p r o g r a m - privredahnk.gov.ba

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON MINISTARSTVO PRIVREDE

___________________________________________________________________________

Mostar, januar 2011.

P R O G R A M

RAZVOJA MALE PRIVREDE HERCEGOVAČKO – NERETVANSKOG KANTONA

2011. – 2015.

PROGRAM RAZVOJA MALE PRIVREDE HNK 2011. – 2015. GODINE

S A D R Ž A J:

UVOD …………………………………………………………………………………………………….. 1

Značaj sektora malog i srednjeg poduzetništva (MSP) ………………………… 1 Subjekti male privrede – definicija i klasifikacija ………………………………… 2

I ANALIZA STANJA MALE PRIVREDE HNK …………………………………………… 3 I-1. Struktura privrede HNK …………………………………………………………. 4 I-2. Osnovni pokazatelji privrednih kretanja …………………………………… 4 I-3. Broj malih i srednjih poduzeća (MSP) na 1000 stanovnika ……….. 8 I-4. Analiza tržišta radne snage HNK ……………………………………………. 9 I-5. Prosječna neto plaća i penzija ………………………………………………… 13 I-6. Bruto domaći proizvod (BDP) …………………………………………………. 14 I-7. Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje ………………………… 15 I-8. Stanje uvoz-izvoz ………………………………………………………………… 15 I-9 Indeks razvijenosti općina …………………………………………………….. 16

II CILJEVI RAZVOJA MALE PRIVREDE HNK……………………………………………. 18 III MJERE ZA POSTIZANJE ZACRTANIH CILJEVA …………………………………… 19 IV METODOLOGIJA PRAĆENJA PROVOĐENJA POJEDINIH MJERA …..……… 30 IZVORI PODATAKA ..…………………………………………………………………………… 32


UVOD Zakon o poticaju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta) (dalje: Zakon), („Službene novine HNK“, broj: 4/2010), stupio je na snagu 24.08.2010. godine, a počinje se primjenjivati u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (dalje: HNK) od 01.01.2011. godine.

U skladu sa Zakonom, Vlada HNK, na prijedlog Ministarstva privrede HNK, donosi Program razvoja male privrede (dalje: Program), za period od četiri godine.

Obzirom da je Zakon definisao nosioce Programa, Program je sačinjen u saradnji sa:

- jedinicama lokalne samouprave, - Privrednom komorom HNK, - Obrtničkom komorom HNK, - Udruženjem za poduzetništvo i posao „LiNK“ Mostar, te - Udruženjem za regionalni ekonomski razvoj Hercegovine „REDAH“ Mostar. Uz ostale razvojne projekte resornih ministarstava iz Hercegovačko-neretvanskog kantona, Program predstavlja ključni razvojni i strateški dokument za Kanton, kojim se utvrđuju:

- smjernice razvoja malih i srednjih preduzeća, - poticajne mjere, - nosioci provođenja poticajnih mjera, - aktivnosti provođenja, - izvori sredstava, - period provođenja pojedinih poticajnih mjera, - metodologija praćenja provođenja pojedinih mjera.

Program obuhvaća četiri okvirne cjeline:

I Analiza stanja male privrede HNK; II Ciljevi razvoja male privrede HNK; III Mjere za postizanje zacrtanih ciljeva; IV Metodologija praćenja provođenja pojedinih mjera-„monitoring“;

Značaj sektora malog i srednjeg poduzetništva (MSP)

Mala privreda i njeni subjekti, fizičke i pravne osobe, naročito mala i srednja preduzeća, temeljni su stup gotovo svih razvijenih privreda, izvor zapošljavanja i poslovnih ideja, uslov privrednog rasta i napretka, a time i prioritet svake uspješne ekonomije. Stoga se u tim privredama poslovno okruženje razvija u skladu sa potrebama malog i srednjeg poduzetništva.

O značaju sektora MSP-a govori podatak da MSP čini 99% ukupnog broja svih kompanija u Evropi.

U Bosni i Hercegovini registrovano je približno 160.000 kompanija, od kojih čak 99,7 % kompanija čine MSP (sa manje od 250 zaposlenih). Među njima je:

● 93 % mikro preduzeća (sa 1-9 zaposlenih), ● samo 6% čine mala preduzeća (sa 10-49 zaposlenih), ● samo 1% čine preduzeća srednje veličine (sa 50-250 zaposlenih), ● MSP u BiH osiguravaju približno 70% radnih mjesta.

Prednji podaci ukazuju na negativnu strukturu MSP-a u BiH, iz koje se vidi da 93 % kompanija ima status mikro preduzeća (sa 1-9 zaposlenih), što znači da je neophodna pomoć, u smislu institucionalne potpore, kako bi se omogućio prelazak mikro preduzeća na višu razinu, odnosno u skupinu malih ili srednjih preduzeća.

Stranica 1 od 32


Nastojanje na razvoju i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva opravdava se prednostima koje ono ima u odnosu na velika poduzeća, a to su:

- interes vlasnika za vlastito zaposlenje i jednostavna struktura vlasništva, - usmjerenost ka ostvarenju najvećeg mogućeg profita i brzo prilagođavanje tržištu, - razumno preuzimanje rizika, samouvjerenost i odgovornost, samostalnost u donošenju odluka, - otvaranje novih radnih mjesta, - manje posljedice za okruženje u slučaju neuspjeha, - mogućnost proizvodnje specifičnih proizvoda u malim serijama, stoga i manje potrebe za

sredstvima finansiranja. Evropska unija je poduzetništvo, zajedno sa inovacijama, postavila kao prioritetne ciljeve

unutar Lisabonske deklaracije iz 2000. godine. Iz tih su ciljeva proizišle i politike koje potiču nastajanje i opstanak malih i srednjih poduzetnika, a među njima je i Evropska povelja o malim preduzećima (dalje: Povelja). Njen potpisnik je i Bosna i Hercegovina, koja se time obavezala postići napredak u deset područja koje Povelja obuhvaća:

1. Obrazovanje i obuka u području poduzetništva 2. Jeftinije i brže osnivanje preduzeća 3. Kvalitetnije zakonodavstvo i regulativa 4. Dostupnost vještina 5. Poboljšan elektronski pristup 6. Bolja iskorištenost prednosti jedinstvenog tržišta 7. Oporezivanje i finansijska pitanja 8. Jačanje tehnoloških kapaciteta malih preduzeća 9. Uspješni modeli elektronskog poslovanja i podrške malim preduzećima 10. Razvijanje jačeg i djelotvornijeg zastupanja interesa malih preduzeća na razini EU i na

nacionalnoj razini.

Imajući u vidu ostvarenje ciljeva zacrtanih u Povelji, čija implementacija predstavlja strateški zadatak BiH na putu pridruživanja Evropskoj uniji, ovaj Program prvenstveno analizira stanje malog i srednjeg poduzetništva u HNK, sa uporednim pokazateljima razvoja MSP-a, u odnosu na zemlje u okruženju. Na osnovu ocjene stanja u Kantonu, nastojale su se prepoznati potrebe male privrede i mogućnosti da se na te potrebe odgovori unutar institucionalnog i zakonodavnog okvira u kojem taj segment djeluje, te utvrditi ciljevi koji se žele postići u narednom četverogodišnjem periodu.

U tu svrhu, u informacijsko-dokumentacijsku pripremu Programa uključene su i jedinice lokalne samouprave, koje su inicirane na izradu vlastitih programa i planova i predlaganje razvojnih mjera i projekata. Pored njih, svoje sugestije i prijedloge poticajnih mjera dali su i drugi, naprijed navedeni, nosioci Programa.

Posebno poglavlje Programa sadrži tabelarni prikaz mjera kojima se mogu postići zacrtani ciljevi, dok se u zadnjem poglavlju obrađuje metodologija praćenja provođenja tih mjera, tzv. „monitoring“. Subjekti male privrede – definicija i klasifikacija Zakon o poticaju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta) utvrđuje da malu privredu čine subjekti - fizičke i pravne osobe, koji trajno obavljaju zakonom dozvoljene djelatnosti, radi ostvarenja dobiti, uključujući samozapošljavanje i obiteljske poslove povezane s obrtom, registrovani kod nadležnog organa, koji su:

a) samostalni u poslovanju, b) upošljavaju prosječno godišnje manje od 250 osoba i c) ostvaruju godišnji prihod manji od 95.000.000,00 KM, ili je njihova godišnja bilansa stanja

manja od 86.000.000,00 KM.

Stranica 2 od 32


Zakonom su propisani kriteriji za razvrstavanje subjekata male privrede, prema veličini, u skladu sa preuzetim kriterijima podjele iz Evropske unije, i to:

Pravni status Broj zaposlenih Godišnji prihod u KM (manji od:)

Bilansa stanja u KM (manja od:)

Mikro subjekti fizičke i pravne osobe

9 i manje lica 4.000.000,00 4.000.000,00

Mali subjekti fizičke i pravne osobe

od 10 do 49 lica 20.000.000,00 20.000.000,00

Srednji subjekti

fizičke i pravne osobe

od 50 do 250 lica 95.000.000,00 86.000.000,00

I ANALIZA STANJA MALE PRIVREDE HNK

Ovo poglavlje se bavi analizom male privrede HNK, kroz osnovne makro-ekonomske

pokazatelje, za koje su podaci dati sa stanjem na dan, 31.12.2009. godine, prema redosljedu: I - 1. Struktura privrede HNK I - 2. Osnovni pokazatelji privrednih kretanja I - 3. Broj MSP na 1000 stanovnika I - 4. Analiza tržišta radne snage HNK I - 5. Prosječna neto plaća i penzija I - 6. Bruto domaći proizvod (BDP) I - 7. Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje I - 8. Stanje uvoz-izvoz I - 9. Indeks razvijenosti općina Na bazi analize stanja MSP-a, date su smjernice za provođenje poticaja za razvoj male

privrede i postavljeni ciljevi koji se žele postići u četverogodišnjem periodu. Privreda HNK, kao i cijele BiH, još uvijek se nalazi u društveno-ekonomskoj tranziciji. Stoga je i

u HNK, kao i u drugim tranzicijskim privredama na ovim prostorima, privatizacija bivših društvenih, a sada državnih preduzeća, nedovršena, ili neuspješna, razina društvenog i životnog standarda je niska, a broj nezaposlenih velik, što su negativne posljedice rata koje još nisu prevaziđene.

