partner na implementaciji - zamisli 2030
TRANSCRIPT
Onima koji žive u ekstremnom siromaštvu potreban je inkluzivni iodrživi rast kako bi zaobišli siromaštvo i nastavili napredovati.
0 10 20 30 40
Supsaharska Afrika
Okeanija
Centralna i Južna Azija
Sjeverna Afrika i Zapadna Azija
Karibi
Istočna i Jugoistočna Azija
Od 2000. godine, globalna stopa siromaštva je prepolovljena.Međutim, potrebni su pojačani napori kako bi se povećali prihodi,ublažile patnje i izgradila otpornost za 783 miliona pojedinaca koji idalje žive u ekstremnom siromaštvu.
Na osnovu podataka iz 2015. godine, stopa siromaštva u BiH je iznosila16,9%, gdje je stopa siromaštva starih iznosila 19,6%, a udio siromašnedjece u domaćinstvu iznosio je 18,7%.*
Proporcija ljudi koji žive sa manje od $1,90 na dan (%) **
*2019, Dobrovoljni izvještaj BiH u provođenju Agende 2030. i Ciljeva održivog razvoja** 2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu
Partner na implementaciji
U posljednjih 20 godina, broj pothranjenih ljudi je gotovo prepolovljen.Međutim, glad, nesigurnost pristupa hrani i neuhranjenost se morajuokončati jednom za sva vremena. Prema podacima MICSa IV iz 2011.godine, 2% djece mlađe od pet godina u BiH klasificirano je kaopothranjeno, dok je manje od 1% djece uzrasta do pet godina ozbiljnopothranjeno. 9% romske djece mlađe od pet godina u BiH klasificirajuse kao pothranjena (četiri puta više od njihovih neromskih vršnjaka).*
Prisutnost neuhranjenosti (% populacije)**
0 10 20 30 40 50 60 70
Centralna Afrika
Haiti
Avganistan
Venecuela
Indija
Južna Afrika
*2019, Dobrovoljni izvještaj BiH u provođenju Agende 2030. i Ciljeva održivog razvoja**2016-2018, odabrane države i regije, FAO, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a. 2019
Da bi se smanjila glad i pothranjenost, potrebna je održivapoljoprivreda i akvakultura. To uključuje sudjelovanje malihpoljoprivrednika, kao i učinkovitih sistema proizvodnje hrane ikorištenja tehnologije za konzerviranje hrane.
Partner na implementaciji
Moramo se angažovati u međunarodnoj saradnji, širiti novepoljoprivredne tehnologije i opremu, kao i razvijati adekvatnuinfrastrukturu za pomoć malim proizvođačima prehrambenihproizvoda.
Prinos žitarica (kg po hektaru)*
Niska poljoprivredna produktivnost i slaba tržišna povezanost i daljepredstavlja prepreku ka održivom razvoju u zemljama u razvoju, tepredstavlja jedan od glavnih razloga za rast broja ljudi pogođenihglađu (821 milion ljudi u 2017. godini).
0 2 4 6 8
Sjeverna Amerika
Latinska Amerika & Karibi
Evropa & Centralna Azija
Južna Azija
Arapski svijet
Supsaharska Afrika
*2017, odabrane regije, Svjetska banka : FAO, elektronski dokument i web stranica
Partner na implementaciji
Moramo pronaći način kako sisteme proizvodnje hrane učinitiodrživijim, a istovremeno biti u mogućnosti hraniti rastuću svjetskupopulaciju. Također, moramo primijeniti fleksibilne poljoprivredneprakse za povećanje produktivnosti i proizvodnje, koje pomažu uodržavanju ekosistema, koje jačaju kapacitet za prilagođavanjeklimatskim promjenama, ekstremnim vremenskim uslovima,sušama, poplavama i ostalim elementarnim nepogodama, odnosnokoje progresivno poboljšavaju kvalitet zemljišta.
Unos fosilne energije po kilogramu (kg) proizvodnje proteina poizvoru (MJ)*
385
340
255
120
2010
Govedina Piletina Losos Cvrčci Soja Mahunarke
*2016, Worldwide, Lux Istraživanje, Statista: predviđanja. 2016
Naši trenutni sistemi proizvodnje prehrambenih proizvoda su veomaneodrživi. Globalni prehrambeni sistem odgovoran je za 20% ukupnihemisija sa efektom gasova staklene bašte i uzrok je degradacije tla izemljišta koja direktno utiče na opstanak preko 1,5 milijardi ljudiširom svijeta. Dramatični porast potrošnje energije, gnojiva,herbicida, kao i stočne hrane, vode, te međugradskog transporta,predstavlja značajne komponente ovog problema.
