Broj 28. Godina II. 8. travnja 2005. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Papa Ivan Pavao II.1920. - 2005.

Papa Ivan Pavao II.1920. - 2005.

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

O d 28. oæujka do 14. travnja napodruËju Kanarskih otoka odræa-va se velika NATO-ova vojna vjeæ-ba pod nazivom Noble Javelin 05, u kojoj

Êe sudjelovati oko 3000 vojnika iz 16zemalja. Vjeæba ukljuËuje sve tri grane, a

glavni je cilj operativno razmjestiti komponenteNRF-a (NATO-ovih snaga za brzo djelovanje) daleko od njihovih regularnihbaza, kako bi provele operacije bazirane na konceptu NRF-a.

SVIJET

2

PESHAWAR

N edavno smo pisali o dodjeli najviπeg britanskog ratnog odliËja,dodijeljenog za hrabrost u iraËkom ratu. SliËno se ponovilo 4.travnja u Bijeloj kuÊi. Na æalost, ameriËku Medalju Ëasti narednikPaul R. Smith dobio je posthumno. U bitki za bagdadsku zraËnu luku prijetoËno dvije godine, Smith je svojom akcijom “spasio æivote barem stotinevojnika”, pucajuÊi na neprijatelje sa nezaπtiÊene pozicije na vrhu oklopnogtransportera. Prije nego πto je smrtno ranjen “ispucao je barem tri sprem-nika streljiva”. “Paul je volio svoju zemlju, vojsku, kolege vojnike...” - dioje izjave koju je dala njegova supruga Birgit dok je primala najviπe amer-iËko odliËje.

K rajem proπlog tjedna u blizinigranice s Afganistanom pro na -eno je joπ 16 tijela vojnikakoje je 10. veljaËe zatrpala lavina, pri-opÊeno je iz pakistanske vojske. Togadana lavina je zahvatila 40 vojnika:πesnaestorica su spaπeni, a se damtijela je pronaeno ranije. Sva su loci-rana u snjeænoj dubini od 6 do 7 me -tara, u dolini Tirah, na nadmorskoj visini viπe od tri kilometra. “Ostalo jepronaÊi joπ jedno tijelo” - zakljuËuje se u izvjeπÊu.Proπlih su mjeseci snjeæni odroni u Pakistanu ubili viπe od 550 osoba.

P roπli tjedan obiljeæile sudvije zrakoplovne nesreÊeu kojima je, na æalost, bilopo devetero poginulih. Ame ri kancikoji su sudjelovali u zajedniËkojvoj noj vjeæbi Albanije i SAD-a na -stra dali su u havariji zra koplovaHer cules MC-130H ko ji je letio

nad Albanijom. Na drugoj stranisvijeta, na otoku Nias, sruπio sehelikopter australske rat ne mor-na rice koji je sudjelovao u akcijipomaganja ærtvama nedav nogpotresa koji je, izmeu ostalog,pogodio i taj indonezijski otok.Obje nesreÊe joπ se istraæuju.

P entagon je sluæ -beno izvijestioda su joπ pro-π le godine u Kini priku-pljeni, a sada i identifi-cirani, posmrtni ostaciameriËkog pilota Ro -ber ta Snoddyja, koji je

1952. sa joπ trojicom kolega krenuo na let radi izvlaËenja CIA-inog agen-ta koji je bio u Kini na zadaÊi tijekom Korejskog rata.Avion je 29. studenog 1952. poletio iz Seula, no agent je otkriven, pa jeavion C-47, u sluæbi CIA-e, oboren iznad mjesta sastanka. Snoddy i kopi-lot Norman Schwarz su poginuli, a ostala dvojica, Richard Fecteau i JohnDowney, bili su u zarobljeniπtvu do poËetka 70-ih godina proπlog stoljeÊa.Posmrtni ostaci Roberta Snoddyja, koji su bili pokopani u blizini mjestapada, bit Êe vraÊeni u SAD. AmeriËki tim koji je 2002. istraæivao nesreÊu(uz suradnju kineske vlade) do fatalne toËke je odveo stari kineski seljakkoji je svjedoËio nesreÊi.

Vjeæba na Kanarima

P roπlog tjedna uhiÊena supetorica djelatnika Ame -riËke kopnene voj skepod sumnjom da su po ku πaliile galno prenijeti 16 kilogramakokaina iz Kolumbije u SAD, i tou vojnom zrakoplovu. Op tuæbaje rezultat zajedniËke istrageameriËke i kolumbijske policije.Nikakva imena zasad nisu objavljena, a mjerodavni su priopÊili da, zbogzaπtite istrage, zasad neÊe objavljivati daljnje podatke.

Kokain u vojnom zrakoplovu

Smrt pod lavinom

8. travnja 2005.

Posthumna Medalja ËastiWASHINGTON

WASHINGTON

WASHINGTON

BRUXELLES

Pripremio D. VLAHOVIΔ

MILDENHALL, SIDNEY

Padovi aviona i helikoptera

Nakon pedeset godina...

Novi uspon Rusije

Na primjeru Bugarske se moæe vidjeti da je ulaskom u NATO zapoËelo novo poglavlje razvoja meunarodnesuradnje u podruËju obrambene industrije, a kao rezultat takve suradnje je ovladavanje visokimtehnologijama, stjecanje iskustva u voenjumeunarod nih projekata, zapoπljavanje domaÊihkapaciteta, poveÊanje zaposlenosti

Ivan Pavao II. na poseban jenaËin volio Hrvate i Hrvatsku. IHrvati su voljeli njega. I zato sunaπa tuga i bol joπ veÊi, jer smoizgubili ne samo velikog prijate -lja, nego i zagovornika i osobukoja je jako dobro razumjelanaπe probleme, ali i shvaÊalanaπe æelje i opravdane teænje

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ, Fotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin,Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasenka PeπekTajnica redakcije: Mila Gelo tel: 4568-041

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 6000 primjeraka

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2004.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Plitvice su na neki naËin ujedinile u sebisve dotadaπnje akcije specijalne policije,

u Pakracu, Glini, Petrinji, Jasenovcu,Karlovcu... a pogibija Josipa JoviÊa, prve

hrvatske ærtve daje joj iznimnu vaænost.Upravo Êe taj dogaaj ostati zabiljeæen u

naπoj povijesti kao Krvavi Uskrs...

S t r a n a 4

S t r a n a 2 0

Razmatranje suvremenih meunarodnih odnosa naeuropskom prostoru nezamislivo je bez ukljuËivanja

Rusije, kao jednog od vaænijih meunarodnih Ëim-benika. Zapravo, kroz cijelu europsku povijest, na

veÊinu druπtvenih procesa uloga Rusije je manje iliviπe izraæena, ali uvijek nezaobilazna (to je potpuno

razumljivo, uzme li se u obzir njezina veliËina, bro-jnost i gospodarski potencijal)

S t r a n a 2 1

S t r a n a 1 2

Nakon 27 godina pontifika-ta umro Papa Ivan Pavao II.

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Obljetnice - Uskrs na Plitvicama 1991.

Offset u Bugarskoj

Moæemo li i za koga sigurnije reÊida je u naπe doba bio svjedokSina Boæjeg na zemlji od Ivana

Pavla II.? Moæemo li naÊi primjer da jeitko to liko ljubio Ëovjeka, toliko se zala-gao za mir u svijetu, za praπtanje i jedin-stvo me u narodima od njega? Moæete lizamisliti Ëovjeka na kojeg je izvedenatentat i koji odmah nakon oporavka pos-jeÊuje atentatora? Ne da mu oprosti, jermu je oprostio isti trenutak kada je pogo -en, nego da kroz razgovor pokuπa aten-tatora uvjeriti u besmislenost rjeπava njanesu glasica oruæjem! Moæete li zamislitiËovjeka koji u 27 godina viπestruko pro -putuje svijet noseÊi nadu potlaËenima, aze malj skim moÊnicima poruku da nisuap solutni gospodari svijeta? Moæete li za -misliti Ëovjeka koji uspije na jednoj misiokupiti Ëetiri milijuna ljudi (Mani la)?Moæete li zamisliti Ëovjeka koji uspijeskupiti gotovo sve vodeÊe svjetske vjerskepoglavare u molitvi za mir (Asissi 1986.)?

Pitanja bismo mogli tako postavljati unedogled, no i ovaj letimiËan pregleddovoljan je kako bismo shvatili da seradilo o Ëovjeku, Ivanu Pavlu II., koji jeIsusove rijeËi apostolima “Idite po svem

svijetu i propovijedajte Evanelje svakomstvorenju” u potpunosti shvatio i ispunio.

Jedan od najomiljenijih papa u povijestiZa potpunu i objektivnu valorizaciju

æivota i svoga onoga πto je Ivan Pavao II.uËinio trebat Êe povijesni otklon. No,moramo priznati da je pored velikihoboæavatelja imao i brojne kritiËare, kakounutar Crkve tako i izvan nje. Nekimsvojim pastoralnim pohodima (Kuba,Sveta zemlja) ili sluæbenim posjetimasvjetskih duænosnika (Jeruzelski, Gor -baËov) uËinio je ono πto smo svi mislilikako je nemoguÊe. Zbog nedvosmis-lenosti izriËaja i Ëesto nediplomatskogjezika, izravno je i jasno ukazivao naprobleme, ne æeleÊi pritom ostaviti nimalo mjesta dvojbi oko onoga πto je æelioreÊi. Ruπio je ustaljenje vatikanske obiËa-je, bio je spontan u ponaπanju i prisan uodnosu. Vodio je Crkvu u teπkim vre-menima, svjedoËio ruπenju totalitarizama,ali i uspjeπno saËuvao jedinstvo Crkve odraznih pokuπaja “modernog” tumaËenjaEvanelja. Golemom snagom volje, Ëak ikad je bio vidno shrvan bolestima nije seodmarao ili zatvarao nego je iπao meu

IVAN PAVAO II.

Pitat Êete, se moæda, u

Ëemu je bila tajna ovako

uzviπenog odnosa Ivana

Pavla II. i Hrvatske, odakle

tako posebno prijateljstvo

i neskrivena ljubav?

Odgovor je ponudio sam

Ivan Pavao II. tijekom dru-

gog posjeta Hrvatskoj

kada je rekao: “Same mi

od sebe naviru rijeËi

vaπeg pjesnika ‘Tu brat mi

je vsaki/tu doma sam

taki...’ (D. DomjaniÊ ´Kaj´)

Ivan Pavao II. na poseban je naËin volio Hrvate i Hrvatsku. I Hrvati su voljeli njega. Izato su naπa tuga i bol joπ veÊi, jer smo izgubili ne samo velikog prijatelja, nego izagovornika i osobu koja je jako dobro razumjela naπe probleme, ali i shvaÊala naπeæelje i opravdane teænje. I zato, Sveti OËe, Ivane Pavle II., koji si naπu malu zemljuuËinio veÊom, poËivaj blaæen u druπtvu s blaæenim Alojzijem Stepincem i MarijomPropetog Isusa PetkoviÊ, i u zajedniπtvu s Nebeskim Ocem kojem si tako vjerno sluæio

RijeËi Svetog Oca upuÊene Hrvat ima

4 8. travnja 2005.

Æeljko STIPANOVIΔ,slike arhiva Hrvatski vojnik

Bit Êete mi svjedoci

• Duæni smo ne samo opraπtati, nego i druge moliti da nam oproste

• Ovaj svoj pohod miloj HrvatskojpoËinjem rijeËima ljubavi i nade. Neka on pridonese da se zemlja, koja je sastavni dio Europe, izgrauje na trajnim vrijednostima

• Zaboravite vlastite probitke i skrbite za zajedniËko dobro

• Budite narod nade, budite narodkoji moli, budite narod koji vjerujeu RijeË koju nam je dao Bog

ljude svjestan koliku vaænost ima njegovopojavljivanje meu vjernicima. Nije selibio javne isprike onima kojima je Crkvatijekom povijesti nanijela bilo kakvu ne -pravdu. Nesumnjivo, ostat Êe za pam Êen,ne samo meu katolicima, kao osoba Ëijise cijeli æivot svodio na podizanje dosto-janstva Ëovjeka stvorena na sliku Boæju.

Bog je apsolutni gospodar svemiraSvjestan vaænosti medija u prenoπenju

Radosne vijesti, Ivan Pavao II. nerijetko jekomunicirao s vjernicima putem medija,odgovarajuÊi tako na brojna pitanja kojamuËe ËovjeËanstvo. Pokuπat Êemo sadadonijeti stavove Ivana Pavla II. o nekimnajesencijalnim pitanjima koja muËe svakinaraπtaj ËovjeËanstva. Na pi tanje o “πut -nji” Boga pred patnjom, rato vima, neprav-dama svih vrsta, logorima... Ivan Pavao II.je odgovorio: “Toliko je neizljeËivihbolesnika u bolnicama, toliko hendikepi-rane djece, toliko ljudskih æivota potpunoiskljuËenih iz uobiËajene ljudske sreÊe nazemlji, sreÊe πto potjeËe iz ljubavi, izbraka, iz obitelji... Je li doista bilo potreb-no za spasenje Ëovjeka da Bog svog Sinapreda smrti na kriæu? S tim u vezi treba sepitati je li moglo biti drukËije? Zar se Bogmogao opravdati pred ljudskom povijestitako punoj patnje drukËije nego da usrediπte povijesti stavi upravo Kristov kriæ?I suvremeni kritiËari krπÊanstva se slaæuda je raspeti Krist dokaz solidarnosti Boæjesa Ëovjekom patnikom. Bog se stavlja na

stranu Ëovjeka. »ini to radikalno: ‘Uzevπilik sluge, po nizi sam sebe, postavπi poslu -πan do smrti, smrti na kriæu’ (Fil 2, 7-8). Utome je sa dr æano sve: sve patnje, osobne izajedni Ëke, one izazvane silom prirode ione πto ih je uzrokovala slobodna ljudskavolja - ratovi, gulazi, holokausti. Da bi semogao nadati spasenju od Boga, Ëovjekmora za stati pod Kristovim kriæem. Zatimu nedjelju, nakon Velike subote, treba senaÊi pred praznim grobom i kao jeruza-lemske æene Ëuti: “Nije ovdje. Uskrsnuoje”. Iz me u kriæa i uskrsnuÊa sadr æana je

IVAN PAVAO II.