Ekonomski ambijent u HNK je već od 2009. godine obilježen snažnim uticajem globalne ekonomske krize, koja je imala učinak na slabljenje ekonomije, uslijed čega je u 2009.-oj godini došlo do smanjenja privrednih aktivnosti. Kriza je dovela do slabijeg kreditiranja privrede, smanjenog dotoka kapitala iz drugih, privatnih izvora, kao što su direktna strana ulaganja, te smanjenja potražnje za proizvodima koje BiH izvozi u regiju i EU.

Zbog manjeg priliva sredstava u budžete, na svim nivoima vlasti, u 2009. godini smanjena su i izdvajanja na ime potrošnje u javnom sektoru, socijalnih transfera kao i potrošnje za socijalnu zaštitu. Smanjena su i izdvajanja za poticaj razvoja male privrede, putem grant sredstava podrške malim i srednjim poduzećima.

I pored iznimno teških uslova privređivanja u 2009. godini, procjena1 je da ključni pokazatelji razvoja u 2010. godini imaju tendenciju blagog rasta, što potvrđuje i podatak da je u januaru 2010. godine, u odnosu na januar 2009. godine, došlo do porasta fizičkog obima industrijske proizvodnje u Federaciji BiH za 0,1%.

1 Mjesečni statistički pregled F BiH 9/10

Stranica 3 od 32


I - 1. Struktura privrede HNK

HNK posjeduje značajne potencijale za razvoj malih i srednjih preduzeća koja mogu podržati

djelatnost velikih preduzeća, kako kod osiguranja sirovina, repro-materijala i rezervnih dijelova, tako i u korištenju finalnih proizvoda velikih preduzeća u daljoj proizvodnji.

Međutim, većina MSP još uvijek posluje u sektoru trgovine i ugostiteljstva. Preferiranje trgovine i nekih uslužnih djelatnosti, prilikom osnivanja preduzeća, nastaje zbog

više razloga, prije svega jer je potrebno manje kapitala za pokretanje biznisa, potrebe za strogim standardima i procedurama poslovanja nisu izražene kao u slučaju proizvodnje, manji su poslovni rizici, a veće mogućnosti za sivu ekonomiju. Proizvodnja, pak, traži veći stepen kvalificiranosti kadrova, adekvatan i konkurentan nivo tehnologije i opreme i samim time i veći obim ulaganja.

Nedostatak kapitala i njegova visoka cijena, nužno imaju za posljedicu da je broj registrovanih preduzeća u proizvodnji manji nego u drugim sektorima. Taj će se problem početi rješavati na efikasniji način, tek ako opredjeljenje Vlade HNK bude strategija poticaja intenzivnog korištenja komplementarnih prednosti resursa kojima raspolaže HNK, kao što su: voda, energija, šume, mineralni resursi, turistički potencijali i sl. Takva bi strategija zasigurno uticala na porast broja MSP-a i u sektoru proizvodnje, što je intencija i ovog Programa.

Posebnu šansu za dalji privredni razvoj, HNK bi dobio izgradnjom elektroenergetskih i infrastrukturnih objekata.

Najrazvijenije privredne grane u HNK su: ● metalurgija i metaloprerađivačka industrija ● građevinarstvo ● poljoprivreda ● proizvodnja energije ● šumarstvo i drvoprerađivačka industrija ● prehrambena industrija

Oko 80% ukupnih privrednih aktivnosti u oblasti proizvodnje i izvoza čine srednja i velika preduzeća. To ukazuje na činjenicu da je neznatan broj MSP-a koja se bave proizvodnjom, a orjentisana su na izvoz, pa bi takve trebalo ubuduće poticati, jer ona doprinose bržem ekonomskom prosperitetu Kantona. I - 2. Osnovni pokazatelji privrednih kretanja

Prema raspoloživim statističkim podacima za HNK, poslovni subjekti (pravne osobe i fizičke osobe–obrtnici) su prikazani kroz sljedeće evidencije:

- registrovani poslovni subjekti po djelatnostima i - registrovani poslovni subjekti po djelatnostima i općinama.

Kantonalni Zakon o poticaju razvoja male privrede, radi osiguranja statističkih podataka, potrebnih za praćenje razvoja male privrede, uveo je razvrstavanje njenih subjekata na 4 kategorije, prema broju zaposlenih. Ti podaci, prema kojima će se subjekti male privrede statistički razvrstavati i po kriteriju veličine poduzetnika, ubuduće će biti dostupni kroz bazu podataka Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH. U privredama visokorazvijenih industrijskih zemalja prevladavaju po broju i po zaposlenima mala i srednja preduzeća (MSP), a slični su i podaci zemalja u neposrednom i daljem okruženju. Tako je u susjednoj Hrvatskoj, u ukupnom broju preduzeća, približno 99% MSP-a. Istodobno, MSP zapošljava 66% od ukupnog broja zaposlenih. Ti su podaci gotovo identični podacima o MSP-ovima u Austriji. No, kada se govori o ulaganjima, austrijski mali i srednji poduzetnici prednjače, te su približno 60% svih ulaganja ostvarili mali i srednji poduzetnici, dok taj isti pokazatelj u Hrvatskoj iznosi 40%. To se može objasniti i osnovnim razlikama među poduzetnicima u ove dvije zemlje.

Kada se osnovni pokazatelji za malo i srednje poduzetništvo u Federaciji BiH uporede sa Austrijom i Hrvatskom, osobito udio malog i srednjeg poduzetništva u broju zaposlenih u privredi,

Stranica 4 od 32


jasno je da su pokazatelji za Federaciju znatno slabiji i da je malom i srednjem poduzetništvu potrebna jača institucionalna i finansijska podrška. Dakako, kada se govori o zaposlenosti u MSP-u, u Federaciji BiH, tada treba uzeti u obzir i raširenu sivu ekonomiju, osobito među manjim poduzetnicima. Kada bi se neprijavljeni radnici u malim preduzećima uključili u procjene, pokazatelji za Federaciju BiH bili bi znatno povoljniji.

Treba istaći i činjenicu da se u razvijenim privredama mali poduzetnici na osnivanje preduzeća češće odlučuju radi ostvarenja dobre poslovne prilike, a u tranzicijskim privredama, kakva je naša, poduzetništvo je često izlaz iz lošijeg socijalnog stanja i nezaposlenosti (tzv. GEM motivacijski indeks).

Početna sredstva i izvori finansiranja razvijeniji su i šire dostupni u EU, nego u tranzicijskim privredama, a to je također jedan od uslova za brži razvoj poduzetništva.

Spomenuti problemi s kojima se susreću mali i srednji poduzetnici zahtijevaju posebnu pažnju i pomoć, obzirom da je područje HNK malo tržište, bez mogućnosti da se u kraćem vremenu stvore veća preduzeća. No, postoje velike mogućnosti za jačanje poduzetništva u nekoliko djelatnosti. Kako HNK raspolaže očuvanim prirodnim, kulturnim i istorijskim vrijednostima, ima potencijala za razvoj turizma. Isto tako, poljoprivreda omogućava proizvodnju specifičnih domaćih proizvoda, osobito u području proizvodnje zdrave hrane. Velike mogućnosti za razvoj poduzetništva proizlaze i iz iskustva stečenog u industrijskoj proizvodnji, te iz iskustva u proizvodnim obrtima. Stoga, i zbog ovih prilika, malo i srednje poduzetništvo treba značajnije poticati, kako bi ono više doprinosilo ukupnom privrednom razvoju.

U HNK je registrovano ukupno 11.264 poslovnih subjekata, od čega je 5.215 pravnih

osoba, a 6.049 fizičkih osoba (obrta).

Tabela 1.- Struktura poslovnih subjekata u HNK (pravne i fizičke osobe)

STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA U HNK pravne osobe fizičke osobeA - Poljoprivreda, lov i šumarstvo 131 106B - Ribolov 15 12C - Rudarstvo 40 6D - Prerađivačka industrija 605 519E - Snabdijevanje el. energijom, plinom i vodom 30 -F - Građevinarstvo 319 255G - Trgovina 1.457 2.267H - Ugostiteljstvo 125 1.460I - Prijevoz, skladištenje i komunikacije 273 356J - Finansijsko posredovanje 32 3K - Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne djelat. 434 458L - Javna administracija, odbrana, obavezno socijalno osiguranje 143 -M - Obrazovanje 133 58N - Zdravstvena i socijalna zaštita 214 87O - Ostale javne, komunalne, društvene i vlastite uslužne djelat. 1.263 462P - Privatna domaćinstva sa zaposlenim licima 1 -Q - Eksteritorijalne organizacije i tijela - -Ukupno HNK: 5.215 6.049Federacija BiH: 43.619 51.674

Prema statističkim podacima, broj registrovanih pravnih osoba u Federaciji BiH, sa stanjem na dan 31.12.2009. godine, je iznosio 43.619, što je više za 1.897 novoregistrovanih, ili 4,5% u odnosu na 2008. godinu, dok je u HNK broj registrovanih pravnih osoba iznosio 5.215, što je više za 286 ili 5,8%, u odnosu na 2008. godinu.

Broj registrovanih pravnih osoba u HNK učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 11,9%.

