otvoreno ra^unarstvo - fer · 6 otvoreno računarstvo - uvod kome je namijenjen predmet ? o...

OTVORENO RA^UNARSTVOUVOD U OTVORENO RA^UNARSTVO

MARIO @AGAR

Otvoreno računarstvoUvod u otvoreno računarstvo

Mario Žagar

Uvod u otvoreno računarstvoo Uvod

o Povijest otvorenog računarstva

o Otvoreno računarstvo - primjeri

o "Legende i mitovi" otvorenog računarstva

Otvoreno računarstvo - Uvod4

Doc. dr. sc. Igor Čavrak - sunositeljMr. sc. Branko Mihaljević - koordinator

Mr. sc. Marin OrlićIvana Bosnić, dipl.ing.

Suradnici na predmetu:

Zavod za automatiku i računalno inženjerstvo (ZARI)Grupa predmeta Računalni sustavi i procesi (RASIP), 11. kat

http://www.fer.hr/rasip

http://www.fer.hr/rasip


Otvoreno računarstvo


Kome je namijenjen predmet ?o Studentima preddiplomskog

studija FER-2 o obavezan za modul:

Računalno inženjerstvoo izborni za ostale module…

o Programerima, menadžerima, ekonomistima, pravnicima i svima onima koji sudjeluju u korištenju računala i računalnih procesa…


Zašto otvoreno računarstvo?o Pokušati odgovoriti na pitanja poput:

o Što mogu očekivati od otvorenog računarstva?o Što mogu zahtijevati od otvorenog računarstva?o Što mogu napraviti s otvorenim računarstvom?


Primjer o U čemu/kome je tu problem?

o Računarstvo je dakle zlo !?!?o Kako ga riješiti?

o Maknuti računarstvo !?!?


Otvorenost u drugim strukamao Zrakoplovi - zračne luke (piloti, kontrolori,...)

o Airbus, Boeing, ... - Aljaska, Dubrovnik,...o Telefax poruke - telefaks uređaji (korisnici,...)

o Glagoljica, Arial... - Zagreb, Lisabon,...o Ima toga još:

o folije - grafoskopi, o telefonski brojevi - telefoni,o vijci - matice, ...

o Nije sve idealno:o utičnice - utikači ??(adapteri),o vlakovi - tračnice??...


Otvorenost u računarstvuo Operacijski sustavi - računala (korisnici,...)

o UNIX/Linux, Windows,.. - Intel, SUN, IBM, Atmel,..o Dokumenti - uređivači/prikazivači teksta (autori,

čitatelji,...)o Č,č,Ć,ć,... - Word, OpenOffice, Acrobat, Explorer,...

o Problem:o može li se prakticirati računarstvo bez dodatnih pitanja,

znanja,...?


Otvoreni i zatvoreni sustavi

Otvoreni sustav Zatvoreni sustav


Zatvoreni sustavio Primjer :

o FONT UGLATA GLAGOLJICA PRIMJER JE ZATVORENOSTI U RA^UNARSTVU

o Razumljiviji primjer :o Skype


Otvoreni sustavio Primjer:

o Interneto Što je tu dobro?

o Preduvjeti - Imate li računalo? Preglednik Weba?


Otvoreni sustavio World Wide Web

Microsoft IISInternet Information Server

Netscape Enterprise Server

Apache Web Server

Poslužitelji Weba

…

HTTPPreglednici Weba


Primjer: mjerenje temperature

o Strana poslužitelja - Rabbit na RASIP-u


Primjer: mjerenje temperature

o Korisnička strana - preglednik


Korisnička strana


Zatvoreni oblici zapisa o Primjer:

o .doc – oblik zapisa Microsoft Worda o Što je tu loše?

o Preduvjeti: Imate li MS Office? o Onda nemate problema

o Nemate? o Sve što se zna saznalo se putem “obrnutog inženjerstva”

