me iz

~~e ko11 kalnitn i !irot ~od.

o pri.

l. i b~z f &zom, ii.

ZD8DJa

'ama i moj

a nJe· gdje e ,Hotel

e. starih 'ostra, aći sve

jem ENKO

, l l

l

p GODINA Ill. ,Juni HH3. BROJ 20 . .

NEJUNAČKOME VREMENU U PRKOS!

RUKOPISI SE NE VRACAJU.­

PISMA l POŠILJKE NEPLA­

- - ĆENE NE PRIMAJU SE. - -

OGLASI SE RACUNAJU 16 PA­

RA PO PETIT RETKU, A ZA

VIŠE PUTA PO POOOOBI.

PRIOPĆENJA l ZAHVALE 20

- - - PARA PO RETKU. - - -

Pretplata: za Šibenik (donošenjem kući) godišnje Kr. 6.- za AustT.- l Ugarsku Monarhiju godišnje kr. 6·50 - za inozemstvo godišnje kr. IZLAZI SVAKOG PETKA.

Odgovorni urednik: A. - VJEKOSLAV TR INAJSTIĆ. l.~dav:u!, vlasnik i tisak ., Pučlc.11 Tislcura" D.r V. Ojadica i drugovi

u Sibeoiku. 8.50 Pojedini broj u mjestu 8 para, vani 10 para.

Braća se biju. vaki čas stižu nam s Balkana ve

tužnije vije ti. Do jučer braća Srbi i Bugari l aćaju se eto već oružja, da ga otupe i potamne' sjaj i lavu Kosova i Kumanova, Burgasa i Jedrena, Bitolja

kadra. Bratski pozivi svih !avena pa i

nastojanje Rusije i brzojavi cara Niko­kelaja rekbi da će ostati bezuspješni. Kad bi e saveznici sjetili barem tiječi Čeda Miličevića, vto ih je rekao još god. 1880 na svom povratku iz ofije:

> rbi i Bugari l Kao što vama u jeziku ne treba tumača, jer i - go­voreći vaki svojim jezikom - razu­mijete jedan drugoga; i to vam tako i u medjusobnoj politici ne treba drugih sudija, em va samih l Napredak i jed­nih i drugih upućuje va da e astajete, da e poznajete, da se zbližavate, da e bratite .....

>To je put ko jim ćete i jedni i drugi ići k srećnoj badućnosti l I e dajte se svratiti s toga puta l<

Ali Bugari su na sve to zaboravili. U objesti i skrajnom šovinizmu zaboraviv e 1 svoJe geslo: >Sojedinjenje to pravi si l a ta lc:

Srbi i Bugari. Koliko su nas veselile 1•objede

neše braće na Balkanu, toliko nas ža­loste razni sukobi i nepotrebni porovi, koji su nastali medju aveznicima. One vesele vijesti, koje su nas odušev ljale, ulijevale u nas snagu, ponos .... . .. . (izostavljamo radi cenzure. Gosp. do-pisnik neka oprosti Op. r.) ...... . . prestrašiše naše dušmane.

Balkanski savez bijaše ono, to

POD LIST AJ{.

Izborne sli čice iz Drniša. I.

Simo i ~Iiće, otac u 1 sm. Oba imaju pravo glaba u II. tijelu i vidjeni su "Srbi'. Pred kućom jm lijep općinski kestenj, koga im općina ne dade po je~i . Da ga e riješe, dogovoriše se da , irno glasuje , balkani­stiru", a sin !IIi će s fra trim. Za naj h šćeg izbornog lcreševa, kad nijednoj stranci nije do kestenja već do glasova, otac i sin vade kestenj i glasuj u jedan s jednom, a d1·ugi

s drugom strankom.

IL I vid jeniii težak Tade iz sela M. htjede

vr~iti svoje pravo u II. tijelu. Kad dodje na biralište i vidje mnoštvo svoje "svijesne" braće seljaka, srce mu se razigra od rado ti i gromovitim glasom povika: "Ko će me ku­piti, evo me na prodaj u, niže od 50 Kl'. ni­jesam". I dodjoše časni oci i kupiše našega Todu za 50 srebrenjaka.

m. (lz avlije pune bi1·ača).

"Jel de gospodine" - jedan će birač,

--~

nij u nikada željeli. a rega . u 8 u­vijek b )jali. Zato upriješe svim ilama. d!l zavade saveznike. Djelomično .- u i u pjali. Oni se sada vesel>, a mi u strahu lušamo crne gla. ovt•. U jimo se i ~alostiHlO i na amu pomi~Sao, <ln bi se balkansk: savez ima ra pa. ti ie da bi imao buknuti novi raL, n kojemu bi brat uništavao brata nu -ram tu ci­jelom ' laven tvu, a na neprocijenivu štetu Jugo lavenima. Svi vije ni Jugo­slaveni to o jel:aju, te rade i nastoj e, da se sporovi na mirni na ·in riješe, a balkanski avez ne raspane. Niko se medj u vim Slavenima ne oduvevljava za bratoubilačku borbu, o im par -po imenu fu·vata. (jer po krvi, rodu i djelima sa hrvatstvom nemaju nivta zajedničkoga.) D novinama koje se nazivaju "Hrvatska'· i "Hrvat ki dnev­nik' iza-.;lo je nekoliko glupih, nehr­vatskih, neslaven kih, plačeničkih čla­naka, kojim se nastoji uliti u hrvat ki dio nav.ega naroda a "tobo;>,e' u 'inte­resu monarhije Jdu ev ljenje i ljubav za Bugar ku, a mržnju i pre~ir za • 'rbiju. l\li nije mo pozvani, da sudimo ko ima pravo : rbi ili Bugari ; njilwva na m dj u obna borba ne oduševljava: samo zajeJni čki rad mo:i.e nas veseliti. Ali, kaJ o~:~ el. m.bctO u~ku , koji i.wša, pie­cjenjujući Bugare omra.zit nam rbe, koj i su nam uvijek bili. sad "u i bit će bliži od ikoga drugoga, pa i od Bugara odgovorit ćemo na njihove tvrdnje sa nekoliko činjemca. Glupo razbojničko arnautske, plačeničko je potcijenjivanje rba Bugarima. rbi su e u ovom ratu pokazali dobrim juna­

cima, poštenjacima a jo. boljim ave­znicima: Put na m re, Kumanovo, Pri­lip, junačke borbe ispod Jedrena i Skadra, te mnogobrojni okr~aji doka­zaše, da 'rbi u junaštvu ne zao taju

a puni mu rukavi i košulja •truca kruva, što je za voju " vije t' ugrabio - , kako ja ništa ne zanovetam, ja am kao pot.ten čovjek doša za stranku moga go ·podara :ut ništa, makar od jučer ništa ovdje okusio nijesam, samo znaš, moj a je žurnata l 2 banovaca i

po i jesti i piti .

n.

(Jz avlije b·iraća).

Jedan će birnč, n emoguć i s dignuti

jer pijan rakijom : " to je lo! Kn.kv1t je to sramota, držati ovako ljude žedne!" pak ce jačim glasom 11 Daj mi raki je, čuješ l Daj mi rakije! Daj l " J dadoše mu rakiie, i ou usllu da se treći dan probudi.

v. (Jz avl1je bimća).

Kad se iza večere dijelilo vino birll.čim, nastade najveća gužva i graja. Već se čuje: ,,Živiooooo !" onih koji e prvi napiše, tad će jedan berekin donjeg kraja avlij e : "Živio m . . . . a N a~ to na stotine grla , s:i­j esnih' izbornika prolomi zrakom sn.: , Zi­viooooo, naš načelnik, živiooooo l"

VI.

