziji, koja obuhvaÊa veÊi dio bivπeg Sovjetskogsaveza, u nastojanju da poËnu brojËano rasti u Ëlanstvu, koje uglavnom nijetako brojno kako bi trebalo biti.

“To je izazovno podruËje, ali Bog radi kroz program Potpuna ukljuËenostsvih vjernika”, kaæe predsjednik Michael Kaminskij.

Jedanaest adventistiËkih zdravstvenih djelatnika otiπlo je na dva tjednakrstarenja brodom obilazeÊi stare ruske gradove na rijeci Volgi. Putovanje kojeslijedi omiljene turistiËke rute organizirala je ruska nevladina organizacija zazdravstvo. Adventisti su pozvani da objavljuju zdravstvena naËela o koriπtenjuvode, sunca, vjeæbanja i odmora, kao i voenje programa Kako prestati puπiti.Kapetan broda, koji je jako puπio, pohaao je tu nastavu. “Toliko je puπio da jeoko njega uvijek bio oblak dima”, svjedoËi Ivan Velgoπa, predsjednik konferen-cije. Do kraja putovanja prestao je puπiti i objavio da je njegov brod “podruËjebez dima”. Adventisti su mu predstavili knjigu o zdravom naËinu æivljenja iupozunali ga s moguÊnoπÊu da mu Isus moæe pomoÊi da viπe nikad ne puπi. Viπeod mjesec dana nakon putovanja, kapetan joπ uvijek nije puπio, kaæe Velgoπa.

U gradu Niænji Novgorod uËenici su objavljivali svoju ljubav prema Bogupisanjem pisama o Njegovom Zakonu. Jedno dijete je napisalo: “Moramo sesjetiti treÊe zapovijedi da ne govorimo loπe rijeËi o Bogu.” Drugo dijete je napi-salo: “Kad bi ljudi prestali krasti, mi bismo bili najbogatija zemlja na svijetu.”Djeca su provela pet dana ispisujuÊi poruke na gradskim ulicama.

Na istoku Ukrajine Ëlanovi crkve su otkrili da besplatni crteæi za elektriËnebuπilice privlaËe ljude na evangelizacijske sastanke. Uglavnom su na sastankeu veÊini dolazile æene, ali je broj prisutnih muπkaraca naglo porastao kad jecrkva poËela oglaπavati elektriËne buπilice, kaæe Stanislav Nosov, predsjednikUkrajinske unije.

“Muπkarci trebaju alate za popravak kuÊa oπteÊenih u sukobima”, kaæe on.Program Dnevni crteæi odræani su u dva tjedna evaneoskih sastanaka

provedenih u nekoliko gradova na istoku Ukrajine. Pobjednici su mogli odabratiizmeu buπilice i seta lonaca, a svatko tko je sudjelovao na sedam sastanakazaredom dobio je paket hrane s tjesteninom, πeÊerom, mlijekom i drugim po-trepπtinama. Krπteno je na desetine ljudi. “Bog ostvaruje prekrasna iskustvakroz program Potpuna ukljuËenost svih vjernika”, kaæe Kaminskij.


85


Pouka 11 9.—16. oæujka 2019.

Sedam posljednjih zala“Tko da te, Gospodaru, ne poπtuje i tvoje ime ne slavi? Ti

si, naime, jedini svet; da, svi Êe narodi doÊi i pokloniti se predtobom, jer si pokazao svoja pravedna djela.” (Otkrivenje 15,4)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 15,1; Otkrivenje 7,1-3; Otkrivenje14,9.10; Otkrivenje 16,1-12; Otkrivenje 17,1; Daniel 5; Otkrivenje16,16; 2. Solunjanima 2,9-12.

U Otkrivenju 11,18 ukratko se spominju dogaaji na Zemlji uoËikonaËne harmagedonske bitke: “Narodi su provodili svoju srdæbu.” Ova-kve prilike na Zemlji odgovaraju Isusovom opisu posljednjih dana (Luka21,25) i praÊene su Boæjim gnjevom, koji prikazuje Njegov sud nadnepokajanima u obliku sedam posljednjih zala (Otkrivenje 15,1).

Petnaesto poglavlje Otkrivenja zapoËinje slikom sedam anela kojinose sedam Ëaπa ispunjenih ovim boæanskim gnjevom. Meutim, prijeizlijevanja gnjeva, dobivamo letimiËan uvid u buduÊnost Boæjeg vjernognaroda (Otkrivenje 15,1-4). Vidimo ih kao “pobjednike Zvijeri, njezinakipa i broja njezina imena” (Otkrivenje 15,2) dok stoje na staklenommoru i pjevaju pjesmu Mojsija i Janjeta. Svi ovi prizori podsjeÊaju naHebreje kako stoje na obali Crvenog mora i slave Boæju pobjedu nadEgipÊanima (Izlazak 15). Ovi pobjedonosni sveti isto je ono mnoπtvo stoËetrdeset i Ëetiri tisuÊe iz Otkrivenja 14,1-5. Poπto su odbili primiti æigZvijeri, zaπtiÊeni su od sedam posljednjih zala. Prigodom Kristovog drugogdolaska njihova smrtna tijela preobraæavaju se i oblaËe u besmrtnost (1.KorinÊanima 15,51-54), i oni se pridruæuju uskrslim svetima kada Isusdoe u sili i slavi (1. Solunjanima 4,17).

86

NEDJELJA 10. oæujka

ZNA»ENJE SEDAM POSLJEDNJIH ZALA

Ljudi su se veÊ opredijelili za Boga ili za Babilon. Meutim, prijenego πto Krist doe, oslobaaju se razorni vjetrovi Sotoninog gnjevakoji su bili zadræavani (Otkrivenje 7,1-3), nakon Ëega slijedi sedam po-sljednjih zala.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 15,1; Izlazak 7-10. Nakoji su naËin egipatska zla, koja se smatraju pozadinom sedamposljednjih zala, pouËna kad je rijeË o njihovoj svrsi i znaËenju?

..................................................................................................................................

Sedam posljednjih zala nazivaju se “posljednjim” jer Êe nastupitina samom svrπetku ovozemaljske povijesti. Suprotno njima, zla sedamtruba obuhvaÊaju razdoblje krπÊanske ere i ograniËenog su djelovanja.Ona se izlijevaju dok se Evanelje joπ uvijek propovijeda (Otkrivenje10,8-11,14) i dok se vrπi posredovanje (Otkrivenje 8,2-5). Pomijeπana sus miloπÊu i njihov je cilj da neprijatelje Boæjeg naroda dovede u pokaja-nje. S druge strane, sedam posljednjih zala izlijevaju se pred sam Kri-stov drugi dolazak. Ona se izlijevaju na one Ëije je srce, poput faraono-vog, otvrdnulo prema Boæjoj otkupljujuÊoj ljubavi i koji se ne æele poka-jati (vidi Otkrivenje 16,11). Boæji gnjev je Boæji pravedni sud nad odluka-ma koje su ljudi donijeli (vidi Rimljanima 1,26-28), a izgubljeni sadaæanju posljedice svojih odluka.

ProËitajte: Otkrivenje 15,5-8; Izlazak 40,34.35; 1. o kraljevima8,10.11. ©to izjava da “nitko nije mogao uÊi u hram” (Otkrivenje15,8) govori o vremenu u kojem se zbiva posljednjih sedam zala?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz “nitko nije mogao uÊi u hram” (Otkrivenje 15,8) upuÊuje nazavrπetak kuπnje (Otkrivenje 22,11). Kada Kristova posredniËka sluæbana Nebu zavrπi, vrata prilike da se netko pokaje zauvijek se zatvaraju.Prema tome, posljednja zla nikoga neÊe dovesti u pokajanje, veÊ Êesamo razotkriti tvrda srca onih koji su odluËili stati na stranu Babilona,potiËuÊi ih da mrze Boga joπ viπe.

Pogledajte danaπnji svijet koji Êe postajati samo joπ gori. ©toËinjenica da su zla odgaana toliko dugo govori o Boæjoj milosti istrpljenju?

87


IZLIJEVANJE SEDAM ZALA

S prestankom Kristovog posredovanja u nebeskom Svetiπtu, sud-bina svakog pojedinca bit Êe zauvijek odluËena. Doπlo je vrijeme da onikoji su odbacili Evanelje iskuse Boæji gnjev u svoj punini.

Sedam posljednjih zala odraæavaju zla izlivena na Egipat (Izlazak7—11). Kao πto su egipatska zla pogodila EgipÊane dok su Izraelci bilipoπteeni, tako Êe i Boæji narod biti zaπtiÊen u vrijeme nevolje (Psalam91,3-10; vidi Ellen G. White, Velika borba, str. 520—522) Zla izlivena naEgipat otkrila su tvrdo faraonovo srce i pokazala EgipÊanima nesposob-nost njihovih bogova da ih zaπtite. SliËno tome, posljednja Êe zla sveviπe otvrdnjivati srca onih koji se klanjaju Zvijeri iz mora i otkriti ne-moÊ Babilona da ih zaπtiti od boæanskog gnjeva.

ProËitajte Otkrivenje 16,1-11. ©to se dogaa u ovom tekstu ikako je ovaj dogaaj prikazan?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prva Ëetiri zla “neÊe biti sveopÊa, jer bi inaËe svi zemaljski stanov-nici bili istrijebljeni”. (Ellen G. White, Velika borba, str. 540,541)

Prvo zlo nanosi bolne i straπne rane iskljuËivo onima koji se kla-njaju Zvijeri. Drugo i treÊe zlo izlijevaju se na mora, rijeke i vodeneizvore pretvarajuÊi ih u krv. Bez vode za piÊe, pobunjeno ËovjeËanstvone moæe preæivjeti. »etvrto zlo djeluje na Sunce tako da njegova toplinapeËe ljude i izaziva nepodnoπljive bolove.

Neizdræivi bolovi koji nanose zla ne omekπavaju srca nepravednogljudskog roda, te oni ne mijenjaju svoj pobunjeniËki stav. Nitko se nekaje. Umjesto toga, oni proklinju i hule na Boga koji izlijeva ova zla.

U Otkrivenju 16,10.11 (vidi Izlazak 10,21-23), zapaæamo da peto zlopogaa prijestolje Zvijeri. A prijestolje joj je povjerio upravo Sotona(Otkrivenje 13,2). Sada Ëak ni sjediπte Sotonine vlasti ne moæe izdræatiæestinu ovih zala. Dok ljudi doæivljavaju patnju i bol, shvaÊaju da jeBabilon nemoÊan i da ih ne moæe zaπtititi. Meutim, oni su se okrenuliprotiv Boga i Ëak ni strahota zala ne mijenja njihova srca.

Kako moæemo odræati toliko blisku zajednicu s Bogom da upo-znamo Njegovu ljubav i da Mu, kad nas pogodi nesreÊa, vjerujemoËak i usred patnje?

88

UTORAK 12. oæujka

ISU©IVANJE RIJEKE EUFRAT

ProËitajte sjedeÊe tekstove: Otkrivenje 16,12; 17,1; 15. ©tosimbolizira rijeka Eufrat? ©to znaËi isuπivanje Eufrata u okvirusedam posljednjih zala?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Eufrat je u Starom zavjetu bio kljuËna potpora izraelskim nepri-jateljima, Asiriji i Babilonu. Rijeka je tekla kroz Babilon i bila je vaænaza grad jer je hranila usjeve i opskrbljivala stanovnike vodom. Babilonne bi opstao bez Eufrata.

