p oljoprivreda crne gore na putu meĐunarodnih integracija svjetska trgovinska organizacija –sto

1

Republika Crna GoraVLADA REPUBLIKE CRNE GOREMinistarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

POLJOPRIVREDA CRNE GORE NA PUTU MEĐUNARODNIH INTEGRACIJA

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA –STOEVROPSKA UNIJA - EU

Mr Milutin Simović, ministar poljoprivrede

Podgorica, januar 2006.

2


Ministarstvo svoj rad bazira na osnovnim smjernicama Programa rada Vlade: Ubrzano napredovanje na putu međunarodnih

integracija: STO i EU; Uvažavanje principa održivog razvoja; Podrška preduzetništvu i privatnoj inicijativi; Uravnotežen regionalni razvoj; Podrška smanjenju siromaštva; Reforma javne uprave; Regionalna i saradnja sa međunarodnim institucijama;

3


Šta je aktuelno u poljoprivredi? Intenzivan proces promjena:

promjena makroekonomskog i političkog okvira zaokret prema poljoprivrednim gazdinstvima,

preduzetništvu i razvoju malog i srednjeg biznisa, uvođenje tržišnih principa, izgradnja atributa samostalne države, novi razvojni projekti;

Jačanje međunarodnih integracionih procesa: Proces pristupanja STO Evropsko partnerstvo – dvostruki kolosijek u procesu

pregovora o Sporazumu o stabilizacije i pridruživanju EU

Izrada strateških dokumenata za sprovođenje reformi i planiranje razvojne politike (Strategija razvoja poljoprivrede i Strategija razvoja ribarstva)

4


Kako izgraditi održiv i efikasan sektor, konkurentan na širem tržištu?

Kako povećati prehrambenu sigurnost i bezbjednost hrane, i efikasnije upotrijebiti razpoložive resurse?

Kako osigurati održiv ruralni razvoj, a posebno očuvanje životne sredine?

U kom pravcu reformisati i izgraditi institucije, koje treba da odgovore razvojnim potrebama i zahtjevima međunarodnih integracija – STO i EU?

Novi izazovi u razvoju poljoprivrede!

5


STO – Osnovni podaci

Međunarodna organizacija – institucionalni pravni okvir multilateralnog trgovinskog sistema,

Članstvo: 148 zemalja (97% svjetske trgovine, oko 30 zemalja u procesu pristupanja),

Sjedište: Ženeva, Švajcarska, Počela sa radom: 1. januara 1995. Nasljednik Opšteg sporazuma o carinama i trgovini (GATT),

rezultat Urugvajske runde pregovora (1986-1994)

Počiva na pravilima i sporazumima (za poljopr. najvažniji: Sporazum o poljoprivredi, Sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, Sporazum o tehničkim barijerama trgovini)

6


Trgovina bez diskriminacijea) Klauzula najpovlašćenije nacije b) Nacionalni tretman

Transparentnost,

Slobodnija trgovina - ukidanje barijera kroz pregovore,

Predvidiv i rastući pristup tržištima, Promovisanje korektne konkurencije –STO nije institucija

‘’slobodne trgovine’’ već sistem pravila za promociju otvorene i fer konkurencije,

Ohrabrivanje razvoja i ekonomskih reformi

STO – Osnovni principi

7


Crna Gora i STO – dosadašnji rezultati

Zahtjev za samostalan pristup Crne Gore predat decembra 2004.

Usvojen zahtjev i data saglasnost za pristup 15. feb. 2005.

Predat Memorandum o spoljnotrgovinskom režimu Crne Gore 15. februara 2005.

Aprila 2005. Sekretarijatu STO upućen dokument ACC/4 – izvještaj o agrobudžetu,

Tokom ljeta 2005. dati odgovori na pitanja, Prvi sastanak Radne grupe održan 4. oktobra 2005.

8


Crna Gora i STO – budući koraci Ponuda roba (definisanje najvišeg nivoa carinske zaštite koji

se kasnije ne može povećavati) Odgovori na nova pitanja (Australije) Nastavak pregovora –očekuju se u maju/junu Priprema dokumenta ACC4 (izvještaj o agrobudžetu) Ispunjavanje preuzetih obaveza (donošenje Zakona:

Zakon o zdravstvenoj zaštiti bilja Zakon o sjemenu poljoprivrednog bilja Zakon o sadnom materijalu Zakon o sredstvima za zaštitu bilja Zakon o sredstvima za ishranu bilja Zakon o zaštiti biljnih sorti Zakon o bezbjednosti hrane Zakon o genetički modifikovanim organizmima

