P R E S U D A

MEUNARODNOG SUDA PRAVDE:

BOSNA I HERCEGOVINA PROTIV SRBIJE I CRNE GORE,

26. februar 2007.

IZDAVA: Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava

Univerziteta u Sarajevu

ZA IZDAVAA: Prof. dr. Smail eki

PRIJEVOD: Mr. Renata KariProf. dr. Matija LapendaMr. Enis OmeroviMr. Sabina Subai-GalijatoviMuhamed MeiBojana Vidakovi

LEKTOR: Sadida Duvi

DTP ???????????

tamparija tamparija Fojnica d.o.o. Fojnica

Tira 500

C I P

U v o d n e n a p o m e n e

Presuda Meunarodnog suda pravde, najvee sudske instance u sistemu

Organizacije ujedinjenih nacija, od 26. februara 2007, u vezi s primjenom Konvencije

o spreavanju i kanjavanju zloina genocida u predmetu Tube Bosne i Hercegovine

protiv Srbije i Crne Gore, predstavlja znaajan meunarodni sudski akt. Zbog njenog

znaaja za pravnu praksu u irem smislu, a naroito zbog pitanja pravde i pravinosti

prema rtvama zloina genocida u Bosni i Hercegovini, kao i interdisciplinarnog

prouavanja ove materije, od posebne je vanosti vjerodostojan prijevod Presude.

Bosanskohercegovaka historiografija sada ima jo jedan vrst i nepobitan dokaz da

je u Bosni i Hercegovini poinjen genocid. Zato je ovaj prijevod od velikog znaaja,

ne samo za pravne strunjake i istraivae bosanskohercegovake historije ve i za

iru javnost.

Na prijevodu Presude radio je tim prevodilaca, strunjaka meunarodnog

prava i lingvista, koji su istovremeno koristili tekst Presude na oba slubena jezika

Suda, engleskom i francuskom, imajui u vidu injenicu da je tekst Presude na

engleskom jeziku mjerodavan. Uinjen je veliki napor da se dobije kvalitetan prijevod

koji vjerodostojno slijedi, kako duh tako i samo slovo izvornika na engleskom i

francuskom jeziku, pri emu su evidentne razlike izmeu ove dvije verzije Presude.

Ilustrativan primjer je podnaslov ispred paragrafa 368, u kojem na engleskom jeziku

eksplicite stoji: Alleged genocide outside Bosnia and Herzegovina, to se prevodi kao Navodni genocid izvan Bosne i Hercegovine. U francuskoj verziji u istom podnaslovu stoji: Allgation selon laquelle un gnocide aurait t commis en dehors de la Bosnie-Herzgovine, koji se prevodi kao Navod po kome je genocid poinjen izvan teritorije Bosne i Hercegovine. Upotreba pridjeva alleged navodni, tobonji (engleski jezik) i imenice une allgation navod (francuski jezik) izaziva, u najmanju ruku, bojazan u koherentnost samog teksta Presude izmeu dva slubena

jezika Meunarodnog suda pravde. Potpuno isti primjer nalazimo i u podnaslovu ispred

paragrafa 185, gdje, takoer, u engleskome tekstu stoji pridjev alleged [genocide], dok se u francuskoj verziji koristi imenica u pluralu les allgations, to dovodi do

potpuno drukijeg smisla u znaenju ovih reenica.

Latinski izrazi nisu prevoeni na bosanski jezik, s obzirom da se, prije svega,

radi o pravnom tekstu koji uobiajeno ukljuuje postojanje pravnih latinskih sentencija,

ali i zbog injenice da je administracija Meunarodnog suda pravde u tekstu Presude

na engleski i francuski jezik, takoer, ostavljala latinske izraze u njihovoj originalnoj

verziji.

O svakom pojmu i terminu, te njihovom znaenju, koji bi mogli izazvati

odreena nerazumijevanja i nesporazume, voena je svestrana i konstruktivna

rasprava. U nekim sluajevima bilo je jako teko pronai odgovarajue znaenje

na naem jeziku, naroito za termine do sada neupotrebljavane u naoj nacionalnoj

pravnoj praksi. U vezi s tim, konsultirani su i pravni akti zvaninih institucija Bosne i

Hercegovine, zatim presude Meunarodnog krivinog tribunala za bivu Jugoslaviju,

kao i terminologija meunarodne i nacionalne pravne doktrine o pitanjima koja su

predmet razmatranja u ovoj Presudi.

Ne ulazei u razmatranje merituma, potrebno je istai da sloenost pravnog

jezika teksta Presude, pa time i njegovog prijevoda na bosanski jezik, proizlazi, takoer,

iz esto nejasnih formulacija i stavova koje je Sud zauzeo u odreenim pravnim i

injeninim pitanjima, a u kojima se oituje nejasna i nedosljedna primjena sudske

pravne prakse. Svakako, najbolja ilustracija ove problematike ogleda se u izdvojenim

miljenjima sudija Meunarodnog suda pravde u ovom predmetu.

Izdava

126. fbruar 2007.

PRESUD

SPOR KOJI SE ODNOSI NA PRIMJENU KONVENCIJEO SPREAVANJU I KANJAVANJU ZLOINA GENOCIDA

(BOSNA I HERCEGOVINA PROTIV SRBIJE I CRNE GORE)

2L I S T A S K R E N I C A

Skranica Puni naziv Kmntari

RBiH rmia Republike Bsn i Hrcgvin

JN Jugslavnska nardna armia Vska SFRJ (prstala pstati27. aprila 1992. stvaranjm VJ)

KMP Kmisia za munardn prav

MKBJ Munardni krivini tribunal za bivu Jugslaviu

MKR Munardni krivini tribunal za Ruandu

MUP Ministarstv za unutranje pslve Ministarstv za unutranjepslve

NO Sjvrnatlantski pakt

SFRJ Scialistika fdrativna rpublika Jugslavia

SRJ Savzna rpublika Jugslavia Naziv Srbi i Crn Gr d 27. aprila 1992 (datum dnnja Ustava) d 3. fbruara 2003.

UNHCR Viski kmsariat Ujedinjenih nacija za izbjglic

UNPROFOR Zatitn snage Ujedinjenih nacija

VJ Vska Jugslavi Vska SRJ prma Ustavu d27. aprila 1992 (naslijdila JN)

VRS Vska Rpublik Srpsk

O ritrialna dbrana Snag tritrialn dbran

3S D R J

Paragrafi

I. Kvalifikacije ...........................................................................................1-66

II. Identifikacija Tun stran .............................................................. 67-79

III. Nadlenost Suda ..........................................................................80-141(1) Uvod: Prigvr Srbi i Crn Gr na nadlenost .............................80-87(2) Histriat statusa SRJ u dnsu na Ujedinjene nacije .......................88-99(3) Odgvr Bsn i Hrcgvin ......................................................100-104(4) Rlvantn prthdn dluk Suda ............................................... 105-113(5) Princip ve presuene pravne stvari ..............................................114-120(6) Primjna principa ve presuene pravne stvari na Presudu iz 1996. ...........................................................................121-139 (7) Zakljuak ptvrivanje nadlenosti ...........................................140-141

IV. Primjnjiv prav: Knvncia spravanju i kanjavanju zlina gncida ....................................................142-201

(1) Knvncia ukratko ...........................................................142-149(2) Odluka Suda iz 1996. bimu i znanju lana IX ..........150-152(3) Odluka Suda iz 1996. tritrialnm bimu Knvnci ..............................................................................153-154(4) Konvencijom nametnute obaveze ugovornim stranama ...155-179(5) Pitanj da li Sud m zakljuiti da je jedna drava izvrila gncid u dsustvu prthdn presud za gncid koju je protiv pojedinca izrekao nadleni sud ..............................................180-182 (6) Mgue tritrialne granice bavza ...............................183-184(7) Zahtjev Pdnsica tube u vzi s navdn izvrenim gncidm izvan njgv tritri nad ndravljanima ..................................185(8) Pitanj namjr da s izvri gncid .................................186-189(9) Namjra i tnik inj ...................................................190(10) Dfinicia zatin grup ...............................................191-201

4V. Pitanja dkazivanja: trt dkazivanja, standard dkazivanja,mtd dkazivanja ...................................................................202-230

VI. injnic na k s pziva Pdnsilac tube u odnosu na lan II ...................................................................................231-376

(1) Kontekst ............................................................................231-234(2) Subjekti1 buhvani dgaaima koji su predmet Tub 235-241(3) Ispitivanj injninih dkaza: Uvd ................................242-244(4) lan II(a): Ubianj pripadnika zatin grup ...............245-277

Sarav ..................................................................................246-249Pdrinj ...................................................................................250-256

(a) Zvrnik ........................................................................250-251(b) Lgri .........................................................................252-256

(i) Logor Suica ............................................................. 252(ii) Logor Kaznenopopravni dom u Fi ................253-254(iii) Logor Batkvi ................................................255-256

Pridr ....................................................................................257-269

(a) Kzarac i Hambarin .................................................257-261(b) Lgri .........................................................................262-269

(i) Logor Omarska ..................................................262-264(ii) Logor Kratrm ................................................265-266(iii) Logor rnplj ...............................................267-269

Banja Luka ....................................................................................270

(i) Lgr Manjaa ..................................................................270

Brko .......................................................................................271-273(i) Lgr Luka .................................................................271-273

(5) Masakr u Srbrenici ..........................................................278-297

(6) lan II (b): Uzrokovanje tkih tjlsnih ili psihikih povreda pripadnicima zatiene grupe ...........................................298-319

1 U tekstu Presude, paragraf 235, rije subjekti podrazumijeva institucije, organizacije ili grupe koje su bile uesnice u traginim dogaajima koji su se odvijali u Bosni i Hercego-vini napomena Izdavaa.

5Pdrinj .................................................................................305-310(a) Zvrnik ...............................................................................305(b) Fa ...................................................................................306(c) Lgri .........................................................................307-310

(i) Logor Batkvi .........................................................307(ii) Logor Suica ............................................................308(iii) Logor Kaznenopopravni dom u Fi ...............309-310

Pridr .................................................................................311-314(a) Opina ........................................................................312-314(b) Lgri ................................................................................312

(i) Logor Omarska .........................................................312(ii) Logor Kratrm .......................................................313(iii) Logor rnplj ......................................................314

Banja Luka ............................................................................315-316(i) Lgr Manjaa ............................................................315-316

Brk .....................................................................................317-318(i) Lgr Luka ..................................................................317-318

(7) lan II (c): Namjrn podvrgavanje grupe uvjetima ivta sraunatim da dovedu do njenog ptpung ili djliming fizikg unitnja ............................................................. 320-354

Opkoljavanje, granatiranj i izgladnjivanj ......................... 323-328Dprtacija i protjrivanj ................................................... 329-334Unitavanj histriskih, vjrskih i kulturnih dbara ........... 335-344

Lgri ......................................................................... 345-354(a) Pdrinj ............................................................... 346-347

(i) Lgr Suica ...........................................................346(ii) Kaznenopopravni dom u Fi ................................347

(b) Pridr ............................................................... 348-350(i) Lgr Omarska .......................................................348(ii) Lgr Kratrm ......................................................349(iii) Lgr rnplj ....................................................350

(c) Banja Luka ..................................................................351 Lgr Manjaa .............................................................351

(d) Bsanski amac ..........................................................352

6 (8) lan II (d): Nametanje mjra u cilju spreavanja raanja

unutar zatin grup .......................................................355-361

(9) lan II (e): Prisiln prmjtanj djc iz zatin grup u drugu grupu ..........................................................362-367

(10) Navd prema kojem je gncid bio izvren izvan Bsn i Hrcgvin ........................................................368-369

(11) Pitanj postojanja obrasca djel koja predstavljaju dokaznamjere za izvrenje genocida .........................................370-376

VII. Pitanj dgvrnsti Tuene strane za dgaa u Srbrnici prema lanu III, taka (a), Knvnci gncidu ..................377-415

(1) Navdn priznanj ........................................................377-378(2) Kriterij dgvrnsti .....................................................379-384(3) Pitanj pripisivanja genocida u Srbrnici Tun strani na

snvu pnaanja njnih rgana ...................................385-395(4) Pitanj pripisivanja genocida u Srbrnici Tun strani na

snvu njenih instrukcija ili kntrl ............................396-412(5) Zakljuak o dgvrnsti za dgaa u Srbrnici prema

lanu III, taka (a), Knvnci gncidu ..................413-415

VIII. Pitanj dgvrnsti za djela navedena u lanu III (b) do (e)Konvencije o genocidu, u odnosu na Srebrenicu ......................416-424

IX. Pitanj dgvrnsti zbog nepotivanja a krnj bavza spravanja i kanjavanja gncida ..............................................................425-450

(1) Obavza spravanja gncida ........................................428-438 (2) Obavza kanjavanja gncida .....................................439-450

X. Pitanj dgvrnsti za nizvravanje Naloga Suda o privrmnim mjrama ...............................................................451-458

XI. Pitanj odtete ............................................................................459-470

XII. Dispozitiv ......................................................................................... 471___________________________________

7MEUNRODNI SUD PRVDE

GODIN 2007.2007.26. fbruarOpa listaBr. 91

26. fbruar 2007.

SPOR KOJI SE ODNOSI NA PRIMJENU KONVENCIJE O SPREVNJU

I KNJVNJU ZLOIN GENOCID

(BOSN I HERCEGOVIN PROIV SRBIJE I CRNE GORE)

PRESUD

Prisutni: ga HIGGINS, prdsjdnica; gosp. AL-KHASAWNEH, ptprdsjdnik; gosp. RANJEVA, SHI, KOROMA, OWADA, SIMMA, OMKA, BRAHAM, KEITH, SEPULVEDA-MOR, BENNOUNA, SKOTNIKOV, sudi; gosp. MAHIOU, KREA, sudi ad hc; gosp. COUVREUR, rgistrar.