Tekst u Otkrivenju 17,1 opisuje Babilon posljednjeg vremena kakosjedi na mnogim vodama, ukazujuÊi moæda time na Eufrat (vidi Jeremija51,13). U Otkrivenju 17,15 stoji da vode na kojima sjedi Babilon poslje-dnjeg vremena prikazuju ljude koji ga podupiru — svjetske graanske,svjetovne i politiËke sile koje se kriju iza sustava. Meutim, ove Êe musile na kraju uskratiti svoju potporu.

Prizor πestog zla upuÊuje na osvajanje starog Babilona od straneperzijskog kralja Kira (vidi Daniel 5). Prema rijeËima antiËkog povjesni-Ëara Herodota, u noÊi kada su kralj Baltazar i njegovi dostojanstveniciprisustvovali gozbi, Perzijanci su skrenuli tok rijeke Eufrat i uπli uBabilon rijeËnim koritom, iznenada osvojivπi grad.

SimboliËno isuπivanje Eufrata u Otkrivenju 16,12 dovodi do pro-pasti Babilona u posljednje vrijeme. BuduÊi da Eufrat u Otkrivenju sim-bolizira svjetske, graanske, svjetovne i politiËke sile koje pruæaju pot-poru Babilonu, isuπivanje Eufrata simboliËki prikazuje povlaËenje njiho-ve potpore i njihov kasniji napad na Babilon izazivajuÊi na taj naËinnjegov pad.

Dok zemaljski stanovnici svjedoËe velikim promjenama u prirodi(vidi Otkrivenje 16,3-9), okreÊu se Babilonu traæeÊi zaπtitu. Meutim,kada se peto zlo izlije na sjediπte babilonske vlasti (Otkrivenje 16,10.11),uviaju da na tom mjestu uzalud traæe pomoÊ. SmatrajuÊi da su preva-reni, okreÊu se protiv Babilona uzrokujuÊi njegov pad (vidi Otkrivenje17,16). Ipak, kao πto smo vidjeli, njihova srca ostaju tvrda prema Bogui Njegovom narodu. Takvi postaju plodno tlo za posljednju prijevarukojom Êe Sotona navesti svijet da se ujedini protiv Boæjeg naroda unamjeri da ga ukloni s lica zemlje.

Na koje ste naËine uvidjeli koliko je opasno da se pouzdate uljude i ljudske ustanove?

89

SRIJEDA 13. oæujka

SOTONINA POSLJEDNJA VELIKA PRIJEVARA

Iz teksta u Otkrivenju 16,12 saznajemo da je svrha isuπivanja EufrataomoguÊivanje prolaza “kraljevima s Istoka”. U Starom zavjetu, “kraljevis Istoka” bili su Kir i njegova vojska koji su doπli sa sjevera, a zatimpriπli Babilonu s istoka (Izaija 41,25). Njihovo osvajanje Babilona omo-guÊilo je povratak Boæjeg naroda u svoju domovinu (Izaija 44,27.28). Naisti naËin, simboliËno isuπivanje Eufrata priprema put dolasku kraljevas Istoka koji Êe donijeti izbavljenje Boæjem narodu posljednjeg vremena.

Kraljevi s Istoka u Otkrivenje 16,12 jesu Krist i Njegova vojskanebeskih anela. O svojem drugom dolasku, Isus Êe se pojaviti sa svo-jom aneoskom vojskom “obuËenom u svilu bijelu i Ëistu” (Otkrivenje19,14), odjeÊu bezgreπnih anela (Otkrivenje 15,6). U pratnji nebeskevojske, Krist Êe, prema Otkrivenju 17,14, pobijediti sotonske sile kojetlaËe Njegov narod (usporedi Matej 24,30.31). Posljednji sukob protivBoæjeg naroda prije Kristovog drugog dolaska poznat je kao harmage-donska bitka.

ProËitajte Otkrivenje 16,13.14. Koja je uloga tri neËista duhau pripremi za harmagedonsku bitku? Na koji naËin oni prikazujuSotoninu imitaciju trostruke aneoske vijesti iz Otkrivenja 14 (vidi1. Timoteju 4,1)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U posljednjim dogaajima koji vode svrπetku kuπnje, svako ljudskobiÊe odluËit Êe na kojoj Êe strani stajati u harmagedonskoj bitci. Kaouvod u ovu duhovnu borbu, Ivan vidi tri demonska duha nalik æabama.U Sotonin posljednji pokuπaj da izvrπi prijevaru ukljuËeni su demonski,laæljivi duhovi.

Zmaj (poganstvo i spiritizam), Zvijer iz mora (rimokatoliËanstvo) iLaæni prorok (otpali protestantizam) ujedinjuju se pod Sotoninom vlaπ-Êu (vidi Otkrivenje 13,11.12). Sotona osposobljava Zvijer nalik na janjeda Ëini Ëudesne znakove (vidi Otkrivenje 13,13-17), koji obuhvaÊaju spi-ritistiËka djela. Ovi znaci dio su Sotoninog zavodniËkog plana posljed-njeg vremena ne bi li uvjerio svijet da slijedi njega, a ne pravoga Boga.

Zaslijepljeni mrænjom prema Bogu i Njegovoj istini, voe ovoga svijetaspremno prihvaÊaju Sotonine neistine koje su obavijene privlaËnomvjerskom vanjπtinom (2. Solunjanima 2,9-12). KonaËno Êe se ujediniti uposljednjoj bitci koja Êe dovesti do svrπetka ovoga svijeta.

90


OKUPLJANJE ZA HARMAGEDONSKU BITKU

Koliko Êe uspjeπna biti Sotonina prijevara u posljednje vrijemekada bude okupljao stanovnike Zemlje za harmagedonsku bitku?Otkrivenje 16,16.

..................................................................................................................................

Prijevarna demonska Ëuda postiÊi Êe uspjeh πirom svijeta. Odbacu-juÊi biblijski nauk, ljudi Êe povjerovati u laæ praÊenu varljivim Ëudima(vidi 2. Solunjanima 2,9-12). Oni Êe se ujediniti u namjeri, simboliËkiprikazanoj njihovim okupljanjem na “mjesto” koje se na hebrejskomnaziva Harmagedon, πto znaËi “gora Megido”. Megido nije bila gora, veÊutvreni grad, smjeπten u Jizreelskoj dolini u podnoæju gorskog vijencaKarmela, i vaæno strateπko mjesto. Jizreelska dolina bila je poznata pomnogim odluËujuÊim bitkama u izraelskoj povijesti (vidi Suci 5,19; 6,33;2. o kraljevima 9,27; 23,29.30). U Otkrivenju se koristi ova povijesnapozadina da bi se opisao konaËni veliki sukob, poznat kao Harmagedon,izmeu Krista i sila zla. Ljudi ovoga svijeta prikazani su kao ujedinjenavojska pod vodstvom sotonskog saveza.

“Gora Megido” oËito upuÊuje na goru Karmel koja se uzdiæe iznaddoline u kojoj se nalazio stari grad Megido. Gora Karmel bila je popriπtejednog od najveÊih sukoba u izraelskoj povijesti izmeu Boæjeg prorokaIlije i laænih Baalovih proroka (1. o kraljevima 18). Ovo suoËavanje daloje odgovor na pitanje: “Tko je pravi Bog?” Oganj koji je siπao s neba bioje pokazatelj da je Jahve jedini pravi Bog i jedini kojemu treba sluæiti.BuduÊi da se duhovno pitanje harmagedonske bitke — hoÊemo li bitiposluπni Bogu ili Ëovjeku — odluËuje prije izlijevanja zala, oni kojistanu na stranu Zmaja, Zvijeri i Laænog proroka (Otkrivenje 16,13), bitÊe tada potpuno pod vlaπÊu avola (kao πto je bio Juda prije KristovograspeÊa, Luka 22,3). Izabravπi gubitniËku stranu, naÊi Êe se meu onimakoji Êe moliti planine da ih sakriju (Otkrivenje 6,16; proËitaj takoer 2.Solunjanima 1,7.8).

Prije izlijevanja zala u Otkrivenju 13,13.14 prikazana je Zvijer izzemlje kako spuπta oganj s neba u namjeri da prevari svijet i navedeljude da pomisle kako je Sotonina krivotvorina, koja ukljuËuje laænabuenja voena drugim duhom, Boæje djelo. Harmagedon nije vojna bitkaizmeu naroda negdje na Bliskom istoku, veÊ sveopÊi duhovni sukob ukojem se Krist odluËno suprotstavlja silama tame (vidi 2. KorinÊanima10,4). Ishod Êe biti sliËan onom na gori Karmelu, ali svjetskih razmjera— Bog Êe izvojevati pobjedu nad silama tame.

Usprkos mnogim predvianjima i odreivanju datuma, Harma-gedon joπ nije doπao. Kako se moæemo zaπtititi od pogreπaka u vezis tumaËenjem dogaaja ograniËenog znaËenja kao ispunjenja biblij-skog proroËanstva?

91

PETAK 15. oæujka


“Samo Êe oni koji su svoj um utvrdili biblijskim istinama moÊiopstati tijekom posljednjeg velikog sukoba. Svaka Êe se duπa naÊi predozbiljnim ispitom. GledajuÊi do posljednjih dana, apostol Pavao objavljuje:‘Jer Êe doÊi vrijeme kad ljudi neÊe podnositi zdrave nauke.’ (2. Timoteju4,3) To je vrijeme upravo tu. Mnoπtvo ne Ëezne za biblijskom istinom jerse ne slaæe sa æeljama greπnog srca koje ljubi svijet, a Sotona ih opskrb-ljuje obmanama koje vole.

Ali Bog Êe na Zemlji imati narod koji Êe Ëuvati Bibliju i samo Biblijukao mjerilo svih uËenja i osnovu svih reformi. Ni miπljenja uËenih ljudi,ni zakljuËci znanosti, ni vjerske dogme ili odluke crkvenih sabora, tolikobrojnih i suprotnih kao πto su Crkve koje zastupaju, niti glas veÊine —nijedno od ovoga niti sve zajedno ne treba smatrati dokazom za iliprotiv ma koje toËke vjerovanja. Prije prihvaÊanja bilo kojeg uËenja ilipropisa trebamo zahtijevati da budu potvreni jasnim ‘Tako kaæe Go-spodin’.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 510—512)

“Kao zavrπni Ëin velike obmanjujuÊe drame, sam Êe Sotona glumitiKrista. Crkva je dugo tvrdila da Ëeka Spasiteljev dolazak kao na ostvare-nje svojih nada. Sad Êe veliki varalica pokazati kao da je Krist doπao. UrazliËitim krajevima svijeta Sotona Êe se pojaviti meu ljudima kaoveliËanstveno biÊe bljeπtava sjaja, sliËno opisu Boæjeg Sina u IvanovuOtkrivenju (Otkrivenje 1,13-15). Slava kojom je okruæen nadmaπuje sveπto su smrtne oËi ikada vidjele. Zrakom odzvanja pokliË pobjede: ‘Kristje doπao! Krist je doπao!’ Ljudi padaju niËice pred njim, dok on diæeruke i izriËe blagoslov kao πto je Krist blagoslivljao svoje uËenike dokse nalazio na Zemlji. Njegov je glas mek i priguπen, ali melodiËan. Bla-gim, suosjeÊajnim tonom iznosi neke od onih prekrasnih nebeskih isti-na πto ih je Spasitelj govorio; lijeËi bolesti ljudi i tada, glumeÊi Krista,tvrdi da je subotu promijenio u nedjelju, i svima zapovijeda da svetkujudan koji je on blagoslovio. On objavljuje da oni koji upravo svetkujusedmi dan hule na njegovo ime, jer odbijaju posluπati njegove anelekoje im je poslao sa svjetloπÊu i istinom. Ovo je silna, gotovo neodoljivaobmana.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 537,538)

PITANJA ZA RAZGOVOR

ProËitajte Isusov savjet u Otkrivenju 16,15, koji je umetnut uopis pripreme za harmagedonsku bitku. Zapazite sliËne rijeËi uKristovom ranijem obraÊanju laodicejskoj crkvi (Otkrivenje 3,18).Kako ovo pokazuje znaËenje koje poruka laodicejskoj crkvi ima zaBoæji narod koji æivi u vrijeme pripreme za konaËnu bitku? Na sekoji naËin ova poruka odnosi na vas osobno?