Broj registrovanih fizičkih osoba–obrta, u Federaciji BiH, sa stanjem 31.12.2009. godine, iznosio je 51.674, što je više za 738 registrovanih obrta, ili 2,9% u odnosu na prethodnu

Stranica 5 od 32


godinu, dok je u HNK broj registrovanih obrta iznosio 6.049, što je više za 191 obrt ili za 3,3 % u odnosu na 2008. godinu.

Broj registrovanih obrta u HNK učestvuje u ukupnom broju registrovanih obrta u Federaciji BiH sa 11,7%.

Od ukupnog broja registrovanih poslovnih subjekata (pravne osobe i fizičke osobe) najveći broj je evidentiran u (G)-trgovini (33,05 %), a potom slijede: (O)-ostale javne, komunalne, društvene i vlastite uslužne djelatnosti (15,31%), (H)-ugostiteljstvo (14,07 %), (D)-prerađivačka industrija (9,98 %), (K)-poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne djelatnosti (7,92 %), dok svim ostalim djelatnostima pripada 19,67 % poslovnih subjekata.

Tabela 2. - Registrovani poslovni subjekti po djelatnostima i općinama u HNK - pravne osobe

REGISTROVANI POSLOVNI SUBJEKTI PO DJELATNOSTIMA I OPĆINAMA, stanje 31.12.2009. godine

Područja djelatnosti

A B C D E F G H I J K L M N O P Q Općina

Pravne osobe

Ukupno

Čapljina 18 0 7 42 2 13 150 8 28 1 21 31 5 13 106 0 0 445

Čitluk 13 0 5 100 4 32 218 23 70 2 47 27 9 29 86 1 0 664

Jablanica 3 1 3 23 1 8 26 5 9 0 10 6 4 9 51 0 0 159

Konjic 15 5 4 48 5 27 86 10 29 0 15 5 12 17 101 0 0 379

Grad Mostar 55 4 17 322 11 210 856 60 115 28 316 60 87 112 713 0 0 2.966

Neum 1 2 0 17 1 7 32 13 6 0 14 3 2 5 36 0 0 139

Prozor 15 3 0 22 6 12 55 4 10 0 3 4 8 16 66 0 0 224

Ravno 2 0 3 2 1 2 4 1 1 0 3 3 1 3 15 0 0 41

Stolac 9 0 1 29 1 8 30 1 5 1 5 4 5 10 89 0 0 198Ukupno HNK: 131 15 40 605 30 319 1.457 125 273 32 434 143 133 214 1.263 1 0 5.215

U strukturi djelatnosti pravnih osoba dominiraju uslužne djelatnosti: (G)-trgovina, u kojoj

je zastupljeno 27,9% pravnih osoba, te (O)-ostale javne, komunalne, društvene i vlastite uslužne djelatnosti, u kojima je zastupljeno 24,2% pravnih osoba, a tek iza uslužnih djelatnosti dolazi (D)- prerađivačka industrija, u kojoj je zastupljeno 11,6% pravnih osoba.

Tabela 3. - Registrovani poslovni subjekti po djelatnostima i općinama u HNK - fizičke osobe (obrti) 106

REGISTROVANI POSLOVNI SUBJEKTI PO DJELATNOSTIMA I OPĆINAMA, stanje 31.12.2009. godine

Područja djelatnosti

A B C D E F G H I J K L M N O P Q Općina

Fizičke osobe - OBRTI

Ukupno

Čapljina 20 1 1 56 0 23 292 175 22 2 31 0 3 9 53 0 0 688

Čitluk 9 0 0 72 0 15 209 110 76 0 17 0 7 8 21 0 0 544

Jablanica 6 4 1 35 0 34 119 104 10 0 20 0 6 3 31 0 0 373

Konjic 29 1 0 55 0 31 196 109 42 0 39 0 6 6 37 0 0 551

Grad Mostar 26 5 3 253 0 113 1.082 730 187 1 1.307 0 28 58 262 0 0 3.055

Neum 1 0 1 13 0 12 98 78 1 0 9 0 1 1 14 0 0 229

Prozor 8 1 0 18 0 20 124 68 9 0 13 0 3 1 19 0 0 284

Ravno 7 0 0 0 0 2 4 3 0 0 4 0 0 0 0 0 0 20

Stolac 0 0 0 17 0 5 143 83 9 0 18 0 4 1 25 0 0 305Ukupno HNK: 106 12 6 519 0 255 2.267 1.460 356 3 458 0 58 87 462 0 0 6.049

U strukturi djelatnosti fizičkih osoba - obrta, također dominiraju uslužne djelatnosti: (G)-

trgovina, sa 37,5% i (H)-ugostiteljstvo, sa 24,1%, a potom (D)- prerađivačka industrija, sa 8,6% i (O)- ostale javne, komunalne, društvene i vlastite uslužne djelatnosti, sa 7,6%.

Stranica 6 od 32


Tabela 4. - Privredni subjekti - pravne osobe, po općinama, u nadležnosti Ministarstva privrede HNK

Pravne osobe - MSP u HNK u nadležnosti Ministarstva privrede

Red. br.

Općina Broj subjekata u

"C" (Rudarstvo)

Broj subjekata u

"D" (Prerađivačka

industrija)

Broj subjekata u

"E" (Snabdijevanje el. energijom, plinom i

vodom)

Ukupno subjekata

„C“+“D“+“E“

1. Čapljina 7 26 2 352. Čitluk 5 74 2 813. Jablanica 3 19 1 234. Konjic 4 40 5 495. Neum 0 13 1 146. Prozor 0 15 6 217. Ravno 3 1 1 58. Mostar 17 270 11 2989. Stolac 1 20 1 22 Ukupno: 40 478 30 548

Tabela 4. daje pregled poslovnih subjekata - pravnih osoba, koje su u nadležnosti Ministarstva privrede HNK, a odnose se na djelatnosti: (C)-rudarstva, (D)- prerađivačke industrije, te (E) - snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom. U tim djelatnostima je registrovano ukupno 548 pravnih osoba.

Iz tabele se može zaključiti da, prema boju privrednih subjekata – pravnih osoba, u Kantonu prevladava prerađivačka industrija, koja je najviše zastupljena u Mostaru, te općinama Čitluk i Konjic. Ovaj podatak ujedno ukazuje na potrebu da se preduzeća iz oblasti prerađivačke industrije ubuduće više potiču, obzirom na njihovu pretežnu zastupljenost i značaj za razvoj male privrede Kantona, a posebno obzirom na činjenicu da taj sektor zapošljava cca. 5.500 osoba, te da je povećanje zaposlenosti jedan od prioritetnih ciljeva ovog Programa.

Tabela 5. - Privredni subjekti – fizičke osobe (obrti), po općinama, u nadležnosti Ministarstva

privrede HNK

Fizičke osobe (OBRTI) u HNK u nadležnosti Ministarstva privrede

"A'' "B'' "C'' "D'' "F'' "G'' "I'' "K'' "M'' "O''

Red. br. Općina

Pol

jopr

ivre

da,

lov

i šu

mar

stvo

Rib

olov

Ru

dars

tvo

Pre

rađi

v. in

dust

.

Građe

vin

arst

vo

Trgo

vin

a

Pri

jevo

z,

skla

dišt

enje

i

kom

un

ikac

ije

Nek

retn

ine,

iz

naj

mlj

ivan

je i

posl

ovn

edj

elat

.

Obr

azov

anje

Ost

ale

javn

e,

kom

un

. dru

štv.

i vl

asti

te u

sl.d

jel.

Ukupno obrta po

djelatnostima

1. Čapljina 10 1 1 56 23 28 19 23 3 49 2132. Čitluk 3 0 0 72 15 10 76 10 6 21 2133. Mostar 10 5 3 253 112 112 184 171 24 257 1.1314. Jablanica 3 4 1 35 32 19 10 13 6 31 1545. Konjic 21 1 0 55 31 24 42 26 5 36 2416. Neum 1 0 1 13 12 8 1 6 1 14 577. Prozor 6 1 0 18 20 15 10 10 3 19 1028. Ravno 7 0 0 0 2 0 0 2 0 0 119. Stolac 0 0 0 17 5 12 9 10 4 25 82

Ukupno: 61 12 6 519 252 228 351 271 52 452 2.204

Stranica 7 od 32


U nadležnosti Ministarstva privrede su i privredni subjekti-fizičke osobe (obrti), kojih je u HNK registrovano ukupno 2.204. Iz tabele 5. se vidi da, po broju obrta, prednjači Grad Mostar, a potom slijede općine: Konjic, Čapljina i Čitluk. Prema zastupljenosti obrta u pojedinim djelatnostima prednjači (D)-prerađivačka industrija, (O)-ostale javne, komunalne, društvene i vlastite uslužne djelatnosti, (I)-prijevoz, skladištenje i komunikacije i (K)-poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne djelatnosti.

Tabela 6. – Poslovni subjekti-pravne osobe (MSP), po općinama HNK ( bez L, M, N, O djelatnosti –neprivredne djelatnosti )

Redni broj Općina Broj

stanovnika

Pravne osobe (MSP)

1. Čapljina 23.251 2902. Čitluk 15.852 5133. Jablanica 11.810 894. Konjic 28.535 2445. Neum 4.605 936. Prozor 16.064 1307. Ravno 1.400 198. Mostar 111.186 1.9949. Stolac 13.227 90

Ukupno u HNK: 225.930 3.462

Tabela 6. prikazuje strukturu poslovnih subjekata - pravnih osoba, po općinama HNK, bez djelatnosti javne uprave (neprivrednih djelatnosti), odnosno bez: (L)-javne administracije, odbrane, obaveznog socijalnog osiguranja, (M)-obrazovanja, (N)-zdravstvene i socijalne zaštite, te (O)-ostalih javnih, komunalnih, društvenih i vlastitih uslužnih djelatnosti.