Partner na implementaciji
Trebamo blagovremeno razmotriti pristupe informacijama o tržištuhrane, uključujući rezerve hrane i cijene, kao i pristupe zaosiguravanje efikasne cijene prehrambenih roba.
Proporcija zemalja koje bilježe visoke / umjereno visoke anomalijecijena hrane (%)*
0 5 10 15 20 25 30 35
Južna Azija
Evropa
Sjeverna Afrika
Supsaharska Afrika
Latinska Amerika
Sjeverna Amerika
*2017, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks
Nesigurnost u pogledu cijena hrane, rezervi i zaliha, te drugihinformacija o tržištu hrane i dalje predstavlja prepreku malimpoljoprivrednicima za planiranje buduće proizvodnje u skladu satržišnim potrebama, a zajednicama u predviđanju i smanjenjuvjerovatnoće gladi.
Partner na implementaciji
Napredak mora biti ubrzan putem istraživanja i razvoja za prevencijui liječenje bolesti, čineći zdravstvenu njegu pristupačnijom.
Stopa smrtnosti kod djece mlađe od 5 godina (smrtnost po 1.000živorođenih)*
Tokom proteklih 15 godina, broj smrtnih slučajeva tokom periodadjetinjstva je skoro prepolovljen, a ostvaren je veliki napredak upovećanju životnog vijeka. Međutim, svake godine, 6 miliona djece idalje umire prije svog petog rođendana, te milioni njih još uvijekbespotrebno pate od preventivnih i izlječivih bolesti. Ovakva vrstanepotrebne patnje se mora okončati.
Stopa dojenačke smrtnosti u BiH se smanjuje, i to sa 7,5/1.000živorođenih (2006.) na 5,9 promila (2016.), dok je u RS-u smanjena sa4,8 promila (2006.) na 2,4 promila u 2016. godini, a u FBiH u 2016.godini ta stopa je iznosila 4,8 promila dok je u 2017. godini iznosila 4,2promila.*
75,9
43,7
22,624
17,79 5,7
SupsaharskaAfrika
Južna Azija Okeanija Bosna iHercegovina*
LatinskaAmerika
Istočna Azija Evropa &SjevernaAmerika
*Romska dojenčad - 2019, Dobrovoljni izvještaj BiH u provođenju Agende 2030. i Ciljeva održivog razvoja**2017, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks
Partner na implementaciji
Trebamo ponovo razmotriti kako ćemo smanjiti, spriječiti i tretiratiove bolesti, kao i ponašanja koja ih uzrokuju.
Došlo je do neviđenog povećanja broja ljudi koji umiru od dijabetesa,kardiovaskularnih (CVD) i hroničnih bolesti pluća i raka u posljednjihnekoliko godina (tzv. nezaraznih bolesti). Na globalnom nivou, u 2012.godini nezarazne bolesti su odgovorne za 68% svih smrtnih slučajevau starosnoj dobi do 70 godina – povećanje sa 60% u 2000. godini. Ovebolesti su povezane sa nezdravim stilom života, koji čine fizičkaneaktivnost, nezdrava ishrana, konzumiranje duhana i alkohola. UBiH, najveći udio smrtnosti od nezaraznih bolesti je povezan sakardiovaskularnim oboljenjima – 51,8%. *
Smrtnost od CVD-a, raka, dijabetesa ili hroničnih respiratornihbolesti (% 30-godišnjaka koji bi umrli prije 70.-og rođendana odnavedenih bolesti).**
23%21%
17%15%
13%11%
Indija SupsaharskaAfrika
Kina SjedinjeneAmeričke Države
Evropska Unija Danska
*2019, Dobrovoljni izvještaj BiH u provođenju Agende 2030. i Ciljeva održivog razvoja**2016, odabrane države i regije, Svjetska banka: WHO, Globalni Zdravstveni opservatorij podataka
Partner na implementaciji
Pojačati prevenciju zloupotrebe supstanci i liječenje posljedica takvezloupotrebe, što obuhvata i zloupotrebu opojnih droga i štetnuupotrebu alkohola.
Godišnja konzumacija alkohola po glavi stanovnika (litre čistogalkohola). *
Zloupotreba droge i alkohola nosi obimne negativne posljedice zazdravlje pojedinca, njegovu dobrobit i društvenu odgovornost (premaporodici, prijateljima, itd.). Na globalnom nivou, štetno korištenjealkohola rezultira smrću 3,3 miliona ljudi svake godine, a brojsmrtnih slučajeva uzrokovanih zloupotrebom droge povećan je za60% - sa 105.000 slučajeva u 2000. godini, do 168.000 slučajeva u 2015.godini.
