documentp5

97
Linearno programiranje Prof. dr. sc. Kristina Šorić Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) [email protected] Zagreb, 1.7.2013. 1

Upload: jasmina-ramcic

Post on 24-Oct-2015

7 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 3: DocumentP5

Sustav linearnih

nejednadžbi -

modeliranje

3

Page 4: DocumentP5

4

Primjer. Turistička agencija planira unajmiti

veće i manje autobuse za jedan izlet. Svaki veći

autobus može prevesti 40 putnika i treba 3

vodiča. Svaki manji autobus može prevesti 8

putnika i treba 1 vodiča. Agencija organizira izlet

za najmanje 400 osoba i ima 36 vodiča.

Opišite algebarski (kao sustav linearnih

nejednadžbi) skup svih mogućih kombinacija

broja unajmljenih velikih i malih autobusa koje

zadovoljavaju ograničenja

na broj putnika i broj vodiča

za planirani izlet.

Page 10: DocumentP5

10

Varijable odlučivanja (o čemu odlučujemo?):

- broj većih autobusa

- broj manjih autobusa

1x

2x

0,21

Nxx

Page 11: DocumentP5

Prvo ograničenje: minimalan broj putnika

na izletu je 400

Ukupan broj putnika na izletu = broj

putnika u većim autobusima + broj putnika

u manjim autobusima

11

Page 13: DocumentP5

Broj putnika u većim autobusima = 40*

broj većih autobusa

Broj putnika u većim autobusima = 40*

13

1x

40

40

40

Page 15: DocumentP5

Ukupan broj putnika na izletu = broj

putnika u većim autobusima + broj putnika

u manjim autobusima

Dakle, ukupan broj putnika na izletu je

maksimalno jednak

Taj broj mora iznositi minimalno 400:

15

21 840 xx

40084021 xx

Page 16: DocumentP5

Drugo ograničenje: agencija raspolaže s

36 vodiča

Ukupan broj vodiča = broj vodiča iz većih

autobusa + broj vodiča iz manjih autobusa

16

Page 17: DocumentP5

Broj vodiča u većim autobusima = 3* broj

većih autobusa

Broj vodiča u većim autobusima = 3*

17

1x

3

3

3

Page 19: DocumentP5

Ukupan broj vodiča = broj vodiča u većim

autobusima + broj vodiča u manjim

autobusima

Dakle, ukupan broj vodiča je jednak

Taj broj može iznositi maksimalno 36:

19

213 xx

36321 xx

Page 20: DocumentP5

20

Sustav linearnih nejednadžbi

- broj većih autobusa

- broj manjih autobusa

1x

2x

0,21

Nxx

40084021 xx

36321 xx

Page 21: DocumentP5

21

Napomena: mi ćemo pretpostavljati da su

varijable odlučivanja veće ili jednake nuli

40084021 xx

36321 xx

0, 21 xx

Page 22: DocumentP5

22

Pitanje 1.: Može li agencija unajmiti 7

većih i 15 manjih autobusa?

Matematički, provjeravamo je li rješenje

moguće rješenje. U tu svrhu provjeravamo

jesu li zadovoljena sva ograničenja!

)15,7(

Page 23: DocumentP5

23

Prvo ograničenje:

Zadovoljeno!

Drugo ograničenje:

Zadovoljeno!

40015874040084021

xx

400400

36157336321

xx

3636

Page 24: DocumentP5

24

Dakle, unajmi li agencija 7 većih i 15

manjih autobusa, broj putnika će biti 400.

40015874040084021

xx

400400

Minimalno zahtijevani

broj putnikaStvaran broj putnika

Page 25: DocumentP5

25

Nadalje, unajmi li agencija 7 većih i 15

manjih autobusa, iskorištenost vodiča će

biti maksimalna, 36.

Raspoloživi broj vodičaStvaran broj vodiča

36157336321

xx

3636

Page 26: DocumentP5

26

Pitanje 2.: Može li agencija unajmiti samo

12 većih autobusa?