(eng. reverse engineering)o Problem: Sve nikada ne može biti dokumentirano


Otvoreni oblici zapisao Primjer:

o .odt – određen ISO normom ISO/IEC 26300o Što je tu dobro?

o Svatko može implementirati svoj program za čitanje i pisanje zapisa. Oblik zapisa nitko ne može jednostrano promijeniti (ISO norma)

o Programi: OpenOffice.org, Google docs, IBMS WorkPlace, mobioo v0.1,…


Zatvoreni protokolio Primjer:

o CIFS (Common Internet File System), poznatiji pod SMB (Server Message Block)

o Što je tu loše? o Preduvjeti: Imate li Windowse?

o Onda nemate problemao Veza: Vista <-> Vista koristi

SMB 2.0 koji je brži od SMB 1.0o Nemate?

o Sve što se zna saznalo se putem “obrnutog inženjerstva”

o Problem: Sve nikada ne može biti dokumentirano


Otvoreni protokolio Primjer:

o TCP (Transmission Control Protocol) – temeljni protokol mreže Internet

o Što je tu dobro?o Preduvjeti - Imate računalo?


Zatvoreno sklopovljeo Primjer:

o igraća konzola

o Što je tu loše? o Preduvjeti - Zadovoljni ste sa svim komponentama?

o Onda nemate problemao Niste?

o Onda morate kupiti novi model, a stari možete baciti!


Otvoreno sklopovljeo Primjer:

o osobno računalo (PC)

o Što je tu dobro?o Bilo čije sklopovlje

sukladno normama, neovisno o proizvođačuo Primjer: moje računalo ima komponente s 4

kontinenta i sve radi besprijekorno

o Što je tu loše? (može li biti bolje?)o Radi li program za PC na Appleu i obrnuto?


Zatvorena programska podrškao Primjer:

o većina instaliranih programa i video-igarao Što je tu loše?

o Zadovoljni ste svim ponuđenim mogućnostima i ne zanima vas kako program uopće radi?o Onda nemate problema

o Želite znati što se doista događa s vašim podacima i kamo se oni šalju?


Otvorena programska podrškao Primjer:

o GNU/Linux, OpenOffice.org...

o Što je tu dobro?o Ne sviđa vam se kako radi?

o Promijenite too Zanima vas kako radi?

o Zavirite u programski kôd


Primjer: razlozi za otvoreni kôdo Jimmy Wales (suosnivač Wikipedije 2001.)

o važan izvor informacija (zbog svoje koncepcije ne uvijek i najpouzdaniji)

o Wikia Search (od 2008-01-07 - http://www.wikia.com)o profitabilan projekt uz programsku

podršku besplatnu i dostupnu svimao problem varanja ali i mogućnost zaštite od varanja

o Google – patentirana tehnologija pretrageo detalji algoritma za rangiranje stranica (vrh rang liste) su

stroga tajna!!!o Vjerujemo li im bez zadrške? Kome?

http://www.wikia.com/


Otvoreno računarstvo nije:o proizvod

o ne može se kupiti na komadeo ne postoje stare i nove inačiceo nema vrijeme objavljivanjao nema cijenu niti svoju jedinstvenu definiciju.

o Pitate li bilo kojeg proizvođača računalne opreme ima li otvoren proizvod, odgovor će biti pozitivan!


Otvoreno računarstvo je:o sloboda u razmišljanjuo način razmišljanja i pristupa problemuo neovisnost o proizvođačima.o Može se graditi, poboljšavati,

prilagođavati, surađivatio Može svekoliko pomagati

korisniku kojem je namijenjeno i olakšati mu rješavanje problema


Što je otvoreno u računarstvu?o Otvoreni:

o sustavio zapisi o protokolio sklopovlje o programio ali i:

o idejeo ljudio …


Sve zajedno možemo opisati i kao

OTVORENO RAČUNARSTVO

(eng. Open Computing)


Definicija (jedna od):"OTVORENI SUSTAV je onaj koji sadrži dovoljan broj otvorenih specifikacija za sučelja, servise i formate podataka, kako bi se aplikacijama omogućilo:

o da uz što manje promjena budu prenosive na druge računalne sustave (portability)

o da uspješno surađuju s drugim aplikacijama na vlastitim i udaljenim sustavima (interoperability)

o komuniciranje s korisnikom na njemu ugodan način, uz lako privikavanje na rad s različitim sustavima (user portability)."

