ozzy ozon 2008
DESCRIPTION
Brošura povodom tjedna mobilnosti u OgulinuTRANSCRIPT
U OVOM
BROJU:
OZZY
OBILAZI
OTOKE
BRANITELJ NA[EGA PLANETABRANITELJ NA[EGA PLANETA
MINISTARSTVO ZA[TITE OKOLI[A, PROSTORNOG URE\ENJA I GRADITELJSTVA
AUTOR:
LUIS BETANZOS DE MAULEON
ILUSTRATOR:
NIKOS KOUTSIS
WWW.KOUTSIS.COM
POMO]NIK ILUSTRATORA:
MIKE TORIS
LIK OZZYJA OZONA JE REGISTRIRANI ZA[TITNI ZNAK
VLADE BARBADOSA. UNEP BI @ELIO ZAHVALITI VLADI
BARBADOSA ZA DOPU[TENJE DA SE KORISTI
OVIM LIKOM.
ISBN: 978-92-807-2912-2
GRAFI^KA PRIPREMA I TISAK:
DENONA D.O.O., ZAGREB
PRIZNANJA
OVAJ STRIP SASTAVIO JE ODJEL UNEP-a ZA TEHNOLOGIJU,
INDUSTRIJU I EKONOMIJU (UNEP DTIE), PROGRAM AKCIJA ZA
OZON, U OKVIRU MULTILATERALNOGA FONDA ZA PROVEDBU
MONTREALSKOGA PROTOKOLA
BRANITELJ NA[EGA PLANETABRANITELJ NA[EGA PLANETA
NA^ELNIK OGRANKA
AKCIJE ZA OZON:
RAJENDRA M. SHENDE
OVA PUBLIKACIJA POVEZANA JE S
UNEP-ovom STRATEGIJOM TUNZA
ZA DJECU I MLADE.
INFORMACIJSKI
MENAD@ER:
JAMES S. CURLIN
UPRAVLJANJE
PROJEKTOM:
ANNE-MARIA FENNER
Neke od kemikalija koje se
koriste kao zamjena za tvari
koje uni{tavaju ozonski sloj
pridonose klimatskim
promjenama.
Ozzy Ozon i njegovi prijatelji brane
na{ planet Zemlju. Ove male molekule
ozona uvijek su spremne {tititi i
pomagati svim `ivim bi}ima na Zemlji.
U njihovim prija{njim pustolovinama Ozzy
Ozon i njegovi prijatelji pomogli su svijetu
da razumije va`nost za{tite ozonskog sloja
od kemikalija koje ga uni{tavaju kao i u~inke
na zdravlje ljudi.
…tijekom najnovijih
rasprava svjetskih vo|a
u Montrealu re~eno je….
Zoe,
slu{aj!
…da smo, unato~ velikom napretku
postignutom u za{titi ozonskog
sloja, danas suo~eni s drugim
velikim izazovom u borbi
protiv klimatskih promjena.
Hvala {to ste nazvali,
Ozzy i Zoe, i dobrodo{li na
Papegaai, mali otok u Surinamu.
Vrlo nam je drago
{to ste do{li.
Jedna od posljedica je da
su mali otoci i niskoobalne
dr`ave do`ivjeli podizanje
morske razine….
…a to utje~e na ljude,
zdravlje, gospodarstva i
ekosustave…
Slu{aj, Ozzy!
Ovo smo nau~ili prilikom
posjeta polovima.
Nemamo vremena…
…trebamo oti}i na
male otoke i pomo}i
tamo{njim ljudima.
Pripremi kupa}i kostim.
Da, nazvat }u svoju
prijateljicu Alidu,
morsku kornja~u. Ona
`ivi u Karipskom moru.
Karipsko more
Surinam
Ovo je moj
prijatelj Guno,
pje{~ani rak.
^uli smo da klimatske promjene
uzrokuju podizanje morske
razine, {to utje~e na male
otoke i niskoobalne dr`ave.
Kakvo je ovdje stanje?
Ne znam.
Znam samo da sam od
pijeska sagradio veliki
lijepi dvorac
blizu obale,
najljep{i koji
je ikada
izgra|en.
Kad sam se
jednoga dana vratio,
dvorca vi{e nije bilo.
Rekli su da su ga
pojele klimatske
promjene.
Guno od tada
neprestano pla~e.