U spru koji se odnosi na primjnu Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida,

izmu

Bsn i Hrcgvin,

ku prdstavljau:

gosp. Sakib Sfti,

kao zastupnik;

gosp. Phn van dn Biesn, advkat, mstrdam,

8kao pomonik zastupnika;

gosp. lain Pllt, prfsr na Univrzittu Paris X-Nantrre u Parizu, lan i bivi prdsjdnik Kmisi za munardn prav Ujedinjenih nacija,

gosp. hmas M. Franck, pasni prfsr pravnih nauka, Pravni fakultt Univrzitta u New Yorku,

ga Brigitte Strn, prfsr na Univrzittu Paris I,

gosp. Luigi Cndrlli, prfsr Pravng fakultta Univrzitta, Firnza,

ga Magda Karagiannakis, dipl. pravnik, magistar prava, advkat, Mlbourne, ustralia,

ga Janna Krnr, Q.C., advkat, Lndn,

ga Laura Dauban, dipl. pravnik, (Hons),

gosp. ntine Ollivir, dcnt i struni saradnik na Univrzittu Paris X-Nantrre u Parizu,

kao savjetnici i advokati;

gosp. Mrtn rkildsn, BSc., MSc., Torkildsen Granskin og Radgivning, Nrvka,

kao savjetnik-ekspert i advokat;

Njegova ekselencija, ambasadr Bsn i Hrcgvin u Kraljvini Hlandii gosp. Fuad abta,

gosp. Wim Mullr, magistar pravnih nauka, magistar humanistikih nauka,

gosp. Maur Barlli, magistar pravnih nauka (Univrzitt Bristl),

9gosp. Ermin Saralia, magistar pravnih nauka,

gosp. mir Bari, magistar pravnih nauka,

ga mra Mhmdi, magistar pravnih nauka,

ga Isablle Moulir, doktorant munardng prava na Univrzittu Paris I,

gosp. Paol Palchetti, vanrdni prfsr na Univrzittu Macrata u Italii,

kao savjetnici;

i

Srbie i Crne Gre, koju predstavljaju:

Njegova ekselencija, gosp. Radslav Stanvi, dktr pravnih nauka, f Pravng vijea Ministarstva za vanjske pslve Srbi i Crn Gr, prfsr Pravng fakultta na Univrzittu u Bgradu,

kao zastupnik;

gosp. Saa Obradvi, Prvi savjtnik u mbasadi Srbi i Crn Gr u Kraljvini Hlandii,

gosp. Vladimir Cvtkvi, Drugi skrtar u mbasadi Srbi i Crn Gr u Kraljvini Hlandii,

kao zamjenici zastupnika;

gosp. ibr Varady, dktr pravnih nauka (Harvard), prfsr prava na Cntralnvrpskm univrzittu u Budimpti i Univrzittu Emry u tlanti,

gosp. Ian Brownlie, C.B.E., Q.C., F.B.A., lan Kmisi za munardn prav, lan Englsk advkatsk kmr, istaknuti

10

naunik Klda All Suls u Oxfrdu,

gosp. Xavier d Roux, diplomirani pravnik, advkat na sudu, Paris,

ga Nataa Fauveau-Ivanvi, advkat na sudu, Paris, i lan Vija Munardn krivin advkatsk kmr,

gosp. ndras Zimmermann, magistar pravnih nauka (Harvard), prfsr prava na Univrzittu Kiel, dirktr Instituta Walther-Schcking,

gosp. Vladimir ri, magistar pravnih nauka (Michigan), advkat u dvkatsk kanclarii Mikilj, Jankvi i Bgdanvi u Bgradu, i prdsjdnik Udrunja za munardn prav Srbi i Crn Gr,

gosp. Igr Olui, advkat, Bgrad,

kao savjetnici i advkati;

ga Sanja ai, dktr pravnih nauka, vanrdni prfsr Pravng fakultta Univrzitta u Nvm Sadu,

ga Ivana Mrz, magistar pravnih nauka (Minnaplis),

gosp. Svtislav Rabrnvi, saradnik - ksprt u uilatvu za ratn zlin Rpublik Srbi,

gosp. lksandar uri, magistar pravnih nauka, Prvi skrtar u Ministarstvu za vanjske pslve Srbi i Crn Gr,

gosp. Mil Jastrbi, Drugi skrtar u Ministarstvu za vanjske pslve Srbi i Crn Gr,

gosp. Christian J. ams, magistar pravnih nauka, dktr filozofskih nauka (Cambridge), Institut Walther-Schcking, Univrzitt Kiel,

gosp. Dina Dbrkvi, dipl. pravnik,

kao asistenti.

11

SUD,

u gr navdnm sastavu,

nakn razmatranja,

dnsi slijdu prsudu:

1. Vlada Rpublik Bsn i Hrcgvin je 20. marta 1993 (d 14. dcmbra 1995. Bsna i Hrcgvina) pdnijla Uredu registrara Suda Zahtjev za pkrtanj pstupka2 prtiv Savzn rpublik Jugslavi (d 4. fbruara 2003. Srbia i Crna Gra, a d 3. una 2006. Rpublika Srbia - vidjti paragrafe 67-79 dalj u tkstu) u vzi sa sprm ki s odnosi na navdna krnja Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida, ku usvila Gnralna skuptina Udinjnih nacia 9. dcmbra 1948 (dalj u tkstu Knvncia gncidu ili Knvncia), kao i na razna pitanja za ka Bsna i Hrcgvina tvrdi da su s tim pvzana. U Zahtjevu s pziva na lan IX Knvnci gncidu ka snvu za nadlenost Suda.

2. U skladu s lanm 40, stav 2, Statuta Suda, Rgistrar je va Zahtjev dmah proslijedio Vladi Savzn rpublik Jugslavi (dalj u tkstu SRJ); u skladu sa stavm 3 tg lana sv drav k imau prav paviti se prd Sudm bavijtn su tm Zahtjevu.

3. U skladu s lanm 43 Pravila Suda, Rgistrar je svim dravama k su na listi lanica Knvnci gncidu, koja s nalazi kd Gnralng skrtara Udinjnih nacia u svstvu dpzitara, uputi bavjtnj prdvin lanm 63, stav 1, Statuta. Rgistrar , osim toga, uputi slubenu bavijst Gnralnm skrtaru, kao to je prdvin lanm 34, stav 3, Statuta.

4. Odmah p pdnnju svg Zahtjeva, 20. marta 1993, Bsna i Hrcgvina pdnijla i Zahtjv za drivanj privrmnih mjra shdn lanu 73 Pravila Suda. Bosna i Hercegovina je 31. marta 1993. podnijela Uredu registrara tkst pisma d 8. una 1992, pzivajui s na njega ka na ddatni snv za nadlenost, a kji su prdsjdnik tadanj Rpublik Crn

2 Zahtjev za pokretanje postupka u daljem tekstu: Zahtjev - napomena Izdavaa.

12

Gr i prdsjdnik tadanj Rpublik Srbi zadn uputili prdsjdniku rbitran kmisi Munardn knfrnci za mir u Jugslavii. SRJ je 1. aprila 1993. pdnijla u pisan frmi napmn o Zahtjvu Bsn i Hrcgvin za odreivanje privrmnih mjera u kima prporuila da Sud drdi privrmn mjr k bi s primijnil na Bsnu i Hrcgvinu. Nalogom d 8. aprila 1993. Sud , pt saslua stran u spru, naloi odreene privrmn mjr u cilju zatit prava prdvinih Knvncim gncidu.

5. Nalogom d 16. aprila 1993. prdsjdnik Suda utvrdi 15. ktbar 1993. ka kranji rk da Bsna i Hrcgvina pdns svu ubu i 15. april 1994. ka kranji rk da SRJ dostavi Protutubu.

6. Budui da Sud u svom sastavu ni ima nidng sudiu nacionalnosti strana u spru, svaka d njih pozvala se na svoje prav, u skladu s lanm 31, stav 3, Statuta da izabr p dng ad hoc sudiu za va spr: Bsna i Hrcgvina izabrala gosp. Elihu Lautrpachta, a SRJ je izabrala gosp. Milnka Kru.

7. Bsna i Hrcgvina je 27. ula 1993. pdnijla nvi zahtjv za drivanj privrmnih mjra. Pismima d 6. i 10. augusta 1993. zastupnik Bsn i Hrcgvin naveo je da se njgva Vlada li pzvati na ddatn snv za nadlenost Suda u vm spru: Ugvr izmu Savznika i Pridrunih sila i Kraljvin Srba, Hrvata i Slvnaca zatiti manjina, ptpisang u Saint-Germain-en-Laye od 10. sptmbra 1919, ka i na bian i knvncinaln munardn ratn prav i munardn humanitarn prav. U pismu d 13. augusta 1993. zastupnik Bsn i Hrcgvin ptvrdi namjru sv Vlad da s pzv na gr spmnut pism prdsjdnika Crn Gr i Srbi d 8. una 1992. ka ddatni osnov (vidjti paragraf 4).

8. SRJ je 10. augusta 1993. takoer pdnijla zahtjv za drivanj privrmnih mjra, a 10. i 23. augusta 1993. pdnijla u pisan frmi napmn nvm zahtjvu Bsn i Hrcgvin. Sud Nalogom d 13. sptmbra 1993, sasluavi stran u sporu, ptvrdi mjr drn svojim Nalogom d 8. aprila 1993. i nav da bi t mjr trbal primijniti dmah i fektivno.

9. Nalogom d 7. ktbra 1993. ptprdsjdnik Suda, na zahtjv Bsn i Hrcgvin, prdui rk za pdnnj ub d 15. aprila 1994, te kao

13

posljedicu tga prdui i rk za pdnnj Protutube d 15. aprila 1995. Bsna i Hrcgvina pdnijla svu ubu u kviru prdung rka. Pismm d 9. maa 1994. zastupnik SRJ nav da Tuba, koju je podnijela Bsna i Hrcgvina, n ispunjava uvjete iz lana 43 Statuta, ka i iz lana 50 i 51 Pravila Suda. Pismom d 30. una 1994. Rgistrar , pstupaui u skladu s uputstvima Suda, zatrai d Bsn i Hrcgvin da, u skladu s lanm 50, stav 2, Pravila Suda ka anks uz svu ubu pdns izvd iz dkumnata na k s u nj pziva. Bsna i Hrcgvina , shdn tm, 4. anuara 1995. pdnijla Ddatn anks uz svu ubu.

10. Nalogom d 21. marta 1995. prdsjdnik Suda , na zahtjv SRJ, prdui rk za pdnnj Protutube d 30. una 1995. U kviru tak prdung rka, SRJ , pzivaui s na lan 79, stav 1, Pravila Suda d 14. aprila 1978, stavila prliminarn prigvr na nadlnst Suda da razmatra va spr, ka i za prihvatljivst Zahtjeva. U skladu s Nalogom d 14. ula 1995, prdsjdnik Suda knstatira da , shdn lanu 79, stav 3, Pravila Suda iz 1978, bustavljn pstupak o mritumu i drdi 14. nvmbar 1995. ka rk u kviru kga Bsna i Hrcgvina m pdnijeti pisanu izavu svim stavvima i zakljucima, ka i pdnsk prliminarnim prigvrima k stavila SRJ. Bsna i Hrcgvina pdnijla takvu izavu u za to odreenom rku.

11. Pismm d 2. fbruara 1996. zastupnik SRJ pdni Sudu tkst Opg kvirng sprazuma za mir u Bsni i Hrcgvini i njgv anks, parafiranom u Daytnu (Ohi) 21. nvmbra 1995. i ptpisanom u Parizu 14. dcmbra 1995 (dalj u tkstu Dtnski sprazum).

12. Javna rasprava prliminarnim prigvrima odrana d 29. aprila d 3. maa 1996. Presudom d 11. ula 1996. Sud dbaci prliminarn prigvr i utvrdi da ima nadlnst da prsudi u vm spru, na snvu lana IX Knvnci gncidu, ka i da Tubeni zahtjev prihvatljiv.

13. Nalgm d 23. ula 1996. prdsjdnik utvrdi 23. uli 1997. ka krajnji rk da Savezna republika Jugoslavija dostavi svoju Protutubu. Protutuba, dostavljena 22. ula 1997, sadravala i prtuptub. Pismom d 28. ula 1997. Bsna i Hrcgvina , pzivaui s na lan 80 Pravila Suda iz 1978, sprila prihvatljivst tih prtuptubi. Na sastanku prdsjdnika Suda i zastupnika strana u spru, 22. sptmbra 1997, zastupnici su prihvatili da njihv Vlad pdnsu, u pisanoj frmi, napomene pitanju prihvatljivsti

14

prtuptubi. Bsna i Hrcgvina pdnijla sv napomene Sudu 10. ktbra 1997, a SRJ t uinila 24. ktbra 1997. Nalgm d 17. dcmbra 1997. Sud utvrdi da su prtuptub, k pdnijla SRJ u svojoj Protutubi, prihvatljiv ka takv i da, imaui u vidu da ispunjavau uvjete prdvin lanm 80, stav 1 i 2, Pravila Suda iz 1978, prdstavljau dio pstupka koji je u toku. Na zahtjev biu strana u sporu, Sud nadalj propisao Bsni i Hrcgvini da pdns jo jedan Odgovor, a SRJ da pdns svoj Protuodgovor i utvrdi 23. anuar 1998. i 23. uli 1998. ka krajnje rkv za dostavljanj tih dokumenata. Sud takr zadra prav za Bsnu i Hrcgvinu da se u pisanoj formi u ddatnom dokumentu izjasni prtuptubama SRJ.