POSIX 1003.0 (IEEE .88 i ISO .90)


Definicija (jedna od):o Autor ovog teksta slaže se s prethodnom

definicijom uz jedno proširenje:o definicija bi trebala vrijediti ne samo za operacijske

sustave i aplikacije već i za računalnu opremu, ali i za ljude koji tu opremu koriste!


Primjer: OR - sklopovljeo Lokalno - računalno sklopovlje - procesori:

o Pentium, Sparc, PowerPC, ARM,.... o picoJava (Java Virtual Machine - JVM)

o Globalno - infrastruktura - mreže:o niže razine, sklopovlje, konektori, žice,..o više razine, protokoli (IP, TCP,...)

o Razdoblje totalnog umrežavanja Žagar je već godinama uporan:o "Svaka kutija mora imati dvije žice!"


Primjer: OR - operacijski sustavi o CP/M, DOS, MAC, VMS, MVSo Windows 1.0, 3.0, NT, 95, 98, 2000, XP, Vistao UNIX (SCO, ULTRIX, Solaris, AIX, HP-UX, Linux)

o pozivi sustava(POSIX), programiranje


Primjer: OR - programski jezici, aplikacije o WWW, HTML, XML

o 1G stranica WWW na Internetu (kako doći do prave - pretraživači, ljudi)

o Java - otvorenost na više razinao Jezik Java o razvojna okolina, IDE = Eclipseo aplikacija, applet, midlet,...

o Aplikacije ( AutoCad, CorelDraw, WordPerfect, Word, editor vi :-)

o Praktični problemi i rješenja (kontradikcije):o otvorenost i sigurnosto otvorenost i kompresija podataka


Primjer: OR - ljudi o Protokolio Propisi, normeo Ponašanje

o svakodnevnoo profesionalno (č, ć, [, {, ], š)

o Politikao Interesi

o materijalnio idejni


Tko treba OR?o Pojedincio Tvrtkeo Državne institucije


Pojedinci o Mogućnosti jednostavnijeg učenja o

radu programske podrškeo Mogućnost korištenja kombinacije više

sustava za sličnu namjenu (poput sprava za vježbanje)

o Pojedincio Tvrtkeo Državne

institucije


Tvrtkeo Uvid u rad sustavao Troškovi zapošljavanja, obuke i

doškolovanja se smanjujuo Smanjuje se trošak

održavanja i podrške


institucije


Državne institucije (i tvrtke)o Neovisnost o proizvođaču

o promjena proizvođača je relativno jednostavna, zbog toga su izravne posljedice da proizvođač:o povećava razinu usluge korisniku

(bori se za korisnika)o nudi svoje proizvode po pristojnim cijenamao smanjuje se mogućnost ucjenjivanja od strane

samo jednog ponuđača (u skladu sa zakonom o javnoj nabavi!!!)

o Ušteda novaca poreznih obveznika!!!o primjer


institucije


Zašto NE OR?o Otvoreno računarstvo temelji se na normama

o Što ako su norme loše?o Otvoreno računarstvo otvara nove probleme oko

sigurnostio zbog veće prenosivostio otvorenosti za suradnjuo dijeljenja informacija

o Neke su norme jako razvikane, ali su krivo ili nepotpuno primijenjene


Tko ne želi OR?o Prelazak sa zatvorenih sustava na otvorene

o značajni financijski, organizacijski i vremenski troškovio Strah od tehnološkog ograničavanja

o u nekim područjima djelovanja može biti kočnica

o Neki korisnici jednostavno žele biti vezani uz proizvođače njihove opreme


Kako je sve počelo… (do ‘70-ih)Staro doba (60-te godine):

o Računala tipa "mainframe"o Ne postoji pojam zatvorenosti/otvorenosti, dominacija

