p l a n d e t a l j n e r e g u l a c i j e dela centralne

36
1 "Službeni list grada Beograda", br. 34/2003 Skupština grada Beograda na sednici održanoj 26. decembra 2003. godine, na osnovu člana 54. Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", broj 47/03) i čl. 11. i 27. Statuta grada Beograda ("Službeni list grada Beograda", br. 18/95, 20/95, 21/99, 2/00 i 30/03), donela je P L A N D E T A L J N E R E G U L A C I J E DELA CENTRALNE ZONE - PROSTORNA CELINA UZ ULICU NARODNOG FRONTA (KRALJICE NATALIJE) A. UVOD A.1. Pravni i planski osnov Pravni osnov za izradu i donošenje Plana detaljne regulacije dela centralne zone - prostorna celina ulica Narodnog fronta (Kraljice Natalije) sadrži se u: - Zaključ ku o pristupanju izradi Regulacionog plana dela centralne zone - prostorna celina uz ulicu Narodnog fronta (Kraljice Natalije) ("Službeni list grada Beograda", broj 18/2001); - odredbi člana 39. Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", broj 47/2003). Planski osnov sadrži se u: - Odluci o Generalnom urbanistič kom planu Beograda ("Službeni list grada Beograda", br. 17/92, 31/83, 2/85, 28/87, 14/97, 2/99 i 13/2000). Prema citiranom GUP-u Beograda u planiranom obuhvatu predmetnog plana predviđene su sledeće namene površine: Površine za stanovanje: - I tip - delatnosti sa stanovanjem u nasleđenim centralnim delovima grada, sa odnosom stanovanja i delatnosti do 50% i preko 50% i indeksom izgrađenosti 2.5-3.5, gustine naseljenosti od 550 do 800 st/ha - III tip - stanovanje sa delatnostima u nasleđenim centralnim delovima grada, sa odnosom stanovanja od 50-90% i delatnosti 50-10% i indeksom izgrađenosti 1.6-3, gustine naseljenosti od 450 do 700 st/ha Skupština grada Beograda na sednici održanoj 22. septembra 2003. godine donela je Generalni plan Beograda 2021. ("Službeni list grada Beograda", broj 27/03). Prema navedenom Generalnom planu Beograda 2021. godine u planiranom obuhvatu predmetnog plana predviđene su sledeće namene površina: - komercijalne zone i gradski centri, - stanovanje i stambeno tkivo. Komercijalne zone i gradski centri - urbanisti čki pokazatelji za parcele i objekte u centralnoj zoni i glavnom gradskom centru Centar Beograda Indeks izgrađenosti parcele (I) 3.5 (izuzetno 4.5) Stepen zauzetosti parcele (Z) 75% Visina slemena (spratnost) 22 (25) (P+6 do P+6+Pk) izuzetno 32 ( P+8 + Pk) Nač in parkiranja* garaža na obodu jezgra i u jezgru Zelenilo drvoredi, parkovi i dr. forme zelenila * Broj parking mesta za poslovanje prema Opštim uslovima za parkiranje Po tipologiji stambenog tkiva pripada - "stanovanju u kompaktnim gradskim blokovima" sa karakteristikama: Urbanistički parametri za nivo bloka ili šire celine u kompaktnim gradskim blokovima - postojeć i blokovi u centralnoj zoni: - odnos BRGP stanovanja i delatnosti 50-90%: 50-10% - maksimalne gustine stanovnika st/ha 400-800 - maksimalne gustine zaposlenih zap/ha 500 - maksimalne gustine korisnika st+zap/ha 1000 - % zelenih i nezastrtih površina u odnosu na P bloka 10% - dečja igrališta uzrast 3- 11god. m 2 /st 1m 2 /st (najmanje 100m 2 ) Urbanistički pokazatelji za parcele i objekte u kompaktnim gradskim blokovima (u postojećim građevinskim blokovima u izgrađenom tkivu centralne zone):

Upload: others

Post on 24-Oct-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

1

"Službeni list grada Beograda", br. 34/2003 Skupština grada Beograda na sednici održanoj 26. decembra 2003. godine, na osnovu člana 54. Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", broj 47/03) i čl. 11. i 27. Statuta grada Beograda ("Službeni list grada Beograda", br. 18/95, 20/95, 21/99, 2/00 i 30/03), donela je

P L A N D E T A L J N E R E G U L A C I J E

DELA CENTRALNE ZONE - PROSTORNA CELINA UZ ULICU NARODNOG FRONTA (KRALJICE

NATALIJE)

A. UVOD

A.1. Pravni i planski osnov Pravni osnov za izradu i donošenje Plana detaljne regulacije dela centralne zone - prostorna celina ulica Narodnog fronta (Kraljice Natalije) sadrži se u:

- Zaključku o pristupanju izradi Regulacionog plana dela centralne zone - prostorna celina uz ulicu Narodnog fronta (Kraljice Natalije) ("Službeni list grada Beograda", broj 18/2001);

- odredbi člana 39. Zakona o planiranju i izgradnji

("Službeni glasnik RS", broj 47/2003). Planski osnov sadrži se u:

- Odluci o Generalnom urbanističkom planu Beograda ("Službeni list grada Beograda", br. 17/92, 31/83, 2/85, 28/87, 14/97, 2/99 i 13/2000).

Prema citiranom GUP-u Beograda u planiranom obuhvatu predmetnog plana predviđene su sledeće namene površine: Površine za stanovanje:

- I tip - delatnosti sa stanovanjem u nasleđenim centralnim delovima grada, sa odnosom stanovanja i delatnosti do 50% i preko 50% i indeksom izgrađenosti 2.5-3.5, gustine naseljenosti od 550 do 800 st/ha

- III tip - stanovanje sa delatnostima u nasleđenim

centralnim delovima grada, sa odnosom stanovanja od 50-90% i delatnosti 50-10% i indeksom izgrađenosti 1.6-3, gustine naseljenosti od 450 do 700 st/ha

Skupština grada Beograda na sednici održanoj 22. septembra 2003. godine donela je Generalni plan Beograda 2021. ("Službeni list grada Beograda", broj 27/03).

Prema navedenom Generalnom planu Beograda 2021. godine u planiranom obuhvatu predmetnog plana predviđene su sledeće namene površina:

- komercijalne zone i gradski centri, - stanovanje i stambeno tkivo.

Komercijalne zone i gradski centri - urbanistički pokazatelji za parcele i objekte u centralnoj zoni i glavnom gradskom centru Centar Beograda

Indeks izgrađenosti parcele (I)

3.5 (izuzetno 4.5)

Stepen zauzetosti parcele (Z) 75%

Visina slemena (spratnost) 22 (25) (P+6 do P+6+Pk)

izuzetno 32 ( P+8 + Pk)

Način parkiranja* garaža na obodu jezgra i u jezgru

Zelenilo drvoredi, parkovi i dr. forme zelenila

* Broj parking mesta za poslovanje prema Opštim uslovima za parkiranje

Po tipologiji stambenog tkiva pripada - "stanovanju u kompaktnim gradskim blokovima" sa karakteristikama: Urbanistički parametri za nivo bloka ili šire celine u kompaktnim gradskim blokovima - postojeći blokovi u centralnoj zoni:

- odnos BRGP stanovanja i delatnosti

50-90%: 50-10%

- maksimalne gustine stanovnika st/ha

400-800

- maksimalne gustine zaposlenih zap/ha

500

- maksimalne gustine korisnika st+zap/ha

1000

- % zelenih i nezastrtih površina u odnosu na P bloka

10%

- dečja igrališta uzrast 3-11god.

m2/st

1m2/st (najmanje 100m2)

Urbanistički pokazatelji za parcele i objekte u kompaktnim gradskim blokovima (u postojećim građevinskim blokovima u izgrađenom tkivu centralne zone):

2

Indeks izgrađenosti parcele do 300 m2 3.5 do 400 m2 3.5 do 500 m2 3.5 do 600 m2 3.0 preko 600 m2 3.0

Indeks izgrađenosti

ugaonih parcela I x 1.15 Stepen zauzetosti parcele

do 300 m2 60%

do 300 m2 55% do 300 m2 50% do 300 m2 45% do 300 m2 40%

Stepen zauzetosti ugaonih parcela

3 x 1.15

Procenat ozelenjenih površina na parceli

Postojeći blokovi u centralnoj zoni

10% do 20%

Visina novih objekata (u odnosu na širinu ulice)

U izgrađenom tkivu

1.0 širine ulice

Broj parking mesta za stanovanje

07-1.0 PM/ 1 stan

Broj parking mesta za poslovanje

1 PM/80m2 BRGP

U funkcionalnom smislu ulična mreža ostaje nepromenjena i u skladu sa Generalnim planom Beograda 2021. ("Službeni glasnik RS", broj 47/2003). Prema Ostalim i završnim odredbama Generalnog plana Beograda 2021. ("Službeni list grada Beograda", broj 27/03), koji je Skupština grada Beograda donela nakon izlaganja Nacrta predmetnog plana na javni uvid "urbanistički planovi i urbanistički projekti čija je priprema otpočela i dovedena u završnu fazu na osnovu rešenja prethodnog generalnog plana, mogu se i završiti na osnovu odredaba tog plana, osim u delovima koji su u suprotnosti sa novim rešenjima GP za primarnu uličnu mrežu, sistem šinskog saobraćaja i rešenja u centralnim jezgrima, u roku od šest meseci od početka primene ovog generalnog plana".

A.2. Povod i cilj izrade plana

Povod izrade plana je namera da se, potvrdi identitet dela centralne zone Beograda obuhvaćenog planom, sa ciljem da sve planirane intervencije budu u funkciji podizanja kvaliteta ovog prostora i afirmacije svih njegovih potencijala. Predmetni plan predstavlja sintezu dva detaljna plana koji su u prethodnom periodu bili urađeni, ali su zbog proceduralnih razloga bili oboreni na Ustavnom sudu:

- Detaljni urbanistički plan rekonstrukcije blokova između ulica: M. Tita (Srpskih vladara), K. Miloša, N. fronta i Kosovke devojke - na opštini Stari grad;

- Detaljni urbanistički plan kompleksa između

ulica: Gavrila Principa, pešačke komunikacije (od ul. Gavrila Principa br. 53 do ul. Lomine br. 22), nove ulice (od ulice Lomine br. 27 do ulice Narodnog fronta br. 32), Narodnog fronta, Kneza Miloša i Admirala Geprata - na opštini Savski venac.

Cilj plana je:

- umerena rekonstrukcija u okviru postojeće urbane matrice sa elementima interpolacije na velikom području plana;

- radikalna rekonstrukcija sa novim građevinskim

fondom u zoni ulice Gavrila Principa (ZONA D); - odvajanje javne površine od površina druge

namene; - definisanje pretežne namene građevinskog

zemljišta; - mreža saobraćajnica, komunalnih sistema i

instalacija; - tehnička i nivelaciona rešenja; - pravila regulacije i parcelacije, uređenja i

građenja.

A.3. Obuhvat plana

A.3.1. Opis granice plana Neposredna blizina Terazijske terase od presudnog je značaja za definisanje granice ovog regulacionog plana, kako bi se što manje ograničavalo i uticalo na budući koncept rešenja i realizaciju Terazijske terase, ekskluzivne prostorne celine najužeg centra Beograda. Granica regulacionog plana je regulacija ulica: Srpskih vladara (Kralja Milana), Kneza Miloša, Admirala Geprata, Gavrila Principa (do broja 49), novoplaniranom kolskom i pešačkom saobraćajnicom do Lomine ulice br. 20, novoplaniranom ulicom do ulice Narodnog fronta (Kraljice Natalije) br. 32, regulacijom ulice Narodnog fronta (Kraljice Natalije) i Kosovke devojke do Srpskih vladara (Kralja Milana). U granicama ovog regulacionog plana površine 12,07 ha je šest građevinskih blokova, pri čemu građevinski blokovi 1 i 2 pripadaju opštini Stari grad, a preostala četiri opštini Savski venac. U tehničkom smislu građevinski blok će se posmatrati kao prostorna celina u odnosu na koju će se izražavati svi numerički podaci, postojeći i planirani.

3

A.3.2. Popis katastarskih parcela u okviru

granica plana KO Savski venac d. l. 62; 63; 64; 54;

R = 1:500 Delovi kat. parcela:

284; 150; 286; 805; 296; 297; 298. Cele kat. parcele: 789, 800, 541/1, 540, 544, 543/1, 543/2, 542, 539, 538, 537, 536, 534, 533/1, 533/2, 532, 531, 530, 525/1, 525/2, 524, 526, 527, 529/2, 523, 518, 522/1, 522/2, 521/2, 520/2, 519/3, 519/1, 517/1, 517/2, 516, 515, 514, 513/1, 513/2, 329, 330, 331, 328/2, 328/1, 327, 326/1, 326/2, 325, 324/1, 324/1, 324/2, 323, 322, 321, 320, 319, 318, 317, 316, 314, 313, 312, 311, 310, 309, 308, 307, 306, 305, 303, 302, 245, 246, 247, 248, 249/1, 249/2, 250, 251, 261, 257, 254, 265, 266, 267, 268/1, 268/1, 268/2, 269/2, 270, 272, 273, 275, 276, 277, 278, 279, 280, 281, 282, 283; 299. KO Stari grad d. l. 10; 11; 15; 16; 6; R = 1:500 Delovi kat. parcela: 2887; 217/1; 2958; 2913; Cele kat. parcele: 3024, 3022, 3015, 3016/1, 3021, 3020, 3019, 3018, 3017, 3016/2, 2979, 2378, 2980, 2981, 2982, 2977, 2975, 2574, 2973, 2976, 2972, 3023. Blok 1: d. l. 11; Cele KP: 2974, 2975, 2973, 2576, 2977, 2978, 2979, 2980, 2981, 2982. Blok 2: d. l. 5; Cele KP: 3017, 3018, 3019, 3020, 3021, 3022, 3024, 3016/1, 3016/2. Blok 3: d. l. 64; Cele KP: 800 Deo KP: 217/1

Blok 4: d. l. 63; 64; Cele KP: 315/1, 513/2, 514, 515, 516, 517/1, 517/2, 518, 519/1, 519/3, 520/2, 521/2, 522/1, 522/2, 523, 524, 525/1, 525/2, 526, 529/1, 530, 531, 532, 533/2, 534, 536, 537, 538, 539, 540, 541/1, 542, 543/1, 543/1, 543/2, 544, 527. Blok 5: d. l. 62; 63; Cele KP: 302, 303, 305, 306, 307, 308, 309, 310, 311, 312, 313, 314, 316, 317, 318, 319, 320, 321, 322, 323, 324/1, 324/2, 325, 326/1, 326/2, 327, 328/1, 328/2, 329, 330, 331. Blok 6: d. l. 62; Cele KP: 245, 246, 247, 248, 249/1, 249/2, 250, 251, 254, 257, 261, 265, 266, 267, 268/1, 268/2, 270, 272, 273, 275, 276, 277, 278, 279, 280, 281, 282, 283. U slučaju neslaganja brojeva katastarskih parcela iz tekstualnog i grafičkog dela, važe brojevi katastarskih parcela iz grafičkog dela.

B. PRAVILA UREĐIVANJA

B.1. Namena i način korišćenja zemljišta Zemljište u okviru granice plana namenjuje se za:

- javne površine za saobraćajnu mrežu sa komunalnim instalacijama,

- javne zelene površine, - zemljište za objekte javne namene, - zemljište za ostale namene, stambenu izgradnju

i komercijalne delatnosti.

Prikazano u grafičkom prilogu br. 2 "Namena i način korišćenja zemljišta" R 1:500.

4

B.1.1. Popis katastarskih parcela za javne namene

Zona Br.

građ. blok

Saobraćajnice Br. kat. parcele Br. građ. parcele

Orijentaciono P

parcele (m2)

postojeće

Orijentaciono P parcele (m2)

planirano

1 2 3 4 5 6 7 G N. fronta (Kraljice KO Savski venac

Natalije) deo parc: 217/1 S-1 9.799 9.799 G Lomina KO Savski venac deo parc.: 284 S-2 2.977 2.977 D Gavrila Principa Proširenje regulacije KO Savski venac deo parc: 285;300, 301,

304/1, 304/2, 305, 308, 309, 313, 314, 318, 319, 321, 322, 323, 326/1; 327; 330; 331; 491/1; 491/2; 490/4

S-3 5.316 6.343

G Admirala Geprata KO Savski venac deo parc: 809 S-4 5.622 5.622 B Balkanska KO Savski venac deo parc: 150 S-5 2.590 2.590 A Kosovke devojke KO Stari grad deo parc: 2972; 2973 S-6 730 730 A Dobrinjska KO Stari grad cela parc: 3015 S-8 2.144 2.144 G Dobrinjska KO Savski venac deo parc.: 789 S-9

A 1 Nova I KO Stari grad

deo: 2975, 2976 S-7 412 512 B 4 Nova II KO Savski venac deo: 524, 525/1; 525/2; 526,

529/1; 530; 531 S-10 200 628

G 6 Nova III KO Savski venac

cele: 245, 246, deo: 247, 248 S-11 918 G 6 Nova IV KO Savski venac deo 251 S-12 170 185 G 5 Nova V - pešačka KO Savski venac deo parc.: 299 S-13 - 173 D 5 Nova VI KO Savski venac deo parc.: 296; 300; 297; - 298; 299 S-14 - 239

UKUPNO 29.960 32.860

5

Obaveza javnog korišćenja prolaza - pasaža - na adresi

Br kat. parcele Napomena

A 2 Kneza Miloša 14 KO Stari grad deo parc: 3023 postojeći

B 4 Balkanska 45* KO Savski venac deo parc.: 524

planirani

B 4 Balkanska 35 KO Savski venac deo parc.: 519

postojeći

G 4 A. Geprata 3a KO Savski venac deo parc.: 525/2

postojeći

G 4 A. Geprata 11 KO Savski venac deo parc.: 533/2

postojeći

G 6 Lomina 45 KO Savski venac deo parc.: 251

postojeći

G 6 Novoplanirana* KO Savski venac deo parc.: 248, 249

planirani

* Napomena: neophodno je u prizemlju planirati pasaž - javni prolaz (analitički definisan), prema grafičkom prilogu br. 3, pri čemu je da visina pasaža min. 4,5 m zbog protivpožarnog vozila.

