p03 ricardova teorija komparativnih prednosti

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P03: “Ricardova teorija komparativnih prednosti”

Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti

Ricardova teorija komparativnih prednosti

Klasične teorije vanjske trgovine

• Teorija apsolutnih prednosti - A. Smith• Teorija komparativnih prednosti - D. Ricardo• Teorija recipročne potražnje - J.S.Mill• Heckscher-Ohlinova teorija – E.Heckscher i

B.Ohlin

04/20/23


1. Ricardova teorija – razloge specijalizacije i razmjene traži u različitoj produktivnosti proizvodnih faktora.

2. Heckscher-Ohlinova teorija - razloge za specijalizaciju i razmjenu vidi u različitoj relativnoj raspoloživosti proizvodnih faktora u pojedinim zemljama.

04/20/23

Teorije komparativnih prednosti


Pretpostavke Ricardove teorije komparativnih prednosti

• Jedini proizvodni faktor u procesu proizvodnje je rad

• Ukupna količina rada u svakoj zemlji je fiksna i sve su jedinice rada identične

• Rad je savršeno mobilan između alternativnih proizvodnji unutar zemlje

• Rad je potpuno nemobilan među državama (zato se plaće razlikuju - različita proizvodnost rada)

• Cijena proizvoda utvrđuje se na osnovi uloženog rada

• Razina tehnologije je data i razlikuje se između dvije zemlje

• Postoji puna zaposlenost

• Postoji savršena konkurencija na međunarodnom tržištu

• Zanemaruju se transportni troškovi

04/20/23


• Konstantni prinosi

• Opadajući prinosi



• Što ako jedna zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnja oba dva dobra?

Određujemo komparativne prednosti zemalja kroz usporedbu relativnih produktivnosti rada u proizvodnji obaju dobara u dvije zemlje

04/20/23

Ponovimo..


Ricardova teorija komparativnih prednosti - konstantni prinosi

04/20/23

• Pretpostavimo da zemlja A raspolaže s 10 jedinica rada LA=10, a zemlja B s 20 jedinica rada LB=20.

Q/L Zemlja A Zemlja B

X 10 2

Y 5 4

• Odredite maksimalnu količinu proizvodnje dobara u obje zemlje uvažavajući tehnička ograničenja proizvodnje!


Tehničko ograničenje proizvodnje

Ograničenje rada ovisi o:

1. Količini raspoloživog rada

2. Koeficijentima utroška rada po jedinici proizvodnje (input-output koeficijenti)

aLX* X+ aLY * Y≤ L

04/20/23


04/20/23

Q/L Zemlja A Zemlja B

X 10 2

Y 5 4

Q Zemlja A Zemlja B

X 100 40

Y 50 80

Moguća proizvodnja uz LA=10 i LB=20:


Krivulja proizvodnih mogućnosti zemalja A i B uz konstantne prinose

0

20

20 40 60 80 100

60

80

40

100

X

Y

0

20

20 40 60 80 100

60

80

40

100

X

Y

Y1

X1

Q1

Q2

Y1

X1

Q1

Q2

Zemlja A Zemlja B

04/20/23


Odnosi cijena (granična stopa transformacije)

• Koliko treba zemlja A smanjiti proizvodnju dobra Y da bi se oslobodili proizvodni faktori za proizvodnju dodatne jedinice dobra X.

Što je sa zemljom B?

04/20/23

By

x

B

B

p

p

x

y

240

80

Ay

x

A

A

p

p

x

y

2

1

100

50


Autarkija i međunarodna razmjena

• U autarkiji krivulja proizvodnih mogućnosti predstavlja ujedno i granicu maksimalne potrošnje dobara X i Y u svakoj zemlji.

• Međunarodna razmjena omogućuje da granica maksimalne potrošnje bude izvan krivulje proizvodnih mogućnosti.

• Specijalizacija zemlje u proizvodnji dobra u kojem ima komparativnu prednost moguća je ako je odnos razmjene dobara u vanjskoj trgovini u intervalu odnosa cijena tih dobara u svakoj zemlji.

