ožiljavanje i razmnožavanje bilja • the majka

27.12.13. Oiljavanje i Razmnoavanje Bilja The Majka

https://themajka.com/oziljavanje-i-razmnozavanje-bilja-t1359.html 1/9

Poetna uvajmo priroduEkologija, Permakultura i BioVrtMoj Bio Vrt

Promjeni veliinu slova

Prikaz ispisa

TraiFAQ

RegistracijaLogin

Oiljavanje i Razmnoavanje Bilja

Pretrai ovu temu Trai

14 post(ov)a Strana 1 od 2 1, 2

Oiljavanje i Razmnoavanje Bilja

Broj posta: #1 by Red 19.09.2012, 14:48

Uzgoj bilja poinje jo u doba neolitika, najmlaeg razdoblja kamenog doba. Razvija se zemljoradnja i

stoarstvo. ovjek, do tada lovac i sakuplja hrane postaje proizvoa hrane. Prestaje biti nomad, jer gazemljoradnja vee uz sjedilaki nain ivota. ivi u zemunicama, u kuama izgraenim na povrini zemlje i u

sojenicama (kraj rijeka i jezera) a samo ponegdje u spiljama. Od kultiviranih biljaka poznavali su penicu,

ra, lan, konoplju, mak, leu, graak, mrkvu, jeam i bob. Alat se izraivao od drva, kremena i kosti, a itose elo primitivnim srpovima, izraenim od kremenih otrica. Uzgoj hortikulturnog bilja vjerojatno zapoinje

mnogo kasnije, razvojem alata i olakavanjem obrade zemlje.

Sve uzgojne biljke prvenstveno su rasle divlje u prirodi, a ovjek je tijekom svoje evolucije otkrivao jestive i

ljekovite biljke a u doba neolitika poeo ih je i uzgajati. Od tada pa do danas ovjek neprekidno izgeneracije u generaciju odabire najbolje vrste i sorte koje su esto nastajale i spontanim krianjima i

mutacijama, te nastavljao njihov uzgoj otkrivajui ujedno naine njihova uzgoja i razmnoavanja. Paralelno stim poeo je s oplemenjivanjem biljaka, u poetku krianjem razliitih sorti a kasnije umjetno izazvanim

mutacijama koje su uglavnom bile neuspjene, a u zadnje vrijeme genetskim modifikacijama, ubacivanjem

ivotinjskih gena u genski sustav (kromosome) biljke.

Vegetativno razmnoavanje je oiljavanje vegetativnih dijelova biljaka (korijen, stabljika, list). Na ovaj

nain proizvedene sadnice prenose u potpunosti svoje osobine na potomstvo.

Razmnoavanje diobom grma predstavlja najjednostavniji oblik vegetativnog ramnoavanja. Uvjet je dabiljka raste grmoliko s vie izdanaka iz korijena i da ima veliku izbojnu snagu. Grm se dijeli na vei broj

dijelova, pri emu je vano da svaki ima 2-3 pupoljka tj. izboja i odgovarajui dio korijenja. Razmnoavanjese obavlja u periodu mirovanja biljke. Najnepovoljniji period je period cvjetanja i plodonoenja. Za biljne vrste koje cvjetaju u jesen, diobu je najbolje obaviti u proljee.

Dioba se obavlja runo, noem ili nekim drugim slinim alatom. Na taj nain dobiveni dijelovi matine biljke sade se na stalno mjesto, na gredice ili u kontejnere, te uzredovite mjere njege izrastu u biljke normalnih osobina. Na ovaj nain razmnoava se npr. bour - Paeonia sp., metvica - Mentha sp., matinjak - Melissa sp.

Razmnoavanje rizomima. Biljke s zadebljalom podzemnom stabljikom - rizomom, razmnoavaju se njegovom diobom, uz uvjet da svaki dio ima dva do tri pupa.Prerezi se sue na zraku nekoliko sati ili se zaprae aktivnim ugljenom te se sade u zemlju. Dioba se takoer obavlja u periodu mirovanja biljke. Na ovaj nainrazmnoavaju se npr. perunika - Iris sp., kana - Canna sp.