Iz sela U . Drniške zagore ant{klerikalni

ke u bugarskim novinama, da su , riJi Tartari . . . . . . . a da i ne spominjemo pJesme Vazova, te one zalosue, a i H011Je8ll6 skup~tine lJugarske omladine, te stotinu drugih sitnica.

Ne odu evljava nas rat izmedju bra(;e, meski su nam ovi sporovi, žalosti na chlf.anj e Bugara i nadamo se ela (;e pobjediti ~<.lrav rmmm, te da će naši dušmani rloživje i jov jedno crorko ra­zo ·aranJe.

Dodje li ipak do rata Bugari će ga izazvati. A u tom s lučaju ne mo­žemo ništa drugo željeti, nego c1a po-bijede rbi Bt.

r.a uij cl11itn save1mikom. B iteljska bitka ji" jedna od najznamenitijilt bitaka u cij lom halkan kom rRtu po priznanju onil1, koji to - ne ba~ rado - priznaju. , 'l'p ka s vojska po prir.nauju turBkih i:: nika i njemačkih vj vtaka borila sa lll\jbolj uredjeHom tur kom vojskom. :::lrhi sn prvi izyn~ili svoj clio, te su raclo i n ~ule6i bvojih života pomogli dnwim uver.nicima. a Ol:!Obito Buga­rima. Kakovi su kao . avezni i najbo~je su pokazali ka<.l su odbili za njih veoma povoljne ponu<.le nekih vele ila, je ni­je u htjeli da e razbije balkanski savez. Bijahu spravni i pomoći Buga­rima u slučaju rata sa R umunjskom. (Bugarska im sada odvra(;a prijeteći su vezom sn Rumunjskom protiv rbije !) ,-:::------------­Držanje rp ·ke vtampe, cijelog narodil, Povratak naših vojnika. a o obito vojske i narodnih vodja do­kazuje, kako Srbi ozbiljno shva6aju značenje ovoga rata i važno t balkan­skog saveza. A Bugari? Oni se nijesu pokatali nimalo više junacima, ali mnogo v iv e fnnatičarima i nezallValnima ..... Njihovo clržanje za cijelog balkan kog rata ne može se niti prispodabljati rpskom tll'žanju a osobito držanje

njihovog- kralja - (inače tudjinca i baš Njem ea .l?erdinanda !) rbija bi po ujiliovoD1 ratnom planu u malo dana bila osvojena od Turaka, a tad bi je velikodušni ]'erdinand bio valjda došao spasiti ! I to bi vclikodušje naplatio anek ijom či to rp kih zemalja: Pri­zrena, Dutia.nova . koplja i .Jiarkova Prilipn, da i ne . pominj m Ohrid e i Bitolja! Pa kako bi e moo·lo oprav­dati ono zatajivanje . rp kog junašt va i hotimično ignoriranje borbe srpskih junaka pod Drinopoljem; one bajke o srp kim grozotama i o kraljeviću Alek­sandru; onu zavi t, ':to su rbi zarobili ,v' ukri pašu'? A kako bi o kratili one (·lan-

agitator ispod nosa t'rl:ltrll od vede 6-7 u ira­ča n. tijela i sto je najinteresantnija, naj­većeg fratrova prijatelja težaka i\f. .._' . Kad ga je uvodio u avliju " vij esti· - r&zumije se da neuteč - tari je 1\l. . uvijek u ebi nnmljao: ,Ajme meni, kad dodjem ku­

ći ubit će m frntar" . - "Aj me meni, kad dodjem ku ći, ubit će me fratar itd.

\TL

J edan birač glasono na ime IliVOJe s punomoći, pa će svomu vodji :

"Elo hrate! Juna··ki sam gla. ono dn. puta kontra onim ja.. . . fratrim aad mi

daj 4 K." , Bog stobom·' v odja ć ,. nedaj u se 4

K za glas u ego 2 I . "A ti daj moj glas natrag, itlem fra­

trim, eni će mi dati 5 K. '

VU I.

Fratar ki agitator m dju katolicim . " ujte bra~o l Na§i du~ruani hoće da. vi

glasujete a njima, da vas porišćane ; doli rišćani! živio fra ...... ·

Gluovi , doli! ~iviooooo !" razlijeJ.u se po zraku okužono m vinom i ralojom.

Kad je medju pravoalavuim : "0ujte braćo! na§i dušmani hoće da vi i'lasuje •

Napokon nam se eto vraćaju voj­met nakon sedam i o. am mjeseca te- ~ goba i muka. .....

Vračaju nam se veseli , jer se nijesu oškropili krvlju krv.ćanskom i bratskom ..... .

račaju se svojim zapuštenim ogoljelim poljima i opustjelim dvoro­vima bijednim obiteljima, da na sta­rom siroma~nom gari(tu, što im je Jeamo jo ~ pstalo na negda plodnoj i bogatoj · edovini-r i dal' pj uz mile gnsl ·avoro~ stare,. p~· e dje-dova svo · o bo · n o o i Ko-avki idj ojki ~Jar u 1 .r ' · o u. o

Prilipu 1 Ska jer te narodne pje me jedini u ama­net otaca, jedina hi torija, jedina poe­zija i uopće kultura našeg eljaka.

z ove narodne pje ·me imaju sa­da na v, i seljaci i clrugill pje ama što u ih na pamet i za Ekzerzierung nauči li od svojil1 časnika feljbaba i kaprala. Evo ·edne takove pjesme u cjelini:

njima d~t vn pobunjevee, nemojte njima, mi ćemo ve za va učiniti što VIIJD treba .

A imaš li sobom rakije?-' pitaju izbornici.

C\.

Na i?.borim bijaše i treća tranka. '11o su vefinom izborni i iz sela P. 'l'i u '' im izhorim idu samoRtaloo. Već s jutra stave >eoma. visoke cijene sYojim glasovim. ude se i jednoj i drugoj tranci kad je najkritič ­

nije, pa koja više daje, onoj svoje glasoYe proda du.

X.

Nakon izbora. g. 19 11 nete jedan bi­n.č, koji je svoj glas proda.o za -i K. nog vodju :

,Doba1· dan gospodine! Kad će ruo opet onako juna.člci na izbore?'

, Ajde k vragu ti i izbori zar da mi izjedeš i čava iz kuće" vodja će.

"E! Kdeš ti meni k vrs.gu. a, opel će ;

ti mene zvati i dati mi -! K" m· od na .1•ije t~ • .

Ptit · l :l~l'l \;ll',~ \I li HH.~ c .~ ru opet hrli

O:o\ UJiti Beograd P reko rijek mo t on g rudi D a vojnici p o njem mladi Juri"~ti mog 1 sad.

P je ak kola top i konj Kod Zemuna vojsku skupi ra dusmana da nahrupi

Teško li će bit i po nj.

Dvaest prvog augusta pako Lijenla je ki a jako · I princu uodje srnj l sp:o n I reče mu, da d uvmnna Tri ' ta tisuć toga dana Ima, što j e docuo on.

Kad princ E ugen glas taj pr1m1 Odmlih jedan na ledini Vojskovodje sazvo tad Dobro ih podučnvo Zapovj ede svakom đavo Kako će ee j uri v at.

P rinc Eugen na krilu bio Kao lav so tuj borio, Pra i je juna ki in A princ Ludvig ni že dol Y ojništvo na boj okoli Da je tl·epto dušmanin.

Pod jurišem tvrdja pada Al princ Ludvig tu na trada Top ga zgodi prokleti Prin Eugen tužan nako

olio je nj ega žMko Junački ga osveti 11

Željeznice naše i one na Balkanu.