92

Mojsije i policija Zimbabvea

Dvadesetπestogodiπnji misionar promatrao je skupinu od pedeset zimbab-veanskih policijskih sluæbenika. Uniformirani muπkarci i æene upravo su su-djelovali na πarenoj paradi u srediπtu grada Bulawayo, i Ëekali da on poËnesluæbeni govor.

Emmanuel Msimanga, pionir programa Globalne misije, dodijeljen jesrediπnjoj poslovnoj Ëetvrti u drugom po veliËini gradu u dræavi Zimbabve. PoËeoje govoriti o Mojsiju.

“Iako je Mojsije bio u Egiptu, sjetio se da je hebrejskih korijena”, rekao je.Mojsije je shvatio: “Iako sam u Egiptu, nisam egipatskih korijena. Ne moramslijediti put te zemlje.”

Emmanuel je pogledao u ozbiljna lica. “Neki ljudi prigrabljuju nepravednudobit. Nemojte to slijediti!” rekao je. “Æivimo pravedan æivot, iako æivimo ugreπnom svijetu!”

Emmanuel, diplomant teologije iz adventistiËkog SveuËiliπta Solusi imao je2017. godine u Bulawayou jedinstvenu priliku objaviti Krista.

Kao pionir Globalne misije traæio je naËine kako doprijeti do policajaca,vladinih sluæbenika i sveuËiliπnih studenata koji æive i rade u tom podruËju.Jednostavno traæeÊi, dobio je dopuπtenje da dade duhovnu poruku od tridesetminuta na teËaju za mjesne i regionalne sluæbenike.

Emmanuel je imao mnogo viπe za reÊi o Mojsiju na teËaju. “Mojsije jeizabrao trpjeti s Izraelcima, a ne uæivati u ‘kratkotrajnom zadovoljstvu grijehaza neko vrijeme’”, rekao je. OtvarajuÊi Bibliju u Hebrejima 11,24.25 on je pro-Ëitao: “Vjerom Mojsije, kad odraste, odbi da ga nazivaju sinom faraonove kÊeri.Radije je odabrao da bude zlostavljan zajedno s Boæjim narodom, nego da imaËasovito greπno uæivanje.”

Policajci su poslije zahvalili Emmanuelu. “Ovo smo predavanje trebali!”rekao je jedan. “»uli smo ono πto ne æelimo Ëuti, ali moramo to Ëuti”, rekao jedrugi. “To je bila rijeË opomene i popravljanja”, rekao je treÊi. “Bog nas je danasblagoslovio.”

Emmanuel je pozvao Ëasnike da se upiπu na teËaj prouËavanja Biblije Glasproroπtva, i svakom je polazniku darovao knjigu.

Niti jedan policajac nije zatraæio krπtenje, ali Emmanuel je siguran da jeSveti Duh bio na djelu. Nakon samo dva mjeseca tog pionirskog rada na progra-mu Globalne misije, pet sveuËiliπnih studenata u ovom okrugu su bili spremniza krπtenje.

Emmanuel ide naprijed; on i dalje æeli propovijedati o pravednosti. “KaoMojsije, uvijek moramo stajati na desnoj strani. Iako je nadoπlo vrijeme plimezla, ne moramo biti pokvareni”, kaæe on. Dio dara trinaeste subote 2015. godineusmjeren je na SveuËiliπte Solusi kako bi udvostruËio broj mjesta za studenteod petsto na tisuÊu studenata. Hvala vam πto podupirete misiju.


93


Pouka 12 16.—23. oæujka 2019.

Sud nad Babilonom“Uto Ëuh drugi glas s neba gdje govori: ‘Iziite iz nje, moj

narode, da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da nedijelite njezinih zala! Jer, njezini su grijesi doprli do neba i Bogse sjetio njezinih opaËina.’” (Otkrivenje 18,4.5)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 17; Jeremija 51,13; Izlazak 28,36-38; Otkrivenje 13,1-8; Otkrivenje 13,18; Otkrivenje 16,2-12.

©esto zlo izaziva simboliËno presuπivanje Eufrata, kada razoËaranistanovnici Zemlje uskrate opÊu potporu Babilonu posljednjeg vremena.Slomu njegove sile prethodit Êe djelovanje demona koji Êe krivotvoritiBoæje djelo (Otkrivenje 16,13.14). Demonska aktivnost uspjeπno ujedinju-je zle u pripremi za harmagedonsku bitku protiv Boæjeg vjernog ostatka.

Na poËetku konaËne bitke, javlja se snaæan potres u sklopu sedmogzla. Potres uniπtava jedinstvo Babilona i dijeli ga na tri dijela (Otkrivenje16,18.19). Babilon posljednjeg vremena prikazan je kao grad, oznaËava-juÊi kratkoroËni savez politiËkih i vjerskih sila koji Êe se suprotstavitiBoæjem narodu. Ovo jedinstvo bit Êe uniπteno izazivajuÊi raspad Babilonaposljednjeg vremena. Moramo imati na umu da se u Otkrivenju 16,19samo objavljuje politiËki slom Babilona posljednjeg vremena. Sedam-naesto i osamnaesto poglavlje govore nam kako Êe se ovaj slom zapravodogoditi. Prije opisa propasti Babilona i razloga za njegov pad (Otkrivenje17,12—18,24), u sedamnaestom poglavlju Otkrivenja prikazan je ovajotpali vjerski sustav posljednjeg vremena, ovog puta kao Bludnica kojajaπe na skrletnoj Zvijeri i zajedno sa svojim kÊerima navodi svijet protivBoga (Otkrivenje 17,1-11).

94


BLUDNICA BABILON

ProËitajte Otkrivenje 17,1. Tekst u Jeremiji 51,13 pokazuje dasu “mnoge vode” na kojima Babilon sjedi rijeka Eufrat. ©to premaOtkrivenju 17,15 simboliziraju mnoge vode?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æena u Bibliji simbolizira Boæji narod. U Otkrivenju Boæja pravaCrkva opisana je kao Ëista Æena (Otkrivenje 12,1; 22,17). Bludnica, prematome, prikazuje laænu, otpalu Crkvu. U Otkrivenju 17,5 ova BludnicapoistovjeÊena je s velikim Babilonom. Kao πto je opstanak starog Babi-lona ovisio o rijeci Eufrat, tako Êe se Babilon posljednjeg vremena uostvarenju svojih planova oslanjati na potporu mnoπtva.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 17,2; 14,8; 18,2.3. Kojese dvije skupine ljudi bludniËile s Babilonom posljednjeg vremenakoji ih je prevario?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prvu skupinu Ëine zemaljski kraljevi, odnosno vladajuÊe politiËkesile. Stupili su u preljubniËki odnos s bludnicom Babilonom. Jezikomvezanim za preljub u Starom zavjetu Ëesto se opisuje otpali Izrael kojije otiπao od Boga i okrenuo se laænim religijama (Izaija 1,21; Jeremija3,1-10). PreljubniËki odnos izmeu zemaljskih kraljeva i Bludnice sim-bolizira nemoralni savez izmeu Babilona posljednjeg vremena i vlada-juÊih politiËkih sila — savez Crkve i dræave.

Druga skupina koja bludniËi s bludnicom Babilonom jesu stanovni-ci Zemlje, mnoπtvo kojim se vlada. Oni su u duhovnom smislu napojenivinom babilonskog bluda. Suprotno vladajuÊim politiËkim silama, na-rodi su opijeni babilonskim laænim naukom i predajama, pogreπno sma-trajuÊi da ih on moæe zaπtititi. Kada su ljudi pijani, ne razmiπljaju raz-borito i lako se njima upravlja (vidi Izaija 28,7). Babilon Êe cijeli svijet,osim vjernog ostatka, odvesti na pogreπan put.

Na samom svrπetku, kao i danas i uvijek u proπlosti, mnoπtvoima pogreπno razumijevanje. ©to nam to govori o opasnosti daslijedimo opÊeprihvaÊeno miπljenje, koliko god ono bilo omiljeno?

95


BLUDNICA JA©E NA SKRLETNOJ ZVIJERI

ProËitajte Otkrivenje 17,3. Jedan od sedam anela koji su nosilisedam Ëaπa sa sedam posljednjih zala pokazuje Ivanu sud nadBludnicom koja sjedi na mnogim vodama. Ivan je vidi kako jaπe naskrletnoj Zvijeri. Na koje naËine simboli vode i Zvijeri prikladnoopisuju one koji podupiru Babilon?

..................................................................................................................................

Kada je Ivan u vienju bio odveden u pustinju, ugledao je Æenu naskrletnoj Zvijeri. Dok Bludnica prikazuje vjerski entitet, Zvijer simboli-zira politiËku silu. Prizor kako vjera jaπe na svjetovnim i politiËkimsilama, ukazuje na dva odvojena entiteta, πto nije bio sluËaj u proπlosti,kada su vjera i politika bili spojeni. ProroËanstvo pokazuje, meutim, daÊe se na svrπetku vremena ova dva tijela sjediniti. Jahanje na ZvijerioznaËava dominaciju buduÊi da Êe onaj koji jaπe na Zvijeri, vjerski su-stav posljednjeg vremena, vladati svjetovnim i politiËkim silama.

Koje osobine Bludnice ukazuju na Zmaja, Zvijer iz mora i Zvi-jer koja izlazi iz zemlje iz Otkrivenja 12 i 13?

..................................................................................................................................

Bludnica je odjevena u grimiz i skrlet, nakiÊena zlatom, dragimkamenjem i biserima; tako su se ukraπavale bludnice u stara vremenakako bi pojaËale moÊ svojega zavoenja (Jeremija 4,30). Kao boja krvi,skrlet odgovara tlaËiteljskom karakteru ovog vjerskog sustava.