Razmnoavanje gomoljima. Gomolji su zadebljali podzemni dijelovi stabljike u kojima su uskladitene rezervne hranjive tvari. Slue za preivljavanje nepovoljnog dijelagodine, a i za vegetativno razmnoavanje. Gomolj kod krumpira - Solanum tuberosum sadri vie klica na razliitim dijelovima gomolja dok su kod gomoljaste begonije -Begonia tuberhybrida klice na gornjoj strani gomolja, te se stoga gomolj krumpira rasijeca na vie dijelova a kod begonije samo na dva, pazei da se ne otete klice.

Razmnoavanje lukovicama. Lukovice su takoer podzemna stabljika. Uz matinu lukovicu, tijekom godine formira se vie manjih lukovica koje se mogu lako odijeliti ipresaditi na drugo mjesto ali cvjetaju tek nakon nekoliko godina. Lukovica kod ljiljana - Lilium ima ljuske koje se u kasno ljeto mogu odvojiti i horizontalno poloiti na

zemlju i samo lagano nagrnuti. Lukovice imaju biljke iz porodice ljiljana - Liliaceae.

Razmnoavanjem poloenicama se obavlja na nain da se izdanak ili grana povije do zemlje te se dio prekrije zemljom, pazei da vrni dio ipak bude izvan zemlje. Dio

koji se nalazi u zemlji potrebno je noen lagano zasjei do jedne treine te u ranu utaknuti kameni. Na taj nain pospjeuje se, na mjestu ozljede, stvaranje korijenja.Ovim nainom mogu se razmnoavati uglavnom sve vrste puzavica i grmolikih biljaka.

PoetnaFAQRegistracija

Login



Razmnoavanje nagrtanjem. Tijekom jeseni biljke se nagrnu zemljom u visini oko 15 -20 cm. Tijekom vegetacije slijedeegodine, na nagrnutim se izdancima stvara adventivno korijenje. U jesen, biljka se dijeli na onoliko dijelova koliko je izdanakastvorilo korijen. Ovaj nain se rijetko koristi a mogue ga je primjeniti kod niskih jastuastih trajnica ili kod npr. hortenzije -

Hydrangea sp.

Margotiranje je oiljavanje vrnih granica. koristi se uglavnom kod lonanica; fikusa - Ficus sp., zmajevca - Dracena sp. Nagrani, neposredno ispod lisne peteljke zasijee se kora i dio drva. Rez se pravi koso u duini od 2 -3 cm. Da rana ne zaraste, u

nju se postavi kameni. Umjesto zarezivanja moe se i prstenovati kora. Dio grane koji je zasjeen obloi se mahovinom ilitresetom sa malim dodatkom zemlje. Sve se navlai i omota crnom plastinom folijom (najilonom - vree za smee). Nakonmjesec do dva dana na ozlijeenom mjestu razvit e se korijenje, te se grana odsijee ispod plastine folije, folija se odmota i

biljka zasadi.

Razmnoavanje reznicama je najjednostavniji i najei nain razmnoavanja. Reznice su dijelovi biljke koji slue za dobivanje novih biljaka, a mogu biti korijen,

stabljika ili list.

Reznice stabljike su dijelovi stabljike duljine do 10 cm sa ili bez vrnog pupa. U svakom sluaju reznice moraju imati

najmanje dva pupa (lista). Prema stupnju odrvenjelosti mogu biti zelene, poluzrele i zrele (drvenaste). Reznice se uzimaju sazdravih i dobro razvijenih biljaka. Reznica se otkida otim noem nekoliko milimetara ispod baze lista. Donji list na reznici seskida. Ukoliko na reznici postoji cvjetni pup, neophodno ga je skinuti. Iako se u svoj literaturi navodi da se reznice stavljaju upijesak, perlit, ili u smjesu pijeska i treseta, oiljavanje se jednako dobro moe obaviti i u obinoj zemlji za cvijee. Prilikom

sadnje reznica treba paziti da se sama reznica ne ozlijedi ili moda ne okrene naopako. Sadnja se obavlja dosta plitko,dovoljno je samo 2-3 cm. Ujedno, potrebno je osigurati i visoku vlanost zraka, za koju se mogu upotrijebiti plastine vreice.Kao sredstvo za oiljavanje moe se koristiti i voda, tako to se reznice urone jednom treinom u vodu. To je pogodno za

afrike ljubiice - Saintpaulia sp. filodendrona - Philodendron sp. i sl.