Dalmacija nava malena Dalmacija, koja j e " elika rodu vom , a ima pre­ko l OO godina da je pod \..u trijom ima krnj-zeljeznicu: Knin- plit-Šibenik Split- inj, ukupno 17 km. cca. pruge - premda joj je jo ~ pred 40 godina bio obećan i na papiru trasi'ran že­ljezni i:': b poj preko Aržana, Like itcl.

o,·ako je s nama, doeim na o ta­lom Balkanu j e ipak urugčij e :

, rb{ja ima dana 57 kilometara državnih ~elj znica a normalnim ko­lo j ek om, i 2 kilometara privatnih ;;eljezniea, ~to čini kupa 1223 kilo­m etar a. Zatim u rad u i t rasi su 53 kilometara dr žavnih želj eznica sa n or­malnim i 237 kilometara a uzanim kolosjekom. Tako 6e • 'rbij a imati za nekoliko g odina skupa ok o 2000 kilo­metar a ž eljezn ičk mreže.

eličina kapitala uložena u rpske želj eznice izno it će oko 200 milijuna kruna.

'i. t pr ihod rp kih državnih že­ljeznica b io je go d 191 13,219.551 u inara, god. 1911 F ,tJ12.242 dina ra.

C Bugarskoj u v željezničke p rug normalnog kolo jek a. Dužina

viju pruga izno"i 160J kilometara. rij ednost sviju bu gar k ih v elj eznica

izno iia je god. 190 oko 20 miliju· ua kr 11a. Či. t i pri hod iznosio j e g o­dine 1907 l '4 mi lijuna kruna, a go ll . 1900 3·9 mi lij una kruna.

i eijemice rčke u ve6inom uza-nog kolooeka ( l metar i SV SU Ul'U-

ge u privatn im r nk ama. N ajprij e j ~Sagradjena pr11ga koja ,·eže luku P irej ~;a .AtinOJn i koja je dugačka oko ' lolom tarc1. Ol;tale prug u agradjene docnije. <'jelo} up na žel j ;r, u ična mr e:l.a Un .: ke izno ·i elana 14G 7 kil ometara i u istu je ulo:l.eno oko ] 50 milijuna J i-nara. NaJva:l.uij privatno željezni čko dr u:t\'o je tc , U l'uštvo 'hemins u J! er liell euiques", k ojo j e sagradilo prug u P ir ej-Atina-Lari a-Derven. va je pruga normalnog kolo jeka i dugačka j e 389 kim.

Cnu~ Ovra Ill .JC imala ' e tlo go· d iue 1909 n ikakvih ~elj znica. 're je g odine sagradjena o l straue jednoo­ta lijauskog d.ruvtva željeznička pruga, koja vezuje pri tani-: t e Bar sa Vir-Pa­zarom na kauarskom jezeru. Ova je pruga d ugack a 42 kilom. i uzanog je kol o eka (75 cent imetara). Troškovi ok o podizanja o e pruge iznose oko , milijuna cl rna :rora namjerava da ovu prugu produži od ir-Pazara do P odg ori e a za tim i dalje n n. sjever do and.7.ačke granice. Ali ne samo na Balkanu nego i u Maroku, Tripolisu, Kamerunu i Kongu grade se željezni­ce ! A Dalmaciji? .... - Baccala!

lseljeničko pitanje.

Il

lseljenićko je pitar;je eminentno konom ke naravi pak znajući od ko­

like je ovo važnosti po naš narod, te koji u mu o loni i čimbenici, ne mo­žemo dozvoliti da se ob ovom pitanju toli zamašitom raspravlj a i piše onako apriorno i površno, abstrabirajući od vega onoga što je od odlučnosti po

to pitanje. Kao baza svestrane ob­radbe ovog pitanja m01·ale bi od prili­ke biti ove činjenice: koliki j e godiš­nji broj i eljenika iz kog područja, koj dob e, spola i zanimanj a. Koliko il1 stalno ostaje u iseljeni c~kim krajevi­ma, a koliki je broj istom privremenih i elj enika. Ovaj je podatak osobito za to ažan da o na temelju i tog može ua u tanovi koliko ide seljnčkih žita­ka na prodaju a koliko ih o taj e te ih e obradjuje sa is eljeničkim novcima. a kakovu za lužbu polaze ti i elj eni­

ci: da li ua pogodbu ili bez ikakav obveze, te onua na koji način putuju i kakovi su uvjeti putovanja. Onda bi takodjer trebalo zn?-ti koliko imade našeg naroda u prekoantlantskim kra­jevima č ime e prosj ečno ponajviše bavi, koliko mu otprilike izbacuje dnevn o zarada. J eclnako tako neop­h odno bi nužno bilo znati koliko ise­ljeničko a DO\' a ili po tom ili preko nov ·anih zavoda dolazi u domovinu. Na koncu trebalo bi pomoću I omno vodj enih tati tičkih podataka izna6i da li naši ljudi odilaze u te kTajeve gonjeni prij ekom nuždum, j er Yaljda k od ku6e ne mogu uz najbolju volju i valjua jednak trud i rad da preživ ili ga p ak tamo vu -: e ona svima nama prirodj na želja za to većim dobitkom il i za što unosn~om zaradom.

o,·a pitanja, čini se, ni u odyeć razbij ala glave pojedinim patriotima, za tupnicima i novinama, jer prateći mi i p ozn avaju ći do ta tih pikanterija u i eljuuičkom pitanju, nismo još nig­dj e ~ itali kakovu tatistiku ili ·uli k akav pozi t ivan odgovor, koji bi tu­mači o zagon tna gornja pitanja. Još j e manje tati tika bilo s koje trane o-vi jetlila j edno od onih postavljenih

p itanja k oja u od odlučnog momenta po iscljent-: l-o pitanje ili zgodnije re­~ en o koja u kl ju-: rj e~avanju ovako zamašitog pitanja.

Ta i alo t i mi nemamo pri r:1ei nikakova odgovora bilo u kojoj fo r mi, ali svakako ob ovom bi e pitanju da­la :; mnoo·o manj trud govoriti i ra­Bp l'a-rljnti kad Li svi ti podatci bili p om uJivo ak uplj eni i kriti ·ki obra­dj ni . e amo to, ali bi se onda mog­If) razložno i opravdano g evoriti za ili proti m igraciji, dok ovako n ostaje mtn1 d rugo e6 da r n činimo n ke mo­m ente, koji u jeclnn.ko važ ni a koj i e J o sac1a nisu u pretres uzimali . Ne-

go o tom po tom. N. K.

Politički predgled.

Zadn;e vijesti : Srbija i Bugarska popustile su želji ru­

skog cara, da s spor riješi na mirne. pak

će i ti hiti rij ešen od samog cara kao suca

u tom. (Drago bi nam bilo kad bi naše zle

slutnje već jednom i ščezle Op. Ur.)

Položaj je na balkanu kriti~an. Do sada nije nastupila nikakva promjena. Odluka o ratu ili miru o čekuje se kroz koji dan. Obe vojske stoje na granici spremne za rat.

U Carigradu je veliki vezir i ministar rata Mahmud Šeiket pa~a bio je jučer prije podne na putu u vladinu zgradu napadnut hitcima iz re vol vera, teško ranjen i četvrt

ata nakon toga urru·o je. Ubijen je i nJegov adjutnnt. U gradu vlada strašna panika. Vojska je zaposjela sve ulice. Nasljednikom Mahmud paše imenovan je Said paša. Boja­zan je da ne bukne revolucija.

Demarche za demobilizaciju balkanskih država slij edit će danas. Austrijska je vlada poslala voj im poklisarima dotične punomoći.

Parlamenat je nastavio debatu o :fi­nancijalnoj reformi. Budžetni odbor je pri­hvatio budžetni provisorij , a odbio je sve r rotupredloge. U odboru za željeznice pri­kazao je zast. Biankini žalosno stanje dal­matin Irih željeznica, zahtjevajuć od vlade, da barem izjavi što misli u ovom pogledu učiniti.