Punopravno članstvo

9


EU INTEGRACIJE

Zajednička poljoprivredna politika -CAP Ekonomski sistem

Pravni sistem

Mehanizam za donošenje odluka

Dug period specifičnog razvoja i reformisanja

Jedina složena politika na nivou EU

10


0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

1970 1980 1990 1995 1998

Number of published EU legal texts per year

EU-total CAP

Falke, 2000 CAP- 75 % from total EU legal texts

Erjavec, Januar 2005

11


Zahtjevi EU integrisanja

Veterina, zaštita bilja i ishrana životinja Osnovni preduslov za proširenje jedinstvenog tržišta -

adekvatna i obučena administracija. Odgovarajući sistem nediskriminatorne kontrole na

mjestu porijekla roba,tokom transporta, na krajnjim destinacijama, kao i na spoljnim granicama,

Zadovoljavajući sistem laboratorijske kontrole. Administrativni kapaciteti:nacionalna kompetentna tijela

iz veterine, zaštite bilja, kvaliteta sjemena i sadnog materijala i ishrane životinja,

Ostali uslovi (kompjuterizovani sistemi; sveobuhvatni program kontrole rezidua; program suzbijanja zoonoza; program nadzora i monitoringa;

12



Poljoprivredno tržište Administracija za upravljanje troškovima CAP - Agencija za

plaćanja – plaćanja u skladu sa pravilima EU) Integrisani sistem administracije i kontrole –IACS (baze

podataka; sistem identifikacije polj. parcela; integrisani sistem kontrole; relevantni registri)

Administracija za uređivanje zajedničkog tržišta po posebnim sektorima,

Organizacije proizvođača, u proizvodnji vina -ovlašćene Destilerije,

Registri: uzgoja maslina, vinograda, citrusa i td. Administracija za upravljanje trgovinom sa trećim zemljama.

13



Poljoprivredna statistika (Popis poljopr.resursa, Ispitivanja strukture poljoprivrede, Ispitivanja prihoda farmi (Farm Income Survey - FIS), Sakupljanja podataka o površini i prinosima usjeva); Mreža računovodstvenih podataka na farmama - FADN;

Administracija za primjenu legislative u oblasti Organske poljoprivrede;

Implementacija legislative Zajednice u politici kvaliteta;

Instrumenti upravljanja proizvodnim kvotama za mlijeko i druge proizvode;

Ruralni razvoj - Svaka članica mora da osnuje Komitet za monitoring radi procjene efikasnosti i kvaliteta implementacije programa razvoja sela.

14


Zadovoljavajući nivo obuke u najširem smislu (administracija, inspekcije, stručne i naučne službe, asocijacije, proizvođači)

Administrativni kapaciteti Komisija za EU integracije u Ministarstvu Radna grupa II za pregovore o stabilizaciji i

pridruživanju: Poljoprivreda i ribarstvo Posjedovanje strateških dokumenata:

a) Strategija: Crnogorska poljoprivreda i EU - Razvoj proizvodnje hrane i ruralnih područja

b) Izgradnja kapaciteta za implementaciju Zajedničke politike ribarstva i jačanje Nacionalnog sektora ribarstva u Crnoj Gori

Preduslovi u poljoprivredi za proces pristupanja

15


Stanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU

Prva runda tehničkih pregovora (decembar 2005.) – donošenje okvira za pregovore o poljoprivredi i ribarstvu

Nastavak tehničkih pregovora (druga runda) 21-22. febr. 2006. Sadržaj pregovora:

liberalizacije trgovine između EU25 i Crne Gore, slobodan izvoz CG polj. proizvoda, osim vina, mlade junetine (baby beef) i nekih vrsta ribe

četiri grupe proizvoda: a) proizvodi primarne poljoprivrede; b) prerađevine; c) vino i d) proizvodi ribarstva

U toku je priprema dokumentacione podloge: podaci o robnoj razmjeni između EU 25 i CG za poslj. 3 g.; pregled stanja u sektorima, liste proizvoda sa dinamikom liberalizacije (neosjetljivi proizvodi, manje osjetljivi i osjetljivi)

16


Strategija poljoprivrede donosi

Reforma agrarne politike Postepeno uvođenje instrumenata Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) EU;

Reforma pravne regulative Krovni zakoni za usklađivanje ogromnog broja propisa (oko 4000 dokumenata) sa Acquis communautaire EU

Institucionalne reforme Institucije sposobne za efikasnu primjenu politike i regulative u praksi,

STRATEŠKI DOKUMENTI

17


Osnovni princip razvojnog koncepta u poljoprivredi - multifunkcionalnost:

Funkcija održivog ruralnog razvoja Ekološka funkcija Ekonomska funkcija Funkcija potpore razvoju turizma Socijalna funkcija Prehrambena funkcija Nacionalno-kulturna funkcija