Ni{ta ga ne mo`e
utje{iti………
Ali Ozzy, mi
ovdje u Papegaaiju
imamo nisku
obalu.
Ozzy, Zoe, molim vas,
recite mi tko su te
~uvene klimatske
promjene i za{to su
uni{tile moj dvorac.
Ne,
Guno…
…klimatske promjene nisu osoba
ili `ivotinja, ve} su jedno
od goru}ih pitanja za{tite
okoli{a na{eg vremena. Radi se
o porastu temperature Zemljine
povr{ine zbog pove}ane
koncentracije stakleni~kih stakleni~kih
plinovaplinova u atmosferiatmosferi.
[to su, pak,
stakleni~ki stakleni~ki
plinoviplinovi?
Odakle
potje~u ti
plinovi?
To su plinovi
poput ugljikova ugljikova
dioksidadioksida (COCO2)
i metana.
Gledaj, atmosferaatmosfera djeluje kao prirodni
staklenik i osigurava razmjerno stabilnu
i blagu temperaturu na Zemljinoj
povr{ini. Problem nastaje jer se ljudskim
djelovanjem u atmosferu ispu{ta sve
vi{e stakleni~kih plinovastakleni~kih plinova….. poput COCO22
nastalog izgaranjem fosilnih gorivafosilnih goriva za
pokretanje automobila ili proizvodnju
elektri~ne energije za grijanje i
hla|enje domova, zbog uni{tavanja
tropskih {uma, ili metana koji potje~e
s farmi na kojima se uzgaja stoka radi
proizvodnje mesa.
Daljnji uzrok klimatskih promjena je ispu{tanje
vrlo mo}nih stakleni~kih plinova HFC-astakleni~kih plinova HFC-a kao i tvari tvari
koje o{te}uju ozonski slojkoje o{te}uju ozonski sloj poput CFC-aCFC-a i HCFC-aHCFC-a,
koji se koriste naro~ito u rashladnoj opremi i
klimatizacijskim ure|ajima te za proizvodnju
umjetnih pjena.
Porast koncentracije stakleni~kih plinova u
atmosferiatmosferi potom uzrokuje globalno zagrijavanje,
a to zna~i klimatske promjene.
Znamo da se uz sada{nju
koncentraciju stakleni~kih
plinova doga|aju klimatske
promjene koje utje~u na
okoli{. To }e utjecati na
proizvodnju hrane, podizanje
morske razine i promjene
`ivog svijeta i krajobraza
uz obale.
Upravo to se doga|a na Papegaaiju
u Surinamu ~ije je obalno podru~je
nisko; zbog podizanja morske razine
potopljeni su veliki dijelovi otoka,
u~estale su prirodne nepogode,
{to je dovelo do nestanka `ivoga
svijeta ili iseljavanja ljudi i
{irenja odre|enih bolesti.
Mo`da se to dogodilo
i tvom dvorcu, Guno.
Podizanje morske razine
koje smo do`ivjeli ovdje
vjerojatno je potopilo
tvoj dvorac.
Ne brini se, Alida!
Zaronit }u i poku{ati
vidjeti je li dvorac jo{
uvijek tamo. Pri~ekaj,
vratit }emo ti ga.
Hej, Ronaldo,
jesi li u okolici
mo`da vidio veliki
i lijepi pje{~ani
dvorac?
Oh, da! @ivjeli
smo neko vrijeme u
njemu. Po|i ovuda
i na}i }e{ ga…
[to je ovo,
Ronaldo?
Ah, to je nekad
bio prelijepi koraljni
greben. Bio je dom
tisu}ama mojih prijatelja,
ali nedavno je pobijelio,
kao da je od kamena.
Nismo vi{e u njemu
mogli `ivjeti i morali smo
preseliti na drugo mjesto
blizu dvorca.
Ovo se zove
izbjeljivanje
koralja….
….doga|a se kad
koralji izgube svoje
alge koje ih hrane
i daju im boju.
Nemoj mi re}i
da su i tome
uzrok klimatske
promjene!
Uh, koliko
je stanje
lo{e?
Pro{le je godine zbog zagrijavanja
u Karipskom moru izbijeljelo vi{e od 90%
koralja na mnogim grebenima. To je 9 od
10! Kao {to vidi{, stanje je kriti~no.