10,7
8,66,9
6,5
4,3
0,6
Evropa iSjevernaAmerika
Okeanija LatinskaAmerika
SupsaharskaAfrika
Južna Azija Sjeverna Afrika
*2016, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks
Partner na implementaciji
Važan uzrok nezgoda je nedostatak pažnje. Potrebno je ponovorazmotriti naše transportne politike i sisteme sa povećanim fokusomna saobraćajnu bezbjednost i zaštitu ranjivih korisnika saobraćajapoput pješaka, biciklista i motociklista, kao i tehnološka poboljšanjakoja mogu smanjiti broj žrtava u saobraćaju.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), povrede dobivene usaobraćajnim nesrećama uzrokuju 1,3 miliona smrtnih slučajevasvake godine širom svijeta. To znači da jedna osoba pogine svakih 25sekundi. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine,u 2018. godini dogodilo se ukupno 36.541 saobraćajna nesreća od kojihje zabilježeno 10.387 ozlijeđenih te 279 poginulih osoba.*
Smrtnost uzrokovana povredama dobivenim putem saobraćajnihnesreća (po 100.000 ljudi)**
27
2119
15,7
117,4
5 3
SupsaharskaAfrika
Indija Kina Bosna iHercegovina
SjedinjeneAmeričke
Države
Srbija EvropskaUnija
Danska
*Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: SAOBRAĆAJ, 2019, TB 20, Tematski bilten, ISSN 1840-104X, 2020**2016, odabrane države i regije, Svjetska banka: WHO, Global Izvještaj o statusu saobraćajne sigurnosti, 2018
Partner na implementaciji
Telemedicina, podrška i fleksibilno mikrofinansiranje te programimjera, između ostalog, mogu suzbiti jaz između bolesti i potrebnemedicinske pomoći.
Neke razvijene zemlje imaju besplatne sisteme zdravstvene zaštite,ali globalno, više od 2 milijarde ljudi nema pristup osnovnim ipristupačnim lijekovima i medicinskoj pomoći koja uzrokuje patnju ipreranu smrt.
Broj ljudi (u milionima) koji troše više od 25% potrošnje domaćinstvaili prihoda na „out-of-pocket“ troškova na liječenje*
*2015, odabrane regije, Svjetska banka: Globalno izvještavanje o praćenju finansijske zaštite u zdravstvu, 2019
8072
18 15 10 3
Istočna Azija &Pacifik
Južna Azija SupsaharskaAfrika
LatinskaAmerika &
Karibi
Evropa iCentralna Azija
SjevernaAmerika
Partner na implementaciji
Moramo otključati potencijal ljudi razmatranjem novih načina učenjai saradnje među kompanijama, vladama, edukatorima i drugimakterima.
Pristup kvalitetnom obrazovanju je ključ ličnog i profesionalnograsta koji otvara svijet mnogih mogućnosti. Od 2000. godine,postignut je ogroman napredak u ostvarivanju cilja univerzalnogosnovnog obrazovanja. Devet od deset djece pohađa školu u regijamau razvoju, a globalni broj djece koja ne pohađaju školu je skoroprepolovljen. Ipak, milioni djece još uvijek nemaju pristupkvalitetnom obrazovanju, razvijanju vještina i/ili obukama potrebnimza pronalazak pristojnog zaposlenja ili ulaska u poduzetništvo.
Broj online kurseva (Massive Open Online Course) ponuđenih naglobalnom nivou*
*2018, Class Central MOOC Izvještaj
6.850
9.400
11.400
2016 2017 2018
Partner na implementaciji
Moramo osigurati da svi učenici steknu znanje i vještine potrebne zapromovisanje održivog razvoja, uključujući obrazovanje za vođenjeodrživog stila života, poduzetništva, ljudskih prava, rodne jednakosti,kozmopolitizma i vrednovanje kulturalne različitosti.
Obrazovanje je ključni pokretač mnogih Ciljeva održivog razvoja(SDG-ova), ali ipak su naši trenutni obrazovni sistemi ograničeni upostizanju ovih ciljeva te ne omogućavaju potrebne mjere zadjelotvorno rješavanje izazova sa kojima se čovječanstvo suočava.
*2018, Class Central MOOC Izvještaj
6.850
9.400
11.400
2016 2017 2018
Partner na implementaciji
Broj online kurseva (Massive Open Online Course) ponuđenih naglobalnom nivou*
Moramo smisliti načine za osnaživanje žena, kako bi mogle dobiti istaprava i mogućnosti kao i muškarci.