Kralj je imenovao grofa Tiszu mini­strom presjednikom. Imenovanje Tisze mini­strom presjednikom izazvalo je pravu kon­sternaciju. Magjarsh opozicija, prijeti skraj­nom obranom. Zastupnik Desy je izjavio, da opozicija poznaje reakcionarna namjere i brutalni egoizam Tisze, te da ona, opozicija, ne očekuje nikakvog pardona., ali da ne će ni dati pardonr.. Opozicij a je držala konfe­ronciju, da zaključi o daljnjem svom drža­nju. 'l' iszova garda prijeti, da ako opozicija proslijedi svojom tJI.ktikom, da će glesovati zakon. po kojem bi renitetni opozicijonalni zastupni i izgubili svoj msndat.

Grof Tisza misli odgoditi riješenje hrvat ke hize do jeseni. l\Ijesto bana ost.a.ti će nepopunjeno, a Unkelhauser će i na dalje provizorno voditi poslove. Ovomu načinu ri­ješenja hrvat kog pitanje opire se Josipović i stoga ne će da se primi mjesta ministra Hrvats ke. Tisza je već sastavio novi kabinet, u kojem ostadoše sTi dosadanji ministri. }{i­nistarstvo poljodjelstva preuzima podpresje­dnik raclne stranke baron Gilla.ny. Mjesto ministra za Hrvatsku ostaje nepopunjQ!lO. Ministar tvo a la:ere preuzima Burian.

Kralj je jučer primio zakletvu novog ugarsko~ kabineta. Vlastoručno oprostno pi­. mo upravljeno Lukacsu je vrlo ljubežljivo. hlini11tarstvo za Hrvatsku je preuzeo Tisza.

Opozicija nije prisustvovala jučeraAnjoj

jednici parlamenta. U sjednici ma.gnatske kuće priredjeni su oštri iskazi proti Tiszinom kabinetu.

Budgetni odbor car. vijeća. Dne 6 t. mj. jednica budgetnoga odbora trajala je od 10 ati prij11 podne do kasno u večer,

na prekid od tri satA. Ministar financija Zales­ki navijestio je u odboru, da lroni promije­niti budgetnu godinu. Po tom će nova bud­getna godina u pra.vilu počinj ati l jula i svršnvati .3() juna slijedeće godine. Već ove je eni poda trijet će se polugodišnji budget, a u janunru ili februaru 1914 cijelogodišnji sa stupanjem n11. snagu dne ljula. Na taj se na ·in misli izbjeći vj ečitim provizorijima. Iz same d ebaL bilježimo amo d va govornika : Dr. 'l resić-Pavit-i. ć izjavljuje, da je ministar ministar pred jadnik parlamentu svečano obe­~ ao, da će e zauzeti, kako bi se dokmjčio np ·olutizam u Hrvatskoj. On je trebao samo ~apov ij el iti , pak bi ga u Pešti poslušali. No baš u vrij me veliki opasnosti za monarhiju dn.lo e onima. u Pešti da. vladaju kako ho­će. alje govori o hrvatskom sveučilišnom pitanju i izjavljuje, da hrvatski zastupnici ne će mirovati, dok se u Austriji ne priznadu

ispiti zagrebačkoga SYeučilišta. Napokon s obzirom na to, što je mobilizacij a samo u Dalmaciji staj als više od J O milijuna, pre!l­la.že predlog, da se na jugu monarhije pro­vede demobilizacij a. Zast. Mat·ekhl dotiče se i jugoslavenskoga pitanja. Ovo će se pitanje jed·n• riješiti na. tlu parlamenta. Nije zgodno govoriti o njemačko-madžarskoj hegemoniji. Govornik izjavljuje u ime svoje i svojih su­mišljenika, da njihova naatojanja ne idu za uapostavom njemačko-nacionalnoj propagancli, nego o tom, da se stvori prihvatlj ivi modus vivendi, uz čuvanje nacionalnih i gospodar­skih mogućnosti za raZToj naroda, koji tu ulaze u račun - sve to u okviru dualizma.

Rusija i balkanski spor: J edan je ruski diplomata izjavio, da će Rusija uloži Li sve sile, e da se zapriječi sval(i sukob medju samim saveznicima. Ruski krugovi ne očeku­j u dr. će se na sastanku četi rij u balkanskih ministra presjednika poc;tići jednodušnost. Rusija će u tom slučaju intervenirati e da sporna pitanja budu riješena na naročitoj

konferenciji balkanskih delegata, koja bi se održala u Petrogradu. Ne bude li prihvaćen ovaj predlog, Rusija će se primiti arbitraže za sporna. pitanja. Ruski se krugovi pouzda­no nadaju u mirno riješenje krize.

Engleški je kralj priredio dejeneur na počast balkanskim delegatima, čestitajući

im poslije istoga što je bio sklopljen mir i pozvao delegate balkanskog saveza da za­priječe pogibelj novoga rata, jer bi taj rat značio zločin protiva čovječanstvu.

Bosanski sabor će sigurno u najsko­rije vrijeme biti raspušten - kako javljaju iz pouzdanog vrela.

Kod novih izbora za. bosanski sabor vlada će postaviti svoje vlastite kandidate. Ona. će osnovati i jedan list koji će izlaziti u latinici i ćirilici, i jedina je poteškoća u tome, tko će preuzeti uredništvo toga lista, jer Yladi je do toga stalo, da list uredj uje domaći sin. Taj bi list imao biti organom vladine stranke.

Bilješke. Luka jukić. U nedjelju 8 o. ruj . na­

vršila. ie godina dana, da je omladinac Luka J ukić počinio atentat ns. Cuvaja komesara Hrvatske. Kako je poznato Luka J ukić je osudjen na doživotnu tamnicu, a čami u za­tvoru već godinu dana.

Urednik "Politike" imao je inter­view sa srpskim prijestolonasljednikom Alek­aandrom, koji se o bugarsko-srp kom sporu izjavio slijedeće :

Upravo je čudnovato, da se u bugar­sko-srpski spor u vodi tol iko komplicirnnost.i. Buganka je prije, a i za rata, kao i poslije rata temelje bugarsko-srpskog utanačenJa

muče uništila. Mi se nismo nikako mogli kod Kumanova i Bitolja osloniti na bugarsku pomoć. Da smo se na uju oslouili, Bugarska ne bi nikada zauzela Drinopolja, ona ne bi prošla Tra.cijom do egejskih obala. Ako je tko u balkanskom ratu obavljao svoje save­.lničke dužnosti od Skadra pa do Drinopolj&, onda su to bili Srbi. slijed toga, kad smo toliko pomoći podavali, više je nego nelojal­no, kada Bugari na desnoj strani ardara svojataju za. sebe V eles, P rili p, Bitolj• i Ohridu. Bugari za to nemaju odlučnih i objektivnih razloga, pa ih zato ni ne navode, jer svi ti razlozi govore za Srbe. ~acedonija nije oteta Turcima po Bugarima već rbima.