Ruπio je ustaljenje vati -

kanske obiËaje, bio je

spontan u ponaπanju i

prisan u odnosu. Vodio je

Crkvu u teπkim vremeni-

ma, svjedoËio ruπenju to -

ta litarizama, ali i uspjeπno

saËuvao jedinstvo Crkve

od raznih pokuπaja “mo -

dernog” tumaËenja

Evanelja. Nije se libio

javne isprike onima koji-

ma je Crkva tijekom povi-

jesti nanijela bilo kakvu

ne pravdu. Nesumnjivo,

ostat Êe za pam Êen, ne

samo meu katolicima,

kao osoba Ëiji se cijeli

æivot svodio na podizanje

dostojanstva Ëovjeka

stvorena na sliku Boæju

8. travnja 2005. 5

Gdje god doπao Papu je uvijek pozdravljalo razdragano mnoπtvo

Prvi put Ivan Pavao II. posjetio je Zagreb prigodom proslave 900 godina zagrebaËke nadbiskupije

sigurnost da Bog spa πa va Ëovjeka,da se spaπava po Kri stu, NjegovimKri æem i Njegovim Uskrs nuÊem.”

©to za vjeru znaËi spasiti, odnosnoπto je to spasenje kao srce krπÊanst-va? Ivan Pavao II. odgovara:“Spasiti znaËi osloboditi od zla. Tunije rijeË samo o druπtvenom zlukao πto su nepravda, prisila, isko -riπtavanje; niti su to samo bolesti,katastrofe, prirodne nepogode i sveono πto se u ljudskoj povijesti sma-tra nesreÊom. Spasiti znaËi oslobo -diti od korjenitog, konaËnog zla. Tozlo viπe nije ni smrt. Nije viπe, akonakon nje slijedi UskrsnuÊe. AUskrsnuÊe se dogaa po Kristu.Korjenito zlo od kojeg se æelimospasiti je Boæje odbacivanje Ëovjeka,tj. vjeËno prokletstvo kao posljedicaËovjekova odbacivanja Boga”. Napitanje da li i zaπto od svih krπÊan-skih Crkava samo Rimska posjedujei nauËava puninu Evanelja, IvanPavao II. govori: “Prije svega trebaobjasniti kakva je krπÊanska naukao spasenju i posredovanju spasenjakoje uvijek dolazi od Boga. ‘Jedanje Bog, jedan je i posrednik izmeuBoga i ljudi, Ëovjek Isus Krist’. UKristu, Crkva je katoliËka, tj. opÊa. Ine moæe biti drukËija. U svim je,da kle, narodima zemlje jedan Boæjinarod, jer on iz svih naroda uzimasvoje graane. II. vatikanski koncilu dokumentu Lumen Gentium(Svje tlo naroda) govori o pripadnos-ti Crkvi za krπÊane i o usmjeravanjuprema Crkvi za nekrπÊane koji vje -ruju u Boga. Obje te dimenzijevaæne su za spasenje i svaka od njihima viπe stupnjeva. Ljudi se spaπa -vaju posredstvom Crkve, spaπavajuse u Crkvi, ali uvijek se spaπavajuzahvaljujuÊi Kristu”.

“»ovjek ove civilizacije postao jeslabo osjetljiv na posljednje stvari”,poËeo je svoj odgovor Ivan Pavao II.na pitanje postoji li joπ raj, Ëistiliπte ipakao, te je nastavio: “U Kristu jeBog svijetu objavio kako hoÊe da sesvi ljudi spase. Ako Bog tako æeli,ako Bog radi toga daje Svoga Sinakoji djeluje u Crkvi posredstvom Du -ha Svetoga, moæe li Ëovjek bitiproklet, moæe li ga Bog odbaciti?Moæe li Bog, koji je toliko ljubio Ëo -vjeka, dopustiti da ga ovaj odbacitako da mora biti osuen na vjeËnemuke? Ipak, Kristove su rijeËi ned-vosmislene. Kod Mateja on jasno go -

vori o onima koji Êe trpjeti vjeËnemuke. Koji Êe to biti? Crkva u vezi stim nikada nije niπta rekla. To je ui -stinu nedokuËiva tajna izmeu Bo æjesvetosti i Ëovjekove savjesti. ©u tnjaCrkve je, dakle, jedino odgova rajuÊestajaliπte krπÊana. No, isto do bno,ima neπto u samoj moralnoj svi jestiËovjeka πto reagira na gubi tak takveperspektive: Bog koji je Lju bav, nijeli i konaËna Pravda? Mo æe li prih-vatiti te uæasne zloËine, mogu li oniproÊi nekaænjeno? Nije li pakao uodre e nom smislu ‘po slje dnja daskaspasa’ za moralnu savjest Ëovjeka?Ljubav je ta koja su di. Bog koji jeLjubav, sudi po lju bavi. Ljubav je takoja traæi oËi πÊe nje prije nego Ëovjekbude spreman za ono sjedinjenje sBogom ko ji je nje gov konaËni poziv injegova sudbina”.

Na pitanje moæe li se voditi Ëastani ispravan æivot bez potrebe da seEvanelje uzima ozbiljno, IvanPavao II. jasno istiËe: “Crkva zapra-vo nikada nije zanijekala da i Ëov-jek koji ne vjeruje moæe Ëiniti Ëasnai plemenita djela. »ovjeka se nemoæe prisiliti da prihvati istinu. K

njoj ga nagoni samo njegova narav,tj. sama njegova sloboda koja gaobvezuje da iskreno traæi i kad jenae, da pristane uz nju s povjere -njem. Ako je jedan æivot doistaispravan, to je zato πto Evanelje,joπ nepoznato ili na razini svijestiodbijeno, zapravo veÊ djeluje udubini osobe koja poπtenim trudomtraæi istinu i spremna ju je prihvatitiËim je upozna. Samo Bog moæe spa-siti Ëovjeka oËekujuÊi njegovu su -radnju. »injenica da Ëovjek moæesuraivati s Bogom jest ono πto od -luËuje o njegovoj istinskoj veliËini”.

Ivan Pavao II. i HrvatiTrinaestog sijeËnja 1992. Vatikan

na Ëelu s Ivanom Pavlom II. Ëinipresedan u svojoj gotovo dvijetisuÊ-godiπnjoj diplomaciji i prvi priznajeHrvatsku neovisnost te na taj naËinpodijeljenoj i neodluËnoj svjetskojzajednici pokazuje πto im je Ëiniti.

Hrvatski premijer Ivo Sanader sasuradnicima 22. veljaËe 2005. zad-nji je primljen u sluæbeni posjet kodIvana Pavla II. To nije sluËajnost.NeÊemo biti preuzetni nego Êemo

IVAN PAVAO II.

6 8. travnja 2005.

U Mariji Bistrici Papa je blaæenim proglasio kardinala Alojzija Stepinca

reÊi: Ivan Pavao II. na poseban jenaËin volio Hrvate i Hrvatsku. IHrvati su voljeli njega. I zato sunaπa tuga i bol joπ veÊi, jer smoizgubili ne samo velikog prijatelja,nego i zagovornika i osobu koja jejako dobro razumjela naπe prob-leme, ali i shvaÊala naπe æelje iopravdane teænje. Hrvatska je jednaod rijetkih, ako ne i jedina zemljakoju je Ivan Pavao II. u tako krat -kom vremenskom razdoblju (devetgodina) posjetio triput podarivπinam dva blaæenika. Premda njegoverijeËi iz tih posjeta joπ uvijek kaoeho odzvanjaju u naπim uπima, pris-jetimo se joπ jednom πto nam jeprigodom tih posjeta poruËio.

Ono πto Êemo posebice pamtiti iznjegova prva posjeta 1994. je njego-va propovijed na zagrebaËkomHipodromu pred gotovo milijunvjernika. Papa jest tada pozvaocijeli hrvatski narod na opraπtanjeneprijatelju, istaknuvπi kako smo“duæni ne samo opraπtati, nego idruge moliti da nam oproste”.PromatraËu sa strane moæda Êetrpko zazvuËati ove rijeËi, ali IvanPavao II. rekao je ono πto je moraoreÊi bez obzira na ærtve koje smo udotadaπnjem tijeku rata veÊ podni-jeli, bez obzira na to πto rat nije biogotov, bez obzira na to πto smo tadabili na domet neprijatelja. Jer,Radosnu vijest treba navijeπtati biloto ugodno nekome ili ne! A πto sedogodilo nakon izreËenih rijeËi? Uokupljenom mnoπtvu bilo je invali-da Domovinskog rata, onih koji suizgubili svoje najmilije, koji su izgu-bili svoju æivotnu imovinu, no svi suoni Papu prekinuli spontanim idugotrajnim pljeskom, sa suzama uoËima zbog boli koja je iz dna duπeprovalila, ali svjesni da je to jedinipravi put kojim nam je iÊi. Jesmo lise tada uvjerili da mi nismo kaodrugi, je li to bila dostatna porukacijelom svijetu da agresorska zloÊanije uniπtila duh hrvatskoga naro-da? Naroda koji se hrabro branio,ali bez mrænje, uspjeπno odolijevaoagresoru, ali bez osvete i bez poku -πaja da se ozakoni odmazda. Osje -ÊajuÊi i razumijevajuÊi bol s kojomje tada (i joπ uvijek) æivio naπ narod,na povratku u Vatikan Ivan PavaoII. joπ je jasnije objasnio te svojerijeËi: “Naravno da oprostiti neznaËi odreÊi se instrumenata prav -

de u pravnoj dræavi, koja je duænaprogoniti poËinitelje zloËina. Opro -stiti znaËi osloboditi srce od æelje zaosvetom, od osjeÊaja koji se ne mo -gu sloæiti sa civilizacijom ljubavi”.

Drugi posjet Ivana Pavla II.,nakon zavrπenih ratnih strahota,(1998.), podario je hrvatskom naro-du novog blaæenika - kardinalaAlojzija Stepinca. Svoj posjet Papaje zapoËeo rijeËima: “Ovaj svojpohod miloj Hrvatskoj poËinjemrijeËima ljubavi i nade. Neka onpridonese da se zemlja, koja je sas-tavni dio Europe, izgrauje na traj-nim vrijednostima”. Ove rijeËi nisusluËajno izreËene na samompoËetku pohoda. IstiËuÊi kako jeHrvatska sastavni dio Europe IvanPavao II. jasno je pokazao da Ëitateænje Hrvata i da daje svoju sves-rdnu potporu u njihovom ostvare -nju, a europskoj zajednici poruËioda izae iz svoje ljuπture i prihvatiHrvatsku u zajednicu europskihnaroda. Na odlasku iz Hrvatskedodatno je pojasnio svoje rijeËi spoËetka pohoda: “Europa je krenulau novi odsjek svog jedinstva i rasta.Da bi radost bila potpuna, nitko nesmije biti zaboravljen na putu kojivodi u europski zajedniËki dom”.

TreÊi posjet Ivana Pavla II. (2003.)bio je obiljeæen joπ jednim darom -proglaπenjem blaæenom MarijePropetog Isusa PetkoviÊ, ali i nepo-bitnom Ëinjenicom koja uËvrπÊujetvrdnju da nas je Papa osobito volio,jer je svoje jubilarno, stoto putova -nje izvan Italije, usmjerio baπ uHrvatsku. Svojom pronicljivoπÊuosjetio je da je baπ sada trenutak dau pozitivnom svjetlu skrenepozornost meunarodne zajednicena Hrvatsku, kako bi u njoj prepoz-nala zemlju i narod koji æeli biti diodemokratskog svijeta, no jednako jetako i naπem dræavnom vodstvuporuËio da ima joπ mnogo toga zapopraviti. Papa nam je uDubrovniku rekao: “Zaboravitevlastite probitke i skrbite za zajed-niËko dobro. Æelim vam da baπtinaljudskih i krπÊanskih vrijednosti, πtose nagomilala tijekom minulih sto -ljeÊa, i dalje uz Boæju pomoÊ ipomoÊ sv. Vlaha bude najdrago -cjenije blago puka ove zemlje”, uOsijeku: “Nakon teπkih vremenarata, πto je u stanovnicima ovogakraja ostavio duboke i joπ uvijek

neizljeËene rane, zalaganje zapomirbu, solidarnost i druπtvenupravdu zahtijeva hrabrost pojedi-naca proæetih vjerom, otvorenihbratskoj ljubavi, osjetljivih naobranu dostojanstva osobe stvorenena sliku Boæju”. “Budite narodnade, budite narod koji moli, buditenarod koji vjeruje u RijeË koju namje dao Bog”, poruËio je Ivan PavaoII. u Rijeci, dok je u Zadru istak -nuo: “Posebno hvala tebi, ljubljenipuËe hrvatski, koji si me danonoÊnodoËekivao raπirenih ruku i otvorenasrca”. Svoj treÊi pohod zakljuËio jerijeËima: “Draga Hrvatska, neka teBog blagoslovi”.

Pitat Êete, se moæda, u Ëemu je bi latajna ovako uzviπenog odnosa Iva naPavla II. i Hrvatske, odakle takoposebno prijateljstvo i neskri venaljubav? Odgovor je ponudio samIvan Pavao II. tijekom drugog posje-ta Hrvatskoj kada je rekao: “Sa memi od sebe naviru rijeËi va πeg pjes-nika ‘Tu brat mi je vsaki/tu domasam taki...’ (D. DomjaniÊ ´Kaj´).

I zato, Sveti OËe, Ivane Pavle II.,koji si naπu malu zemlju uËinioveÊom, poËivaj blaæen u druπtvu sblaæenim Alojzijem Stepincem iMarijom Propetog Isusa PetkoviÊ, iu zajedniπtvu s Nebeskim Ocemkojem si tako vjerno sluæio.

IVAN PAVAO II.

78. travnja 2005.

MORH

8. travnja 2005.

U Slu nju je 4. trav nja jav no pred-stav lje na Stu di ja ut je ca ja na oko liπcil ja nog sa dræa ja za vojno vjeæ ba li π -te “Eu gen Kva ter nik” Slunj.