Mnogo više djevojaka danas pohađa školu u odnosu na 2000. godinu,te je većina regija dostigla rodni paritet u osnovnom obrazovanju.Također, u mnogim zemljama žene imaju veće mogućnosti nego ikadaprije. Međutim, rodna nejednakost je i dalje prisutna u većini dijelovasvijeta, te je uskraćivanje jednakih prava žena ujedno i uskraćivanjeprilike polovini svjetske populacije da živi život na najbolji mogućinačin.
*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks
Pravni okviri koji promovišu, provode i nadgledaju rodnuravnopravnost (%)*
Regije Oblast 1:
Sveobuhvatnipravni okviri i
javni život
Oblast 2:
Nasilje nad ženama
Oblast 3:
Zaposlenje i ekonomske
koristi
Oblast 4:
Brak i porodica
Svijet 67,8% 73,9% 71,3% 76,4%
Partner na implementaciji
Moramo otvoreno rješavati ovaj problem i eliminisati sve oblikenasilja nad ženama i djevojčicama u javnoj i privatnoj sferi,uključujući trgovinu ljudima, odnosno seksualnu eksploataciju idruge oblike eksploatacije.
Procjenjuje se da je 35% žena širom svijeta doživjelo fizičko i/iliseksualno intimno nasilje ili seksualno nasilje od strane nepartnera unekom trenutku svog života. Druge nacionalne studije pokazuju da jedo 70% žena doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje od jednog bliskogpartnera u svom životu.
*2010-2014, odabrane države, UN Statistički odjel za nasilje nad ženama, portal podataka, 2016
Proporcija žena podvrgnuta fizičkom i/ili seksualnom nasilju odstrane sadašnjeg ili bivšeg intimnog partnera u prethodnih 12 mjeseci(%)*
51%46%
37%
11% 11%
4%
Bangladeš Avganistan Kolumbija Turska Nigerija Danska
Partner na implementaciji
*2011-2015, odabrane države, Svjetska banka: Nacionalni statistički uredi ili nacionalna baza podataka i publikacije koju je sastavio UN-ov ured za statistiku.
Proporcija vremena provedenog na neplaćenom radu u kućanstvu injezi (% od 24 h dnevno)*
30
15
12
18
21
10 12
4 7
3
Meksiko Norveška Tajland Grčka Maroko
Žene Muškarci
Porodične dužnosti i formiranje porodice jednaka su odgovornost zamuškarce, kao i za žene, ali u mnogim društvima se taj posao jošuvijek smatra odgovornostima žena, što ujedno ometa njihovo pravona slobodan izbor. To je slučaj za mnoge neplaćene poslove,uključujući zadatke održavanja domaćinstava, porodiljskog odsustvai sveukupne odgovornosti u odgoju djece.
Trebamo prepoznati i vrednovati neplaćeno staranje i rad u okvirudomaćinstva kroz osiguravanje javnih usluga, infrastrukture ipolitike socijalne zaštite, te kroz promovisanje zajedničkeodgovornosti u domaćinstvu i porodici, na način koji je prikladan uodređenoj državi.
Partner na implementaciji
Trebamo osigurati da žene u potpunosti i djelotvorno učestvuju iimaju jednake mogućnosti u rukovođenju na svim nivoimaodlučivanja u političkom, privrednom i javnom životu.
Muškarci uglavnom nastavljaju da drže najutjecajnije pozicije nasvijetu. U većini od 67 zemalja sa podacima od 2009. do 2015. godine,manje od jedne trećine visokih i blisko-upravnih pozicija drže žene.Prema podacima Udruženja poslovnih žena u BiH iz 2015. godine,23,79% žena u BiH se nalazi na rukovodećim pozicijama, uključujućiudio preduzeća sa ženskim menadžmentom u FBiH (24,58%), RS-u(23,03%) te najmanjim u Brčko Distriktu (19,68%).*
Proporcija rukovodećih pozicija žena (%)**
*2017, Analiza žena na vodećim pozicijama u BiH za 2015. godinu, Udruženje poslovnih žena u BiH*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks
41%39% 38%
29%
14%
7%
JugoistočnaAzija
LatinskaAmerika &
Karibi
Evropa &SjevernaAmerika
SupsaharskaAfrika
Južna Azija Sjeverna Afrika
Partner na implementaciji
Ovo se može promijeniti ulaganjem u inovativne i prikladneinfrastrukture, tehnologije za pročišćavanje vode i sanitaciju, kao iobrazovanjem o higijenskim praksama.