Tako|er, o{te}enje o{te}enje
ozonskog slojaozonskog sloja koje
izaziva povi{ene razine
ultraljubi~astih (UV) zraka(UV) zraka
mo`e doprinijeti o{te}enju o{te}enju
koraljnih grebenakoraljnih grebena.
Oceani su tako|er postali
kiseliji jer su apsorbirali
velik dio ugljikova dioksida,
a ~ini se kako se koralji
tomu ne mogu oduprijeti.
Gledaj, neodgovorni postupci ribarenja poput
prekomjernog izlova, kao i one~i{}enje imaju svog udjela
u tome, ali najve}a opasnost je {to oceani postaju topliji.
Voda koja je toplija od uobi~ajenog mo`e izazvati
smrtonosno izbjeljivanje koralja.
Na svijetu je vi{e od 50 malih otoka
sa sli~nim problemima i porastom
broja prirodnih nepogoda. Sada
klimatske promjene ove probleme
jo{ pogor{avaju.
U~inak globalnog
zagrijavanja
prepoznatljiv je ne
samo na polovima, nego
i ovdje na obali.
U mnogim
podru~jima
temperatura
ubrzano raste.
Dvorac je ovdje;
idemo ga vratiti
Gunu.
ali ona
tako|er
ozlje|uje
ozonski sloj.
Evo ga, Guno, nadam
se da vi{e ne }e{
plakati.
Slu{aj, Ozzy, svjetska mora
isto tako pate zbog klimatskih
promjena. Idemo sada na Fid`i,
na otok Yadua Taba. Tamo nas
~eka Tau, krestasta iguana.
Pogledajmo
{to se tamo
doga|a.
Tihi ocean
Fid`i
Bok, Tau,
kako si?
Bok, Ozzy, ho}u ti
ne{to pokazati, to
je zadnje {to sam
uhvatila.
[to je to,
Tau?
To je molekula
klorofluorougljikovodika
(HCFC).
Upravo sam je ulovila
prije nego {to je
ispu{tena u atmosferu.
Ova mala tvar koju dr`i{
u rukama stvorena je
kako bi zamijenila CFC-e
(klorofluorougljike)
Hajdemo posjetiti na{e
prijatelje Maakanaa, sivu
~aplju i `apca Franka. Oni
su na Maldivima, skupini
malih otoka u Indijskom
oceanu. Oni }e nam re}i
{to treba u~initi.
Iako HCFC-iHCFC-i ne o{te}uju ozonski sloj
koliko CFC-iCFC-i, najve}i problem s HCFC-imaHCFC-ima
je njihova sposobnost izazivanja
klimatskih promjena…oni su do 2000
puta {tetniji od COCO2.
To je stra{no!
To zna~i da kori{tenjem
HCFC-aHCFC-a umjesto
CFC-aCFC-a…..
…oni, ljudi, manje utje~u
na ozonski sloj, ali
istovremeno
nastavljaju
doprinositi klimatskim
promjenama?
To je to~no! Treba{
razgovarati s ovom
molekulom i zamoliti
je da ne {teti na{em
okoli{u.
Moramo sprije~iti
da ne bude ispu{tena
u atmosferuatmosferu.
Maldivi
Bok, Maakanaa i Frank,
upravo smo vas tra`ili.
[to radite?
Ali, posvuda ima mnogo molekula HCFC-aHCFC-a i one se
proizvode diljem svijeta – a proizvodnja se ubrzano
pove}ava. [to mo`emo u~initi?
Nasre}u, stranke
Montrealskog protokolaMontrealskog protokola
nedavno su odlu~ile da }e
se brzo rije{iti HCFC-aHCFC-a.
“Mi djelujemo,
ne govorimo u prazno.
Mi kontroliramo
klimatske promjene.”
Uz pomo} svih mojih
prijatelja provodimo
posebnu misiju kako bismo
zaustavili ispu{tanje
HCFC-aHCFC-a u atmosferuatmosferu.
Zatim, trebamo osigurati
da kemikalije koje se
koriste umjesto HCFC-aHCFC-a ne
uzrokuju o{te}enje ozonao{te}enje ozona
ili klimatske promjene.
Mo`emo li to stvarno
u~initi, mo`emo li zaustaviti
klimatske promjene?
Da, mi to
mo`emo!
Imamo globalni
problem, a to su
klimatske promjene,
ali imamo i mo} u~initi
promjene.