Za lisne reznice koristi se list a tehnika uzgoja se razlikuje od biljke do biljke. Kod afrike ljubiice otkine se itav list, te se

jedan do dva centimetra utakne u zemlju ili u vodu. Kod begonija - Begonia sp. lisna peteljka se skrati na 2 - 3 cm duljine te seitava utakne u zemlju, a plojka lista se poloi na zemlju te se na nju stavi par kamenia da plojka prilegne u zemlju. Ujedno,

potrebno je lisne ile prerezati neposredno prije mjesta grananja i na svakom takvom mjestu razvit e se nova biljka. Kod sablji- Sansevieria sp. list se naree na dijelove duljine 5 -10 cm te se svaki zasebno utisne u zemlju 2 cm duboko.

Reznice od korijenja se rijetko upotrebljavaju zbog dugog i preloenog postupka.

Razmnoavanje cijepljenjem je postupak kojim se dio jedne biljke; pup ili granica (plemka); prenosi i spaja s drugom biljkom (podloga), s kojom kasnije srasta i dalje

se razvija. Koristi se za razmnoavanje u cilju prenoenja sortnih osobina. U hortikulturi se koristi uglavnom za razmnoavanje rua i akacija (mimoza).Podloge se mogu uzgojiti vegetativno i generativno, a mogu se upotrijebiti i srodne biljke koje spontano rastu u prirodi.(npr. na divlju kruku - Pirus amygdaliformis moese cijepiti domaa kruka - Pirus communis, na raeljku - Prunus mahaleb moe se cijepiti trenja - Prunus avium).Da bi cijepljenje bilo uspjeno, potrebni su odreeni uvjeti kao to su podudarnost (srodnost) izmeu plemke i podloge, dodirna povrina plemke i podloge, svojstvaplemke i podloge, vrijeme i nain cijepljenja, te ekoloki inioci za vrijeme i poslije cijepljenja.Srodnost (podudarnost, afinitet, kompatibilnost) izmeu podloge i plemke je osnovni uvjet na normalno sratavanje. Najblia je srodnost kod razliitih sorti iste vrste. Teeje cijepljenje izmeu vrsta, zato to je botanika sronost udaljenija, ali je ipak mogua (npr. kruka na dunju, limun na poncirus, limun na gorku naranu)

Dodirna povrina presjeka mora biti to vea kako bi se kambij obiju povrina to vie poklopio. Presjeci trebaju biti to glatkiji jer je u tom sluaju dio oteenog tkivamanji, pa je i sratavanje bre.Osim za oenje na budni i spavajui pup, najpovoljniji period za cijepljenje je sijeanj -veljaa, jer tada poinje bubrenje pupa i bri rast kambija.Temperatura od 0oC sprijeava, a visoka temperatura smanjuje uspijeh cijepljenja. Najpovoljnija temperatura je od 18 do 25 oC a vlanost od 75 - 85 %.

Najei naini cijepljenja:

1. Okuliranje se provodi kada se kora lako odvaja od drva, a to je u lipnju, te krajemkolovoza i poetkom rujna. U lipnju se provodi okuliranje na budni pup. Obavlja se obino iznad same zemlje, otprilike na 3 - 5 cm. Izabere se mjesto s glatkom korom i kora zasijee u obliku slovaT. Na mjestu gdje se spajaju poprijeni i uzduni presjek, kora se lagano, specijalnim noiem, odvoji od drva. S plemke se skine pup s dijelom kore te se podvue podkoru zasjeenu na podlozi. Odmah nakon toga, mjesto srastanja se vezuje, te se podloga skrauje na 10 -12 cm iznad mjesta cijepljenja. Poslije dva tjedna podloga seskrauje na 0,5 cm iznad mjesta cijepljenja, da bi se pup mogao razviti u mladicu. Sve ostale mladice koje se razvijaju iz podloge, neophodno je skidati.Krajem kolovoza i poetkom rujna obavlja se okuliranje spavajuim pupom. Tehnika cijepljenja je potpuno ista, samo to se skraivanje podloge obavlja tek kad doe

vrijeme za zimsku rezidbu. Pod normalnim uvjetima, pupovi se do proljea slijedee godine ne razvijaju.