14. Nalgm d 22. anuara 1998, na zahtjv Bsn i Hrcgvin, prdsjdnik Suda je prdui rk za pdnnj Odgovora Bsn i Hrcgvin d 23. aprila 1998, te u skladu s tim prdui i rk za dostavljanje Protuodgovora SRJ d 22. anuara 1999.

15. Zamjenik zastupnika SRJ preda je 15. aprila 1998. Ddatn anks na Protutubu Savzn rpublik Jugslavi. Pismom d 14. maa 1998, pzivaui s na lan 50 i 52 Pravila Suda, pomonik zastupnika Bsn i Hrcgvin stavi je primjdbu na prihvatljivst tih dkumnata, budui da su dostavljeni sa zakanjenjem. Stran u sporu su 22. sptmbra 1998. bavijtn da Sud dlui da su dkumnti o kojima se radi prihvatljivi ka nksi uz Protutubu u mjri u k su ni sainjeni na izvornom ziku, na dan ili prij istka rka utvrng Nalgm d 23. ula 1996. kao krajnjim rokom za pdnnj Prtutub, ka i da bi svaki dkumnt sainjen nakon tg datuma trbalo podnijeti ka nks Prtuodgovora, ukoliko bi t Jugslavia zatraila.

16. U kviru tak prdung rka, 23. aprila 1998, Bsna i Hrcgvina je podnijela sv Odgvr. Pismm d 27. nvmbra 1998. SRJ zatraila d Suda da prdui rk za podnoenje njng Prtudgvra d 22. aprila 1999. Pismm d 9. dcmbra 1998. Bsna i Hrcgvina je stavila prigvr na prdunj rka prdving za pdnnj Prtudgvra. Nalgm d 11. dcmbra 1998. Sud , uvaavaui injnicu da i Bsni i Hrcgvini dbrn prdunj rka za pdnnj Odgvra, prdui i rk za pdnnj Prtudgvra SRJ d 22. fbruara 1999. SRJ pdnijla sv Prtudgvr u kviru ovako prdung rka.

15

17. Prdsjdnik Suda je 19. aprila 1999. dra sastanak s prdstavnicima strana u spru kak bi utvrdi njihv stavv prcduralnim pitanjima. Bsna i Hrcgvina iznijla da n namjrava pdnijeti ddatnu dokumentaciju pvdm prtuptubi SRJ i da smatra da je spor sprman za usmnu raspravu. Stran u sporu iznijl su i sv stavv o rganizaciji usmn rasprav.

18. Pismm d 9. una 1999. tadanji prdsjdavaui Prdsjdnitva Bsn i Hrcgvin ivk Radii bavijsti Sud postavljanju Svtzara Miltia za zamjenika zastupnika. Pismom d 10. una 1999. tak postavljeni zamjenik zastupnika bavijsti Sud da Bsna i Hrcgvina li dustati d spra. Pismm d 14. una 1999. zastupnik Bsn i Hrcgvin ptvrdi da Prdsjdnitv Bsn i Hrcgvin ni prduzl nita da imnu zamjenika zastupnika ili da bustavi pstupak prd Sudm. Pismm d 15. una 1999. zastupnik SRJ je izjavio da je njgva Vlada prihvatila bustavljanj pstupka. Pismm d 21. una 1999. zastupnik Bsn i Hrcgvin je pnvi da Prdsjdnitv ni dnijl nikakvu dluku o bustavi pstupka i dstavi Sudu pisma dvic lanva Prdsjdnitva, ukljuuui nvg prdsjdavaug Prdsjdnitva, ptvruui da takva dluka ni dnesena.

19. Pismima d 30. una i 2. sptmbra 1999. prdsjdnik Suda zatrai je d prdsjedavajueg Prdsjdnitva da pasni stav Bsn i Hrcgvin o daljm nastavku spra. Pismm d 3. sptmbra 1999. zastupnik SRJ izni drna gldita tm pitanju, zakljuivi da su strane u sporu pstigle saglasnst prijkidu spra. Pismom d 15. sptmbra 1999. prdsjdavaui Predsjednitva Bsn i Hrcgvin bavijsti Sud da Prdsjdnitv na sv 58. sjdnici, dran 8. sptmbra 1999, zakljuil da: (i) Prdsjdnitv ni dnijl dluku da s bustavi sudski spr prd Munardnim sudm pravd; (ii) Prdsjdnitv ni dnijl dluku da s postavi zamjenik zastupnika u vm spru; (iii) Prdsjdnitv blagvrmn bavijstiti Sud vntualnim daljnjim dlukama vezanim za ovaj spr.

20. Pismm d 20. sptmbra 1999. prdsjdnik Suda bavijsti je stran u sporu da Sud namjrava zakazati ptak usmene rasprav u vm spru krajem fbruara 2000. i zatrai d prdsjdavaug Prdsjdnitva Bsn i Hrcgvin da ptvrdi da stav Bsn i Hrcgvin da trba nastaviti va spr. Pismm d 4. ktbra 1999. zastupnik Bsn i Hrcgvin ptvrdi da stav njgv Vlad da pstupak trba nastaviti i zatrai d Suda da drdi datum za ptak usmn rasprav u t skorijem rku. Pismm

16

d 10. ktbra 1999. lan Prdsjdnitva Bsn i Hrcgvin iz Rpublik Srpsk bavijsti Sud da pismo prdsjdavaug Prdsjdnitva d 15. sptmbra 1999. bz pravng uinka, izmu stalg, zat t Nardna skuptina Rpublik Srpsk, pzivajui se na Ustav Bsn i Hrcgvin, prglasila dluku d 15. sptmbra dstruktivnm po vitalni intrs Rpublik Srpsk. Prdsjdnik Suda je 22. ktbra 1999. bavijsti stran u sporu da je Sud, imaui u vidu primljenu prpisku o vom pitanju, dni dluku da n odri usmenu raspravu u vm spru u fbruaru 2000.

21. Pismom od 23. marta 2000, kojim Sudu dstavljno i pismo prdsjdavaug Prdsjdnitva od 20. marta 2000, zastupnik Bsn i Hrcgvin pnv ptvrdi da ni psta nikakav pravni snv da bivi predsjedavajui Predsjednitva Bsn i Hrcgvin postavi zamjenika zastupnika 9. una 1999, ka i da pisma zamjenika zastupnika n draavau stav Bsn i Hrcgvin. Nadalje, zastupnik utvrdi da, nasuprt tvrdnjama lana Prdsjdnitva Bsn i Hrcgvin iz Rpublik Srpsk, pism d 15. sptmbra 1999. n pdlij mhanizmu vta predvienim u Ustavu Bsn i Hrcgvin. Zastupnik zatrai d Suda da drdi datum za usmnu raspravu u naskri vrijm.

22. Pismm d 13. aprila 2000. zastupnik SRJ dstavi Sudu dkumnt pd nazivm Zahtjev za tumanje Odluk Suda nastavku spra ki s odnosi na primjnu Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida (Bsna i Hrcgvina prtiv Jugslavi), u km s trai tumanj dluk Suda na ku s pzva prdsjdnik Suda u svm pismu d 22. ktbra 1999. Pismm d 18. aprila 2000. Rgistrar bavijsti zastupnika SRJ da se, u skladu s lanm 60 Statuta, jedan zahtjv za tumanjm m primijeniti iskljuiv na neku prsudu Suda i da, shodno tome, dkumnt dstavljn Sudu 13. aprila 2000. n m biti predstavljen kao Zahtjv za tumanj i da ne ini dio Ope liste Suda. Rgistrar poasni da je dluka, spmnuta u pismu d 22. ktbra 1999, bila da s n drati rasprava u fbruaru 2000. Rgistrar zatrai d zastupnika da t prij dstavi sv primjedbe koje bi htio staviti na pismo zastupnika Bsn i Hrcgvin d 23. marta 2000. i pism prdsjdavaug Prdsjdnitva k s nalazi u njgvm prilgu. Pismm d 25. aprila 2000. zastupnik SRJ dstavi Sudu svoje napomene i zatrai da Sud rgistrira i osigura primjnu sporazuma o obustavljanju spra utvrenog razmjnom pisma zamjenika zastupnika Pdnsica tub d 10. una 1999. i pisma zastupnika SRJ d 15. una 1999. Pismm d 8. maa 2000. zastupnik Bsn i Hrcgvin dstavi drne primjedbe na

17

pismo zastupnika SRJ d 25. aprila 2000. i pnvo naglasio lju sv Vlad da s nastavi pstupak u toku. Pismima SRJ d 8. una, 26. una i 4. ktbra 2000, s jedne, ka i pismima Bsn i Hrcgvin d 9. una i 21. sptmbra 2000, s druge strane, zastupnici SRJ i Bosne i Hercegovine pnvili su sv stavv.

23. Pismom d 29. sptmbra 2000. gosp. Svtzar Milti, keg je 9. una 1999. tadanji predsjedavajui Predsjednitva Bsn i Hrcgvin navdn postavio za zamjenika zastupnika, pnvi je svoj stav da j dolo do prijkida spora. Pismom d 6. ktbra 2000. zastupnik Bsn i Hrcgvin potvrdio je da ni t pism, ka ni rania obavijest zastupnika SRJ, nisu utjecali na opredjeljenje Vlad Bsn i Hrcgvin da nastavi pstupak.

24. Prdsjdnik Suda i Rgistrar su pismima od 16. ktbra 2000. obavijestili stran u sporu da Sud na sastanku 10. ktbra 2000, razmtrivi svu primljnu prpisku tm pitanju, utvrdi da Bsna i Hrcgvina ni na ndvojben nain pkazala sprmnst da pvu Tubni zahtjev, te stga zakljui da Bosna i Hercegovina nije odustala od spora. U skladu s lanm 54 Pravila, Sud bi u odreenom rku, nakon knsultacia sa stranama u sporu, drdio datum poetka usmn rasprav.

25. Pismm d 18. anuara 2001. ministar za vanjske pslve SRJ zatrai d Suda da dbri bustavljanj pstupka ili, altrnativn, da dli tvaranj usmn rasprav u rku d dvanast mjsci, izmu stalg, zbg prmjn Vlad SRJ i sutinskih prmjna plitik i munardng plaa drav k su iz tga pristkl. Pismm d 25. anuara 2001. zastupnik Bsn i Hrcgvin prni stavv sv Vlad o zahtjvu SRJ i zadra njen knani stav p tm pitanju, ukazuui da stav Bsn i Hrcgvin i dalj sta da bi trbal ubrzati rjavanj vg spra.

26. Pismm d 20. aprila 2001. zastupnik SRJ bavijsti je Sud da njgva Vlada li povui prtuptub k pdnijla SRJ u sv Prtutubi. Zastupnik takr bavijsti Sud da njgva Vlada smatra da Sud nma nadlenost ratione personae nad SRJ, ka i da SRJ namjrava pdnijeti prijdlg za rviziu Presude d 11. ula 1996. SRJ 24. aprila 2001. Uredu registrara Suda pdnijla Prijdlg za pkrtanj pstupka kim , pzivaui s na lan 61 Statuta, zatran d Suda da rvidira Presudu o Prliminarnim prigvrima dnijtu 11. ula 1996 (Prijdlg za rviziu Presude d 11. ula 1996. u spru koji se odnosi na primjnu Knvnci

18

spravanju i kanjavanju zlina gncida (Bsna i Hrcgvina prtiv Jugslavi), prliminarne prigvre (Jugslavia prtiv Bsn i Hrcgvin), nazvane dalj u tkstu Spor u vezi s Prijdlogom za rviziu spra). U tm spru zastupnik SRJ , uz pism d 4. maa 2001, pdnio dkumnt pd nazivm Iniciativa da Sud ex officio prispita svoju nadlenost zadn s dnim brojem prilga (dalj u tkstu Iniciativa). Zastupnik bavijsti Sud da s Iniciativa zasniva na injnicama i argumntima, u snvi, idntinim nima ki su pdnijti u Prijdlgu SRJ za rviziu Presude iz 11. ula 1996, budui da njgva Vlada smatra da su dokumenti, u oba sluaja, jednako adkvatna prcduralna srdstva. U t Iniciativi SRJ zatraila d Suda da prsudi i prglasi da nma nadlenost ratione personae nad SRJ, uz priznanj da ni bila lanica Statuta Suda d njng prima u Udinjn naci 1. nvmbra 2000, da ni bila i da uvijk ni lanica Knvnci gncidu; tavi, da njn bavjtnj tm da pristupila Knvncii, k datira d 8. marta 2001, sadri rzrvu u pgldu lana IX Knvnci. SRJ zatraila da Sud bustavi pstupak o meritumu dk s n dns dluka Iniciativi.

27. Pismm d 12. ula 2001, k 15. augusta 2001. primljn u Uredu registrara, Bsna i Hrcgvina bavijstila Sud da s n prtivi pvlanju prtuptubi SRJ i navla da namjrava pdnijeti sve napomene o Iniciativi. Nalgm d 10. sptmbra 2001. prdsjdnik Suda primio na znanje pvlanj prtuptubi SRJ pdnijtih u njn Prtutubi.

28. Pismm d 3. dcmbra 2001. Bsna i Hrcgvina dstavila Sudu sv miljnj Iniciativi i proslijedila svoj mmrandum razlikama izmu Prijdlga za rviziu d 23. aprila 2001. i Iniciativ d 4. maa 2001, ka i kpiu primjedbi u pisan frmi i anekse k 3. dcmbra 2001. pdnijla Bsna i Hrcgvina u kviru spra Prijdlg za rviziu. Bsna i Hrcgvina u tm pismu iznijla da nita ne omoguava, ni de jure ni de facto, da se udovolji toj takzvanoj Iniciativi i zatraila d Suda, izmu stalg, da ngativn dgvri na zahtjv sadran u t Iniciativi.