IBM-a, Digitala (PDP-8, PDP-11, )o Većina programa dolazi s ispisanom inačicom izvornog

kôda koji je potrebno utipkatio Program se slobodno distribuirao Programeri otvoreno razmjenjuju

ideje neovisno o poslodavcu


Zatvoreni programi (početak ‘70-ih)o Računala u široj upotrebio Programske kompanije žele kontrolu nad izvornim

kôdom i žele izvorni kôd zadržati kao “tajnu”


OR - Povijesto 1971.

o UNIXo pionir u razvoju otvorenih operacijskih sustava

o 1973. o UNIX napisan u jeziku C

o 1976. o UNIX V6 dijeljena besplatno sveučilištima

o u početki slobodan izvorni kôdo 1979.

o UNIX V7 (AT&T dobio licencu), otvara se tržište UNIX-ao komercijalizacija i zatvaranje


OR - Povijest o 1980.

o Osnovana EUUG (European UNIX Users Group)o 1983.

o Berkeley UNIX BSD 4.2o 1984.

o Open UNIX Groupo 1985.

o System V Interface Definition (SVID), o POSIX radna grupa



o Corporation for Open Systems (COS),o 1987.

o Open UNIX Group -> X/Openo IBM, DEC, HP se pridružujuo MIT objavljuje X-Window System

o 1988. o Kovanica Open Systemso Open Software Foundation (OSF) i UNIX Internationalo OSF objavljuje Motif kao svoje grafičko sučelje



o EUUG mijenja ime u EurOpen (European Open Systems Forum)

o 1992.o X/Open objavljuje X/Open Portability Guide (XPG)

specifikacijeo XPG3 se usklađuje s POSIX-omo Osnovana Hrvatska udruga korisnika otvorenih sustava -

HrOpeno 1993.

o Novell - UnixWare (USL), UNIX -> X/Openo Udruga HrOpen postaje punopravna članica EurOpena


Free software (‘80-e)o Richard Stallman

o Želi otvorene programe (“Free software”)o Započeo projekt GNU

o GNU’s Not UNIXo otvoreni operacijski sustav, koji bi

bio brz, pouzdan, mjerljiv i sukladan s tada komercijalnim sustavom UNIX

o FSF (Free Softvare Foundation)o osnovan centar za otvorenu programsku podršku

o GPL (GNU Public License)o sloboda korištenja programske podrške


Linux (rane ‘90-e)o Linus Tovarlds, student

o Napravio jezgru operacijskog sustava (kernel)o zadnji komadić posla projekta GNU

fondacije FSFo Jezgru je nazvao Linux

o sustav i danas poznat pod imenom GNU/Linux


Mreža Interneto Otvoreni protokoli za spajanje na mrežu Internet

pobijedili nad komercijalnim protokolimao Razvojem Interneta naglo se počela razvijati

otvorena programska podrška: o Apache (poslužitelj Weba), Sendmail,…


Otvoreni sustavi nekad i sad

Internet nekad

Internetdanas


Netscape i MS IE (1998.)o Pregled web stranica moguć samo putem

komercijalnih preglednika Weba (Internet Explorera i Navigatora)

o Tvrtka Netscape započela projekt Mozilla kako bi spriječila monopol komercijalnih preglednika i pretvaranje normi HTTP/HTML u komercijalne i zatvorene