Svi spomenici, koji se još danas nalaze u Macedoniji i Staroj Srbiji srpski u, a ne bugarski. I aa etnografskog i etnoloikog ta­jališta Macedonija pripada Srbiji. U či ta.voj

ae Macedoniji i Staroj Srbiji vetkuje srp ki zatočruk sv. Sava. Srbi su svojom krvlju Macoooniju osvojili i Bugnri nemaju prava da ju sTojatnju za sebe. I sama srp ka skupština i srpska vla~a izjavile u cht de na obala rijeke Vardara mora pripa ti Srbiji i u tome Srbiju neće nikome popustiti osim onome, koji će na macedonskim bojiš timll. potamniti slavu srpskog oružja. to se tiče

dej~nenr

ti tajući n mir i da za.

i taj rit

1 DaJ ko­javljaju

mj. ll!·

e Luka

· u za·

inter· Ill llek· 01 sporu

bugar· cinuJo5ti. i poslije

an~~n)

fO mogli pugar.il11 3ugar;ka

1a ne bi A,ko je

~~.~eo;:!;:· d ~o

neloJal· \ardara Bitoli• i uučnih i

pa vode,

cedooija rbi lll8·

naJaZĐ

a ne

O ~ ,ta· " . titJifOJ ,.

e srp~ ~ Jari)U

~ pr&Vtl,

~s!P,i& Ill de_,n.

rbiji 1

titi o~lll lojištilll8

se tiče

držanja veleTlasti prema bugarsko-srpskom sporu izj1nio je prijestolonasljednik, da je

posve razumljivo, da. Evropa neatrpljivo čeh

na lihiclaciju Balkana. Bn.lkanski rat u svim

je europej kim dtiava.ma doveo do trgoTačkog i industrijaLnog zastoja zaprij etio se Europi,

dn. će u njoj planuti općeniti požat·, nu tome

nij u rbija kriva. Da je bilo na. • rbiji, mir

bi već davno bio pod konac godine 1912. utanačen. Ja sam uvjeren, da će objektivni

razlozi rbije, kao i pogled na balkansku

kartu uvjeriti v levLasti o opravdanosti .srpskih zahtjeva.

To što Buga.rsb zahtijeva u ime hege­

monije na Balkanu, u ime ra.vnovjesja i za garantovauje mira, re to ne bi moglo da

osjegurn mirni i kulturni razvitak balkanskih

naroda. Za to nosit će odgovorno t onaj, koji hoće da V-medju balk11nakih saveznika,

kao i izmedju velevlasti sije razdor. Preten­zije Bugarske na iva ono. područja, kojih je

po jed životni interes Srbije, u&rožavaju mirno

rij šenje spora. Koje mu drago došlo riješenje, jedno je sigurno, da 'rbija na će i ne može popustiti.

Slavenski svijet i srpsko-bugarski spor. , Pokret" donosi o tom •lijedeće: "Kao što sH sjajne pobjede J ugoelavena na Bal­

kanu oduševile sve Slavene, tako ih sada •mućuju glasinA o sporu izmedju Srba. i Bu­

gara. Balkanskim savezom nastala je nov& velerlast i baš tim aavezom dokumentirali au

Srbi i Bugari neobičnu političku zrelost. To

je bio takav Yeliki moralni prestiž, da ga. nijesu mogle nadvisiti ni neslucene velike po­

bjede u oruiju. Ako tog aa.v~a nestltne, ako

se dapače Srbi i Bugari medju sobom po­

kolju, nitko ne zna, kakova će onda. nastati

situacija, nije li onda ugrožena sama sloboda balkanskih naroda ( Tko se ne zna. sam u

vojoj kući urediti, taj neka ae ne čudi, da

mu susjed dade poduku o "redu'. Tako je i poljačko kraljeTstro propalo. Naie hrvatske

novine volile bi naravski, da Srbi prošire što

više svoje buduće granice, ali jednako i izra­

zava.ju želju, da. se balkanski savez uzdrži.

Tako je nedavno splitska "Sloboda' donijela l-lanak u ime Jugoslavenstva, koji je članak

"Slovenski Narod" s odobra.n.njem praštam­pao. I ostali Slaveni na razne načine šalju

poruke balkanskoj braći da svojim razdorom

ne unište uspjehe svojih slavnih pobjeda.

D.r Kramarž, vodja mladočeha, govorio je

u utorak u Pragu, pa ae je tom zgodom dotakao i doga.gjaja na Balkanu, veleći, da se ondje ima sada da odigra jedna od naj­

većih tragedija. 'l'aj nam apor, rekao je dr.

K., razdire srce, kad pomislimo, da bi bilo

moguće, da Slareni nakon turske prolijevaju

i slarensku krv. I sve to zato, jer ondje

pobjeduje ne razbor, nego osjećaj. Ako Sla­

veni stvore na Balkanu čvrsti aanz, onda

će biti svejedno, tko će od njih biti veći ...

Da, o tom se ead u ovom sporu i radi,

da ae ustanovi - kako smo nedavno iatak­

nuli - imade li u balkan~kom savezu uyjeta

i životne snage za budućnost. Ne Padi ae

o nekoliko mjesta u Maćedoniji, već o shva­

ćanju uopće saveza na. Balkanu, kao jedne

velevlasti. A ta odluka stoji glavno do Bugara."

jedinstvena austrijska carevina. Ovih se dana u Beču konstituiralo političko društvo

"Domovinqki Savez za jedinstvo i anagu '.

DruUvo je zasnovano po velikim i širokim di­.::nenzjjama, poput poznatog "Flottenverein", te

ima da protegne svoju djelatnost na sve zemlje

Austrije. Cilj je d.ruitva. "u.akrisiti ahvaćanje i oduševljenje za jedinstvenu austrijsku care­

vinu", a članom može postati "sva.ki puno­

ljetni državljanin ove Monarkije, koji je te­

oretično protivnik toli Austro- Ugarskog dua­

lizma, koli trijaliziDA i koji nazrijeva apae

domovine samo u uspostavi državnog jedin­

stva '. Ovo društvo raprezentira dakle onu

najno\·iju političku struju u .Austriji, koja

hoć~, da odstraniv dualizam, uspor.ta.vi cen­

tralizarr. i stvori jedinstvunu austrijsku ca­

re-rinu. Osnivač toga društva neki F. von

Schnerer razlaže u crnožutoj broAuri te "no­

ve" ideje. Tu se u ilavnom dokazuje, da,

ho Ato OIU' Franjo J osip I., kada je atu pio na prijestolje, nije bio Tezan nn sa.mostalni

ugarski ust&r iz godine 1849., nn. koji ee

bijaie ukleo njegov stric Perdinand IL u

Po~unu, isto tako ni zakoniti nallljednik car v nije vezan na clualistični ustar, na. koji

se oat· zakLeo god.ine 1867. u Budimpešti. Zakoniti nasljednik je vozan samo da opremi

uz "Vlastit potpiS~ pojedinim kraljevinama i

zemljama carevine, uključiv i Ugarskoj okto­

baraku diplomu, te da se u prijestolnom

proglasu zakune "da će vjerno (-u vati i ispu­nja.ti usta.v proglden u Februarskom pa­tentu".

Na indeksu. Splitski furtima.~ki , Da.n" donosi u nekidainjem broju dugu čitulju

protir - slu~benih "Nar. Novina" radi "pro­tuvjerskih i nomoralnih članaka''. Na to svoje

otkriće upozoruju redarshenu obbut poziyljući se na naredbe kr. povjerenika .. ,

NedMno su pa.k "Riječke Novine·' radi proturjerskog pisanja napale - Širolinu

"KrAćansku Školu".

Afera Redi. Kako se autentično jarlja, ima pukovnik Ljude-rit Silndermann postati

šefom generalnog štopa u Pragu. - "Pra­ger Tagblatt" doznaje, da je Redi imao u

Pragu jednu ljubovcu i da ju je često u svratištu, gdje je udobno stanovala, posjeći­

vao. Ta je ml.a.da i lijepa dama živjela veo­ma povučeno i uije s nikim općila. Kad je

Redl počinio samoubojstvo, ona je otputovala

u Beč, odakle ju je Redl onomadne bio i

doveo u Prag. - Uatauovljeno je, da je Redl u uniformi počinio samoubijstvo i da je u toj uniformi pukovnika generalnog što­

pa položen u lijes i pokopan. Prema tomu

nije opravdano 11azivati Redla "bivšim pu­kovnikom'', to manje, što nije dostatno, da

se jedan časnik odrekne svoje ~arže, već tre­ba da ga sud pravomoćnom osudom liši tak­ve časti i alutbe.

nRuskaja Molva" priopćuje "rijest, veo­ma senzacijonalnu, da je, naime, pukovnik

Redi u času aneksijske i nedavne krize nei­

skazano mnogo koristio Rusiji. Rusija b!jaAe svakčas obaviještena. o svakoj, ma i najma­njoj pripremi austrijske vojske, o njenim raz­

redjenjima i o osnovama, tako te je prema

tomu mogla. izvrsno udešavati svoje diplo­

ma.t.ako djelovanje. Na. temelju Redlovib do­pisa mogla je Rusija paralizirati svaku au­

strijsku vojnu odredbu proti sebi i kad je

monarhija uvidjela, d& je Rusija odgovarala

shodnim protuodredbama, nije mogla svoje

zahtjeve onako iapunjatl, kako bi bila !eljela. Otuda onda. oni diplomatski porazi.

