1. PANINI NAPAD, ANKSIOZNOST,GENERALNI ANKSIOZNI POREMEDAJ Hd. Ivana Hemerich psihoneuroimunogBIOCENTAR

2. ...za par minuta razgovora i kutijutabletica sve se rijei, blago nama... Panini napadi i anksiozni poremedaji uvelikom porastu, a esto se dijagnosticiraju ilijee iskljuivo kao psihiki poremedaji.Lijenici naalost ne provode diferencijalnudijagnostiku kako bi se pronaao uzroknapadima, tako da se u vedini sluajevaneopravdano propisujuantidepresivi, anksiolitici, antipsihotici isedativi koji skrivaju pravi fiziki ili psihikiuzrok, koji nastavlja raditi tetu. 3. ...zato je to tako... zdravstveni sustav naalost nema novaca zavae pretrage u RH radi 450 psihijatara na 4,500,000stanovnika ili 1 psihijatar na 10 000 stanovnika farmaceutska industrija je lobi koji na vaemzdravlju zarauje milione lijenici nemaju vremena i sredstava zaedukaciju i vae lijeenje i zato ih ne moemoosuivati 4. PRIMJENA ANTIDEPRESIVA Prema istraivanjima amerikog instituta zadepresiju i anksiozne poremedaje primjenaantidepresiva kod paninih napada i GAD nijedonjela nikakve rezultate, a zabiljeeni sumnogobrojna pogoranja stanja. Osim to izazivaju ovisnost i tekeapstinencijske krize, nakon prestankakonzumiranja napadi se vradaju ak i u vedemomjeru. 5. STATISTIKA USPJENOSTI LIJEENJA ANTIDEPRESIVIMA U SVIJETUUSPJENOST LIJEENJA U %LOKACIJAPANINI DEPRESIJANAPAD IGADSAD 0.4%5.8%AUSTRALIJA0.7%6.2%EUROPA0.2%3,7% Izvor: "Citizens commission on human rights org 6. STANJE KOJE TETI CIJELOM ORGANIZMU esto se istie da panini napadi i stanja anksioznostinemaju tetan uinak na organizam, i to je naalost velikaneistina. Nae tijelo funkcionira kao cjelina i ne postoji psihikostanje koje ne utjee na funkcioniranje cjelokupnogorganizma kao ni obratno. Psihoneuroimunologija je nova grana medicine koja kod nasjo nije u praksi. Zbog toga pacjenti etaju po odjelima bezobjanjenja ili se lijee simptomatski. Kako bi sepsihosomatsko stanje promjenilo u cjelini potreban mu jecjelovit pristup u dijagnostici i lijeenju. 7. UZROCI PANINIH NAPADA Uzroci paninih napada mogu biti razni i multipli, te se razlikuju od osobe doosobe, ipak danas za vedinu od njih moemo ustvditi porijeklo; u najveem broju sluajeva INFEKCIJE bakterijama, virusima, gljivicama iparazitima - dugotrajna izloenost stresu i unutarnjem konfliktu - poremeaj rada imunolokog sustava i toksikacija - autoimunre bolesti i bolesti endokrinog sustava - disfunkcija hipokampalnih ili parahipokampalnih regija u mozgu - hormonalne promjene; poremeaj hipofize, titnjae, nadbubreneljezde, predmenstruacijski disforiniporemeaj, PMS, klimakterij, primenopauza - genetski uzrok i neurofizioloka podloga - poroajna trauma, infekcija majke u trudnoi i separaciona teorija - traume mozga, PTSP -psiholoke traume iz djetinjstva 8. SIMPTOMI PANINOG NAPADA...tahikardija, lupanjesrca, aritmije, bol u grudnomkou, probadanja, stezanja, osjedaj teine ipritiska, nemogudnost udisanja ilihiperventilacija, povieni krvni tlak... 9. ...simptomi paninog napada ...vrtoglavica, nesvjestica, osjedaj ludila ibespomodnosti, suha usta, oteano gutanje... 10. ...simptomi paninog napada ..koenje, parestezije u rukama inogama, tremor ili gubitak osjetaudova, znojenje, osjedaj hladnode, probavnesmetnje, povedana miidna napetost... 11. Stresni sustav Osovina hipotalamus - hipofiza - koranadbubrene lijezde zajedno sa simpatikimsustavom povezuje centralni i periferni ivanisustav Neuronima paraventrikularne jezgrehipotalamusa lue hormon koji oslobaakortikotropin (CRP). 12. UZROCI RADE DALJNJI POREMEDAJHOMEOSTAZE U TIJELU Kod pacjenata se najee udruuje nekolikouzrono posljedinih simptoma. Osim navedenih generalno moemo zakljuitida PATOGENI, visoka razina stresa i nainsuvremenog ivota, te nezdrava prehrana izagaena okolina potiu razvoj paninihnapada i anksioznosti, koje dalje ugroavajuimunoloki, kardioloki i endokrini sustav testvaraju daljnju psihiku nadogradnju. 13. Fiziologija situacijskih paninih napada Vidni signal iz mrenice najprije putuje u talamus, gdje seprevodi na jezik mozga. Vedi dio te poruke odlazi u vidnikorteks, gdje se analizira i procjenjuje radi dobivanja znaenjai stvaranja prikladne reakcije.Manji dio tog signala puno veom brzinom odlazi direktnou amigdalu, omoguujui bru reakciju. Amigdala pokreeemocionalnu reakciju prije nego to su kortikalna sreditashvatila to se dogaa. 