29. Pismm d 22. fbruara 2002, upunm prdsjdniku Suda, sudia Lautrpaht pdni stavku na funkciu sudije ad hoc u vm spru.

30. U prilgu Pisma d 18. aprila 2002, Rgistrar , pzivaui s na lan 34, stav 3, Statuta, dstavi u pisanoj formi kpi zapisnika Gnralnm

19

skrtaru Udinjnih nacia.

31. U svojoj presudi d 3. fbruara 2003, u kviru spra pvdm Zahtjeva za rviziu, Sud zakljui da Zahtjev SRJ za rviziu nprihvatljiv, u skladu s lanm 61 Statuta Suda, a u vzi s Presudom d 11. ula 1996. pvdm prliminarnih prigovora.

32. Pismm d 5. fbruara 2003. SRJ bavijstila Sud da , nakn to je 4. fbruara 2003. Skuptina SRJ usvojila i proglasila Ustavnu pvlju Srbi i Crn Gr, naziv drav prmijnjn iz Savzna rpublika Jugslavia u Srbia i Crna Gra. Shdn tm, u nazivu predmeta prmijnjn njn im, te s naziv Srbia i Crna Gra nadalj kristi za sv slubn ptrb Suda.

33. Pismm d 17. fbruara 2003. Bsna i Hrcgvina pnv ptvrdila sv stav o Iniciativi, onakav kakav j iznijela u svom pismu d 3. dcmbra 2001, te izrazila lju da nastavi postupak. Pismm d 8. aprila 2003. Srbia i Crna Gra je navla da su, zbg nvih vanih dgaaa koji su se dogodili d pdnnja psljdnjg pismng akta, nphdni ddatni dokumenti u pisanoj proceduri kak bi usmna rasprava bila fikasnia i duzimala manj vrmna. Prdsjdnik Suda je 24. aprila 2003. dra sastanak sa zastupnicima strana u spru kak bi s razmtrila prcduralna pitanja. Srbia i Crna Gra iznijla da sta pri svme zahtjvu da s Sud izasni njn Iniciativi, dk Bsna i Hrcgvina smatrala da nma ptrb za ddatnim pisanim dokumentima. akr su razmtrni mgui datumi i traanj usmn rasprav.

34. Pismm d 25. aprila 2003. Bsna i Hrcgvina imenovala hmda Mahiua za ad hoc sudiu u vm spru.

35. Pismm d 12. una 2003. Rgistrar bavijsti Srbiu i Crnu Gru da Sud n m pristupiti rjeavanju njnog zahtjva za bustavljanje pstupaka dk s n dns dluka pitanjima nadlenosti ka su pkrnuta Iniciativm; ali da Srbia i Crna Gora m, uklik t li, tkm usmn rasprav o mritumu iznijeti dodatne primjedbe pitanjima nadlenosti. U drugim pismima s istim datumm Stran u sporu bavijtn su da Sud, nakon t razmtri zahtjv Srbi i Crn Gr, dlui da ne odobriti pdnnj drugih dokumenata proceduralnog karaktera u vm spru.

20

36. Razmjnm pisama iz ktbra i nvmbra 2003. zastupnici strana u sporu dostavili su svoje primjedbe vezane za trmine usmn rasprav.

37. Nakn jo jedne razmjn pisama strana u spru, u martu i aprilu 2004, prdsjdnik Suda 25. una 2004. dra sastanak sa zastupnicima obiju strana, na km su stran u sporu iznijl stavv zakazivanju rasprav i pzivanju svjdka i eksperata.

38. Pismima d 26. ktbra 2004. stran u sporu bavijtn su da Sud, pt prui listu sprva pred sobom i razmtrio relevantne okolnosti, dlui zakazati otvaranje usmne rasprave u vm spru za pndjljak 27. fbruara 2006.

39. Prdsjdnik Suda sasta se sa zastupnicima strana u sporu 14. marta 2005. kak bi utvrdi njihv stavv o rganiziranju usmn rasprav. Na tm su sastanku bj stran navl da imaju namjeru pozivati svjdk i eksperte.

40. Pismima d 19. marta 2005. Rgistrar , pzivaui s na lanv 57 i 58 Pravila Suda, zatrai d strana u sporu da d 9. sptmbra 2005. dstav detaljne informacije svjdcima, ekspertima i svjedocima-ekspertima k namjravau pzvati, te da naznae o emu e govoriti njihov iskaz ili izlaganje. Pismm d 8. sptmbra 2005. zastupnik Srbi i Crn Gr dstavi Sudu listu d sam svjdka i dva svjedoka-eksperta k njgva Vlada li pzvati na usmnu raspravu. U jednom drugom pismu, istg datuma, zastupnik Srbi i Crn Gr dstavi listu d pt svjdka, ije je izjave njgva Vlada zatraila od Suda, u skladu s lanm 62, stav 2, Pravila Suda. Pismm d 9. sptmbra 2005. Bsna i Hrcgvina Sudu dstavila listu d tri eksperta ka li pzvati na raspravu.

41. Pismm d 5. ktbra 2005. pomonik zastupnika Bsn i Hrcgvin bavijsti Ured registrara stavvima Bsn i Hrcgvin u pgldu vrmna k smatra nphdnim za sasluanj eksperata k li pzvati i izrazio odreene primjedbe, izmu stalg, o zahtjvu Srbi i Crn Gr, pdnijtom shdn lanu 62, stav 2, Pravila Suda. Pismima d 4. i 11. ktbra 2005. zastupnik i zamjenik zastupnika Srbi i Crn Gr bavijstili su Ured registrara stavvima sv Vlad u pgldu vrmna nphdng za sasluanj svjdka i svjedoka-eksperata k l pzvati na raspravu.

21

42. Pismima d 15. nvmbra 2005. Rgistrar bavijsti stran u sporu, izmu stalg, da Sud dlui sasluati tri eksperta i dst svjdka i svjedoka-eksperata k l pzvati Bsna i Hrcgvina i Srbia i Crna Gra, ka i da , prd tga, u skladu s lanm 62, stav 2, Pravila Suda, dlui da nee primiti izjave pt svjdka k prdlila Srbia i Crna Gra. Mutim, Sud rzrvira prav da naknadn, p ptrbi, iskristi sva vlatnja na snvu drdb pzivanju osoba p svm izbru, na snvu vlastite iniciativ. Rgistrar , takr, zatrai d strana u sporu da dstav drn infrmaci o sasluanju svjdka, eksperata i svjedoka-eksperata i naroito da preciziraju zik na km gvriti svaki od njih, te da strana u sporu, za n ki gvr nki drugi zik, sim nglskg i francuskg, shdn lanu 70, stav 2, Pravila Suda, iznese namjeru o prvnju na dan d slubnih zika Suda. Na kraju, Rgistrar dstavi stranama u sporu kalndar usmn rasprav ki usvi Sud.

43. Pismm d 12. dcmbra 2005. zastupnik Srbi i Crn Gr bavijsti Sud, izmu stalg, i tm da sam d dst svjdka i svjedoka-eksperata, k Srbija i Crna Gora li pzvati, gvriti na srpskm ziku i naznaio naine na koji Srbia i Crna Gra rganizirati prvnj sa srpskg zika na dan d slubnih zika Suda. Pismm d 15. dcmbra 2005. pomonik zastupnika Bsn i Hrcgvin bavijsti Sud, izmu stalg, i tm da tri eksperta k pzvala Bsna i Hrcgvina gvriti na dnm d slubnih zika Suda.

44. Pismm d 28. dcmbra 2005. pomonik zastupnika Bsn i Hrcgvin zatrai , u im sv Vlad, da Sud pzv Srbiu i Crnu Gru da, u skladu s lanm 49 Statuta Suda i lanm 62, stav 1, Pravila Suda, pdns drn br dkumnata. Pismm d 16. anuara 2006. zastupnik Srbi i Crn Gr bavijsti Sud stavvima sv Vlad u vzi s vim zahtjvm. Pismm d 19. anuara 2006. Rgistrar , pstupaui u skladu s uputstvima Suda, zamli Bsnu i Hrcgvinu da dstavi drn ddatn infrmaci o zahtjvu koji je uloila shdn lanu 49 Statuta i lanu 62, stav 2, Pravila Suda. Pismima d 19. i 24. anuara 2006. pomonik zastupnika Bsn i Hrcgvin dstavi ddatn infrmaci i bavijsti Sud da Bsna i Hrcgvina dnijla dluku da, za sada, granii sv zahtjv na preureene dijlv drnih dkumnata. Pismm d 31. anuara 2006. zamjenik zastupnika Srbi i Crn Gr prni stavove sv Vlad o tom izmijnjnom zahtjvu. Pismima d 2. fbruara 2006. Rgistrar bavijsti

22

stran u spru da Sud dlui da, u v fazi pstupka, ne trai od Srbie i Crne Gre da dostavi dkumntaciu o kojoj se radi. Sud ipak zadra za sebe prav, koje mu daje lan 49 Statuta i lan 62, stav 1, Pravila Suda, da naknadn, ako je potrebno, iskristi sva vlatnja da d Srbi i Crn Gr po slubenoj dunosti zatrai dostavljanj tih dkumnata.

45. Pismm d 16. anuara 2006. zamjenik zastupnika Bsn i Hrcgvin dstavi Uredu registrara primjerke nvih dkumnata k Bsna i Hrcgvina ljla pdnijeti u skladu s lanm 56 Pravila Suda. Istim pismm, kao i pismm d 23. anuara 2006, pomonik zastupnika Bsn i Hrcgvin dstavi Uredu registrara kpi vidmatriala i dijlv Bsna i Hrcgvina namjrava prikazati na usmn raspravi. Pismm d 31. anuara 2006. zamjenik zastupnika Srbi i Crn Gr bavijsti Sud da njgva Vlada nije imala primjedbu na pdnnje nv dkumntaci d Bsn i Hrcgvin, niti je prigovorila na prikazivanje vidmatriala na usmn raspravi. Budui da Srbia i Crna Gra nma nikakvih primjdbi, Rgistrar je pismima d 2. fbruara 2006. bavijsti stran u spru da Sud dlui dpustiti Bosni i Hercegovini pdnnj nvih dkumnata, u skladu s lanm 56 Pravila Suda, ka i da dlui odobriti Bsni i Hrcgvini da prika dijlv vidmatriala tkm usmene rasprav.

46. Uz pism d 18. anuara 2006, primljn 20. anuara 2006, zastupnik Srbi i Crn Gr dstavi Uredu registrara kpi nvih dkumnata k njgva Vlada li pdnijeti, u skladu s lanom 56 Pravila Suda. Pismm d 1. fbruara 2006. pomonik zastupnika Bsn i Hrcgvin bavijsti Sud da s Bsna i Hrcgvina n prtivi da Srbija i Crna Gora podnese spomenutu dokumentaciju. Pismm d 2. fbruara 2006. Rgistrar bavijsti stran u spru da Sud dlui, imaui u vidu injnicu da Bsna i Hrcgvina nije imala primjedbi, dpustiti Srbiji i Crnoj Gori pdnnj takv nv dkumntaci. Pismm d 9. fbruara 2006. zamjenik zastupnika Srbi i Crn Gr dstavi Sudu drn lemente koji su nedostajali u nvim dkumntima dostavljenim 20. anuara 2006. i izni drne napomene o nvim dkumntima ke pdnijla Bsna i Hrcgvina. Pismm d 20. fbruara 2006. pomonik zastupnika Bsn i Hrcgvin bavijsti Sud da Bsna i Hrcgvina nema namjeru dostavljati napomene u vzi s nvm dkumntacim ku pdnijla Srbia i Crna Gra.

23

47. Uz pism d 31. anuara 2006. zamjenik zastupnika Srbi i Crn Gr dstavi Sudu listu avnih dkumnata na k se njgva Vlada eli pzvati u prvm krugu usmn rasprave. Naknadnim pismm d 14. fbruara 2006. zamjenik zastupnika Srbi i Crn Gr dstavi e Sudu primjerke avnih dkumnata, koji se nalaze na spisku liste dstavljne 31. anuara 2006, te bavijsti Sud da Srbia i Crna Gra dnijla dluku da n prikazuje vidmatrial ki se nalaze na toj listi. Pismm d 20. februara 2006. pomonik zastupnika Bsn i Hrcgvin bavijsti Sud da Bsna i Hrcgvina nma primjedbi na avne dkumnte koji se nalaze na listi ku Srbia i Crna Gra pdnijla 31. anuara 2006. On , takr, nav da s Bsna i Hrcgvina na usmenoj raspravi pzvati na analogne izvr, ka i da planira da Sudu i Tun strani, na krau prvga kruga iznnja sv usmn argumntaci, dostavi dan CD-ROM ki sadri numerike verzije dokumenata koje bi ona citirala (vidjti paragraf 54, dalje u tkstu).

48. Pismm d 26. anuara 2006. Rgistrar bavijsti stran u spru drnim dlukama k Sud dni u vzi sa sasluanjm svjdka, eksperata i svjedoka-eksperata k su stran u sporu pzval, kao i da, inter alia, izuztn, stngrami s usmene rasprave, gdje su sasluani svjdci, eksperti i svjedoci-eksperti, n budu dstupni avnsti niti objavljeni na intrnt stranici Suda prij kraa usmn rasprav.

49. Pismm d 13. fbruara 2006. zastupnik Srbi i Crn Gr bavijsti Sud da njgva Vlada dnijla dluku da n pzv dva svjdka i svjedoka-eksperata ki s nalaz na listi dstavljnoj Sudu 8. sptmbra 2005, ka i da j izmijnjn rdslijd p km svjditi prstali svjdci i svjedoci-eksperti. Pismm d 21. fbruara 2006. zastupnik Srbi i Crn Gr zatrai dzvlu od Suda da ispitivanj tri svjdka (i to: Duana Mihalvia, Vladimira Milivia i Dragljuba Miunvia), k njgva Vlada pzvati, bude na srpskm ziku. Pismm d 22. fbruara 2006. Rgistrar bavijsti zastupnika Srbi i Crn Gr da, u skladu s drdbama lana 39, stav 3, Statuta i lana 70 Pravila Suda, nma prigovora za primjnu takv prcdur.