Iz Newyorka listovi donose senzacijo­nalnu Tijest o tajnom ugovoru izmedju Nje­mačke i Japana. Ovim ugororom bi se obe

države bile obvezale na medjusobno potpo­

maganje proti Rusije i Sjevero-Američkim državama u tihom oceanu.

Dvije jabuke - iz Beča i iz Rima. " loboda" donosi sljjedeće:

Kad su katolički teritoriji u Staroj Sr­

biji i Ćirilovoj Makedoniji došli pod vlast

srpske dinastije opravdana je bila nada u

čitavom wem narodu, da će barem tu biti

uvedeno slavensko bogoslužje. Barem tu ne

će se opirati bečki hofrati i magjanki vel­može.

Prevarili amo se. Još jedan put htje!~

nas je rimska kurija da razočara. Srbija je tražila, a kurija je odbila slaven8ko bogo~

sluije. Beč ko da nije hLio da izoatane za.

Rimom. Hrvatako domobranstvo ima. komandarni

jezik bnats.ki. Ovih je dana ministar domo­

branatva. poslao naredbu, da se svi nalozi i zapovjedi u hrvatskom domobranstvu odslije

!alju hrvatski i njemački, a u slučajevima

surim preinim samo njemački. Wiedereroberuog des K1·oati.ens ! l

Dopisi. Imotski, 8 lipnja.

(Viteški naćelnlk). Mi imamo krasna

načelnika, da mu nadaleko nema para. Gre-

hota da ae nije rodio u arednjemu vijeku, jer bi za cijelo bio proglašen vitezom. Nego

sada su drukčiji aakoni i ne gleda. ae vele

ni n& ćaaii ni na bocatatTa, jer bolica Pravde znade samo z& jednakost i pra.ricu. Kroz

vrijeme manje od tri mjeseca bio je osudjcn

na mjesec dana tamnice, pa :ea. drugo njegovo

jundtvo na lO dana tamnice ili K. 50 glo1e.

Sada opet visi jedna tu~ba radi uvrede ir.re­

čene na jamoj ra.sprui u sudnici. [ tako je

u njega : jednu ne avrši, druga je već na

dnemome redu. Poput magjarskih ritezova bila mu je prutena prilika, da. se bije na

dvoboju - kako je bilo izneseno nekidan u

naiem podlistku 11 Imotaki Don Kvižot" -

ali sjećajuć ie milanakoga edilct.& i Konstan­

tinova znaka na r.ebu i on se je za križ

.zaklonio i mirne dqše, čiste eavjesti uakliknuo :

u owm z1~aku pobjedi t tel l Da je oavj edo če n

krićanin katolik, to znadu i popi i f.r;atri, a

znlldu i to, da malo ko ;lijl.de sastaviti n~bo i zemlju bo on, ali to ne !Dari niit., kad je župan Bratovitine Prea. Sakrament~ i predsjednik crkovinp.ratta. Ove i druge časti

uz predsjedništvo nKola" pokriv,.ju ne, a,

ma ave debolim - mutapOlll. Ali nije ni vrag crp. koliko ga. .ka.~u. Nanj .kidisali, jer

kao pravaij i načelnik najveće općine od

"42.126M du§a bio u Kažinu n~ z~~oba"ri ~­žina i Lege, a zatajali da spomenu i maloga

Vitorina i čhma Angjuline obitelji, koji su zabavama. audjelovali kao i on. Ko će im u

kadno se je radilo o mandatu Hesardićevu. Zatim fra 'iro stade liječiti sve redom, i

eto ti ga gdje bolesnim pomaže, koga ;to bolilo da bolilo: tu se daju za ljekariju div ­lji golubovi i žabe kornjače. malo po malo

došlo je i do pu re jer da i ona ukida ~ ribru" .

U šhabnicam ima oko l:l700 kruna, pa. lu.d dodje ulagač da pita uloženu

notu (na pr. K r. 2000) fra. Boni, a ovaj

nema otkle, eto u pomoc fra ( •ire i klJa­k&člcih ikrabnica . . . . Tako se našom le­

mozinom podupire gradačka blagajna, a na­ša crlcn sva odrpana. ,··to ih briga.! tarija

je blagajna. i izbori!

• ad se počeo i ra-zgovarati u crkvi. lekidan na l f.1ipoja. pokaže jednog seljaka

pred sv. olttlrom nekom svome bra.tu fratru

u modrim gać~a : , Taj je demokrat! -

Ovaj njomu : "jesam, ali šuti oče nije sveto mjesto da se o tome govori". 'ada tini

što hoće, pa nam ni mrtve ne pušta u mi­

ru. Jesenas njegovo pra e sve grobište izra­varilo, a od nikidan, od kad su fratri ku­pili nekoliko glasova na izborim pase paripa. u grobištu itd. Bolje bi mu bilo da. pla.ti

zajam fra Lahoru u agitiranju za vetu viru

u općinakim izborim. Na koncu kažemo fra

Ćirilu, da bi bio bolje učinio, da ne hudo obnoć pao na Šimtuld!inu gromilu i da nam

ne poeluje sa lemozinom.

upra"ri kat. stranke prava šta. i zamjeriti, kad 1 '7 • t oni sačinjavaju tu upravu i u njoj su u ve- ~ mjeS a. ćini. Pa to za nje nije ni z;Allljemo. - Ma- ) leJla. je Dalmacija, al je dika rodu avom, pa '~ Zapljena. l zadnji put je modra olov-

je dika i načelnik općini od "42.126 ... duša ka , kao uvijek izvela neke operacije. Bio

aa nekoliko sudbenih osuda na ledjima. nam je u cjelini zaplijenjen dopis .Antofo -* gasta 24 travnja" koji počimlje riječima

Alfi?·cviteva rabo~ u Imotskoj kraJini. "Primismo" do . . . "balkanskim savezm-cima".

Pobožni trgovac i 01t&lo D.r A.nte Alfire"rić --.....,~--~'"!""'-~---;-hoće da drii niti politike cijele Dalmacije. tevan Oalogaža, mladi ",-elei;Q.

Jesu li praznici ili je &kolilko doba, on se ni k", koji je u J ukićevom procesu u Zagre­

zaleti sad tamo, sad amo d& iiri, ne Dll.uk · bu bio riješen, poznat a svojih riječi uprav­

krićanskoga m.ilosrdja., Teć diplarerJje. p 0 ljenih državnom odvjetniku u onom procesu:

natezanju i na.pjerima dipala čini se, da se . - "tiačuvajte vaše optužnice, jer do lO go-

on izvrsno raz11mije u ovu vrst glazbe, jer dina bit će nas ne dvanae:.t, nego dvaua~st mora da mu oaobito duši prija. tisuća" - bio je u našem zadjem broju u

N. pr. on se je više puta sjetio imotske cjelini ~ijenjen. Ni njegovu kršteno ime krajine i ogromna većina onih prava§& dala nije poiJtj_eftila mod olov !

ee u diplarenje. Diplt.ša je bilo i prije nje- stale

gova pohoda velike nedjelje u imobkoj kra­

jini; on je rano onda bio došao, da za. se predobije većinu pravaša. Na putu pratio ga

je fra Roko V u korić profeaor na fratarskoj gimnaziji u Sinju. U Imotskomu, na. Stu­

dencima i u drugim •elima držali su ae mali rrlo poUJ:dani aaatauci, poeiije au zaredali

aastanci kod župnika, a na tim sastancima

mogao je da. uč.estvuje samo jedan svjeto­

vnjak, koga se nastoji da. se predobije za diplarsku politiku.