Na predstav lja nju su bi li predstav -ni ci lo kal nih vlas ti, predstav ni ciMORH-a i GSOS-a RH, struË ni timko ji je sud je lo vao u iz ra di stu di je, a uve li kom bro ju odaz va lo se i lo kal nosta nov niπt vo.

Stu di ju je iz ra dio Ur ba nis tiË ki in -sti tut Hr vat ske d.d. u su rad nji sastruË nim su rad ni ci ma za nje zi ne po -je di ne di je lo ve, i to s Ru dars ko-geo -lo π ko-naft nim fa kul te tom, Dræ av nimhi dro me teo ro lo π kim za vo dom, Agro -nom skim fa kul te tom, Æe li mi rom ©ta -ha nom, di pl.ing πu mar stva za po -glav lje bilj ni i æi vo tinj ski svi jet, In sti -tu tom graevi nar stva Hr vat ske d.d. iIn sti tu tom “Ruer Boπ ko viÊ”.

Po moÊ nik mi nis tra obra ne za ma te -

ri jal ne re sur se Ivo Ba ËiÊ u uvo du jeis tak nuo vaæ nost vojnog vjeæ ba li π ta“Eu gen Kva ter nik” za OS, kao i sveono πto Mi nis tar stvo obra ne po du zi -ma ra di bo lje obu ke i zaπ ti te togpros to ra. Ta ko je po se bi ce is tak nuouvoenje sus ta va MI LES 2000, tedo dao da Êe se ak tiv nos ti ko je Êe sena vjeæ ba li π tu od vi ja ti sve vi πe iÊi usmje ru pro ved be “vir tu al ne obu ke”, supo ra bom πto ma nje stre lji va, a vjeæ -ba li π te bi se tre blao ra bi ti kao re al nook ruæ e nje. Joπ je do dao ka ko i NA TOde kla ri ra da se mo ra za do vo l ji ti stan -dard ISO 14 000 ko ji se od no si nazaπ ti tu oko li πa.

Stu di ju je de talj no predsta vio timstruËnja ka ko ji je sud je lo vao u nje zi -noj iz ra di, a na zoË ni su se upoz na li isa cje lo kup nom pro ce du rom ko ja jepret ho di la iz ra di stu dije. Ona je kodnas pr vi put iz raena za jed no vojno

vjeæ ba li π te. Stu di ja je pot vr di la do brosta nje tla, vo de i zra ka, a oci je ni lo juje i Mi nis tar stvo zaπ ti te oko li πa ipros tor nog ureenja ko je je pot vr di loda je pro ved ba vojnih vjeæ bi prih vat -lji va za oko liπ, na rav no uz pri mje numje ra zaπ ti te i pro gra ma pra Êe njasta nja oko li πa.

Di rek tor Ur ba nis tiË kog in sti tu tamr. Ni no slav Dus per is tak nuo je daje stu di jom obuh va Êen i ci je li niz pa -ra me ta ra ko je tak ve stu di je ina Ëe nepro u Ëa va ju (sta nov niπt vo, ana li za os -jet lji vos ti pros to ra...), te da je onamno go op seæ ni ja od stan dard nih stu -di ja. Na kon predstav lja nja, predstav -ni ci lo kal nih vlas ti i sta nov ni ci Slu -nja i oko li ce iz nije li su svo je miπ l je -nje o stu di ji, kao i o vojnom vjeæ ba li -π tu “Eu gen Kva tre nik”.

Lei da PAR LOV

8

U Slunju predstavljena Studija utjecaja na okoliπ za vojno vjeæbaliπte “Eugen Kvaternik”

Bu du Êi us troj Obal ne straæe te ma jesas tan ka ko ji je ovih da na odræan uMORH-u. Sas tan ku su uz mi nis traobra ne Be ris la va Ron Ëe vi Êa i dræ av -nog taj ni ka Ma tu Ra bo te ga na zo Ëi liiz meu os ta lih mi nis tar fi nan ci jaIvan ©uker, dræ av ni taj nik MUP-aIvi ca Bu co njiÊ te dræ av ni taj nik zaMi nis tar stvo mo ra, tu riz ma, pro me tai raz vit ka Bran ko Ba ËiÊ.

Raz go va ra lo se po naj vi πe oto me ho Êe li bu du Êa Obal nastraæa bi ti kak va po seb na or ga -ni za ci ja ili, pak, za jed niË ko ko -or di na cij sko ti je lo ne ko li ko mi -nis tar sta va. Raz mi je nje na sudo sa daπ nja saz na nja te do go vo -re ne bu du Êe ak tiv nos ti ra di ko -naË nog do no πe nja naj bo ljegmo de la Obal ne straæe.

Uk ra jin sko vojno izas lan stvo ko je jepred vo dio Vo lo dy myr Te re π Ëen ko, po -moÊ nik mi nis tra obra ne za vojno teh -niË ku su rad nju, sas ta lo se u MORH-us po moÊ nikom mi nis tra obra ne za ma -te ri jal ne re sur se Ivom Ba Ëi Êem i na -Ëel ni kom Sluæ be za raz voj, opre ma njei mo der ni za ci ju bri gad nim ge ne ra lomSla ve nom Zdi la rom.

Raz go va ra lo se o vojno teh niË koj su -rad nji ko ja se po naj pri je od no si na re -mont i mo der ni za ci ju he li kop te ra MI8,

ko ji je u ti je ku, i mo der ni za ci ju zra ko -plo va AN32D, ko ja je ne dav no zavr πe -na. Ti je kom raz go vo ra is ka za na je po -tre ba za odræ a va njem i op skr bom pri -Ëuv nim di je lo vi ma he li kop te raMI8/MI8 MTK1/MI17 na kon re mon -ta, a pred lo æe na je i su rad nja na za jed -niË kom raz vo ju ra ke te 122 mm po ve -Êa nog do me ta. Uk ra jin sko izas lan stvoobiπ lo je i Za pov jed niπt vo HRM-a uSpli tu.

OJI

Ukrajinsko izaslanstvo u MORH-u

Aktivnosti uz manje streljiva i “virtualnu obuku”

Sni

mio

T.

BR

AN

DT

Sni

mio

T.

BR

AN

DT

Razgovori o Obalnoj straæi

M.P.S.

U po vo du us kr π njih blag da naor ga ni zi ra li smo se mak si mal -no ka ko bis mo pro sla vi li tajnaj ve Êi ka to liË ki blag dan - dos to -jan stve no i pre poz nat lji vo kao πto toËi ni mo u do mo vi ni. Ca ra bi nie ri, sko ji ma smo u iz vrs nim od no si ma,poz va li su nas da im se pri druæ i mona mi si u nji ho voj ba zi u kam pu In -vic ta. An ge lo Bag nas co, ta li jan skivojni bis kup ko ji je za tu pri go dusti gao iz Ita li je, na kon πto je doz naoda Êe mi si i slav lju us krs nu Êa Isu so -va u ma loj ta li jan skoj za jed ni ci pri -sust vo va ti i Hr va ti bio je vr lo odu -πev ljen.

U da ni ma pred blag dan Ëla no viNSE pot po re uËi ni li su sve da nasop skr be svim na mir ni ca ma i po trep -πti na ma za pra vi do ma Êi ugoaj.Pri pad ni ce kon tin gen ta na pra vi lesu i ukra si le ko πa ri ce za bla go slovhra ne, na bav lje na je πun ka i ja ja teje, uz ne i zos tav ni ro π tilj, sve bi losprem no za us krs no slav lje.

Mi sa s Ta li ja ni ma u kam pu In vic taDan je os va nuo sun Ëan. Svi pri -

pad ni ci kon tin gen ta bi li su os lo -

boeni svo jih rad nih ob ve za ka ko bimo gli sud je lo va ti u slav lju. Ti je kompri je pod nev a uæ ur ba no su pri pre -ma li sve za pro sla vu. No si li smozas ta vu kon tin gen ta na prav lje nu uZa gre bu. Bi li smo i te ka ko pre poz -nat lji vi. For mi rav πi ko lo nu vo zi lakre nu li smo pre ma kam pu In vic -ta...Ta mo smo se sus re li s ta li jan -skim vojni ci ma ko ji su ta koer doπ lina mi su. Smjes ti li smo se u li je vokri lo skrom no oprem lje ne dvo ra ne isa za ni ma njem smo pra ti li po pu nja -va nje pros to ri je ko ja je ubr zo pos ta -la pre ma la za sve vjer ni ke. Uvod nupro po vi jed odræ ao je don Gi no,vojni ka pe lan u kam pu, poz dra viv πisve na zoË ne a po tom je pre daosluæ e nje mi se vojnom bis ku pu An -ge lu Bag nas cu. Po se ban ugoaj nami si da va lo je vi πe glas no pje va njeTa li ja na po pra Êe no gi ta ra ma i kla vi -rom. Pri zavr πet ku mi se bis kup An -ge lo Bag nas co je bla go slo vio do ne -se nu hra nu i svim na zoË ni ma uzbla go slov, da ro vao jed no stav nu ogr -li cu u obli ku drve nog kri æ i Êa da svenas Ëu va od ne da Êa.

Pr vi dan pro lje Êa- No va go di na

Tje dan da na ra ni je af ga -nis tan sko sta nov niπt vo obi -lje æa va lo je nji ma vr lo vaæ andan – Now ruz, ili Now rusili No rooz. To je na ziv ko jimse oz na Ëa va pro sla va No vego di ne u Af ga nis ta nu kao idi ljem sre diπ nje Azi je. Ri jeË‘’Now ruz’’ zna Ëi ‘’no vi dan’’i oz na Ëa va fes ti val pro sla vepo Ëet ka so lar ne go di ne une ko li ko na cio nal nih ka len -da ra. U svo joj bi ti Now ruzfes ti val sla vi buenje pri rod -nog æi vo ta. To buenje sim -bo li zi ra pob je du do bra pro -

tiv zlih si la ta me ko je ut je lov lju je zi -ma. To je vri je me pro sla ve i na deko jim Af ga nis tan ci oz na Ëa va ju po -Ëe tak pro lje Êa i mo le za us pjeπ nugo di nu. Now ruz je raz dob lje ve se -lja, ka da lju di obla Ëe no vu od je Êu iidu na obi telj ske iz le te u pri ro du,od la ze na kon cer te, za ba ve i dru gedru πt ve ne pri go de.

Now ruz pro sla va je 21. oæuj ka, pr -vog da na pro lje Êa, i sluæ be ni jepraz nik obi lje æen jav nim pro sla va -ma ci je le na ci je. Sre diπ te Now ruzpro sla ve bi lo je u Ma zar-e-Shari fu,gdje se oko Zia rat-e Sak hi dæ a mi jeoku pi lo vi πe od mi li jun Af ga nis ta na -ca. Uz Kar te Sak hi dæ a mi ju u Ka bu -lu to su dva naj poz na ti ja mjes ta obi -lje æa va nja No ve go di ne u Af ga nis -ta nu. Uz okup lja nje u ne ko li ko dæ a -mi ja u raz li Ëi tim di je lo vi ma Ka bu la,sre diπ nje okup lja nje bi lo je naOlim pij skom sta dio nu, gdje jeodræa na smo tra fol klo ra i raz nihdje lat nos ti iz æi vo ta Af ga nis ta na ca.

Dan pro sla ve Now ru za obi lje æenje sad njom mla dih sta ba la i u HQISAF-a a sud je lo va li su svi pred -stav ni ci na ci ja ukl ju Ëe nih u mi si juISAF. »ast da u ime 5. HRV CON-aza sa di sta blo imao je boj nik Ro bertCar kao NSR (Na tio nal Se nior Re -pre sen ta tiv) u HQ ISAF. Ge ne ralEthem Er da gi za pov jed nik ISAF-aodræ ao je pri god ni go vor u ko jem jeis tak nuo da je u ovoj zem lji la ko na -pra vi ti zi do ve ku Êa i da je za to po -treb no go di nu da na, no da bi sevra tio æi vot po treb no je vri je me kaoπto je mla dom sta blu po treb no vi πeod de se tak go di na da se pot pu noraz vi je. Pri mje rom sad nje sta ba laæe lje lo se po ka za ti da ovom na ro duni je po treb na tre nu taË na po moÊ veÊtre ba te æ i ti in stru men ti ma ko ji ma Êese omo gu Êi ti da se sa mi Af ga nis tan -ci raz vi ju.

9

U po vo du us kr π njih blag da na or ga ni zi ra li smo se mak si -mal no ka ko bis mo pro sla vi li taj naj ve Êi ka to liË ki blag dan- dos to jan stve no i pre poz nat lji vo kao πto to Ëi ni mo u do -mo vi ni. Pri pad ni ce kon tin gen ta na pra vi le su i ukra si leko πa ri ce za bla go slov hra ne, na bav lje na je πun ka i ja ja...

Iz Afganistana Robert MIKAC

8. travnja 2005.

Uskrs daleko od domaPETI HRV CON U MISIJI ISAF VII

Bojnik Robert Car u pripremi proslaveNowruza sadi stablo

ZajedniËka fotografija s talijanskimvojnim biskupom Angelom Bagnascom

I n di ja je su dar nad na rav no li je pogi ne za mis li vo tuæ nog. Pre vi πe jeIn di ja ca da bi ih mnogo mo glo bi -ti bo ga tih. Ve li ka je In di ja pa ni je nimno go kad kaæ eπ da je u njoj sto ti nemi li ju na si ro maπ nih. In di ja je mi li jar -du i neπ to mi li ju na lju di ko ji su si -gur no hin du si, mus li ma ni, kr π Êa ni,bu di sti, sik hi, ja i ni ili par si. In di ja jezem lja u ko joj jas no moæ eπ ra zaz na titko je tko. In di ja je dræ a va uko joj æi vi 82 % hin du sa, a Ëi jije pred sjed nik mus li man. Pre -mi jer zem lje u ko joj ma nje od2 % sta nov niπt va Ëi ne sik hi, jesikh. I na Ëe lu in dij ske voj skeje sikh.