18


Osnovni ciljevi razvojnog koncepta Trajno podizanje konkurentnosti proizvođača hrane;

(uključuje 17 operativnih ciljeva)

Održivo gazdovanje resursima(9 operativnih ciljeva)

Obezbjeđivanje primjerenog životnog standarda za seosko stanovništvo (10 operativnih ciljeva)

Stabilna i prihvatljiva ponuda bezbjedne hrane (7 operativnih ciljeva)

Nema hijerarhije – podjednak značaj osnovnih ciljeva, realizacija prehrambena sigurnost stanovništva

19


REFORMA AGRARNE POLITIKE A) Tržišno-cjenovna politika (spoljno-trgovinska zaštita, mjere za

stabilizaciju unutrašnjeg tržišta, direktna plaćanja po hektaru i grlu stoke)

B) Politika ruralnog razvoja - spriječiti migraciju aktivne radne snage i osigurati razvoj ruralnih područja1. Podizanje konkurentnosti (podrška investicijama, podizanje kvaliteta,

vertikalna integracija, ukrupnjivanje posjeda, mladi farmeri)

1. Bolje upravljanje zemljišnim resursima (izdvajanja za manje razvijena područja, ekološki programi, održavanje katuna, agro-šumarstvo)

1. Stvaranje uslova da se seosko stanovništvo bavi i drugim aktivnostima:(seoska infrastruktura, programi obuke, osposobljavanje za seoski, eko i agroturizam, mala preduzeća i zanatski pogoni za preradu, očuvanje kulturne baštine).

C) Politika javnih usluga za poljoprivredu - stvarati efikasan sistem po ugledu na EU model (jačanje finansijske potpore stručnim službama, sistemu bezbjednosti hrane, istraživanjima i naučnim analizama za potrebe agrarne politike, stručnom osposobljavanju polj. proizvođača),

20


REFORMA ZAKONODAVSTVA

Ključni zakoni:

Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju – ‘’mali ustav poljoprivrede’’.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Zakon o bezbjednosti hrane

Zakon o stočarstvu

Zakon o stočnoj hrani

Zakon o poljoprivrenim zadrugama

21


REFORMA INSTITUCIJA

Reforma Ministarstva: Reorganizacija i osnivanje odgovornog tijela za fitosan.pitanja, Infrastruktura za politiku bezbjednosti hrane, Osnivanje jedinica za izradu ekonomskih analiza, Informacioni sistem, Razvoj funkcija buduće agencije za plaćanje, Modernizacija rada i kadrovsko jačanje - funkcionisanje

evropskog modela razvoja poljoprivrede zahtijeva bolju

obučenost i veći broj zaposlenih! Reforma ostalih institucija (str.službe, obrazovanje,

zadrugarstvo, statistika)

22


Strategija ribarstva

Donosi tri nacionalna prioriteta: Poboljšanje zdravstvenih uslova proizvoda ribarstva u

skladu sa zahtjevima EU Poboljšanje domaće politike ribarstva do usklađivanja

sa zajedničkom ribarskom politikom EU (Common Fishery Policy -CFP)

Stvaranje i primjena mehanizama koji će omogućiti povoljan investicioni ambijent za sektor ribarstva

23


Strategija se fokusira na devet centralnih oblasti: Zaštita i očuvanje slatkovodnog i morskog ribarstva do održivog

nivoa, Zaštita dobrobiti potrošača, Unapređivanje izvoza, Diverzifikacija tržišta, Povećanje raznovrsnosti vrsta koje se uzgajaju u toplim vodama, Poboljšanje sledljivosti i kvaliteta proizvoda, Proširenje proizvodnje dagnji i škampa u priobalju, Poboljšanje efikasnosti proizvodnje u slatkovodnoj i morskoj

akvakulturi Razvoj sporazuma o partnerstvu u sektoru ribarstva u oblasti

eksploatacije plave ribe

24


Osnovni principi u sprovođenju reformi

Nema gotovih rješenja, niti je moguće prosto kopiranje tuđih iskustava,

Postepenost – 1) dobro razumijevanje i prihvatanje promjene – 2) stvaranje pretpostavki – 3) implementacija i formalizovanje promjena

Primjeriti buduće administrativne kapacitete veličini Crne Gore, njenoj ekonomskoj snazi, a prije svega veličini i značaju poljoprivrede

Uspostavljati dugoročno održiv sistem podrške razvoju poljoprivrede koji će biti funkcionalan i odgovarati svim zahtjevima (razvoj, integracije)

p oljoprivreda crne gore na putu meĐunarodnih integracija svjetska trgovinska organizacija –sto

Documents