Pristup čistoj vodi i adekvatnim sanitarnim i higijenskim uslovimaključan je za zdravlje ljudi, ekološku održivost i ekonomskiprosperitet. Ostvaren je značajan napredak, ali globalno, 3 od 10osoba još uvijek nema pristup sigurnoj pitkoj vodi, te 6 od 10 osobanema pristup bezbjednim sanitarnim uslovima i adekvatnimobjektima. Ovakvi nedostaci rezultiraju u 1,8 miliona smrtnihslučajeva svake godine.
*2017, odabrane države, WHO/UNICEF Zajednički nadzorni program za vodo snabdijevanje, sanitaciju i higijenu
Ljudi koji koriste usluge za piće kojima se sigurno upravlja(% populacije stanovništva)
97%
55%48%
36%26%
11%
Danska Bangladeš Liban Gana Kambodža Etiopija
Partner na implementaciji
Moramo iskoristiti postojeće vještine i znanje o infrastrukturi itehnologiji otpadnih voda, te osigurati adekvatne regulative kakobismo osigurali čistu vodu za sve.
80% ukupnih otpadnih voda koje proizilaze iz ljudske aktivnosti bivaispušteno direktno u rijeke ili mora bez ikakvog procesa čišćenja, štorezultira značajnim pomorskim zagađenjem, bolestima i velikimbrojem smrtnih slučajeva svake godine.
Proizvodnja otpadne vode po stanovniku*
*2013, odabrane države, UN univerzitetski institut za vodu, okoliš i zdravlje.Globalni, regionalni, i državni nivoi za podatke o proizvodnji otpadne vode, pročišćavanju i upotrebi.
0
707
30 15
0
65
173
3
134
71
Italija SjedinjeneAmeričke Države
Indija Kina Bocvana Filipini
Pročišćena otpadna voda(m3/godini/glavi stanovnika)
Nepročišćena otpadna voda(m3/godini/glavi stanovnika)
Partner na implementaciji
Moramo ponovo razmotriti u kakvoj smo interakciji sa vodom u svimsferama, u cilju rješavanja kompleksnih socijalnih, fizičkih ikulturoloških izazova, te kako bismo osigurali očuvanje vode,pročišćavanje i ponovno korištenje. Zbog toga je bitno povećatiefikasnost korištenja vode u svim sektorima i osigurati održivueksploataciju vode i snabdijevanje vodom kako bi se odgovorilo nanestašicu vode, i u znatnoj mjeri smanjio broj ljudi koji se suočavajusa nestašicom vode.
Voda – bilo da je povećanje potražnje, zagađenje ili nedostatak iste –bit će jedan od glavnih urbanih izazova 21. vijeka. U principu, predviđase da će globalna potražnja za vodom biti povećana za 55% između2000. i 2050. godine, i da će svaka druga individua biti pogođenanestašicom vode u 2050. godini.
*2014, odabrane države i regije, Svjetska banka: FAO, AQUASTAT podaci
Godišnja povlačenja iz slatkovodne rezerve (% internih resursa)*
45
2115 15
11
1 1
Indija Kina EvropskaUnija
SAD Danska Bosna iHercegovina
Brazil
Partner na implementaciji
Moramo postati energetski efikasni, ulagati u proizvodnju čisteenergije kao što su solarna energija i vjetar, razviti nova inovativnarješenja na mreži i izvan mreže, te osigurati efikasniju distribuciju zakorist ljudi i planete.
Između 1990. i 2010. godine, broj ljudi sa pristupom električnoj energijije porastao za 1,7 milijardi. Ovim napretkom se trebamo ponositi, alijoš uvijek 1 od 7 osoba ostaje u mraku. Naše trenutno oslanjanje nafosilna goriva je i dalje neodrživo, te predstavlja jednu od najvećihprijetnji našem opstanku.
*2017, odabrane države, Svjetska banka, Održiva energija za sve (SE4ALL), SE4ALL Globalni okvir za praćenje
Broj ljudi bez pristupa električnoj energiji (milion)*
181
9987
58
3820
14 11
Ostataksvijeta
Indija Nigerija Etijopija Tanzanija Bangladeš BurkinaFaso
Mali
Partner na implementaciji
Trebamo ubrzati inovativne tehnologije, regulativu kao i aktivnostiprivatnog sektora koji posluju unutar pozitivnih poslovnih okvira.Također, moramo pronaći načine za povećanje održivosti udjelaobnovljive energije u globalnom energetskom miksu.
Obnovljivi izvori energije poput hidroenergije, solarne i energijevjetra i dalje čine relativno mali udio potrošnje energije, uprkosnjihovom brzom rastu posljednjih godina. Izazov je povećati udioobnovljive energije u industrijskim i transportnim sektorima, kojizajednički predstavljaju 80% globalne energetske potrošnje.
Potrošnja obnovljive energije (% od ukupne energetske potrošnje)*
0 20 40 60 80 100 120
Kongo Dem. Rep.