Matematički, provjeravamo je li rješenje

moguće rješenje. U tu svrhu provjeravamo

jesu li zadovoljena sva ograničenja!

)0,12(

Page 27: DocumentP5

27

Prvo ograničenje:

Zadovoljeno!

Drugo ograničenje:

Zadovoljeno!

40008124040084021

xx

400480

36012336321

xx

3636

Page 28: DocumentP5

28

Pitanje 3.: Može li agencija unajmiti samo

10 većih autobusa?

Matematički, provjeravamo je li rješenje

moguće rješenje. U tu svrhu provjeravamo

jesu li zadovoljena sva ograničenja!

)0,10(

Page 29: DocumentP5

29

Prvo ograničenje:

Zadovoljeno!

Drugo ograničenje:

Zadovoljeno!

40008104040084021

xx

400400

36010336321

xx

3630

Page 30: DocumentP5

30

Pitanje 4.: Uz pretpostavku da najam

većeg autobusa košta $1200, a najam

manjeg autobusa $450, izračunajte

ukupne troškove najma za sve tri

navedene kombinacije.

Rješenje. Ukupan trošak najma je jednak:

21 4501200 xx

Page 31: DocumentP5

Ukupan trošak najma:

Ukupan trošak najma:

31

)15,7(

1515015450712004501200 21 xx

)0,12(

1440004501212004501200 21 xx

Page 32: DocumentP5

Ukupan trošak najma:

Trošak je najmanji uz kombinaciju većih i

manjih autobusa

32

)0,10(

1200004501012004501200 21 xx

)0,10(

Page 33: DocumentP5

33

Pitanje 5.: U već konstruirani model

dodajte ograničenje na budžet agencije od

$14000.

140004501200 21 xx

36321 xx

40084021 xx

0, 21 xx

Page 34: DocumentP5

Primjer. Poduzeće ABC vrijednosnice planira investicije

u obveznice i dionice. Na početku će sljedeće godine

raspolagati s 3 milijuna kn koje može investirati u

instrumente OP1 i OP2.

Očekivani godišnji prinosi na te instrumente su, redom,

0.06 i 0.09.

Nijedno ulaganje ne smije prijeći gornju granicu od 2

milijuna kn. Menadžment želi ukupan prinos od najmanje

8% raspoloživog iznosa.

Opišite algebarski (kao sustav linearnih nejednadžbi)

skup svih mogućih kombinacija ulaganja za investitora.

34

Page 35: DocumentP5

Rješenje.

x – ulaganje u OP1 (u milijunima kuna)

y – ulaganje u OP2 (u milijunima kuna)

Na početku će sljedeće godine raspolagati

s 3 milijuna kn koje može investirati u

instrumente OP1 i OP2:

35

3 yx

Page 36: DocumentP5

Nijedno ulaganje ne smije prijeći gornju

granicu od 2 milijuna kn:

36

2x

2y

Page 37: DocumentP5

Očekivani godišnji prinosi na te

instrumente su, redom, 0.06 i 0.09.

Menadžment želi ukupan prinos od

najmanje 8% raspoloživog iznosa.

37

Prinos od OP1 Prinos od OP2

Prinos od raspoloživog

iznosa 3

308.009.006.0 yx

Page 38: DocumentP5

Pomnožimo iznose na desnoj strani:

Pomnožimo obje strane nejednadžbe sa

100 (Napomena: izgleda “ljepše”):

38

24.009.006.0 yx

2496 yx

Page 39: DocumentP5

Budući da su x i y iznosi u kunama, mora

vrijediti uvjet nenegativnosti:

Sustav linearnih nejednadžbi čije je

rješenje skup svih mogućih kombinacija

ulaganja je:

39

0, yx

Page 41: DocumentP5

Pitanje 1.: je li moguće za poduzeće

ulagati u svaki instrument maksimalan

iznos?

Matematički, moramo provjeriti pripada li

uređeni par (2,2) skupu rješenja sustava

linearnih nejednadžbi!