Smanjenjem u~inaka
na{ih osobnih postupaka
i u{tedom energije u na{im
domovima, {kolama i na
radnim mjestima mo`emo dati
veliki doprinos u spa{avanju
planeta Zemlje.
Trebamo razmotriti kako na{
na~in `ivota – kako `ivimo
i putujemo, {to jedemo,
{to kupujemo – pridonosi
ovim problemima okoli{a, te
preuzeti odgovornost za na{e
pojedina~ne postupke.
Dok vlade rade svoj posao,
svatko od nas mo`e puno u~initi.
…a nedavno su izradile planove
pro{irenja svojih obveza radi
obuzdavanja klimatskih promjena.
U prosincu 1997. u Kyotu je 160
zemalja usvojilo me|unarodni
sporazum o klimatskim promjenama
nazvan Kyotski protokolKyotski protokol….
Ve}ina vlada ve} zajedni~ki radi na tra`enju rje{enja za
klimatske promjene. U lipnju 1992. vi{e od 154 zemlje
potpisalo je Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda
o promjeni klime (UNFCCC).
Sporazumjele su se da }e smanjiti koli~inu stakleni~kih plinovastakleni~kih plinova
u atmosferiatmosferi na razine koje ne }e prouzro~iti daljnju {tetu.
Pogledaj! Evo
nekoliko prijedloga.
Tako|er, nalazimo se u Desetlje}u Ujedinjenih naroda o obrazovanju za odr`ivi razvojDesetlje}u Ujedinjenih naroda o obrazovanju za odr`ivi razvoj
(UNDESD 2005.–2014.), {to je globalna strategija usmjerena da doprinese boljem
osposobljavanju gra|ana za suo~avanje s izazovima sada{njosti i budu}nosti, i donositelja
odluka koji }e odgovorno djelovati u oblikovanju odr`ivoga svijeta.
Trebamo osigurati da
je Zemlja u dobrom
stanju za sada{nje
i budu}e nara{taje.
Isklju~i k
limatizacij
ski ure|a
j
Isklju~i k
limatizacij
ski ure|a
j
i grijalic
u kada s
e njima
i grijalic
u kada s
e njima
ne koris
ti{ ili ka
da si
ne koris
ti{ ili ka
da si
izvan svog
doma:
izvan svog
doma:
Ovom jedno
stavnom
radnjom
tako|er
}e{ u{t
edjeti mnogo
energij
e i CO2
, a bit }
e
i man
ji iznos ra~u
na za
pot
ro{enu e
lektri~n
u
e
nergiju!
JEDNOSTAVNE AKTIVNOSTI KOJE TI I TVOJA OBITELJ MO@ETE PODUZETI RADI
SMANJENJA POSLJEDICA GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA I O[TE]ENJA OZONSKOG SLOJA
(o svakoj od ovih aktivnosti razgovaraj s roditeljima kako biste prona{li
najbolji na~in njihova ostvarenja)
Posadi s
tablo:
Posadi s
tablo:
ono }e
dok r
aste u
pijati
CO2. Z
a vi{e
informa
cija
posjeti
: www.un
ep.org/
billion
treeca
mpaign
, i kam
panju
`
apca F
ranka
za sadn
ju drve
}a:
ht
tp://eno
.joensuu
.fi/cam
paigns/
2008.htm
Izbjegavaj uporabu tvari koje o{te}uju
Izbjegavaj uporabu tvari koje o{te}uju
ozonski sloj (TOOS):ozonski sloj (TOOS):
Izbjegavaj uporabu raspr{iva~a. U
z pomo} roditelja
provjeravaj etikete na proizvodima koje kupujete
kako bi bio siguran da n
isu {tetni za ozonski sloj i klimu.
Ako ti ili tvoja {kola nam
jeravate kupiti novi hlad
njak ili
klimatizacijski ure|aj, nastojte kupiti onaj koji ne sadr`ava
kemikalije {tetne za ozon ili klimu.
Odlu~i se za kori{tenje {tednih `arulja: Odlu~i se za kori{tenje {tednih `arulja:Isklju~i rasvjetu kada ti nije potrebna i zamoli roditelje da ti pomognu zamijeniti stare `arulje s onima {tedljivijima. Ovom jednostavnom radnjom u{tedjet }e se mnogo energije i emisije CO
2. Iznos na ra~unu za potro{enu
elektri~nu energiju bit }e manji. Ne zaboravi reciklirati stare `arulje, jer neke mo`da sadr`avaju `ivu.