Pakistan
Danska
Čile
Njemačka
SAD
Partner na implementaciji
*2017, odabrane države, Svjetska banka, Održiva energija za sve (SE4ALL),Baza podataka iz SE4ALL Globalnog okvira za praćenje
Moramo posegnuti za efikasnim i obnovljivim energetskim praksamakako u industriji, tako i u prijevozu i načinu na koji gradimo stambeneobjekte.
Energija predstavlja centralni faktor skoro svakog velikog izazova sakojim se svijet danas suočava u vidu ljudske sigurnosti, klimatskihpromjena, proizvodnje hrane, stvaranjem radnih mjesta i povećanjemživotnog standarda. Međutim, naše trenutne energetske prakse se nemogu održati. One predstavljaju 60% ukupnih emisija gasova saefektom staklene bašte, čime direktno doprinose klimatskimpromjenama, destrukcijom okoliša, kao i opasnim nivoom zagađenjazraka koje je štetno za ljudsko zdravlje – bivajući nejednakodistribuirane širom zemlje.
*2014, odabrane države i regije, Svjetska banka: IEA Statistics © OECD/IEA 2014
Potrošnja električne energije (kWh po glavi stanovnika)*
13.000
5.900
3.447 2.000 1.700
700 500
SjedinjeneAmeričke
Države
EvropskaUnija
Bosna iHercegovina
LatinskaAmerika
Bliski Istok &Sjeverna Afrika
Južna Azija SupsaharskaAfrika
Partner na implementaciji
Mi trebamo mjeriti i ciljati ka ekonomskom rastu u smislu održivograsta i fokusirati se manje na povećanje industrijske proizvodnje(npr. Trostruka donja linija (TBL), Bruto nacionalne sreće (GNH),Indeks održivog ekonomskog blagostanja* itd.).
GDP/BDP (bruto domaći proizvod) je najčešća mjera prosperitetazemlje i ekonomskog rasta. Međutim, BDP nije najbolji alat u brojanju„eksternalija“ kao što su klimatske promjene, iscrpljivanje prirodnihresursa, jednakosti i dobrobiti ljudi – sve ključne komponenteodrživog razvoja.
*Trostruka Donja Linija – Triple Bottom Line (TBL); Bruto nacionalne sreće – Gross National Happiness (GNH); Indeks održivog ekonomskog blagostanja – Index of Sustainable Economic Welfare (ISEW)
**2018, odabrane regije, Svjetska banka - baza nacionalnih računa, i OECD baza podataka nacionalnih računa
Godišnja stopa rasta realnog BDP po glavi stanovnika (%)**
5,4%
3,6%
1,8%
-0,3% -0,6%
Južna Azija Istočna Azija& Pacifik
EvropskaUnija
SupsaharskaAfrika
Latinska Amerika& Karibi
Partner na implementaciji
Moramo razmišljati o proizvodnji i potrošnji u vidu novih inovativnihnačina odvajanja ekonomske aktivnosti od trenutne prekomjerneupotrebe sirovina i energije kako kod kuće, tako i na poslu (npr. čistaproizvodnja i tehnologija, ponovna upotreba materijala, kružniproizvodi i usluge itd.)
Naše trenutne prakse proizvodnje i potrošnje dugoročno nisu održive.U suštini, procjenjuje se da će trebati oko četiri planete sa veličinom ibio-kapacitetom planete Zemlje kako bi se održao trenutni nivopotrošnje (prema podacima iz 2014. godine).
*2018, odabrane države i regije, Svjetska Asocijacija za čelik (WSA), Svjetski čelik na osnovu figura iz 2018. godine
Godišnje korištenje čelika po glavi stanovnika, kg (proizvodnja + netouvoz)*
449
360
290
10060
Kina SjedinjeneAmeričke Države
EvropskaUnija
JužnaAmerika
Afrika &Bliski Istok
Partner na implementaciji
Žene i djevojčice moraju imati priliku za jednake mogućnostiobrazovanja i zapošljavanja, a na nama je odgovornost za ubrzanjepotrebnih promjena.
Prema podacima iz 2015. godine, globalna razlika u platama izmeđuspolova iznosi 23%. Bez odlučnog djelovanja, trebat će više od 50godina da se postigne jednaka plata.
*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks
Stopa nezaposlenosti (%), po spolu*
20,8
9,7
6,7
4,0 4,5
3,7
9,1
7,0 6,6
4,3 2,7
4,6
Sjeverna Afrika LatinskaAmerika &
Karibi
Evropa SjevernaAmerika
Južna Azija Istočna Azija
Žene
Muškarci
Partner na implementaciji
Moramo zaštititi radna prava i promovisati bezbjedno i sigurno radnookruženje za sve radnike, uključujući radnike migrante, a posebnožene migrante, i one koji rade opasne poslove.