Haljina Bludnice oponaπa odjeÊu velikih sveÊenika u Starom zavje-tu, koja je bila satkana od grimiznog, skrletnog i zlatnog prediva (Izla-zak 28,5.6). Bogohulni natpis na BludniËinom Ëelu zamjenjuje sveÊeniË-ki natpis “Jahvi posveÊen” na mitri velikog sveÊenika (Izlazak 28,36-38).»aπa u njezinoj ruci podsjeÊa nas na posude iz Svetiπta iz kojih suBaltazar, babilonski kralj, i njegovi gosti pili vino (Daniel 5,2-4). »aπa uBludniËinoj ruci ima privid istine da prikrije vino — laæi Sotoninogvjerskog sustava posljednjeg vremena kojima vara svijet i odvraÊa ga odBoga. Bludnica Babilon dalje je opisana kao æena koja je pijana od krviIsusovih svetih i muËenika koji su umrli zbog svojega svjedoËenja oKristu. Ova krivnja za ubojstvo povezuje Babilon posljednjeg vremenasa srednjovjekovnim otpalim krπÊanstvom, koje je bilo voeno od stranepapinstva i odgovorno za smrt milijuna krπÊana koji su ostali vjerniEvanelju.

Opis bludnice Babilona upuÊuje na sliku Jezabele u tijatirskojcrkvi (vidi Otkrivenje 2,20-23). Kako sliËnosti izmeu ove dvijeæene objaπnjavaju karakter Babilona posljednjeg vremena?

96

UTORAK 19. oæujka

PREPOZNAVANJE SKRLETNE ZVIJERI

U Otkrivenju 17,3 skrletna Zvijer opisana je izrazima sliËnim onimakojima je opisana Zvijer iz mora u trinaestom poglavlju Otkrivenja, kojaje objavila rat Boæjem narodu i nadvladala ga (Otkrivenje 13,5-7). Upravoje to ranije vrijeme progonstva utjecalo da Æena pobjegne u pustinjutijekom tisuÊu dvjesto i πezdeset dana/godina, od 538. do 1798. godine(Otkrivenje 12,13.14). Iako æive u doba ekumenizma, protestanti bi uËi-nili dobro kad ne bi zaboravili straπno progonstvo iz proπlosti jer Êe se,prema proroËanstvu, sliËni dogaaji, samo joπ gori, ponoviti.

ProËitajte Otkrivenje 17,8. Usporedite rijeËi iz ovog retka sOtkrivenjem 13,8. Kako Otkrivenje 13,3 pojaπnjava tri faze æivotai djelovanja Zvijeri?

..................................................................................................................................

Skrletna Zvijer opisuje se kao ona koja je bila i viπe nije, koja ÊeiziÊi iz Bezdana i otiÊi u propast. Ovaj trojni izraz je prije svega imitacijaBoæjeg imena Jahve — “koji jest, koji bijaπe, i koji Êe doÊi” (Otkrivenje1,4; vidi 4,8). On upuÊuje na tri faze æivota kroz koje je Zvijer proπla:

1. Zvijer “je bila”. Postojala je u proπlosti. Njezine prethodne aktiv-nosti trajale su u proroËkom razdoblju od Ëetrdeset dva mjeseca ilitisuÊu dvjesto i πezdeset dana/godina (vidi Otkrivenje 13,5; 9. pouka,odsjek od nedjelje).

2. “Nije.” Zadobivπi smrtnu ranu 1798. godine (vidi Otkrivenje 13,3),Zvijer je stupila u fazu kada viπe nije postojala, makar kao progonitelj.Nestala je odreeno vrijeme sa svjetske pozornice; ipak, uspjela je pre-æivjeti.

3. KonaËno, s iscjeljenjem smrtne rane, Zvijer Êe se povratiti uæivot u punom sotonskom gnjevu.

U sedamnaestom poglavlju Otkrivenja opisana je Zvijer iz Otkri-venja 13,1-8 u vrijeme kad joj je smrtna rana iscijeljena. Na toj Zvijerisjedi bludnica Babilon. Ponovno Êe se uspostaviti kratkotrajan savezvjere i politike kakav je postojao u Srednjem vijeku, i ponovno Êe doÊido progonstva.

“Neka se podigne protivljenje, neka zavladaju vjerska zaslije-pljenost i netrpeljivost, neka se raspali progonstvo, i poloviËni Êese i licemjerni krπÊani pokolebati i odreÊi vjere; ali Êe pravi krπÊanistajati Ëvrsto kao stijena, s jaËom vjerom i svjetlijom nadom negou dane blagostanja.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 517) Kakvuopomenu trebamo izvuÊi iz ovih rijeËi o tome kakvo treba biti naπekrπÊansko iskustvo Ëak i prije nego πto se poËnu odvijati posljednjidogaaji?

97

SRIJEDA 20. oæujka

SEDAM GLAVA ZVIJERI

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 17,9-11; 13,18. Za razu-mijevanje sedam glava potrebna je mudrost. O kakvoj je mudrostirijeË? Kako Ëovjek stjeËe ovu mudrost koju Bog daje (Jakov 1,5)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Aneo objaπnjava da je sedam glava sedam gora. Pojedini prevodi-telji smatraju da ovih sedam gora ukazuje na sedam brda na kojima jesmjeπten grad Rim, i zato oni grËku rijeË oroi prevode kao “gore”. Ovegore simboliziraju sedam kraljeva. Takoer treba napomenuti da se ovikraljevi ne pojavljuju istodobno.

Ove gore ne prikazuju pojedine kraljeve, jer se Otkrivenje ne bavipojedincima, veÊ sustavima. Gore u Bibliji Ëesto simboliziraju svjetskesile ili kraljevstva (Jeremija 51,25; Ezekiel 35,2.3). U biblijskom proro-Ëanstvu “kraljevi” znaËe kraljevstva (vidi Daniel 2,37-39; 7,17). Prematome, sedam gora simboliziraju sedam velikih uzastopnih kraljevstavakoja vladaju svijetom u povijesti, preko kojih se Sotona suprotstavljaBogu i tlaËi Boæji narod.

Iz Ivanove vremenske perspektive, pet ovih kraljevstava je palo, jednoi dalje postoji, a jedno joπ nije doπlo. Iako se ni o jednom glediπtu neslaæu svi adventistiËki tumaËi, mnogi smatraju da su pet palih kraljev-stava velika kraljevstva koja su vladala u Starom zavjetu i tlaËila Boæjinarod: Egipat, Asirija, Babilon, Medo-Perzija i GrËka. Kraljevstvo koje“jest” bilo je Rimsko Carstvo Ivanovog vremena.

Sedmo kraljevstvo koje “joπ nije doπlo” Zvijer je iz trinaestog po-glavlja Otkrivenja — oæivjelo papinstvo, koje je vladalo Boæjim narodomi tlaËilo ga — koje je trebalo doÊi nakon Ivanovog vremena i pada po-ganskog Rimskog Carstva. Povijest snaæno potkrepljuje istinitost ovogproroËanstva, zabiljeæenog mnogo stoljeÊa prije nego πto su se dogaajiodigrali.

Ivanu je dalje reËeno da je skrletna Zvijer osma svjetska sila, iakoje jedna od sedam glava (svjetskih sila). Koja od sedam? BuduÊi da glaveslijede jedna za drugom, osma mora biti sedma glava koja je zadobilasmrtnu ranu. U vrijeme ove osme svjetske sile javlja se skrletna ZvijernoseÊi bludnicu Babilon i ostvarujuÊi njezine ciljeve. Danas æivimo uvrijeme zacjeljivanja smrtne rane. Osma glava pojavit Êe se na pozornicipred sam svrπetak i doæivjet Êe propast.

98


SUD NAD BABILONOM

ProËitajte Otkrivenje 17,12-15; 16,12-16. ©to iz navedenihtekstova saznajemo o “deset kraljeva”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U vezi s identitetom deset kraljeva nude se razliËita tumaËenja.Meutim, u Otkrivenju nije reËeno tko su oni. Na osnovi teksta moæemosamo reÊi da je to kratkotrajni politiËki savez koji se javlja neposrednouoËi svrπetka vremena i podupire Bludnicu. Njihov broj oznaËava da Êesvjetske sile pokazati punu i Ëvrstu odanost Zvijeri.

U Otkrivenju 17,13.14 ukratko je ponovljen izvjeπtaj o harmagedon-skoj bitci — spomenutoj prvo u Otkrivenju 16,12-16. Nastao ËinjenjemËuda demonskih sila u sprezi sa Zmajem, Zvijeri iz mora i Laænimprorokom, svjetski politiËki savez objavit Êe rat Janjetu. Drugim rijeËi-ma, harmagedonska bitka nije vojna bitka na Bliskom istoku, veÊ kona-Ëni sukob prigodom Kristovog drugog dolaska u kojem se Sotona injegov savez bore protiv Krista i Njegove aneoske vojske.

ProËitajte Otkrivenje 17,16-18. ©to se na osnovi onoga πtovidimo u Otkrivenju 16,2-12 krije iza promjene stava kraljeva pre-ma Babilonu? Tko se krije iza onoga πto se dogaa Babilonu?

..................................................................................................................................

Deset rogova, koji su sile sljednice podijeljenih europskih naroda,ispunjeni mrænjom, iznenada se okreÊu protiv bludnice Babilona (mani-festacija papinstva u posljednje vrijeme), pustoπeÊi je i razotkrivajuÊi;oni Êe simboliËki pojesti njezino meso i spaliti je ognjem. PiπuÊi πto Êese dogoditi bludnici Babilonu, Ivan se koristi jezikom sliËnim onomekojim se opisuje πto Êe se dogoditi preljubniËkom Jeruzalemu (Jeremija4,30). Spaljivanje ognjem bilo je kazna propisana za sveÊenikovu kÊerkoja se odala bludniπtvu (Levitski zakonik 21,9). Prevarene politiËkesile razoËarale su se zbog nemoÊi Babilona da ih zaπtiti od zala. OsjeÊajuse prevarenima, one postaju njegovi neprijatelji i napadaju ga. Ovaj otpalivjerski sustav posljednjeg vremena doæivljava puninu boæanskog sudazajedno s onima koji su se poistovjetili s njim.

Mnoga pitanja o dogaajima posljednjeg vremena ostaju bezodgovora pa nam se, prema tome, Ëine zbunjujuÊa. Kakvo je poseb-no obeÊanje dano u Otkrivenju 17,14 i πto to obeÊanje znaËi zanas?

99

PETAK 22. oæujka


Prije propasti Babilona, glas s Neba poziva Boæji narod koji se joπuvijek nalazi u Babilonu: “Iziite iz nje, moj narode.” (Otkrivenje 18,4)Ima mnogo onih koji se klanjaju Bogu, a joπ uvijek su u Babilonu zbograzliËitih razloga. Preko svoje Crkve posljednjeg vremena Bog poziva oveljude da iziu iz tog otpalog vjerskog sustava i da ne sudjeluju u njego-vim grijesima. Oni moraju iziÊi iz njega da bi izbjegli njegovu sudbinu.Bog ne æeli da itko pogine (2. Petrova 3,9). Tekst u Otkrivenju 19,1-10pokazuje da Êe se mnogi bogobojazni ljudi u Babilonu odazvati na tajpoziv. Razmislite, onda, o velikoj odgovornosti koja poËiva na nama kaoBoæjoj crkvi ostatka. ©to nam to govori o potrebi da Boæja istina budeu naπem srcu i da se Duh Sveti izlije u naπem æivotu?

