otpornost gradova na urbani terorizamzastita.info/userfiles/file/zastita/sigg 2015/prezentacije/9....
TRANSCRIPT
Otpornost gradova na urbani terorizam
dr.sc. Mirko Bilandžić, izv. prof.
Filozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuVaraždin, 26-27. ožujak 2015.
1 / XX
Studije/znanost o terorizmu
Širok istraživački interes -> kontroverznost tematike ->dileme i prijepori -> nepostojanje generičke definicijeterorizma -> analitički deficiti i ograničenja u proučavanjufenomena
Može li se terorizam znanstveno proučavati premda nije definiran?
Znanstveno-stručna javnost polarizirana!!!
2 / XX
Studije/znanost o terorizmu
Terorizam nije objektivno, empirijski identificiran fenomen,već socijalno konstruirana i povijesno kontingentnakategorija ljudskog ponašanja ovisna o konkretnimokolnostima, sociopolitičkom kontekstu i namjeramaaktera.
Različiti diskursi i perspektive terorizma -> terorizam kaoracionalno djelovanje; kao iracionalno djelovanje;terorizam kao oblik psihopatologije; terorizam kaodruštveni problem; terorizam kao kriminalni čin;terorizam kao sukob niskog intenziteta (low-intensity
conflict); terorizam i ratni diskurs; terorizam kaoasimetrični sukob; diskurs anti-znanja o terorizmu -aktivno odbijanje - eksplanacija terorizma (karakteristikaere „rata protiv terora“)
3 / XX
Studije/znanost o terorizmu
Osnovni elementi terorizma:
– strateška uporaba terora;
– asimetričnost nasilja;
– usmjerenost na neborbene mete;
– širenje straha kao sredstva utjecaja i prisile na širu javnost
– prisvajanje moći i ostvarenje političkih ciljeva.
4 / XX
Studije/znanost o terorizmu
5 / XX
Terorističke organizacije: 648 organizacija u svijetu(RAND Coropration) ili 865 (Global Terrorism Database,University of Maryland)
Teroristički akti: od 1968. izvedeno 125.000 terorističkihakata - 33 teroristička akta dnevno (Global Terrorism Database).
Samoubilački terorizam: eskalacija
• 1980-ih 3 samoubilačka akta godišnje, 1990-ih 10 akata,50 akata početkom 21. stoljeća, dok se zadnjih godinaizvrši 300 akata prosječno na godišnjoj razini.
• 44 države meta samoubilačkih akata koje izvršavaju 92organizacije (Chicago Project on Security and Terrorism - CPOST)
BROJ SAMOUBILAČKIH TERORISTIČKIH
UDARA 1982-2013.
7 / XX
Ukupan broj terorističkih akata 3.626
Ukupan broj smrtno stradalih 3.8014
Ukupan broj ranjenih 102.696
Broj smrtno stradalih po
jednom aktu10,5
Broj ranjenih po jednom aktu 28,4
TIPOVI TERORISTIČKIH AKATA, 1970-2013.
8 / XX
Tip terorističkog akta Broj terorističkih akata
Bombaški/eksplozivni napadi 59.968
Oružani napad 32.027
Atentati 15.913
Infrastrukturni napad 8.024
Uzimanje taoca (kidnapiranja) 7.048
Uzimanje taoca (zabarikadirani objekti) 724
Neoružani napad 703
Otmice 487
Nepoznato 3.898
RASPODJELA TERORISTIČKIH UDARA
PREMA METAMA NAPADA, 1970-2013.
9 / XX
0 5000 10000 15000 20000 25000 30000
Civili i civilne institucije
Poslovni objekti
Vladine institucije
Policija
Vojska i vojni objekti
Prijevoz
Komunalne usluge
Edukacijske ustanove
Diplomacija i diplomatska predstavništva
Religijske institucije
Novinari i mediji
Teroristi
Aerodromi i zrakoplovi
Nasilne političke stranke
Telekomunikacije
Nevladine organizacije
Turisti
Pomorski objekti
Opskrba vodom i hranom
Zdravstveni objekti za izvršenje pobačaja
Ostale mete
Nepoznate mete
Mete samoubilačkih terorističkih udara 1982-2013.
Sigurnosne snage: 64,6% (7,1 osoba je smrtnost pojednom udaru).
Političke mete: 14,9% (11,5 osoba je smrtnost po jednomudaru);
Civilne mete: 20,2% svih udara, (20,7 osoba je smrtnost pojednom udaru) što ukupno znači da civili čine 39,8%žrtava samoubilačkih terorističkih udara.
10 / XX
Protuterorističke strategije
11 / XX
Strategije protiv terora ili terorizma?Strategija „teroriziranje terorista” (SAD, Izrael, Britanija)„Ciljano ubijanje” (targeted killing) (Izrael, Španjolska,Rusija...)Globalni „rat protiv terora”„Drugi rat protiv terora” (Islamska država)
Francuska: teroristički udar u Parizu - je li se mogaospriječiti?White Paper on Terrorism 2006. (sveobuhvatnaprotuteroristička strategija)White Paper 2008. (strategija nacionalne sigurnosti -knowledge base security).