Umjesto x uvrstimo 2 i umjesto y uvrstimo

2, pa provjerimo jesu li zadovoljene sve

nejednakosti!41

Page 42: DocumentP5

Uvrstimo li koordinate uređenog para (2,2)

u prvu nejednadžbu, dobivamo:

42

3 yx

322

34 Uvjet nije

zadovoljen!

Page 43: DocumentP5

Da bi uređeni par (2,2) pripadao skupu

rješenja sustava linearnih nejednadžbi,

onda svi uvjeti moraju biti zadovoljeni.

Pronašli smo jedan uvjet koji nije

zadovoljen, ostale ne moramo promatrati,

te zaključujemo da za poduzeće nije

moguće ulagati maksimalne iznose u oba

instrumenta

43

Page 44: DocumentP5

Pitanje 2.: je li za poduzeće moguće u

OP1 uložiti 1 milijun kn, a u OP2, 2

milijuna kn?

Matematički, moramo provjeriti pripada li

uređeni par (1,2) skupu rješenja sustava

linearnih nejednadžbi!

Umjesto x uvrstimo 1 i umjesto y uvrstimo

2, pa provjerimo jesu li zadovoljene sve

nejednakosti!44

Page 45: DocumentP5

Uvrstimo li koordinate uređenog para (1,2)

u prvu nejednadžbu, dobivamo:

45

3 yx

321

33Uvjet je

zadovoljen!

Page 46: DocumentP5

Uvrstimo li koordinate uređenog para (1,2)

u drugu nejednadžbu, dobivamo:

46

2x

21 Uvjet je

zadovoljen!

Page 47: DocumentP5

Uvrstimo li koordinate uređenog para (1,2)

u treću nejednadžbu, dobivamo:

47

2y

22 Uvjet je

zadovoljen!

Page 48: DocumentP5

Uvrstimo li koordinate uređenog para (1,2)

u četvrtu nejednadžbu, dobivamo:

48

Uvjet je

zadovoljen!

242916

24186

2424

2496 yx

Page 49: DocumentP5

Uvjeti nenegativnosti su zadovoljeni jer je:

pa možemo reći da uređeni par (1,2)

pripada skupu rješenja sustava linearnih

nejednadžbi, tj., predstavlja moguća

ulaganja za poduzeće.

49

01

02

Page 50: DocumentP5

Pitanje 3.: koji se ukupan prinos ostvaruje

za kombinaciju ulaganja (1,2)?

Ukupan prinos je jednak:

tj., 0.24 milijuna kuna:

50

yx 09.006.0

24.018.006.0209.0106.0

Page 51: DocumentP5

Grafičko rješavanje

sustava linearnih

nejednadžbi

51

Page 52: DocumentP5

Primjer. Grafički riješite nejednadžbu

Rješenje je skup svih uređenih parova

(x,y) koji zadovoljavaju promatranu

nejednadžbu.

Da bismo taj skup grafički prikazali,

najprije nacrtamo pravac

52

4 yx

4 yx

Page 53: DocumentP5

Na pravcu leže uređeni parovi (x,y) za koje vrijedi jednakost. Nas

zanimaju i uređeni parovi za koje vrijedi nejednakost “<“.53

4 yx

Page 54: DocumentP5

Gdje se oni nalaze? S “donje” strane pravca ili s “gornje” strane?

54

4 yx

Page 55: DocumentP5

U tu svrhu izaberemo jednu točku (uređeni

par) koja ne pripada pravcu i provjerimo

zadovoljava li uvjet

Ako ga zadovoljava, onda i svaka točka

(uređeni par) koja pripada toj poluravnini

zadovoljava taj uvjet

Ako ga ne zadovoljava, onda je skup

rješenja nejednadžbe poluravnina kojoj

izabrana točka ne pripada55

4 yx

Page 56: DocumentP5

Izaberimo npr. točku (0,0) i uvrstimo u nejednadžbu!