2. Cijepljenje granicama moe bitia) spajanjeobino spajanjeenglesko spajanje

spajanje sa stranesedlasto spajanje sa straneb) pod koru:sa cijepanjem korebez cijepanja korec) priljubljivanje

Razmnoavanje vrijeama. Neke biljke, npr. jagoda - Fragaria vesca sposobne su



stvarati vrijee koje se u dodirom sa zemljom zakorjenjuju. Nakon zakorjenjivanja dovoljno ih je odvojiti od matine biljke i posebno zasaditi.

Generativno razmnoavanje je razmnoavanje sjemenom, meutim na ovaj nain biljke ne prenose na potomstvo svoja tipina svojstva, jer dolazi do izmjene genetskogmaterijala s drugim biljkama, to je u prirodnim uvjetima izuzetno povoljno, budui se novonastale biljke lake prilagoavaju promijenjenim ekolokim uvjetima. Ipak, zadobivanje novih sorti uglavnom je neophodno krianje s pripadnicima iste vrste ali razliitih morfolokih znaajki. Samooplodne biljke oprauju, tj. oplouju same sebe i

kako nema izmjene genetskog materijala s drugim biljkama, njihova vitalnost slabi, krljaju i s vremenom ugibaju.

Sjetva se moe obaviti na vie naina:Sjetva rasipanjem je najee koritena metoda. Sjeme se uzme u ruku i trljanjem palca i kaiprsta sjeme se ravnomjerno rasporeuje po povrini zemlje. Ukoliko jesjeme jako sitno, radi lake i ravnomjernije sjetve, mijea se sa pijeskom u omjeru 1 : 5. Ovako izmijeano sjeme s pijeskom stavlja se na presavijeni papir i blagimpokretima ruku ravnomjerno prosipa s papira i rasporeuje po zemlji. Ukoliko se radi na malim povrinama sjeme se prekrije zemljom u visini 0,5 - 1 cm, u ovisnosti oveliini sjemena; a ukoliko se radi na velikim povrinama tada se zemlja lagano pograblja, te se na taj nain sjeme izmijea sa zemljom.

Sjetva u brazde ili redove se obavlja na taj nain da se na povrini zemlje naprave brazde duboke koliko duboko elimo posijati sjeme, te se u brazde pojedinano ilirasipanjem posije sjeme a zemlja poravna. Za pravljenje brazda mogu se koristiti maklini, motiica ili specijali kalupi.

Sjetva u kuice koristi se za neke povrtne kulture kao to je bob - Faba sativa na taj nain da se na mjestu sjetve napravi jama duboka do 10 cm (ovisno o veliinisjemena), te se nekoliko sjemenki postavi u jamu koja se tada zatrpa zemljom.

Poslije sjetve obavi se zalijevanje. Kako je biljkama za nicanje i zakorijenjivanje potrebna visoka vlanost, zalijevanje se mora esto obavljati, pazei da se ne pretjera,budui velika koliina vode u tlu moe izazvati razvoj mikroorganizama i truljenje sjemenki. Mlade, tek isklijale biljke nazivaju se klijanci. Veoma su njene i osjetljive nasvjetlost, vlagu i temperaturu. Kada biljke izrastu toliko da se meusobno dodiruju, a to je obino faza kad razviju dva lista, pristupa se pikiranju. To je rasaivanje mladihbiljaka, pri emu svaka biljka mora dobiti dovoljno prostora za svoj razvoj. Naroito je vano to ovakve biljke imaju bolje razgranat korjenov sustav to je preduvjet daizrastu u kvalitetnu biljku, koja e bolje podnositi eventualnu suu i koja e obilnije cvjetati. Pikiranje se obalja u male posudice zapremine oko 2 dl, za to su prikladneaice od jogurta kojima obvezno treba probuiti dno kako bi se omoguimo oticanje suvine vode. Zemlja u kojoj se nalaze mlade biljke obvezno se prije pikiranja mora

dobro natopiti vodom. Biljke se zatim oprezno upaju uz lagano protresanje zemlje kako bi isupana biljka na svom korijenu zadrala odreenu koliinu zemlje. Takvabiljka prenosi se u lonie (aice od jogurta) te normalno zasadi. Daljnja njega sastoji se u odravanju vlage, temperature i svjetla. Kada biljke prerastu loni presaujuse na otvoreno ili u vee lonce.