14. ...reptilski mozak Takva reakcija borbe ili bijega reakcija je tzv.guterovog mozga koji je u prolosti imao presudanutjecaj za preivljavanje. Danas su okolnostipreivljavanja promjenjene, ali sistem je ostao ISTI!!! 15. Emocionalna fiziologija S anatomskog stajalita emocionalni sustav moe djelovatipotpuno neovisno o neokorteksu, a emocionalne reakcije iuspomene mogu se stvoriti i bez najmanjeg svjesnogkongitinvog doprinosa. Amigdala moe pohraniti sjedanjareakcija koje se provode na fizikojj razini, a da tono osobane zna to ini jer preac od talamusa do amigdale posvezaobilazi neokorteks. 16. ...emocionalna reakcija Reakcija na nesvjesne stavove su emocijonalna sjedanja a njihovo jeskladite amigdala. "Emocionalni mozak LIMBIKI SUSTAV reagira u samo nekolikomilisekundi, to znai da u tim trenutcima kada se pokrene reakcija,svjestan dio mozga ne moe imati nikakvav utjecaj na razvoj, jeremocije imaju stav posve neovisno o racionalnom umu. Primarnizadatak je praiskonski poriv za preivljavanjem i spreavanje napadana organizam. 17. STRES Stres je skup fizikih i psihikih promjena kojenastaju pri poremedajima homeostaze, tj.fizioloke ravnotee organizma. Stresatori su fiziki ili psihiki initelji kojiuzrokuju stanje stersa, izazvajudi pogrenuprilagodbu odnosno maladaptaciju ili bolesti. Stres je stanje koje prijetitjelesnoj, duhovnoj, psihikoj i socijalnojravnotei, pod utjecajem getetike, iskustva iponaanja. 18. VRSTE ODGOVORA NA STRES1. UZBUNA Oituje se reakcijom borbe, bijega ili nepokretnosti i neposredan jeodgovor na djelovanje stresora.2. PRILAGODBA (ADAPTACIJA) Rezultat je uspjenih reakcija na stresor te vodi ovladavanju novimsposobnostima i vjetinama, pojaava otpornost organizma, teomoguduje rast i razvoj osobnosti. 3. ISCRPLJENJE Nastaje pri dugotrajnom djelovanju stresora ili kao rezultat neuspjeneprilagodbe. Tada dolazi i do razvoja bolesti jer organizam postajeneotporan. 19. VRSTE STRESAEUSTRES pozitivan, obino kratkotrajan stres koji poveavafiziku aktivnost, entuzijazam i kreativnost, pobuujeinspiraciju i pokree motivaciju.DISTRES negativan stres, izaziva osjeaj neugode i nepoznatogAKUTAN intenzivan stres kojji brzo prestajKRONIAN - produeni stres koji traje tjedinima mjesecima iligodinama 20. VRSTE STRESA HIPERSTRES- PSIHOTRAUMA - stanje vrlo poremedene homeostaze. - osoba vie ne moe nadvladati stres i suoiti se sa njime - u takvoj situaciji i najmanji dodatni stres izaziva jakuemocionalnu reakciju. HIPOSTRES - stanje u kojem nema izazova, prevladava osjedaj dosade igubitka poticaja 21. NORMALAN ODGOVOR NA STRES 22. REAKCIJA KOD KRONINOG STRESA 23. VRSTE STRESORA 1. FIZIKALNI ILI FIZIKALNO KEMIJSKI 2. BIOLOKI 3. PSIHOLOKI 24. VRSTE STRESORAFIZIKALNI STRESORI - otrovne tvari, hladnoa, toplina, strujniudar, buka, nadraenje BIOLOKI STESORI - infekcije, bolovi, nespavanje, akutno krvarenje, anafilaktikiok - takvi sistemni stresatori rezultiraju brzim fiziolopkimodgovorom - signali se procesiraju od modanog debla do paraventikularnejezgre hipotalamusa putemkatekolaminerginih/neuropetitidnih neurona te u kratkomvremenu izazivaju osloboenje ACHT-a. 25. PSIHOLOKI, EMOCIONALNI I BIHEVIORALNI STRESORI =PROCESIVNI NEUROGENI STRESORI - su podraaji koji pobuuju aktivne procese usredinjem ivanom sustavu. - dolaze do paraventikularnih jezgaraneizravno, iz prefrontalnog korteksa i limbikihstruktura (hipokampus, amigdala) u kojima sestresogeni podraaji usporeuju sa prijanjimiskustvom pa teka tako obraeni dolaze dohipotalamusa. Tada se aktivira os HHN(HIPOTALAMUS-HIPOFIZA-NADBRUBRENALJEZDA). 26. HOLISTIKI PRISTUP U svom desetogodinjem radu sa napadimapanike i anksioznim poremedajima jasno samuvidjela da se takvo stanje moe rijeiti samocjelovitim pristupom djelovanja na uzrono-posljedine elemente. Nemam niti jedanzabiljeen sluaj izljeenja lijekovima, dapaebrojne dokumentacije idu u prilog njihovojtetnosti za pojedinca. Sukladno tome u Kanadiobjavila sam svoj rad o lijeenju napada panike.Hrvatsko i Slovensko izdanje je u pripremi. Svizainteresirani mogu se obratiti nabiocentar1@yahoo.com 27. PRIRUNIK U priruniku dete nadi sve informacije vezaneza dijagnostiku i lijeenje paninih napada ianksioznosti. Ovo je do sada jedinispecijalizirani i sveobuhvatan prirunik ikadanapisan u suradnji sapsihijatrima, kardiolozima, neurolozima inajvanijim faktorima- PACJENTIMA. Uz prirunik stojimo vam na raspolaganju i zapomod oko procesa lijeenja. 28. HVALA NA PANJIHVALA TO STE POGLEDALI PREZENTACIJU