Zona Br.

građ. blok

Javna garaža i komunalni objekti

Br. kat. parcele Br. građ. parcele

P parcele m2) postojeće

Orijentaciono P parcele (m2)

planirano

A 1 Javna garaža KO Stari grad deo parc.: 1-1 - maks. (3.373)

2973; 2974 D 5 Javna garaža KO Savski venac deo parc.: 5-20 - 1.890 322, 323, 324/2; 326/1,

326/2

A 2 trafo-stanica KO Stari grad cela: 3016/2 2-10 355 355 A 2 trafo-stanica KO Stari grad cela: 3022 2-7 (30) 30 B 4 trafo-stanica KO Savski venac deo:

519/1 4- (30) 30

G 4 trafo-stanica KO Savski venac deo: 531 4- (30) 30 G 4 pjaceta KO Savski venac cela:

533/1 4-31 165 165

610 5.873

Za objekte javne namene i njihovo pripadajuće zemljište izdvajaju se sledeće parcele i delovi parcela po blokovima:

Zona Br.

građ. blok

Adresa Namena Br. kat. parcele Br. građ. parcele Orijentaciono P parcele (m2)

Obavezne i standardne ustanove

A 2 Narodnog fronta 43 školstvo - Pedagoška akademija

KO Stari grad cela: 3016/1

2-9 2.874

A 1 Narodnog fronta 37 školstvo - Matematička gimnazija

KO Stari grad deo parc: 2977

1-8 1.942

6

G 4 Narodnog fronta 62 zdravstvo - Ginekološko- -akušerska klinika

KO Savski venac cele: 517/2; 518, 519/3; 520/2; 521/2; 522/2; 536 deo parc.: 519/1

4-4 4.876

Specijalizovane ustanove

A 1 Srpskih vladara 14 uprava - Republička

KO Stari grad 1-2 2.814

skupština cele: 2975, 2976 A 1 Srpskih vladara 16 uprava KO Stari grad 1-3 1.818 Dobrinjska 11 cela: 2982

UKUPNO 14.324

Napomena: ove delatnosti se ne obračunavaju pri izračunavanju gustine naseljenosti i slobodnih površina za stanovanje, ali ulaze u obračun za indeks izgrađenosti i odnos stanovanja i delatnosti na teritoriji plana.

B.1.2. Tabela bilans površina

Površina zemljišta (ha) Namena zemljišta

postojeće planirano

Javne površine za saobraćajnu mrežu sa komunalnim instalacijama

3,06 3,88

Javne zelene površine (parkovi, drvoredi)

0,35 0,35

Zemljište namenjeno objektima javne namene 1,37 1,43

Zemljište namenjeno ostalim namenama stambenoj izgradnji i komercijalnim delatnostima

7,29 6,41

POVRŠINA REGULACIONOG PLANA

12,07

B.2. Karakteristične zone Osnovni kriterijum za prostorno definisanje zone je pripadnost ulici, sa njenim karakteristikama, koje se žele sačuvati ili stvoriti. ZONA A - pretežna namena poslovanje sa stanovanjem i objektima javne namene. Obuhvata građevinski blok 1 i 2. Zadržavaju se postojeći stambeno-poslovni objekti sa mogućnošću prenamene odnos stanovanje i delatnosti 0-50: 100-50. U ovoj zoni planirane su komercijalne delatnosti: pretežno poslovanje, finansijske usluge i trgovine. ZONA B - pretežna namena komercijalne delatnosti sa stanovanjem. Zona dominantnog trgovačkog karaktera Balkanske ulice - predstavlja posebnu celinu kao čaršija specifične ponude trgovine i zanatstva i posebnih kulturno-istorijskih i arhitektonsko-urbanističkih vrednosti. Odnos stanovanja: delatnosti

0-40%: 100-60%. Spratnost je definisana za B1 do P+5, a za B2 P+2. Intervencije u ovoj ulici imaju za cilj revitalizaciju duha stare čaršije. Rekonstrukcijom i sanacijom objekata i rekompozicijom i restauracijom fasada čuva se postojeći visoko valorizovani građevinski fond. Novi objekti se vezuju za postojeće objekte horizontalnom i vertikalnom regulacijom. Po nameni ovaj prostor zadržava tradicionalni karakter trgovačke čaršije posebno u prizemnim objektima i manjim lokalima. Planirani komercijalni sadržaji: pretežno trgovina, zanatstvo i ugostiteljstvo ZONA V - Crkva Vaznesenja Gospodnjeg (19. vek) sa portom i pratećim objektima je oformljena građevinska celina. Građevinski blok 3. Planom se predviđa uvećanje pripadajuće parcele Vaznesenjske crkve za oko 6%.

7

Zemljište ima sledeću namenu:

- pretežno namena - zadovoljenje verskih potreba stanovništva,

- stanovanje za potrebe SPC.

Urbanističkim projektom u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture i na osnovu programskog zahteva SPC-a biće definisani kapaciteti i linije građenja sa maksimalnim urbanističkim parametrima za ovaj prostor "I" = do 1 i "S" = do 30%. Predlog je i da se javnim urbanističko-arhitektonskim konkursom dođe do najkvalitetnijeg rešenja za ovaj izuzetan gradski prostor. ZONA G - pretežna namena stanovanje sa delatnostima. Obuhvata delove građevinskih blokova 4, 5 i 6. Zona kompaktnih stambeno-poslovnih objekata čija se namena zadržava. Planiraju se manje građevinske intervencije u smislu adaptacije, rekonstrukcije i dogradnje (nadgradnje) pojedinih objekata do planirane spratnosti sa maksimalnim vrednostima datim ovim planom. Na parcelama koje su ostvarile maksimalne kapacitete date ovim planom moguća je samo adaptacija i prenamena stanovanja u poslovanje do odnosa stanovanja: delatnost 60:40%.. Za ovu zonu delatnosti su pretežno poslovanje, ugostiteljstvo, sadržaji kulture i trgovine. ZONA D - pretežna namena poslovanje sa stanovanjem (odnosno garažiranjem). Obuhvata deo građevinskog bloka 5. Zona velikih planerskih intervencija, izgradnje poslovnih i poslovno-stambenih objekata sa odnosom 60-100:40-0% u korist poslovanja, spratnosti P+6 i garažom u suterenskom i dvorišnom delu objekta. U ovoj zoni, na nivou pojedinačnih parcela, namena definisana kao kompatibilna (stanovanje), može biti i dominantna, tako što je neophodno da prizemlje, prvi i drugi sprat novoplaniranih objekata budu namenjeni delatnostima, a preostale etaže stanovanju. Navedeno se ne odnosi na zonu D1 čije je sprovođenje uslovljeno izradom urbanističkog projekta. U zoni D1 planirati pretežno garažiranje sa poslovanjem u odnosu 90-100:10-0%. Pri tom garažiranje se smatra komercijalnom delatnošću. Kapaciteti blokovskih garaža su: 350 GM (u ul. G. Principa 49-51) i 450 GM (u ul. G. Principa 61-63) ostvareni u više nadzemnih nivoa i do tri podzemna, pri čemu je konstruktivna visina nivoa 2,50 m, stepen zauzetosti parcele do 80%. Navedeni parametri odnose se i na višeetažnu javnu garažu, kapaciteta 450 GM koja se nalazi uz ulicu Gavrila Principa. Uslov za sve objekte u zoni D i D1, osim za ugaoni objekat-garažu u ul. G. Principa 49 je da kota poda poslednje korisne etaže ne sme preći 22 m, računato od kote trotoara i da se kote venaca garaža skladno uklapaju sa susednim objektima spratnosti P+6.

Uslov za ugaoni objekat-garažu u ul. G. Principa 49, je da kota venca navedenog objekta ne sme preći 30 m, računato od kote trotoara. U ovoj zoni je radikalna rekonstrukcija realna, s obzirom na veoma slab, neadekvatan građevinski fond i radi aktiviranja rentalnog potencijala, ekonomskog korišćenja gradskog-građevinskog zemljišta u centralnoj zoni Beograda. Novoplanirani objekti treba da budu visokog tehničkog, tehnološkog standarda i elitnog estetskog nivoa. Planirane delatnosti su pretežno poslovanje i finansijske usluge sa trgovinom salonskog tipa u prizemlju.

B.3. Urbanistički uslovi za javne površine i javne

objekte

B.3.1. Javne saobraćajne površine Javne saobraćajne površine sa komunalnim instalacijama su prostori od opšteg interesa i čine ih kolovozi, trotoari, zelenilo u regulacijama saobraćajnica, parkinzi, koridori tehničke infrastrukture. Saobraćajne površine prikazane su u grafičkom prilogu ovog plana pod nazivom "Regulaciono nivelacioni plan sa urbanističkim rešenjem saobraćajnih površina" R 1:500. Nivelaciono rešenje novoplaniranih saobraćajnih površina odrediti na osnovu detaljnog geodetskog snimka terena i uskladiti sa već izgrađenom fizičkom strukturom. Kolovoznu konstrukciju novoprojektovanih i saobraćajnih površina predviđenih za rekonstrukciju dimenzionisati u odnosu na važeće propise i očekivano saobraćajno opterećenje, pri čemu predvideti kolovozni zastor od asfalt betona. Odvodnjavanje svih saobraćajnih površina vršiti gravitaciono u sistemu zatvorene kišne kanalizacije. Tehnička infrastruktura planirana je u okviru regulacione širine saobraćajnica, a njen položaj je prikazan u grafičkom prilogu "Skupni prikaz tehničke infrastrukture", R 1:500. Na situacionom planu grafičkog priloga "Regulaciono-nivelacioni plan sa urbanističkim rešenjem saobraćajnih površina" R 1:500, dati su analitičko-geodetski elementi za osovine saobraćajnica koje su obuhvaćene ovim planskim dokumentom. Koordinate su date u državnom koordinatnom sistemu. Saobraćajna mreža predmetnog prostora kategorisana je na primarnu i sekundarnu.

8

Primarnu saobraćajnu mrežu čine sledeće ulice: Ulica Kneza Miloša je u funkcionalnom smislu ranga magistrale, sa po dve saobraćajne trake po smeru. Ulica Kralja Milana, u funkcionalnom smislu je ulica prvog reda sa po dve trake po smeru. Ove ulice se zadržavaju u postojećim regulacionim širinama. Ulica Admirala Geprata je ulica prvog reda. U postojećem stanju ima dve trake po smeru i širine kolovoza je 12 m i sa obostranim trotoarima minimalne širine 3,5 m. Na delu kolovoza, uz desnu ivicu gledano prema ulici Balkanskoj, u širini od 2 m planira se podužno parkiranje, kako je prikazano grafičkim prilogom. Ulica Gavrila Principa je ulica prvog reda. Planira se njena rekonstrukcija, kako je prikazano grafičkim prilogom, tako da je sada širine kolovoza 12 m i sa obostranim trotoarima minimalne širine 2,5 m. Ulice Narodnog fronta i Balkanska u funkcionalnom smislu predstavljaju ulice drugog reda. Regulacija ulice Narodnog fronta se zadržava u postojećem stanju. Čine je kolovoz širine 9 m i obostrani trotoari minimalne širine 3,5 m. Balkanska ulica na delu od ulice Admirala Geprata do ulice Narodnog fronta je predviđena za rekonstrukciju, kako bi se u okviru njene regulacije omogućilo podužno parkiranje, kako je prikazano u grafičkom prilogu. Regulaciju Balkanske ulice na navedenom delu u postojećem stanju čine kolovoz širine 8 m, i obostrani

trotoari minimalne širine 2 m. Na delu kolovoza, uz levu ivicu gledano prema ulici Narodnog fronta, planira se podužno parkiranje širine parking mesta od 2 m. Sekundarnu saobraćajnu mrežu područja predmetnog regulacionog plana čine ostale ulice. One povezuju planirane namene i ostvaruju priključke na primarnu mrežu saobraćajnica. Lomina ulica se rekonstruiše, tako da se omogućava podužno parkiranje u okviru njene regulacije, kako je prikazano grafičkim prilogom. Planira se i povezivanje ulica Narodnog fronta i Lomine, ulicom Nova III. Novoplanirana ulica - Nova III je širine kolovoza 6 m i sa obostranim trotoarima od po 2 m. Jednostrani podužni pada od ul. N. fronta ka Lominoj je oko 8.4%. U blokovima 4, 5 i 6, kako je prikazano grafičkim prilogom, planirane su interne saobraćajne površine koje omogućavaju prilaz do garaža i prolaz interventnih vozila.

Parkiranje vozila

Postojeće stanje Parkiranje vozila na predmetnom prostoru uglavnom se obavlja na ulici, a u manjem obimu u okviru parcele na kojoj se nalazi pripadajući objekat. U tabeli koja sledi prikazan je proračun potrebnog broja mesta za stacioniranje vozila korisnika predmetnog prostora u postojećem stanju.

Tabela 1. Tabela potrebnog broja PM za postojeće stanje

Potrebno Broj blok

BRGP stanov. m2

Broj stanova

BRGP delatn. m2

PM za stanovanje PM za

delatnost

Ukupno potrebno i PM

1 12.030 61 23.140 43 270 313

2 15.400 69 19.950 48 233 281 3 0 0 2.500 0 29 29 4 39.192 243 20.460 170 239 409 5 3.300 39 11.234 27 131 158 6 25.695 239 7.843 167 92 259 1.440

Potrebe za parkiranjem u postojećem stanju su dobijene na osnovu normativa 0,7 PM po stanu i 1 PM na 60 m2 neto površine poslovnog prostora.

Planirano stanje

Parkiranje vozila u okviru granice plana rešava se na više načina:

- u okviru parcela - u okviru regulacione širine saobraćajnica - u okviru novoplaniranih garaža.

Potrebni kapaciteti za stacioniranje vozila računati su prema sledećim normativima:

9

za postojeće stanovanje koje se zadržava - 0,7 PM

po stanu, za novoplanirano stanovanje - 1,1 PM po stanu, za delatnosti - 1 PM na 60 m2 neto poslovnog

prostora. Primenom navedenih normativa dobija se da je za postojeće i planirane kapacitete područja predmetnog Plana potrebno obezbediti 1.955 PM. Planirano je da novi objekti svoje potrebe za stacioniranjem vozila definisane na bazi normativa rešavaju u okviru svoje građevinske parcele, bilo u garaži u sklopu samog objekta ili na slobodnom delu parcele. U ulicama: Lominoj, Balkanskoj, Admirala Geprata planira se parkiranje u okviru njihovih regulacija na način kako je prikazano grafičkim prilogom. U regulaciji ulice Narodnog fronta nije predviđeno parkiranje, jer je njena desna saobraćajna traka predviđena za prolaz vozila JGS-a, dok je u delu kolovoza (uz levu ivicu gledajući u smeru ka ulici Kneza Miloša) položen primarni cevovod prve visinske zone ∅ 700 mm zaštitne zone od 5 m mereno od osovine cevovoda, nad kojim nije dozvoljeno stacioniranje vozila. U okviru granice plana predviđene su sledeće blokovske garaže: Blok 1 - garaža kapaciteta 45 PM sa prilazom iz ulice Narodnog fronta, Blok 4 - garaža kod bolnice kapaciteta 24 PM sa prilazom iz ulice Narodnog fronta i garaža kapaciteta 15 PM sa prilazom iz ulice Admirala Geprata; Blok 5 - garaža kapaciteta 350 PM sa prilazima iz ulica Gavrila Principa i planirane ulice, prema grafičkom prilogu,

- garaža kapaciteta 450 PM sa prilazom iz ulice Gavrila Principa; Blok 6 - garaže kapaciteta 20 PM sa prilazom iz ulice Lomine i garaže kapaciteta 22 PM i 10 PM sa prilazom iz novoplanirane ulice Nova IV. Na grafičkom prilogu: "Regulaciono-nivelacioni plan sa urbanističkim rešenjem saobraćajnih površina" R 1:500, prikazani su parkiranje u okviru regulacije ulica i planirane garaže sa kapacitetima za parkiranje vozila i pripadajućim pristupima.