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kao πto pokazuje tekst u Otkrivenju 18,4, u Babilonu imamnogo bogobojaznih ljudi koje Bog naziva “moj narod”. Razmisliteo sljedeÊim rijeËima: “Ta vijest mora se objaviti; ali iako se onamora objaviti, mi moramo paziti da ne napadamo, ne vrijeamo ine osuujemo one koji nemaju svjetlo koje mi imamo. Ne udaljujmose s naπeg puta da bismo grubo napadali katolike. Meu katolicimaima mnogo onih koji su vrlo savjesni krπÊani, koji hode u svjetlukoje ih obasjava i Bog Êe raditi za njih. Oni koji su propustili velikeprednosti i prilike koje su imali i nisu iskoristili svoje tjelesne,umne i moralne snage ... u veÊoj su opasnosti i pod veÊom osudompred Bogom od onih koji su u zabludi u pogledu pojedinih toËakaistine, ali æive na dobro drugima. Ne osuujte druge niti ih kri-tizirajte.” (Ellen G. White, Evangelism, str. 575) ©to ova misaogovori o tome kako se trebamo ophoditi prema drugima?

2. U sedamnaestom poglavlju Otkrivenja prikazana je Bludnicakako sjedi na skrletnoj Zvijeri. Dok Æena u dvanaestom poglavljusimbolizira Boæju vjernu crkvu, Æena iz sedamnaestog poglavljaprikazuje palu crkvu koja odvraÊa ljude od Boga. Koje sliËnosti irazlike prema vaπem miπljenju postoje izmeu njih? ©to je joπ vaæ-nije, πto moæemo nauËiti iz ove usporedbe?

3. Tekst za ovaj tjedan prikazuje æalosno stanje vjerskog ipolitiËkog svijeta u posljednjim dogaajima prije Kristovog po-bjedonosnog povratka. ©to nam to govori zaπto je toliko vaæno daupravo sada ostanemo Ëisti, vjerni i odani poruci koju nam je Bogdao? ProËitajte Otkrivenje 16,15, gdje je upuÊen poziv na vjernostusred sveopÊeg otpada. Kako sada moæemo primijeniti ovo upozore-nje na sebe?

100

Preispitivanje teorije o evoluciji

Svijet Stana Hudsona okrenuo se naglavce u njegovoj dobi od devetnaestgodina, kad je njegov profesor geologije na Kalifornijskom sveuËiliπtu objavio davjeruje u Boga. Profesor se pokazao kao teistiËki evolucionist, osoba koja vje-ruje da Bog postoji, ali da su Zemlja i æivi svijet stvarani milijunima godinaevolucijom.

Takvo stajaliπte je pogodilo Stana, buduÊeg znanstvenika, kao nelogiËno.Kako je profesor mogao staviti Boga, ako postoji, u drugi, a ne u prvi plan? Stanje takoer bio zbunjen miπlju da bi svemoguÊi Bog mogao biti izvorom smrti.TeistiËka evolucija uËi da je smrt dio Boæjeg izvornog plana. Bezbrojni naraπtajiæivotinja morali su umrijeti tijekom milijuna godina (jer najjaËi pobjeuju sla-bije) kako bi proizveli stvorenja koja danas æive na Zemlji.

Ali Stan je najviπe bio uzrujan zbog spoznaje da znanstvenici nisu takootvorenog uma kao πto je mislio. I bilo koji znanstvenik, koji dovodi u pitanjeteoriju o evoluciji, suoËit Êe se s tom glavnom borbom. Stan se nije htio boriti,pa je napustio sveuËiliπte.

Jednog dana je Stanov sobni kolega, David L. Friend, zatraæio Bibliju. Stanje pronaπao jednu u svojoj sobi, obrisao praπinu s nje i dao je Davidu na Ëitanje.Vidjevπi kako David Ëita Bibliju, to ga je pokrenulo da je i on uskoro poËneËitati.

Nakon nekog vremena Stan se odluËio moliti Bogu. Kleknuo je pokrajkreveta i rekao: “Dragi Boæe, izgleda da David i ja traæimo Tebe. HoÊeπ li nampomoÊi?”

Ta molitva je, rekao je Stan kasnije, vjerojatno bila najmoÊnija koju je Neboikada Ëulo od njega.

“Tijekom sljedeÊih nekoliko tjedana Bog je za mene postajao sve veÊi iveÊi, kako je odgovorio na malene molitve”, kaæe Stan. Primjerice, kad je Stanrekao Davidu: “Prodajmo naπ kauË”, odmah su zaËuli kucanje na vratima. Susje-da ih je upitala: “Oprostite, imate li kauË za prodaju?” “Mnogo takvih pojedino-sti nas je oduπevilo”, kaæe Stan. “Shvatili smo da nas Bog vidi i da je ukljuËenu naπe æivote.”

Stan je postao adventistiËki pastor i sluæio je trideset osam godina u Ka-liforniji, Idahou i Washingtonu. Nikada nije izgubio ljubav prema znanosti i bioje otvoreni zagovornik biblijskog πestodnevnog tjedna stvaranja na TV HopeChannelu i Televiziji 3ABN.

Danas upravlja konferencijskim Studijskim centrom za kreacionizam Sje-vernopacifiËke unije u gradu Ridgefieldu, u dræavi Washington.

“Adventisti su posljednja od crkava koje joπ vjeruju u stvaranje, i ponosansam πto sam povezan s tim”, kaæe on. “Naπa je misija posebno propovijedati oBogu ‘koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore voda’.” (Otkrivenje 14,7) Volimnaglaπavati gromkost prve aneoske vijesti”, kaæe Stan.


101


Pouka 13 23.—30. oæujka 2019.

“Evo sve Ëinim novo”“Tada onaj koji sjedi na prijestolju reËe: ‘Evo sve Ëinim

novo.’ I nadoda: ‘Piπi: Ove su rijeËi pouzdane i istinite!’” (Otkri-venje 21,5)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 19,6-9; Ivan 14,1-3; Otkrivenje19,11-16; Otkrivenje 20,1-3; Jeremija 4,23-26; Otkrivenje 20,4-15;Otkrivenje 21,2-8.

Uniπtenje Babilona posljednjeg vremena loπa je vijest za one koji susuraivali s ovim otpalim vjerskim sustavom. Meutim, za Boæji narodto je radosna vijest (Otkrivenje 19,1-7). Babilon je bio odgovoran zanavoenje svjetovnih politiËkih sila da ga progoni i muËi (Otkrivenje18,24). Uniπtenje ovog velikog neprijatelja znaËi osloboenje i spasenjeza Boæji vjerni narod.

S uniπtenjem Babilona, molitva Boæjeg naroda u prizoru petog pe-Ëata konaËno je usliπana. Njihov vapaj: “Dokle, Gospodine?” (Otkrivenje6,10 — ©ariÊ) vapaj je Boæjeg potlaËenog i napaÊenog naroda od Abelo-vog vremena do trenutka kada Êe ih Bog konaËno osvetiti (Psalam 79,5;Habakuk 1,2; Daniel 12,6.7). Otkrivenje uvjerava Boæji narod da Êe zlo,tlaËenje i patnja doÊi svome kraju.

Sada je vrijeme da Krist uspostavi svoje vjeËno kraljevstvo. Preosta-la poglavlja Otkrivenja opisuju ne samo uniπtenje Babilona posljednjegvremena, veÊ i uniπtenje Sotone i sveg zla. Takoer dobivamo uvid uuspostavljanje Boæjega vjeËnog kraljevstva.

102


JANJETOVA SVADBENA GOZBA

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 19,6-9; Ivan 14,1-3.Kako svadbena gozba na odgovarajuÊi naËin prikazuje dugo Ëekanuzajednicu izmeu Krista i Njegovog naroda?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Krist je prije dvije tisuÊe godina napustio svoj nebeski dom da bipozvao svoje sljedbenike na svadbenu gozbu (Matej 22) koja Êe se odr-æati nakon Njegovog vjenËanja sa ZaruËnicom. “Sveti grad, Novi Jeruza-lem ... nazvan je zaruËnicom, Janjetovom æenom. ... U Otkrivenju stojida Êe Boæji narod biti gosti na Janjetovoj svadbenoj gozbi. (Otkrivenje19,9) Ako su gosti, onda ne mogu istodobno biti zaruËnica. ...

Usporedba u dvadeset drugom poglavlju Mateja takoer opisuje svad-bu i jasno pokazuje da istraæni sud dolazi prije svadbe. Prije svadbekralj ulazi da vidi goste, jesu li svi odjeveni u svadbeno ruho, u neokaljanuodjeÊu karaktera opranu i obijeljenu u Janjetovoj krvi. (Matej 22,11;Otkrivenje 7,14)” (Ellen G. White, Velika borba, str. 367,368)

Nakon plaÊanja miraza svojim æivotom na Golgoti, ZaruËnik se vra-tio u dom svojega Oca da “pripremi mjesto” za svoj narod, svadbeneuzvanike (vidi Ivan 14,2.3). Oni ostaju na Zemlji pripremajuÊi se zaNjegov povratak. Na svrπetku svijeta On Êe se vratiti i povesti ih OËevomdomu. U Otkrivenju 19,8 stoji da je Krist dao blistav, Ëist lan ZaruËnici.Ovo pokazuje da svadbeni uzvanici koji uu u grad ne traæe nikakvezasluge za svoja djela. Prema tome, “blistav, Ëist lan” prikazuje “pravednadjela svetih” koja su proistekla kao rezultat njihove zajednice s Kristomkoji æivi u njima. Ove haljine simboliziraju Njegovu pravednost i poka-zuju da Njegov narod “Ëuva Boæje zapovijedi i vjeru Isusovu” (Otkrivenje14,12). Dok je bio na Zemlji, Isus je u usporedbi o svadbi ispriËao da jejedan od gostiju doπao u svojoj odjeÊi umjesto svadbene odjeÊe koju jenudio kralj te je bio udaljen sa svadbe (Matej 22,1-14).

Tekst u Otkrivenju 3,18 pokazuje da su odjeÊa Kristove pravedno-sti, vjera i pomast za oËi Duha Svetoga najveÊe potrebe Boæjeg narodakoji æivi u vrijeme svrπetka. Isusov poziv Laodicejcima da “kupe” odNjega ove darove pokazuje da On traæi neπto zauzvrat za ono πto Onnudi njima. Mi odbacujemo samodovoljnost i povjerenje u sebe u zamje-nu za æivot vjernosti i posluπnosti Kristu, kao i za povjerenje u Njegakao naπu jedinu nadu u spasenje.

Mi se ne spaπavamo svojim djelima, ali kakva “pravedna djela”odreuju kakvim æivotom æivimo?

103


KRAJ HARMAGEDONA

ProËitajte Otkrivenje 19,11-16. Kako se zove jahaË na bijelomkonju, i πto znaËi da iz Njegovih usta izlazi oπtar maË? ©ta namto govori o tome kako na kraju moæemo biti na pobjedniËkoj strani?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovdje zapaæamo opis Kristovog drugog dolaska, ispunjenje obeÊa-nja za kojim Ëeznu vjernici u svim vjekovima. Poput Isusa, Njegov narodtemelji svoju vjeru na Boæjoj rijeËi. Tekst u Otkrivenju 19,11-16 prikazu-je vrhunac Isusovih mnogih pobjeda: Isus je porazio Sotonu na Nebu;porazio je Sotonu u pustinji; porazio ga je na kriæu i porazit Êe ga kadase vrati.