Umjesto x pišemo 0, umjesto y pišemo 0. Dobijemo:

Uvjet je zadovoljen, pa zaključujemo da je rješenje

nejednadžbe poluravnina kojoj pripada točka (0,0)

56

4 yx

400

40

Page 57: DocumentP5

57

4 yx

Page 58: DocumentP5

Primjer. Grafički riješite sustav linearnih

nejednadžbi:

Rješenje. Pronađemo skup rješenja prve

nejednadžbe, pa druge, pa na kraju

presjek ta dva skupa rješenja.

58

2 yx

0 yx

Page 59: DocumentP5

59

Skup rješenja

sustava

nejednadžbi!

Page 60: DocumentP5

Linearno

programiranje

60

Page 61: DocumentP5

Primjer. Poduzeće ABC vrijednosnice planira investicije

u obveznice i dionice. Na početku će sljedeće godine

raspolagati s 3 milijuna kn koje može investirati u

instrumente OP1 i OP2.

Očekivani godišnji prinosi na te instrumente su, redom,

0.06 i 0.09.

Nijedno ulaganje ne smije prijeći gornju granicu od 2

milijuna kn. Menadžment želi maksimizirati ukupan

prinos. Formulirajte model LP-a.

61

Page 62: DocumentP5

Rješenje.

x – ulaganje u OP1 (u milijunima kuna)

y – ulaganje u OP2 (u milijunima kuna)

62

3 yx

2x

2y

0x

0y

Page 63: DocumentP5

Ukupan prinos je:

Ranije je menadžment postavio uvjet da

prinos bude minimalno 8%, a sad ne

postavlja uvjet nego ga želi maksimizirati!

Izraz je funkcija cilja, a

njegova maksimizacija je cilj!

63

yx 09.006.0

yx 09.006.0

Page 64: DocumentP5

Model linearnog programiranja:

64

3 yx

2x

2y

0x

0y

)09.006.0max( yx Funkcija

cilja

Ograničenja

x,y – varijable

odlučivanja

Page 66: DocumentP5

Optimizacija

Maksimizirati korisnost uz zadana

ograničenja

Minimizirati troškove uz zadana

ograničenja

66

Page 67: DocumentP5

Optimizacija - proizvodnja

Korisnost = dobit

Ograničenja na kapacitete strojeva

Ograničenja na kapacitete skladišta

Ograničenja na kapacitete distribucije

Ograničenja na tržišnu potražnju

67

Page 68: DocumentP5

Optimizacija - financije

Korisnost = povrat od ulaganja u različite financijske instrumente

Ograničenje na budžet

Ograničenja na minimalna i maksimalna ulaganja u pojedini instrument

Ograničenja na upravljanje rizikom

68

Page 69: DocumentP5

Optimizacija - proizvodnja

Troškovi = financijski troškovi korištenja

različitih resursa (strojevi, rad,

repromaterijal, transport, itd. )

Ograničenje na potražnju za proizvodom

Ograničenje na budžet

69

Page 70: DocumentP5

Područja primjene

Proizvodnja

Transport i distribucija

Lanci opskrbe

Marketing

Turizam

Telekomunikacije

Financijsko ulaganje i planiranje

Raspored zaposlenika

itd70

Page 71: DocumentP5

Postupak postavljanja i rješavanja

problema optimizacije

Uočavanje problema

Prikupljanje podataka

Formuliranje matematičkog modela

Metoda rješavanja

Dobivanje optimalnog rješenja

Interpretacija rješenja

Analiza osjetljivosti

71

Page 72: DocumentP5

Formuliranje matematičkog

modela

Varijable odlučivanja

Funkcija cilja

Ograničenja skup mogućih rješenja

72

Page 73: DocumentP5

Varijable odlučivanja

Količina određenog proizvoda (kg, litre, komadi)

Uložena financijska sredstva (kune, dolari, euri)