Nacionalno suprotstavljanje terorizmu
12 / XX
Nacionalne strategije za suprotstavljanje terorizmu
Republika Hrvatska: porast stupnja sigurnosti: stupanjopasnosti od terorističkih prijetnji?
Euroatlantske integracije: obaveze članstva, Koalicijaprotiv Islamske države, regionalni kontekst, tranzitnopodručje, integracija, itd.
Nacionalna strategija za prevenciju i suzbijanjeterorizma (2008.) – terorizam pitanje nacionalnesigurnosti - ne spominje lokalnu upravu (gradove) -posljedice terorizma i terorističkih akata su bitnopitanje i javne sigurnosti (sigurnosti gradova).
Sigurnost gradova
13 / XX
Protuterorističko djelovanje jest nepobitno nacionalniproblem i odgovornost najviših razina vlasti u državi, aliposljedice terora uvijek su lokalnog karaktera.
Urbane mete terorizma: inteligentna kreativnost iliracionalna iracionalnost terorista? - nacionalni i urbanicentri moći (New York), željeznička postaja (Madrid),podzemna željeznica (London), kazalištu (Moskva), škola(Beslan), hotel (Mumbay), medijske redakcije, trgovine(Pariz), kafić (Kopenhagen), sakralni objekti (Pariz,Kopenhagen, Sana), itd.
Posljedice terorizma/terorističkog djelovanja
14 / XX
Osobna razina: šok, strah, panika, psihološka dimenzija
Kolektivna razina: kolektivni šok
Društvena razina (nacionalna i lokalna razina): stradanja i
žrtve, poremećaj društvenih vrijednosti, prijetnja
destrukcijom društva, utjecaj na mobilnost ljudi, utjecaj na
gospodarske procese, utjecaj na kretanje roba, kapitala…
Protuterorizam: prevencija terorizma
15 / XX
Tko je terorist?
Rađa li se netko kao terorist ili se on stvara u procesu(re)socijalizacije?
Postoji li profil terorista: jesu li to neki posebni ljudi ilisasvim normalni ljudi slični svima nama? Jedinstvenipersonalitet terorista ne postoji. Teroristi su prema osobnimobilježjima dio nas, ne postoje posebne osobine kojekarakteriziraju teroriste.
Terorizam: uvezeni problem ili problem socijalne integracije- osobe s podijeljenim i proturječnim identitetom ili krizomidentiteta?
Protuterorizam i sigurnost gradova: izazovi i okvir za djelovanje
16 / XX
Protuteroristička strategija EU (The European Union Counter-TerrorismStrategy, 2005)
Četiri kategorije aktivnosti: zaštita od terorizma (Protection), prevencijaterorizma (Prevention), istraživanje usmjereno na onemogućavanjeizvršenja terorističkih akata i kazneno procesuiranje počiniteljaterorističkih akata (Puruse) i odgovor na izvršene terorističke akteodnosno funkcioniranje u uvjetima krize kao posljedica izvršenjaterorističkog akta (Respond).
Cilj zaštitnog spektra aktivnost jest jačanje obrane mogućih ključnihterorističkih meta, smanjivanje ranjivosti mogućih meta udara tereduciranje posljedica terorističkih udara (nacionalna i regionalnaodgovornost).
Protuterorizam i sigurnost gradova: izazovi i okvir za djelovanje
17 / XX
Strategija unutarnje sigurnosti EU (Internal security
strategy for the European Union: Towards a European
security model, 2010)
Akcijski vodič i izazovi: sveobuhvatan pristup sigurnosti isuradnja na vodoravnoj (svi sektori i područja državnog idruštvenog djelovanja) i okomitoj (sve razine sigurnosti)dimenziji; rješavanje uzroka nesigurnosti, a ne posljedica;prevencija i anticipacija sigurnosnih izazova i prijetnji;uključivanje svih sektora u aktivnosti zaštite civila;komuniciranje sigurnosne politike prema građanima.
Protuterorizam i sigurnost gradova: izazovi i okvir za djelovanje
18 / XX
Republika Hrvatska
Nova Strategija nacionalne sigurnosti: strategija za 21.stoljeće
Sigurnost gradova relevantno područje nacionalnesigurnosti
Dražavno-centrični pristup potrebno dopuniti socijetlanim(societal security) i ljudsko-centričnim (human security)pristupom nacionalnoj sigurnosti.
Protuterorizam i sigurnost gradova: izazovi i okvir za djelovanje
19 / XX
Sigurnost gradova: socijalni kapital i nacionalna sigurnost
Socijalni znanstvenici koncept socijalnog kapitala (social
capital) koriste za objašnjenje kolektivnih ciljeva.
Društva s visokim socijalnim kapitalom lakše seorganiziraju i kolektivnim akcijama rješavaju zajedničkeprobleme.
Socijalni kapital kao društveni odnos pomaže pojedincu priostvarenju interesa odnosno kao kultura povjerenja isuradnje omogućuje uspješno kolektivno djelovanje.