Shi vin ro en danOæu jak u In di ji je u zna ku

Shi vi na ro en da na. U oki Êe -nim pros to ri ma uz sve tiπ ta,ogra e nim raz no boj nim plat -ni ma, na in dij skoj zem lji,prek ri æe nih no gu, sje de sta -nov ni ci In di je svih vje ra, je duslat ku ri æu i sla ve Bo ga ko ji je Obi -telj ski »ov jek, Da ro va telj i Spa si telj.In di ja u oæuj ku 2005. je tri “test” me -Ëa i πest “one day” kri ket me Ëe vapro tiv Pa kis ta na. Me Ëe va za ko je seæi vi. In di ja u oæuj ku 2005. je “DhoomDhoom” i “Maa hi Ve” s li je pim ras -pje va nim æe na ma, go to vo pot pu nona gim. Ali sa mo na spo to vi ma. In di jau oæuj ku 2005. je æes to ka no vins kapo le mi ka oko os kud ne od je Êe te nis kezvi jez de Sa nie Mir ze, zbog ko jekaæu, ro di te lji ve Êi ne bo ga tih dje voj -Ëi ca ne do puπ ta ju svo jim kÊe ri ma dase ba ve te ni som. In di ja u oæuj ku2005. je osam de set tro go diπ nji B. A.Rao, fi ziË ka re in kar na ci ja svo ga ido -la, ko ji sa sljed be ni ci ma bo so nog pje -πa Ëi 385 ki lo me ta ra sje Êaj uÊi se po vi -jes nog Gand hi je vog marπa od pri jetoË no 75 go di na. In di ja u oæuj ku

2005. je sto ti ne mr tvih na sje ve ru ko -je su od ni je le snje æ ne la vi ne i odro nizem lje. In di ja u oæuj ku 2005. su nes -nos ne vru Êi ne na ju gu.

Rad na ces ti za 13 ku na dnev noPo tko zna ko ji put vo zim se pre ma

gra ni ci do ko je se, ko li ko god æu rio,iz Jam mua uvi jek sti æe za je dan sat.Na iz la zu iz gra da Ma hat min spo me -

nik, ko ji je iz dig nut ta ko da ga odbez broj au to mo bi la, au to bu sa, trak to -ra, ri kπi, mo to ra, bi ci kla i konj skih za -pre ga, moæ eπ vid je ti ka ko s pre ba Ëe -nim sa ri jem i πta pom, ona ko mr πav,ko ra Ëa u slo bo du. Po ces ti leæe sve tekra ve bla gog po gle da ko je se ne oba -zi ru na za glu πu ju Êu bu ku mo to ra i si -re na, dro gi ra ne is pu π nim pli no vi maraz no vrs nih pro me ta la i nji ho vihvlas ni ka. Pro da va Ëi vo Êa gu ra ju svo jako li ca iz me u par ki ra nih au to bu saÊe la vih gu ma i ras pad nu tih ka ro se ri jaiz ko jih vi re sto ti ne gla va i iz ba Ëe nihlak to va, nu de Êi put ni ci ma svo je gro -æe, na ran Ëe, kri π ke ko ko sa i pa pa je.Pred ula zom u zraË nu lu ku pro met izsu prot nog smje ra ne mr da, za us tav -ljen ma som lju di ko ja Ëe ka da ih ae -ro drom sko osi gu ra nje pro pus ti unu -tra. In dij ska je voj ska osi gu ra la pr vi

bes pla tan let za Sri na gar do ko jeg jeput blo ki ran, i svi po ku πa va ju bi ti uavio nu za ko ji joπ nit ko ni je do biokar tu. Sta je mo ma lo da lje is pred sto -ti njak me ta ra du gaË kog be ton skogmos ta ko ji je to li ko uzak da se po nje -mu pro met moæe pro me to va ti jed va iu jed nom smje ru. Kraj nas pro la zi po -greb na po vor ka hin du sa ko ji svog po -koj ni ka, um ota nog u tka ni nu no se na

ra me ni ma. Do lje is pod mos ta,iz me u pi la ne i πko le, pros tra -na je li va da na ko joj dje caigra ju kri ket. Te Ëe tu da i po tokko ji se zo ve ri je ka, a go to vo ni -ka da ni je ri je ka. Vo de Kaπ mi rakao da su se do go vo ri le da svete ku na pa kis tan sku stra nu. Utoj ri je ci vo za Ëi, za dig nu tih no -ga vi ca, pe ru svo je au to bu se ika mio ne. Ma lo ni æe, s dru gestra ne mos ta, vlas ni ci buf fa laku pa ju svo je me zim ce, a æe nepe ru rub lje. De se tak me ta ra odzga ri π ta na ko jem Êe po greb napo vor ka spa li ti ze ma lj ske os -

tat ke svog po koj ni ka i pe peo ba ci ti uvo du ko ja Êe ga od ni je ti dru gim vo -da ma i mo ru.

Ko lo na kre Êe. Ci je le obi te lji po prav -lja ju put ko jim pro la zi mo. Tam no pu tesit ne æe ne s ju ga u ko ji ma je nad na -rav na sna ga, od je ve ne u æi vo pis neha lji ne i s na ki tom na ruË nim i no æ -nim zglo bo vi ma, za jed no sa svo jimmuæ e vi ma i oËe vi ma raz bi ja ju i usit -nja va ju gro ma de ka me na. Nji ho vadje ca se igra ju po red pu ta gdje sta ri jiu me tal nim bu ra di ma na va tri mi je -πa ju ka tran i pi je sak. Ci je li dan ne -pre kid nog mu ko trp nog fi ziË kog ra dasva kom Êe mu π kar cu do ni je ti 125, asva koj æe ni 100 in dij skih ru pi ja ili tri -na est ku na dnev no. I niπ ta ne Êe iz -bri sa ti os mi jeh s nji ho vog li ca. Ka kone bi ti sre tan kad to li ki ne ma ju po -sao u ovoj zem lji.

10 8. travnja 2005.

Iz Indije Davor »ULJAK

Indija - sudar nadnaravno lijepog i nezamislivo tuænogTam no pu te sit ne æe ne s ju ga u ko ji ma je nad na rav na sna ga, od je ve ne u æi vo pis ne ha -lji ne i s na ki tom na ruË nim i no æ nim zglo bo vi ma, za jed no sa svo jim muæ e vi ma i oËe -vi ma raz bi ja ju i usit nja va ju gro ma de ka me na. Ci je li dan ne pre kid nog mu ko trp nog fi -ziË kog ra da sva kom Êe mu π kar cu do ni je ti 125, a sva koj æe ni 100 in dij skih ru pi ja ilitri na est ku na dnev no. I niπ ta ne Êe iz bri sa ti os mi jeh s nji ho vog li ca...

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

Proslava Shivinog roendana

118. travnja 2005.

A friË ki kon ti nent, ge ne ral nogle da ju Êi, iz vor je ve li kogbro ja bo les ti, po seb no zbogne dos tat ka ele men tar nih hi gi jen -skih uv je ta na ko je smo na vi kli. Ia -ko na po dru Ëju mi si je MI NUR SOne ma za bil je æe nih slu Ëa je va tro va -nja i za ra za, pre ven tiv ne mje re sepro vo de sva kod nev no ka ko bi tak vosta nje i da lje os ta lo. Zbog spre Ëa va -nja za ra za, svi pri pad ni ci mi si je, ci -jep lje ni su u svo jim ma tiË nim dræ a -va ma, ali i na kon do las ka u mi si juci je pe se kod struË nog ti ma KMU(Ko re an medi cal unit). Osob na hi gi -je na, sa mo je dio pre ven tiv nih mje -ra ko je se pro vo de na svim TS-a iza pov jed niπt vi ma sek to ra i mi si je.

“M” danSva ki od pro ma tra Ëa, smjeπ ten je u

svo ju so bu ko ju je ob ve zan samodræ a va ti Ëis tom. One su naπ dom i

je di no mjes to u ko je moæ e mo pob je -Êi ka da nam je sve ga dos ta. Po treb -no je ta koer pra ti ti i pri dræ a va ti seupu ta Ëas ni ka za hi gi je nu ko ji nas

op skrb lju je svim po treb nim sredstvi -ma da bi sve pros to ri je bi le ne do dir -lji ve za raz ne in sek te, ali i za zmi je iπkor pi o ne, ko jih u pus ti nji ne ne dos -ta je. Ve li ka od go vor nost za hi gi je nui ured nost pa da sva kod nev no nadvo ji cu sluæ bu ju Êih Ëas ni ka, ko jiosim onih pro pi sa nih za da Êa okoodræ a va nja ra dio ve za, us klaiva njara da op hod nji, pra Êe nja vre men skihuv je ta, ima ju za da Êu oËis ti ti i ure di tite dez in fi ci ra ti sve za jed niË ke pros -to ri je, kao πto su hod ni ci u spa va o -ni ca ma, wc-i, tuπevi, pros to ri ju zapra nje od je Êe i na rav no pros to ri jesluæ bu ju Êih Ëas ni ka.

Je dan dan u tjed nu i to su bo tu, nana πem TS-u re zer vi ran je za ta koz -va ni M (ma in te nan ce day) dan -dan za ve li ko Ëiπ Êe nje i ureenjesluæ be nih vo zi la, ali i pros to ri ja. Uskla du s tjed nim ras po re dom, sva kiod pro ma tra Ëa ko ji se to ga da na ne

na la zi na ne koj od duæ -nos ti, za duæ en je za jed nood sluæ be nih vo zi la UN-a,ko je mo ra te me lji to oËis ti -ti i ure di ti te pre kon tro li -ra ti svu pred vienu opre -mu. To je ujed no i iz van -red na pri li ka da se nau Ëineπ to vi πe o vo zi li ma, nji -ho vim pred nos ti ma, ma -na ma i na Ëi nu funk cio ni -ra nja u pus tinj skim uv je -ti ma. Naæ a lost, ne dav nosmo ima li pri li ku vid je tika ko je, zbog lo πeg odræ a -va nja vo zi la, ti je kom op -hod nje doπ lo do ot pa da -

nja jed nog ko ta Ëa, pri br zi ni od 80km/sat. Sa mo je pri seb nost vo za Ëapo mo gla da pos lje di ce ne bu du tra -giË ne. Sve to pra vi lo ko je smo svi

ov dje prih va ti li je da nam sa mo is -prav no vo zi lo moæe spa si ti æi vot, anje go va is prav nost ovi si po naj vi πe ona ma sa mi ma.

Bor ba s pi jes komNo, su bo tom se ureuju i os ta le

pros to ri je kam pa, ali i sam kamp.S ob zi rom na to da smo je dan odTS-ova ko ji se na la zi du bo ko u Sa -ha ri, bor ba s pi jes kom pos ta je na πasva kod ne vi ca, po seb no u to plimpro ljet nim i ljet nim mje se ci ma ka dasu pjeπ Ëa ne olu je nor mal na po ja va.Da bi se ov dje mo glo nor mal no ra -di ti i æiv je ti, re do vi to Ëis ti mo i kampod nas la ga pi jes ka ko je se na go mi -la ju ti je kom tjed na.Po ne kad je do -volj no ne ko li ko da na pjeπ Ëa nih olu -ja pa da po je di ni di je lo vi TS-a bu dupot pu no za tr pa ni. Za tak vo Ëiπ Êe -nje, nuæ an je tim ski rad bez ko jegmno go stva ri ne bi bi lo mo gu Êe.

Re do vi to se Ëis te i ureuju i tan ko -vi za vo du ko jom se ina Ëe ko ris ti moza pra nje od je Êe i tu πi ra nje. To,zbog sla nos ti ni je pit ka vo da, panam za pi Êe do pre ma ju fla πi ra nuvo du iz La ay ou nea.Da bi se je danta kav tank odræ ao ured nim po treb -no ga je Ëis ti ti sva ka tri mje se cazbog na go mi la nih al gi unu tar nje -ga, i to na tem pe ra tu ri unu tar tan kai do 50 stup nje va. Jed na od na manaj vaæ ni jih pros to ri ja je ku hi nja, zaËi ju se Ëis to Êu i ured nost bri nu pri -pad ni ci FPOL-a ko ji nam ujed no ipri pre ma ju dnev ne obro ke. Ma danji ho vi kri te ri ji o Ëis to Êi i ured nos tibaπ i ni su rav ni na πi ma, tru di mo seus mje ri ti ih ka ko bi i Ëis to Êa ku hi -nje bi la na za do vo lja va ju Êoj ra zi ni.Na kon jed nog tak vog da na,svi pri -pad ni ci TS-a bo lje se os je Êa ju.

Dan velikog ËiπÊenjaSva ki od pro ma tra Ëa, smjeπ ten je u svo ju so bu ko ju je ob -ve zan sam odræ a va ti Ëis tom. Ve li ka od go vor nost za hi gi je nui ured nost pa da sva kod nev no na dvo ji cu sluæ bu ju Êih Ëas ni -ka, ko ji ima ju za da Êu oËis ti ti i ure di ti te dez in fi ci ra ti sveza jed niË ke pros to ri je. Je dan dan u tjed nu i to su bo tu, nana πem TS-u re zer vi ran je za ta koz va ni M dan - dan za ve li -ko Ëiπ Êe nje i ureenje sluæ be nih vo zi la i pros to ri ja

Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

Za ËistoÊu kuhinje brinu pripadnici FPOL-akoji ujedno i pripremaju obroke

Svakodnevna borba s pijeskom

B ur na po li tiË ka pre vi ra nja, mi tin -zi o na vod noj ugro æe nos ti, ko jisu po zi va li na rat, po ku πa jiuvoenja iz van red nog sta nja, pod met -nu te eks plo zi je, pri jet nje i ne is ti ne,bal va ni i strah, na vjeπ taj ra ta i na sil ja..,bio je tek dio hr vat ske stvar nos ti po -Ëet kom 1991. Mla de hr vat ske oruæ a nesna ge, ko je su ta da nas ta ja le u Mi nis -tar stvu unu traπ njih pos lo va, jer je ta dato bi la je di na le gal na mo guÊ nost, kaonaj obu Ëe ni je i naj or ga ni zi ra ni je spe ci -jal ne pos troj be ta daπ njeg MUP-a, po -ku πa va ju se to me su prot sta vi ti.