Brojka od 3.462 pravne osobe-MSP, u koju nisu uključene pravne osobe koje obavljaju tzv. neprivredne djelatnosti, u odnosu na ukupan broj od 5.215 privrednih subjekata-pravnih osoba u HNK, daje realniju sliku, iz koje se može zaključiti da su u Kantonu privredne djelatnosti zastupljene gotovo dvostruko više. Ovaj podatak je ujedno smjernica za dalji pravac razvoja Kantona.

I - 3. Broj malih i srednjih preduzeća (MSP) na 1000 stanovnika

Tabela 7.- Pravne osobe-MSP (privredne djelatnosti) u HNK i pravne osobe u nadležnosti Ministarstva privrede HNK (C, D, E)


stanovnika

Pravne osobe (MSP)

Pravne osobe (MSP) C,D,E

Udio pravnih osoba-MSP (C, D, E) u ukupnom broju

pravnih osoba-MSP u HNK (%)

1. Čapljina 23.251 290 35 12,07 2. Čitluk 15.852 513 81 15,79 3. Jablanica 11.810 89 23 25,84 4. Konjic 28.535 244 49 20,08 5. Neum 4.605 93 14 15,05 6. Prozor 16.064 130 21 16,15 7. Ravno 1.400 19 5 26,32 8. Mostar 111.186 1.994 298 14,94 9. Stolac 13.227 90 22 24,44

Ukupno u HNK: 225.930 3.462 548 15,83

Stranica 8 od 32


Iz tabele 7. se vidi da u ukupnom broju pravnih osoba - MSP-a u HNK, pravne osobe u nadležnosti Ministarstva privrede čine cca. 16%.

Tabela 8. – Broj pravnih osoba-MSP (privredne djelatnosti) u HNK i broj pravnih osoba u nadležnosti Ministarstva privrede HNK (C, D, E) na 1000 stanovnika


stanovnika

Broj pravnih osoba (MSP)

na 1000 stanovnika

Broj pravnih osoba (MSP)

C,D,E na 1000 stanovnika

1. Čapljina 23.251 12,5 1,5 2. Čitluk 15.852 32,4 5,1 3. Jablanica 11.810 7,5 1,9 4. Konjic 28.535 8,6 1,7 5. Neum 4.605 20,2 3,0 6. Prozor 16.064 8,1 1,3 7. Ravno 1.400 13,6 3,5 8. Mostar 111.186 17,9 2,7 9. Stolac 13.227 6,8 1,6

Ukupno HNK: 225.930 15,3 2,4

Tabela 8. je koncipirana prema evropskom pokazatelju razvijenosti MSP-a, koji za kriterij uzima broj preduzeća na 1000 stanovnika, na određenom području. Evropski prosjek iznosi 70 preduzeća na 1000 stanovnika, dok je u HNK 15,3, dakle, približno ima 15 preduzeća na 1000 stanovnika. To znači da po razvijenosti MSP-a uvelike zaostajemo za Evropom, zbog čega u prioritetne ciljeve Programa treba uvrstiti upravo povećanje broja MSP-a u regiji.

Pored toga, svega 2,4 poslovna subjekta-pravne osobe, u nadležnosti Ministarstva privrede HNK, koje su iz oblasti (C)-rudarstva, (D)-prerađivačke industrije, ili (E)-snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom, dolaze na 1000 stanovnika Kantona, što je daleko ispod evropskog prosjeka. Ovaj podatak tim više je poražavajući kad se zna da su ove oblasti ključne za ekonomski prosperitet svake privrede. Uspješna realizacija ovog Programa doprinijela bi i porastu broja MSP-a u ovim važnim privrednim oblastima. I - 4. Analiza tržišta radne snage HNK

Među pokazateljima stanja privrede značajno mjesto zauzimaju podaci o broju zaposlenih/nezaposlenih u HNK, čije su promjene i kretanja po godinama prikazani u tabeli 9., dijagramu 1. i dijagramu 2.

Tabela 9.- Broj zaposlenih/nezaposlenih u HNK, po godinama

GODINA BROJ ZAPOSLENIH BROJ NEZAPOSLENIH

2004 41.634 25.642 2005 41.712 26.794 2006 41.799 28.632 2007 40.655 30.838 2008 42.531 29.403

2009 42.018 29.596

Stranica 9 od 32


Dijagram 1.

Pregled broja zaposlenih po godinama u HNK

41.634 41.712 41.799

40.655

42.531

42.018

39.500

40.000

40.500

41.000

41.500

42.000

42.500

43.000

2004 2005 2006 2007 2008 2009

godina

broj

zap

osle

nih

Dijagram 2.

Pregled broja nezaposlenih po godinama u HNK

25.64226.794

28.63230.838

29.403 29.596

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

2004 2005 2006 2007 2008 2009

godina

broj

nez

apos

leni

h

Tabela 10. - Broj zaposlenih u pravnim osobama (MSP), koje pripadaju djelatnostima u nadležnosti Ministarstva privrede HNK, tabelarno je prikazan po općinama, sa stanjem na dan 31.12.2009. godine i iznosi ukupno 7.820, od čega je 5.340 zaposleno u prerađivačkoj industriji.

Tabela 10.- Broj zaposlenih u pravnim osobama u nadležnosti Ministarstva privrede HNK

Broj zaposlenih u pravnim osobama (MSP) u nadležnosti Ministarstva privrede HNK

Red. br.

Općina Broj zaposlenih

u "C" (rudarstvo)

Broj zaposlenih u

"D" (prerađivačka

industrija)

Broj zaposlenih u

"E" (snabdijevanje el.

energijom, plinom i vodom)

Ukupno zaposlenih u

C+D+E

1. Čapljina 25 100 75 2002. Čitluk 77 313 51 4413. Jablanica 5 552 44 6014. Konjic 67 1.600 60 1.7275. Neum 0 9 50 596. Prozor 0 106 2 1087. Ravno 2 2 3 78. Mostar 36 2.398 1.971 4.4059. Stolac 0 260 12 272

Ukupno HNK: 212 5.340 2.268 7.820

Stranica 10 od 32


U 2009. godini, u Federaciji BiH, ostvaren je prosječan broj zaposlenih u visini od 426.556, što je, u odnosu na 2008. godinu, manje za 1,0 % ili za 4.189 zaposlenih.

U HNK prosječna zaposlenost iznosi 42.018, što je u odnosu na 2008. godinu, manje za 513 zaposlenih, odnosno, manje za 1,2 %.

Broj zaposlenih u HNK učestvuje u ukupnom broju zaposlenih u Federaciji BiH sa 9,85 %.

Tabela 11. – Stepen zaposlenosti po općinama HNK u 2009. godini

Općina

Broj stanovnika

Broj zaposlenih

Aktivno stanovništvo1

Stepen zaposlenosti u %

(3/4)

Stepen zaposlenosti u %

F BiH=100

1 2 3 4 5 6 Čapljina 23.251 3.274 6.038 54,2 99,3

Čitluk 15.852 3.525 5.561 63,4 116,1

Jablanica 11.810 1.999 3.881 51,5 94,3

Konjic 28.535 4.078 7.749 52,6 96,4

Neum 4.605 966 1.298 74,4 136,3

Prozor 16.064 1.325 3.198 41,4 75,9

Ravno 1.400 53 84 63,1 115,6

Mostar 111.186 25.910 40.685 63,7 116,6

Stolac 13.227 888 3.120 28,5 52,1

HNK : 225.930 42.018 71.614 58,7 107,46 Federacija BiH: 2.327.318 426.556 781.133 54,6 100,00

Iz tabele 11. se vidi da je prosječna zaposlenost u HNK, u odnosu na Federaciju BiH, bila veća u 2009. godini, za 7,46 % (moguće je vršiti komparaciju za svaku općinu pojedinačno, u odnosu na F BiH).

Tabela 12. – Stepen nezaposlenosti po općinama HNK u 2009. godini

Općina Broj stanovnika

Broj nezaposlenih

Aktivno stanovništvo1

Stepen nezaposlenosti u

% (3/4)

Stepen nezaposlenosti u

% F BiH=100

1 2 3 4 5 6

Čapljina 23.251 2.764 6.038 45,8 100,8Čitluk 15.852 2.036 5.561 36,6 80,6Jablanica 11.810 1.882 3.881 48,5 106,8Konjic 28.535 3.671 7.749 47,4 104,3Neum 4.605 332 1.298 25,6 56,3Prozor 16.064 1.873 3.198 58,6 129,0Ravno 1.400 31 84 36,9 81,3Mostar 111.186 14.775 40.685 36,3 80,0Stolac 13.227 2.232 3.120 71,5 157,6

HNK: 225.930 29.596 71.614 41,3 91,0 Federacija BiH: 2.327.318 354.577 781.133 45,40 100,00 _____________________________

1 U skladu sa metodologijom Centralne banke BiH, stepen zaposlenosti se izračunava tako što se broj zaposlenih podijeli sa aktivnim stanovništvom (radnom snagom tj. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži sa 100. Izvor podataka za broj stanovnika: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled F BiH 10/09, za zaposlenost: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled po kantonima u F BiH 3/10.

Obrada: Federalni Zavod za programiranje razvoja.

Stranica 11 od 32


Broj nezaposlenih osoba u Federaciji BiH, utvrđen sa stanjem na dan 31.12.2009. godine, iznosio je 354.577, što je više za 4,7% u odnosu na 2008. godinu. U isto vrijeme nezaposlenost u HNK, izražena je brojkom od 29.596, što znači da su 193 osobe manje tražile zaposlenje, odnosno da je nezaposlenost u HNK za 0,65 % manja u odnosu na prethodnu, 2008. godinu.