Društveno odbacivanje – odnosno diskriminacija u platama,nedovoljna plata, neodgovarajuća zaštita radnog mjesta – je uposljednjoj deceniji postalo istaknutije u mnogim naprednimekonomijama, obično u kategorijama ručnog rada.
*2007, odabrane regije, ILO: Radna bezbjednost i zdravlje, Svjetska statistika
Stope fatalnih ozljeda po 100,000 uposlenika po sektorima*
8 9
16
24
19
4
11 10 10
21
2
6 6 5
18
Visoki prihod Niski/srednji prihod(Amerikanci)
Niski/srednji prihod(Evropljani)
Niski/srednji prihod(Azijati)
Niski/srednjiprihod(Afrikanci)
Poljoprivreda
Industrija
Usluga
Partner na implementaciji
Moramo preispitati pristupačna i dostupna javna i privatnaosiguranja i finansijske službe, tako da one posluju za sve nas, nesamo za određeni segment stanovništva.
Osiguranje obezbjeđuje sigurnost i zaštitu od rizika koji mogu imatištetne efekte na naše živote, kao što su zdravstveni incidenti, nesrećeili povrede. Ipak, segment koji je najpodložniji riziku – siromašni iranjivi – također predstavlja segment koji se bori da dobijeobezbijeđeno osiguranje.
*2017, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks
Omjer odraslih (15 godina i stariji) sa računom u banci ili drugojfinansijskoj instituciji ili kod pružatelja mobilnih usluga plaćanja*
87%82%
55%47%
33%
Evropa Istočna Azija Latinska Amerika& Karibi
Jugoistočna Azija Sjeverna Afrika
Partner na implementaciji
Za oslobađanje gradova i pojedinaca od ugljično-intenzivnih praksi,moramo smisliti čiste i održive načine za razmišljanje i upotrebuzgrada, vozila, cesti, putem novih korisničkih praksi i regulacija.
Polovina čovječanstva – 3,5 milijarde ljude – živi u gradovima, čimese oslanjaju na ugljikom-intenzivne društveno-tehničke sisteme(infrastruktura, regulacije, korisnička praksa, društvene norme iponašanje) koji su nasljedno skupi i teški za izbjeći – u suštini, mi smozaključani u emisijama ugljika.
*2016, odabrane države i regije, Statista: Siemens
Broj smart city projekata*
84
74
46
31
17
Evropska Unija Azija SjedinjeneAmeričke Države
Bliski Istok& Afrika
Latinska Amerika
Partner na implementaciji
MSP-ovi se moraju podržati kako bi se u potpunosti iskoristila njihovavodeća uloga u promovisanju inkluzivnog i održivog ekonomskograsta, zaposlenja i dostojanstvenog rada za sve, kao i podsticanjainovacija.
Mala i srednja preduzeća (MSP) su bitni stubovi naše ekonomije, tečine velike udjele nacionalnog zapošljavanja (preko 50% u OECD*ekonomijama) i nacionalne dodane vrijednosti (preko 50% u OECDzemljama). MSP (uključujući mikro preduzeća) također igrajukrucijalnu ulogu za rast i zaposlenje u ekonomijama u razvoju inastajanju. Ipak, ovaj sektor je „nedovoljan“ u smislu šema potpore zaiskorištavanje njihovih potencijala.
*OECD – Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj**2016, odabrane države, OECD Strukturalna i demografska baza podataka poslovne statistike, 2018 .
Procenat svih zaposlenih u malim i srednjim preduzećima,uključujući i mikro preduzeća (%)**
87%
72%66%
60%
43%35%
Grčka Turska Meksiko Danska SjedinjeneAmeričke Države
Rusija
Partner na implementaciji
Uz temeljno naučno istraživanje u cilju stvaranja održive i ekološkiprihvatljive industrijske proizvodnje i tehnologije, možemo ojačatiindustrijski sektor uz ograničavanje negativnih nuspojava. To ćezahtijevati povećano podsticanje inovacija i broja zaposlenih uoblasti istraživanja, kao i povećanje javne i privatne potrošnje naistraživanje i razvoj.
Industrija i proizvodnja predstavljaju centralni dio naše ekonomije,ali su ujedno i glavni izvori klimatskih promjena, zagađenja zraka ivode, zdravstvenih problema, destrukcije ekosistema i mnogih drugihnegativnih posljedica.