Na kon sla ma nja oruæ a ne po bu ne uPak ra cu pr vih da na oæuj ka i vra Êa njapo li cij ske pos ta je pod hr vat sku nad -leæ nost, do ga a ju se Plit vi ce. Ak ci jihr vat skih spe ci jal nih pos troj bi pret -ho di 25. oæuj ka “mi ting is ti ne” naPlit vi ca ma, u or ga ni za ci ji srp skiheks tre mis ta, na ko jem se za hti je va loda Na cio nal ni park Plit viË ka je ze raos ta ne u sklo pu tzv. SAO Kra ji ne.Dan kas ni je skup πti na op Êi ne Ti to vaKo re ni ca do no si ne za ko ni tu od lu ku osmje ni ru ko vod stva Na cio nal nog par -ka. Na po dru Ëje Plit vi ca sti æe pun au -to bus Mar ti Êe vih mi li ca ja ca iz Kni nai smjeπ ta se u pri vat nim ku Êa ma u Ti -

to voj Ko re ni ci, ka ko bi one mo gu Êi lipros vjed dje lat ni ka po du ze Êa. Mi lanMar tiÊ za bra nju je ta moπ njim po li caj -ci ma odræ a va nje bi lo kak vih sluæ be -nih ve za s MUP-om RH i Po li cij skomupra vom u Gos pi Êu. Pet na es tak na o -ruæ a nih knin skih mi li ca ja ca upa da uuprav nu zgra du Na cio nal nog par kaka ko bi pro ve lo od lu ku skup πti ne op -Êi ne Ti to va Ko re ni ca o pri po je nju po -du ze Êa tzv. Kra ji ni. U plit viË kom na -se lju Mu ki nje eks tre mis ti ba ca ju eks -plo ziv na pri vat nu ku Êu. Na ko ran -skom mos tu os va nu la je zas ta va tzv.SAO Kra ji ne... U to se vri je me naPlit vi ca ma od ma ra lo ne ko li ko de se ta -ka do ma Êih i stra nih gos ti ju, joπ neslu te Êi ka ko Êe im taj Us krs po mno -go Ëe mu bi ti ne za bo ra van.

Zas je da i po gi bi ja Jo si pa Jo vi ÊaSpo me nu ti do ga a ji za hti je va li su

ne od lo æ nu in ter ven ci ju hr vat skih re -dar stve nih sna ga ka ko bi se us pos ta -vio red i mir na tom po dru Ëju. Ne ko -li ko sto ti na pri pad ni ka spe ci jal nepos troj be MUP-a Ra kit je, ko jom jeza po vi je dao da naπ nji na Ëel nikGSOS-a RH ge ne ral zbo ra Jo sip Lu -ciÊ, spe ci jal ne pos troj be MUP-a

Kum ro vec te an ti te ro ris tiË ke je di ni ceLuË ko kre nu lo je no Ê uo Ëi Us krsaput Plit vi ca. U ra nim ju tar njim sa ti -ma 31. oæuj ka, na glav nom prav cukre ta nja, ko lo na vo zi la s hr vat skimspe ci jal ci ma na pad nu ta je iz zas je dena glav noj pro met ni ci ne da le ko odplit viË kih ho te la i pra te Êih ob je ka ta.Na ko lo nu je ot vo re na va tra iz okol -ne πu me, u au to bus pun hr vat skihre dar stve ni ka ule tje la je trom blon skami na, na sre Êu ne iz vu Ëe nog osi gu ra -Ëa, te ni je eks plo di ra la. Mu nje vi ti iz -la zak iz vo zi la, za li je ga nje uz ces tu,ot va ra nje va tre u prav cu iz ko jeg jepu ca no, na pre do va nje po du bo komsni je gu ko ji je tog Us krsa oko vaoPlit vi ce.... Su kob je po traj ao ne ko li kosa ti tog pri je pod ne va, a po bu nje ni cisu bi li pri sil je ni po vla Ëi ti se. Pre mapo li cij skim iz vjeπ Êi ma uhi Êe no je de -vet eks tre mis ta, me u nji ma i Go ranHa dæ iÊ, Ëlan Glav nog od bo ra SDS-ai Bo ri vo je Sa viÊ, taj nik Iz vr π nog od -bo ra SDS-a Vu ko va ra. U no vins kimis jeË ci ma iz tog vre me na sto ji da subaπ kre nu li na sas ta nak u Ti to vu Ko -re ni cu. S mag nu mom 357 za po ja -som! Njih se spro vo di do Slu nja, gdjeje nas tav lje na kri mi na lis tiË ka obra da.

12 8. travnja 2005.

Vesna PINTARIΔ

Plit vi ce su na ne ki na Ëin uje di ni le u se bi sve do ta daπ nje ak ci je spe ci jal ne po li ci je, uPak ra cu, Gli ni, Pe tri nji, Ja se nov cu, Kar lov cu... a po gi bi ja Jo si pa Jo vi Êa, pr ve hr vat -ske ært ve da je joj iz nim nu vaæ nost. Taj is je Ëak no vi je hr vat ske po vi jes ti na go vi jes tioje da Êe bit ka za hr vat sku slo bo du i sa mos tal nost bi ti teπ ka i krva va. Upra vo Êe tajdo ga aj os ta ti za bil je æen u na πoj po vi jes ti kao Krva vi Us krs. Sto ga, ako ne nau Ëi modo bro tu svo ju po vi jest, mo gla bi nam se po no vi ti, ako na nju ne pod sje Êa mo, za bo -ra vit Êe mo je, ako ju za bo ra vi mo, kao da je nis mo ni ima li...

OBLJETNICE

Uskrs na Plitvicama 1991.

Pamtimo svoju povijest...

8. travnja 2005. 13

Ia ko je ak ci ja u pot pu nos ti us pje la ina Plit vi ca ma je us pos tav ljen red, os -tat Êe upam Êe na po pr voj hr vat skojært vi, nai me, po gi nuo je pr vi hr vat skipo li ca jac Jo sip Jo viÊ, a se dam pri -pad ni ka spe ci jal ne po li ci je je ra nje -no. Pre ma ri je Ëi ma su bo ra ca, Jo viÊ jebio naj is tu re ni ji u na pa du, pu cao je usmje ru poπ te. Ia ko je na se bi imaopan cir ku, net ko od te ro ris ta ga je po -go dio u ne zaπ ti Êe ni dio ti je la. Ko lahit ne po mo Êi sti gla su u tre nu, a na -kon duæ eg Ëe ka nja ukr can je u sa ni -tet ski vojni he li kop ter joπ uvi jek da -ju Êi zna ko ve æi vo ta. No, pre mi nuo jena pu tu do bol ni ce. Dva de set dvo go -diπ nji Jo sip Jo viÊ bio je pr va hr vat skaær tva u Do mo vin skom ra tu.

JNA sce na rijKao πto Êe to bi ti re do vi ti sce na rij u

su ko bi ma ko ji su us li je di li kas ni je,dok se ot vo re no ni je sta vi la na stra nu

onih ko je je do ta da za pra vo ci je lovri je me po ku πa va la zaπ ti ti ti, JNA je svi πe trans por te ra, oklop nja ka i ten ko -va sti gla na Plit vi ce, ka ko bi osi gu ra -la pre kid va tre i os ta la nad zi ra ti svevaæ ni je pri la ze. Hr vat skim je sna ga -ma pos ta vi la ul ti ma tum da na pus tePlit vi ce. Ka ko je ta kav zah tjev ener -giË no od bi jen, doπ lo je do pre go vo raza pov jed ni ka sna ga MUP-a i JNA teje od lu Ëe no da pri pad ni ci spe ci jal nepo li ci je MUP-a na Plit vi ca ma us pos -ta ve po li cij sku pos ta ju, ko ja je stav -lje na pod nad leæ nost PU Gos piÊ tena kon nje zi na us pos tav lja nja 2. trav -nja na puπ ta ju po dru Ëje par ka. Ho te liu na cio nal nom par ku su zat vo re ni, aJNA je os ta la na po lo æa ji ma na ko jeje sti gla 31. oæuj ka.

Ia ko je ak ci ja spe ci jal nih pos troj biMUP-a na Plit vi ca ma bi la ogra ni Ëe -nog ka rak te ra, a u ukup nos ti svihkas ni jih do ga a nja, plit viË ki je do ga -

aj bio re la tiv no ma len op se gom, bi laje to pr va tak va ak ci ja, na das ve us -pjeπ na, ko ja svo jim po zi tiv nim uËin ci -ma da le ko na di la zi svo ju vaæ nost usmis lu oruæ a ne ak ci je. Plit vi ce su, re ÊiÊe nje zin ta daπ nji za pov jed nik Lu ciÊ,na ne ki na Ëin uje di ni le u se bi i sveos ta le do ta daπ nje ak ci je spe ci jal ne po -li ci je, u Pak ra cu, Gli ni, Pe tri nji, Ja se -nov cu, Kar lov cu... a po gi bi ja Jo si paJo vi Êa pr ve hr vat ske ært ve tu na Plit -vi ca ma da je joj iz nim nu vaæ nost.

Taj is je Ëak no vi je hr vat ske po vi jes tina go vi jes tio je da Êe bit ka za hr vat skuslo bo du i sa mos tal nost bi ti teπ ka ikrva va. Kas ni ja do ga a nja to Êe i pot -vr di ti. Upra vo Êe ovaj do ga aj os ta tiza bil je æen u na πoj po vi jes ti kao Krva viUs krs. Sto ga, ako ne nau Ëi mo do brosvo ju po vi jest, mo gla bi nam se po no -vi ti, ako na nju ne pod sje Êa mo, za bo -ra vit Êe mo je, ako ju za bo ra vi mo, kaoda je nis mo ni ima li...

OBLJETNICE

Pod vi so kim pok ro vi telj stvom pot pred sjed ni -ce Vla de RH i mi nis tri ce hr vat skih bra ni te lja,obi te lji i meuge ne ra cij ske so li dar nos ti Ja -dran ke Ko sor na Plit vi ca ma je 2. trav nja obi -lje æe na 14. ob ljet ni ca po gi bi je pr vog hr vat -skog re dar stve ni ka Jo si pa Jo vi Êa.

Ove go di ne, za raz li ku od ne kih pri jaπ njih,na ob ljet ni ci su se na is tom mjes tu i is to ga da -tu ma oku pi la dræ av na izas lanst va, predstav ni -ci MUP-a, MORH-a i GS-a, predstav ni ci udru -ga pro i zaπ lih iz Do mo vin skog ra ta, HVI DR-e,biv πi pri pad ni ci pos troj bi ko je su sud je lo va le uak ci ji te Ëla no vi obi te lji po gi nu lih bra ni te lja.

U ime obi te lji Jo viÊ sku pu je na zo Ëi la maj -ka Ma ri ja po lo æ iv πi vi je nac i za pa liv πi svi je Êuna mjes tu si no ve po gi bi je. Vi jen ce su po lo æ i liu ime Pred sjed ni ka RH na Ëel nik GS-a ge ne -ral zbo ra Jo sip Lu ciÊ, u ime Hr vat skog sa bo -ra dr. Dar ko Mli na riÊ, pot pred sjed ni ca Vla de

Ja dran ka Ko sor, mi nis tar obra ne Be ris lavRon Ëe viÊ, dræ av ni taj nik MUP-a Ivi ca Bu co -njiÊ te predstav ni ci udru ga.

Uz za ziv Du ha Sve to ga i boæ jeg bla go slo vaza pr vu pa lu ært vu za slo bo du Hr vat ske Jo si -pa Jo vi Êa, kao i za sve po gi nu le bra ni te ljemo lit vu je pred vo dio vojni or di na rij mons. Ju -raj Je ze ri nac.

I. M.

Obi lje æe na 14. ob ljet ni ca po gi bi je Jo si pa Jo vi Êa

Sni

mio

Ivi

ca M

ATO

©EV

IΔ Sni

mio

Ivi

ca M

ATO

©EV

IΔ

U ime MORH-a vijenac je poloæioministar obrane Berislav RonËeviÊ

Na spomen-obi ljeæje Josipu JoviÊuvijenac u ime predsjednika RH poloæio jegeneral zbora Josip LuciÊ

O d jel za eks hu ma ci je ni je pos -to jao u pr vo bit nom obli ku,nai me, pos to jao je od jel i od -sjek za po gi nu le od 1991. go di ne,da kle, od sa mog po Ëet ka Do mo vin -skog ra ta. Tijekom rata je pre ras taou Od jel za po gi nu le i ba vio se pre -vo æe njem po gi nu lih hr vat skih bra -ni te lja di ljem Li je pe na πe.

Svoj su po sao oba vlja li iz do mo -ljub lja i vr lo pro fe sio nal no. Od jel jepos to jao u sklo pu Upra ve za skrbMORH-a. Pres tan kom dje lo va njaUpra ve za skrb, kra jem 1997. go di -ne, Od jel za eks hu ma ci je os ta je uMORH-u. Pro vo dio je za da Êe u su -rad nji s vla di nim Ure dom za za to -Ëe ne i ne sta le a u sve zi s is ko pom,eks hu ma ci jom po je di naË nih i ma -sov nih grob ni ca, te pri je vo zom pos -mrt nih os ta ta ka iden ti fi ci ra nih po -gi nu lih hr vat skih bra ni te lja di ljemHr vat ske.

Samo πestero djelatnika u OdjeluMo ra mo is tak nu ti da to je je dan

od naj te æ ih pos lo va ko ji ti dje lat ni cira de sa mo za taj no, bez ob zi ra na svepo teπ ko Êe. Od jel je iz Upra ve zaskrb pre πao u Sluæ bu za gra di telj -stvo, a od 2001. go di ne je pri ZzL-u,gdje je u skla du sa spo ra zu mom iz -me u MORH-a i MOBMS-a, a nana log po moÊ ni ka mi nis tra pu kov ni -ka Iva na Grui Êa. Od jel pro vo di sveza da Êe oko eks hu ma ci ja i pri je vo za

pos mrt nih os ta ta ka hr vats kih bra ni -te lja i ci vi la.