B.3.2. Javne garaže Kako su potrebe za parkiranjem vozila na području predmetnog regulacionog plana 1.777 PM, a predviđenom izgradnjom blokovskih garaža, parkiranjem u regulaciji ulica i na pripadajućoj parceli moguće obezbediti ukupno 1.499 PM, sledi da deficit za parkiranjem vozila, proistekao iz kapaciteta postojećeg stanja koje se zadržava, i iznosi 278 PM. Ovaj deficit u parkiranju može se otkloniti izgradnjom javnih garaža koje su predviđene ovim planom:

- u ulici Gavrila Principa kapaciteta 450 PM. Prilazi ovoj garaži su iz ulice Gavrila Principa;

- u ulici Kosovke devojke kapaciteta oko 200 PM.

Ulaz u ovu garažu je iz ulice Kosovke devojke, a izlaz na NOVA I, kako je prikazano grafičkim prilogom.

Planiranjem do 45% kapaciteta ovih javnih garaža (292 PM) za potrebe stacioniranja vozila sa područja predmetnog plana, može se rešiti deficit parkiranja vozila proistekao iz kapaciteta u postojećem stanju. Pregled kapaciteta za parkiranje vozila prikazan je u tabeli 2.

Tabela 2. Tabela potrebnog broja PM za planirano stanje

Potrebe Realizovano Bilans

Broj

blo-ka

BRGP sta- nova m2

Broj sta- nova

BRGP delat- nosti m2

PM za stano- vanje

PM za delat- nosti

Ukup-no PM

PM na parceli

PM na otvore-

nim parkin- zima

PM u gara- žama

Ukupno realizo-vano PM

PM

Postojeće stanje koje se zadržava

12.030 61 23.140 43 270 313 7 55 62

1 Nova izgradnja 540 4 1.700 4 20 24 24 24 -251 Ukupno

planirano 12.570 24.480 47 290 337 86

10

2 Postojeće stanje koje se zadržava

15.400 69 19.950 48 233 281 5 3 8

Nova izgradnja 650 5 0 0 0 0 -273 Ukupno

planirano 16.050 19.950 48 233 281 8

3 Postojeće stanje koje se zadržava

2.500 0 0 0 15 15

Nova izgradnja 1.100 0 7 7 7 7 + 15 Ukupno

planirano 3.600 0 7 7 22

4 Postojeće stanje koje se zadržava

37.901 234 20.154 164 235 399 39 39

Nova izgradnja 3.489 26 4.806 29 56 85 85 .34 119 -326 Ukupno

planirano 41.390 24.960 193 291 484 158

5 Postojeće stanje koje se zadržava

2.100 25 5.934 18 69 87 12 0 12

Nova izgradnja 11.741 78 14.690 86 169 255 255 800 1.055 +725 Ukupno

planirano 13.841 20.624 104 238 342 1.067

6 Postojeće stanje koje se zadržava

24.250 226 7.600 158 89 247 27 52 79

Nova izgradnja 3.525 27 4.300 29 50 79 79 79 -168 Ukupno

planirano 27.775 11.900 187 139 326 158

-278

do 45% kapaciteta javnih garaža 292 + 14

B.3.3. Javni gradski saobraćaj

Predmetnu lokaciju u postojećem stanju opslužuju linije autobuskog, tramvajskog i trolejbuskog podsistema JGS-a (preduzeća GSP Beograd i određeni broj privatnih prevoznika), čime je ostvarena povezanost sa ostalim delovima grada. Predmetnu lokaciju tangiraju trase autobuskih linija koje saobraćaju ulicom Kneza Miloša i ulicom Narodnog fronta. Ostale linije autobuskog podsistema JGS-a nalaze se u petominutnoj pešačkoj izohroni. Pored autobuskih, predmetnu lokaciju tangiraju i trase linija trolejbuskog podsistema JGS-a i to ulicom Srpskih vladara i ulicom Kneza Miloša. Linije tramvajskog podsistema JGS-a nalaze se u petominutnoj pešačkoj izohroni. U prostornom smislu, predmetna lokacija je zadovoljavajuće opslužena linijama JGS-a. Predmetnim regulacionim planom predviđa se zadržavanje postojećih trasa linija JGS-a i prolaznih stajališta.

Ne predviđa se trajno zadržavanje prostora u ulici Admirala Geprata za terminal JGS-a. Duž postojećih trasa linija JGS-a potrebno je postaviti odgovarajuću i kompletnu saobraćajnu opremu radi omogućavanja redovnog i neometanog prolaska vozila JGS-a.

Uslovi za nesmetano kretanje invalidnih lica

U toku razrade i sprovođenje plana primeniti odredbe Pravilnika o uslovima za planiranje i projektovanje objekata u vezi sa nesmetanim kretanjem dece, starih, hendikepiranih i invalidnih lica ("Službeni glasnik RS", broj 18/97).

B.3.4. Komunalna infrastruktura

B.3.4.1. Hidrotehnička infrastruktura

Vodovodna mreža i objekti Po svom visinskom položaju vodovod pripada prvoj visinskoj zoni snabdevanja Beograda vodom. Ulicom Narodnog fronta prolazi magistralni cevovod ∅ 700 mm.

11

Oko magistralnog cevovoda ∅ 700 mm u ulici Narodnog fronta, potrebno je obezbediti zaštitni koridor u širini 5 m sa obe strane od spoljne ivice cevi. U ovoj zoni nije dozvoljeno parkiranje vozila i izgradnja objekata. Od postojećih instalacija gradskog vodovoda u ostalim ulicama u okviru granice plana postoje vodovodi od ∅ 80 mm do ∅ 150 mm. Sve vodovode manje od ∅ 150 mm ukinuti i izgraditi nove minimalnog prečnika ∅ 150 mm. U novoj saobraćajnici koja spaja Lominu i Narodnog fronta planiran je novi cevovod ∅ 150 mm. Planirane i postojeće vodovode povezati u prstenast sistem sa svom potrebnom armaturom. Na uličnoj mreži predvideti dovoljan broj nadzemnih protivpožarnih hidranata. Priključke postojećih objekata prevezati na planirane ulične vodovode nakon izgradnje nove ulične mreže a staru mrežu ukinuti. Planirane objekte priključiti na planirane ulične vodovode preko vodomera a prema tehničkim propisima Beogradskog vodovoda.

Kanalizaciona mreža i objekti

Kanalizacija pripada centralnom sistemu beogradske kanalizacije i to delu koji se kanališe po opštem sistemu beogradske kanalizacije. Postojeća kanalizacija je dovoljnog kapaciteta i zadržava se u postojećem stanju i dopunjuje u planiranim ulicama. Minimalan prečnik planirane kanalizacije je ∅ 300 mm. Priključenje planiranih objekata na uličnu kanalizaciju izvesti prema tehničkim propisima beogradske kanalizacije.

B.3.4.2. TT mreža i objekti

Ovo područje pripada područnoj ATC "Guberevac" i kablovskim područjima No 2, 4 i 5. Za predmetno područje potrebno je formirati novo kablovsko područje, a koje će pripadati planiranom isturenom stepenu "Knez Miloš". Veza između predmetnog kompleksa i isturenog stepena ostvariće se posredstvom postojeće TT kanalizacije. U predmetnom kompleksu potrebno je izgraditi odgovarajuću TT kanalizaciju sa TT vodovima potrebnog kapaciteta. Planiranu TT kanalizaciju - TT vodove izgraditi duž postojećih i planiranih saobraćajnih i slobodnih

površina. Planirane TT objekte, koji su u koliziji sa planiranim objektima izmestiti na novu lokaciju. Planirane TT objekte izgraditi podzemno, a u rovu potrebnih dimenzija. U planiranim objektima izgraditi unutrašnji kućni izvod potrebnog kapaciteta.

B.3.4.3. Mreža KDS

Kablovski distribucioni sistem (KDS) u svojoj osnovnoj ulozi vrši prenos, emitovanje i distribuciju radio i TV programa. KDS obezbeđuje svojim korisnicima i sledeće servise: internet, telemetrija, video na zahtev, video nadzor, govorni servisi itd. Generalnim planom je predviđena izgradnja tehnološki jedinstvene digitalne infrastrukture, čime će se rešiti problemi do kojih dolazi u praksi kao što su nekontrolisana izgradnja, neusaglašenost operatora sa kapacitetima pristupne i transportne mreže nacionalnog operatera itd. Potrebno je prethodno da zakonodavac propiše zakonsku regulativu koja će uneti red u ovo osetljivo područje koje je od velikog interesa za razvoj telekomunikacija u gradu. Pri izradi urbanističkih planova potrebno je predvideti mogućnost realizacije mreže KDS. Planirane vodove za potrebe KDS izgraditi u koridoru planiranih i postojećih TT vodova - TT kanalizacije. Planirane vodove KDS izgraditi podzemno a u rovu potrebnih dimenzija.

B.3.4.4. Elektroenergetska mreža i postrojenja Na predmetnom kompleksu izgrađena je električna distributivna mreža vodova 10 i 1 kV kao više TS 10/0,4 kV. U koridoru postojećih saobraćajnica izgrađeni su podzemni vodovi 35 i 110 kV kao i instalacije javnog osvetljenja. Za potrebe snabdevanja električnom energijom potrebno je izgraditi 6 TS 10/0, 4 kV, instalisane snage 630 kVA, kapaciteta 1000 kVA. Postojeću TS 10/0,4 kV (reg. br. B-308) potrebno je zameniti sa novom, instalisane snage 1000 kVA. Postojeću TS 10/0,4 kV (reg. br. B-690) potrebno je dislocirati, instalisane snage 2x630 kVA i kapaciteta 2x1000 kVA. Planirane TS 10/0,4 kV izgraditi u sklopu građevinskih objekata pod sledećim uslovima:

- objekat za smeštaj TS treba da posluži za smeštaj transformatora i odgovarajuće opreme;

- objekat za smeštaj TS planirati u nivou terena ili

sa neznatnim odstupanjem od prethodnog stava;

- svaka TS mora imati dva, odnosno tri odeljenja i

to: jedno, odnosno dva odeljenja za smeštaj transformatora i jedno odeljenje za smeštaj

12

razvoda visokog i niskog napona. Svako odeljenje mora imati nesmetan pristup spolja;

- između oslonca transformatora i temelja postaviti

elastične podmetače u cilju presecanja prenosa vibracija;

- predvideti zvučnu izolaciju prostorija TS tako da

zvuk koji proizvodi transformator ne pređe 55 dB danju i 45 dB noću. Kolski pristup planirati izgradnjom pristupnog puta najmanje širine 3 m do najbliže javne saobraćajnice.

Planirane vodove 10 kV napajaće se iz postojeće TS 35/10 kV "Zeleni venac". U tom smislu potrebno je izgraditi dva voda 10 kV od planiranih TS 10/0,4 kV do TS 35/10 kV "Zeleni venac". Planirane vodove 1 kV izvesti od planiranih TS 10/0,4 kV do pojedinih korisnika električne energije. Planirane električne vodove izvesti u sklopu postojećih i planiranih saobraćajnih površina. Postojeće električne vodove, koji su u koliziji sa planiranim saobraćajnim i drugim objektima izmestiti na novu lokaciju. Planirane vodove i vodove koji se izmeštaju izvesti podzemno a u rovu potrebnih dimenzija. Na mestima gde se očekuju veća mehanička naprezanja vodove postaviti u kablovsku kanalizaciju. Lokacija vodova 10 kV od predmetnog kompleksa do TS 35/10 kV "Zeleni venac" biće predmet posebnog planskog dokumenta. Osvetljenjem planiranih saobraćajnih površina i parking prostora postići srednji nivo luminancije od oko 0,6 cd/m2. Osvetljenjem slobodnih površina postići srednji osvetljaj od oko 10-15 lx. Vodove javnog osvetljenja postaviti podzemno a u rovu potrebnih dimenzija. Na mestima, gde se očekuju veća mehanička naprezanja tla, planirane električne vodove postaviti u kablovsku kanalizaciju.

B.3.4.5. Toplovodna mreža i postrojenja

Urbanistički uslovi u odnosu na postojeću

toplovodnu mrežu Predmetni prostor pripada toplifikacionom sistemu toplane "Dunav", odnosno toplovodnom konzumu toplovoda ∅273 mm i ∅168 mm položenim u ul. Narodnog fronta i Balkanskoj. Preko njega je priključeno 13 toplotnih podstanica iz kojih se toplotnom energijom napajaju znatne stambene i poslovne površine unutar predmetnog plana. Od većih toplotnih izvora postoje još dve kotlarnice smeštene u zgradama bioskopa "Odeon" i Domu ruske kulture.

Urbanistički uslovi u odnosu na planiranu

toplovodnu mrežu Na bazi urbanističkih pokazatelja datih ovim planom izvršena je procena toplotnog konzuma za sve

potrošače u skladu sa njihovom spratnošću i namenom. On iznosi 26.400 KW i kao takav je poslužio za proračun i dimenzionisanje cevne mreže. U sl. tabelarnom prikazu izvršen je pregled potreba za toplotnom energijom po urbanističkim blokovima:

Broj bloka Toplotni konzum (kW)

Blok 1 Blok 2 Blok 3 Blok 4 Blok 5 Blok 6

4.500 4.200 450

7.500 5.250 4.500

∑ 26.400

Planirane toplovode nastaviti na postojeću toplovodnu mrežu kao što je to dato u grafičkom prilogu, s ciljem celokupne toplifikacije predmetnog prostora. Toplovodnu mrežu izvoditi u predizolovanim cevima sa minimalnim nadslojem zemlje od 0,8 m. Ista je raspoređena optimalno i postavljena tako da predstavlja najcelishodnije rešenje u odnosu na razmeštaj postojećih kotlarnica, prostornih mogućnosti pojedinih saobraćajnica, planiranog porasta toplotnog konzuma i najzad položaja ostalih infrastrukturnih vodova. Toplotne podstanice smestiti u prizemne delove planiranih objekata ili onih postojećih koji se proširuju. Njihov broj i tačnu dispoziciju moguće je menjati izradom i overom dalje tehničke dokumentacije. One moraju imati obezbeđene pristupne kolsko-pešačke staze i priključke na vodovod, el. energiju i gravitacionu kanalizaciju. Dimenzije toplotnih podstanica, način ventiliranja i zvučnu izolaciju projektovati prema standardima JKP "Beogradske elektrane".

B.3.4. Javne zelene površine

B.3.5.1. Parkovske površine

Postojeći park između ulice Srpskih vladara, ulice Kosovke devojke, zgrade Skupštine Republike Srbije i zgrade Doma ruske kulture zadržava se u postojećim granicama, u građevinskom bloku 1 (na kat parc. br. 2974) površine 3.569 m2. Ova površina uređuje se i održava u postojećem stilu.

B.3.5.2. Ulični drvoredi

Postojeći ulični drvoredi se zadržavaju. Na upražnjenim drvorednim mestima potrebno je izvršiti sadnju novog drveća dominirajuće vrste. Formiranje novog drvoreda, planira se u trotoaru ulice Gavrila Principa, na strani uličnog proširenja.

13

B.3.5.3. Zelene površine uz javne objekte Uz javne objekte, u skladu sa namenom uređuju se predbašte, atrijumi, dvorišta, krovovi podzemnih garaža, terase i sl. Visok procenat zelenila (oko 40% površine parcele) planira se uz objekte namenjene školstvu, dečjoj zaštiti i zdravstvenoj zaštiti.

B.3.6. Javni objekti

Na teritoriji plana u objektima javnih namena su javne službe:

- obavezne i standardne ustanove, - specijalizovane ustanove.

Obavezne i standardne ustanove

B.3.6.1. Kombinovane dečje ustanove Depandanse kombinovane dečje ustanove planirati u prizemljima okrenutim ka dvorišnom delu ili na prvom spratu novoplaniranih objekata u bloku 6 uz novoplaniranu ulicu (NOVA III) i u ul. Lomina 49-51, kapaciteta po 50 mesta (6,5-7 m2 po detetu izgrađene površine). Osim ovih neophodnih depandansa poželjni su i drugi privatnog karaktera na području plana u postojećim i novoplaniranim objektima. Sem primarne funkcije (boravak, socijalna zaštita i vaspitanje dece) ovi prostori mogu imati i kulturno-zabavne i edukativne programe za decu sa ovog područja.

B.3.6.2. Školstvo

Postojeći kapaciteti srednjeg i višeg obrazovanja na području plana, Matematička gimnazija i Učiteljski fakultet, prevazilaze potrebe predmetnog plana, od gradskog i republičkog su interesa. Dozvoljava se adaptacija u gabaritu i volumenu postojećih objekata i planira dogradnja sprata na objektu Matematičke gimnazije oko 830 m2 BRGP., a prema konzervatorskim uslovima Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Postojeća OŠ "Isidora Sekulić" u tangentnom području ovog plana zadovoljava potrebe. Standard slobodnih površina i izgrađenog prostora ove škole zadovoljava u svakom pogledu.