Recikliraj u svom domu:Recikliraj u svom domu:
Zamoli roditelje da ti pomognu osmisliti ku}ni sustav recikliranja,
tako da mo`e{ razvrstavati otpad i reciklirati materijal kao {to
su papir, staklene i pl
asti~ne boce, limenke i organski otpad.
Kompostiraj vlastiti otpad biljnog podrijetla. T
ime se {tede prirodni resursi.
Izbjegavaj vi{estruko zapakirane proizvode i plasti~ne vre}ice:
Izbjegavaj vi{estruko zapakirane proizvode i plasti~ne vre}ice:
Pri kupnji poku{aj izbje}i vi{estruko zapakirane proizvode.
Predlo`i roditeljima da ponesete vlastite torbe kako biste izbjegli
kori{tenje plasti~nih vre}ica. Ako smanji{ nastajanje otpada,
mo`e{ u{tedjeti puno emisije COCO2.
Kupuj bat
erije ko
je se mog
u vi{ekr
atno pun
iti:
Kupuj bat
erije ko
je se mog
u vi{ekr
atno pun
iti:
Baterije sa
dr`avaju te
{ke meta
le poput
`ive i kad
mija,
koji su post
ali veliki
izvor one~
i{}enja ok
oli{a.
Kori{ten
jem bater
ija koje se
mogu vi
{ekratno
puniti
poma`e{ z
a{titi o
koli{a i
tvoje ob
itelji. Ne zabor
avi
da se i t
e bateri
je, po iste
ku vijeka
trajanja, m
ogu reci
klirati.
Isklju~i elektroni~ke ure|aje kojima se ne koristi{:
Isklju~i elektroni~ke ure|aje kojima se ne koristi{:
Isklju~i i iskop~aj iz uti~nice priklju~ak televizora ili nekog
drugog elektroni~kog ure|aja, kada se njima ne koristi{.
Ne ostavljaj ih na prigu{enom na~inu rada (standby).
Tijekom jedne godine u{tedjet }e{ puno energije i COCO2.
Vozi bicikl:Vozi bicikl:Potrudi se {to vi{e koristiti se svojim biciklom za odlazak
u {kolu ili nekamo drugamo, umjesto vo`nje automobilom.
Tako }e{ vje`bati i odr`avati svoje zdravlje.
Doznaj vi{e o sustavu ranog uzbunjivanja kako bi bio spreman
Doznaj vi{e o sustavu ranog uzbunjivanja kako bi bio spreman
za slu~aj prirodne nepogode u tvojoj okolici:
za slu~aj prirodne nepogode u tvojoj okolici: Razgovaraj s roditeljima, nastavnicima ili s nekim iz mjesne uprave,
kako bi doznao postoji li sustav ranog uzbunjivanja ili pra}enja
razine rizika, te prenesi ovu informaciju drugim stanovnicima.
Reci svijetu:Reci svijetu:Ti mo`e{ biti pokreta~ promjena. Podijeli ovu poruku s drugima, neka se pro{iri glas! Promi~i Desetlje}e Ujedinjenih naroda o obrazovanju za odr`ivi razvoj (UNDESD).
Tro{i manje vru}e vode:
Tro{i manje vru}e vode:Za zagrijavanje vode potrebno je puno energije. Ako u
kupaonici ima{ postavljen tu{, potro{it }e{ manje tople vode.
Pranjem odje}e u hladnoj ili mlakoj, umjesto u vru}oj vodi,
u{tedjet }e{ puno elektri~ne energije ili plina u svom domu!
SVAKA JE AKCIJA SVAKA JE AKCIJA
VA@NA!!!!VA@NA!!!!
O! Ima toliko toga {to
mo`emo u~initi. S na{im
globalnim prijateljima
mo`emo stvoriti svijest
o va`nosti za{tite
ozonskog sloja…..
…i smanjenja utjecaja
na klimatske promjene, tako
{to }emo ih nau~iti kako da
na vrlo jednostavan na~in
u svakodnevnom `ivotu daju
svoj doprinos.
Svi mi mo`emo pokrenuti promjenu….
Hajdemo prenijeti ovu poruku
diljem planeta. Nadamo se da }e
sva djeca svijeta podijeliti ovu
poruku sa svojim obiteljima
i prijateljima.