Onomadne je Don Ante poslao u Imot­

sku svoga pouzdanika Ženska Donadini, da

tobož pregleda fratarske blagajne, a glavno

je bilo, da 11e povjerljivo razgova.ra o diplar­

akoj politici. Svakako hYala mu na '!Jrizi za ovom krajinom!

Jz Dubrovnika. Ovih dana bijahu ir:agnana tri gimna­

zijalca od javnog i priv~tnog uče.nja radi

sudjelovanja manifest$cijama za B.alhnski Savez i Jugosla-riju.

Iz Ćavoglave.

smo na prikaz djelo popa

Petm Kaera: "P ovj esne rte Grada \be­nika i njegove okolice•. Dio prvi: OJ na e­

ljenja Hrvata do krunisanja kralja Kolomo,na

kao i d1·ugi clio: Od kruni anja Kolomana do

predaje Šibenika Iletačkoj republici. U toj

je zanimivoj povjesnoj radnji iznio pisac naj­

atarije uspomene grada ibenika na zlat­

noj niti hrvat ke prošlo ti". · Djelo se može dobiti jedino u mj esnoj

"Hrvatskoj Tiskari (Dr. Kdelj i dr.) . Pre­poručujemo ga s-rima.!

Pošta. "Prispjelo otvoreno uredovno Od kad nu je Bog rije~io fra ...:imuna.

).Icmdjuiića i njego"rih sudbenih progonjenja ·

ke.vgallja izvan suda i tučnje u crkvi, dad~ z

opasku stižu nam če to

~ aj ,,ibis-redibi ' u •m·ed{)uno - za-

nam slična njemu. a u nekim stvarim i go- tv reno ! rega od njega fra Ćirila Kržanića. Kad i Napo OD i pisma, što stižu naviru go

ovaj došao prikazi rao ae je milostivim, nepač • apodjicama otvaraju e na ošti.

ljivim, neuvridljiviro, pače je jarno kazao • ~ Vofovi, :s o pred ribarnicom zavezani

av. žrtvenika : Evo me k vama i uzgajat ću o tabla., ko na paši, muču da ih je strahota

vas kao pra. vi pastir ; neću ee ni ušto pačati. slušati, dodijali su već okolišnim tnnarima

Ali se gla!!oviti cetinski agitator ne održa na (i biskup neće slatko spavati uz onu dreku i

tome, n~go se poče pačati u "ri§e strari i mukanje po noći. Op. ur.) pn. bi bila dužnost

stade sve tobož uredjivati i čistiti : Najprije redarstva dn. ih se s onog mjesta, gdje je u

upali .na. ratri oltar Sr. Dije prije dolar.ka večer najugodnija šetnja i gdje je zvijezda

presvitlog Biskupa jer d& ae on neće stiditi gradska - katedrala našo. - čim prije

za nj. Onda poče sa:z:irati neke u svoju ku- ukloni, jer takova šta moglo bi se dozvoliti

ću , kako valja narod lo-rit tumačeć im, kako na kako,•om pazaru eoskom, ali ne na naj­

je to on zna.o r~diti u Lućanim i oko Sinja ljepšem dijelu obale i gra(l kog et.ališta.

• :t4 ll :t o 1 l Oll ll l j~ r:· :J. : 03 1\Sj\c·

• p :::1 _ - ::rr 1· • -t>!\ s1sk > • c:ri p e ) :" . ::.~ t r:..;: •ij~ a S Te ·&men. em, kO da 0118•

jaju Tri po ·-Bezobrazni laik u crrri sv. Frane

nekid~ - ' l da po ns.lo0 s;ojih uzgojenih :; "ina - u · tano jednu mladu.. odlicnu

go~podjicu pri priceiti. jer da se ne smije u cr\.'"1"11 dolaziti !roli m tim, • -eh pobo ini

oci p&Ze ua ~Toje i l.knštiJe. s ne ns gole

podlaktice mladih !:Oipo 'i • - "er nk ne

mi -li o zlu~

Društvo Šubi ćevac". Iz,iešteni mo. d je o d.ru:tTo ;eć po- el o s;oje r&d.nje:

koje će n :uu ua ~ega "ubiće> naprsnti • snu atn.k ionu ocku pr;oaa reda. X e

o da će -e dntš ro pobrinuti. da u na· ­

. ćem roku po~umi i ole djelo;e to.,.a pri ­

-a tn o aa ·etali~ ~ i ds gradjanstru z. odno na­

mJ " ' enim uparua i kio ·om bufietom ul-ini b r&n - n& ~ubićercu i jo' simpatiC.:ni­

iim. nego će nukoro da počne i ~~dujom ukusnoga kolno!ra pu :s n-lo malenim u -po om. Da s : o j moguće manjom :;;o­

tom o uredi. uru 'hu je bilo predusretljiro ns ruku i Pro> jedui~tro P riziruoa Sudiš a.

koje je itarilo na raspolaaanje mjesne uzni­

ke .:tko ds izTedenj o~ puta. po mi"ljenju

gc1•r ll' " ' l r. koi· ~ ·e ·m ino. ue l-_, . t.J .. U • od - ,1(10 kru :l. - Yeć u dru­

; m stiale ponude ne.k:ih privatnika. koji bi

tim putem u;eli saobrnć.aj omnibu-ims.. tako

d će e mo i najn;e s 20 ps.ra ugodno

poći iz !ITad& aore. a o će bez umuje doći dobro i onim o ob!Ulla, koje se nerado uspi­

nju. jedno će e u-tanonti i stalna tarifa

z:-. unajmljiv-anje ·ol'ija do aore. - Drnštto e je 'ft"Ć obratilo pozi;om na ~-ibenč.ane i

prijst" je ~ibenikll, da aa pomO!!UU tlanari­nom. pa smo u•jereni. da će se naše gra­djans vo ~premno odaz;ati i obila o pomoći to dru· vo. ko"e ima odi ta plemeniti cilj.

~ad.amo se u ostalom. da će e i ;!asnici

zemlji'tA. kuda će da prodje kolni put u koliko do sad nije-u. -Ti drage ;olje ustupiti

potreban omad svoje vlasnosti koja im je

" da go i ·r( jer je to u pn-om redu i po njih od Telike kori::.ti. ~~ uredjenom i po­

~umJjenom obronku Šubićerca kad tuda pro ­

dje modenu put osnjetljen električnim žaru­lj&ma. naskoro će zabjelaskati n ·usne

ville. ps je raz.umlji>o. dtl će · vaki >la ni k u u tupljeni komadić zemlji"ta biti nsdok­

nadjen tim. "to će mu cijena zemlji ta uz

t. j pu po"'kociti z.s. barem dmde ·et puta. s ao}o ~tijenje koj e -e da ndi pod ·ubićeY­Cem. bit C:e tada uku- o moderno šetali:te.