B.3.6.3. Zdravstvena zaštita - primarna

Planira se povećanje kompleksa Ginekološko-akušerske klinike u ulici Kraljice Natalije prema grafičkom prilogu br. 1 "Planirana namena i način korišćenja zemljišta". Na mestu dvorišnih stambenih objekata u ulici Kraljice Natalije 626 (koji se ruše) i privremeno izgrađenih pratećih objekata bolnice (vešernice, peglaonice i sl.) koji se takođe ruše, izgraditi novi objekat maks. BRGP 1.000 m2 u okviru datih građevinskih linija za potrebe bolnice: administracija i prateći sadržaji. Obezbediti toplu vezu sa postojećim objektom na najpogodnijem mestu. U okviru proširenog dvorišnog dela kompleksa planirana je podzemna garaža za potrebe zaposlenih u ovoj bolnici (kapaciteta do 25GM u jednom nivou) sa kolskim prilazom iz ulice Kraljice Natalije. Sve površine unutar manipulativnog dela kompleksa nivelisati i popločati ili asfaltirati. B.3.7. Uređivanje javnog građevinskog zemljišta

- predmer radova (orijentaciono)

Intervencija Radovi na uređivanju javnog građ. zemljišta Vrsta Jedinica mere rekon-

strukcija (orijent.)

novo (orijen- taciono)

Ukupno (orijent.)

1 2 3 4 5 6

Izuzimanje zemljišta saobraćaj širenje kompleksa

m2 - 2.900

GAK-a m2 - 637 3.537 Rušenje objekata širenje regulacije ulice

širenje kompleksa GAK-a BRGP m2

oko 535 m2

ruši stam. obj.

14

Kompleksi javnog zemljišta

kompleks GAK-a m2 4.239 637 4.876

Vodovod ∅ 150 mm m 1.727 170 1.897

Kanalizacija ∅ 300 mm m - 300 300

Elektroinstalacije 10 kV podzemni m - 900 900

1 kV podzemni m - 2.400 2.400

Javno osvetljenje m 400 250 650

TS 10/0,4 kVA kom. 2 6 (u objektu) 8

TT instalacije ∅ 100 m 2.800 2.100 4.900

KDS ∅ 100 m 1.800 1.800

Toplovod ∅ 273/5 mm m - 642 642 ∅ 219.1/5 mm m - 96 96 ∅ 88.9/3.2 mm m - 63 63

∅ 76.1/2.9 mm m - 280 280

TP kW kom - 18 18

Saobraćajnice m2 delimična 3.670

2.772 potpuna 7.460

Parking mesta*

kom

Javne garaže GM - 650 650

Drvoredi * kom.

Uređenje parkovskih površina*

m2

Sanacija terena m2 (ha)

______________ * Parking mesta su obuhvaćena u "delimičnoj rekonstrukciji saobraćajnice".

Finansiranje planiranih radova na uređivanju javnog građevinskog zemljišta vrši se iz budžetskih sredstava Skupštine grada Beograda.

B.3.8. Zemljište za ostale namene

B.3.8.1. Stanovanje sa delatnostima

Uvažavajući postojeći karakter područja i neposrednog okruženja utvrđena je detaljna namena pojedinačnih parcela tako da, u okviru obuhvata plana, razlikujemo četiri varijeteta namene stanovanja sa delatnostima: ZONA A, ZONA B, ZONA G i ZONA D.

Stanovanje: delatnosti % "I"

Podzemno "I" "S" %

Podzemno "S" %

ZONA A 0-50 :100-50 do 3.0 do 3.0 do 60 do 80

ZONA B 0-40 : 100-60 do 2.5 08 - 2.4 do 60 do 80 ZONA B1 3.0 ZONA B2 1.8 ZONA G do 60 : 40 do 2.7 08 - 2.4 do 60* do 80

15

ZONA G1 5.5 do 100 ZONA G2 2.7 do 80 ZONA D 0-40 : 100-60 do 3.5 08 - 2.4 do 60 do 80

________________ * Predmer radova izvršiće se prilikom izrade projekta uređenja zelenih površina, a na osnovu snimka i manual

valorizacije postojeće vegetacije kao i planiranih intervencija. Planiraju se stanovi visokog standarda i površina do BRGP 150 m2.

B.3.8.2. Komercijalne delatnosti

Planom se definiše prostor namenjen komercijalnim delatnostima koji se zbog globalnog koncepta u distribuciji delatnosti bliže određuje na sledeći način:

- pretežno trgovina, zanatstvo i ugostiteljstvo, - pretežno poslovanje i finansijske usluge, - pretežno poslovanje ugostiteljstva, kulture i

trgovine. Kriterijumi koji bliže opredeljuju izbor komercijalnih delatnosti i sadržaja na području plana su sledeći:

- profitabilnost koja omogućuje da se podnesu realni troškovi funkcionisanja na centralnim lokacijama;

- delatnosti i sadržaji koji bitnije ne opterećuju

saobraćaj i ne zahtevaju veće površine za mirujući saobraćaj;

- delatnosti i sadržaji koji ne doprinose

pogoršavanju ekoloških uslova stanovanja i rada;

- delatnosti i sadržaji koji nemaju ekstenzivno

zapošljavanje i ne dovode do veće koncentracije radne snage.

Na osnovu prethodnih kriterijuma mogući izbor delatnosti i sadržaja je sledeći:

- poslovanje - finansijske, tehničke i poslovne usluge kao što su: konsalting firme, različite agencije, informatičke usluge, marketing usluge, projektantske usluge, predstavništva itd.;

- trgovinska delatnost sa sadržajima namenjenim

pre svega povremenoj, a delom svakodnevnoj potrošnji. Specijalizovane prodavnice butici, mini marketi, izložbeni i prodajni prostori, prehrambeni kapaciteti i sl.;

- ugostiteljsko-turistički kapaciteti: bistroi, picerije,

specializovani restorani, pansioni, manji hotel;

- zanatsko-uslužni kapaciteti u funkciji

zadovoljavanja potreba čoveka i domaćinstva (spoj starih i novih usluga);

- sadržaji kulture, galerije, knjižare, pretežno u

prizemlju, a na spratu kulturno-obrazovni sadržaji za razne uzraste male škole: kompjutera, stranih jezika, slikanja i dr.

B.3.8.3. Kulturno-zabavni sadržaji Postojeći kapacitet bioskopa i pratećeg prostora obogatiti kompatibilnim komercijalnim sadržajima u gabaritu i volumenu sadašnjeg prostora.

B.3.8.4. Vaznesenjska crkva sa portom

Planom se predviđa uvećanje pripadajuće parcele Vaznesenjske crkve za oko 6%. Zemljište ima sledeću namenu:

- zadovoljenje verskih potreba stanovništva, - stanovanje za potrebe SPC.

Urbanističkim projektom, u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture i na osnovu programskog zahteva SPC-a biće definisani kapaciteti (do granica maksimalnih urbanističkih parametara datih planom) i linije građenja.

B.3.8.5. Posebne namene - specijalizovane ustanove

Diplomatske ustanove

Predviđena je moguća rekonstrukcija ovih objekata, uz poštovanje uslova postavljenih od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Dogradnja objekta - aneksa (u sklopu Doma ruske kulture) iz ulice Kosovke devojke br. 2, može se proširiti po dubini parcele ili zameniti novim objektom, i u tom slučaju neophodno je planirati podzemnu garažu pod objektom.

B.3.8.6. Prateće zelene površine uz ostale namene

U zonama stanovanja na parcelama planiranim za izgradnju novih objekata, za ozelenjavanje rezervisati min. 20% površine parcele.

16

Ozeleniti i urediti zapuštena dvorišta uz objekte koji se zadržavaju. Slobodne površine na krovovima podzemnih garaža uređuju se kao zelene površine sa organizovanim pešačkim komunikacijama i prostorima za miran odmor korisnika. Na ovim površinama predvideti kasetnu sadnju visoke vegetacije. Porta Vaznesenjske crkve zadržava se kao uređena zelena površina.

B.4. Ambijentalne celine

Zona A

ZONA VISOKIH AMBIJENTALNIH VREDNOSTI

Navedeni prostor definisan je objektima nastalim u periodu između dva i posle Drugog svetskog rata. Karakteriše ga reprezentativniji i bogatiji građevinski fond, sa posebnom izgradnjom u prvoj polovini 20. veka. To je oformljeni prostor za koji je osnovna mera zaštite saniranje postojećeg stanja sa minimalnim mogućnostima pojedinačnih intervencija. U ulici Narodnog fronta nalaze se uglavnom javni objekti - školstvo, Ruski dom. Park i mere zaštite za njega odnose se na unapređenje i uređenje kao i očuvanje postojeće regulacije, rekonstrukcije zelenila i parterno uređenje.

Zona B

AMBIJENT BALKANSKE ULICE

Balkanska ulica prosečena je četrdesetih godina 19. veka. Krajem tog veka dobila je zanatski karakter koji se sačuvao do danas, pa je takav oblik urbanog sadržaja spontano nastao i jedinstven je u Beogradu. Uslovljenosti izgradnje proizilaze iz mera zaštite a one bi bile: - obezbeđenje kontinuiteta dostupnosti komercijalnim

sadržajima, očuvanje starih zanata, zadržavanje segmenata postojećeg uličnog zastora, i planiranje nove izgradnje u skladu sa opštim konzervatorskim uslovima.

Zona V

ZONA SPOMENIČKIH VREDNOSTI U njoj se nalaze: Vaznesenjska crkva iz 1863. g, zgrada stare gimnazije iz 1865. i deo vojno-upravnog centra. Uslovljenosti za ovaj prostor su u očuvanju postojećeg kompleksa crkve i građevina. Nova gradnja moguća je samo pod strogo kontrolisanim konzervatorskim uslovima isključivo za upotpunjavanje crkvenih sadržaja. Dozvoljeno je unapređenje i uređivanje slobodnog prostora.

Zona G

ZONA UMERENIH AMBIJENTALNIH VREDNOSTI

Na ovom prostoru izdvajaju se tri tipa objekata:

- prizemni objekti nastali do 1914. g. i očuvani samo u Balkanskoj ulici;

- rentijerske zgrade podignute između dva svetska

rata - sa stanovanjem na spratu i poslovanjem u prizemlju;

- objekti građeni posle Drugog svetskog rata

uglavnom jednonamenski, i to pretežno stambeni.

Uslovljenosti se odnose na saniranje postojećeg stanja sa minimalnim mogućnostima intervencija, u svemu sa posebnim konzervatorskim uslovima.

Zona D

ZONA AMBIJENTA U IZGRADNJI

Novu izgradnju na praznim parcelama duž ulice Gavrila Principa planirati isključivo u skladu sa opštim konzervatorskim merama. Sve navedene zone su izvedene iz karte konzervatorskih uslova Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Objekti koji su "Uslovima čuvanja, održavanja i korišćenja kulturnih dobara i dobara koja uživaju status prethodne zaštite" valorizovani kao: spomenici kulture, značajna arhitektonska ostvarenja, objekti ambijentalnih vrednosti navedeni su u Tabeli 3.

17

Tabela 3.

Zona Građ. blok

Adresa Namena Spratnost

1 2 3 4 5

A 1 Dobrinjska 5 objek. amb. vrednosti P+3+Pk

A 1 Dobrinjska 7 objek. amb. vrednosti P+3+ Pk A 1 Dobrinjska 9 objek. amb. vrednosti P+4 A 1 Dobrinjska 11 objek. amb. vrednosti P+5 A 1 Kralja Milana 16 objekat amb. vrednosti P+4+Pk A 2 Kralja Milana 20 objekat amb. vrednosti P+4+Pk A 2 Kralja Milana 22 objekat amb. vrednosti P+3 A 2 Kralja Milana 24 objekat amb. vrednosti P+2+Pk A 2 Kralja Milana 26 objekat amb. vrednosti P+3 A 2 Kralja Milana 28 K. Miloša 12 objekat amb. vrednosti P+6 A 2 K. Miloša 14 značajno arh. ostvarenje P+3 A 2 K. Miloša 16 N. fronta 45 objek. amb. vrednosti P+6+Pk A 1 N. fronta 33 značajno arh. ostvarenje P+3 A 1 N. fronta 37 objekat amb. vrednosti P+3 A 1 N. fronta 41 objekat amb. vrednosti P+3 A 2 N. fronta 43 objekat amb. vrednosti P+4 B 4 N. fronta 56 značajno arh. ostvarenje Su+P+Pk B 5 Balkanska 36 ugaoni objek. objekat amb. vrednosti P+1 B 5 Balkanska 34 objekat amb. vrednosti P+1+Pk P+2 B 6 Balkanska 28 objekat amb. vrednosti P+4 B 6 Balkanska 26 objekat amb. vrednosti P+2 B 6 Balkanska 24 ugaoni objek. značajno arh. ostvarenje P B 4 N. fronta 56 značajno arh. ostvarenje Su+P+Pk V 3 A. Geprata 19 Vaznesenska crkva spomenik kulture V 3 Dobrinjska 4 objekat amb. vrednosti NPR+P G 6 N. fronta 42 objekat amb. vrednosti P + 5 G 6 N. fronta 42a objekat amb. vrednosti P + 5

G 6 N. fronta 46-48 značaj. arh. ostvarenje P + 4 G 4 N. fronta 58 objekat amb. vrednosti Su+P+1+Pk G 4 N. fronta 64 značaj. arh. ostvarenje P+4 G 4 N. fronta 68 objekat amb. vrednosti P+5 G 4 N. fronta 70 objekat amb. vrednosti P+4 G 1 N. fronta 33 značaj. arh. ostvarenje P+3 G 5 Lomina 24 objekat amb. vrednosti P+3+Pk G 5 Lomina 26 objekat amb. vrednosti P+3+Pk G 5 Lomina 46 objekat amb. vrednosti P+Pk G 4 A. Geprata 1-1 a objekat amb. vrednosti Su+P+6 G 4 A. Geprata 3-3a objekat amb. vrednosti Su+P+6 G 4 A. Geprata 9 objekat amb. vrednosti P+3+Pk G 4 A. Geprata 13 objekat amb. vrednosti Po+P+3+Pk G 4 A. Geprata 15 objekat amb. vrednosti Su+P+3+Pk G 4 A. Geprata 17 objekat amb. vrednosti P+6+Pk

18

Objekti valorizovani kao spomenici kulture zadržavaju se u postojećem stanju izgrađenosti, sa merama zaštite Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, koje bi se odnosile na očuvanje izvornog izgleda, horizontalne i vertikalne regulacije, dekorativnih elemenata arhitekture uz zabranu dogradnje i nadgradnje. Objekti valorizovani kao značajna arhitektonska ostvarenja zadržavaju se u postojećem stanju izgrađenosti, sa merama zaštite Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, koje bi se odnosile na očuvanje izvornog izgleda, horizontalne i vertikalne regulacije, dekorativnih elemenata arhitekture, s tim da mogu pretrpeti manje intervencije na dvorišnom delu objekta uz uslovljenosti Službe zaštite. Objekti valorizovani kao objekti ambijentalnih vrednosti zadržavaju se u postojećem stanju izgrađenosti uz mogućnost nadogradnje, ali samo ukoliko bi se tom intervencijom poboljšao kontekst, odnosno dopunio postojeći niz bez narušavanja prvobitnog izgleda objekta, dogradnje (ka dvorišnom delu), a izuzetno i uz posebne uslovljenosti i izgradnja novog objekta iza zadržane fasade ili fragmenta fasade postojećeg objekta. U cilju očuvanja od uništenja, kako antičkih tako i mogućih kasnijih arheoloških ostataka, pri izvođenju zemljanih radova u toku građevinskih intervencija, kao i radova na infrastrukturi u okviru bloka, moraju se preduzeti adekvatne mere zaštite koje se sastoje u sledećem:

1. U delovima bloka, ukoliko je planirano rušenje i podizanje novih objekata, neophodno je obaviti prethodna arheološka istraživanja na svim slobodnim površinama, tj. svakoj parceli predviđenoj za novu gradnju.

2. U slučaju da ne dolazi do podizanja novih

objekata u okviru bloka, a obavljaju se drugi zemljani radovi na izmeni ili poboljšanju infrastrukture bloka, potrebno je obezbediti stalni arheološki nadzor u toku tih radova, uz mogućnost izvođenja zaštitnih arheoloških istraživanja, ukoliko se za njima ukaže potreba.

3. Kako se radi o bloku u okviru zone za koju je

doneto rešenje o zaštiti, sve arheološke radove dužan je da finansira jedan ili više investitora rekonstrukcije bloka (Zakon o zaštiti kulturnih dobara, "Službeni glasnik RS", broj 71/94).

Program iskopavanja, arheološki nadzor, kao i zaštitna iskopavanja vrše saradnici Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, posle usvajanja Regulacionog plana i uz saglasnost sa investitorima rekonstrukcije bloka.

