1

dr Džafer Alibegović

Sarajevodecembar 2012.godine

Finansijska tržišta i instrumenti

Tržište kapitala

Uloga tržišta kapitala

• Osnovna – alokacija kapitala– Na primarnom tržištu – od suficitnih ka deficitnim

entitetima– Na sekundarnom tržištu – radi fleksibilnosti investicijskih

ciljeva

• “Dopunske” – kao dio finansijskog tržišta, finansijskog sistema, odnosno društveno-ekonomskog sistema

• Analiza moguća iz dva aspekta– Mikro – funkcionalnost i efikasnost infrastrukture– Makro – mjesto i uloga u finansijskom i društveno

ekonomskom sistemu

Mikro aspekt tržišta kapitala

• Funkcionalnost i efikasnost tržišta kapitala (nisu sinonimi) – Funkcionalno tržište ne mora biti i efikasno, dok efikasnost

tržišta podrazumijeva njegovu funkcionalnost

• Tri su zadaće funkcionalnog tržišta kapitala– Koncentracija i sučeljavanje ponude i tražnje

• Nepostojanje “odliva” ponude ili tražnje ključno za formiranje cijene

– Uspostava (“otkrivanje”) tržišne cijene• Pored mjere vrijednosti u fer prometu, cijena je važan

orijentir u finansijskom vrednovanju– Distribucija informacija

• Temelj za donošenje odluke o investiranju

• Sve tri zadaće jednako važne i potpuno isprepletene

• Efikasnost tržišta kapitala – teorijski koncept• Javlja se u tri forme

– Slaba forma – prema kojoj se smatra da cijena tržišnog proizvoda opisanim mehanizmom reflektuje asimilaciju samo informacija publikovanih u prošlosti

– Srednje jaka (polujaka) forma – podrazumijeva da je cijena refleksija svih javno raspoloživih informacija – informacija koje su po svojoj prirodi ili u nastanku javne, odnosno bile su publikovane u bilo kojem masovnom mediju komunikacije

– Jaka forma – prema kojoj su u tržišnu cijenu asimilirane sve informacije, kako javno raspoložive, tako i one informacije koje imaju privatni karakter, odnosno poznate su uskom krugu osoba

• Disfunkcionalna tržišta kapitala ne mogu biti efikasna niti u jednoj formi

• Funkcionalna tržišta kapitala mogu, i najčešće jesu, efikasna u određenom nivou

Makro aspekt tržišta kapitala

• Funkcionalno tržište ispunjava mikro funkciju manje ili više integrirano u društveno-ekonomski sistem

• Stepen razvijenosti i integriranosti tržišta su u direktnoj proporciji

• Razvijena tržišta kapitala– Gradbeni su dio finansijskog sistema– Nude alternativu u pronalasku izvora finansiranja– Nude alternativu za investiranje– Spadaju među najvažnije (a definitivno su najažurniji)

pokazatelj stanja ekonomije

• Veza između tržišta kapitala i konjukturnih ciklusa u ekonomiji uspostavljena još u vrijeme Velike ekonomske krize 1929-1932

Tržište kapitala u FBiH – na mikro i makro planu

• Tržište kapitala u FBiH niti je efikasno, niti funkcionalno (iako infrastruktura postoji)

– Ne koncentrira i (posebno) ne sučeljava ponudu i tražnju• Na primarnom tržištu se traži investitor (strateški partner), a ne

kapital• Sekundarnim tržištem u velikoj mjeri upravlja (ili ga barem “ometa”)

sivo tržište i rad profesionalnih posrednika u vlastitom interesu

– Tržišna cijena nije uspostavljena u sučeljenju ponude i tražnje – niko u nju nema povjerenja (čak i kada jeste tržišna)

– Distribucija informacija minimalna, onoliko koliko je obavezna (praksa izvještavanja služi prikrivanju, a ne objavljivanju, odnosno obznanjivanju informacija)

• Tržište kapitala nikada nije postalo alternativa bankarskom tržištu, kao “barometar” ekonomije ga niko i ne pokušava posmatrati

Gdje smo sad...

• Tržište kapitala u BiH nalazi se do grla u post-privatizacijskom blatu, bez ikakve spoznaje o tome kako se pliva i ideje kuda plivati

• Niz je problema sa kojima se sučeljava– Nelikvidnost i nedostatak tržišnog materijala, neefikasnost tržišta,

maglovite i neusklađene odredbe propisa, fragmentiranost tržišta su karakteristike koje imaju prirodu posljedica

– Uzroci se (pored ostalog i neizbježnog) mogu tražiti u • Nerazvijenom korporativnom upravljanju • Kratkom horizontu profesionalnih posrednika i berze

• Otklanjanjem uzroka, liječe se posljedice

Korporativno upravljanje u BiH

• Iako dobro regulisano, funkcioniše po “modificiranim” standardima– NEuspostava prava na dionicu (za 1/3 vlasnika dionica ne postoje

kompletni lični podaci – dakle te dionice niti ne postoje– Osobna i korporativna imovina zamiješane– Upotreba punomoći za zastupanje i koncentracija efektivne kontrole – Nezavisnosti organa upravljanja po principu „ja sam te postavio, ja ću te i

smijeniti“ i sl...• Ozbiljan nedostatak “korporativne kulture” proizašao iz potrebe za

“gazdom i gazdovanjem” • Potpuna odsutnost sklonosti ka javnosti poslovanja (i neprepoznavanje

koristi koje to može donijeti)• Neadekvatna i spora sudska zaštita, a (gotovo) nikakva samo-zaštita

• Zbog ovakvog poimanja korporativnog upravljanja, tržište kapitala (posebno primarno) naprosto ne može uspostaviti svoju funkciju, niti na mikro niti na makro nivou.

(Profesionalno) posredovanje• Zapravo je slabo profesionalizirano• Profesionalni posrednici rade primarno u svom interesu, često i na

štetu klijenta (svog ili tuđeg, svejedno)• Ideja da će se promet (i jednako tako lagodan život) nastaviti u istom

obimu nakon što se završe post-privatizacijska prepakivanja je oduvijek bila neopravdana

• Ali koliko neopravdana, jednako je bila i utješna i komotna• To sprečava profesionalne posrednike da se izgrađuju, nepreduju,

usvajaju nova znanja i osvajaju nove klijente• Horizont im je kratak, od drveta ne vide šumu

... i kako ćemo dalje

• Deset godina nakon uspostave tržište kapitala u FBiH malo liči na ono što je bilo zamišljeno (mjesto susreta ponude i tražnje...)– Vješti učesnici u prometu su tržište naprosto prilagodili

svojim potrebama i njegove (inače vrlo efikasne mehanizme) iskoristili da dođu do svojih ciljeva lakše i brže nego na bilo koji drugi način

– Tržište preplavljeno nelikvidnim materijalom, tavori u čekanju da se na njemu realiziraju netržišne transakcije

• Za deset godina sigurno neće ličiti na ovo što je sad– Ili ga neće biti nikako (što je naravno nepoželjno, ali

moguće rješenje)– Ili će jednostavno početi obavljati svoje funkcije

(sučeljavanje ponude i tražnje, uspostava cijene, objavljivanje informacija), integrirano u finansijski i društveno-ekonomski sistem

Džafer Alibegović

• Ekonomski fakultet u Sarajevu– Trg oslobođenja-Alija Izetbegović 1 – Sarajevo

• Telefon– +387 33 253 761

• Web– www.efsa.unsa.ba

• E-mail– dzafer.alibegovic@efsa.unsa.ba