to knez vika ispred Komande

to knez vika ispred Komande.

Obiaj je postao dio tradicije jer je star. Svake nedjelje naelnik izlazi ispred opine, narod se okuplja i slua to knez vika (obavjeuje narod o odlukama lokalnog vijea, obavjeuje o raznim problemima koji se tiu zajednikog ivota u Karaevu). Obiaj postoji samo u Karaevu.

Postavlja se pitanje odakle obiaj vue svoje znaenje:

iz svjetonazora i vrijednosnog sustava koncepta obitelj i socijalna pravdaObjasnit u kako karaevci percipiraju obitelj i pravdu, vano je jer oekivanja idu u tame smjeru da ljudi uju ono to oni osjeaju onda kada naelnik izlazi pred njih.

Obitelj kao koncept, za rumunjske hrvate zauzima vrlo visoku poziciju u vrijednosnom sustavu.

Nabrojat u nekoliko atributa koji se prepisuju obitelji:

obitelj je kutak gdje ovjek pronalazi sigurnost

obitelj osigurava temelj materijalne egzistencije, iz razloga to postoji solidarnost, a solidarnost vue svoju snagu iz osjeaja istog roda i pripadnosti istim korijenima.

Seoska zajednica percipirana je kao jedna velika proirena obitelj, i to zato jer, kako ljudi kau, imamo iste korijene, veu nas preci, koji su, citiram: nai preci su pasli ovce na ovim predjelima , zidali su salae i ouvali su istu vjeru.

Naelnik u ovome kontekstu je percipiran kao otac sela, mi esto kaemo u Karaevu da naelnik je glava sela.

Nisam spomenuo da svaka obitelj ima glavu obitelji koji upravlja poslovima i rasporeuje rad. Isto, glava obitelji raspodjeljuje ravnopravno pravdu to bi trebao raditi i knez . Glava obitelji trebao bi biti i oslonac onda kad je potrebno donijeti odluke koje rjeavaju egzistencijalna pitanja obitelji.

Naelnik prema oekivanjima karaevaka trebao bi da bude isto oslonac, ali za zajednicu, onda kada izlazi pred njih ljudi oekuju da uju slijedee stvari:

odluke koje uspostavljaju red meu socijalnim normama koje vuku svoju snagu iz nepisane tradicije, ali koja je poznata svakome i o kojoj se ne mora stalno govoriti jer je aksiom za svakoga karaevka.

isto tako ele uti smjernice za daljni razvoj opine koje imaju u vidu ope blagostanje.Blagostanje i privatno vlasnitvo su koncepti koji sjedaju svakome na srce i lako su prepoznati od svakoga koji sjedi i slua kneza , blagostanje jer taj koncept se vee uz vrijednost rada. Citiram kako moji suseljani poimaju rad: treba raditi, treba ostaviti neto iza sebe obitelji, ivot je prolazan, ono to si napravio u kui i pored kue govori o tebi kakav si ovjek, dok privatno vlasnitvo za obinog stanovnika Karaeva skoro da ima mistinu, svetu vrijednost. Opet citiram: zemlja, livada, tamo gdje je sazidan sala, rukama moga djeda, pradjeda, tamo gdje su oni ivjeli, radili, dijelili nevolje s ostalim mojim precima, je nedjeljiva, zato to ona daje ovjeku osjeaj kome on pripada i koji su mu korijeniNaelnici koji su bili u Karaevu uzimali su u obzir oekivanja stanovnitva, onda kada su izlazili pred njih, jedni vie, drugi manje, ovisno o empatijskoj moi svakoga da osjeti kolektivna oekivanja stanovnitva. Bili su kneeve koji su ostali u kolektivnom sjeanju kao dobri kneeve, dok drugi bili zaboravljeni.

Onda kada se ljudi sjeaju to je karakteriziralo dobro kneeve nabrajaju slijedee atribute: knez je imal autoritet, njegova rije je imala snagu, uspostavljala je red meu kolektivnim normama koje su teile da se dezintegriraju, bio je bogobojaljiv i shvaao je egzistencijalnu situaciju ovjeka koji radi da bi stavio koru kruha na stol za svoju djecu, jer i on kao is vi mi ostali je izlezal ispod iste kece.

Kratki rezime

Obiaj koji je postao dio tradicije vue svoje korijenje iz naina kako rumunjski hrvati poimaju koncepte politika participacija, socijalna pravda, legitimitet localne vlasti.

Legitimitet lokalne vlasti pored zakonski definirane komponente, ugraene u poimanje moderne demokracije ima i jednu komponentu koja crpi svoju snagu iz nekih elemenata lokalne kulture. Kad kaem to mislim na patrijarhalni sustav drutvenog ureenja i poimanje socijalne solidarnosti bazirane na etnikome kriteriju.