Mere zaštite za ovo područje odnose se na saniranje postojećeg stanja sa minimalnim mogućnostima intervencija s obzirom na posmatranu zonu i to uglavnom u delu Balkanske ulice gde je dozvoljena zamena objekata van interesa službe zaštite novim a u svemu prema posebnim konzervatorskim uslovima. Za sve intervencije na objektima u okviru plana potrebno je obezbediti saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

B.5. Urbanističke opšte i posebne mere zaštite

B.5.1. Urbanističke mere za zaštitu životne

sredine U cilju zaštite i poboljšanja životne sredine u toku dalje realizacije planiranih sadržaja potrebno je poštovati sledeće uslove:

- sve nehigijenske stambene i druge objekte, posebno one u unutrašnjosti blokova treba porušiti. Unutrašnjost blokova što više osloboditi i planirati za zelene površine sa dečjim igralištima i prostorima za odmor odraslih i starih lica;

- zagrevanje svih objekata planirati isključivo

centralizovano i na taj način isključiti sva individualna ložišta i kućne kotlarnice, što će znatno smanjiti zagađenost vazduha;

- stanovanje u suterenu i niskom prizemlju

potpuno isključiti, a što je više moguće izbegavati u prizemlju, posebno u zgradama izloženim buci sa ulica Narodnog fronta, Gavrila Principa i Kneza Miloša;

- što više otvoriti unutrašnjost blokova i tako

obezbediti njihovo provetravanje; - nove stambene zgrade orijentisati tako da svi

stanovi budu dovoljno osvetljeni i osunčani; - ukoliko se planira izgradnja kolektivnih garaža,

sa gledišta zaštite životne sredine, prednost dajemo nadzemnim ili delimično ukopanim objektima zbog mogućnosti prirodne ventilacije;

- kako se radi o blokovima pretežno južno

eksponiranim i kako Beogradu tropske vrućine mogu trajati i više od 60 dana godišnje, to je neophodno planirati posebne urbanističke, arhitektonsko-građevinske i tehničke mere za zaštitu od preterane insolacije, ali pri tome omogućiti makar pasivno korišćenje solarne energije;

19

- na svim pešačkim stazama i prelazima omogućiti kretanje hendikepiranim licima;

- izbegavati izgradnju stambenih zgrada velike

spratnosti iz psiholoških i mnogo drugih razloga;

- ravni krovovi u Beogradu ne zadovoljavaju

zahteve u pogledu termo i hidro izolacije na ih treba izbegavati, posebno za stambene zgrade;

- u potkrovlju kosih krovova mogu se graditi razni

ateljei, umetničke i slične radionice. Stanovi se mogu graditi pod uslovom da se uradi veoma dobra termoizolacija uz obavezno ventilirani vazdušni sloj. Na stambenim prostorijama stanova u potkrovlju prozore graditi vertikalno iz psiholoških razloga. Kosi prozori mogu se graditi samo na pomoćnim prostorijama;

- pešačka kretanja što je više moguće izdvojiti od

motornog saobraćaja; - zelene nasade pažljivo planirati, tako da imaju

visoku biološku, funkcionalnu i estetsku vrednost;

- saobraćajnice tako osvetliti da se omogući

bezbedan, siguran i brz tok saobraćaja u večernjim časovima, a to znači da treba postići pogonsku srednju horizontalnu osvetljenost 12 lx;

- saobraćajne znake tako planirati i postaviti da

budu dobro uočljivi, a noću osvetljeni, ili bolje sami da svetle, što povećava sigurnost saobraćaja;

- planirati stanice javnog gradskog saobraćaja

tako da ne usporavaju protok saobraćaja, da budu lako pristupačne pešacima uključujući i hendikepirana lica;

- planirati posebna mesta za smeštaj kontejnera

(vozačka) za prikupljanje komunalnog i kućnog smeća, tako da lako budu pristupačna korisnicima i komunalnim vozilima.

B.5.2. Urbanističke mere za zaštitu od požara

Radi zaštite od požara objekti moraju biti realizovani prema odgovarajućim tehničkim protivpožarnim propisima, standardima i normativima:

- Objekti moraju biti realizovani u skladu sa članovima 10,11,13, 15, 23 i 26. Zakona o zaštiti od požara ("Službeni glasnik SRS", br. 37/88 i 48/94)

- Objekti moraju imati odgovarajuću hidrantsku

mrežu, koja se po protoku i pritisku vode u

mreži planira i projektuje prema Pravilniku o tehničkim normativima za spoljnu i unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara ("Službeni list SFRJ", broj 39/91).

- Objektima mora biti obezbeđen pristupni put za

vatrogasna vozila, shodno Pravilniku o tehničkim normativima za pristupne puteve ... ("Službeni list SRJ", broj 8/95).

- Objekti moraju biti realizovani i u skladu sa Pravilnikom za elektro instalacije niskog napona ("Službeni list SRJ", broj 28/95) i Pravilnikom za zaštitu objekata od atmosferskog pražnjenja ("Službeni list SRJ", broj 11/96).

- Planirane garaže realizovati u skladu sa

Odlukom o uslovima i tehničkim normativima za projektovanje stambenih zgrada i stanova ("Službeni list grada Beograda", broj 32/4/83).

Zona A 1. Dvoetažna podzemna garaža preko 500 m2 mora

se izvesti tako da ima odvojen sopstveni prilaz za vozila i rezervni izlaz, stabilnu automatsku instalaciju za gašenje požara, hidrantsku mrežu, sistem za otkrivanje prisustva ugljenmonoksida, instalaciju sigurnosnog osvetljenja, dizel električni agregat, sistem prinudne ventilacije i sistem odimljavanja, u skladu sa Odlukom o uslovima i tehničkim normativima za projektovanje stambenih zgrada i stanova ("Službeni list grada Beograda", broj 32/4/83), i nije predviđen tampon prostor pri prelasku iz garažnog dela objekta ka stambenom (poslovnom) delu.

2. Višeetažna podzemna garaža preko 1500 m2 mora

se izvesti tako da ima odvojen prilaz za vozila i rezervne izlaze, stabilnu automatsku instalaciju za gašenje požara, sistem za otkrivanje prisustva ugljenmonoksida, hidrantsku mrežu, instalaciju sigurnosnog osvetljenja, dizel električni agregat, sistem prinudne ventilacije i sistem odimljavanja, u skladu sa Odlukom o uslovima i tehničkim normativima za projektovanje stambenih zgrada i stanova ("Službeni list grada Beograda" br. 32/4/83), i predvideti tampon prostor pri prelasku iz garažnog dela objekta ka stambenom (poslovnom) delu.

Zona B 1. Objekti visine preko 22 m moraju se izvesti u

skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara ("Službeni list SFRJ", broj 7/84).

Zona G - Blok 4

20

1. Objekti visine preko 22 m moraju se izvesti u

skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara ("Službeni list SFRJ", broj 7/84).

2. Podzemna garaža preko 200 m2 mora se izvesti

tako da ima hidrantsku mrežu, sistem za otkrivanje prisustva ugljen-monoksida, instalaciju sigurnosnog osvetljenja, u skladu sa Odlukom o uslovima i tehničkim normativima za projektovanje stambenih zgrada i stanova ("Službeni list grada Beograda" br. 32/4/83). Predvideti i tampon prostor pri prelasku iz garažnog dela objekta ka stambenom (poslovnom) delu.

3. Podzemna garaža preko 500 m2 mora se izvesti

tako da ima odvojen sopstveni prilaz za vozila i rezervni izlaz, hidrantsku mrežu, sistem za otkrivanje prisustva ugljenmonoksida, instalaciju sigurnosnog osvetljenja, sistem prinudne ventilacije i sistem odimljavanja, u skladu sa Odlukom o uslovima i tehničkim normativima za projektovanje stambenih zgrada i stanova ("Službeni list grada Beograda", broj 32/4/83). Nije predviđen tampon prostor pri prelasku iz garažnog dela objekta ka stambenom (poslovnom) delu.

4. Pasaži objekata moraju se izvesti tako da

obezbede min. 3,5 m širine i 4,5 m visine prolaza, shodno Pravilniku o tehničkim normativima za pristupne puteve, okretnice i uređenje platoa za vatrogasna vozila u blizini objekata povećanog rizika od požara ("Službeni list SRJ" br. 8/95).

Zona G - Blok 6

1. Višeetažna podzemna garaža preko 1.500 m2

mora se izvesti tako da ima odvojen prilaz za vozila i rezervne izlaze, stabilnu automatsku instalaciju za gašenje požara, sistem za otkrivanje prisustva ugljenmonoksida, hidrantsku mrežu, instalaciju sigurnosnog osvetljenja, dizel električni agregat, sistem prinudne ventilacije i sistem odimljavanja, u skladu sa Odlukom o uslovima i tehničkim normativima za projektovanje stambenih zgrada i stanova ("Službeni list grada Beograda", broj 32/4/83), i predvideti tampon prostor pri prelasku iz garažnog dela objekta ka stambenom (poslovnom) delu i da put evakuacije ne sme biti veći od 30 m.

2. Podzemna garaža preko 200 m2 mora se izvesti

tako da ima hidrantsku mrežu, sistem za otkrivanje prisustva ugljen-monoksida, instalaciju sigurnosnog osvetljenja, u skladu sa Odlukom o uslovima i tehničkim normativima za projektovanje stambenih zgrada i stanova ("Službeni list grada Beograda" br. 32/4/83), i predvideti tampon prostor pri prelasku iz

garažnog dela objekta ka stambenom (poslovnom) delu;

3. Pasaži objekata moraju se izvesti tako da

obezbede min. 3,5 m širine i 4,5 m visine prolaza, shodno Pravilniku o tehničkim normativima za pristupne puteve, okretnice i uređenje platoa za vatrogasna vozila u blizini objekata povećanog rizika od požara ("Službeni list SRJ", broj 8/95).

Zona D

1. Ukoliko javna garaža prelazi preko 22 m kote

poda zadnje etaže koja se koristi za parkiranje, kao visok objekat mora imati najmanje dva pristupna puta za vatrogasna vozila, u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara ("Službeni list SFRJ", broj 7/84).

Uopšteni uslovi 1. Objekti se moraju realizovati u skladu sa

Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara ("Službeni list SFRJ", broj 87/93).

2. Prinudne ventilacije podzemnih garaža moraju se

izvesti prema Pravilniku o tehničkim normativima za ventilaciju ili klimatizaciju ("Službeni list SFRJ", broj 38/89).

3. Sistemi za odimljavanje podzemnih garaža moraju

se izvesti prema Pravilniku o tehničkim normativima za sisteme za odvođenje dima i toplote nastalih u požaru ("Službeni list SFRJ", broj 45/83).

U skladu sa članom 12. Zakona o zaštiti od požara ("Službeni glasnik SR Srbije", broj 37/88) investitor mora pribaviti saglasnost na tehničku dokumentaciju objekata od MUP-a Srbije-SUP-a - Uprave protivpožarne policije u Beogradu.

B.5.3. Urbanističke mere za zaštitu od

elementarnih nepogoda U cilju zaštite ljudi, materijalnih i drugih dobara od ratnih razaranja, elementarnih i drugih nepogoda i opasnosti u miru i ratu, ukupna realizacija kompleksa mora biti izvedena uz primenu odgovarajućih preventivnih prostornih i građevinskih mera zaštite. Radi zaštite od potresa objekti moraju biti realizovani i kategorisani prema Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima ("Službeni list SFRJ", br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88, 52/90).

21

B.5.4. Urbanističke mere za civilnu zaštitu U vezi sa civilnom zaštitom, predviđena je izgradnja skloništa u skladu sa članom 74. Zakona o odbrani ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 45/91), što je zbog stepena tajnosti "poverljivo" (planiranje zaštitnih objekata) definisano posebnim elaboratom: Prilogom mera zaštite od elementarnih nepogoda i prostorno planskim uslovima od interesa za odbranu, koji je sastavni deo predmetnog urbanističkog planskog akta.

B.6. Inženjersko-geološki uslovi

Zbog specifičnih inženjersko-geoloških karakteristika terena, na ovom prostoru neophodno je primeniti odgovarajuće geotehničke uslove vezane za dalju urbanizaciju i savremeno korišćenje ovoga prostora: Zona A - obuhvata već formirane blokove. U ovoj zoni planira se izgradnja blokovskih garaža i to na prostoru između Doma ruske kulture i Matematičke gimnazije. Na tom prostoru na postojećim objektima i potpornoj konstrukciji uočena su oštećenja i pukotine (videti u prilogu inženjerskogeološke karte). Oštećenja se mogu objasniti promenom uslova i stanja u temeljnom tlu objekata fundiranih u makroporoznom lesu. Pa je preporuka za blokovske garaže da se dubinom fundiranja prođe sloj humiziranog makroporoznog lesa. Neophodno je u daljoj fazi projektovanja uraditi detaljna istraživanja u gabaritu planirane garaže. Zona B - ova zona zahvata uslovno stabilne delove terena. Na pojedinim objektima (zgrade, u cokli i na zidovima, starim potpornim konstrukcijama) uočena su oštećenja u vidu naprsnuća, pukotina i deformacija. Pri izgradnji novoplaniranih objekata, posebnu pažnju treba posvetiti izradi i zaštiti temeljnog iskopa. Preporučuje se da se fundiranje objekata izvodi u zoni laporovitih sedimeneta. Dubinu zaleganja ovih sedimenata utvrditi detaljnim istraživanjima na mikrolokaciji planiranog objekta. Zona V - obuhvata prostor pravoslavnog hrama. U ovom delu planira se izgradnja sale. Preporučuje se fundiranje na jedinstvenoj koti, sa izradom drenaža. Radi sprečavanje lokalne destabilizacije prilikom izgradnje novog objekta posebnu pažnju posvetiti izradi i zaštiti ne samo temeljnih iskopa, već i svih otkidanja i zasecanja terena na ovom prostoru. Zona G - planira se izgradnja novih objekata spratnosti od Gr+P+3 do Gr+P+6P. Pri realizaciji planiranih sadržaja nije potrebno da se obezbedi opšta stabilnost terena, već sama dinamika realizacije sadržaja treba da se prilagodi inženjerskogeološkom stanju i svojstvima ovog dela terena. Svaki prethodni objekat fundiran na hipsometrijski nižoj koti na padini treba da se dimenzioniše tako da posluži kao potporna konstrukcija sledećem hipsometrijski višem objektu. Potporne konstrukcije su neophodna mera koju treba projektovati u funkciji lokalne stabilnosti prilikom

gradnje novih objekata. Za svaki pojedinačni objekat na ovom prostoru obavezno je uraditi detaljna istraživanja koja će definisati najpogodniju dubinu i način fundiranja objekata kao i način zaštite temeljnog iskopa i mere sanacije. Zona D - obuhvata deo terena koji je pretrpeo proces klizanja. U stvorenim uslovima predstavljaju umirena klizišta, a u geodimaničkom smislu ocenjeni su kao nestabilni tereni. To su tereni između Lomine i ul. Gavrila Principa. Ovi tereni u uslovima eksploatacije zahtevaju posebne mere geotehničkih melioracija i sanacija. Sanaciju greba izvoditi paralelno sa izgradnjom objekta. To znači da sanacione mere zavise od tehničkih podataka objekta i geotehničkog modela terena u zoni objekta. Temeljni iskopi zahtevaju posebne mere obezbeđenja. Planirana javna garaža - poželjno je fundirati u laporovitim sedimentima. Dubinu zaleganja ovih sedimenata definisati u daljoj fazi projektovanja. Adaptacija, rekonstrukcija, nadziđivanje i dogradnja postojećih objekata može usloviti prethodnu intervenciju na temeljnom sistemu. Zato u daljoj fazi projektovanja, a pre izrade urbanističko-tehničkih uslova za objekte na kojima se planira bilo kakva intervencija neophodno je izvršiti statičku i geomehaničku proveru objekta, odnosno tla.

V. PRAVILA GRAĐENJA

V.1. Osnovna pravila građenja za zgrade

različitih namena Pravila za izgradnju objekata odnose se na objekte javne namene kao i objekte posebne namene i drugih namena (stambeno-poslovne objekte i objekte komercijalnih delatnosti). Ovim pravilima određuju se osnovni elementi za projektovanje i izgradnju objekata. Novi objekat se mora graditi u okviru građevinske parcele i neophodno je postaviti ga na planiranu regulaciono-građevinsku liniju ka javnoj površini (ulici) i do građevinske linije ka dvorištu (unutrašnjosti bloka) sa svim urbanističkim parametrima datim ovim planom za ZONU kojoj pripada i visinom u skladu sa odrednicama plana. Kod novoplaniranih objekata neophodno je planirati garažni prostor pod objektom i obezbediti garažiranje za planirane kapacitete na pripadajućoj parceli. Ukoliko postojeći objekat nije definisan kao "objekat čija zamena nije dozvoljena" ili kao "objekat koji se zadržava pod posebnim uslovima" moguće ga je zameniti novim objektom prema svim pravilima i urbanističkim parametrima definisani ovim planom. Na parceli je dozvoljena izgradnja jednog objekta, osim planom navedenih izuzetaka.

22

Neophodno je da tretman fasade bude jedinstven kako ka javnom prostoru tako i ka dvorištu u smislu oblikovanja i izbora kvalitetnih materijala. Ne dozvoliti ružne improvizacije naročito na zadnjim etažama. Da bi se sprečile dopunske deformacije u tlu i objektima pri izvođenju građevinskog iskopa za

novoprojektovane objekte potrebno je primeniti posebna rešenja zaštite susednih objekata; Za svaki planirani objekat uraditi detaljna istraživanja koja će tačno definisati način i dubinu fundiranja objekata, a sve u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima ("Službeni glasnik RS", broj 44/95) i Zakona o planiranju i izgradnji objekata 47/03.