Oiljavanje biljaka moemo izvesti na par naina:

Kao sredstvo za oiljavanje moe se koristiti voda, tako to se reznice urone jednom treinom u vodu.

Vrbin sokU trgovinama moete kupiti hormon rasta za vae biljke, ali ako ne elite nikakve kemikalije onda je najbolje sredstvo vrbinsok.

Ukoliko ne elite koristiti prah za oiljavanje, postoji prirodniji nain da potaknete razvoj korijenskog sistema na reznicama.Pripremanje sredstva za oiljavanje nije komplicirano a efekti mogu biti iznenaujui.

Korak po korakBiljka koja je pravi prvak u proizvodnji auksina jeste vrba. Ovo drvo raste zapanjujuom brzinom, a svaki dio njegovog stabla

je potencijalna sadnica. Prirodni sredstvo za oiljavanje se dobija kada se iz mladih izbojaka vrbe izvuku fitohormoni zasluni za oiljavanje.

Kako to uiniti?Naberete vrhove vrbovih grana, isjeckajte ih na kratke tapie, stavite u plastinu ili keramiku posudu, prelijete mlakom vodom i ostavite da odstoje 24 sata. Potom ihizvadite iz vode pa u nju stavite reznice i ostavite da prenoe. Nakon toga, reznice posadite u vlaan supstrat ili pijesak, prekrijete najlonom i ostavite da se oile. Kadareznice puste ile moete ih presaditi u stalnu posudu/teglu.

Savjet:Vodu u kojoj ste drali reznice nemojte bacati. Njome moete zalijevati biljke, a pomou komadia vrbe pripremite novu vodu za zalivanje svog omiljenog cvea.

Moete i med iskoristiti za bolji razvoj korijena, samo umoite vae reznice i zasadite.

Abeceda vegetativnog razmnoavanjaAko vegetativno razmnoavanje prije svega omoguava da s okolinom dijelimo biljke kojima se divimo, ono je takoer nain da brzo

doemo do velikog broja biljaka, gustih lonanica, da uz male trokove oblikujemo ivu ogradu koja e tititi od vjetra, da

nadomjestimo ili oivimo klonulu biljku...Osim toga, to je jedini nain da se ponovno vjerno stvore kultivari. Abeceda vegetativnograzmnoavanja donosi najbolje prilagoene naine vegetativnog razmnoavanja za 200 vrsta. Ona upuuje kada razmnoavati, koji

dio biljke odvojiti, u kakvu mjeavinu supstrata posaditi da bi se zakorijenio, u kojem trenutku presaditi i kako poticati razvoj. Korakpo korak, sve su etape jasno objanjene i popraene crteima u boji. Pratei ovaj vodi, znat ete uspjeno razmnoiti biljke koje

odaberete.

-----------------------------------------------------------------

*Link je skriven od neregistriranih posjetioca.*-----------------------------------------------------------------

If I eat you, and you, and you, I know you will make me sing wonderfull.



Za ovaj post autor/ica Red je primio/la zahvalu od:

Kadulja

Red

Postovi: 4344

Pridruen: Veljaa, 2010Primio/la zahvala: 532 puta

Vrh

Re: Oiljavanje i Razmnoavanje Bilja

Broj posta: #2 by Mary Jane. 21.09.2012, 17:04

Odlino Red, hvala na trudu za ovako dobar post, mislim da je svima koje imalo zanimaju biljke korisno ovo proitati

This print was sent to you in order to contribute to worldpeace and harmony.Let the positive vibes reach and teach you,..

Mary Jane.