“Ubrzo se na istoku pojavljuje mali crni oblak, velik kao pola dlanaljudske ruke. To je oblak koji okruæuje Spasitelja i koji iz daljine izgledakao obavijen tamom. Boæji narod zna da je to znak Sina »ovjeËjega. UsveËanoj tiπini oni ga netremice promatraju dok se pribliæava Zemlji ipostaje sve veÊi i sjajniji, dok ne preraste u veliki bijeli oblak, kojemudonji dio sliËi na razgorjelu vatru, a nad njim lebdi duga Saveza. Isus sepribliæuje kao silni Pobjednik. Ovaj put ne dolazi kao ‘Ëovjek boli’, daispije gorku Ëaπu sramote i muka, nego kao Pobjednik na Nebu i naZemlji, da sudi æivima i mrtvima. ‘Vjerni i Istiniti... sudi i vojuje pravedno.’Prate Ga ‘nebeske vojske’. (Otkrivenje 19,11.14) Sveti aneli, golemo,bezbrojno mnoπtvo prati ga zvucima nebeskih hvalospjeva. »ini se da jenebeski svod prepun nebeskih biÊa — ‘tisuÊe tisuÊa... mirijade’. Nemaljudskog pera koje bi moglo opisati ovaj prizor; nema uma smrtnogËovjeka koji bi mogao zamisliti njegov sjaj.” (Ellen G. White, Velika bor-ba, str. 550,551)

Pavao u 2. Solunjanima 1,8-10 pruæa joπ jedan prikaz konaËneKristove pobjede prigodom drugog dolaska, kada Êe sve svjetovne i vjer-ske sile, koje su se udruæile protiv Njega, biti uniπtene, a Njegov narodosloboen za svu vjeËnost.

U devetnaestom poglavlju Otkrivenja opisane su dvije gozbe,jedna u 9. retku, druga u 17. i 18. Na jednoj gozbi jedete, nadrugoj bivate pojedeni. Teπko je zamisliti snaæniji kontrast izmeuonoga πto se dovodi u pitanje u velikoj borbi za svako ljudsko biÊe.»emu nas ova slika uËi o tome koliko ozbiljno treba shvatiti svojuvjeru i poslanje na koje nas naπa vjera poziva?

104

UTORAK 26. oæujka

MILENIJ

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 20,1-3; Jeremija 4,23-26. Kakvo je stanje na Zemlji tijekom milenija? Na koji je naËinSotona vezan okovima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Milenij poËinje Kristovim drugim dolaskom. U to vrijeme Sotona injegovi pali aneli su svezani. Vezivanje Sotone je simboliËno, jer duhovnabiÊa ne mogu biti fiziËki svezana. Sotona je svezan okolnostima. Zla susve opustoπila i usmrtila sve zle stanovnike Zemlje, dovodeÊi je u kaoti-Ëno stanje koje podsjeÊa na Zemlju prije stvaranja (Postanak 1,2). Utakvom stanju Zemlja je Sotonina tamnica tijekom milenija. BuduÊi danema ljudskih biÊa koja bi kuπao i muËio, Sotona i njegovi demonimogu samo razmiπljati o posljedicama svoje pobune protiv Boga.

ProËitajte Otkrivenje 20,4-15. Gdje su sveti tijekom milenija?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Otkrivenje pokazuje da Êe Boæji narod provesti milenij na mjestukoje Krist priprema za njih na Nebu. Ivan ih vidi kako sjede na prije-stoljima kao kraljevi i sveÊenici, sudeÊi svijetu. Isus je obeÊao uËenicimada Êe sjesti “na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest Izraelovih pleme-na” (Matej 19,28). Pavao je izjavio da Êe sveti suditi svijetu (1. KorinÊani-ma 6,2.3).

Ovaj sud razmatra ispravnost Boæjih djela. Sotona je u proπlostipodgrijavao sumnje u Boæji karakter i Njegovo postupanje prema biÊimakoja je stvorio. Tijekom milenija Bog dopuπta otkupljenima pristup povi-jesnim izvjeπtajima da bi pronaπli odgovore na sva pitanja koja se tiËuispravnosti Njegovih odluka u vezi s onima koji su izgubljeni, kao ipitanja vezana za Njegovo vodstvo u njihovom æivotu. Na svrπetku mile-nija sva pitanja u vezi s Boæjom pravednoπÊu zauvijek su rijeπena. Pri-padnici Boæjeg naroda vidjet Êe da su Sotonine optuæbe bile neutemelje-ne. Sada su spremni posvjedoËiti u korist Boæje pravednosti na konaË-nom sudu nad zlima.

Tko meu nama nema teπkih pitanja na koja naizgled nemaodgovora? ©to o Boæjem karakteru govori Ëinjenica da Êe On jedno-ga dana dati sve odgovore?

105

SRIJEDA 27. oæujka

“NOVO NEBO I NOVA ZEMLJA”

Nakon potpunog uniπtenja grijeha, Zemlja Êe biti obnovljena u domotkupljenih. Kako Êe izgledati?

U Otkrivenju 21,1 Ivan je vidio “novo nebo i novu zemlju”. U Biblijise spominju tri neba: nebeski svod, zvjezdani svemir i mjesto na kojemprebiva Bog (vidi 2. KorinÊanima 12,2). Tekst u Otkrivenju 21,1 odnosise na zemaljsku atmosferu. Iskvarena Zemlja i nebo ne mogu podnijetiBoæju prisutnost (Otkrivenje 20,11). RijeË “nov” na grËkom jeziku (kainos)odnosi se na neπto novo po kvaliteti, a ne po podrijetlu i vremenu. Ovajplanet bit Êe oËiπÊen ognjem i vraÊen u prvobitno stanje (2. Petrova3,10-13).

Posebno je zanimljivo da Ivan prvo zapaæa da na novoj Zemlji nemamora. »injenica da Ivan spominje rijeË “more” s odreenim Ëlanom po-kazuje da je vjerojatno imao na umu more koje ga je okruæivalo naotoku Patmosu i koje je postalo simbol razdvajanja i patnje. Za njega jeodsutnost mora na novoj Zemlji znaËila odsutnost boli izazvane raz-dvajanjem od njemu dragih osoba.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 21,2-8; 7,15-17. Kojesu sliËnosti u opisu nove Zemlje i Edenskog vrta u Postanku 2?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æivot na obnovljenoj Zemlji u kojem nema patnje i smrti zajamËenje Boæjom prisutnoπÊu meu Njegovim narodom. Bog Êe prebivati meusvojim narodom u novom Jeruzalemu, “stanu Boæjem” (Otkrivenje 21,3).Boæja prisutnost Ëini æivot istinskim rajem na obnovljenoj Zemlji.

Boæja prisutnost jamËi slobodu od patnje: neÊe viπe biti suza, smrti,tuge, plaËa ni boli, posljedica grijeha. Uniπtenjem grijeha “stari svijetproe” (Otkrivenje 21,4).

Ovu misao iskazale su Marija i Marta kad je umro njihov brat Lazar:“Gospodine, da si bio ovdje, ne bi bio umro moj brat.” (Ivan 11,21.23)Sestre su znale da smrt ne moæe postojati u Kristovoj prisutnosti. Naisti naËin, trajna Boæja prisutnost na novoj Zemlji onemoguÊit Êe po-stojanje boli i patnji koje sada doæivljavamo u æivotu. Ova uzviπena nadaobeÊana nam je u Kristu i zapeËaÊena je Njegovom krvlju.

Zaπto je ovo obeÊanje o novom æivotu na novom svijetu u sredi-πtu svega u πto vjerujemo? Kakvu bi vrijednost naπa vjera imala beznje?

106


NOVI JERUZALEM

Ivan sada opisuje prijestolnicu nove Zemlje, novi Jeruzalem. Iako jestvarno mjesto nastanjeno stvarnim ljudima, novi Jeruzalem i æivot unjemu nadilazi svaki ovozemaljski opis (vidi 1. KorinÊanima 2,9).

ProËitajte Otkrivenje 21,9-21. Koje su vanjske odlike novogJeruzalema?

..................................................................................................................................

O novom Jeruzalemu govori se kao o zaruËnici, Janjetovoj nevjesti.Novi Jeruzalem je mjesto koje Krist priprema za svoj narod (Ivan 14,1-3).

Grad je okruæen visokim zidinama s dvanaesterim vratima — potroja vrata na svakoj od Ëetiri strane, omoguÊavajuÊi ulaz iz svakogsmjera. Time se ukazuje na sveopÊu narav grada. U novom Jeruzalemusvatko ima neograniËen pristup Bogu.

Grad je nadalje opisan kao savrπena kocka; dvanaest tisuÊa stadija(oko 2200 kilometara), u duæinu, πirinu i visinu. Kocka ima dvanaestrubova. Prema tome, veliËina grada iznosi ukupno sto Ëetrdeset i ËetiritisuÊe stadija, πto upuÊuje na sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe onih koji supreneseni da ne vide smrti prigodom Kristovog drugog dolaska. U sta-rozavjetnom hramu Svetinja nad svetinjama imala je oblik savrπene koc-ke (1. o kraljevima 6,20). Novi Jeruzalem, dakle, srediπte je oboæavanjaBoga.

ProËitajte Otkrivenje 21,21—22,5. Koje vas unutarnje odlikegrada podsjeÊaju na Edenski vrt? ©to znaËi obeÊanje da u graduneÊe viπe biti nikakva prokletstva (Otkrivenje 22,3)?

..................................................................................................................................

Najistaknutija je karakteristika novog Jeruzalema rijeka æivota kojaistjeËe iz Boæjeg prijestolja (vidi Postanak 2,10). Za razliku od rijeke uBabilonu, na Ëijoj je obali sjedio Boæji narod u suæanjstvu ËeznuÊi zaJeruzalemom (Psalam 137), na obali rijeke æivota u novom JeruzalemuBoæji narod iz svih vjekova, koji je dugo lutao, pronaπao je svoj dom.

S obje strane rijeke nalazi se stablo æivota Ëije liπÊe sluæi “za oz-dravljenje narodima” (Otkrivenje 22,2 — Varaædinska Biblija). Ovo oz-dravljenje ne odnosi se na bolest jer na novoj Zemlji neÊe biti bolesti,veÊ na lijeËenje rana izazvanih nevoljama koje su rastavljale ljude upovijesti. Otkupljeni iz svih vjekova i iz svih naroda sada pripadajujednoj Boæjoj obitelji.

107

PETAK 29. oæujka


U knjizi Ellen G. White Kristove usporedbe proËitajte poglavlje “Bezsvadbenog ruha”, str. 209—217, i u knjizi Velika borba poglavlje “Velikaborba je zavrπena”, str. 569—583.

Otkrivenje zavrπava motivom kojim i poËinje: Kristovim drugim do-laskom u sili i slavi i uspostavljanjem Boæjeg vjeËnog kraljevstva. Kri-stov povratak, kada Êe On se konaËno susresti sa svojom ZaruËnicom,vrhunac je knjige.

Meutim, pisac knjige ne smjeπta ove dogaaje u nestvarni okvir.Isusov dolazak prva je Ëinjenica. Druga je Ëinjenica da mi joπ uvijekËekamo Njegov povratak. Dok Ëekamo, moramo jasno razumjeti porukeiz Otkrivenja, a to razumijevanje moæemo steÊi stalnim Ëitanjem knjigedok ne doe kraj svemu. Poruke iz Otkrivenja neprestano nas podsje-Êaju da dok Ëekamo ne smijemo gledati na stvari ovoga svijeta, veÊmoramo usmjeriti svoj pogled prema Nebu i Onomu koji je naπa jedinanada. Krist iz Otkrivenja odgovor je za sve ljudske nade i Ëeænje usrednejasnoÊa i nesigurnosti u æivotu. On dræi buduÊnost ovoga svijeta inaπu buduÊnost u svojim rukama.