Tabelarni prikaz novoplanirane izgradnje Na parcelama na kojima je obavezna izgradnja novoplaniranih objekata, zbog proširivanja regulacije ulice (Gavrila Principa) i neadekvatnih objekata, i to:

Planirano Planirano

Zona Građ. blok

Adresa Kat. parc. Planirana spratnost "S" % podzemno

"S" % "I" Podzemno "I"

Orjenta- ciono i

postojeć. BRGP (m2)

G2 5 Lomina 22 303 Su + P+3 + Pk

60 do 80 do 2.7 08 - 2.4

D 5 G. Principa 51 deo: 304/2 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 - D 5 G. Principa 53 deo: 305 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 581 D 5 G. Principa 55 deo: 308 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 0 D 5 G. Principa 57 deo: 309 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 271 D 5 G. Principa 59 deo: 313 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 1283 D 5 G. Principa 65 deo:319 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 0 D 5 G. Principa 67 deo: 321 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 0 D 5 G. Principa 77 327 P+4 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 493

Izgradnja novoplaniranih objekata, čije je sprovođenje obavezno urbanističkim projektom: Zona Građ.

blok Adresa Kat. parc. "S" (%) "I"

B1 4 Balkanska 41-43 KO Savski venac 522/2, 523 60 3.0

G2 6 Lomina 49-51 KO Savski venac 268/2, 269 60 2.7 G2 5 Lomina 30-32-34 KO Savski venac 311, 312 60 2.7 G1 6 Objekat (objekti) uz Novoplaniranu ulicu KO Savski venac 247, 248, 249/1, 249/2, 100 5.5

D1 5 Gavrila Principa 49 KO Savski venac deo: 300, 301, 304/1 80

D1 5 Gavr. Principa 61-63 KO Savski venac deo: 314, 318 80

D 5 Gavr. Principa 75 KO Savski venac deo: 327, 328/1 60 3.5

Na parcelama na kojima je omogućena izgradnja novih objekata ukoliko ne može da se ispuni neophodni uslov potrebnog parkiranja-garažiranja na parceli.

23

Zona Građ. blok

Adresa Kat. parc. Planirana spratnost

Planirano "S" (%)

Podzemno S" (%)

Planirano "I"

Podzemno "I"

A 1 N. fronta 35 2976 P+3+Pk do 60 80 3.0

B2 5 Balkanska 36 331 P+2 60 80 1.8

G2 6 N. fronta 50 272 P+4 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 6 N. fronta 52 275 P+4 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 6 N. fronta 54 276 P+4 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 5 Lomina 20 302 P+3+Pk 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 5 Lomina 28 310 P+3+Pk 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 5 Lomina 36 316 P+3+Pk 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 5 Lomina 38 317 P+3+Pk 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 5 Lomina 40 320 P+3+Pk 60 80 2.7 08 - 2.4

Tabelarni prikaz novoplanirane izgradnje

Na parcelama na kojima je obavezna izgradnja novoplaniranih objekata, zbog proširivanja regulacije ulice (Gavrila Principa) i neadekvatnih objekata, i to:

Planirano Planirano

Zona Građ. blok Adresa Kat. parc.

Planirana spratnost "S"

% podzemno "S" % "I" Podzemno "I"

Orjenta- ciono i

postojeć. BRGP (m2)

G2 5 Lomina 22 303 Su + P+3 + Pk 60 do 80 do 2.7 08 - 2.4

D 5 G. Principa 51 deo: 304/2 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 - D 5 G. Principa 53 deo: 305 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 581 D 5 G. Principa 55 deo: 308 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 0 D 5 G. Principa 57 deo: 309 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 271 D 5 G. Principa 59 deo: 313 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 1283 D 5 G. Principa 65 deo:319 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 0 D 5 G. Principa 67 deo: 321 Su+P+6 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 0 D 5 G. Principa 77 327 P+4 60 do 80 do 3.5 08 - 2.4 493

Izgradnja novoplaniranih objekata, čije je sprovođenje obavezno urbanističkim projektom: Zona Građ.

blok Adresa Kat. parc. "S" (%) "I"

B1 4 Balkanska 41-43 KO Savski venac 522/2, 523 60 3.0

G2 6 Lomina 49-51 KO Savski venac 268/2, 269 60 2.7 G2 5 Lomina 30-32-34 KO Savski venac 311, 312 60 2.7 G1 6 Objekat (objekti) uz Novoplaniranu ulicu KO Savski venac 247, 248, 249/1, 249/2, 100 5.5

D1 5 Gavrila Principa 49 KO Savski venac deo: 300, 301, 304/1 80

D1 5 Gavr. Principa 61-63 KO Savski venac deo: 314, 318 80

D 5 Gavr. Principa 75 KO Savski venac deo: 327, 328/1 60 3.5

Na parcelama na kojima je omogućena izgradnja novih objekata ukoliko ne može da se ispuni neophodni uslov potrebnog parkiranja-garažiranja na parceli.

24

Zona Građ. blok Adresa Kat. parc.

Planirana spratnost

Planirano "S" (%)

Podzemno S" (%)

Planirano "I"

Podzemno "I"

A 1 N. fronta 35 2976 P+3+Pk do 60 80 3.0

B2 5 Balkanska 36 331 P+2 60 80 1.8

G2 6 N. fronta 50 272 P+4 60 80 2.7 08 - 2.4

G2 6 N. fronta 52 275 P+4 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 6 N. fronta 54 276 P+4 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 5 Lomina 20 302 P+3+Pk 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 5 Lomina 28 310 P+3+Pk 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 5 Lomina 36 316 P+3+Pk 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 5 Lomina 38 317 P+3+Pk 60 80 2.7 08 - 2.4 G2 5 Lomina 40 320 P+3+Pk 60 80 2.7 08 - 2.4

V.1.1. Moguća i zabranjena gradnja Nije dozvoljena izgradnja ili bilo kakva promena u prostoru koja bi mogla da naruši ili ugrozi objekat ili funkcije na susednoj parceli. Nije dozvoljena izgradnja pomoćnih objekata na parceli (šupa, letnjih kuhinja, pojedinačnih garaža itd.) Nisu dozvoljeni objekti u Zoni V (građ. blok br. 3) koji nisu u funkciji SPC-a. Na zemljištu namenjenom za javne zelene i javne saobraćajne površine nije dozvoljena izgradnja. Namena i gradnja koja bi mogla da ugrožava čovekovu sredinu, osnovne uslove življenja stanovnika ili sigurnost susednih zgrada. Izgradnja i namena zemljišta koji nisu navedeni, a nisu dozvoljeni:

- proizvodne građevine ili postrojenja; - građevine u kojima se vrše zanatske usluge koje

proizvode prekomernu buku, vibracije, zagađuju okolinu otpadnim materijama i gasovima;

- otvorena skladišta repromaterijala i skladišta

otpadnog materijala; - građevine i namene koje mogu da ometaju

obavljanje javnog saobraćaja i pristup drugim građevinama ili namenama.

- velike hladnjače i pogoni za preradu i skladištenje

mesa i mesnih prerađevina. Izbegavati sva dublja zasecanja i otkopavanja terena kojima bi se otvorile klizne ravni u terenu, a ukoliko je to neophodno, uraditi projekat zaštite temeljnog iskopa i padine.

Moguća je adaptacija i prenamena suterenskih prostorija u tercijalne delatnosti kod objekata kod kojih je tehnički izvodljivo da se obezbedi direktan pristup sa trotoara, bez zauzimanja (uzurpacije) samog trotoara, ukoliko se obezbedi potreban broj garažnih - parking mesta na parceli ili u obližnjoj planiranoj garaži. Moguća je adaptacija i prenamena tavanskog prostora u stanovanje u postojećem gabaritu i volumenu postojećeg krova (uz mogućnost povećanja nadzidka prema dvorištu -maks. do 1,60 m, prema uslovima Zavoda za zaštitu spomenika kulture) kao proširenje postojećih stanova na poslednjoj etaži. Moguća je prenamena i rekonstrukcija zapuštenih atrijumskih prostora u atraktivne, komercijalne sadržaje i prema uslovima Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Moguća je prenamena dvorišnog dela objekta u ul. N. fronta (Kraljice Natalije) br. 38-40 (u niskom prizemlju) u atraktivne komercijalne sadržaje, s tim da se u gabaritu postojećeg objekta obezbedi i garažiranje za planirane kapacitete predložene delatnosti. Za objekte čije je uklanjanje planirano za potrebe realizovanja javnog interesa dozvoljeno je samo sanaciono održavanje objekta do privođenja zemljišta nameni. Zabranjena je prenamena garažnog prostora u neke druge namene.

V.1.2. Objekti koji se zadržavaju pod posebnim

uslovima Postojeći dvorišni objekti, koji su tabelarno navedeni, zadržavaju se u postojećem gabaritu i volumenu sa mogućnošću sanacionog i investicionog održavanja objekta i u slučaju rušenja nije dozvoljena nova izgradnja.

25

Kod navedenih stambenih objekata moguća je adaptacija i prenamena tavanskog prostora u stanovanje ukoliko je moguće da bez promene visina i

drugih geometrijskih odlika krova, u postojećem gabaritu i volumenu (postojećeg krova), kao proširenje postojećih stanova na poslednjoj etaži.

Adresa Kat. parcela Postojeća spratnost

Stanovanje

Dobrinjska 7 Dobrinjska 9 Lomina 43

(dvorišni) (dvorišni) 2980 2981

deo 261

P + 3 P + Pk

P + 2 + Pk

Delatnosti

N. fronta (K. Natalije) 64 N. fronta (K. Natalije) 70

(dvorišni)

(dvorišni)

VP

P+1

Postojeći dvorišni objekti u ul. N. fronta (Kraljice Natalije) br. 64 i ul. N. fronta (Kraljice Natalije) br. 70 zadržavaju se u postojećem gabaritu i volumenu pod uslovom da ne ugrožavaju životnu okolinu.

V.1.3. Objekti čija zamena nije dozvoljena Objekti koji su "Uslovima čuvanja, održavanja i korišćenja kulturnih dobara i dobara koja uživaju

status prethodne zaštite" (konzervatorskim uslovima) valorizovani su kao spomenici kulture i značajna arhitektonska ostvarenja objekti čija zamena nije dozvoljena i koji se zadržavaju u postojećem stanju izgrađenosti, sa merama zaštite Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, koje se odnose na očuvanje izvornog izgleda, horizontalne i vertikalne regulacije, dekorativnih elemenata arhitekture uz zabranu dogradnje i nadgradnje.

Zona Građ. Adresa Valorizacija Spratnost

blok

A 2 K. Miloša 14 značajno arh. ostvarenje P + 3

A 1 N. fronta (K. Natalije) 33

značajno arh. ostvarenje P+3

B 4 N. fronta (K. Natalije) 56

značajno arh. ostvarenje Su+P+Pk

B 6 Balkanska 24 ugaoni objek.

značajno arh. ostvarenje P-(P+2+Pk)

V 3 A. Geprata 19 spomenik Vaznesenjska crkva, zvonik i dve

zgrade u porti kulture

G 6 N. fronta (K. Natalije) 46-48

značajno arh. ostvarenje P+4-P+5

G 4 N. fronta (K. Natalije) 64

značajno arh. ostvarenje P+4

Objekti valorizovani kao "značajna arhitektonska ostvarenja" mogu pretrpeti manje intervencije na dvorišnom delu objekta, što će se utvrditi analizom konkretne lokacije pri izradi uslova Službe zaštite. Pojedini objekti ambijentalnih vrednosti takođe su definisani kao objekti čija zamena nije dozvoljena, prema grafičkom prilogu br. 2 "Regulaciono-nivelacioni plan i urbanističko rešenje saobraćajnih površina". Na ovim objektima pored navedene mere zaštite koja se

tiče očuvanja objekata u postojećem stanju izgrađenosti, naročito prema javnom prostoru, dozvoljene su intervencije dogradnje ka dvorišnom delu u smislu povećanja nadzitka i prenamene tavanskog prostora u stanovanje, kao proširenje postojećih stanova na poslednjoj etaži, prema uslovima Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

26

V.2. Pravila parcelacije

V.2.1. Osnovna pravila parcelacije Položaj parcele definisan je regulacionom linijom prema javnim površinama i razdelnim granicama parcela prema drugim parcelama, iste ili druge namene. Oblik i veličina parcele određuju se tako da se na njima može graditi u skladu sa pravilima datim u ovom planu. Građevinske parcele se formiraju (uz maksimalno poštovanje postojećih katastarskih parcela):

- zadržavanjem katastarskih parcela, - udvajanjem katastarskih parcela - preparcelacija, - spajanjem više celih i delova katastarskih parcela

- preparcelacija, - deobom spojenih katastarskih parcela -

preparcelacija, - deobom postojeće katastarske parcele -

parcelacija.

Korekcija fronta parcele prema ulici menjaće se kada to zahteva regulacija ulice ili budući koridor za vođenje tehničke infrastrukture. Minimalna širina uličnog fronta građevinske parcele na kojoj se gradi novoplanirani objekat je 16,50 m. Površina formirane građevinske parcele (parcelacijom ili preparcelacijom) ne sme biti manja od:

Zona Min. površina građ.

parcele (m2) Min. širina fronta građ.

parcele (m)

B 350 16.5

G 350 16.5 D 700 16.5

Parcelaciju i prepacelaciju je moguće ostvariti urbanističkim projektom na zahtev i saglasnost svih korisnika - vlasnika predmetnih parcela, a u skladu sa urbanističkim parametrima ovog plana. V.3. Pravila za postavljanje i izgradnju, obnovu i

rekonstrukciju objekata

V.3.1. Postavljanje objekata u odnosu na javne površine

Objekat postaviti na građevinsku liniju (regulaciono-građevinsku liniju), tako da svojim najisturenijim delom na tlu ne može da pređe u javne površine.

Prelaženje delova objekta preko građevinske linije u javni prostor dozvoljava se u vidu balkona, terasa, nadstrešnice i sl. Istureni deo objekta preko građevinske linije mora biti najmanje od visine 4,5 metra od kote nivoa javne površine. Ne dozvoljava se prelaženje izvan građevinske linije u javnu površinu bilo kojim delom objekta ispod površine tla. Planirani objekat uz novoplaniranu ulicu (gr. blok 6) ima građevinsku liniju prizemlja povučenu za 1,5 m od regulacione i građevinske linije spratova.

V.3.2. Postavljanje objekata u odnosu na Granice

susednih parcela odnosno susednih objekata Objekti se postavljaju na parceli, u kontinuiranom nizu (dvostrano uzidani), osim ugaonih objekata. Prilikom izgradnje novih objekata, postojeći svetlarnici, na objektima sa kojima se ovi dodiruju, moraju se uvažavati formiranjem simetričnih na novim objektima. Građevinski elementi objekta svojom horizontalnom projekcijom ne smeju preći granicu parcele ka susedima. Novi objekat se naslanja na kalkane susednih objekata u punoj površini kalkana i ne sme biti veći od površine postojećeg kalkana (objekta dobrog građevinskog kvaliteta koji se zadržava). Ukoliko je susedni objekat lošeg boniteta i predviđen za zamenu ili svojim izgledom ne odgovara planiranoj strukturi, gabarit novog objekta može biti i veći od suseda. Novoplanirane ugaone objekte: A. Geprata 1d, Lomina 4-9-51, Lomina 57, Lomina 20 postaviti na granicu susedne parcele tako da ima otvore (prozore) ka susednoj parceli (pjaceti). Objekte čija je zamena neophodna (prema grafičkom prilogu br. 2 "Regulaciono-nivelaciono rešenje sa urbanističkim rešenjem saobraćajnih površina") neophodno je postaviti na planiranu regulaciono-građevinsku liniju ka javnoj površini (ulici) i do građevinske linije ka dvorištu (unutrašnjosti bloka) sa svim urbanističkim parametrima datim ovim planom za ZONU kojoj pripadaju. Kod novoplaniranih objekata neophodno je planirati garažni prostor pod objektom i obezbediti garažiranje za planirane kapacitete na pripadajućoj parceli.

27

V.3.3. Pravila za manje građevinske intervencije, adaptaciju i sanaciju

Objekti kod kojih se zadržava horizontalna i vertikalna regulacija ka javnom prostoru, prema grafičkom prilogu "Regulaciono-nivelaciono i urbanističko rešenje saobraćajnih površina", R=1:500, pored adaptacije i prenamene zajedničkih prostorija u okviru gabarita i volumena, moguće su i manje intervencije na dvorišnom delu objekta u smislu formiranja nadzitka, zatvaranje dela krovne terase, otvaranja krovnih prozora i manje dogradnje u granicama urbanističkih parametara datih ovim planom i prema uslovima Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Sanacija objekta podrazumeva da se u okviru postojećeg volumena objekta mogu izvoditi radovi

kojima se poboljšavaju neophodni uslovi korišćenja objekta ili se sprečava materijalna šteta (sanaciono održavanje objekata), ali bez promena namene i unutrašnje organizacije.