Postovi: 363Pridruen: Srpanj, 2010

Primio/la zahvala: 25 puta

Vrh


Broj posta: #3 by Red 07.10.2012, 08:06

hehehe moje znanje i jeste iz slinih prirunika, mislim da nema smsila pisat ono to je ve napisano mali milijon puta.

Bila bi vea fora izdati prirunik o maginim biljkama, pot toga nema na hrvatskom a da je onako zbilja fino napisano


Red



Postovi: 4344


Vrh


Broj posta: #4 by Red 07.10.2012, 10:50

lako mogue!


Red

Postovi: 4344


Vrh


Broj posta: #5 by Kadulja 12.11.2012, 23:11

Pokuavam ovih dana uzgojiti ananas. Ne ide mi jer vjerojatno dugo stoje u hladnjaama.

Postoje tri metode koje ljudi spominju na internetu:

a) ananas odsjei na 2 cm ispod listova (da ostane onaj mesnati dio) i staviti u vodu na tri dana, a zatim presaditi u zemlju i staviti na mjesto s puno svjetlosti

b) ananas odsjei na 2 cm i ostaviti da se prosui na zraku oko 8 sati i zatim presaditi u zemlju

c) ananas odsjei, staviti u vodu ili ostaviti da se prosui, a prije sadnje posipati s hormonskim prahom za rast

Pokuala sam prvu metodu i u 2 od 2 sluaja on je izgnjilio, listovi su otpali i nije pustio korijen, a kamoli nove rozete.

Sada u pokuati metodom b).

Drite paleve,

Kadulja

Postovi: 185

Pridruen: Listopad, 2011Primio/la zahvala: 19 puta

Vrh




Broj posta: #6 by Red 14.11.2012, 09:11

Ananas kao sobna biljka

Ananas (Ananas comosus) se danas u Europi uzgaja samo kao ukrasna biljka, a nekada je slovio kao najvee umijee staklenikog voarstva. Knjige o uzgoju voa

davale su iscrpne upute o uspjenom uzgoju ananasa i dobivanju plodova slovilo se kao poseban dogaaj. Danas se ananas plantano uzgaja pa su njegovi svjei plodovidostupni su tijekom cijele godine.

Na vrhu mesnatog ploda ananasa nalazi se uperak listova koji se moe uzeti kao reznica za razmnoavanje. Kad se uperak listova ukorijeni, ananas se moe lakouzgajati kao ukrasna sobna biljka, a moe ak i dati mali jestivi plod.

Poloaj: Sunan i zatien

Temperatura: Drati na toplom mjestu, osobito zimi. Poeljna dnevna temp ljeti 25-30 C, nou 18-21 C, a zimi 15-18 C.

Zalijevanje: Redovito zalijevati, jer zemlja mora biti stalno vlana. Zalijevati samo mekom vodom, ljeti 1-2 puta tjedno i obilno, a zimi 1 puta tjedno i umjereno.

Prskanje: Ljeti prskati 2 puta tjedno, a zimi 1 puta tjedno. Biljka trai prilino visok stupanj vlage u zraku, premda podnosi i suhizrak.

Prihranjivanje: U vrijeme stvaranja ploda prihranjivati 1 puta tjedno.

Cvatnja: Ananas cvate kad je star 10-20 mjeseci. Da bi donio plod treba mnogo svjetla i topline. Kad razvije plod, obino uproljee, biljka poinje propadati, a na staroj se biljci pojavljuju 2-3 mladice. Kad listovi sasvim uvenu, za oko 2 godine, mlade biljke

odvojiti i zasaditi jednako kao i uperke listova.

Razmnoavanje uperkom listova

1) Izabrati svjei ananas sa cjelokupnim uperkom listova, jer uzgajivai ponekad odstranjuju

sredinje listove. Lisnati uperak na vrhu ploda odrezati s oko 2 cm debelim slojem mesa.

2) Meso oko stabljike ukloniti a potom paljivo otkinuti 2-4 donja lista. Lisnati uperak ostaviti 2 dana da se sui.

3) Na dno posude staviti drenani sloj i posudu napuniti mjeavinom treseta i pijeska, 50-50%. uperak listova staviti u posudu iuvrstiti kompostom tako da dio ploda bude pokriven.