Jer, kad se radi
o za{titi na{eg
planeta Zemlje….
Rje~nik
AtmosferaAtmosfera: slojevi zraka koji okru`uju Zemlju, a sastoje se od plinova i ~estica.
Ugljikov dioksid (COUgljikov dioksid (CO2)): negorivi plin bez boje i mirisa koji se nalazi u atmosferi. Nastaje sagorijevanjem ugljika
i ugljikovih spojeva (poput fosilnih goriva i biomase) i disanjem koje je sporo sagorijevanje u `ivotinja i biljaka,
te postupnom oksidacijom organskih tvari u tlu.
CFC-iCFC-i: klorofluorougljici su skupina tvari koje je stvorio ~ovjek i koje, ako su oslobo|ene, uni{tavaju ozonski sloj.
Nadziru se temeljem Montrealskog protokola, npr. CFC-12 (tako|er poznat kao R-12)
HFC-iHFC-i: fluorougljikovodici su plinovi iz iste skupine kao i HCFC-i, ali bez u~inka tvari koje o{te}uju ozonski sloj,
no ipak s vrlo visokim stakleni~kim potencijalom.
Koraljni grebenKoraljni greben: sustav koji ~ine tvrdi kosturi koraljnih polipa. Kada koraljni polipi izrastu u skupinu, nazivaju se
koraljnom kolonijom. Kako polipi ugibaju, novi rastu na vrhu starih praznih ljusaka. S vremenom nakupine ljusaka koje
ostanu iza uginulih koraljnih polipa i uginulih koraljnih kolonija izgrade velike ~vrste strukture nalik stijenama koje
nazivamo koraljnim grebenom.
Fosilna gorivaFosilna goriva: gorivo s visokim sadr`ajem ugljika i vodika koje se proizvodi od ostataka organizama o~uvanih
u stijenama Zemljine kore.
HCFC-iHCFC-i: tvari koje posjeduju znatno manji potencijal uni{tavanja ozona nego CFC-i. Zamjenske su tvari pod nadzorom
Montrealskog protokola. Iako rokovi za njihovo povla~enje iz uporabe nastupaju znatno kasnije, neki HCFC-i imaju
vrlo visok stakleni~ki potencijal, npr. HCFC-22 (tako|er poznat kao R-22).
Globalno zagrijavanjeGlobalno zagrijavanje: opa`eni porast prosje~ne temperature zraka blizu Zemljine povr{ine i oceana.
Stakleni~ki plinoviStakleni~ki plinovi: plinovi koji zagrijavaju Zemlju zadr`avanjem topline u atmosferi {to uzrokuje globalno
zagrijavanje. Neki stakleni~ki plinovi nalaze se prirodno u atmosferi, dok su ostali rezultat aktivnosti ~ovjeka.
Stakleni~ki plinovi obuhva}aju ugljikov dioksid, metan, CFC-e i druge.
Kyotski protokolKyotski protokol: me|unarodni ugovor Ujedinjenih naroda koji poma`e u borbi protiv klimatskih promjena i ljudima
u prilagodbi njihovim neizbje`nim u~incima, posebno u siroma{nim zemljama.
Montrealski protokolMontrealski protokol: me|unarodni ugovor koji poma`e u obnovi i za{titi stratosferskog ozonskog sloja.
OzonOzon: oblik kisika s tri atoma u jednoj molekuli koji nalazimo u stratosferi kao za{titni “ozonski sloj“ (“dobar ozon“),
kao i blizu tla kao one~i{}uju}u tvar u smogu (“lo{ ozon“).
O{te}enje ozonaO{te}enje ozona: o{te}enje stratosferskog ozonskog sloja uzrokovano razgradnjom odre|enih tvari (npr. CFC-a).
Tvar koja o{te}uje ozonski sloj (TOOS)Tvar koja o{te}uje ozonski sloj (TOOS): spoj koji doprinosi o{te}enju stratosferskog ozona. Ove tvari obuhva}aju
CFC-e, HCFC-e, metil bromid itd.
UV zrake – ultraljubi~aste zrakeUV zrake – ultraljubi~aste zrake: nevidljiv oblik energije {tetan za ve}inu `ivih bi}a.