Knjiga nas takoer podsjeÊa da nam je prije nego πto doe svrπetak,povjeren zadatak da cijelom svijetu objavljujemo vijest o Njegovom sko-rom povratku. Dok Ëekamo Njegov povratak, ne trebamo biti pasivni, veÊaktivni. Duh i ZaruËnica pozivaju: “Doi!” (Otkrivenje 22,17) Moramo sepridruæiti tom pozivu. To je radosna vijest i kao takva mora se objavitiljudima ovoga svijeta.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte o mileniju i sudu nad nepravednim umrlima kojiÊe se odræati nakon tisuÊu godina. Spaπeni Êe u razdoblju od tisuÊugodina dobiti odgovore na svoja pitanja. Tek tada Êe Bog donijetikonaËnu kaznu za izgubljene. ©to ova istina otkriva o Bogu?

2. U Otkrivenju 1,3 obeÊani su blagoslovi onima koji sluπaju,Ëitaju, izvrπavaju i Ëuvaju rijeËi proroπtva Otkrivenja. Sada kadazavrπavamo prouËavanje ove knjige, πto ste otkrili πto trebate po-sluπati i dræati?

108

Dvaput izloæena virusu

Medicinska sestra Maria Lemos Abel, vjernica AdventistiËke crkve, zamo-lila je majku da Ëvrsto pridræi svoju dvogodiπnju kÊer dok joj daje injekcijupenicilina za lijeËenje bakterijske infekcije. Ali majka nije posluπala upute, iMarija se sluËajno ubola iglom u lijevi kaæiprst, jer se dijete trgnulo od straha.To se dogodilo u dræavnoj bolnici u Nampuli, treÊem po veliËini gradu u Mo-zambiku. Maria je odmah provela krvne pretrage na toj majci i djetetu. U rokuod trideset minuta saznala je da su obje HIV-pozitivne.

Maria je poËela plakati. Radila je s mnogim HIV-pozitivnim bolesnicima iznala je da se virus prenosi pomoÊu krvi. “Gospodine, pomozi mi da ne dobijemHIV!” molila se.

BolniËki lijeËnik uputio je Mariju da uzme lijek ARV, koji potiskuje virusHIV-a, dva puta dnevno Ëitavih mjesec dana. Nakon toga morat Êe priËekati joπpet mjeseci kako bi saznala je li se zarazila HIV-om.

“Srce mi je patilo dok sam Ëekala nalaz”, kaæe Maria, majka Ëetvero djece.“Nisam znala πto Êe se dogoditi.” Molila se da Bog djeluje. Pola godine poslijenesreÊe, Marijini rezultati su bili negativni. Nije dobila HIV. “Vjerujem da je tobio odgovor od Boga”, kaæe Maria. “Zahvalna sam Gospodinu!”

Tri godine kasnije, u oæujku 2017., tridesetogodiπnja pacijentica skoËila jekad je Maria napravila mali rez na njezinoj nateËenoj ruci. Skalpel je zarezaoMarijin lijevi palac, i opet je potekla krv. Maria je na toj pacijentici provela krvnitest i doπao je nalaz kao HIV-pozitivan. Maria nije mogla vjerovati! Plakala je dokje uzela ARV lijek. Molila se dok je πest mjeseci Ëekala na rezultate testa na HIV.Test se vratio kao negativan. Maria (51) priËa svoja iskustva æenama hospita-liziranim zbog HIV-a, nakon silovanja, i preporuËuje lijekove ARV i molitvu.

Kaæe im: “Bog me spasio od neËega πto nije bila moja krivnja, a On moæei vas spasiti od neËega πto nije bila vaπa krivnja.” Najmanje tri æene zaraæeneHIV-om imale su nakon testiranja negativan nalaz, jer su slijedile Marijin savjet.Dvije od njih su bile ærtve spolnog zlostavljanja, a treÊa je kao medicinskasestra sluËajno izloæena HIV-u u bolnici.

“»udo je da nikada nisam bila zaraæena HIV-om, i ja govorim drugima osnazi molitve i o Gospodinu Bogu”, kaæe Maria.

Dio subotnjoπkolskog dara ove trinaeste subote ide za otvorenje sirotiπtaza djecu koja su izgubila roditelje zbog bolesti HIV-a, u Nampuli, gdje Maria radi.Hvala vam πto podupirete misiju!


Preveo Ivan –idara

109

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 328)

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

110

01 U Hebrejima 11,16 Uprite pogled u Nebo02 S Rimljanima 6,22.23 Potreba za obnovom03 » 1. Ivanova 5,4 Pobjednici u Kristu04 P 2. Timoteju 2,19 U potrazi za istinom05 S Ivan 15,26 Duh Sveti se slaæe s RijeËju

06 N Efeæanima 4,31.32 Svjetlo nasuprot tami07 P Matej 6,20.21 Gdje ulagati?08 U Ivan 15,5 Molitva i praksa moraju se sjediniti09 S Izaija 57,15 Bog zastaje da bi Ëuo10 » 2. KorinÊanima 4,16 Neka pred vama uvijek bude Uzor11 P Otkrivenje 22,17 Izbor je na nama12 S Matej 11,28 Krist, moÊni iscjelitelj

13 N Koloπanima 1,10 Kada istina postane trajno naËelo14 P 2. KorinÊanima 2,14 Miris Kristovog karaktera u vama15 U 1. Timoteju 6,10 PosveÊeni novac16 S Efeæanima 3,16 Rezultati unutarnje obnove17 » Ivan 15,17 Ljubite kao πto Krist ljubi18 P Jakov 4,7 Protivite se avlu19 S Efeæanima 3,14.15 Obitelj kao simbol

20 N Izaija 41,10 PomoÊ jedino u Kristu21 P Matej 13,47 Æivot koji traje22 U Rimljanima 8,17 Ja sam Boæje dijete23 S Daniel 12,3 Pouzdani oslonac24 » Psalam 100,2-4 Radost, a ne potiπtenost25 P Otkrivenje 17,14 Naπ moÊni Spasitelj26 S Matej 10,16 Mudri kao zmije, bezazleni kao golubovi

27 N Izlazak 34,6.7 Naπ strpljivi Bog28 P Ivan 10,28 Boæja sila koja odræava29 U Matej 18,21.22 Opraπtaj neograniËeno30 S Matej 6,34 Snaga za danas31 » Marko 8,36.37 Neprolazna baπtina

JUTARNJI REDCI — SIJE»ANJ 2019.

Ja sam Boæje dijete

111

01 P Hebrejima 11,9.10 Boæji planovi su savrπeni02 S Matej 5,48 Æivite u skladu s Nebom

03 N Matej 26,39 Ne moja, nego Tvoja volja04 P 2. KorinÊanima 6,2 Danas je dan spasenja05 U 1. KorinÊanima 15,33.34 Vrijeme je za buenje!06 S Ivan 16,7.8 Duh Sveti, vjerni VodiË07 » Ivan 5,39 Biblija — Boæja rijeË upuÊena vama08 P Hebrejima 4,13 Krist je naπa jedina nada09 S Psalam 119,130 Birajte svakog dana

10 N 1. KorinÊanima 16,13 Pokaæi se kao Ëovjek11 P Izaija 58,6 Jarmovi12 U Matej 19,14 Kristov æivot je doticao ljude13 S Izreke 11,30 Radnici za æetvu14 » GalaÊanima 6,1 Obnova u srcu15 P Ivan 15,27 Vjera i djela16 S Psalam 50,23 Govorite o Boæjoj dobroti

17 N 1. KorinÊanima 3,9 Æiva veza sa æivim Bogom18 P 2. KorinÊanima 4,17 Vrijednost jedne duπe19 U Efeæanima 2,8 Primanje Njegove pravednosti20 S Tuæaljke 3,33 Kuπnje Êe doÊi21 » 1. KorinÊanima 13,1 Istinsko krπÊanstvo22 P Hebrejima 5,8.9 Krist je æivio æivotom posluπnosti23 S Hebrejima 1,14 Druπtvo anela

24 N Filipljanima 1,27 Stoj Ëvrsto u vjeri25 P Efeæanima 4,13 Boæje mjerilo je savrπeno26 U Matej 5,16 Obucite Kristov oklop27 S Jakov 1,6 Vjera raste upotrebom28 » 2. KorinÊanima 5,7 Æivi po vjeri, a ne po gledanju

JUTARNJI REDCI — VELJA»A 2019.

Danas je dan spasenja

112

01 P Matej 23,8 Tko je kralj?02 S Hebrejima 4,2 Sjedinite vjeru sa sluπanjem

03 N Izlazak 31,13 Bog traæi radnike04 P Matej 13,30 Neka rastu zajedno05 U Filipljanima 3,9.10 Sila uskrsnuÊa u sadaπnjem trenutku06 S Ivan 5,36 Radite jer dolazi noÊ07 » Luka 6,12 Molitva — tajna sila08 P 1. KorinÊanima 4,1.2 Bog — prvi, posljednji i najbolji09 S Efeæanima 6,12 Plan bitke je otkriven

10 N Filipljanima 2,5-7 Ovo neka se misli meu vama11 P 2. o kraljevima 6,17 Sluæba anela12 U 2. KorinÊanima 5,19 Boæje djelo — naπa odgovornost13 S 2. Timoteju 3,16.17 Istraæivanje Pisma14 » 2. Ljetopisa 16,9 Bog — zaπtitnik pravde i milosti15 P Izaija 58,1 Vrijeme za akciju16 S Titu 2,11 Boæja milost daje snagu za pobjedu

17 N Hebrejima 4,15 Moæemo pobijediti kao i Krist18 P Marko 13,34 Potreba za radnicima19 U GalaÊanima 6,9.10 Nikad nemojte prekrπiti svoj zavjet20 S 1. Timoteju 6,9 Prijekor zbog ljubomore i pohlepe21 » Izreke 22,6 Vjera u domu22 P Mihej 6,8 Gledati s nebeskom pronicavoπÊu23 S Ponovljeni zakon 29,28 Bog koji otkriva tajne

24 N Filipljanima 3,20.21 Obdareni viπom naravi25 P Luka 12,28 Krist je uzimao pouke iz prirode26 U Otkrivenje 3,18.19 Naπe krπÊansko iskustvo mora zaæivjeti27 S Djela 1,8 Nalog je upuÊen nama28 » Izlazak 31,16.17 Bog je sa svojim narodom29 P Filipljanima 3,13.14 Stalno napredovanje30 S Efeæanima 2,7 Naπe uËenje sada i u vjeËnosti

31 N Efeæanima 4,2 Kristova ljubav spaja srca

JUTARNJI REDCI — OÆUJAK 2019.