Open S ource Initiative (1998.)o Pojam “Free software“

o shvaća se kao besplatna programska podrška, odnosno da rad programera ne treba platiti

o krivo !!o OSI (Open Source Initiative)

o uvođenjem pojma “Open software” pokušava razbiti negativne stereotipe


o Kovanica Otvoreni sustavi nastala je 1988. g.o Značenje kovanice s vremenom se mijenja

o od naglaska na operacijskom sustavu UNIX kao sinonimu za otvorene sustave i prenosivosti aplikacija

o do suradnje među različitim inačicama UNIX-a i prepoznatljivim zatvorenim (engl. proprietary) operacijskim sustavima

o Suradnja (interoperability) – danas sve naglašenija o velika baza instaliranih zatvorenih sustava koje nije

moguće preko noći odbacitio proces traje i trajat će još dugo

o integracija i povezivanje s otvorenim sustavima

OR - Povijest - Zaključak

Otvoreno računarstvo - Primjeri58

OR - Primjero Računalni sustavi koji omogućavaju:

o međudjelovanje (interoperability)o prenosivost (portability)o neovisnost o vlasničkim (proprietary) normama

o Najistaknutija implementacija koncepta otvorenog računarstva u praksi je:

Internet


OR - Primjer: UN i Open source[February 20, 2006] http://www.tmcnet.com/usubmit/2006/02/20/1389065.htm

UN recommends open source

The United Nations has recommended its members use open source software, particularly in areas related to health, education and international commerce, UN inspector Dominique Ouredrago said during a speech at the II international open source conference in Spain.

According to Ouredrago, in two of its reports the UN considers open source as the most appropriate vehicle for the development of its members.

http://www.tmcnet.com/usubmit/2006/02/20/1389065.htm


OR - Primjer: EU i otvoreni sustaviIDABC: Interoperable Delivery of European eGovernment Services

to public Administrations, Businesses and Citizens.

http://europa.eu.int/idabc/

UK i Open SourceOpen Source Academy: Our aim is to encourage the use of Open Source Software by local authorities through knowledge sharing and practical advice. The content of our portal, as well as our one-to-one services, can help you economise on costs and increase Open Source's implementation efficency.

http://www.opensourceacademy.gov.uk/

http://europa.eu.int/idabc/

http://www.opensourceacademy.gov.uk/


OR - Primjer: Hrvatskao Vlada RH

o usvojila politiku otvorenih programa, dokument "Odrednice razvitka i uporabe računalnih programa s otvorenim kodom u tijelima državne uprave“

o podrška za pisanje priručnika o otvorenom uredskom paketu OpenOffice.org

o Korištenje otvorenog CMS-a za web sjedište

o Tvrtkeo Trend rasta korištenja

otvorenih sustavao Trend rasta tvrtki za pružanje

pomoći u radu s otvorenim sustavima


Hrvatska i otvoreni sustavio ....od 2006.g. !! :-)o Politika otvorenog programskog kôda Vlade RH

9. Vlada Republike Hrvatske će poticati ugradnju znanja s područja programskih rješenja temeljenih na otvorenom izvornom kodu u odgojno-obrazovne sadržaje. Pri tome će se ravnopravno predstavljati sadržaji o otvorenim i vlasničkim programskim rješenjima kako bi se mlade generacije pripremile za samostalno odlučivanje o izboru i opravdanosti odabranog programskog rješenja za pojedinačne informacijske i poslovne potrebe.


Otvorenost u Hrvatskoj

DORS/CLUC 2007

Open Source at the Gates!18. - 20. travnja 2007., Zagreb

... i mnoge druge institucije i tvrtke

http://www.carnet.hr/?CARNetweb=678eb3fb404ecde54812737bba6ba8a2

http://public.mzos.hr/default.asp?jezik=1

http://public.mzos.hr/default.asp?jezik=1


Koji sustav je bolji?o Što zapravo tražite? Sustav se mjeri i prema:

o kvaliteti programskog kôdao jednostavnosti uporabe sustavao mogućnostima samog sustavao tehničkoj podršcio dokumentacijio mogućnostima edukacijeo mogućnostima integracije sa drugim sustavima