V.3.4. Pravila za nadziđivanje

Visina nadgrađenog dela ne sme preći visinu suseda, odnosno visinu višeg suseda. Površina nadzidanog potkrovlja ne sme biti veća od površine donjeg sprata. Ne dozvoljava se izgradnja mansardnog krova. Očuvanje horizontalne i promena vertikalne regulacije u smislu nadgradnje u celom gabaritu:

Zon

a

Građ. b

lok

Adre

sa

Kat

. par

c.

Plan

iran

a

spra

tnos

t

Post

ojeć

e or

ijen

taci

o BR

GP(

m2)

Nov

opla

nir

an

orijen

taci

o BR

GP(

m2)

Ori

jent

acio

uku

pno

BR

GP(

m2)

N. fronta 37 2977 Su+VP+3 2460 830 3290 N. fronta 39 2978 Su+P+3+Pk 1085 310 1395 A 1 N. fronta 35* deo 2976 Po+P+3 805 230 1035

B Lomina 63 279 P+VP+8+Pk 1920 190 2110 G2 4 Lomina 42 deo 321 P+3+Pk 225 788 1013

* Napomena: Kota venca nadzidanog objekta ne sme da prelazi visinu venca Ruskog doma.

B.3.5. Pravila za dogradnju i nadziđivanje (odnosno izgradnju novoplaniranog objekta)

Ukoliko postojeći objekat nije definisan kao "objekat čija zamena nije dozvoljena" ili kao "objekat koji se zadržava pod posebnim uslovima" i ukoliko se za planirane kapacitete može obezbediti potreban broj parking - garažnih mesta na parceli moguće ga je dograditi do građevinske linije i nadgraditi do planirane spratnosti (prema urbanističkim parametrima zone kojoj objekat pripada), grafički prilog br. 2 "Regulaciono-nivelaciono i urbanističko rešenje saobraćajnih površina" R 1:500. U tom smislu neophodno je planirati pasaž koji će omogućiti kolski pristup unutrašnjem dvorištu (na parceli).

Dogradnja objekta ne sme preći širinu kalkana oba suseda po dubini ukoliko je objekat izgrađen do međe (parcele). Ukoliko se navedeni uslovi ne mogu ispuniti, neophodno je planirati izgradnju novog objekta sa garažom pod objektom prema parametrima ovog plana. U tom slučaju kod novoplaniranih objekata neophodno je planirati podzemnu garažu pri čemu je "S"=80% i podzemni "I"=0.8 do 2.4 i obezbediti garažiranje za planirane kapacitete na pripadajućoj parceli.

28

V.3.6. Tabelarni prikaz

Tabelarni prikaz postojećeg i planiranog stanja

Broj bloka BRGP

stanova (m2)

BRGP delatnosti

(m2)

BRGP ukupno (m2)

Potrebno PM

Ostvareno PM+GM Bilans

Blok 1 Postojeće stanje 12.030 23.140 35.170 313

Postojeće stanje koje se zadržava 12.030 23.140 35.170 313 62 -251 Nova izgradnja 540 1.700 2.240 24 24 0

Ukupno planirano 12.570 2. 840 37.410 337 86 -251

Blok 2 Postojeće stanje 15.400 19.950 35.350 281

Postojeće stanje koje se zadržava 15.400 19.950 35.350 281 8 -273 Nova izgradnja 650 - 650* 0 0

Ukupno planirano 16.050 19.950 36.000 281 8 -273

Blok 3 Postojeće stanje 400 2.100 2.500 5

Postojeće stanje koje se zadržava 160 2.110 2.270 5 15 + 10 Nova izgradnja 240 1.580 1.820 2 7 +5

Ukupno planirano 400 3.690 4.090 7 22 + 15

Blok 4 Postojeće stanje 39.192 20.460 59.652 409 Postojeće stanje koje se zadržava 37.901 20.154 58.055 399 39 -360 Nova izgradnja 3.489 4.806 8.259 85 119 +34

Ukupno planirano 41.390 24.960 66.350 484 158 -326

Blok 5 Postojeće stanje 3.300 11.234 11.534 158 Postojeće stanje koje se zadržava 2.100 5.934 8.034 87 12 -75 Nova izgradnja 11.741 14.690 26.431 255 1.055 800

Ukupno planirano 13.841 20.624 34.465 342 1.067 725

Blok 6 Postojeće stanje 25.695 7.843 33.538 259

Postojeće stanje koje se zadržava 24.250 7.600 31.850 247 79 -168 Nova izgradnja 3.525 4.300 7.825 79 79 0

Ukupno planirano 27.775 11.900 39.675 326 158 -168

1.777 1 499 -278

Do 45% kapaciteta javnih garaža 1.777 do 292 1.791

do 292* + 14

* Napomena: Navedena površina se odnosi adaptaciju i prenamenu postojećih površina zajedničkih prostorija i tavanskog prostora u stanovanje u smislu proširenja postojećih stambenih jedinica.

** Napomena: U javnim garažama planirano je još 650 GM od kojih se 40% kapaciteta planira za potrebe

postojećeg stanovanja i poslovanja. Napomena: sve vrednosti BRGP navedene u tabeli su orijentacione.

29

Tabelarni prikaz planiranog stanja po građevinskim blokovima*

Br. građ. bloka 1 2 3 4 5 6 Ukupno

P neto bloka 16.543 10.248 7.140 23.878 17.970 13.050 88.829

P pod objektom 7.998 7.584 1.763 13.174 14.090 7.904 48.313

BRGP ukupno (m2) 37.410 36.000 4.090 66.350 34.465 39.675 217.990

BRGP stanov. (m2) 12.570 16.050 400 41.390 13.841 27.775 112.026

BRGP delatn. (m2) 24.840 19.950 3.690 24.960 20.624 11.900 105.964

BRGP garaže 6 130 + - - 470+ 13.375 + - 19.975 +

javne i blok. (m2)) 1180 - - 402 19.720 1475 21.777

Javne - br. GM 200GM+ - - 22GM + 450GM + - 672 GM +

blokovske - GM 45GM 15GM 800GM 52GM 912 GM -

Javne zelene površ. (m2) 3.569 - oko 2.731 - - - 6 300

Koeficijent izgrađenosti 2.27 3.50 0.57 2.78 2.45 3.0 2.56

% izgrađenosti 61.65 74 24.69 55.17 78.41 60.56 54.39

Stan : delatn. % 33.5 : 66.5 45 : 55 0 :100 62 : 38 48.6 : 51.4 70 : 30 52 : 48

Br. stanova 65 69 4 258 124 253 773

Br. stanovnika 171 194 - 1.186 578 736 2 865

Gustina st/ha 103 189 - 497 321 528 323

* Napomena: sve vrednosti BRGP navedene u tabeli su orijentacione.

V.4.1. Opšti uslovi za sve zone

V.4.1.1. Tipologija izgradnje

Na području plana postojeći objekti su dvostrano uzidani, osim ugaonih objekata i postavljeni su na regulaciono-građevinsku liniju. Planirani objekti su sa istim karakteristikama.

V.4.1.2. Stepen zauzetosti zemljišta

Zona "S"(%) Podzemni "S"

A do 60 % do 80 %

B do 60 % do 80 % V do 30 % G do 60 %* do 80 % D do 60 % do 80 % D1 do 80 % do 80 %

* Napomena: Izuzetak je planirani objekat duž nove

saobraćajnice (građevinski blok 6), dozvoljeno je do 100% izgrađenosti na parceli.

U slučaju da je postojeći procenat izgrađenosti parcele veći od maksimalne vrednosti za zonu u kojoj se nalazi, zadržava se postojeći, bez mogućnosti uvećanja. U slučaju zamene objekta novim, procenat izgrađenosti mora biti definisan na osnovu vrednosti iz pravila ovog plana za zonu kojoj pripada.

V.4.1.3. Indeks izgrađenosti

Indeks izgrađenosti jeste količnik bruto površine objekta I površine parcele izražene u istim mernim jedinicama. Ovim planom definisan je indeks izgrađenosti nadzemnih etaža i podzemni indeks izgrađenosti obzirom da se može primeniti samo na novoplanirane objekte kod kojih se uslovljava i izgradnja podzemnih garaža pod objektom. Pri tom je neophodno planirati bar jednu podzemnu etažu za garažiranje "I"=0.8, a maksimalno tri etaže, odnosno "I" = 2.4.

30

Zona "I"* Podzemno "I"*

A 3.0 do 3.0

B do 2.5 B1 3.0 0.8 - 2.4 B2 1.8 0.8 - 2.4 V do 1.0 G 2.7 0.8 - 1.6 G1 5.5 0.8 - 2.4 G2 2.7 0.8 - 2.4 D do 3.5 0.8 - 2.4

* Napomena: Navedeni indeks se odnosi isključivo na podzemne etaže namenjene garažiranju, tehničkim prostorijama i stanarskim ostavama i za druge namene se ne može primenjivati.

Postojeći objekti čiji je indeks preko zadatih vrednosti zone u kojoj se nalazi zadržava se i omogućava se samo adaptacija i prenamena prema pravilima ovog plana. U slučaju zamene objekta novim, indeks izgrađenosti mora biti definisan na osnovu vrednosti iz pravila ovog plana za zonu kojoj pripada.

V.4.1.4. Spratnost i visina objekata

Kod objekata kod kojih je uslovljeno zadržavanje postojeće vertikalne regulacije ka javnom prostoru, data je pojedinačna postojeća spratnost, što je i planirana spratnost, kako je prikazano grafičkim prilogom "Regulaciono-nivelacioni plan i urbanističko rešenje saobraćajnih površina", R= 1:500 Za novoplanirane spratnost objekata je definisana kao maksimalna spratnost. Maksimalna dozvoljena spratnost objekata definiše se na sledeće načine:

- po zoni ili - do visine venaca susednih objekata čija se

vertikalna regulacija ne menja Takođe maksimalna spratnost se odnosi na konstruktivnu visinu sprata do 3,0 m. Ukoliko je konstruktivna visina sprata veća neophodno je da se venac planiranog objekta uklapa sa vencem postojećeg objekta. Kod izgradnje novih objekata:

- Pk - može da bude povučeni sprat, sa plitkim

kosim krovom ili potkrovlje sa maksimalnim nadzidkom od 80 cm.

- kota poda poslednje korisne etaže poslovno-

stambenih objekata ne sme preći 22 m, računato od kote trotoara.

Preporučuje se da krovovi novih objekata budu kosi. U slučajevima interpolacije novog objekta poželjno je uklapanje nagiba krova sa jednim od suseda. Ne dozvoljava se izgradnja mansardnih kapa. Zona Maksimalna Izuzetak

spratnost A do P+6

B do P+4+Pk postojeći P+8 Lomina 63 - Balkanska 32*

B1 P+5 B2 P+2 V maks. P+2 G do P+6 G1 P+6 G2 do P+4 parna strana Lomine ulice P+3+Pk D do P+6 D1 **) ugaoni objekat u ul. G. Principa 49

Napomena: * pri čemu je na nižem delu moguća dogradnja potkrovlja. ** kota poda poslednje korisne etaže poslovnog objekata (garaže) ne sme preći 22 m, računato od kote trotoara, osim za ugaoni objekat u ul. G. Principa 49, gde taj uslov ne postoji. Neophodno je da venac objekta garaže (u zoni D i D1) bude u visini venaca susednih objekata, osim za ugaoni objekat u ul. G. Principa 49 gde kota venca ne sme preći 30 m, računato od kote trotoara. Postojeći objekti čija je spratnost veća od dozvoljene ovim planom zadržavaju se u postojećem stanju (spratnosti), s tim da se kod nove izgradnje moraju uskladiti sa planiranom spratnošću.

V.4.1.5. Podzemni objekti

Kod novoplaniranih objekata neophodno je planirati bar jednu podzemnu etažu za garažiranje pri čemu je dozvoljeni stepen zauzetosti parcele - podzemno "S" do 80% i podzemni indeks izgrađenosti "I" = min. 0.8. Za sve novoplanirane objekte maksimalni podzemni indeks izgrađenosti je 2.4, do tri podzemne etaže, isključivo za potrebe garažiranja. Moguće je objediniti - povezati podzemne garaže za dva i više objekata, radi funkcionalnog iskorišćenja i ostvarenja maksimalnih prostornih mogućnosti i kapaciteta podzemne garaže u saglasnosti sa protivpožarnim propisima.

31

Blokovske garaže mogu biti i poluukopane, s tim da se vodi računa o odnosu sa susednim zgradama, tj da krov garaže ne prelazi visinu od 1.5m od kote terena (trotoara).

Blokovske garaže su definisane podzemnim građevinskim linijama i planirane su:

Zona Građ. blok

Adresa* Kat.parc. Planirano nivoa

Pod garaže ne na koti

(orijentaciono)

Planirano BRGP (m2)

Kapacitet

A 1 N. fronta 35 KO S. grad 2976

2. nivoa I - 106.00 II - 109.00

1180 45 GM

G 4 A. Geprata 15 542 1. nivo 402 15 GM G 6 N. fronta 38-40 251 1. nivo 95.80 500 22 GM G 6 N. fronta 42-44 266, 267 1. nivo 95.20 245 10 GM G 6 N. fronta 46-48 270 1. nivo** 91.90 730 20 GM D1 *** 5 G. Principa 49 deo: 300,301, 11 nivoa 304/1 orjentac. 350 GM D1 *** G. Principa 61-63 deo 314, 318 11 nivoa orjentac. 450 GM UKUPNO 3 057 912 GM Napomena: * Blokovska garaža se nalazi na parceli na kojoj i objekat sa datom adresom. ** Ukoliko se udvoje parcele u realizaciji podzemne garaže sa objektom u Lominoj 49-51 moguća su

dva nivoa. *** U zoni D1 blokovske garaže planirati do tri podzemna nivoa

V.4.1.6. Arhitektonska i likovna obrada zgrada Novi objekti, svojim proporcijama i arhitekturom treba da čine oblikovnu celinu sa susednim objektima i blokom u celini. Neophodno je da oblikovanje fasade bude autentično na svakoj pojedinačnoj parceli, uz poštovanje nasleđenih vrednosti okoline. Širina fronta kreće se u granicama širina parcela. Pri udvajanju parcela što se pravilima ovog plana omogućava u zoni B, zoni G i zoni D, neophodno je da objekat vertikalnom dilatacijom i oblikovanjem fasade bude podeljen tako da širina uličnog fronta fasade ne bude veća od 25 m. Pri rekonstrukciji i nadziđivanju postojećih objekata, nadzidani deo u potpunosti mora biti uklopljen u stil i karakter postojećeg objekta. Prizemlja orijentisana na javne površine treba planirati kao gradsko atraktivno prizemlje sa delatnostima, obradom i izborom materijala istaći reprezentativni karakter. Sve kalkane koji ostaju vidljivi je potrebno oslikati ili ozeleniti. Nije dozvoljeno pojedinačno zastakljivanje balkona i terasa na stambenim objektima kao ni druge građevinske intervencije na uličnim fasadama. Novoplanirane ugaone objekte tretirati kao repere u prostoru sa visinskim akcentom (na pr. kupolom) ili

karakterističnim arhitektonskim elementom, "zasecanjem" ugla, isticanjem ugla i sl. Novoplanirani ugaoni objekti su: A, Geprata 1d, Lomina 49-51, Lomina 57, Lomina 31, N. fronta 36. Lomina 20, G. Principa 49. Fasade orijentisane prema prostoru Terazijske terase su reprezentativnog karaktera, skladnih proporcija obložene kvalitetnim materijalima i promišljenim arhitektonskim akcentima.

Zona B

Planirati pristup komercijalnim sadržajima u prizemljima novoplaniranih objekata u Balkanskoj ulici direktno sa trotoara. Nove objekte na parnoj strani Balkanske ulice između zadržanog objekta na uglu ulica Balkanske i G. Principa, sa jedne, i objekte na uglu ulica Balkanske i Lomine sa druge strane planirati poštujući posebnu podelu, kao i osobenosti arhitekture pomenutih zadržanih objekata i to:

- jasnu razdvojenost zone prizemlja namenjene komercijalnim sadržajima direktno dostupnim sa nivoa trotoara i spratnog dela;

- ravnomerno raspoređenih izduženih prozora i

plitkih dekorativnih ispusta; - blago naglašenih krovnih venaca i kosih krovova.

Visinska regulacija usklađena a postojećom, spratnosti do P+2 i s obzirom na postojeći nagib Balkanske ulice kaskadnim spuštanjem.

32

Posebnu pažnju u oblikovanju fasada posvetiti specifičnim ugaonim objektima:

- Balkanska 36 - G. Principa 79, - Balkanska 24.

Kako se planiraju u zaleđu nižih objekata sa istaknutim stilskim karakteristikama, arhitektura novih objekata mora biti dovoljno slobodna da izrazi sebe i da odrazi savremene potrebe, ali i da vodi računa da ne naruši nasleđene vrednosti.