©to se ti Ëe bro ja dje lat ni ka, na konope ra ci je Blje sak i Olu ja, tj. na koneks hu ma ci ja pr vih ma sov nih grob ni -ca, u Od je lu je ra di lo 30-e ro lju di, asa da, pri je sve ga zbog iz nim no teπ -kih uv je ta ra da, ra di sa mo 6-e ro lju -di. Hr vat ska voj ska mo ra u svom sa s -ta vu ima ti i taj seg ment, pre ma stan -dar di ma ko ji vri je de i na Za pa du.

Eks hu ma ci ja se od vi ja u ne ko li kofa za. Na kon πto se do bi je pis me nina log Upra ve za za to Ëe ne i ne sta le,ko ja je u sas ta vu Mi nis tar stva obi te -lji, bra ni te lja i meuge ne ra cij skeso li dar nos ti (MOBMS), oba vlja jupri pre me za od la zak na te ren, natoË no odreenu lo ka ci ju. Pri pre meukl ju Ëu ju: pri pre mu dje lat ni ka, ko jase pri je sve ga od no si na spe ci fiË nupsi ho fi ziË ku pri pre mu (pri mje ri ce,eks hu ma ci je iz bu na ra, ja ma i sl.,πto ukl ju Ëu je po seb ne vjeπ ti ne i spe -ci fiË nu opre mu), te pri pre mu vo zi lai ma te ri jal no-teh niË kih sredsta va zaiz vr πa va nje za da Êa. Na kon eks hu -ma ci je pos mrt nih os ta ta ka, oni sepre vo ze u us ta no vu za iden ti fi ka ci -ju, ovis no o po dru Ëju eks hu ma ci je:u Za gre bu i u Osi je ku. Slje de Êa fa -za je pri pre ma pos mrt nih os ta ta kaza iden ti fi ka ci ju ko ji se na la ze u za -jed niË kim grob ni ca ma. Iden ti fi ka ci -ju oba vlja ju struË ni dje lat ni ci (li jeË -ni ci i pa to lo zi) iz us ta no va za iden -ti fi ka ci ju.

Na kon oba vlje ne iden ti fi ka ci je, pona lo gu Upra ve za za to Ëe ne i ne sta -le, oba vlja se pri je voz pos mrt nih os -ta ta ka hr vat skih bra ni te lja i ci vi lado mjes ta uko pa.

Od je za eks hu ma ci je, osim svo jihte melj nih za da Êa (eks hu ma ci je,iden ti fi ka ci je, pri je vo za iden ti fi ci ra -nih pos mrt nih os ta ta ka hr vat skihbra ni te lja i ci vi la do mjes ta uko pa),po no vom Us tro ju ima i za da Êu or -

ga ni za ci je i pro ved be svih pos lo vaoko pri je vo za i po ko pa um rlih pri -pad ni ka OS RH.

Rad u oteæanim uvjetimaTre ba is tak nu ti vr lo ote æa ne uv je te

ra da dje lat ni ka pri li kom pro ved beza da Êa iz dje lo kru ga ra da Od je la zaeks hu ma ci je, a to je opas nost odmo gu Êih za ra za zbog pri ro de pos la(bez ob zi ra na upo ra bu zaπ tit neopre me), rad na po dru Ëji ma za -gaenim min sko-eks plo ziv nimsredstvi ma, gdje su, una toË ob vez -noj nad leæ nos ti pi ro teh ni Ëa ra, pod -lo æ ni stal nom i po ve Êa nom ri zi ku teima ju uËes ta lo pro duæ e no rad no vri -je me, du go traj na pu to va nja, raz li Ëi -te uv je te smjeπ ta ja na te re nu, rad ubu na ri ma, te rad u eks trem nim vre -men skim uv je ti ma.

Ne a dek vat na nov Ëa na nak na da zaovaj spe ci fi Ëan po sao, ko ji se oba -vlja u vr lo teπ kim uv je ti ma ra da,raz log je ne do vol jnog bro ja dje lat ni -ka u Od je lu.

Dje lat ni ci pri li kom pri je vo za oba -vlja ju i slje de Êe: na kon iden ti fi ka ci jeu Za gre bu i Osi je ku, pos mrt ni os ta cispre ma ju se u po greb nu opre mu teih se pre vo zi do mjes ta uko pa.

Po treb no je is tak nu ti da Od jel zaeks hu ma ci je, kao or ga ni za cij skacje li na, je di ni oba vlja taj te æak i od -go vo ran po sao na ra zi ni dræ a ve, apo na lo gu MOBMS-a, Upra ve zaza to Ëe ne i ne sta le, te da je una toËpo teπ ko Êa ma sve za da Êe pro vo diopro fe sio nal no i bes pri je kor no, za πtozas luæ u je sva ku poh va lu.

14 8. travnja 2005.

Odjel za ekshumacije ZzL-a

Eduard MILI»EVIΔ

U Za pov jed niπt vu za lo gis ti ku Glav nog sto æe ra oruæ a nih sna ga Re pu bli ke Hr vat skedje lu je je dan jav nos ti ma nje poz nat od jel, ko ji se ba vi iz nim no os jet lji vim pos lo vi ma,Od jel za eks hu ma ci je. To je je dan od naj te æ ih pos lo va ko ji ti dje lat ni ci ra de sa mo za -taj no, bez ob zi ra na sve po teπ ko Êe

OSRH

Jedini u teπkom i odgovornom poslu

U slu Ëa ju do bi va nja in for ma ci ja omjes ti ma po gi bi je hr vat skih bra ni te -lja i ci vi la, broj te le fo na za sve ano -nim ne do ja ve o ne sta lim oso ba ma imjes ti ma ma sov nih i po je di naË nihgrob ni ca jest: 062/111-111.

Iden ti fi ka ci ju oba vlja ju struË ni dje lat -ni ci (li jeË ni ci i pa to lo zi) iz us ta no va zaiden ti fi ka ci ju

8. travnja 2005.

Tr Ëa nje ne ma pra vi la i ogra ni Ëe nja. Tr Ëa njem se moæ e te ba vi tira di dob rog ras po lo æe nja, sa go ri je va nja viπ ka ka lo ri ja, sta bi li zi ra njatje les ne te æ i ne, omo gu Êa va nja ti je lu da se po bolj πa pro tok kr vi i ki -si ka do mi πi Êa ko ji ra de i do no se po zi tiv ne pro mje ne mi πiÊ noj spo -sob nos ti da pro iz ve de ener gi ju, po maæe pri spre Ëa va nju sr Ëa noguda ra, sma nje nju men tal nih i tje les nih na pe tos ti.Tr Ëa ti mo ra tepra vil no. To ne zna Ëi ko pi ra ti dru go ga, ne go raz miπ l ja ti o os nov nimteh ni ka ma i nau Ëi ti ih, a za tim ih pri mi je ni ti. Sto ga Êe po ne ki vojni -ci tre ba ti in struk ci je, ka ko bi svo ju spo sob nost tr Ëa nja po bolj πa li.

Na ve de ni stil tr Ëa nja bio bi po æe ljan za sva kog vojni ka.Tr Ëa titre ba s pe te na prs te ( go to vo ci je lim sto pa lom ), a unu tar nji rubsto pa la pos tav lja te duæ za miπ l je ne rav ne cr te. Ta kav Êe po lo æajsto pa la omo gu Êi ti pra vi lan po lo æaj ko lje na i sto pa la te rav nom je -ran ras po red te æ i ne po ci je lom sto pa lu (pri li kom sprin ta ili tr Ëa njauz br do, pri rod no Êe te pos ta vi ti na tlo pr vo pred nji dio sto pa la).RuË ni zglo bo vi tre ba ju pri rod no sli je di ti pok re te ru ku. Prs te opus -ti te i ma lo ih sa vij te. Ne stis kaj te πa ke.

Tehnika trËanjaRu ka ma odræ a vaj te rav no te æu da bis te ener gi ju us mje ri li pre ma

na pri jed. Sa vij te ih pod ku tom od 90%, a pod lak ti ce ne ka bu dugo to vo pa ra lel ne s tlom. U kraj njem straæ njem po lo æa ju πa ka nebi smje la iÊi pre vi πe iza ku ka. U pred njem di je lu pok re ta pod lak -ti ce Êe se kre ta ti ma lo pre ma su prot noj stra ni, ali ne bi smje le pri -je Êi sre diπ nju li ni ju ti je la. Pok re ti u stra nu i nji ha nje ti je la sa motro πe ener gi ju i ote æa va ju tr Ëa nje. Po treb no je bi ti eko no mi Ëan.

Duæ i na ko ra ka ovi sit Êe o br zi ni tr Ëa nja. Pri bræ em tr Ëa nju ko rakje duæi, a kod spo ri jeg, kra Êi. Vis ina po di za nja ko lje na, ta koer ovi -si o br zi ni tr Ëa nja, πto bræe tr Ëi te vi πe po di æe te ko lje na i obr nu to.

Ako se os je ti na pe tost u vr hu ra me na, to zna Ëi da se gu bi ri tamtr Ëa nja, πto uz ro ku je ote æa no di sa nje jer ka da su ra me na opuπ te -na, mi πi Êi prs nog ko πa su ma nje na pe ti, πto omo gu Êu je slo bod ni -je di sa nje.

Tr Ëa ti tre ba pre ma os je Êa ju, a sva kog da na pri je tr Ëa nja is teg -ni te se, na kon is te za nja po la ko se za grij te. Za gri ja va nje po dra zu -mi je va tr Ëa nje la ga nim tem pom - jog ging, po treb no je mi πi Êi mada ti vre me na da se za gri ju, a sr cu vre me na da se pri la go di za ve -Êe op te re Êe nje. Jog gi ra nje bi tre ba lo tra ja ti ot pri li ke 10 mi nu ta.Na kra ju sva kog tre nin ga vojni ci se mo ra ju ras tr Ëa ti (se dam mi -nu ta jog gi ra nja), ni ka ko do pus ti ti vojni ci ma da zavr πa va ju tre ningsprin ta ju Êi, jer je to vr lo opas no za sr ce, ko je za vri je me tr Ëa njara di ubr za nim rit mom. Ras tr Ëa va nje na kra ju sva kog tre nin ga tr -Ëa nja omo gu Êit Êe po la ga ni opo ra vak sr ca i po vra tak na nor ma -lan broj ot ku ca ja.

Uz uËe nje teh ni ke tr Ëa nja vojni ci mo ra ju bi ti pra vo dob no upoz -na ti s mo guÊ noπ Êu oz ljeiva nja i na Ëi nu ka ko da iz bjeg nu mo gu -Êe oz lje de. Sva ka ko je vaæ no da tre ning tr Ëa nja bu de do bro is pro -gra mi ran, ka ko bi sva ki vojnik iz bje gao mo gu Êe oz lje de, sto ga jenuæ no da fa ze opo rav ka iz meu se ri ja tr Ëa nja bu du pra vil no ras -po reene. Na te me lju sta tis tiË kih po ka za te lja, do bro uv jeæ banvojnik moæe tr Ëa ti 5-6 pu ta tjed no.Vojnici da nas naj Ëeπ Êe tr Ëeonim tem pom ko ji im za da je voa tje lov jeæ be. Za pov jed ni ci Ëes toko ris te tr Ëa nje ci je le pos troj be ka ko bi po bolj πa li za jed niπt vo po -stroj be i ra zi nu tje les ne sprem nos ti, πto je prih vat lji vo. No pos to jeraz li ke iz meu po je di na ca-vojni ka, po ne ki vojni ci Êe se za do vo l ji titim tem pom, ne ki ma Êe taj tem po bi ti pre te æak, a ne ki ma pak pre -la gan, za to je od ve li ke vaæ nos ti da se po ku πa raz li Ëi tim vjeæ ba ma,raz li Ëi te te æ i ne, ut je ca ti na po ve Êa nje nji ho ve tje les ne sprem nos ti.

San dra VRA NE KO VIΔ

U sluæ be nom in spek cij skompos je tu Za pov jed niπt vu HKoV-au Kar lov cu bi la je 30. oæuj kasku pi na Ëas ni ka OS-a Re pu bli -ke Fran cus ke.

In spek cij ski tim fran cus kihËas ni ka pred vo dio je boj nikZwil ling Marc. Pu kov nik Ma ri -jan Jo ziÊ, iz sluæ be za nad zor

na o ruæ a nja MORH-a, pra tio jefran cus ki vojni tim in spek to ra.

Na Ëel nik sto æe ra ZHKoV-abri gad ni ge ne ral Dra gu tin Re -pinc upoz nao je gos te s ra dom idje lo va njem Za pov jed niπt va.Fran cus ki in spek to ri za ni ma lisu se za na o ruæ a nje i opre muko jom OS ras po la æu. Fran cus kiin spek cij ski tim obi πao je 1. gar -dij sku bri ga du te vojni po li gon“Eu gen Kva ter nik” u Slu nju. Upos li je pod nev nim sa ti ma in -spek to ri OS-a Re pu bli ke Fran -cus ke vojnim he li kop te romOS RH pro ve li su nad zor i pre -gled pos troj bi na po dru Ëju Za -dra i Kni na, pri Ëe mu su obiπ li ipos troj be 4. gar dij ske bri ga de.

Tekst i snim ke I. M.

U 16. top niË ko-ra ket noj bri ga -di 21. oæuj ka za po Ëeo je te Ëajpred njih mo tri te lja.

Bu du Êi pred nji mo tri te lji, pri -pa d ni ci uglav nom gar dij skih bri -ga da, njih dva de set πes te ro, tri Êe

se tjed na obu Ëa va ti pod bud nimokom za pov jed ni ka te Ëa ja po ruË -ni ka Lu ke Ga la. Ci je li sus tavobu ke bit Êe tes ti ran na kon te Ëa -ja TBR “Pred nji mo tri te lji 05”.Cilj iz ved be TBG-a je pro ves tiza vr π ni is pit svih po laz ni ka te iz -ve d bu pos red nih ga a nja top niË -kim vo dom po NA TO stan dar di -ma i pro ce du ra ma kao i radpred njih mo tri te lja za VtP sat ni -je. Ovo je veÊ Ëe tvr ti te Ëaj ko ji seodræ a va u bri ga di ra di dos ti za njastan dar da i kom pa ti bil nos ti sNA TO stan dar di ma te po s ti za njabol jih re zul ta ta u obu ci.