Stepen nezaposlenosti u HNK, u 2009. godini, u odnosu na F BiH, niži je za 9 %. Gledano po općinama, najveći broj nezaposlenih osoba nalazi se u Gradu Mostaru (14.775 ili

49,9 %), zatim u općini Konjic (3.671 ili 12,5 %), slijedi Čapljina (2.764 ili 9,3 %), Stolac (2.232 ili 7,5 %), Čitluk (2.036 ili 6,9 %), Jablanica (1.882 ili 6,4 %), Prozor-Rama (1.873 ili 6,3 %), Neum (332 ili 1,1 %) i općina Ravno sa 31 nezaposlenom osobom (0,1%).

Tabela 13. – Kvalifikaciona struktura nezaposlenosti po općinama HNK u 2009. godini

NEZAPOSLENOST PREMA STEPENU STRUČNOG OBRAZOVANJA U HNK U 2009. GODINI

STEPEN STRUČNOG OBRAZOVANJA Općina VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV Ukupno:

Čapljina 115 88 709 0 17 1.151 406 278 2.764Čitluk 87 64 610 0 0 941 331 3 2.036Jablanica 71 35 501 0 11 772 66 426 1.882Konjic 83 49 764 0 8 1.296 22 1.449 3.671Neum 15 8 96 0 1 150 60 2 332Prozor 66 38 366 0 0 744 43 616 1.873Ravno 2 0 12 0 1 9 0 7 31Mostar 964 403 4.328 0 122 5.611 1.449 1.898 14.775Stolac 84 38 505 0 16 947 634 8 2.232Ukupno: 1.487 723 7.891 0 176 11.621 3.011 4.687 29.596

U kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih osoba, koja je prikazana u tabeli 13., najveći broj

čine KV radnici -11.621, što predstavlja učešće od 39,3 %, zatim slijedi SSS - 7.891 osoba, ili 26,6 %, NK radnici - 4.687, ili 15,9 %, PKV radnici - 3.011, ili 10,2 %, VSS - 1.487, ili 5,0 %, VŠS – 723, ili 2,4 % i VKV – 176, ili 0,6 %.

Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, krajem 2009. godine, bilo je 14.707 žena, te u spolnoj strukturi nezaposlenih, žene čine 49,7 %.

Nezaposlenih osoba koje prvi put traže zaposlenje bilo je 12.778, što od ukupnog broja nezaposlenih predstavlja 43,2 %.

Broj žena koje prvi put traže zaposlenje iznosio je 6.773 ili 22,9% od ukupnog broja nezaposlenih osoba.

U ukupnoj nezaposlenosti u HNK, udio mladih je izrazito visok što je slučaj i sa ostalim evropskim zemljama, gdje je stopa nezaposlenosti mladih znatno viša u odnosu na odrasle.

Mladi su definirani kao pripadnici starosne skupine od 15 do 30 godina života, znači oni koji traže prvo zaposlenje, odnosno potencijalno radno-aktivni. Obzirom na nedovoljnu usklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, mladima je veoma teško da nađu posao, bez obzira na dostignuti nivo obrazovanja. Udio nezaposlenih osoba, starosti do 30 godina, u 2009. godini je 30,5% i u odnosu na 2008. godinu bilježi porast za 0,4%.

Naime, većina mladih je dugoročno nezaposlena i skoro 80% mladih čeka na zaposlenje duže od godinu dana. Zabrinjavajući je podatak da svaka treća osoba sa evidencije čeka na zaposlenje više od 5 godina (10.650 ili 36 %), a da 17,5% (za 0,5% više nego 2008. godine) nezaposlenih posao čeka više od 9 godina.

Razlozi za visoku stopu nezaposlenosti mladih su: nedovoljna usklađenost obrazovanja sa tržištem rada, siva ekonomija, a u manjoj mjeri odlaganje rada zbog školovanja, nizak nivo kvalificiranosti ili neodgovarajuće obrazovanje za one koji to nisu stekli tokom školovanja, ili su prekinuli školovanje, ali nisu uspostavili vezu sa tržištem rada. Radi toga, Program naročito potiče zapošljavanje ove populacije.

Djelatnosti u kojima je zabilježen najveći broj neprijavljenih osoba su tradicionalno: ugostiteljstvo, trgovina i građevinarstvo.

Stranica 12 od 32


Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću bilježe najveće gubitke radnih mjesta, uglavnom kao posljedicu globalne ekonomske krize, koja se osjetila u posljednjem kvartalu 2008. godine i cijeloj 2009. godini.

I - 5. Prosječna neto plaća i penzija

Tabela 14. – Prosječna neto plaća (u KM) u 2009. godini, po općinama HNK

Općina Prosječna neto plaća (KM)

F BiH = 100

Čapljina 835,50 105,5Čitluk 680,31 85,9Jablanica 867,15 109,5Konjic 698,39 88,2Neum 678,17 85,6Prozor 838,85 105,9Ravno 1.013,94 128,0Mostar 963,75 121,7Stolac 831,64 105,0HNK: 891,63 112,6F BiH: 792,08 100,0

.

U 2009. godini prosječna mjesečna neto plaća u F BiH iznosila je 792,00 KM ili 5,45 % više u odnosu na 2008. godinu. U HNK prosječna plaća je iznosila 892,00 KM, što je više za 8,5% u odnosu na 2008. godinu, a ujedno i više za 12,62 %, u odnosu na prosjek F BiH. Navedeni podaci su neophodni i važni kako za poslodavce, tako i za potencijalne strane investitore.

Tabela 15. - Pregled međusobnog odnosa broja zaposlenih, nezaposlenih i penzionera u HNK, u 2009. godini

ODNOS ZAPOSLENIH, NEZAPOSLENIH I PENZIONERA U 2009. godini

Općina Broj stanovnika

Broj zaposlenih

Broj nezaposlenih

Broj penzionera

Br. zaposlenih na 1

nezaposlenog

(3/4)

Br. zaposlenih

na 1 penzionera

(3/5)

Odnos zaposlenih

/ukupan br. stanovnika

(%) (3/2)

1 2 3 4 5 6 7 8 Čapljina 23.251 3.274 2.764 3.504 1,18 0,93 14,1Čitluk 15.852 3.525 2.036 2.253 1,73 1,56 22,2Jablanica 11.810 1.999 1.882 1.604 1,06 1,25 16,9Konjic 28.535 4.078 3.671 4.381 1,11 0,93 14,3Neum 4.605 966 332 338 2,91 2,86 20,9Prozor 16.064 1.325 1.873 1.033 0,71 1,28 8,2Ravno 1.400 53 31 53 1,71 1,00 3,8Mostar 111.186 25.910 14.775 19.947 1,75 1,30 23,3Stolac 13.227 888 2.232 1.670 0,40 0,53 6,7 Ukupno HNK: 225.930 42.018 29.596 34.783 1,42 1,21 18,6

Federacija BiH: 2.327.318 426.556 354.577 316.314 1,20 1,35 18,3

Ukupan broj penzionera u Federaciji BiH, u XII/2009. godine, iznosio je 356.063, dok je prosječna penzija iznosila 353,83 KM, pri čemu je minimalna penzija iznosila 296,36 KM.

Stranica 13 od 32


U HNK broj penzionera, u istom periodu, iznosio je 34.783 ili 9,8 % od ukupnog broja penzionera u F BiH. Statistički posmatrano, na 1,21 zaposlenih dolazi 1 penzioner, odnosno, na 1 nezaposlenog dolazi 1,42 zaposlenih, što je u stvarnosti neodrživo i zbog čega se formira kritična masa, a to, između ostaloga, onemogućava i rast visine plaća i penzija. Zato je neophodno stalno raditi na stvaranju mogućnosti za nova zapošljavanja i to što većeg broja osoba. Na taj način ekonomski bi se rasteretila populacija zaposlenih, koja u posmatranom periodu čini 18,6 %, u odnosu na ukupan broj stanovnika HNK. I - 6. Bruto domaći proizvod (BDP)

Bruto domaći proizvod (BDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga, proizvedenih na određenom području, tokom jedne godine, izraženu u novčanim jedinicama.

Tabela 16. – BDP po glavi stanovnika u općinama HNK

Općina Broj stanovnika BDP u

hiljadama (KM)

BDP po glavi stanovn. u KM

(3/2)

BDP po glavi stan. u KM F BiH=100

1 2 3 4 5

Čapljina 23.251 106.152 4.565 70,1Čitluk 15.852 98.570 6.218 95,4Jablanica 11.810 75.823 6.420 98,5Konjic 28.535 151.646 5.314 81,6Neum 4.605 45.494 9.879 151,6Prozor 16.064 30.329 1.888 29,0Ravno 1.400 3.033 2.166 33,2Mostar 111.186 1.061.519 9.547 146,5Stolac 13.227 30.329 2.293 35,2

HNK: 225.930 1.602.895 7.095 108,9Federacija BiH: 2.327.318 15.164.553 6.516 100,0

Prema prethodnim podacima Federalnog Zavoda za statistiku, u 2009. godini, ostvaren je

BDP (tekuće cijene) u Federaciji BiH, u visini od 15.182.308 hiljada KM, a BDP po glavi stanovnika (per capita) iznosio je 5.322,00 KM.

Neznatna su odstupanja u visini BDP-a, za 2009. godinu, u odnosu na navedene, u podacima kojima raspolaže Federalni zavod za programiranje razvoja, prema kojima je ukupno ostvareni BDP u F BiH iznosio 15.164.553 hiljada KM, dok je BDP po glavi stanovnika (odnosi se na prisutni broj stanovnika) iznosio 6.516 KM.

Prema istom izvoru podataka, BDP po glavi stanovnika u HNK iznosio je 7.095,00 KM, ili 108,9%, u odnosu na BDP Federacije BiH.

Procjenjuje se da je u HNK ostvaren BDP u iznosu od cca. 1.603.000 hiljada KM, što u odnosu na BDP Federacije iznosi 10,6%.