50. U skladu s lanom 53, stav 2, Pravila Suda, Sud , nakon utvrivanja stavva strana u spru, dni dluku da kpi izlaganja i dkumnata u prilogu budu dstupne avnsti prilikm tvaranja usmn rasprav.

24

51. Javne rasprave, u toku kojih su sasluana izlaganja i odgovori, drane su d 27. fbruara d 9. marta 2006:

Za Bsnu i Hrcgvinu: gosp. Sakib Sfti gosp. Phn van dn Bisen gosp. lain Pllt gosp. hmas M. Frank ga Brigitte Strn gosp. Luigi Cndrlli ga Magda Karagiannakis ga Janna Krnr ga Laura Dauban gosp. ntine Ollivir gosp. Mrtn rkildsn

Za Srbiu i Crnu Gru: NJ.E. Radslav Stanvi gosp. Saa Obradvi gosp. Vladimir Cvtkvi gosp. ibr Varady gosp. Ian Brownlie gosp. Xavir d Roux ga Nataa Fauveau-Ivanvi gosp. ndras Zimmrman gosp. Vladimir ri gosp. Igr Olui

52. Rgistrar , u skladu s instrukciama Suda, 1. marta 2006. zatrai d Bsn i Hrcgvin da prcizira tano prijkl svakg pdinang dijla vidmatriala i grafikona, mapa i ftgrafia ki su prikazani ili biti prikazani tkm usmn rasprav. Bsna i Hrcgvina 2. marta 2006. dstavila Sudu drn infrmaci k s dns na dijlv vidmatriala prikazang na zasjedanju 1. marta 2006, ka i matrial ki biti prikazan tokom zasjedanja 2. marta 2006, navodei njihov izvor. Uz pism d 5. marta 2006. zastupnik Bsn i Hrcgvin dstavi Sudu listu, precizirajui prijklo dijlva vidmaterijala, grafikona, mapa i ftgrafia k je Bosna i Hercegovina prikazala ili prikazati tkm prvg kruga iznnja usmnih izlaganja, ka i transkript, na nglskm i francuskm ziku, navdnih dijlva vidmatriala.

25

53. Pismm d 5. marta 2006. zastupnik Bsn i Hrcgvin bavijsti je Sud da li pvui s liste dng d eksperata kjeg namjrava pozvati na usmenu raspravu. U tm pismu zastupnik Bsn i Hrcgvin takr zamli Sud da d svak stran u spru zatrai da na jednoj stranici dstavi saetak izlaganja svakg svjdka, eksperta ili svjedoka-eksperta s temama kima biti riji u njegovom svjdnju ili iskazu. Pismima d 7. marta 2006. stran u spru bavijtn su da Sud d njih zatrai da mu se namanje tri dana unaprijed na jednoj stranici dostavi saet iskaz ili izlaganje svakg svjdka, eksperta ili svjedoka-eksperta. 54. Bsna i Hrcgvina je 7. marta 2006. dstavila Sudu i Tun strani CD-ROM koji je sadravao Javne dkumente Munardng kriving tribunala za bivu Jugslaviu i druge dkumnte koje je Bsna i Hrcgvina citirala tokom usmne rasprave (07/03/2006). Pismm d 10. marta 2006. Srbia i Crna Gra bavijstila Sud da ulae prigovor na pdnnje CD-ROM-a, jer bi pdnnj tak bimn dkumntaci u tako kasnm stadiju izazval zbiljnu zabrinutst u vezi s ptivanjem Pravila Suda i principa pravinsti i ravnpravnsti strana. akr naglasila da dkumnti ki s nalaz na CD-ROM-u izgledaju upitni s aspekta lana 56, stav 4, Pravila [Suda]. Pismm d 13. marta 2006. zastupnik Bsn i Hrcgvin bavijsti Sud stavvima sv Vlad u vzi s gr spmnutim prigvrima Srbi i Crn Gr. U tm pismu, zastupnik , izmu stalg, izjavio da je Bosna i Hercegovina na usmenoj raspravi spomenula da su svi dkumnti na CD-ROM-u bili dio avng domena i lahko dostupni u smislu lana 56, stav 4, Pravila Suda. Zastupnik dda da Bsna i Hrcgvina sprmna povui CD-ROM uklik Sud t smatra poeljnim. Pismm d 14. marta 2006. Rgistrar bavijsti Bsnu i Hrcgvinu da lan 56, stav 4, Pravila Suda n zahtijeva niti dputa da se Sudu pdnsi intgralni tkst nkg dkumnta spomenutog tkm usmn rasprav u skladu s tm drdbm, te s bzirm da u tak kasn fazi pstupka druga strana u sporu i Sud imaju potekoa da upravljaju grmnm masm dkumnata, ki su i ina dstupni avnsti i ki p ptrbi mogu biti konsultirani, Sud dlui da u intrsu dobre primjene pravd da s CD-ROM pvu. Pismm d 16. marta 2006. zastupnik Bsn i Hrcgvin pvuka CD-ROM dstavljn 7. marta 2006.

55. Bsna i Hrcgvina 17. marta 2006. dstavila mapu koju bi ujutro 20. marta 2006. koristio dan d njenih eksperata tokom davanja

26

iskaza. Bsna i Hrcgvina 20. marta 2006. dstavila jedan dosje ddatnih dkumnata ki bi s kristili prilikm ispitivanja tg eksperta. Srbia i Crna Gra tr s usprtivila pdnnju takv dkumntaci u tak kasn fazi, s obrazloenjem da se njni savjetnici n bi imali vrmna priprmiti za unakrsn ispitivanj. Sud dni dluku 20. marta 2006. da s mapa, dstavljna 17. marta 2006, n m kristiti tkm davanja iskaza eksperta. Nadalje, nakon t su knsultiran bj stran u spru, Sud dlui tkazati utarnj zasjdanj i, umjst tga, sasluanje eksperta obaviti na ppdnvnm zasjdanju kak bi s Srbii i Crn Gri mguil da s priprmi za unakrsn ispitivanj.

56. Srbia i Crna Gra 20. marta 2006. bavijstila Sud da dan d svjdka, kg namjravala pzvati pred Sud, ipak n svjditi.

57. Eksperti k pzvala Bsna i Hrcgvina dali su sv iskaz na avnm zasjdanju dranm 17. i 20. marta 2006. i to: gospodin ndras J. Riedlmayr i gnral Sir Richard Dannatt. Ov eksperte ispitali su savjetnici Bsn i Hrcgvin i unakrsn ispitali savjetnici Srbi i Crn Gr. Nakon toga savjetnik Bosne i Hercegovine ponovo ih je ispitao. Pitanja gospodinu Riedlmayru pstavljali su sudi Kra, mka, Simma i ptprdsjdnik Suda, a dgvri su dati usmn. Sudia Krma, prdsjdnik Suda, i sudia mka pstavljali su pitanja gnralu Dannatu, a dgvri su dati usmn.

58. U toku javnih rasprava, 23, 24, 27. i 28. marta 2006, Srbija i Crna Gora pozvala je pred Sud sljedee svjdke i svjedoke-eksperte: gospodina Vladimira Lukia, gospodina Vitmira Ppvia, gnrala Sir Michaela Rsea, gospodina Jeana Paula Sardna (svjedok-ekspert), gospodina Duana Mihalvia, gospodina Vladimira Milivia i gospodina Dragljuba Miunvia. Ove svjdk i svjedoke-eksperte ispitali su savjetnici Srbi i Crn Gr, a zatim unakrsn ispitali savjetnici Bsn i Hrcgvin. Gnrala Rosea, Mihalvia i Milivia, nakn tga, pnv su ispitali savjetnici Srbi i Crn Gr. Sudi Ranjva, Simma, mka i Bnnuna pstavili su pitanja gospodinu Lukiu, a dgvri su dati usmn. Ptprdsjdnik i sudi Owada i Simma pstavili su pitanja gnralu Rseu, a dgvri su dati usmn.

59. S izuztkm gnrala Rosea i gospodina Jeana Paula Sardna, svjdci k pzvala Srbia i Crna Gra svjdili su na srpskm ziku, te je, u skladu s lanm 39, stav 3, Statuta i lanm 70, stav 2, Pravila Suda,

27

Srbia i Crna Gra sigurala prvnj na dan d slubnih zika Suda, a Ured registrara je proveo kontrolu tog prvnja. Gspdin Stanvi je ispitao gospodina Dragljuba Miunvia na srpskm ziku, u skladu s razmjnm pisama d 21. i 22. fbruara 2006. izmu Srbi i Crn Gr i Suda (vidjti paragraf 49. gr u tkstu).

60. km rasprav lanvi Suda pstavljali su pitanja, a dgvri na njih davani su i usmnj i u pisan frmi, u skladu s lanm 61, stav 4, Pravila Suda.

61. Pismm d 8. maa 2006. zastupnik Bsn i Hrcgvin zatrai da Sud dpusti zamjeniku zastupnika da nakratk uzm rij 9. maa 2006. kak bi ispravi tvrdnju dnm d savjetnika i eksperata k pzvala Bsna i Hrcgvina, a ku iznijla Srbia i Crna Gra tkm usmnog dokaznog postupka. Pismm d 9. maa 2006. zastupnik Srbi i Crn Gr prni stavv sv Vlad tme. Sud je 9. maa 2006. odluio da, imaui u vidu psbn klnsti vg sluaja, dpusti pomoniku zastupnika Bsn i Hrcgvin da Sudu podnese veoma kratku izjavu o tvrdnji iznijetoj njenom savjetniku.

62. Pismm d 3. maa 2006. zastupnik Bsn i Hrcgvin bavijsti Sud da , prilikm iznnja usmenog dokaznog postupka 2. marta 2006, nainjn vi graka u rfrncama i dstavi Sudu ispravk. Pismm d 8. maa 2006. zastupnik Srbi i Crn Gr zatrai , u svjtlu zakanjlih ispravki Pdnsica tub, a u intrsu ravnpravnsti strana u spru, da Sud prihvati tkst iz nacrta usmnog dokaznog postupka d 2. maa 2006, kim Srbija i Crna Gora dgvara na dnu d ispravki ku napravila Bsna i Hrcgvina, ali ka izstavljna iz knan vrzi njnog usmnog dokaznog postupka to bi se uklpilo u rasprd izlaganja [Srbi i Crn Gr]. Pismm d 7. una 2006. stran u spru bavijtn su da Sud uz u bzir kak banjnj zastupnika Bsn i Hrcgvin tak i napomene k u dgvru da zastupnik Srbi i Crn Gr.

63. U anuaru 2007. sudia Parra-rangurn, ki prisustvva usmn raspravi u vm spru i uestvovao u jednom dijlu razmatranja, ali ki zbg zdravstvnih razlga bi sprijn da ustvu u kasnijoj fazi pstupka, bavijsti prdsjdnika Suda, u skladu s lanm 24, stav 1, Statuta, da smatra da n bi trba ustvovati u dnnju dluk u vm

28

spru. Prdsjdnik zauz stav da Sud trba uvaiti i prihvatiti stav sudi Parra-rangurna i tm bavijsti Sud.

*

64. U Tubenom zahtjevu Bsna i Hrcgvina traila slijd: U skladu s tim, a zadravaui prav na rviziu, dpunu ili izmjnu vg Tubenog zahtjeva, s rezervom pdnnja Sudu rlvantnih dkaza i pravnih argumnata, Bsna i Hrcgvina trai da Sud prsudi i izasni s slijdm:

(a) da Jugslavia (Srbia i Crna Gra) prkrila i da i dalj kri sv pravn bavz prma nardu i dravi Bsni i Hrcgvini u skladu s lanvima I, II (a), II (b), II (c), II (d), III (a), III (b), III (c), III (d), III (e), IV i V Knvnci gncidu;

(b) da Jugslavia (Srbia i Crna Gra) prkrila i da i dalj kri sv pravn bavz prma nardu i dravi Bsni i Hrcgvini na snvu tiri nvsk knvnci iz 1949, njihvg Ddatng prtkla I iz 1977, bian munardn ratn prav, ukljuuui Hak prpis kpnnm ratu iz 1907, ka i drug snvn princip munardng humanitarng prava;

(c) da Jugslavia (Srbia i Crna Gra) prekrila i da i dalj kri, u dnsu na graan Bsn i Hrcgvin, odredbe 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 25, 26 i 28 Univerzalne dklaraci ljudskim pravima;

(d) da Jugslavia (Srbia i Crna Gra), kri svoje bavz prma pm i bianm munardnm pravu, ubiala, strijeljala, ranjavala, silvala, pljakala, muila, kidnapirala, nlgaln zatvarala i istrbljivala graan Bsn i Hrcgvin i da t i dalj ini;

(e) da u takvom pstupanju s graanima Bsn i Hrcgvin, Jugslavia (Srbia i Crna Gra) prkrila i da i dalj kri zvanino preuzete

29

bavz iz lana 1, stav 3, te lanova 55 i 56 Pvlj Udinjnih nacia;

(f) da Jugslavia (Srbia i Crna Gra) kristila i da i dalj kristi silu i prijti uptrbom sil prtiv Bsn i Hrcgvin, kri tim lan 2, stavove 1, 2, 3, 4, te lan 33, stav 1, Pvlj Udinjnih nacia;

(g) da Jugslavia (Srbia i Crna Gra), kri sv bavz prma pm i bianm munardnm pravu, uptrijbila i da i dalje uptrbljava silu i prijeti uptrbm sil prtiv Bsn i Hrcgvin;