OJI

U or ga ni za ci ji at let skog klu ba“Bo rik” iz Bje lo va ra te bje lo var -ske 16. tr br sre di nom oæuj kaza po Ëe lo je poz na to nat je ca njepod na zi vom Bje lo var ska crossli ga.

Cross nat je ca nje po traj at Êe do15. ruj na, a odræ a vat Êe se Ëe -tvrt kom na pros to ri ma po li go na“Le pi rac”. Sta za du ga 6 km iza -zov je svim nat je ca te lji ma. Lo -gis tiË ki os lo nac nat je ca te lji maje16. tr br iz ko je sud je lu je ve likbroj na t je ca te lja od roË ni ka dodo Ëas ni ka i Ëas ni ka. Nas tu pa sena vlas ti tu od go vor nost, a sa mo

naj sprem ni ji Êe sti Êi do kra ja. Meu kan di da ti ma za naj -

sprem ni je su i tri pri pad ni kabri ga de: prË. Draæ en Henc, nnr.Mla den Ta ba Ëek i V/N Go ranIli ËiÊ. Du gi niz go di na oni seba ve spor tom, od tr Ëa nja do bi -ci kliz ma i al pi niz ma. Pri pre ma -ju se i za tra di cio nal nu utr kuna Ve le bi tu, ko ja Êe se odræ a tipod na zi vom “Pus to lov na utr -ka”, a bit Êe du ga oko 30-50km. Na toj zah tjev noj i teπ kojsta zi na πe Êe pri pad ni ke do Ëe -ka ti niz pre pre ka ko je Êe tre ba tisvla da ti.

Inspekcija francuskih OS u ZHKoV-u

ZapoËeo teËaj topniËkih motritelja

Bjelovarska 16. trbr u srediπtu sporta

15

TrËanje u vojsci

OJI

SPORT U VOJSCI

8. travnja 2005.

MA LE ZI JA je uve la u na o ruæan jeoklop ni trans por ter Ar mou red Com -bat Vehic le (ACV) 300 opreml jenpro tuo klop nim vo e nim ra ket nimsu sta vom (POVRS) Bak tar Shi kanpa ki stan ske pro iz vodn je.

Oklop ni trans por ter ACV 300 pro -iz vo di tur ska tvrtka FNSS Sa vun maSi ste mle ri. Broj ka 300 u oz na ci od -no si se na sna gu u KS mo to ra Det -ro it Di es el 6V-53T ko ji po kreÊeACV 300. Ina Ëe, Ma le zi ja je joπ2000. na ruË ila 211 ACV-a 300 u 10raz li Ë it ih kon fi gu ra ci ja. Is po ru kaposl jedn jih vo zi la oko nË a na je pot -kraj pro π le go di ne.

Iz me u tih 10 inaË i ca je i ona op -reml je na pa ki stan skim POVRS-om,po stavl je nim na po stol je koje se mo -æe pot pu no uvu Êi u tij elo trans por -te ra kad nije u upo ra bi. Lan ser semoæe ski nu ti s vo zi la i mon ti ra ti nastan dar dni tro noæac te ra bi ti kaopri j enos ni POVRS. Trans por ter jeop reml jen i stroj ni com ka li bra7,62 mm i ba caË i ma dim nih proj ek -ti la ka li bra 76 mm.

Bak tar Shi kan je ustva ri pa ki stan -ska inaË i ca ki ne skog POVRS-a Red

Ar row 8. Rij eË je o su sta vu dru ge ge -n era cije sa SAC LOS vo en jem (po -lua u toma tsko vo en je po crti cil jan ja- ope ra ter dræi ciljnik na me ti, a au -to ma ti ka su sta va sa mo stal no up rav -l ja proj ek ti lom ka ko bi stal no bio naciljnoj crti) pre ko æi ce koju pro j ek tilod mo ta va iza sebe tij ekom le ta.

Iz vor ni ki nes ki su stav ima do metod 3000 m i opreml jen je jed no stru -kom ku mu la tiv nom boj nom gla vom.Ne dav no su pred stavl jene no veinaË i ce proj ek ti la, s tan dem skomboj nom gla vom i inaË i ca s po ve Êa -

nim do me tom na 3500 m. U ovomtre nu tku nije jas no je su li ta po-bo l j π an ja do stup na i kod pa ki stan -ske inaË i ce. Ina Ëe, POVRS Bak tarShi kan pro iz vo di pa ki stan ski In sti -tut za in du strij ske kon trol ne su sta vepoz na ti ji pod sta rim ime nom:Istraæi vaË ki la bo ra to rij dr. A QKhan. Rij eË je o istom onom dr.Kha nu ko ji je pro π le go di ne bio usre di π tu skan da la u ve zi s pro daj omele me na ta atom ske tehno lo gijesumnji vim kup ci ma.

M. PE TRO VIΔ

16

NAKON prvog prob nog le ta ko jije iz ve den 3. oæuj ka, u tvor ni ci Boe -ing 16. oæuj ka na pri god noj sveË a -no sti pred broj nih go sti ma pred -stavl jen je prvi pro duk cij ski prim je -rak no vog juæno ko rej skog bor be nogavio na F-15K.

Rij eË je o jed nom od tre nu ta Ë nonaj bol jih vi π e nam jen skih bor be nihavio na na svi je tu, od no sno o dos ad

naj na pred ni joj inaË i ci avio na F-15.Juæno ko rej ski F-15K moæe po sti Êimak si mal nu brzi nu od 2,3 M, amoæe po nij eti ukup no 10 430 kg„ko ris nog te re ta“. Od osta lih od li kaavio na tre ba is tak nu ti Gen eral Elec -tri cov mo tor F110-GE-129, ra darAPG-63(V)1, Hel met-Moun ted Cu -eing Sy stem (JHMCS), na pred niin fracrve ni sen zor za ot kri van je i

praÊ en je cil je va, na vi ga cij ski iciljni Ë ki su stav treÊe gen era cije teno vi su stav za up rav l jan je na o -ruæan jem. Od uboj nih sred sta vamo Êi Êe uz raz ne inaË i ce gra vi ta cij -skih i las er ski na vo e nih bom bi no -si ti i proj ek ti le zrak-zeml ja JDAM,Har po on block II, Stan doff Land At -tack Mis si le-Ex pan ded Res pon se(SLAM-ER), od no sno proj ek ti lezrak-zrak AM RA AM AIM-120C/D, iAIM -9X Si de win der.

Juæna Ko re ja na ruË ila je ukup no40 avio na F-15K za iz nos od 4,2 mi -lij ar de ame ri Ë kih do la ra. Is po ru kaprvih avio na po Ë et Êe tij ekom lje taove go di ne, a tre ba la bi se oko nË a tido ko lo vo za 2008. go di ne.

I. SKEN DE RO VIΔ

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Predstavljen prvi juænokorejski F-15K

Pakistanski POVRS za Maleziju

17

TVRTKA Hon eywell ne dav no jepo Ë ela s let nim tes ti ran jima svojeno ve MAV (Mic ro Air Vehic le) let je -

li ce. Let je li ca je svoj im di men zij ama(nje zin dij ame tar iz no si sve ga33 cm) po god na za brz i la gantrans port po te re nu, od no sno pri la -go e na je da njo me upravl ja je danope ra ter - iz vid nik na te re nu. Na -mij en je na je za prikupl jan je i pros-l je i van je po da ta ka o pro tiv ni ku,od no sno o razmjeπ taju, jaË i ni i po -kre tu nje go vih po stroj bi, bez iz la -gan ja ri zi ku svoj ih sna ga, od no snozra ko plov ne tehni ke. S ob zi rom nasvoje di men zije vrlo teπ ko je zam jet -l ji va na te re nu, Ëiju kon fi gu ra cijumoæe brzo i la ko ra bi ti za svoje pri -bliæa van je i pri kri van je.

Let je li cu po go ni ma li tur bo ven ti la -

tor ski mo tor, a zra kom se kreÊe po -put he li ko pte ra. Za upravl jan je let -je li com ra bi se Hon eywel lovMEMS (mic roelec tri cal mecha ni calsy stem) su stav te mel jen na elek tro -sen zor skoj tehno lo gi ji. Di zaj nomlet je li ce pre dvi e na je ugradn ja di -gi tal ne vi deo i in fracrvene ka me re,dok bi do bi ve ni pri kaz sli ke iz zra kapra tio voj nik na te re nu pre ko svogpor tabl ter mi na la. S ob zi rom natren do ve u ra zvoju por tabl ter mi na -la oË e kuje se ka ko Êe iz vid ni ci nate re nu um jes to dos ada πn jih lap to para bi ti PDA (Per so nal Di gi tal As si -stant) ruË na ra Ë u na la.

I. SKEN DE RO VIΔ

AME RI»KA tvrtka Gen eral Dy na -mics, od no sno nje zi na po slov na je -di ni ca Gen eral Dy na mics Euro pe anLand Com bat Sy stem sklo pi la jeugo vor s nje ma Ë kom tvrtkom Hec -kler & Koch GmbH iz Ob er ndor fa ostva ran ju zaj ed ni Ë ke tvrtke sa sje di -π tem u SAD-u. Tvrtka Êe pro iz vo di tino vu ju ri π nu puπ ku XM8 (pu ni na -ziv je XM8 Light Weight Mo du larCar bi ne Sy stem) ame ri Ë kim vla di -nim ag en cij ama i dru gim dræav nimko ris ni ci ma.

XM8 je pred loæen kao zam je na zasa da πn ju stan dar dnu ju ri π nu puπ kuame ri Ë ke voj ske, ko ja po stoji u dvi jeinaË i ce, M16 i M4 (skraÊ ena inaË i -ca koju Ame ri kan ci na zi vaju ka ra -bin). Pred loæe na zam je na te mel ji sena izvrsnoj ju riπ noj puπ ci H & KG36. XM8 je za mi πl je na mo du lar no,s cij evi ma raz nih duæi na i s do dat -nom opre mom ko ja se la ga no moæepo sta vi ti i ski nu ti. Ta ko se puπ kamoæe mak si mal no pri la go di ti tre nu -ta Ë nim ope ra tiv nim pot re ba ma ka kobi ko ris ni ci ma pruæi la uË in ko vi tooruæje. Po stoje Ëe ti ri inaË i ce, stan -dar dna (na zi vaju je ka ra bin), saskraÊ enom cij evi (za osob nu ob ra -nu), snaj per ska inaË i ca i la ka stroj -ni ca za paljbe nu pot po ru. Po stoji imo du lar ni ba caË gra na ta ka li bra

40 mm kao do dat na op ci ja, a po -stav l ja se is pod cij evi.

To je vaæan ko rak pre ma na me ta -n ju XM8 kao no vog oruæja ame ri Ë -ke voj ske ko ja ra bi M16 i nje zi neinaË i ce joπ od Vi jet nam skog ra ta. Uposl jedn jih pet na es tak go di na in -ten zi vi ra na je po tra ga za no vom ju -riπ nom puπ kom za ame ri Ë ke voj ni -ke. Raz vi jalo se mno go raz nih kon -ce pa ta. Od po bol jπ an ja po stoj eÊeM16 pa sve do na pred nih (po sve -mu su de Êi to li ko na pred nih da sene mo gu ni iz ve sti) rjeπ en ja ko ja sukom bi ni ra la bull pup di zajn, no veka li bre, in te gra ciju dva raz li Ë i taoruæja u jed no ku Êiπ te, prim je nu

no vih pro gra mi bil nih strel ji va. No,na kon cu je is pli va lo rjeπ en je, XM8- te mel je no na kla siË noj kon fi gu ra -ci ji prov je rene puπ ke G36. To jekon zer va tiv no i tra di cio nal no rjeπ e -n je, ali do ve de no do sa vrπ en stva.Nije se ek spe ri men ti ra lo veÊ seuz e lo ono πto se po ka za lo kao po uz -da no. Ta kav pri stup ja mËi ka ko Êepje π a ci na te re nu ima ti prov je re nooruæje koje neÊe za taj iti u krit iË nimtre nu ci ma. Prim je na na pred nih ma -te rij ala os igu ra va ma lu ma su, jed -no stav no odræa van je i uË in ko vi tost iu naj teæim uv jet ima. ToË no ono πtotre baju voj ni ci XXI. stol je Êa.

M. PE TRO VIΔ

8. travnja 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

XM8 kreÊe u proizvodnju?!

Honeywell testira novi MAV

US A

rmy

BRI TAN SKA ob ram be na lo gi sti Ë -ka or ga ni za ci ja DLO sklo pi la je stvrtkom In sys ugo vor za di zaj ni ra-n je, ra zvoj i pro iz vodn ju vo zi la zaiz vla Ë en je i po prav ke RRV (Re pa irand Re co ve ry Vehic le). RRV je pre -dvi en za po du pi ran je sa mo voz nihvi π e cij ev nih ba ca Ëa ra ke ta MLRS ubri tan skoj sluæbi.

Nakon pro ba pro to ti pa na ruË it Êese joπ Ëe ti ri vo zi la, a tre ba la bi bi tiis po ruË e na zakl juË no s 2006. Sve Êese ra zvoj ne i pro iz vod ne ak tiv no stiobavl ja ti u In sy so vom po go nu u

Ampthil lu, V. Bri ta -ni ja.

In sys je raz vioinaË i cu RRV nate mel ju po stoj eÊ eg

MLRS-a,uklan ja -n jem kom -plet nog12-cij ev -

nog lan se raproj ek ti la ka li bra

227 mm sa straænjeg kraja gus je niË -nog vo zi la. Za mij en jen je mo di fi ka -cij skim kom ple tom za iz vla Ë en je ipo prav ke ko ji je raz vi jen u In sy su aukl juË uje kran i vit lo. Kran se ra biza spe ci fi Ë ne za daÊe kao πto je po -di zan je cij elog po gon skog sklo paMLRS-a. Vit lo sluæi za iz vla Ë en jeoπ teÊ enog ili po kva re nog MLRS-a ugo to vo svim si tua cij ama. Tij ekomupo rabe vit la na straænjem dij eluRRV-a se na tlo spu πta po se ban sta -bi li za tor ka ko bi se po ve Êa la sta bil -nost.