Moæemo pobijediti kao i Krist

113

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

PomoÊno

gradivoNaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SIJE»ANJ

01. Psalam 102. Psalam 203. Psalam 304. Psalam 405. Psalam 5

06. Psalam 607. Psalam 708. Psalam 809. Psalam 910. Psalam 1011. Psalam 1112. Psalam 12

13. Psalam 1314. Psalam 1415. Psalam 1516. Psalam 1617. Psalam 1718. Psalam 18,1-2519. Psalam 18,26-50

20. Psalam 1921. Psalam 2022. Psalam 2123. Psalam 22,1-1624. Psalam 23,17-3125. Psalam 2426. Psalam 25


VELJA»A

01. Psalam 3102. Psalam 32

03. Psalam 3304. Psalam 3405. Psalam 35,1-1206. Psalam 35,13-2807. Psalam 3608. Psalam 37,1-1909. Psalam 37,20-40

10. Psalam 3811. Psalam 3912. Psalam 4013. Psalam 4114. Psalam 4215. Psalam 4316. Psalam 44,1-12

17. Psalam 44,13-2718. Psalam 4519. Psalam 4620. Psalam 4721. Psalam 4822. Psalam 4923. Psalam 50


OÆUJAK

01. Psalam 5602. Psalam 57

03. Psalam 5804. Psalam 5905. Psalam 6006. Psalam 6107. Psalam 6208. Psalam 6309. Psalam 64

10. Psalam 6511. Psalam 6612. Psalam 6713. Psalam 68,1-1914. Psalam 68,20-3615. Psalam 69,1-1316. Psalam 69,14-37

17. Psalam 7018. Psalam 71,1-1319. Psalam 71,14-2420. Psalam 7221. Psalam 73,1-1722. Psalam 73,18-2823. Psalam 74

24. Psalam 7525. Psalam 7626. Psalam 7727. Psalam 78,1-1628. Psalam 78,17-3929. Psalam 78,40-5530. Psalam 78,56-72

31. Psalam 79

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SIJE»ANJ

01. Postanak 1-402. Postanak 5-703. Postanak 8-1004. Postanak 11-1305. Postanak 14-16

06. Postanak 17-2007. Postanak 21-2308. Postanak 24-2709. Postanak 28-3010. Postanak 31-3311. Postanak 34-3612. Postanak 37-39

13. Postanak 40-4314. Postanak 44-4615. Postanak 47-5016. Izlazak 1-417. Izlazak 5-718. Izlazak 8-1119. Izlazak 12-14

20. Izlazak 15-1721. Izlazak 18-2022. Izlazak 21-2423. Izlazak 25-2724. Izlazak 28-3025. Izlazak 31-3426. Izlazak 35-37

27. Izlazak 38-4028. Lev. zakonik 1-329. Lev. zakonik 4-730. Lev. zakonik 8-1031. Lev. zakonik 11-13

OÆUJAK

01. Joπua 7-1002. Joπua 11-15

03. Joπua 16-1804. Joπua 19-2205. Joπua 22-2406. Suci 1-407. Suci 5-708. Suci 8-1109. Suci 12-14

10. Suci 15-1811. Suci 19-2112. Ruta 1-413. 1. Sam. 1-414. 1. Sam. 5-715. 1. Sam. 8-1016. 1. Sam. 11-13

17. 1. Sam. 14-1618. 1. Sam. 17-2019. 1. Sam. 21-2520. 1. Sam. 26-2821. 1. Sam. 29-3122. 2. Sam. 1-323. 2. Sam. 4-6

24. 2. Sam. 7-1025. 2. Sam. 11-1326. 2. Sam. 14-1827. 2. Sam. 19-2128. 2. Sam. 22-2429. 1. Kralj. 1-330. 1. Kralj. 4-7

31. 1. Kralj. 8-11

VELJA»A

01. Lev. zakonik 14-1602. Lev. zakonik 17-19

03. Lev. zakonik 20-2304. Lev. zakonik 24-2705. Brojevi 1-406. Brojevi 5-707. Brojevi 8-1108. Brojevi 12-1409. Brojevi 15-17

10. Brojevi 18-2011. Brojevi 21-2312. Brojevi 24-2713. Brojevi 28-3014. Brojevi 31-3315. Brojevi 34-3616. Ponov. zakon 1-3

17. Ponov. zakon 4-618. Ponov. zakon 7-919. Ponov. zakon 10-1320. Ponov. zakon 14-1621. Ponov. zakon 17-1922. Ponov. zakon 20-2223. Ponov. zakon 23-25

24. Ponov. zakon 26-2825. Ponov. zakon 29-3126. Ponov. zakon 32-3427. Joπua 1-328. Joπua 4-6

116

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

SIJE»ANJ

01. Izlazak 2802. Izlazak 2903. Izlazak 3004. Izlazak 3105. Izlazak 32

06. Izlazak 3307. Izlazak 3408. Izlazak 3509. Izlazak 3610. Izlazak 3711. Izlazak 3812. Izlazak 39

13. Izlazak 4014. Levitski z. 115. Levitski z. 216. Levitski z. 317. Levitski z. 418. Levitski z. 519. Levitski z. 6

20. Levitski z. 721. Levitski z. 822. Levitski z. 923. Levitski z. 1024. Levitski z. 1125. Levitski z. 1226. Levitski z. 13

27. Levitski z. 1428. Levitski z. 1529. Levitski z. 1630. Levitski z. 1731. Levitski z. 18

VELJA»A

01. Levitski z. 1902. Levitski z. 20

03. Levitski z. 2104. Levitski z. 2205. Levitski z. 2306. Levitski z. 2407. Levitski z. 2508. Levitski z. 2609. Levitski z. 27

10. Brojevi 111. Brojevi 212. Brojevi 313. Brojevi 414. Brojevi 515. Brojevi 616. Brojevi 7


24. Brojevi 1525. Brojevi 1626. Brojevi 1727. Brojevi 1828. Brojevi 19

OÆUJAK

01. Brojevi 2002. Brojevi 21



17. Brojevi 3618. Ponovljeni z. 119. Ponovljeni z. 220. Ponovljeni z. 321. Ponovljeni z. 422. Ponovljeni z. 523. Ponovljeni z. 6

24. Ponovljeni z. 725. Ponovljeni z. 826. Ponovljeni z. 927. Ponovljeni z. 1028. Ponovljeni z. 1129. Ponovljeni z. 1230. Ponovljeni z. 13

31. Ponovljeni z. 14

117

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

118

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2019.

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 4.1. 11.1. 18.1. 25.1. 1.2. 8.2. 15.2. 22.2. 1.3. 8.3. 15.3. 22.3. 29.3.

Beli Manastir 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.03 18.12Biograd 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Bjelovar 16.23 16.31 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Borovo 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11BraË 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.23 17.33 17.45 17.53 18.02 18.10 18.19Cres 16.36 16.43 16.52 17.01 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Crikvenica 16.33 16.41 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.38 17.51 18.01 18.10 18.19 18.28»akovec 16.22 16.29 16.38 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.21Dalj 16.16 16.23 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Daruvar 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Delnice 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.17 17.28 17.38 17.50 18.00 18.09 18.19 18.28Dubrovnik 16.28 16.35 16.43 16.52 17.00 17.09 17.18 17.27 17.39 17.47 17.55 18.04 18.11Dugi Otok 16.35 16.42 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.37 17.50 17.59 18.07 18.16 18.25–akovo 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.13 17.23 17.35 17.45 17.54 18.03 18.12Gareπnica 16.24 16.31 16.40 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19GospiÊ 16.33 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.15 18.24Grubiπno Polje 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Hvar 16.33 16.40 16.48 16.57 17.05 17.15 17.24 17.34 17.36 17.54 18.02 18.11 18.19Ilok 16.14 16.22 16.30 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.32 17.41 17.50 17.59 18.08Karlovac 16.29 16.37 16.45 16.55 17.04 17.14 17.24 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Knin 16.30 16.37 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.32 17.45 17.54 18.02 18.11 18.20Koprivnica 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.18 17.28 17.41 17.52 18.01 18.10 18.20KorËula 16.31 16.38 16.46 16.55 17.04 17.13 17.22 17.31 17.43 17.51 17.59 18.07 18.16Kornat 16.36 18.43 16.52 17.01 17.09 17.19 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Krapina 16.25 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.22 17.32 17.46 17.55 18.05 18.14 18.24Kriæevci 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.20Krk 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Kutina 16.25 16.32 16.41 16.50 16.59 17.10 17.20 17.29 17.43 17.52 18.01 18.10 18.19Lastovo 16.34 16.41 16.49 16.58 17.06 17.15 17.24 17.33 17.45 17.53 18.01 18.10 18.17Lipik 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.50 17.59 18.08 18.17Loπinj 16.37 16.44 16.52 17.02 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Makarska 16.29 16.37 16.45 16.54 17.02 17.11 17.21 17.30 17.42 17.51 17.59 18.08 18.16Maruπevec 16.23 16.31 16.40 16.49 16.58 17.09 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.22MetkoviÊ 16.29 16.36 16.44 16.53 17.01 17.11 17.20 17.29 17.41 17.50 17.58 18.06 18.14

119

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2019.

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 4.1. 11.1. 18.1. 25.1. 1.2. 8.2. 15.2. 22.2. 1.3. 8.3. 15.3. 22.3. 29.3.

Mljet 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.41 17.50 17.58 18.07 18.14Naπice 16.18 16.26 16.34 16.44 16.53 17.03 17.13 17.23 17.36 17.46 17.55 18.04 18.13Nova Gradiπka 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.25 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Novska 16.24 16.32 16.41 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Opatija 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.20 18.29Osijek 16.16 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11OtoËac 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Pag 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.25Pakrac 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Peljeπac 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.42 17.50 17.59 18.07 18.14Petrinja 16.26 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.21 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20PloËe 16.29 16.36 16.44 16.53 17.02 17.11 17.20 17.29 17.51 17.50 17.58 18.07 18.15PoreË 16.37 16.45 16.53 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Poæega 16.21 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.16 17.36 17.39 17.48 17.58 18.07 18.16Pula 16.39 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.33 17.43 17.55 18.04 18.13 18.22 18.31Rab 16.35 16.43 16.52 17.01 17.10 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.19 18.27Rijeka 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 17.01 18.10 18.19 18.28Rovinj 16.38 16.45 16.54 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Sinj 16.31 16.38 16.47 16.56 17.04 17.14 17.23 17.32 17.44 17.53 18.02 18.10 18.19Sisak 16.25 16.33 16.41 16.51 17.00 17.10 17.20 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20Slatina 16.20 16.28 16.37 16.46 16.55 17.05 17.16 17.26 17.38 17.48 17.58 18.07 18.16Slavonski Brod 16.19 16.26 16.35 16.44 16.53 16.04 17.14 17.23 17.37 17.46 17.55 18.04 18.13Slunj 16.29 16.37 16.46 16.55 17.04 17.14 17.25 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Split 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.24 17.33 17.45 17.54 18.02 18.11 18.19©ibenik 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.06 18.14 18.23Varaædin 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.21Vinkovci 16.17 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11Virovitica 16.20 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.14 17.26 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Vis 16.34 16.41 16.49 16.58 17.07 17.16 17.25 17.34 17.46 17.55 18.03 18.11 18.20Vukovar 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Zadar 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Zagreb 16.27 16.35 16.44 16.53 17.02 17.13 17.23 17.33 17.46 17.56 18.05 18.14 18.23Æupanja 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.12 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju.)

120

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Komentar

OtkrivenjaNaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

otkrivenje · noramski pregled povijesti crkve i πto Êe boæji narod doæivljavati dok bude...

Documents