04/20/23


Utjecaj međunarodne razmjene na mogućnost potrošnje

0

20

20 40 60 80 100

60

80

40

100

X

Y

0

20

20 40 60 80 100

60

80

40

100

X

Y

EA

FA

EB

FB

Zemlja A Zemlja B

(40,30)

(30,20)

I1

I2

I2

I1

04/20/23

(50,50)

(50,30)


• Pretpostavimo da se prije razmjene u zemlji A proizvode i troše količine X i Y označene točkom EA gdje je XA=40 i YA=30.

• Analogno tome, u zemlji B se proizvodi i troši 30 jedinica X i 20 jedinica Y označeno točkom EB.

• Budući da zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B u dobru Y, specijalizacijom u proizvodnji dobra u kojem imaju komparativne prednosti moguće je da svaka zemlja razmjenom ostvari veću potrošnju.

• Nove točke potrošnje koje leže izvan krivulje transformacije su FA i FB



• Pretpostavimo da odnos relativnih cijena dobara u razmjeni iznosi jedan

• Zemlja A će izvoziti 50 X, a zauzvrat uvoziti 50Y iz zemlje B. Pri tome će trošiti 50 X i 50Y.

• Zemlja B će izvoziti 50Y, a zauzvrat uvoziti 50X. Pri tome će trošiti 50X i 30Y.

• Uslijed razmjene povećala se potrošnja u obje zemlje te je veća nego u situaciji autarkije


• Područje razmjene između zemalja se prikazuje pomoću grafikona obostrano probitačne razmjene

• Da bi do razmjene došlo odnosi cijena među zemljama se moraju razlikovati

• Što je veća razlika u relativnim cijenama dobara u dvije zemlje, veća je obostrano probitačna razmjena

• Ako se odnosi razmjene ne nalaze u intervalu obostrano probitačne razmjene zemlje će ostati u stanju autarkije


Određivanje područja autarkije i razmjene


Određivanje područja autarkije i razmjene

0

1

1 2 3 4 5

3

4

2

5

X

Y

(PX/PY ) A=1/2

(PX/PY ) B=2

Područje

uzajamne

probita

čne r

azmjen

e

podr

učje

aut

arki

je z

emlje

B

područje autarkije zemlje A

04/20/23


Autarkija i međunarodna razmjena

• Što bi se desilo kad bi odnosi cijena u zemljama A i B bili jednaki?

Ako su relativne cijene dobara u dvije zemlje jednake komparativne prednosti se ne mogu odrediti i neće doći do razmjene.

04/20/23


Ukupna (svjetska) proizvodnja dobra X i Y prije i poslije specijalizacije

Q A B Ukupno

X 40 30 70

Y 30 20 50

Proizvodnja prije specijalizacije Proizvodnja poslije specijalizacije

04/20/23

Q A B Ukupno

X 100 0 100

Y 0 80 80

:

•Zapažanje: Zemlja A prije specijalizacije u proizvodnji X koristi 4 jedinice rada, a u proizvodnji Y 6 jedinica rada, zemlja B u proizvodnji X koristi 15 jedinica rada, a u proizvodnji Y 5 jedinica rada.

Ricardova točka i točka inverzne specijalizacije

F(100,80) Ricardova točka – točka maksimalne svjetske proizvodnje

I (40,50) točka inverzne specijalizacije

E (70,50) situacija autarkije

Uočava se da je Ricardova točka optimalno stanje dok je stanje autarkije bolje od situacije inverzne specijalizacije.



Koristi od međunarodne razmjene

0

20

20 40 60 80 100

60

80

40

100

X

Y

120

140

120 140

G

F (100,80)

(40,50)

(70,50)EI

H

04/20/23

130

Koristi od međunarodne razmjene

• 0G predstavlja ukupnu svjetsku proizvodnju dobra Y dok 0H predstavlja ukupnu svjetsku proizvodnju dobra X

• GFH predstavlja krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja u skladu s komparativnim prednostima, dok GIH predstavlja krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja uz obrnutu specijalizaciju