Otvoreno računarstvo - Legende i mitovi66

Legenda #1 - Izmjena kôdao „Otvoreni sustavi su bolji jer omogućavaju izmjenu

programskog kôda"o Što je s velikim programima (nekoliko desetaka tisuća

linija kôda)?o Čija je odgovornost mijenjanja? o "Many eyes make all bugs shallow"o Prihvaćanje izmjena u izvornoj

distribuciji može biti komplicirano


Legenda #2 – Korisnicio „Otvoreni sustavi ne trebaju krajnjim korisnicima,

jer nisu programeri"o Ne mogu sami popraviti probleme?o Trebaju li otvoreni sustav?

o Niti su svi vozači automehaničari – ali žele slobodu odabira tko će im popraviti auto


Legenda #3 - Grješke...o „Otvoreni kôd je loš jer omogućava lakši pronalazak

"bugova" za upad u sustav"o Je li je doista jednostavno proučavati desetke tisuća

linija kôda kako bismo pronašli rupu u sustavu? o Zatvoreni sustavi mogu imati više pronađenih rupa od

otvorenih sustava (npr. Internet Explorer vs. Firefox)


Legenda #4 - Programeri...o „Programer otvorenih sustava = Volonter"

o Većina otvorenih sustava je nastala u sklopu potrebe razvoja za neku tvrtku ili zbog akademskih istraživanjao OpenOffice.org projekt organizacije Sun Microsystemso Američka vlada – sve ide u open source

o Postoje i poslovni modeli otvorenih sustava na temelju kojih se ostvaruje zarada

o Programski kôd se naplaćuje jednom, a ne više puta kao kod onih koji se prodaju na „kutije"


Legenda #5 - Poslovni modelo „Open Source je samo poslovni model"

o Zapravo Open Source znači način distribucije, a ne poslovni model

o U otvorenim sustavima ima puno poslovnih modela...


Legenda #6 - Autorstvoo „Programeri se odriču autorstva pisanjem

otvorenih sustava"o Zakon o Autorskom pravu (NN broj167/2003):

o Autor djela je fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila (Članak 9)

o Autor se ne može odreći svojega autorskog prava. (Članak 50).o Računalni program je zaštićen kao jezično djelo

(Članak 107)


Legenda #7 - Integracija...o „Samo otvoreni sustavi se mogu integrirati i

povezivati s drugim sustavima"o U otvorenim sustavima

o ako i ne postoji mogućnost povezivanja s drugim sustavima moguće ju je samostalno doprogramirati

o U zatvorenim sustavima o potrebno je zatražiti dodavanje nove mogućnosti od samog

proizvođača – što ako je proizvođač prestao poslovatio neki sustavi već imaju ugrađene module za povezivanje s

drugim sustavima


Legenda #8 - Kvaliteta...o „Da nešto vrijedi onda bi to prodavali"

o Postoji veliki broj primjera kada se više koriste otvoreni sustavi od „istih" komercijalnih o Apache, FireFox, OpenOffice.org, OpenSSL, ThunderBird,...

o Zatvoreni sustavi često ulažu više u reklamu o Reklama „čini čuda" i prodaje

proizvod koliko god on bio loš o Pitanje je: „Tko plaća reklamu?"


Legenda #9 - Besplatnost 1o „Sustav napisan u otvorenim tehnologijama mora

biti besplatan"o Većina komercijalnih programa je napisana u otvorenim

jezicimao I jezik C je otvoreno Otvorene tehnologije omogućavaju „slobodu

prevođenja"


Legenda #10 - Besplatnost 2o „Ako je sustav otvoren, rad je besplatan"

o Ideja otvorenosti je da se rad naplati samo jednomo Kod otvorenih sustava se naplaćuje:

o usluga kopiranjao programiranje novih mogućnostio dokumentacijao konzultacijeo edukacijao ...


Legenda #11 - Podrškao „Za otvorene sustave nema korisničke podrške."

o Jednostavno nije istinao komercijalna podrška za otvorenu programsku podršku,

obrazovanje i savjetovanjeo Ako ne želite platiti, odgovor je u dokumentaciji,

mailing/news listi ili forumuo S druge strane, besplatna podrška za komercijalni

proizvod je često potpuno beskorisna

Otvoreno računarstvo - Uvod

Pitanja?