(h) da Jugslavia (Srbia i Crna Gra), kri sv bavz prma pm i bianm munardnm pravu, naruila i da naruava suvrnitt Bsn i Hrcgvin:

- ruanim napadima na Bsnu i Hrcgvinu iz zraka i s kpna,

- pvrdama bsanskg zranog prstra,

- nastanjima da dirktn i indirktn vri pritisak i zastraivanj Vlad Bsn i Hrcgvin;

(i) da s Jugslavia (Srbia i Crna Gra), kri sv bavz prma pm i bianm munardnm pravu, mijeala i da se i dalje mija u unutranj pslv Bsn i Hrcgvin;

(j) da Jugslavia (Srbia i Crna Gra), regrutiranjem, buavanjm, naruavanjm, prmanjm, finansiranjm, snabdijvanjm i na drug nain hrabrivanjm, pdravanjm, pmaganjm i rukovoenjem vnim i paravnim akciama u Bsni i Hrcgvini i prtiv nj, sredstvima svih agnata i surogata, prkrila i da kri sv osnovne i ugovorne bavz prma Bsni i Hrcgvini, a psbn sv osnovne i ugovorne bavz iz lana 2, stav 4, Pvlj Udinjnih nacia, ka i sv bavz prma pm i bianm munardnm pravu; (k) da, u skladu s gr navdnim klnstima, Bsna i Hrcgvina ima suvrn prav da brani sb i sv nard u skladu s lanm 51 Pvlj Udinjnih nacia i bianim munardnim pravm, ukljuujui i trenutnu nabavku naruanja iz drugih drava, vojnog materijala i opreme, kao i trupa;

30

(l) da, u skladu s gr navdnim klnstima, Bsna i Hrcgvina ima suvrn prav, prma lanu 51 Pvlj Udinjnih nacia i bianm munardnm pravu, zatraiti od svake drave da joj odmah pritekne u pomo, ukljuuui i vna srdstva (ruje, vojna prma i sredstva, vne snage, itd.);

(m) da s Rzlucia Vijea sigurnosti 713 (1991), km s uvdi mbarg na ru za bivu Jugslaviu, mra tumaiti na nain kim s n ugroava prirdn prav na individualnu ili klktivnu samdbranu Bsn i Hrcgvin, u skladu s drdbama lana 51 Pvlj Udinjnih nacia i pravilima munardng biang prava;

(n) da s sv kasni rzluci Vijea sigurnosti k s pzivau na Rzluciu 713 (1991), ili je ptvruu, mrau tumaiti na nain kim s n ugroava prirdn prav na individualnu i klktivnu samdbranu Bsn i Hrcgvin, u skladu s drdbama lana 51 Pvlj Udinjnih nacia i pravilima munardng biang prava;

(o) da s Rzlucia Vijea sigurnosti 713 (1991) i sv kasni rzluci Vijea sigurnosti k s na nju pzivau ili je ptvruu n smiu tumaiti ka uvnj mbarga na ru Bsni i Hrcgvini, u skladu s odredbama lana 24, stav 1, i lana 51 Pvlj Udinjnih nacia i u skladu s bianm dktrinm ultra vires;

(p) da, shdn pravu na klktivnu samdbranu, priznatu lanm 51 Pvlj Udinjnih nacia, sv drug drav potpisnice Pvlj imau prav odmah priti u pomo Bsni i Hrcgvini na njn zahtjv, kako bi je dmah snabdjli rum, vnm prmm i srdstvima, ka i ruanim snagama (vnici, mrnari, piloti, itd.);

(q) da Jugslavia (Srbia i Crna Gra) i njni agnti i surogati imau bavzu dmah prkinuti i bustaviti krnj gr spmnutih pravnih bavza, ka i da ima psbnu dunst da dmah prkin i bustavi:

- sistmatsku praksu tzv. tnikg inja graana i suvrn tritri Bsn i Hrcgvin,

- ubianje, strijeljanje, munje, silvanje, kidnapiranje, sakaenje,

31

ranjavanje, fizik i mntaln zlstavljanje, ka i zatvaranje graana Bsn i Hrcgvin,

- bijsn razaranje sla, mjesta, blasti, gradova i vjrskih institucija u Bsni i Hrcgvini,

- bmbardiranj civilnih naseljenih srdina u Bsni i Hrcgvini, psbn prijstnic Saravo,

- dalju psadu civilnih naseljenih sredina u Bsni i Hrcgvini, a psbn njnog glavnog grada Sarava,

- izgladnjivanj civilng stanvnitva u Bsni i Hrcgvini,

- mtanje, uplitanje ili nmguavanj munardne zadnice u dprmanju humanitarne pmi graanima Bsn i Hrcgvin,

- sv blik uptrb sil, bilo dirktne ili indirktne, tvrne ili prikrivne, prtiv Bsn i Hrcgvin, ka i sv prijtnj uptrbm sil prtiv Bsn i Hrcgvin,

- svak krenje suvrnitta, tritrialng intgritta ili plitik novisnsti Bsn i Hrcgvin, ukljuuui svako mijanj, dirktn ili indirktn, u unutranj pslv Bsn i Hrcgvin,

- pdrku bil k vrst, ukljuuui siguravanje buk, rua, munici, finansija, sredstava, pmi, rukovoenjem ili bilo kojim drugim vidm pdrk bil kjem nardu, grupi, rganizacii, pkrtu ili pdincima ki su angairani ili se planirau angairati u vnim ili paravnim akciama u Bosni i Hercegovini ili protiv nje;

(r) da Jugslavia (Srbia i Crna Gra), u svoje ime, ima bavzu isplatiti Bsni i Hrcgvini i kao parens patriae za svoje graane rparaci za ttu priinjnu ljudima i imvini, ka i bsansk privrdi i ivtn srdini, nastal uslijd gr spmnutg krnja munardng prava, u iznsu ki Sud drdi. Bsna i Hrcgvina zadrava prav da upzna Sud s tanm prcjnm tt ku pruzrkvala Jugslavia (Srbia i Crna Gra).

32

65. U pismnm pstupku stran u sporu dostavile su slijd pdnsk: U im Vlad Bsn i Hrcgvin,

u Tubi:

Na snvu dkaza i pravnih argumnata iznijtih u ovoj tubi, Rpublika Bsna i Hrcgvina,

Zahtijva d Munardng suda pravd da prsudi i izrekne:

1. Da Savzna rpublika Jugslavia (Srbia i Crna Gra) dirktn ili kritnjm svih surogata prkrila i da kri Knvnciu spravanju i kanjavanju zlina gncida djliminim unitavanjm i nastanjm da uniti u cijlosti nacinaln, tnik ili vjrsk grup, u okviru ali i izvan tritrie Rpublik Bsn i Hrcgvin, psbn muslimansk stanvnitv, izvravajui slijedea djela:

- ubianj pripadnika grup,- uzrokovanje tekih tjelesnih ili psihikih povreda pripadnicima grup, - namjrn podvrgavanje grupe uvjetima ivta sraunatim da dovedu

do njng potpunog ili djeliminog fizikg unitnja, - nametanje mjra k imau za cilj da sprij raanj unutar grup;

2. Da Savzna rpublika Jugslavia (Srbia i Crna Gra) prkrila i da kri Knvnciu spravanju i kanjavanju zlina gncida udruivanjm u cilju izvrnja gncida, sausnitva u gncidu, nastanja da s izvri gncid, ka i pdsticanja na izvrnj gncida;

3. Da Savzna rpublika Jugslavia (Srbia i Crna Gra) prkrila i da kri Knvnciu spravanju i kanjavanju zlina gncida pruanjm pmi i pdsticanjm pdinaca i grupa koje uestvuju u djelima gncida;

4. Da Savzna rpublika Jugslavia (Srbia i Crna Gra) prkrila i da kri Knvnciu spravanju i kanjavanju zlina

33

gncida nspravanjm i nkanjavanjm djela gncida;

5. Da Savzna rpublika Jugslavia (Srbia i Crna Gra) mra dmah bustaviti gr spmnut pnaanj i prduzeti hitn i fikasn krak kako bi se siguralo ptpun usklaivanje njnih bavza prma Knvncii spravanju i kanjavanju zlina gncida;

6. Da Savzna rpublika Jugslavia (Srbia i Crna Gra) mra izbrisati psljdic svih munardnih nzaknitih pstupaka i mra vratiti stanj k pstal prij krnja Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida;

7. Da , ka psljdica munardn dgvrnsti nastal zbg gr spmnutg krnja Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida, Savzna rpublika Jugslavia (Srbia i Crna Gra) duna platiti, u svoje ime i kao parens patriae za sv graan, a da Rpublika Bsna i Hrcgvina ima prav primiti, punu nadknadu za pruzrkvanu ttu i gubitk u iznsu ki utvrditi Sud u kasni fazi pstupka u vm spru.

Rpublika Bsna i Hrcgvina zadrava prav da dpuni ili da izmijni sv pdnsk u okviru daljnjeg pismenog postupka.

Rpublika Bsna i Hrcgvina, takr, s dunim ptvanjm Sudu, skr panju na injnicu da, u v fazi, ni pnvila nklik zahtjva k navla u svm Tubenom zahtjevu pd frmalnm prtpstavkm da Savzna rpublika Jugslavia (Srbia i Crna Gra) prihvatila nadlenost vg Suda u skladu s drdbama Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida. U sluau da Tuna strana prispita sv prihvatanj nadlenosti Suda, u skladu s drdbama Knvnci na ta ni u km sluau nma prav Vlada Bsn i Hrcgvin zadrava prav da s i na pzv na sv ili na nk drug pst snv za nadlenost, ka i da bnvi sv ili sam nk d svih prthdnih pdnsaka i zahtjva.

34

U im Vlad Srbi i Crn Gr,

U Prtutubi3:

Savzna rpublika Jugslavia zahtijva d Munardng suda pravd da prsudi i da izrekne:

1. Imaui u vidu da protiv muslimana i Hrvata nisu prkrn nikakv bavz utvrene Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948,

- zato to djela, za ka Pdnsilac tub tvrdi da su izvrena, nisu up izvrena, ili n u mjri i na nain kak t Pdnsilac tub tvrdi, ili

- zato to su, i uklik su, odreena djela izvrena u odsustvu bilo kakve namjre da s izvri gncid i/ili

-zato to ta djela nisu bila specifino usmjrna prtiv pripadnika dn tnik ili vjrsk grup, dnsn nisu pinjna prtiv pdinaca iz jedinog razloga t pripadau drn tnik ili vjrsk grupi, te se, kao posljedica toga, ta djela n mgu kvalificirati ka djela gncida ili druga djela zabranjna Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948; i/ili

2. Imaui u vidu da s djela ka navdi Pdnsilac tub u svim pdnscima n mgu pripisati Savzn rpublici Jugslavii,

- zato to ih nisu pinili rgani Savzn rpublik Jugslavi,

- zato to nisu pinjna na tritrii Savzn rpublik Jugslavi,

- zato to nisu pinjna p nalgu ili pd kntrlm rgana Savzn rpublik Jugslavi,

- zato to n pst drug snv zasnvan na pravilima muna-rdng prava da s smatrau djelima Savzn rpublik Jugslavi,

3 Podnesci 3 do 6 odnose se na protuoptube koje su naknadno povuene (vidjeti paragrafe 26 i 27 gore u tekstu).

35

da Sud dbaci kao posljedicu toga sv tvrdnj Pdnsica tub i da

3. Bsna i Hrcgvina je dgvrna za djela gncida izvrena nad Srbima u Bsni i Hrcgvini, ka i za ostala krnja bavza utvrnih Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948,

- zat t pdsticala izvrenje djela gncida Islamskm dklaracim, a psbn stavm sadranim u t Dklaracii da n m biti mira ili suivta izmu islamskog vjrovanja i nislamskih drutvnih i plitikih institucia,

- zat t pdsticala djela gncida u nvinskm listu muslimansk mladin Nvi vx, psbn stihvima patritsk pjsm ki glas:

Mila mak, zasadit u vrb,Na k m bjsiti Srb.Mila mak, natrit u kam, Uskr m pt napuniti am;

- zat t u nvinama Zma d Bsn pdsticala djela gncida, a psbn rnicm iz dng nvinskg lanka bavljnm u njima da svaki musliman mra odabrati dng Srbina i zavjtovati se da ga ubiti;

- zat t su avni pzivi na likvidaciu Srba mitirani na radiu Haat, to predstavlja pdsticanje na izvrenje djela gncida;

- zat t su ruan snag Bsn i Hrcgvin, ka i drugi rgani Bsn i Hrcgvin, izvrili djela gncida i druga djela zabranjna Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948, nad Srbima u Bsni i Hrcgvini, kak navdn u poglavlju sdam Prtutub;

- zat t Bsna i Hrcgvina ni sprijila djela gncida nad Srbima na sv tritrii i druga djela zabranjna Knvncim

36

spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948, kak je navedeno u poglavlju sdam Prtutub;

4. Bsna i Hrcgvina ima bavzu da kazni osobe ke s smatrau dgvrnim za djela gncida i druga djela zabranjna Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948;

5. Bsna i Hrcgvina duna poduzti nphdn mjr kako s spmnuta djela n bi pnvila u budunsti;

6. Bsna i Hrcgvina duna uklniti sv psljdic krnja bavza utvrnih Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948. i sigurati adkvatnu dttu.