Ovdje su izneseni približni podaci, odnosno procjena BDP-a po općinama, jer nisu uzete sve komponente koje utiču na izračun stvarnog BDP-a.

Stranica 14 od 32


I - 7. Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje važan je kratkoročni pokazatelj poslovnog ciklusa kojim se mjere mjesečni rezultati industrijskog sektora. Obzirom na njegovu periodiku, brzinu u kojoj je raspoloživ i analizu po odjeljcima industrijskog sektora privrede (C, D i E), on je centralni i ažurni pokazatelj razvoja industrijskog sektora, koji je jedna od najnestabilnijih sastavnica privrede.

Tabela 17. – Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje

2009 / 2008 OPIS

F BiH HNK Industrija ukupno 88,4 102,6 C) Rudarstvo 96,4 78,9 D) Prerađivačka industrija 83,9 78,1

- Proizvodnja hrane i pića 93,1 73,0 - proizv. hemikalija i hemijskih proizvoda 103,0 -

E) Snabdijevanje el.energ., plinom i vodom 95,7 128,1

U tabeli 17. navedeni su uporedni podaci o fizičkom obimu industrijske proizvodnje HNK i

Federacije BiH. Industrijska proizvodnja u F BiH u 2009. godini, pala je za 11,6 % u odnosu na 2008. godinu. Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje HNK, u industrijskoj proizvodnji Federacije, iznosi 11,5 %.

U HNK je ostvaren porast fizičkog obima industrijske proizvodnje za 2,6 %, u 2009. godini, što je posljedica povećane proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom - (E). I - 8. Stanje uvoz-izvoz U užem smislu riječi, vanjska trgovina, po definiciji, obuhvaća promet roba i usluga koje jedna zemlja obavi sa inostranstvom, dok se u popularnom značenju pod ovim pojmom podrazumijevaju svi oblici ekonomske saradnje jedne zemlje sa inostranstvom. Potreba za učešćem u međunarodnoj trgovini postoji kod svih zemalja u svijetu, štaviše, sve je izraženije uklapanje nacionalnih privreda u jedinstven sistem svjetske privrede, zasnovan na globalizaciji dobara, usluga, kapitala, tehnologija i radne snage.

U zemljama gdje uvoz premašuje izvoz, među koje spada i BiH, odnosno Federacija BiH, dolazi do konstantnog odlijevanja novca. Da bi se to spriječilo potrebno je postići niže cijene za proizvode kojima bi se postigla veća konkurentnost u regiji, te težiti ka ujednačavanju sistema UVOZ/IZVOZ, odnosno ostvariti uslove za rast izvoza, poboljšanjem kvaliteta proizvoda.

Mjerama ekonomske politike države (monetarnim, fiskalnim, tečajnom politikom) moguće je balansirati, odnosno uticati na stvaranje uravnoteženog sistema UVOZ/IZVOZ. Alternativne mogućnosti su smanjenje uvoza, veće kontrole uvoza (kontrola šverca), smanjenje potrošnje (smanjenje državne potrošnje, rast poreza i dr.), preusmjeravanje potrošnje prema domaćoj robi.

Posmatrajući u širem okviru, pokazatelj stanja UVOZ-IZVOZ u HNK također ima značajno mjesto u ovoj analizi.

Stranica 15 od 32


Tabela 18.- Vanjsko-trgovinska razmjena HNK, po općinama u 2009. godini

VANJSKO TRGOVINSKA RAZMJENA HNK U 2009. GODINI

Općina Uvoz u

hiljadama (KM)

Učešće u uvozu F BiH (%)

Izvoz u hiljadama

(KM)

Učešće u izvozu

F BiH (%)

Pokrivenost uvoza

izvozom (%) (4/2)

Saldo robne razmjene

(KM) (4 – 2)

1 2 3 4 5 6 7

Čapljina 65.932 0,83 39.786 1,05 60,34 -26.146

Čitluk 163.560 2,07 32.660 0,86 19,97 -130.900

Jablanica 2.227 0,03 3.152 0,08 141,55 925

Konjic 21.968 0,28 42.505 1,12 193,48 20.537

Neum 1.747 0,02 359 0,01 0,00 -1.388

Prozor 2.704 0,03 1.235 0,03 45,69 -1.469

Ravno 77 0,00 0 0,00 0,46 -77

Mostar 608.551 7,70 368.161 9,72 60,50 -240.390

Stolac 5.184 0,07 5.163 0,14 99,59 -21

HNK: 871.950 11,03 493.021 13,01 56,54 -378.929

Federacija BiH: 7.903.637 100,00 3.786.298 100,00 47,91 -4.117.338

U Federaciji BiH, u 2009. godini, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 3.786.298 hiljada KM,

što je manje za 19,9 % u odnosu na izvoz u 2008. godini, dok je u HNK ostvaren izvoz od 493.021 hiljada KM.

HNK učestvuje sa 13,01 % u ukupnom izvozu Federacije BiH, u 2009. godini. U 2009. godini, u Federaciji BiH je ostvaren uvoz u vrijednosti od 7.903.637 hiljada KM,

što je manje za 28,1 % u odnosu na uvoz u 2008. godini, dok je u HNK vrijednost uvoza iznosila 871.950 hiljada KM, što znači da je HNK učestvovao u ukupnom uvozu Federacije BiH u 2009. godini sa 11,03 %.

Pokrivenost uvoza izvozom u Federaciji BiH, u 2009. godini, iznosila je 47,91%, a u HNK 56,54%.

Evidentno je da je saldo robne razmjene negativan, kako u Federaciji, tako i u HNK, s tim da je u HNK pokrivenost uvoza izvozom veća za 8,63 % u odnosu na F BiH.

U svakom slučaju, ovim Programom treba planirati mjere kojima će se poticati oni MSP-ovi koji su izvozno orjentisani.

I - 9. Indeks razvijenosti općina

Kriteriji koji se uzimaju u obzir za izračun indeksa razvijenosti su: stepen zaposlenosti, stepen nezaposlenosti i BDP po glavi stanovnika.

Tabela 19. prikazuje indeks razvijenosti po općinama HNK. Jedan od ciljeva, ujedno i smjernica, je što ravnomjerniji razvoj Kantona, a indeks razvijenosti

je pokazatelj koliko je koje područje (općina) iznad ili ispod prosjeka razvoja Federacije BiH (gdje su osnovni parametri označeni brojkom „100“).

Stranica 16 od 32


Tabela 19. - Indeks razvijenosti općina u HNK

INDEKS RAZVIJENOSTI OPĆINA U HNK

Općina

Stepen zaposlenosti

u % F BiH=100

Stepen nezaposlenosti

u % F BiH=100

BDP po glavi stan.

u KM F BiH=100

Indeks razvijenosti (

3432 ++ )

1 2 3 4 5

Čapljina 99,3 100,8 70,1 90,1

Čitluk 116,1 80,6 95,4 97,4

Jablanica 94,3 106,8 98,5 99,9

Konjic 96,4 104,3 81,6 94,1

Neum 136,3 56,3 151,6 114,7

Prozor 75,9 129,0 29,0 78,0

Ravno 115,6 81,3 33,2 76,7

Mostar 116,6 80,0 146,5 114,4

Stolac 52,1 157,6 35,2 81,6

HNK: 107,46 91,0 108,9 102,5

Prema podacima, na osnovu kojih je izračunat indeks razvijenosti općina HNK, proizlazi da se najbrže razvijaju općina Neum i Grad Mostar, dok su izrazito nerazvijene općine Ravno i Prozor.

Iz uporednih podataka u tabelarnom prikazu vidi se, također, koje općine u HNK imaju stepen zaposlenosti iznad prosjeka u Federaciji (Neum, Mostar, Čitluk, Ravno), odnosno, u kojima je stepen nezaposlenosti izraženiji u odnosu na prosjek Federacije, pa prema kriteriju stepena nezaposlenosti spadaju u najugroženije (Stolac, Prozor, Jablanica, Konjic, Čapljina).

Stranica 17 od 32


II CILJEVI RAZVOJA MALE PRIVREDE HNK

Glavni ciljevi koji se žele postići ovim Programom, u razdoblju 2011. - 2015. godine, su povećanje broja MSP-a i povećanje zaposlenosti u HNK. Ove glavne ciljeve planiramo ostvariti kroz sljedeće strateške ciljeve:

1. „KONKURENTNOST“ - jačanje konkurentske sposobnosti MSP-a; 2. „ZAPOŠLJAVANJE“ - povećanje zaposlenosti kroz povećanje broja MSP-ova;

Program razvoja male privrede ima za cilj da se, kroz provođenje poticajnih mjera, stvori okruženje koje će povoljno djelovati na nastanak novih i razvoj već postojećih subjekata male privrede, na njihovo stabilno i uspješno poslovanje, te naročito na njihov dalji rast i razvoj (STRATEŠKI CILJ „KONKURENTNOST“). Ostvarivanjem ovog cilja istovremeno bi se otvorile mogućnosti za nova radna mjesta (STRATEŠKI CILJ „ZAPOŠLJAVANJE“).

1. Strateški cilj „KONKURENTNOST“ obuhvaća slijedeće prioritete: PRIORITET 1. – Kontinuirano poboljšanje produktivnosti preduzeća; PRIORITET 2. – Jačanje klasterske inicijative; PRIORITET 3. – Izgradnja savremene naučno-tehnološke i poslovne baze; PRIORITET 4. – Poboljšanje poslovnog okruženja;

2. Strateški cilj „ZAPOŠLJAVANJE“ obuhvaća slijedeće prioritete: PRIORITET 1.- Poboljšanje uvjeta za razvoj postojećih MSP-a; PRIORITET 2.- Poboljšanje uvjeta za stvaranje novih MSP-a; PRIORITET 3.- Smanjivanje dugoročne i strukturne nezaposlenosti; PRIORITET 4.- Poboljšanje djelovanja tržišta rada kroz razvoj poduzetničke kulture;

Stranica 18 od 32


Stranica 19 od 32

III MJERE ZA POSTIZANJE ZACRTANIH CILJEVA

Planirani ciljevi Programa ostvarit će se kroz realizaciju osam (8) prioriteta i četrnaest (14) mjera. U niže navedenim mjerama predlažu se: aktivnosti, očekivani rezultati aktivnosti, institucije - nosioci aktivnosti, period implementacije i izvori

finansiranja.