Otvoreno računarstvo

Dodatak:


Zatvoreni sustavio Primjer :

o Plaćanje putem Internet bankarstva

o Što je tu loše?o Preduvjeti: Win XP SP2

+MSIE 7.0+JSE RE 6 upd. 3?o Onda nemate problema

o Imate li bilo koju drugu kombinacijuo Zaboravite Internet bankarstvo


Razlike u kognitivnoj mapi

Odgovornost, poslovnost, korektnost

Dobročinstvo, poštenje, suradnja

Vezano za vrline

Obveze prema vlasnicima i dioničarima

Dijeliti i citiratiVezano za obveze

Vlasnička pravaIsticanje autoraVezano za prava

Privatni i javni interesi

Opće dobroVezano za interese

Vlasničkarješenja

Rješenja u izvornom kodu

Odnose se na ljude, organizacije i sustave


Poznati proizvodi iz domene Open S ourceo Operacijski sustav: Linux

o Uredski paket: OpenOffice.org

o Preglednici Weba: Mozilla Firefox, Netscape Navigator

o Preglednik el. pošte: Mozilla Thunderbird

o Uređivač slika: GIMP

o Programski jezici: PHP, Perl, Python...

o Poslužitelj Weba: Apache

o Baze podataka: PosgreSQL i MySQL

o Poslužitelj el. pošte: Sendmail

o Poslužitelj domena: DNS (named)

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/uk/3/33/Linux-logo.jpg&imgrefurl=http://uk.wikipedia.org/wiki/%25D0%259B%25D1%2596%25D0%25BD%25D1%2583%25D0%25BA%25D1%2581&h=237&w=200&sz=7&tbnid=7DRD_wbpZDnOGM:&tbnh=104&tbnw=87&hl=hr&start=1&prev=/images%3Fq%3DLinux%2Blogo%26svnum%3D100%26hl%3Dhr%26lr%3D%26rls%3DDVXA,DVXA:2004-48,DVXA:en%26sa%3DN

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.roumazeilles.net/images/openoffice_logo.jpg&imgrefurl=http://www.roumazeilles.net/news/fr/news.php&h=222&w=415&sz=12&tbnid=26yza4yW6h4NTM:&tbnh=64&tbnw=121&hl=hr&start=2&prev=/images%3Fq%3DOpenOffice%2Blogo%26svnum%3D100%26hl%3Dhr%26lr%3D%26rls%3DDVXA,DVXA:2004-48,DVXA:en

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://jdk.phpkid.org/wp-content/firefox-logo.jpg&imgrefurl=http://jdk.phpkid.org/category/windowsasoftware/&h=173&w=183&sz=12&tbnid=wl36erz-8qR1fM:&tbnh=90&tbnw=96&hl=hr&start=4&prev=/images%3Fq%3DFirefox%2Blogo%26svnum%3D100%26hl%3Dhr%26lr%3D%26rls%3DDVXA,DVXA:2004-48,DVXA:en

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.firefox-browser.de/MediaWiki/images/b/be/ThunderbirdLogo.jpg&imgrefurl=http://www.firefox-browser.de/wiki/Thunderbird&h=169&w=166&sz=9&tbnid=ZoE13NkNvMI1kM:&tbnh=94&tbnw=92&hl=hr&start=2&prev=/images%3Fq%3DThunderbird%2Blogo%26svnum%3D100%26hl%3Dhr%26lr%3D%26rls%3DDVXA,DVXA:2004-48,DVXA:en

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://alucard0481.free.fr/pel/v4/images2/logo_gimp.gif&imgrefurl=http://alucard0481.free.fr/pel/v4/logslibres.php&h=197&w=252&sz=18&tbnid=41NgYREEZdf04M:&tbnh=82&tbnw=106&hl=hr&start=1&prev=/images%3Fq%3DGIMP%2Blogo%26svnum%3D100%26hl%3Dhr%26lr%3D%26rls%3DDVXA,DVXA:2004-48,DVXA:en