U im Vlad Bsn i Hrcgvin,

u Replici:

Pdnsilac tub stoga sta pri svim tvrdnjama predstavljenim ovom Sudu 14. aprila 1994. i ukratko ponavlja sv pdnsk u cjlini. Bsna i Hrcgvina zahtijva d Munardng suda pravd da prsudi i da izrekne:

1. Da Savzna rpublika Jugslavia dirktn ili kritnjm svih surogata prkrila i da kri Knvnciu spravanju i kanjavanju zlina gncida, djlimin unitavaui i nasti da uniti u cjlini nacinaln, tnik ili vjrsk grup u kviru, ali i izvan tritri Bsn i Hrcgvin, ukljuuui psbn muslimansk stanvnitv, slijedeim djelima: - ubianj pripadnika grup;

- uzrokovanje tekih tjelesnih ili psihikih povreda pripadnicima grup;

- namjrn podvrgavanje grupe uvjetima ivta sraunatim da dovedu do njng potpunog ili djeliminog fizikg unitnja;

- nametanje mjra k imau za cilj da sprij raanj unutar grup;

37

2. Da Savzna rpublika Jugslavia prkrila i da kri Knvnciu spravanju i kanjavanju zlina gncida udruivanjm radi izvrnja gncida, sausnitvm u gncidu, nastanjm da s izvri gncid, ka i pdsticanjm na izvrnj gncida;

3. Da Savzna rpublika Jugslavia prkrila i da kri Knvnciu spravanju i kanjavanju zlina gncida pruanjm pmi i pdsticanjm pdinaca i grupa ukljuenih u djela gncida;

4. Da Savzna rpublika Jugslavia prkrila i da kri Knvnciu spravanju i kanjavanju zlina gncida nspravanjm i nkanjavanjm djela gncida;

5. Da Savzna rpublika Jugslavia mra dmah bustaviti gr navedeno pnaanj i prduzeti hitn i fikasn mjer kako bi se siguralo ptpun provoenje njnih bavza prma Knvncii spravanju i kanjavanju zlina gncida;

6. Da Savzna rpublika Jugslavia mra izbrisati psljdic svih munardno nzaknitih pstupaka i da mra vratiti stanj k pstal prij krnja Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida;

7. Da , ka psljdica munardn dgvrnsti nastal zbg gr navedenog krnja Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida, Savzna rpublika Jugslavia duna platiti, a da Rpublika Bsna i Hrcgvina ima prav primiti, u svoje ime i kao parens patriae za sv graan, punu nadknadu za pruzrkvanu ttu i gubitk u iznsu ki utvrditi Sud u kasni fazi pstupka u vm spru.

Rpublika Bsna i Hrcgvina zadrava prav da dpuni ili izmijni sv pdnsk u okviru daljnjeg postupka;

8. P istm snvu, zakljuci Savzn rpublik Jugslavi, koji se odnose na zakljuke Bsn i Hrcgvin, trbaju biti dbaeni.

38

9. t s ti prtutubenih zahtjeva Tun stran, Pdnsilac tub dlazi d slijdg zakljuka. N psti ni injenini a niti pravni snv za tzu da su izvrena djela genocida nad Srbima u Bsni i Hrcgvini. N psti ni injnini a niti pravni snv za tzu da su takva djela, ukoliko pretpostavimo da e biti utvrena, bila izvrna pd odgovornou Bsn i Hrcgvin ili da s takva djela, uklik budu utvrena, mgu pripisati Bsni i Hrcgvini. akr, n psti ni injnini a niti pravni snv za tzu da Bsna i Hrcgvina prkrila nku d svih bavza prma Knvncii spravanju i kanjavanju zlina gncida. Naprtiv, Bsna i Hrcgvina nprstan inila sv t u kviru njnih mgunsti da ptu sv bavz k prizlaz iz Knvnci i nastavit t initi;

10. Iz ovih razlga, Bsna i Hrcgvina zahtijva d Munardng suda pravd da dbaci protutubene zahtjeve ke podnijla Tuna strana u sv Prtutubi d 23. ula 1997.

U im Vlad Srbi i Crn Gr,

u Odgovoru na Repliku4:

Savzna rpublika Jugslavia zahtijva d Munardng suda pravd da izrekne i da prsudi:

1. Imaui u vidu da prema muslimanima i Hrvatima nisu prkrn nikakv bavz prdvin Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948,

a. zato to djela za ka Pdnsilac tub tvrdi da su pinjna nisu up bila pinjna, dnsn n u mjri i na nain kak t Pdnsilac tub tvrdi, ili

b. zato to su neka djela, uklik su bila izvrena, izvrena u odsustvu bilo kakve namjre da s izvri gncid, i/ili

4 Podnesci 3. do 6. odnose se na protutubene zahtjeve koji su naknadno povueni (vidjeti paragrafe 26 i 27 gore u tekstu).

39

c. zato to ta djela nisu bila specifino usmjrna prtiv pripadnika dn tnik ili vjrsk grup, dnsn nisu bila izvrena prtiv pdinaca iz jedinog razloga t pripadau drn tnik ili vjrsk grupi,

kao posljedica toga, ta se djela n mgu kvalificirati ka djela gncida ili druga djela zabranjna Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948, i/ili

2. Imaui u vidu da s djela, ka navdi Pdnsilac tub u svim pdnscima, n mgu pripisati Savzn rpublici Jugslavii,

- zato to ih nisu izvrili organi Savzn rpublik Jugslavi,

- zato to nisu bila pinjna na tritrii Savzn rpublik Jugslavi,

- zato to nisu bila pinjna p nalgu, dnsn pd kntrlm rgana Savzn rpublik Jugslavi,

- zato to n pst drug snv zasnvan na pravilima mu-nardng prava da s ni smatrau djelima Savzn rpublik Jugslavi,

da Sud stoga dbaci sv zahtjeve Pdnsica tub; i da

3. Bsna i Hrcgvina dgvrna za djela gncida izvrena nad Srbima u Bsni i Hrcgvini, ka i za ostala krnja bavza utvrnih Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948,

- zat t Islamskm dklaracim pdsticala djela gncida, a psbn stavm sadranim u t Dklaracii da n m biti mira ili suivta izmu islamskog vjrovanja i nislamskih drutvnih i plitikih institucia,

40

- zat t u nvinskm listu muslimansk mladin Nvi vx pdsticala izvrenje djela gncida, psbn stihvima patritsk pjsm ki glas:

Mila mak, zasadit u vrb,Na k m bjsiti Srb.Mila mak, natrit u kam, Uskr m pt napuniti am;

- zat t u nvinama Zma d Bsn pdsticala djela gncida, a psbn rnicm iz dng nvinskg lanka bavljnm u njima da svaki Musliman mra odrediti dng Srbina i zavjtovati se da ga ubiti;

- zat t su avni pzivi na egzekuciju Srba mitirani na radiu Haat to predstavlja pdsticanje na izvrenje djela gncida;

- zat t su ruan snag Bsn i Hrcgvin, ka i drugi rgani Bsn i Hrcgvin, izvrili djela gncida i druga djela zabranjna Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948 (nabrojana u lanu III) nad Srbima u Bsni i Hrcgvini, kak navdn u poglavlju sdam Prtutub;

- zat t Bsna i Hrcgvina ni sprijila djela gncida i druga djela zabranjna Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948 (nabrojana u lanu III) nad Srbima na sv tritrii, kak je navedeno u poglavlju sdam Prtutub;

4. Bsna i Hrcgvina ima bavzu da kazni osobe ke s smatrau dgvrnim za djela gncida i druga djela zabranjna Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948;

5. Bsna i Hrcgvina duna poduzeti nphdn mjr kako s spmnuta djela n bi pnvila u budunsti;

6. Bsna i Hrcgvina duna uklniti sv psljdic krnja bavza utvrnih Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida iz 1948. i sigurati adkvatnu dttu.

41

66. km usmng pstupka stran u spru pdnijl su slijd knan podneske:

U im Vlad Bsn i Hrcgvin,

Na raspravi d 24. aprila 2006:

Bsna i Hrcgvina zahtijva d Munardng suda pravd da prsudi i izrekne:

1. Da Srbia i Crna Gra, prk svih rgana, odnosno tijela pd njnm kntrlm, prkrila sv bavz k prizlaz iz Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida namjrnim djliminim unitavanjm nsrpsk nacinaln, tnik ili vjrsk grup u kviru, ali i izvan tritri Bsn i Hrcgvin, ukljuuui psbn muslimansk stanvnitv, slijedeim djelima:

- ubianj pripadnika grup,- uzrokovanje tekih tjelesnih ili psihikih povreda pripadnicima

grup,- namjrn podvrgavanje grupe uvjetima ivta sraunatim da dovedu

do njng potpunog ili djeliminog fizikg unitnja,- nametanje mjra k imau za cilj da sprij raanj unutar grup,- prisilno prmjtanj djc iz jedne grupe u drugu;

2. Prd tga:

(i) da Srbia i Crna Gra sausnitvm u gncidu prkrila sv bavz k prizlaz iz Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida, kak dfiniran u paragrafu 1 gr u tkstu; i/ili

(ii) da Srbia i Crna Gra prkrila sv bavz k prizlaz iz Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida pruanjm pmi i pdsticanjm pdinaca, grupa i tijela ki su ustvvali u djelima gncida, kak dfiniran u paragrafu 1 gr u tkstu;

42

3. Da Srbia i Crna Gra prkrila sv bavz k prizlaz iz Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida udruivanjm radi izvrnja gncida, ka i pdsticanjm na izvrnj gncida, kak dfiniran u paragrafu 1 gr u tkstu;

4. Da Srbia i Crna Gra nspravanjm gncida prkrila sv bavz k prizlaz iz Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida;

5. Da Srbia i Crna Gra krila i da kri sv bavz k prizlaz iz Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida nkanjavanjm i nastavljanjm nkanjavanja djela gncida ili bil kih drugih djela zabranjnih Knvncim spravanju i kanjavanju zlina gncida, ka i nprbacivanjm i nastavljanjm da ne prbacuje pdinc ptun za gncid ili bil ke drugo djelo zabranjno ovom Knvncim u Munardni krivini tribunal za bivu Jugslaviu i da u ptpunsti sarau s ovim ribunalm;

6. Da krnj munardng prava, koje je iznijt u pdnscima od 1 d 5, prdstavlja nzaknita djela ka s pripisuu Srbii i Crn Gri, t za sobom pvlai munardnu dgvrnst, te shodno tome:

(a) da e Srbia i Crna Gra dmah poduzeti fikasn mjere za osiguravanje pung ptivanja bavz da kazni djela gncida iz Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida ili bil kjeg drugg djela zabranjng ovom Knvncim, te da prbaci pdinc ptun za gncid ili za nko drugo djelo zabranjno ovom Knvncim u Munardni krivini tribunal za bivu Jugslaviu i da u ptpunsti sarau s ovim ribunalm;

(b) da Srbia i Crna Gra mra odmah ispraviti psljdic svih munardn nzaknitih pstupaka i da - ka psljdicu munardn dgvrnsti nastal za spmnut krnj Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida - Bsni i Hrcgvini, ka ima prav primiti, mra platiti, u svoje ime i kao parens patriae za sv graan, punu dttu za priinjnu ttu i nanijt gubitk. Da, posebno, takva dtta treba buhvatiti svaku finansiski prcjnjivu ttu ka s dnsi na:

43

(i) ttu priinjnu fizikim licima djelima taksativn navdnim u lanu III Knvnci, ukljuuui nmatrialnu ttu ku su prtrpjl rtv ili njihvi preivjeli nasljdnici ili sukcsri, ka i lanvi njihv prdic;

(ii) matrialnu ttu priinjnu imvini fizikih ili pravnih lica, avnoj ili privatnoj, djelima taksativn navdnim u lanu III Knvnci;

(iii) matrialnu ttu, ku prtrpjla Bsna i Hrcgvina, vezanu za razumne trkve nastale u cilju otklanjanja, dnsn ublaavanja tt pristkl iz djela taksativn navdnih u lanu III Knvnci;

(c) u sluau da gdinu dana p izricanju Prsud Suda strane u sporu n pstignu dgvr o karaktru, bliku i iznsu dtte odluit e Sud, zadravajui prav na naknadnu prcduru u tom cilju;

(d) da je Srbia i Crna Gra duna pruiti knkrtn garanci i jamstva da n pnviti nzaknita djela ka su prdmt Tub, gdje e Sud utvrditi blik takvih garancia i jamstava;

7. Da e se u sluau nispunjavanja Nalga za drivanj privrmnih mjra, k Sud izda 8. aprila 1993. i 13. sptmbra 1993, smatrati da Srbia i Crna Gra prkrila sv munardn bavz i imat bavzu prma Bsni i Hrcgvini da sigura simblinu nadknadu za t krnj, ii izns Sud utvrditi.

U im Vlad Srbi i Crn Gr,

Na raspravi d 9. maa 2006:

Srbia i Crna Gra trai d Suda da prsudi i izrekne:

- da va Sud nma nadlenost zat t Tuna strana ni imala pristup Sudu u relevantnom momentu; ili, alternativno;

44

- da va Sud nma nadlenost nad Tunm stranm zat t Tuna strana nikada ni imala niti stkla bavzu u dnsu na lan IX Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida i zat t n psti nikakav drugi snv na km bi s mgla zasnivati nadlenost nad Tunm stranm.

U sluau da Sud utvrdi da psti nadlenost, Srbia i Crna Gra zahtijva d Suda da prsudi i izrekne:

- da s zahtjvi iz paragrafa 1-6 pdnska Bsn i Hrcgvin, ki s odnose na navdn krnje bavza k prizlaz iz Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida, dbac ka nsnvani bil p pravnoj bilo po injeninoj osnovi,

- da s ni u km sluau djela i/ili prpusti za k navdn dgvrna Tuna strana n mgu pripisati Tun strani. akv bi pripisivanj nun pdrazumijval krnj prava k s primjnju u vm pstupku,

- bz bzira na gr navedene zahtjeve, da reparacija, ka bi u vm pstupku bila data dravi Pdnsicu tub, u skladu s dgovarajuim tumanjm Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida, bude ograniena na izricanj dklarativn prsud,

- nadalje, bz bzira na gr navdn, da pitanj pravn dgvrnsti za navdn krnj Nalga drivanju privrmnih mjra, k izda Sud 8. aprila 1993. i 13. sptmbra 1993, n ptpada pd nadlnst Suda koji ne moe osigurati adkvatne pravne lijkove dravi Pdnsicu tub u kntkstu procedure spora, te kao posljedica toga zahtjv iz paragrafa 7 pdnsaka Bsn i Hrcgvin treba biti dbaen.