Bt , (' n .. d.1 judi. ·oj1 će nekako nepo­T)erenjem gledati nn cio rad naše!rR d.rnšha. znajući k.<\ko su i prija ni poku~aji o-tali, radi uerazumije•anja, l'esto js..lon. Xego drustvo gleda ipak - pouzdanjem u buduć­no t : njemu i je t cilj da oplemeni i nafire sloJe•e gradjansrra. da u rakome ' tri osjećaj. ds je i najmanja t;a;ka u ja,·nim ba~tama ujednic ·o dobro ;e!!ll. gradjan~tva. pa je društvo uvjereno da će pomoću sm­·oga pojedinca zbilja i po tići taj cilj.

Dru·tvo u o::.talom neće oarSnil:tti •o­je djeloHUlje ~smo n..'\ ~ubićera : uredi> na ubićevcu moderan peri>oj. dru·tvo -e no~i

mišlju da •rene -voje djelo\·anje i na: nj ku Krk11. uložnim ilama dalo bi e n-lo lako učiniti pri-tupačnom cijelu Krku. n ro(it

lap 1 ManoJlovac. io tijek Kr ·e je i-kićen prirodnim km o ama. kakonh Je rijetko u En-opi. a Ilko društvo u pije ra.zn i uza nju lijep put i podići tuda n ·oliko modernih aostionica. lapon Krke po ·tat će prirlačim točka. kojoj će rado hitati prolaznici i iz najudaljenijih krnjera EITOpe. - Da će ou toga i ~ibeniku i njeao>oj okolici biti i ;j;,e nego kori ti. ne tr ba ni d napo e naala­šujemo.

Preminula je u mj tu u cnjetu mla­do ti \jeko:Ja ra ollinnr. l o: an k.a ofici­jantica. _e-trn supruue na~ea n-lo ·urni lje­nika ~. _"i ·e :llarinkonćs. Tužnoj rodbini na;& dubo ·o ·aućt: ·će. a pokojnici Yječnajn pamjat!

Darovaše Hrv. Maz. Društvu " Kolo".

a polla.ste uspomenu blagopok. \jekoslave Gollinar ao~poda: Dr. Iran Fontana pl. \&!salina kr. :?. Umberto FGnts.na pl. \al­silina kr. 2. Pio Tewmović kr. 5. Brnć llj di kr. 3. Dane Baran::lnć kr. :?. Domi­n· 1fate Bol. kr. 5. - Uprn"~"a n jljep·e zahmljuje.

Malo istine: -o hiri kurir donio je iz \ odiC!\ n jest da Je U jednom dućonu uh>a­čeno jedne •e eri l kg, i 1-! !!I'aill:l muhu. Jo~ ih broJe: tim don-;e. jan~e.

Književnost. Na prikaz: _ r.JA .. -i !.:tlfi.Ut'tli gl u­

• n ik-. Beograd. vesb 16-o-. ::\faja. biri.illog .:sdriaja. >:l vezka počimlje lono-iti p•·t­je;o kr:buoa tl1el· Ro tando;. _ ,, '' de Berierak- .

_ZJ ,t"[·e-. Beoar ... sn:::.1• m&jsh. Preporu ·amo.

Obavijesti uredništva. Prt:tlbr nici m 1. ko i w m e tule o:i

nereJov-ito primanje li-ta· (bo g:!. f. B. i .T. ~- iz Omi;a) imamo ua j 1im da mo im broJe•e redoTilo !ali LL.ko pomenutoj "'5· poslali ~mo l t> . i ll. broj po želji ali se ;aljch na po~ti iz!mbe. jer n ma ne tižu natr g. -"ekn oa iznde na po·o 'to je ne, _ vari. a i mi ćemo poduzeti :hodne mjere. , vakako nek n m j':\ve. koje -u ·•e broje\"e pri­mili. pa · ćemo im ponorno opremiti. :\Iolimu ms..lo ·trplJeDJ . jer i nama !e e::.ko zbog p rogom i ·ika nacije.

r·~,.. §4'§ ~iiii:!A~~~triiii::=!A~~hiiii::=!A~I'rtl ll.C i::S ii..C i::S ~'• <Ill'• <'-• ~

l PUČKA ~TEDIO ICA l p l 0 T E R l A ~ 0 V l C

~ aa K &OO.O::~E=:e ~Ia~,Uee. ~ š i b e n i k l ~ MVeliku. aŠzl{alihiH. a zaoljeDtnluJEsezoLnuA ~ Prim& novac od članova. Xajmanji j e ulog K 0:50 iedmi no. ~

- pred!ta>lja Jednu dionicu. N ~modernijeg kroja uz vrlo

koji traj e 4: godine do uplA ene svote od K l 04:-: i to ~

~ Prima novce na st,ednju od K 5:- unapred. te ga ukamaćuj e ~

ll -~ 11a 41 1-5• • plaćajuć sama r entni porez. M

Prim& novce u tek. računu . a rrši najt<>čnije sve naloge vla.mika umjerene eljene 33-52

~ Izdajeil~~o z&Jmovo i'lanorima) na IDJ eruce. obv mice, uknjižbu ~ HE BOJI SE UTRKMICE.

L u teK:. računu. 9 ~

f~ ~~tt !C Jrt Aitiiiii:!C~~~~~~k'lii=:!!§C~ ~Jrtrliii::!A~i>iiii:!C~~~ ~- A t At ~~D !C~Q A

Dioni~lra clnnica

10 m i l i j u a &

Srediinjioa u PRAGU utemeljena god. l 8.

Pričurne uklade

~3 a i l i j u ll a

OBJ HVH ast mi j st nti tlo znanjs

mojim ~tovanim mu5terijam

ci.enjenom ob&- u d sam moJ ~Hotel Krka~ premjestio na nje­

go•o t ro mjesto. o jest gdje :>~ je u zadnje n-it: me nalazio _Hotel

\ elebi .. koji sada pre~ aje. Preporuč e naklonos · ·tarih

prija elja i cienjenog obćin tTa koji će u ,.Hotelu Krka naći sTe

najmodernije konforte. '"'a ;ele;tornjem

.u FRANE CRLJENKO

~ ~'!.i

Uloge u

Podružnica u Trstu Živnostensk8 Banka l TE K UĆE M

računu • • Bnojami nasloT:

ŽiYen•tell•ka'' VIA NUOVA N.o 21.

Telefon :

N. 2157 - 1078 uk.ama.ćuj e prema.

I Z V R Š U J E S V E B R H K O V H E P O S L O V E. sporazumu.

HRVATSKA V JERESIJSKA BANKA -C nti·alka DL'BROVNIK. P odrllŽllica .u PLITU i ZADR - - D I O N I K A G L A T" N I A Kr. ========== ~,000.000 - PRI 'CVNA ZAKI1ADA "C PRlTI I ~50.000 ===========

BANKOVNI ODI'EL PRDU.. t:LOŽKE KA KXJIZI E - KO~O KURE::\TU I . ER PROMETC: E KO:UPI'UJE MJE...\"1 E. OB-ATWA. Th"-J liSO. POHRL~JUJE I UPR.A.TLJA VRIEDXIXE. DETIZE ~E PREUZIMLJU ~AJ~\''T~IJE. IZPLATE . '.A.. \ill

YJE"TIMA TU I IXOZE.ll T\ A OBA. \LJAJU E BRZO I UZ PO\OLJXE UYJE'l'E ..

MJENJAČNICA 13-52

KUPUJE l PRO AJE DRŽA n""E PAPIRE, R.AZTE.RET~ E. ZA.LOŽNI E, REĆKE, \' .ALUTE. K PO ... ~. PRODAJA SREĆAKA !'!A OBROČ ... ,.O ODPLAĆIV ANJE. O JEG~,.JE PROTI GUBITKU ŽRIEBANJA. RETIZIJA REĆAKA I \RIEDNO~~'lH PAPI­

. - • - RA BEZPLA.TXO. IDW\ E~JE KGPONA BEZ ODBITKA. • - . - .

l

--

---

!!!