1. Strateški cilj „KONKURENTNOST“ PRIORITET 1. – Kontinuirano poboljšanje produktivnosti preduzeća MJERA 1: POTICATI MODERNIZACIJU I STANDARDIZACIJU POSLOVANJA

Aktivnost

Očekivani rezultati aktivnosti

Institucija

(nosioci aktivnosti)

Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Poticaj za revitalizaciju i modernizaciju pogona kroz izgradnju strateškog menadžmenta u firmama i sufinansiranja troškova uvođenje ISO i CE standarda

Veća produktivnost i konkurentnost, povećanje broja firmi sa ISO i CE standardima

Ministarstvo privrede HNK (Sektor energetike, industrije i rudarstva, Sektor za razvoj), jedinice lokalne samouprave, Udruženje LiNK, REDAH

kontinuirano

Budžet HNK, budžeti jed. lok. samoup., LiNK, REDAH, međ.org.


MJERA 2: FISKALNO PODUPIRATI UNAPREĐENJE POSLOVANJA

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Mogućnost formiranja garancijskih organizacija/agencija na području HNK

Osnivanje garancijskog fonda koji će garantirati bankarskom sektoru urednu otplatu kreditnih obaveza MSP

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), Udruženje LiNK, jedinice lokalne samouprave

2011.

Budžet HNK, budžeti jed. lok. samoup. međ.org..

Osnivanje revolving kreditnog fonda za MSP na području HNK

Olakšan pristup povoljnim finansijskim sredstvima za subjekte MSP-a

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj)

2011.

PRIORITET 2. – Jačanje klasterske incijative MJERA 1: RAZVITI POLITIKE POTICAJA UPOTREBE NAPREDNIH TEHNOLOGIJA

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Jačanje kapaciteta MSP-a, kroz dostupnost informacija o novim tehnologijama i tehnološkim procesima i kroz nabavku istih

Omogućen pristup informacijama o novim tehnologijama, te pomoć u pribavljanju novih tehnologija i tehnoloških procesa poduzetnicima u HNK

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), Privredna komora HNK, Obrtnička komora HNK

kontinuirano

Budžet HNK, budžeti jed. lok. samoup. međunar. instituc.

Stranica 20 od 32


Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-ta

cije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Razvoj i formiranje klastera u HNK Formirani klasteri Privredna komora HNK, REDAH, Ministarstvo privrede HNK, Udruženje LiNK

2011.-2013. Budžet HNK, budžeti jed. lok. samoup. Udruženje LiNK, međunar. instituc.

PRIORITET 3. – Izgradnja savremene naučno-tehnološke i poslovne baze MJERA 1: OSNIVATI, RAZVIJATI I UMREŽAVATI SVE NAUČNO-ISTRAŽIVAČKE I ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNE INSTITUTE

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Osnovati tehnološki park radi osiguranja uslova za razvoj postojećih preduzeća na području HNK

Osnovan tehnološki park (unapređenje istraživačke, razvojne, poslovne, inovativne, logističke funkcije od interesa za povećanje konkurentnosti i zapošljavanja)

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), jedinice lokalne samouprave, REDAH, Privredna komora HNK

2011.-2015.

Budžet HNK, budžeti jed. lok. samoup. EU fondovi, i druga donatorska sredstva

Stranica 21 od 32


MJERA 2: POTICATI RAZVOJ POSLOVNIH ZONA

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Izraditi plan osnivanja i podrške izgradnji poslovnih zona u HNK

Završena studija (REDAH), usvojen Akcioni plan o osnivanju i podršci poslovnih zona od skupštine HNK i na lokalnim nivoima, te poboljšanje ambijenta za poduzetništvo

Vlada HNK, jedinice lokalne samouprave, REDAH, Udruženje LiNK, Privredna komora HNK

2011.

Budžet HNK, budžeti jed. lokalne samoup., međunar. institucije, privatni partneri (javno-privatno partnerstvo)

Poticanje izgradnje poslovnih zona prema stepenu opremljenosti na području HNK

Ubrzan završetak izgradnje poslovnih zona Ministarstvo privrede HNK, jedinice lokalne samouprave, Udruženje LiNK, Privredna komora HNK, Obrtnička komora HNK

2011.-2015.

Budžet HNK, budžeti jedinica lokalne samoup., međ.instit., privredni subjekti

Stranica 22 od 32


MJERA 3: POTICATI PRIMJENU SAVREMENIH INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA (UBRZAN RAZVOJ INFORMACIJSKOG DRUŠTVA U BiH)

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Programi elektronskog servisa za poduzetnike

Jednostavnije i brže poslovanje poduzetnika

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), Privredna komora HNK, REDAH, jedinice lokalne samouprave, Udruženje LiNK, Fakultet informacionih tehnologija Mostar

2011.

Budžet HNK, budžeti jedinice lokalne samouprave, Privredna komora HNK

Obuka zaposlenih u MSP u korištenju savremenih informacijskih tehnologija po ECDL metodologiji

Obučeno i certificirano 100 zaposlenika u MSP u primjeni savremenih informacijskih tehnologija

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), Privredna komora HNK, jedinice lokalne samouprave, Udruženje LiNK, Fakultet informacionih tehnologija Mostar,

2011.

Budžet HNK, budžeti jedinica lokalne samouprave, Privredna komora HNK

Stranica 23 od 32


PRIORITET 4. – Poboljšanje poslovnog okruženja MJERA 1: UKLANJATI ADMINISTRATIVNE PREPREKE POSLOVANJA PRIVREDNIH SUBJEKATA

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Preduzeti sveobuhvatne i efektivne aktivnosti u cilju kreiranja poticajnih uslova, okruženja i mehanizama za unapređenje i razvoj privrede, posebno MSP (eliminacija sporosti, procedura, zastarjelih zakona i dr.)

Završetak regulatorne reforme (giljotina propisa) na području HNK

Vlada HNK, sva ministarstva u HNK

2011.-2012.

Budžet HNK

Stranica 24 od 32


2. Strateški cilj „ZAPOŠLJAVANJE“ PRIORITET 1. – Poboljšanje uslova za razvoj postojećih MSP-a MJERA 1: RAZVIJATI INSTRUMENTE FINANSIJSKE PODRŠKE RAZVOJU MSP-a

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Podrška radu garancijskih agencija/organizacija za MSP na području HNK

Osiguranje garancijskih poticaja za MSP kod traženja finansijskih sredstava, kao garancije bankarskom sektoru za urednu otplatu kreditnih obaveza MSP-a na području HNK

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), Udruženje LiNK, Privredna komora HNK

kontinuirano

Budžet HNK, budžeti jedinica lokalne samouprave

Donijeti plan obuke i osposobljavanja poduzetnika za izradu programa i zahtjeva za sredstvima iz EU fondova

Donesen plan Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), REDAH, Udruženje LiNK

kontinuirano

Budžet HNK

Razviti mehanizam za stvaranje povoljnijih uslova za kreditiranje razvoja MSP-a (revoloving kreditna sredstva)

Osnovan Revolving fond za kreditiranje MSP-a na području HNK

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj)

kontinuirano

Budžet HNK

Osnovati fond za finansiranje razvoja MSP-a

Osnovan fond (Projekt CREDO Hercegovina – osnivanje razvojnog fonda za općine i MSP)

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), jedinice lokalne samouprave, REDAH

2011.

Budžet HNK, budžeti jedinica lokalne samouprave Vlada Kraljevine Švedske

Stranica 25 od 32


MJERA 2: RAZVIJATI LJUDSKE RESURSE KROZ KONSULTANTSKU I TRENING PODRŠKU

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Poboljšanje kvaliteta osposobljavanja polaznika za deficitarna zanimanja u MSP

Obučeno 50 osoba godišnje za deficitarna zanimanja

Ministarstvo privrede HNK (Sektor poduzetništva i obrta), Udruženje LiNK, Obrtnička komora HNK

kontinuirano

Zavodi za zapošljavanje, Budžet HNK, međun. organizacije

Donijeti program poticanja polaznika obrazovnih programa za deficitarna zanimanja u privredi (LiNK)

Donesen program (poticanje mladih za strukovna zanimanja)

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), Udruženje LiNK, Obrtnička komora HNK

kontinuirano

Budžet HNK

Stvaranje uslova za formiranje stalnog centra za specijalizaciju i prekvalifikaciju radne snage, treninga i konsultantskih usluga iz svih relevantnih oblasti poslovanja MSP

Osiguranje uslova za obuku radne snage Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), Udruženje LiNK, Privredna komora HNK, Obrtnička komora HNK

kontinuirano

Budžet HNK

Donijeti program podrške osposobljavanju kadrova koji će vršiti apliciranje na EU fondove

Donesen program (što veći broj kvalifikovanih osoba koje će aplicirati, povećanje broja uspješnih aplikacija)

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), Udruženje LiNK, REDAH, Privredna komora HNK, Obrtnička komora HNK, FMRPO (u koordinaciji)

2011.-2012.