Ricardova teorija - opadajući prinosi

• Zakon opadajućih prinosa – povećanjem ulaganja varijabilnog proizvodnog faktora njegova granična produktivnost opada

• GST raste - za proizvodnju dodatne jedinice dobra X mora se sve više smanjivati proizvodnja dobra Y

• Krivulja proizvodnih mogućnosti je konkavna prema ishodištu

04/20/23


Ricardova teorija - opadajući prinosi

• Proizvodnja je određena točkom u kojoj je krivulja odnosa cijena tangenta na krivulju proizvodnih mogućnosti

• Da bi do razmjene došlo potrebno je da su odnosi cijena različiti

• Specijalizacija u proizvodnji je nepotpuna odnosno ne proizvodi se maksimalna količina jednog dobra

• Točke potrošnje leže iznad krivulje PPF pri čemu obje zemlje imaju koristi od razmjene

04/20/23


Krivulja transformacije kod opadajućih prinosa

0

20

20 40 60 80 100

60

80

40

100

X

Y

0

20

20 40 60 80 100

60

80

40

100

X

Y

FA

EA

Zemlja A Zemlja BPX/PY=1

PX/PY=1

EB

FB

PX/PY=1/2

PX/PY=2

CA

CBI1

I2

I1 I2

04/20/23

(60,40)

(90,20)

(20,70)

(35,50)

(50,60)

(60,30)


Krivulja transformacije kod opadajućih prinosa

• Uz odnos cijena u zemlji A, proizvodnja se nalazi u točki EA i iznosi 60 jedinica X i 40 jedinica Y.

• Uz porast relativne cijene dobra X dolazi do promjene optimalne količine proizvodnje i veće proizvodnje dobra X koja sada iznosi 90X i 20Y.

• Uz odnos cijena u zemlji B, proizvodnja se nalazi u točki EB i iznosi 35 jedinica X i 50 jedinica Y.

• Uz porast relativne cijene dobra Y dolazi do promjene optimalne količine proizvodnje i veće proizvodnje dobra Y koja sada iznosi 20X i 70Y.

04/20/23

pX/pY=1/2

pX/pY=2


Trokuti razmjene – veličina i struktura razmjene

0

20

20 40 60 80 100

60

80

40

100

X

Y

0

20

20 40 60 80 100

60

80

40

100

X

Y

FA

EA

Zemlja A Zemlja BPX/PY=1

PX/PY=1

EB

FB

CA

CB

I1

I2

I1

I2

04/20/23

(50,60)

(90,20)

(20,70)

(35,50)

(60,40)(60,30)

A

B

• Odnos cijena koji je probitačan za obje zemlje u razmjeni je jedan

• Trokuti razmjene predstavljaju grafički ukupne koristi od razmjene

• Razlikuju se dva efekta: efekt specijalizacije (povećanje proizvodnje dobra u kojem imamo komparativnu prednost) i efekt razmjene koji je predstavljen trokutima razmjene



• Zemlja A razmjenjuje 40 dobara X za 40 dobara Y zemlje B. Tada je njezina potrošnja određena točkom CA pri čemu troši 50X i 60Y.

• Zemlja B razmjenjuje 40 dobara Y za 40 dobara X zemlje A. Tada je njezina potrošnja određena točkom CB pri čemu troši 60X i 30Y.



Razmjerno rastući prinosi

• Proizvodnja raste iznadproporcionalno ako se svi inputi povećavaju proporcionalno

• Veća podjela rada i specijalizacija povećavaju produktivnost

• Krivulje proizvodnih mogućnosti je konveksna prema ishodištu

• Zemlje A i B mogu profitirati čak i ako su im krivulje PPF i krivulje indiferencije jednake




0 X

Y

PX/PY

Z1Z2

TX

TY

X

YE

C

04/20/23

• Zemlje A i B imaju jednake krivulje transformacije i indiferencije, zato su im odnosi cijena u autarkiji jednaki

• Razlozi za postojanje rastućih prinosa se ogledaju u:

postojanje monopola, intra industrijska trgovina, diferencijacija proizvodnje i ekonomija obujma.



p03 ricardova teorija komparativnih prednosti

Documents