Pridru`i se Pridru`i se
internetskoj kampanji za internetskoj kampanji za
preuzimanje obveza koju vodi preuzimanje obveza koju vodi
`abac Frank`abac Frank - “Preuzmi obveze
za bolji okoli{, uz jo{ tisu}e
ostale djece koja su to u~inila
u mojoj internetskoj banci
obveza.“ www.joensuu.fi/eno/
pledges/bank.htm
© United Nations Environment Programme
Ova publikacija mo`e se reproducirati u cijelosti ili djelomice i u bilo kojem obliku u obrazovne ili
neprofitne svrhe, bez posebnoga dopu{tenja vlasnika izdava~kih prava, ali uz obavezno navo|enje
izvora. UNEP zahvaljuje na dostavi primjeraka bilo koje publikacije kojoj je ovo izdanje bilo izvor.
Ovo izdanje ne smije se koristiti za prodaju ili u bilo koje druge komercijalne svrhe, bez prethodne
pisane dozvole Programa Ujedinjenih naroda za okoli{.
Upozorenje:
Kori{tene oznake i materijal predo~en u ovom izdanju ne izra`avaju slu`beni stav Programa Ujedinjenih
naroda za okoli{ u odnosu na pravni status neke zemlje, teritorija, grada ili podru~ja ili njihovih
vlasti, ili u odnosu na njihova grani~na razgrani~enja. [tovi{e, iznesena stajali{ta ne ozna~uju nu`no
odluke ili slu`benu politiku Programa Ujedinjenih naroda za okoli{, niti navo|enje za{ti}enih naziva ili
komercijalnih postupaka zna~i potporu istima.
Poziv svoj djeciPoziv svoj djeci
Ozzy i Zoe `ele znati o svim
idejama i projektima koje provodite
u va{em domu, {koli ili zajednici
kako biste pomogli u borbi protiv
o{te}enja ozona i klimatskih
promjena. @eljeli bismo da
nam pi{ete i postanete
dijelom obitelji
Ozzyja Ozona.
Molimo te uputi Molimo te uputi
nam poruku e-po{tomnam poruku e-po{tom na:
ozzy
ºunep.fr, ili nam po{alji
pismo na dolje navedenu adresu
kako bi dobio sljede}e brojeve
ovog stripa i najnovije vijesti
o kampanji Ozzyja Ozona.
United Nations Environment Programme
(Program Ujedinjenih naroda za okoli{)
Division of Technology, Industry and Economics
(Odjel za tehnologiju, industriju i ekonomiju)
15 Rue de Milan Tel.: +33 144 37 14 50
75441 Paris Cedex 09 Fax: +33 144 37 14 74
FRANCE E-mail: ozzyºunep.fr
Web: www.ozzyozone.org
www.unep.orgwww.unep.org
United Nations Environment Programme
(Program Ujedinjenih naroda za okoli{)
P.O. Box 30552 Nairobi, Kenija
Tel: (254 20) 762 1234
Fax: (254 20) 762 3927
E-mail: uneppub
ºunep.org
Za{titi Ozzyja,Za{titi Ozzyja,
Ozzy {titi tebe!Ozzy {titi tebe!
Desetlje}e Ujedinjenih naroda o obrazovanju za odr`ivi razvoj
(UNDESD, 2005.-2014.),
Op}a skup{tina Ujedinjenih naroda usvojila je u prosincu 2002. godine
Rezoluciju 57/254 o Desetlje}u Ujedinjenih naroda o obrazovanju za
odr`ivi razvoj (2005.-2014.); UNESCO je odre|en kao vode}a agencija
za promicanje Desetlje}a. Desetlje}e ima za cilj uklopiti vrijednosti
svojstvene odr`ivom razvoju u sve aspekte u~enja, radi poticanja
promjena u pona{anju koje }e omogu}iti odr`ivije i pravednije
dru{tvo za sve.
Tijekom ovog Desetlje}a, obrazovanje za odr`ivi razvoj unaprijedit }e pet vrsta temeljnog
u~enja: u~enje za znanje, u~enje za djelovanje, u~enje samoga sebe, u~enje zajedni~kog
`ivljenja, u~enje za vlastitu preobrazbu kao i preobrazbu dru{tva.
www.unesco.org/education/desd
esodecade©unesco.org
IZRADU OVE PUBLIKACIJE FINANCIRALO JE
MINISTARSTVO ZA[TITE OKOLI[A, PROSTORNOG
URE\ENJA I GRADITELJSTVA.
WWW.MZOPU.HR