4) Sadnicu dobro zaliti i pokriti plastinom vreicom. Drati na toplom mjestu pri 24 C. Svaki dan 5-10 minuta odignuti vreicu zbogprozraivanja. Zemlju stalno odravati vlanom. Kad se u sredini lisnog uperka ponu javljati novi listovi, vreicu maknuti




SlikaZa ovaj post autor/ica Red je primio/la zahvalu od:Kadulja

Red

Postovi: 4344Pridruen: Veljaa, 2010

Primio/la zahvala: 532 puta

Vrh



Tvoji postovi su zlata vrijedni!

Krive upute sam itala sve do sada. Em to u mojoj sobi nema 24 C. Evo, ruke mi se tresu od hladnoe.

Em to voka nije imala lijepe zelene listove nego samo par gornjih zelenih, a ostalo sve nekakvo smee. Nema ni svjetlosti sada, a ni osuila ga nisam prije sadnje. Nije

udno to mi je opet uginuo.

Morat u se strpjeti do proljea pa ponovno, ako naem lijepih plodova.

Kadulja

Postovi: 185


Vrh


Broj posta: #8 by HypnoToad 14.11.2012, 14:18

Evo to se tie ananasa, jedna stvar u mojem iskustvu radi ogromnu razliku.Pred jedno 10 godina sam posadio prvi ananas i primio se bez problema. Samo sam ga odrezao, odmah posadio zajedno sa komadom ploda i sve je prolo super. I dandanas je iv.Kasnije sam probavao puno puta, i 'tonijim' postupkom, i koristio sam svjeije plodove bez mesa, nijedan mi se nije primio.

Onda sam se pokuao sjetit to sam napravio drugaije taj prvi put. I sjetio sam se. Supstrat je bio mjeavina 50/50 zemlja za cvijee i morski pijesak. Samo to, 50%pijeska ini ogromnu razliku.Ove godine sam pokuao sa dva, isto sam izabrao jako zdrave plodove s zelenim listovima, poupao donje listove, pustio dva dana da osue, jednog sam stavio prvo u

vodu da pusti korijen, drugog nisam, ali oba sam posadio u zemlju s 50% pijeska i oba su se primila i narasla preko ljeta.Bye.

Za ovaj post autor/ica HypnoToad je primio/la zahvalu od:Kadulja



HypnoToad

Postovi: 1665Pridruen: Oujak, 2010Primio/la zahvala: 231 puta

Vrh



Ima li takve zemlje za kupiti u velikim supermarketima, Konzum i sl.?

Kadulja

Postovi: 185


Vrh


Broj posta: #10 by HypnoToad 14.11.2012, 14:35

Nema, moda bauhaus ili neto, ali vjerujem da bi bilo strano skupo i ne dovoljno dobro. Zemlja za kaktuse je najblia.Ali ako ima u blizini morsku plau, jezero ili suho potono/rijeno korito, moe bez problema nakupiti pijeska koliko ti treba za ananas! Ja uvijek pijesak steriliziram uekspres loncu da se nebi neki gadni mikroorganizmi razmnoavali, a morski pijesak i isperem u slatkoj vodi. Rijeni pijesak mi je drai za ananase i takve stvari, a morskiza kaktuse jer je razliitih veliina, njima treba vea propusnost.

Bye.

Za ovaj post autor/ica HypnoToad je primio/la zahvalu od:Kadulja

HypnoToad

Postovi: 1665Pridruen: Oujak, 2010Primio/la zahvala: 231 puta

Vrh

SljedeePrikaz prethodnih postova: Svi postovi Sortiraj po Vrijeme posta Uzlazno A- Idi

14 post(ov)a Strana 1 od 2 1, 2

Vrati se na: Moj Bio Vrt

Idi na: Moj Bio Vrt Idi



Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju

Poetna

Tim Obrii sve forum kolaie Delete style cookies Vrijeme na UTC + 01:00 sata

Tko je online Ukupno je: 0 korisnika prisutno; 0 registriranih, 0 skrivenih i 0 gostiju Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostijuBack to TopKontakt:

[email protected] by - Cosmic Spirit -

ožiljavanje i razmnožavanje bilja • the majka

Documents