Zona V Novoplanirani objekti u porti crkve Vaznesenja Gospodnjeg oblikuju se u duhu prostora (verski sadržaji) kome pripadaju, uz posebnu pažnju da na bilo koji način ne degradiraju postojeće objekte u porti, posebno centralnu građevinu crkve. Materijalizacija podrazumeva visokokvalitetnu završnu obradu. Objekat uz ulicu Dobrinjsku planira se na regulaciji saobraćajnice između objekata u ulicama Admirala Geprata 19 i Narodnog fronta 76 sa širinom gabarita i visinskom regulacijom koje u svemu odgovaraju susednom objektu na severoistoku (u ulici Narodnog fronta 76). Objekat uz ulicu Narodnog fronta planira se na regulaciji saobraćajnice uz objekat broj 76 čiju visinsku regulaciju prati.

Zona G

Fasade (mogućih) novoplaniranih objekata u ulici Kraljice Natalije projektovati sa naglašenim reprezentativanim karakterom u skladu sa stilskim obeležjima neposredne okoline. Novoplaniran objekat u Lominoj 49-51 tretirati kao ugaoni, orijentisan i ka formiranoj pjaceti na krovu blokovske garaže, na susednoj parceli. U tom smislu i objekat u Lominoj 57 prilikom rekonstrukcije ili moguće zamene da se orijentiše i prema prostoru pjacete kvalitetnom obradom fasade. Uz novoplaniranu saobraćajnicu fasade planiranih objekta orijentisane ka prostoru Terazijske terase reprezentivno oblikovati i obraditi kvalitetnim materijalima. U prizemlju povučena građevinska linija radi proširene pešačke komunikacije pod kolonadom sa atraktivnim izlozima komercijalnih delatnosti mogućih sadržaja: galerije, specijalizovanog ugostiteljstva, kafe-poslastičarnice, butika, prodavnice cveća i robe retke namene koje bi ovaj prostor učinile atraktivnijim i omogućili zadržavanje prolaznika i njihovo učestvovanje u novoj ponudi.

Zona D Fasade novoplaniranih objekata u ulici Gavrila Principa projektovati sa naglašenim reprezentativanim karakterom. Ravnopravan tretman oblikovanja i obrade ulične fasade i fasade okrenute ka dvorištu. Venac prizemlja projektovati na 5 m - maksimalno 6 m od kote trotoara. Planirati ulaz u lokale - ekskluzivni salon komercijalnih delatnosti u prizemlju sa trotoara ulice G. Principa, ili pešačkih pasaža (koji vode u unutrašnjost bloka). Arhitektonskim oblikovanjem naglasiti ulaz u objekat i obratiti posebnu pažnju arhitektonskom oblikovanju i obradi ulaza u podzemnu garažu. Koristiti sva raspoloživa pozitivna tehnička i tehnološka dostignuća u oblasti građevinarstva za savremeno funkcionisanje objekta (mogućnost panoramskog lifta...). Formirane atrijume (koji su grafičkim prilogom orjentaciono dati) oblikovati kvalitetnim i atraktivnim materijalima i ozeleniti. Venac objekta javne garaže prema ulici G. Principa uskladiti sa kotom venca novoplaniranog višeg objekta - suseda spratnosti P+6. Fasade novoplaniranih garaža oblikovati u reprezentativnom duhu i savremenim materijalima koji se primenjuju kod poslovnih objekata. Posebnu pažnju obratiti na ugaoni objekat u ulici Gavrila Principa br. 49. Planirati poslovni prostor u prizemlju ili na poslednjoj etaži objekta.

V.4.1.7. Ograđivanje parcela Na regulacionoj liniji dozvoljava se postavljanje ograda kod objekata čija je građevinska linija povučena. Dozvoljava se postavljanje kapije na pasažu na regulaciono-građevinskoj liniji, osim na pasažima gde je javno korišćenje zemljišta. Vrata i kapije se ne mogu otvarati van regulacione linije. Poželjno je ne ograđivati parcelu ka unutrašnjosti građevinskog bloka. Ukoliko se opravdano ograđuju moguće je punom ogradom do 0,9 m i transparentnom maks. do 1,80 m, odnosno živom ogradom do 1,20 m. Ulaze u podzemne i poluukopane garaže obezbediti propisanim ogradama.

33

V.4.1.8. Ostali uslovi

Pravila za evakuaciju otpada Primenjena tehnologija evakuacije otpadaka sastava kao kućno smeće na predmetnom prostoru je sudovima - kontejnerima, zapremine 1100 litara i gab. dimenzija: 1,37 x 1,20 x 1,45 m. koji su postavljeni u ulicama: Narodnog fronta, Lominoj, Gavrila Principa, Admirala Geprata. U ulicama: Dobrinjskoj, Kosovke devojke, kao i u delu Balkanske ulice obuhvaćene Regulacionim planom, nema sudova za smeće. U ul. Srpskih vladara povučeni su kontejneri i zastupljena tehnologija iznošenja smeća je putem PVC - kesa, koje se u određenom vremenskom periodu (20 - 22,00) iznose na određena mesta, odakle ih specijalna komunalna vozila odvoze do deponije "Vinča". S obzirom na planiranu izgradnju objekata, računskim putem utvrditi potreban broj novih sudova za smeće: 1 kontejner na 800 m2 korisne površine - za stambeni i 1 kontejner na 600 m2 - za poslovni prostor i odrediti lokacije za njih. Lokacije sudova za smeće moraju biti u skladu sa sanitarno-tehničkim propisima: minimalno udaljenje od pripadajućeg objekta iznosi 5 m. Sudovi mogu biti postavljeni na slobodnim površinama ispred objekata, u okviru posebno izgrađenih niša ili u nišama usečenim u trotoar a u ravni sa kolovozom, ako je širina trotoara minimum 3 m, i u prostorijama za dnevno deponovanje smeća unutar objekata 8 gde je to moguće. Prostorije se grade kao zasebne, zatvorene prostorije, bez prozora, sa el. osvetljenjem, sa jednim točećim mestom sa slavinom i holenderom i Gajger-slivnikom i rešetkom u podu. Rešenje lokacije sudova za smeće prikazati u projektu uređenja slobodnih površina i u situaciji ili u Gl. arh. - građ. projektu ako je u pitanju prostorija unutar objekta.

Normativi za parkiranje - garažiranje na parceli

Osnovni princip planiranja novih objekata je da moraju da zadovolje parkiranje - garažiranje na svojoj parceli. U tom smislu planirani prostor za garažiranje je podzemna etaža, ali i deo prizemlja i deo prvog sprata prema unutrašnjosti bloka do potrebnog broja garažnih mesta. Potrebni kapaciteti za stacioniranje vozila računati su prema sledećim normativima:

- za postojeće stanovanje koje se zadržava - 0.7 PM po stanu,

- za novoplanirano stanovanje - 1.1 PM po stanu, - za delatnosti - 1 PM na 60 m2 neto poslovnog

prostora. Planirano je da novi objekti svoje potrebe za stacioniranjem vozila definisane na bazi normativa rešavaju u okviru svoje građevinske parcele, bilo u garaži u sklopu samog objekta ili na slobodnom delu parcele.

V.4.1.9. Faznost izgradnje

Na objektima koji se zadržavaju, a nisu od interesa za službu Zaštite, moguće je nadziđivanje, dogradnja i rekonstrukcija do maksimalno predviđene spratnosti i izgrađenosti na parceli, uz prethodan uvid u geotehničku dokumentaciju i projekat izvedenog stanja objekta u cilju provere nosivosti i sleganja, kao i proveru da li objekat u konstruktivnom smislu može da zadovolji potrebe intervencije. Dozvoljava se da se transformacija fizičke strukture na ovim objektima odvija fazno, postepenim povećanjem spratnosti objekata prema potrebama i mogućnostima investitora do maksimalno predviđene spratnosti i izgrađenosti na parceli. U zoni B, zoni G i zoni D moguće je i poželjno udvajanje parcela na nivou garaža, radi funkcionalnog iskorišćenja prostornih mogućnosti i ostvarenja maksimalnih kapaciteta i aranžiranja. Fazna gradnja takođe podrazumeva da se planirana BRGP može realizovati samo u onoj meri u kojoj se mogu obezbediti potrebe mirujućeg saobraćaja, prema osnovnim normativima datim u ovom planu.

V.8. Sprovođenje plana

V.8.1. Spisak planova koji se stavljaju van snage donošenjem plana

Donošenjem ovog plana stavljaju se van snage planovi:

- Detaljni urbanistički plan rekonstrukcije blokova između ulica: M. Tita (Srpskih vladara), K. Miloša, N. fronta i Kosovke devojke - na opštini Stari grad,

- Detaljni urbanistički plan kompleksa između

ulica: Gavrila Principa, pešačke komunikacije (od ul. Gavrila Principa br. 53 do ul. Lomine br. 22), nove ulice (od ulice Lomine br. 27 do ulice Narodnog fronta br. 32), Narodnog fronta, Kneza Miloša i Admirala Geprata - na opštini Savski venac.

34

B.8.2. Spisak parcela čije je sprovođenje obavezno urbanističkim projektom:

Zona Građ. blok Adresa Kat. parc. "S" (%) "I"

B1 4 Balkanska 41-43 KO Savski venac

cele: 522/2, 523 60 3.0 V 3 A. Geprata br. 19 KO Savski venac cela:800, deo: 217/1 do 30 do 1.0

G2 6 Lomina 49-51 KO Savski venac 268/2, 269 60 2.7

G2 5 Lomina 30-32-34 KO Savski venac cele: 311,312 60 2.7

G1 6 objekat (objekti) uz KO Savski venac novoplaniranu ulicu cele: 249/1, 249/2 100 5.5 deo: 247, 248,

G1 i D 5 Lomina 42 KO Savski venac deo: 322 60 G-2.7 D-3.5

D1 5 Gavrila Principa 49 KO Savski venac deo: 300, 301, 304/1 80 3.5

D1 5 Gavr. Principa 61-63 KO Savski venac deo: 314, 318 80 3.5

D 5 Gavrila Principa 75 KO Savski venac deo: 327, 328/1 60 3.5

Prikazano u grafičkom prilogu br. 3 "Plan parcelacije javnih namena sa smernicama za sprovođenje", R 1:500. Urbanističkim projektom je moguća preparcelacija u skladu sa odrednicama ovog plana, a uz saglasnost svih zainteresovanih korisnika parcela. Ostale građevinske parcele koje su identične sa katastarskim parcelama mogu se direktno sprovoditi u skladu sa urbanističkim parametrima ovog plana. Za realizaciju podzemne garaže javne namene u Devojačkom parku planirati obavezno i raspisivanje (javnog) urbanističko-arhitektonskog konkursa Preporuka je raspisivanje urbanističko-arhitektonskog konkursa za kompleks Vaznesenjske crkve u cilju dobijanja najkvalitetnijih rešenja, kao i za specifične lokacije (na pr. Lomina br. 46, Balkanska br. 24 i Balkanska br. 36) U sprovođenju ovog plana neophodno je uklanjanje dvorišnih objekata pre izgradnje novih objekata na parceli. U sprovođenju ovog plana zabranjena je prenamena garažnog prostora u neke druge namene.

B.8.3. Stečene urbanističke obaveze

1. UTU za rekonstrukciju dela tavanskog prostora u

stambeni prostor stambenog objekta u ul. Narodnog fronta br. 39 br. 350-3488/99.

2. UTU za adaptaciju i pretvaranje zajedničkih prostorija u atelje u objektu na kat. par. 3024 KO Stari grad, N. fronta 45 br. 350-2753/2000.

3. UTU za adaptaciju dva stana približne površine i

podelu na jedan veći i jedan manji u objektu u ul. Dobrinjska br. 9, na k.p. 2981 KO Stari grad br. 350-5281/2000.

4. UTU za adaptaciju i rekonstrukciju stana u

dvorišnom objektu. u ul. Dobrinjska br. 9, na k.p. 2981 KO Stari grad br.

350-3996/2001. 5. UTU za zatvaranje krovne terase i pretvaranje u

nezavisnu stambenu jedinicu u stambenom objektu na kp 543/2 KO Savski venac, Dobrinjska br. 1 br. 350-2876/98.

6. UTU za rekonstrukciju krova i adaptaciju tavanskog

prostora u nezavisnu stambenu jedinicu u stambenom objektu na k.p. 54372 KO Savski venac, Dobrinjska 1 br. 350-2877/98.

7. UTU za rekonstrukciju krova i adaptaciju tavanskog

prostora u nezavisnu stambenu jedinicu u stambenom objektu na k.p. 544 KO Savski venac, ul. Dobrinjska 1a br. 350-3127/98.

8. UTU za rekonstrukciju potkrovlja u stambeni

prostor u cilju pripajanja stanu br. 2 u stambenom objektu na k.p. 272 KO Savski venac. ul. Narodnog fronta br. 50 br. 350-4072/98.

35

9. UTU za sanaciju i rekonstrukciju objekta u ul. Lomina br. 46 na k.p. 325 KO Savski venac br. 350-368/99.

10. UTU za adaptaciju dva stana približne površine i

podelu na jedan veći i jedan manji u objektu u ul. Dobrinjska br. 9, na k.p. 2981 KO Stari grad br. 350-5281/2001.

11. UTU za rekonsturkciju podrumskih prostorija i

pretvaranje u poslovni prostor u zgradi u ul. Balkanskoj br. 33, na k.p. 516 KO Savski venac br. 350-1466/99.

12. UTU za adaptaciju i pretvaranje dela stana br 3 u

poslovni prostor u prizemlju stambene zgrade na k.p. 525/1 KO Savski venac u ul. Admirala Geprata br. 1 br. 350-3308/99.

13. UTU za adaptaciju i pretvaranje stana u poslovni

prostor u prizemlju stambene zgrade, na k.p. 538 KO Savski venac u ul. Narodnog fronta br. 66 br. 350-1509/99.

14. UTU za adaptaciju I rekonstrukciju tavanskog

prostora u tri nova dupleksa-stana u ulici Srpskih vladara 24 br. 350-4517/01.

B.7. Posebni uslovi

Za svaki planirani objekat uraditi detaljna geotehnička istraživanja koja će tačno definisati način i dubinu fundiranja objekata a sve u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 44/95) i Zakona o planiranju i izgradnji objekata ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 47/03). Za sve intervencije na objektima u okviru plana potrebno je obezbediti saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

B.8.4. Etapna realizacija

Do konačnog privođenja plana nameni, na parcelama gde je predviđena zamena postojećih objekata lošeg boniteta novim, isključuje se mogućnost izgradnje potkrovlja i izgradnje pomoćnih objekata. Dok se ne steknu uslovi za zamenu objekta moguće je samo njegovo tekuće održavanje i adaptacija tavanskih prostora u okviru postojećih krovnih ravni kao pripajanje postojećem stanu u cilju poboljšanja uslova stanovanja (ukoliko tavanski prostor ispunjava tehničke uslove za realizaciju odgovarajuće namene). Transformacija namene u ovim objektima, u cilju pretvaranja prizemlja objekata u sadržaje delatnosti, moguća je, a prema uslovima ovog plana. Ukoliko se objekti dograđuju i nadziđuju neophodno je obezbediti pasaž u prizemlju, pristup unutrašnjem dvorištu zbog provetravanja i parkiranja na parceli.

Da bi se sprečile deformacije u trotoaru sa instalacijama duž ulica Narodnog fronta, Lominoj potrebno je predvideti tako rešenje da se spreče bilo kakva pomeranja u terenu. Planirati etažnu izgradnju objekta kojim se neće narušiti stabilnost terena otvaranjem širih frontova građevinske delatnosti. Sastavni delovi ovog plana, pored tekstualnog dela su i: G. GRAFIČKI PRILOZI

1. Planirana namena i način korišćenja zemljišta

1 : 500

2. Regulaciono-nivelacioni plan i urbanističko rešenje saobraćajnih površina

1 : 500

3. Sprovođenje plana 1 : 500

4. Vodovod i kanalizacija 1 : 500

5.1. Elektromreža 1 : 500

5.2. TT mreža 1 : 500

6. Toplovodna mreža i postrojenja 1 : 500

7. Sinhron 1 : 500

8. Inženjersko-geološka karta 1 : 500

DOKUMENTACIJA TEKSTUALNI DEO

1. Odluka o donošenju plana 2. Analiza postojećeg stanja - tabelarni prikaz 3. Uslovi Zavoda za zaštitu spomenika kulture

grada Beograda 4. Izvod iz osnovne geološko-geotehničke

dokumentacije 5. Uslovi JKP-a

36

GRAFIČKI DEO

D.1. Izvod iz GUP-a 1 : 20.000

D.2. Topografski plan 1 : 500

D.3. Kopija plana 1 : 500

D.4. Katastar podzemnih instalacija

1 : 500

D.5. Postojeće stanje - Namena i način korišćenja zemljišta

1 : 500

D.6. Postojeće stanje - Bonitet objekata

1 : 500

D.7. Stečene obaveze 1 : 500

D.8.a. Karta arheologije 1 : 1.000

D.8.b. Karta valorizacije prostora

1 : 1.000

D.8.v. Karta valorizacije objekata

1 : 1.000

D.8.g. Karta konzervatorskih uslova

1 : 1.000

Ovaj plan detaljne regulacije stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu grada Beograda".

Skupština grada Beograda Broj 350-679/03-XIII-01, 26. decembra 2003. godine Predsednik Radmila Hrustanović, s. r.