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.movenext.nl/page/images/thumb/w248h220_php-logo.jpg&imgrefurl=http://www.hostprovider.nl/nieuws/365&h=144&w=248&sz=6&tbnid=DCLfaQByPbPtiM:&tbnh=61&tbnw=106&hl=hr&start=3&prev=/images%3Fq%3DPHP%2Blogo%26svnum%3D100%26hl%3Dhr%26lr%3D%26rls%3DDVXA,DVXA:2004-48,DVXA:en

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.dmxzone.com/downloads/fab.os.logo.apache.200.150.jpg&imgrefurl=http://www.dmxzone.com/showDetail.asp%3FTypeId%3D2%26NewsId%3D10188&h=150&w=200&sz=14&tbnid=QOKNZjsk-mYPxM:&tbnh=74&tbnw=99&hl=hr&start=1&prev=/images%3Fq%3DApache%2Blogo%26svnum%3D100%26hl%3Dhr%26lr%3D%26rls%3DDVXA,DVXA:2004-48,DVXA:en

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.proiv.com/p4w_images/Partner-Postgres%2520logo.jpg&imgrefurl=http://www.proiv.com/home/about/partners.xsp&h=170&w=220&sz=8&tbnid=SqZ2fI64UFbhNM:&tbnh=78&tbnw=102&hl=hr&start=4&prev=/images%3Fq%3DPostgreSQL%2Blogo%26svnum%3D100%26hl%3Dhr%26lr%3D%26rls%3DDVXA,DVXA:2004-48,DVXA:en

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/a/a9/MySQL.png&imgrefurl=http://chl.be/mascots/&h=202&w=391&sz=6&tbnid=_kGmSRcBsLz8tM:&tbnh=61&tbnw=120&hl=hr&start=4&prev=/images%3Fq%3DMySQL%2Blogo%26svnum%3D100%26hl%3Dhr%26lr%3D%26rls%3DDVXA,DVXA:2004-48,DVXA:en

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/thumb/7/75/Netscape_classic_logo.png/180px-Netscape_classic_logo.png&imgrefurl=http://en.wikipedia.org/wiki/Netscape&h=180&w=180&sz=18&tbnid=dJHs2_OQJCNM-M:&tbnh=96&tbnw=96&hl=hr&start=5&prev=/images%3Fq%3DNetscape%2Blogo%26svnum%3D100%26hl%3Dhr%26lr%3D%26rls%3DDVXA,DVXA:2004-48,DVXA:en


Free Software Foundation (FSF)o Osnovao ju je 1984. Richard M. Stallman na MIT-uo Dom pojma “GNU” (“GNU is Not Unix”)o Licencija General Public License (GPL)o Jezgra operacijskog sustava: HURDo Cjeloviti operacijski sustav: GNU/HURD

http://misc.linux.hr/rms2000/pics/Unsorted/Croatia-Zimmer/07.jpg

http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Free_Software_Foundation_logo.png


1991. g. u Helsinkiju...o Asistent na Sveučilištu u Helsinkiju za svoj

magistarski rad napisao je novu jezgru operacijskog sustava i objavio je na Internetu

o Do tada se u nastavi koristio unixoid “Minix”.o Nova jezgra bila je takva da je mogla biti

osnova za ostale brojne sistemske programe razvijane pod GNU licencom

o Uskoro mu se pridružilo tisuće developera iz čitavog svijeta

o Stallman napustio rad na HURD-u i inzistira da se operacijski sustav zove ne samo po jezgri (Linux), već cjelovito: GNU/Linux


Ratovi programskih kuća

otvoreno ra^unarstvo - fer · 6 otvoreno računarstvo - uvod kome je namijenjen predmet ? o...

Documents