Budžet HNK, budžeti jedinica lokalne samouprave

Stranica 26 od 32


PRIORITET 2. – Poboljšanje uslova za stvaranje novih MSP-a MJERA 1: OSIGURAVATI FINANSIJSKU PODRŠKU OSNIVANJU MSP-a

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Finansiranje poduzetnika-početnika kroz finansiranje Fonda za registraciju biznisa

Olakšan pristup Fondu za registraciju biznisa poduzetnicima-početnicima (samo osobama koje prođu obuku „Pokreni svoj posao“)

Udruženje LiNK, Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj),

kontinuirano

Budžet HNK, LiNK

Stimulisanje izvozno orjentisanih MSP-a Povećan obim izvoza, poboljšanje bilanse uvoz-izvoz, smanjenje deficita

Ministarstvo privrede HNK, Privredna komora HNK, Obrtnička komora HNK

Kontinuirano

Budžet HNK

MJERA 2: POTICATI RAZVOJ INKUBATORA

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Napraviti plan za razvoj inkubatora kao podrške tehnološkom razvoju i razvoju poslovne infrastrukture

Napravljen plan, implementacija inkubatorske mreže HNK

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), Udruženje LiNK, jedinice lokalne samouprave

2011.-2012.

Budžet HNK, budžet jedinica lokalne samoup.

Pripremiti program olakšanog pristupa poduzetničko-poslovnom prostoru

Mogućnost izdavanja prostora na lokalnom nivou pod najpovoljnijim uslovima u inkubatorima i poslovnim zonama

jedinice lokalne samouprave, Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), Udruženje LiNK

kontinuirano

Budžet HNK, Budžet Jedinica lokalne samoup.

Stranica 27 od 32


MJERA 3: POTICATI RAZVOJ KONSALTINGA I USLUGA TRENINGA

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Uspostaviti i jačati mrežu savjetodavnih usluga za MSP (Vaučer shema treninga i savjetovanja)

Uspostavljena mreža (redovno pružanje konsultantskih usluga)

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), REDAH, Udruženje LiNK

2011.-2013.

Budžet HNK, REDAH, međun. organ.

Organizovati seminare, treninge i radionice za postojeće MSP-a

Efikasnija podrška razvoju MSP-a Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), Udruženje LiNK, REDAH, Privredna komora HNK, Obrtnička komora HNK

kontinuirano

Budžet HNK, budžet jedinica lokalne samoup.

PRIORITET 3. – Smanjivanje dugoročne i strukturne nezaposlenosti MJERA 1: POTICATI SAMOZAPOŠLJAVANJE

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Izraditi programe poticanja tradicijskih obrta Osigurati opstanak tradicijskih obrta Ministarstvo privrede HNK (Sektor za poduzetništvo i obrt, Sektor za razvoj), Obrtnička komora HNK

2011.-2015.

Budžet HNK

Izraditi program obuke zainteresovanih nezaposlenih osoba za izradu poslovnih planova za pokretanje vlastitog biznisa

Jačati poduzetničku inicijativu kod zainteresovanih nezaposlenih osoba

Ministarstvo privrede HNK (Sektor za razvoj), Udruženje LiNK, Obrtnička komora HNK

kontinuirano

Budžet HNK

Stranica 28 od 32


PRIORITET 4. – Poboljšanje djelovanja tržišta rada kroz razvoj poduzetničke kulture MJERA 1: UKLJUČIVATI PLANOVE PODUZETNIČKOG OBRAZOVANJA U OBRAZOVNE PROGRAME

Aktivnost


Institucija


Per

iod

impl

emen

-tac

ije

Izvo

r fi

nan

sira

-n

ja

Iniciranje uvođenja, u planove obrazovnih ustanova, znanja o poduzetništvu i omogućavanje polaganja prekvalifikacijskih ispita

Jačanje svijesti populacije mladih o značaju MSP-a kroz nastavne planove i programe i omogućeno polaganje prekvalifikacijskih ispita

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, Ministarstvo privrede HNK (Sektor poduzetništva i obrta), Udruženje LiNK, Privredna komora HNK, Obrtnička komora HNK

2011.-2012.

Budžet HNK

Stranica 29 od 32


Stranica 30 od 32

IV METODOLOGIJA PRAĆENJA PROVOĐENJA POJEDINIH MJERA - „MONITORING“

Finansijska sredstva za provođenje Programa razvoja male privrede (za četverogodišnji period) osiguravaju se kroz Budžet HNK, za svaku kalendarsku godinu.

Odredbom člana 10. stav 2. Zakona o poticaju razvoja male privrede, utvrđeno je da visina finansijskih sredstava, planiranih za provođenje Programa, iznosi do 2%, ostvarenih od redovnih budžetskih prihoda iz prethodne godine.

Dosljedna primjena citirane zakonske odredbe, koja je i osnova za donošenje ovog Programa, osigurat će i njegovu uspješnu realizaciju. Ukoliko se iz Budžeta HNK bude izdvajalo manje sredstava, u odnosu na ona koja je Zakon odredio, ili ta sredstva budu značajno umanjena ili simbolična (makar u okviru zakonskog limita), uslijedit će, neizbježno, redukcija, ili čak potpuna neprovodivost mjera koje su Programom planirane za ostvarenje strateških ciljeva – konkurentnosti i povećanja broja MSP-a, te porasta zaposlenosti na području Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Na osnovu ovog Programa, Ministarstvo privrede HNK, na prijedlog nosioca Programa, donosi Godišnji plan provođenja Programa (dalje: Godišnji plan), kojeg usvaja Vlada HNK.

Godišnji plan sadrži: plan pojedinih poticajnih mjera i aktivnosti (prioritete poticaja za tu godinu), potrebna sredstva, izvore sredstava, kriterije, uslove i način korištenja sredstava.

Izvještaj o izvršenju Godišnjeg plana podnosi se Vladi i Skupštini HNK na usvajanje. Na Vladi HNK, koja je vodeći nosioc Programa, je da godišnje osigura dovoljan iznos sredstva

iz Budžeta Kantona, kojima će se omogućiti provođenje ovog Programa, a Ministarstvo privrede, s druge strane, zaduženo je da, u saradnji sa ostalim nosiocima Programa (jedinice lokalne samouprave, Privredna komora HNK, Obrtnička komora HNK, udruženja male privrede i poduzetništva, te regionalne razvojne agencije), nadzire i prati provođenje Programa i Godišnjeg plana, analizira rezultate i priprema izvještaje. U tu svrhu, jedinice lokalne samouprave, komore i udruženja („LiNK“ i „REDAH“), mjere i projekte iz njihove nadležnosti, koje su, na njihov prijedlog, ugrađene u ovaj Program, neposredno provode, te o postignutim rezultatima kontinuirano izvještavaju Ministarstvo.

Monitoring je završni dio primjene Programa, a otpočinje odmah nakon preduzimanja programskih aktivnosti.

Obzirom na zakonsko ovlašćenje koje je dato Ministarstvu, kao jednom od nosioca Programa, za praćenje provođenja pojedinih mjera, radi se o internom monitoringu.

Njegova se važnost sastoji u tome da i stvaraocima Programa, kao i njegovim korisnicima, pomogne i omogući provjeru, u smislu planiranog odvijanja i primjene programskih mjera. To je sistematsko i kontinuirano sakupljanje, analiza i korištenje informacija korisnih za upravljanje i donošenje odluka u okviru Programa.

Koristi monitoringa su brojne:

- procjena da li se Program odvija po planu (da li su aktivnosti i rezultati u skladu sa odobrenim dokumentima);

- davanje mogućnosti za unapređenje upravljanja budućim programima (šta se može bolje uraditi?);

- objektivniji proračun resursa planiranih/korištenih sredstava u okviru Programa (finansijski i ljudski resursi).

Monitoring podrazumijeva stalnu komunikaciju između nosioca Programa, kroz razgovore,

analize i korištenje informacija vezanih za napredovanje Programa. To, u konačnici, treba da rezultira razvijanjem mehanizma, pomoću kojeg će se odgovarajuće informacije plasirati odgovornim osobama i institucijama u pravo vrijeme, kako bi mogli donositi kvalitetne odluke. Cilj monitoringa je, također, isticanje prednosti i nedostataka u samom Programu, kao i pri njegovoj realizaciji. Da bi se utvrdilo koliko je Program prilagođen potrebama MSP-a, kao krajnjih korisnika, privrednim subjektima treba omogućiti da izraze svoje mišljenje. Ovo mišljenje treba da se zasniva na činjenicama koje su vezane za programske aktivnosti i prethodno utvrđene kriterije monitoringa (ne na njihovoj procjeni).

Kriteriji monitoringa su: relevantnost, efikasnost, efektivnost, učinak i održivost. Primjenom ovih pet kriterija upoređuju se ciljevi Programa koji se žele postići njegovom

implementacijom, sa stvarnim rezultatima.


Konačno, bez koordinacije vladinih politika, u stvaranju poticajnog okruženja za poduzetničke aktivnosti, odnosno, bez koordinacije u poticanju poduzetništva, između institucija na federalnoj razini, sa onima na kantonalnoj razini, te bez mjerenja uspješnosti poticajnih programa i njihove usklađenosti sa regionalnim razvojnim potrebama, neće biti ostvareni ciljevi kojima se zakonodavac rukovodio, prilikom donošenja Zakona o poticaju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta).

Stranica 31 od 32


Stranica 32 od 32

IZVORI PODATAKA: 1. Federalni zavod za programiranje razvoja F BiH: - „Makroekonomski pokazatelji po kantonima za 2009. godinu“ - „Socioekonomski pokazatelji po općinama u F BiH u 2009. godini“ - „Strategija razvoja F BiH 2010 – 2020. godine“ 2. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta: - Projekt: „Razvoj malog i srednjeg poduzetništva“ od XII/2008 godine 3. Federalni zavod za statistiku: - „Statistički godišnjak/ljetopis F BiH za 2009. godinu“ - „Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama“ 4. Ministarstvo privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona: - Baza podataka privrednih subjekata u HNK - „Informacija - Poduzetništvo i obrt Hercegovačko-neretvanskog kantona“ 5. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine - Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u 2009. godini

p r o g r a m - privredahnk.gov.ba

Documents