Broj zaposlenika

Broj promidžbenih poruka

0-1 varijable koje opisuju odluku DA-NE

73

Page 74: DocumentP5

Linearno programiranje – funkcija cilja i

ograničenja su linearna

Skup svih vektora koji

zadovoljavaju sva ograničenja zove se

skup mogućih rješenja problema

linearnog (cjelobrojnog) programiranja

74

),(21

xx

Page 75: DocumentP5

Grafička metoda za

rješavanje problema

linearnog programiranja

75

Page 76: DocumentP5

Primjer. Grafički riješite problem LP-a

76

4 yx

3x

0, yx

)2max( yx

Page 77: DocumentP5

Postupak:

Nacrtamo skup mogućih rješenja kao skup

svih uređenih parova (vektora, točaka) koji

zadovoljavaju sustav linearnih nejednadžbi

Teorem: kod ograničenog skupa mogućih

rješenja, optimalno rješenje problema

linearnog programiranja dostiže se u

jednom od vrhova (ekstremnih točaka)

skupa mogućih rješenja77

Page 78: DocumentP5

78

4 yx

O(0,0)

A(0,4)

B(3,1)

C(3,0)

Page 79: DocumentP5

Skup mogućih rješenja je poliedar s

vrhovima (0,0), (0,4), (3,1) i (3,0).

Maksimalna vrijednost funkcije cilja se

dostiže u jednom od vrhova!

Uvrstimo koordinate vrhova u funkciju cilja

i uočimo u kojoj od njih se dostiže

maksimum!

79

Page 80: DocumentP5

Optimalno rješenje je (0,4), a optimalna

(maksimalna) vrijednost funkcije cilja je 8.80

00202)0,0( yxO

84202)4,0( yxA

51232)1,3( yxB

30232)0,3( yxC

Page 81: DocumentP5

Postupak koji smo opisali nije grafička

metoda, ali daje rješenje.

Grafička metoda crta pravce

za različite vrijednosti od k i promatra u

kojem se smjeru vrijednost funkcije cilja (k)

povećava

81

kyx 2

Page 82: DocumentP5

82

22 yx

A(0,4)

42 yx

82 yx

Pomicanjem

pravca prema

gore, vrijednost

funkcije cilja se

povećava. Pri

tom moramo

paziti da

ostanemo u

skupu mogućih

rješenja. Zadnja

točka koju smo

dotaknuli je A, pa

je ona optimalno

rješenje.

Page 83: DocumentP5

Pravac pomičemo “prema

gore” u smjeru vektora normale čije su

koordinate jednake koeficijentima u funkciji

cilja (1,2)

Zadnja točka (vrh) koju dotaknemo prije

nego što izađemo iz skupa mogućih

rješenja je optimalno rješenje

Pravac zovemo izoprofitnom

linijom

83

kyx 2

kyx 2

Page 84: DocumentP5

84

Vektor (1,2)

Optimalno

rješenje je

(0,4)

02 yx

Page 85: DocumentP5

Napomene

U slučaju minimizacije, pravac (kojeg sad

zovemo izotroškovnom linijom) pomičemo u

smjeru suprotnom od smjera vektora normale

Problem linearnog programiranja može imati

beskonačno mnogo rješenja (spojnica dva vrha),

a može se dogoditi i da problem nema rješenja

(skup mogućih rješenja je prazan)

85

Page 90: DocumentP5

Rješenje. Skup mogućih rješenja je

poliedar s vrhovima O(0,0), A(0,2),

B(4/3,4/3) i C(2,0).

Optimalno rješenje je spojnica vrhova

A(0,2) i B(4/3,4/3).

Maksimalna vrijednost funkcije je 4.

90

Page 92: DocumentP5

92

Primjer. Riješite problem organizacije izleta

s ciljem minimiziranja ukupnih troškova

najma autobusa.

40084021 xx

36321 xx

0, 21 xx

)4501200min( 21 xx

Page 94: DocumentP5

94

Primjer. Riješite problem LP:

421 xx

221 xx

0, 21 xx

)min( 21 xx

Page 96: DocumentP5

96

Primjer. Riješite problem LP:

221 xx

32 x

0, 21 xx

)max( 21 xx