RRV je opreml jen i dru gom opre -mom za po prav ke: kom pres orom zazrak, pun ja Ë em aku mu la to ra i spre -mni ci ma za alat i dru gu spe cij ali zi -ra nu opre mu. Po sa da RRV-a tij ekomvoænje sje di u predn jem dij elu, uoklo pnoj ka bi ni ko ja ima i NKBza π ti tu.

MLRS se na la zi u na o ruæan ju joπpet na es tak dru gih dræa va, mno gi sunakon pri la go a van ja i preu stro japo sta li vi π ak pa se In sys na da ka koÊe bi ti za niml ji va u inoz em stvu ko jiÊe dio ot pi sa nih MLRS-ova po mo Êunjiho va mo der ni za cij skog kom ple tajed no stav no i po voljno pre tvo ri ti uinaË i cu RRV. To je vje roj at no je danod posl jedn jih po ku π aja oæivl ja van jasu sta va MLRS jer mno gi ko ris ni citraæe la kπa vo zi la, na ko taË i ma, po -voljna za brzo razmjeπ tan je. Ta koame ri Ë ki KoV upra vo uvo di la ki ko -ta Ë ni su stav HI MARS kao do pu nuMLRS-u, a u ka sni joj fa zi i kao vje -roj at nu zam je nu.

M. PE TRO VIΔ

SREDINOM oæujka u francuskomMarignaneu predstavnicima fran-cuskog ratnog zrakoplovstva i mini -starstva obrane predan je prvi, odukupno naruËenih osamdeset, bor-beni helikopter Tiger. RijeË je oHAP inaËici Tigera, a tijekom ovegodine s proizvodnih trakaEurocoptera trebalo bi bitiisporuËeno ukupno deset HAPinaËica, koje bi trebale biti predanefrancuskom i njemaËkom zrako-plovstvu. Inicijalna isporuka Tigerabit Êe rasporeena u francusko --njemaËku Tiger Training Academy,koja je osnovana u Le Lucu na juguFrancuske radi obuke letaËkog izrakoplovnotehniËkog osoblja. HAPinaËica Tigera namijenjena je zaborbenu potporu drugim postrojba-ma, odnosno moæe na bojiπtu pot-puno autonomno obaviti zahvatodreenog cilja, njegovu identi-

fikaciju te nje-govo neutrali -ziranje. Kon fi -guraciju nao-ruæanja HAPinaËice Ëinetridesetmili me -tarski GIAT-ovtop, TDA-ovenevoene rake -te, te projektili zrak-zrak Mistralkoje proizvodi tvrtka MBDA.

Istog dana kad je isporuËen fran-cuski Tiger, takoer u Marignaneu,na svoj prvi probni let poletio jeprvi produkcijski primjerak trans-portnog helikoptera NH90, koji jeproizveden za potrebe πvedskogratnog zrakoplovstva. Posebnost„πvedske“ inaËice je u Ëinjenicikako je rijeË o tzv. High - KabininaËici. Unutraπnjost transportnogprostora je poviπena za 24 cm,

odnosno s 1,58 m poviπena je na1,82 Ëime je znatno poveÊan volu-men unutarnjeg prostora. ©vedskaje naruËila ukupno 18 helikopteraNH90 i sve Êe biti izraene u tzv.High - Kabin inaËici. Trinaesthelikoptera ©vedska planira rabitiza TTT (Troop Tactical Transport) iSAR (Search And Rescue) zadaÊe,dok bi se se pet helikoptera rabiloza ASW (Anti Submarine Warfare)zadaÊe.

I. SKENDEROVIΔ

18 8. travnja 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Vozilo za izvlaËenje MLRS RRV

Nove Eurocopterove isporuke

19

KA NAD SKA rat na mor na ri caodob ri la je prva no vË a na sred stvaza po Ëe tak proj ek ti ran ja i gradn jesvo ja tri bu du Êa vi π e nam jen skatrans port na bro da - Jo int Sup portShip (JSS). Pre ma sa da πn jim proc -je na ma vrij ed nost cij elog proj ek ta je1,77 mi lij ar di ame ri Ë kih do la ra. Ka -nad ska mor na ri ca zahtij eva la jegradn ju Ëe ti ri bro da, ali je mi ni star -stvo ob rane zakl juË i lo da imaju no -va ca sa mo za tri.

Tre nu ta Ë no su u fa zi od re i van jaos nov nih pa ra me ta ra no vog bro da,u koju je ukl juË e na tvrtka BMT Fle -et Techno lo gy. Nakon nje ka nad skaÊe rat na mor na ri ca u dru goj po lo vi -ni ove go di ne ras pi sa ti nat jeË aj zaoda bir naj bol je po nu de. Mor na ri caoË e kuje da Êe po nu aËi do Êi s go to -vim proj ek ti ma ko ji Êe za do vol ja va ti

sve po Ë et ne zahtje ve inad maπ i ti ih.

JSS Êe za mij eni ti dvaka nad ska tan ke ra klasePro tec tu er ko ji se ra beza lo gi sti Ë ku pot po ruka nad skih i sa vez ni Ë -kih po mor skih sna ga.Od no vih bro do va oË e -kuju da, uz veÊ po sto-j eÊe po slo ve koje obav -l jaju Pro tec teuri, os igu raju mo guÊ -nost ver ti kal nog trans por ta lju di ima te rij ala (tre ba os igu ra ti smjeπ tajza 4 he li ko pte ra sredn je ve li Ë i ne ihe li ko pter sku plat for mu do voljnove li ku za is to dob ni prihvat dva ve li -ka tran s port na he li ko pte ra), pot po ruu dje lo van ju man jih trans port nih ides ant nih bro do va, te opreml jenepro sto rije za smjeπ taj zdruæe nog za -

po v jed ni π tva u rat nim ili hu ma ni -tar nim za da Êa ma. Sve bi se to tre -ba lo smje s ti ti na brod is tis ni neoko 28 000 to na. Brzi na krsta re-n ja tre ba la bi mu bi ti vrlo vi so ki21 Ëvor, te ima ti do voljno Ëvrstitrup da dje luje u za le e nom mo rudo debl ji ne le da 0,7 m. Zbog sma -n jen ja tro πko va JSS ne bi smioima ti posa du ve Êu od 165 Ëla no -va. Za us po red bu Pro tec teuri

imaju posa du od Ëak 247 Ëla no va.Na bro du tre ba os igu ra ti i smje π tajza joπ naj man je 210 voj ni ka.

Uz sve to ka nad ska rat na mor na ri -ca traæi da sva ki od tri JSS-a imaspo sob nost no π en ja od naj man je 8do naj vi πe 10 ti su Êa to na go ri va,500 to na zra ko plov nog go ri va, 300to na strel ji va i 230 to na vo de zapiÊe. Bro do ve tre ba opre mi ti s Ëe ti ri(na sva kom bo ku po dvi je) sta ni ceza prekr caj te re ta i go ri va na otvo -re nom mo ru. Brod ska bol ni ca tre ba -la bi ima ti mo guÊ nost obavl jan ja izahtjev nij ih ki ru rπ kih zahva ta.

Ia ko je ka nad sko mi ni star stvo ob -rane raz ma tra lo mo guÊ nost da seJSS pro gram spo ji sa sli Ë nim pro -gra mi ma Ni zoz em ske, Nor veπ ke iPor tu ga la, ipak je sve na kraju osta -lo na razmje ni mi πl jen ja.

8. travnja 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Viπenamjenski transportni brodovi za kanadsku mornaricu

S. RA DA KO VΔ

VOJSKE SVIJETA

Bu gar ska je do bar prim jer nakoj em se moæe vid je ti ubr za napri la god ba za kon ske re gu la ti -

ve iz po druË ja ob ram bene pro iz -vodn je i gos po dar stva po ula skuzeml je u NA TO 29. oæuj ka 2004.go di ne. Nakon des eto go di πn jeg lu -tan ja i stag ni ran ja gos po dar stva utran zi cij skom raz dobl ju, Bu gar skaje tek ula skom u NA TO po Ë ela ubr -

za no pri pre ma ti svoj ob ram be ni su -stav prio ri tet nim proj ek ti ma mo der -ni za cije oruæa nih sna ga, a ti me i ra -zvo ja ob ram bene in du strije i nje zi -ne pri la god be po slo van ju ko op era -ci jom i par ti ci pa ci jom sa stra nimpart ne ri ma. Or ga ni za ci jom vi πekon fe ren ci ja na te mu im ple men ta -cije offse ta na koj ima su sud je lo va livi so ko ran gi ra ni pred stav ni ci ze ma-

l ja Ëla ni ca NA TO-a, te vo de Êi svjet -ski do bavl jaËi opre me, Bu gar ska jeiz vu kla odre ene zakl juË ke na te -mel ju koj ih je don es ena pro ved be nare gu la ti va za ukl juË i van je do maÊ eggos po dar stva u pro cese mo der ni za -cije oruæa nih sna ga. Ta ko je no vomre gu la ti vom za pro ved bu offset pro -gra ma odre e no da Êe pro vo di tel jina ba ve (mi ni star stvo ob rane i mi ni -star stvo unu tarn jih po slo va) ima timo guÊ nost ime no van ja pov je ren -stva za oc jen ji van je offset po nu da ivo en je pre go vo ra za sva ki ugo vors inoz emnim do bavl ja Ë em. Pov je -ren stvo mo ra u svoj rad ukl juË i tipred stav ni ke mi ni star stva gos po -dar stva ko ji pak mo gu de le gi ra tipred stav ni ke ag en cije In ve stBul ga -ria i dru gih za in te re si ra nih stra na.U na stav ku Ëlan ka bit Êe pri ka za nostan je u ob ram be noj in du stri ji Bu -gar ske, te de tal ji offset re gu la ti vepri opre man ju oruæa nih sna ga Bu -gar ske ta koz va nom spe cij al nomopre mom.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

8. travnja 2005.20

Na primjeru Bugarske se moæe vidjeti da je ulaskom u NATO zapoËelo novo poglavlje razvoja meunarodne

suradnje u podruËju obrambene industrije, a kao rezultat takve suradnje je ovladavanje visokim tehnologijama,

stjecanje iskustva u voenju meunarodnih projekata, zapoπljavanje domaÊih kapaciteta, poveÊanje zaposlenosti

Offset u Bugarskoj

Josip MARTIN»EVIΔ MIKIΔ

Na kon fe ren ci ji o mo guÊ no sti ma ula gan ja u Ju go is toË noj Euro pi odræa noj u So fi ji od30. lipnja do 2. srpnja 2004., otvo rene su mo guÊ no sti bu gar skoj ob ram be noj in du stri jida se pre ko offse ta ukl juËi u opre man je svoj ih oruæa nih sna ga

Po li ti Ë ki pro ce si u suv re me nojEuro pi s kraja XX. stol je ÊauË i ni li su da se vi πe Euro pa

(na rav no i osta le vo deÊe svjet skezeml je) ba vi Ru si jom ne go Ru si janjome, πto je bi lo zna Ë aj no u vrij e -me SSSR-a i tij ekom blo kov ske bi -po la ri za cije. Nai me, Ru ska Fe de ra -ci ja u sa da πn jem obli ku na sta la jeras pa dom SSSR-a kao vo deÊe zem-l je so cij ali sti Ë kog blo ka, πto je odre -di lo nje zin po loæaj, ka ko na unu -tarn jo po li ti Ë koj, ta ko i na me u na -rod noj sce ni. Kad su gos po dar sko-po li ti Ë ke de vi ja cije so cij ali sti Ë kogsu sta va do sti gle krit iË nu to Ëkunakon koje su na ras le eko nom ske,po li ti Ë ke i me u na cio nal ne ten zijeuz ro ko va le pot pu nu blo ka du dræav -no-ad mi ni stra tiv nog apa ra ta, po Ë e loje unu tarn je uruπ a van je so cij ali sti Ë -kih ze mal ja, πto se naj vi πe odra zi lona SSSR kao naj ek spo ni ra niju, vo -de Êu zeml ju so cij aliz ma. U to vrij e -me, veÊ niz go di na Ëel ne po zi cije u

Sov jet skom Sa ve zudræa la je ko mu ni sti Ë kage ron to kra ci ja, pot pu -no nes po sob na no si tise s no vo na sta lim pro -ble mi ma. Unu tarn jeten zije oso bi to su na -ras le tij ekom vla da vi neJu ri ja An dro po va, na -kon koj eg je do π ao naj -mla i li der u SSSR-unakon 1917. go di ne -54-go di πn ji Miha ilGor ba Ëov (epi zod nu ulo gu 72-go di -πn jeg star ca Kon stan ti na »ern jen ka,ko ji je bio krat ko raz dobl je iz me uAn dro po va i Gor ba Ëo va, ne pot reb noje spo min ja ti zbog nje zi ne bez na -Ë aj no sti). Kao je dan od mo da li te tarjeπ a van ja ten zi ja Gor ba Ëov je uveopo li ti ku “Glas no sti” i na stoj ao se iz -bo ri ti za eko nom sku kon cep ciju“Pe res troj ke” (dru gim rij eË i ma po -ku π a vao je spro ve sti svoj evrsnu de -mo kra ti za ciju po li ti Ë kog su sta va i

uvo en je odre e nih obli ka træiπ noggos po dar stva). Posl je di ce tih na sto -j an ja re zul ti ra le su pro ces ima kojeGor ba Ëov nije pret po stavl jao, aka mo li priæeljki vao - ras pa domSSSR-a i kon sti tui ran jem no vih su -ve re nih dræa va, te de mon ti ran jemcje lo kup nog so cij ali sti Ë kog voj no-po li ti Ë kog blo ka.

Razmatranje suvremenih meunarodnih odnosa na europskom prostoru nezamislivo je bez ukljuËivanja Rusije,

kao jednog od vaænijih meunarodnih Ëimbenika. Zapravo, kroz cijelu europsku povijest, na veÊinu druπtvenih

procesa uloga Rusije je manje ili viπe izraæena, ali uvijek nezaobilazna (to je potpuno razumljivo, uzme li se u

obzir njezina veliËina, broj