*

* *

45

II. Identifikacija Tun stran

67. Sud trba naprij razmtriti pitanj identifikacije Tune strane u vm pstupku. Nakn zavrtka usmn rasprav, pismm d 3. una 2006, prdsjdnik Rpublik Srbi bavijsti Gnralng skrtara Udinjnih nacia da, nakn to je Nardna skuptina Crn Gr usvojila Deklaraciju o nezavisnosti 3. una 2006, lanstv dravn zadnic Srbia i Crna Gra u Udinjnim naciama, ukljuuui sv rgan i rganizaci iz sistma Udinjnih nacia, nastavlja Rpublika Srbia, na snvu lana 60 Ustavn pvlj Srbi i Crn Gr. On , nadalje, nav da u Udinjnim naciama trba ubudu kristiti naziv Rpublika Srbia umjst naziva Srbia i Crna Gra i dda da Rpublika Srbia i dalj u ptpunsti sta dgvrna za sva prava i bavz dravn zadnic Srbia i Crna Gra na snvu Pvlj Udinjnih nacia.

68. Pismm d 16. una 2006. ministar za vanjske pslve Rpublik Srbi bavijsti , izmu stalg, Gnralng skrtara da Rpublika Srbia nastavlja stvarivati sva prava i ptivati bavz k pristjeu iz munardnih ugvra k zakljuila Srbia i Crna Gra i zahtijva da se umjst Srbi i Crn Gr, Rpublika Srbia smatra lanicm svih vaih munardnih sprazuma. U pismu upunm Gnralnm skrtaru 30. una 2006. ministar za vanjske pslve ptvrdi namjru Rpublik Srbi da nastavi stvarivati prava i ptivati bavz k pristjeu iz munardnih ugvra k zakljuila Srbia i Crna Gra. On prcizira da sv ugvrn bavz k pruzla Srbia i Crna Gra i dalj va u dnsu na Rpubliku Srbiu pvi d 3. una 2006. i da sv izav, rzrv i notifikacije ke dala Srbia i Crna Gra pruzima Rpublika Srbia, sv dk drugai n bavijsti Gnralni skrtar ka dpzitar.

69. Rzlucim broj 60/264, Gnralna skuptina je 28. una 2006. primila Rpubliku Crnu Gru (dalj u tkstu Crna Gra) za nvu lanicu Udinjnih nacia.

70. Pismima d 19. ula 2006. Rgistrar zatrai d zastupnika Bsn i Hrcgvin, zastupnika Srbi i Crn Gr i ministra za vanjske pslve Crn Gr da dstav Sudu stavv svih Vlada psljdicama k s dvd u vzu s gr navedenim dgaaima u kntkstu vg spra. Pismm d 26. ula 2006. zastupnik Srbi i Crn Gr basni da, p

46

miljnju njgv Vlad, psti kntinuitt izmu Srbi i Crn Gr i Rpublik Srbi (na snvu lana 60 Ustavn pvlj Srbi i Crn Gr). On knstatirao da je subjekt, kji su inile Srbia i Crna Gra, zamijenjen dvjema dvnim dravama, d kih dna Srbia a druga Crna Gra. U takvim klnstima, njgva Vlada miljnja da Pdnsilac tub trba naprij zauzeti stav, a ptm dnijeti dluku da li li stati pri sv prvbitn ptubi ka buhvata i Srbiu i Crnu Gru ili e izabrati drugaije.

71. U pismu d 16. ktbra 2006, upunm Rgistraru, zastupnik Bsn i Hrcgvin pzva s na pism d 26. ula 2006, ke uputi zastupnik Srbi i Crn Gr, i primijetio da su dfiniranj Srbi ka sljednika biv Srbi i Crn Gr prihvatili i Crna Gra i munardna zadnica. On , meutim, nadalje iznio, kako slijedi:

Ovakv prihvatanj nma i n m imati nikakav fkt na primjenjivana pravila dravn dgvrnsti. Oigledno je da se ona n mgu mijnjati bilatraln ili rtraktivn. U vrijm izvrnja gncida, ka i u vrijm pkrtanja vg spra, Srbia i Crna Gra prdstavljala dinstvnu dravu. Prma tm, Bsna i Hrcgvina smatra da su i Srbia i Crna Gra, zadn i pdinan, dgvrn za nzaknit pnaanj k prdstavlja razlg za tubu u vm spru.

72. Pismm d 29. nvmbra 2006. glavni dravni tuilac Crn Gr, pt navo sv svstv da pstupa ka legalni predstavnik Rpublik Crn Gr, pzvao s na pism zastupnika Bsn i Hrcgvin d 16. ktbra 2006, citiran u prthdnm paragrafu, izraavaui miljnj da su i Srbia i Crna Gra, zadn i pdinan, dgvrn za nzaknit pnaanj k prdstavlja razlg za tubu u vm spru. Glavni dravni tuilac navo da s takav navd ti dgvrnsti prema munardnm pravu suvrn drav Crn Gr i da Crna Gra t smatra pkuam da na pstan, na ta nain, usnik bz svoje saglasnsti to este, da pstan Tuna strana u vm pstupku. Glavni dravni tuilac skrnuo panju na injnicu da nakn dravanja rfrnduma u Crn Gri, 21. maa 2006, Nardna skuptina Crn Gr usvojila dluku prglanju nzavisnsti Rpublik Crn Gr. P miljnju glavng dravng tuica, Rpublika Crna Gra pstala nzavisna drava s punim munardnpravnim subktivittm u kviru svih pstih administrativnih granica i ddao:

47

Pitanj munardnpravn sukcsi dravn zadnic Srbia i Crna Gra rguliran je u lanu 60 Ustavn pvlj i, u skladu s tim lanm, pravni nasljdnik dravn zadnic Srbia i Crna Gra Rpublika Srbia ka ka suvrna drava pstala sljednik svih munardnih bavza i nasljdnik u munardnim rganizaciama.

Glavni dravni tuilac zakljuio da u spru prd Sudm iz gore navedenih razloga, Rpublika Crna Gra ne moe, dakle, imati svstv Tun stran.

73. Pismm d 11. dcmbra 2006. zastupnik Srbi pzva s na pisma Pdnsica tub i Crn Gr, navdna u paragrafima 71 i 72 gr u tkstu, i primijetio da psti igldna kntradikcia izmu stava Pdnsica tub, s dn, i stava Crn Gr, s drug stran, u pgldu pitanja da li takav pstupak m ili n m prizvsti dluku ka bi rzultirala munardnm dgvrnu Crn Gr za nzaknit pnaanj na k s pziva Pdnsilac tub. Zastupnik nav da Srbia smatra da v pitanj trba rijeiti Sud.

74. Sud primjeuje da su s injnic i dgaai na kima s zasnivau knani pdnsci Bsn i Hrcgvin dgdili onda kada su Srbia i Crna Gra inile dinstvnu dravu.

75. Sud knstatira da Srbia prihvatila kntinuitt izmu Srbi i Crn Gr i Rpublik Srbi (paragraf 70 gr u tkstu) i da pruzla dgvrnst za sv bavz k pristjeu iz munardnih ugvra k zakljuila Srbia i Crna Gra (paragraf 68 gr u tkstu), ukljuuui tak i bavz iz Knvnci gncidu. Crna Gra, s drug stran, n tvrdi da sljednik Srbi i Crn Gr.

76. Sud pdsja na snvni princip da nidna drava n m biti prdmtom njgv nadlenosti bz pristanka; ka t je t Sud primijetio u sluaju Odrn fsfatn zmljit u Nauru (Nauru prtiv ustrali), nadlenost Suda zavisi d saglasnsti drava t, prma tm, Sud n m prisiliti nku dravu da s pavi prd njim... (Prliminarni prigvri, Prsuda, Meunarodni sud pravde, Izvjtai 1992, strana 260, paragraf 53). U Presudi d 11. ula 1996 (vidjti paragraf 12 gr u tkstu), ii e znaa biti kasni banjn, Sud smatra da takva saglasnst, u cilju vg spra, psti d SRJ, ka kasni primnvana u Srbiu i Crnu Gru, bz ikakv

48

prmjn pravng subktivitta. Jasno proizlazi iz dgaaa kima s gvri u paragrafima od 67 d 69 gr u tkstu da Rpublika Crna Gra n nastavlja pravni subktivitt Srbi i Crn Gr; na, stga, n m na t snvi sti status Tun stran u vm spru. Iz pisma d 29. nvmbra 2006, k je citirano u paragrafu 72 gr u tkstu, takr je asn da Crna Gora, u cilju vg spra, ni dala saglasnst za nadlenost Suda nad njm. Nadalje, u pismu d 16. ktbra 2006. Pdnsilac tub n tvrdi da Crna Gra i dalj strana u vm spru; Pdnsilac tub sam naglaava sv stavv zadnik i pdinan dgvrnsti Srbi i Crn Gr.

77. Sud stoga knstatira da Rpublika Srbia sta Tuna strana u spru i da u vrijm dnnja v Prsud zaista dina Tuna strana. Prma tm, bilo kakvi zakljuci koje Sud dnese u prativnm dijlu v Prsud upueni su na Srbiu.

78. Meutim, trba imati na umu da s bilo koja dgvrnst za prtkl dgaa, ka bud utvrna vm Prsudm, odnosila u datme trnutku na dravu Srbiu i Crnu Gru.

79. Sud primjeuje da Rpublika Crna Gra lanica Knvnci gncidu. Sve lanic v Knvnci pruzl su bavz k iz nj pristjeu, psbn bavzu saradnj u cilju kanjavanja pinilaca gncida.

*

* *

III. Nadlenost Suda

(1) Uvd: Prigvr Srbi i Crn Gr na nadlenost

80. Prd injnic da 1996. Sud dni Presudu prliminarnim prigvrima na njgvu nadlenost (Primjna Knvnci spravanju i kanjavanju zlina gncida (Bsna i Hrcgvina prtiv Jugslavi), Prliminarni prigvri, Presuda, Meunarodni sud pravde, Izvjtai 1996

49

(II), strana 595, dalj u tkstu: Presuda iz 1996), te iako je va sluaj da u fazu usmn rasprav mritumu, Iniciativm je pkrnut jedno vano pitanj nadlenosti i d Suda zatran da tm dns dluku (vidjti paragrafe od 26 do 28 gr u tkstu). Osnvu nadlenosti prma Pdnsicu tub, a ptvrnu d Suda Prsudm iz 1996, prdstavlja lan IX Knvnci gncidu. Scialistika fdrativna rpublika Jugslavia (dalj u tkstu: SFRJ) pstala lanica t Knvnci 29. augusta 1950. Sutinski, cntraln pitanj k sada pkr Tuna strana st da li u vrijm pdnnja Zahtjeva za pkrtanj vg pstupka Tuna strana bila ili ni bila sljednik SFRJ. una strana sada tvrdi da ni prdstavljala dravu sljednika i da, prma tm, u vrijm pkrtanja vg pstupka n sam da ni bila lanica Knvnci gncidu v ni bila ni lanica Statuta Suda na snvu lanstva u Udinjnim naciama; te da, s bzirm da ni bila lanica, ni imala ni pristup Sudu s psljdicom da Sud ni ima nadlenost ratione personae nad njm.

81. Ova rasprava, u kntkstu vg spra, prvi put pkrnuta Iniciativm upunm Sudu da po slubenoj dunosti prispita nadlenost nad Jugslavim, ku pdnijla Tuna strana 4. maa 2001 (paragraf 26 gr u tkstu). Oklnsti k l u snvi t Iniciativ bit dtaljni bran dalje u tkstu (paragrafi 88-99). Ukratk, situacia bila takva da 27. ktbra 2000. Tuna strana, pt tvrdila da d raspada SFRJ 1992. bila sljednik t drav i da ka takva zadrala lanstv SFRJ u Udinjnim naciama, pdnijla u svjtlu primjn Rzluci Vijea sigurnosti broj 777 (1992) zahtjv da bud primljna u Organizaciu ka nva lanica, im , ustvari, dustala d sv prthdn tvrdnj. una strana tvrdila da 2000. pstal asn da ni bila lanica Udinjnih nacia u pridu d 1992. do 2000, te da ni bila lanica Statuta na dan pdnnja Zahtjeva u vzi s vim sprm, t da ni bila lanica Knvnci gncidu tg datuma. una strana zakljuila da Sud [nije imao] nadlenost ratione personae nad Tunm stranm. Ona zatraila d Suda da bustavi pstupak vezan za mritum spra dk s n dns dluka v Iniciativi.

82. Pismm d 12. una 2003. Rgistrar , pstupaui p instrukciama Suda, bavijsti Tunu stranu da Sud ni mogao pstupati p zahtjvu, sadranm u tm dkumntu, da s pstupak bustavi dk s n dns dluka pitanjima nadlenosti ka se ovim dokumentom pkru. una strana ipak bavijtna da Sud n dnijti prsudu mritumu u vm spru sve dok n utvrdi svoju nadlenost i da uklik Srbia i Crna

50

Gra li Sudu prezentirati ddatn argumnt o pitanjima nadlenosti, tkm usmn rasprav o mritumu, na t m slbdn i uiniti. Dakl, Tuna strana pkrnula u smislu prcduralnog pitanja upit da li Tuna strana imala pristup Sudu na dan pdnnja Zahtjeva i svaka d strana u spru tm pitanju uputila argumntaciu Sudu. Istvrmn, Pdnsilac tub ipak smatra da se Su