*2014, odabrane države i regije, Svjetska banka: Informacije analitičkog centra za emisije ugljen dioksida
CO2 emisije (kg po $1.000 BDP-a)*
561 558
305 301
227
146 124
Kina Bosna iHercegovina
Indija SjedinjeneAmeričke Države
SupsaharskaAfrika
Italija Danska
Partner na implementaciji
Digitalna podjela je prepreka za razvoj, koju bismo trebali nastojatirješavati kroz nove poslovne modele, te univerzalnim i pristupačnimpristupom internetu.
Uprkos izvanrednom povećanju povezanosti u zadnjoj deceniji, manjeod polovine svjetske populacije ima pristup Internetu, čime seograničavaju vitalne informacije i tokovi komunikacije, dijeljenjaznanja i povezanosti kroz vrijeme i prostor.
*2017, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks.
Proporcija populacije pokrivene najmanje 4G mobilnom mrežom (%)*
99%
85%
74%
58% 57%
28%
SjedinjeneAmeričke
Države
Evropa LatinskaAmerika &
Karibi
CentralnaAzija
SjevernaAfrika
SupsaharskaAfrika
Partner na implementaciji
Moramo osnažiti i promovisati socijalnu, ekonomsku i političkuinkluziju, te pristup i poštovanje prema svima, bez obzira na starost,spol, invalidnost, rasu, etničku pripadnost, porijeklo, religiju iliekonomski, odnosno neki drugi status.
U posljedicama finansijske krize, socijalna i ekonomska nejednakostje evidentna na globalnom nivou. Ljudi koji žive u društvima sa manjesocijalne i ekonomske jednakosti imaju tendenciju da manje vjerujujedni drugima, da se manje angažuju u društvene i civilne aktivnosti,te da se osjećaju nedovoljno ispunjenim i sretnim.
*2006-2018 (indeks 2006 = 100) Kalkulacije Odjela za izvještavanje ljudskog razvoja,Helliwell (2019) korištenjem Gallup podataka
Distribucija subjektivnog blagostanja širom svijeta (izmjerenosveukupnom satisfakcijom ljudi u pogledu njihovih života)*
90
100
110
120
130
140
150
160
2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018
u 75. percentilu i ljudi u 25. percentilu
u 90. percentilu i ljudi u 10. percentilu
u 95. percentilu i ljudi u 5. percentilu
Partner na implementaciji
Trebamo razmotriti trenutne poreske sisteme, politike i regulacijekoje nam mogu omogućiti prilike koje se mogu aplicirati u adresiranjurastuće nejednakosti.
Nejednakost je u porastu u mnogim zemaljama. U Evropi, SjedinjenimAmeričkim Državama i Bliskom Istoku, 10% najvećeg udjela zaradenacionalnih dohodaka iznosi 37%, 47%, i 61% nacionalnog dohodkarespektivno (nivoi za 2016. godinu). Visoki nivoi nejednakosti udohodku su povezani sa ekonomskom nestabilnošću, finansijskimkrizama, te manjom socijalnom kohezijom.
*2014-2016, odabrane države, Svjetska banka, Istraživačka grupa za razvoj**Podaci iz 2011. godine - BiH
GINI indeks (procjena Svjetske banke)*
63
53
42 3833
28 25
Južna Afrika Brazil SjedinjeneAmeričke Države
Rusija Bosna iHercegovina**
Danska Slovenija
Partner na implementaciji
Da bismo smanjili finansijsku nejednakost, moramo unaprijeditipropise i nadzor globalnih finansijskih tržišta i institucija, te pojačatiprimjenu tih propisa.
Globalna finansijska nejednakost porasla je unutar i širom zemalja,uzrokujući društvene napetosti, nepovjerenje i ljutnju. Institucije sumehanizmi kojima upravljamo i regulišemo našu ekonomiju ifinansijska tržišta.
*2014-2016, odabrane države, Svjetska banka, Istraživačka grupa za razvoj **Podaci iz 2011. godine - BiH
GINI indeks (procjena Svjetske banke)*
Partner na implementaciji
63
53
42 3833
28 25
Južna Afrika Brazil SjedinjeneAmeričke Države
Rusija Bosna iHercegovina**
Danska Slovenija
Moramo razmišljati o urednim, sigurnim i odgovornim migracijskimpolitikama, kao i socijalnoj, ekonomskoj i političkoj inkluziji za milioneljudi koji žive u raseljenosti.
Migracija (uzrokovana ratovima, klimatskim promjenama,katastrofama, socijalnom isključenošću itd.) predstavlja jedan odnajtežih izazova današnjice. Svijet ne može ostvariti održivi razvoj zasve ako se izostave oni kojima je potreban novi ili privremeni dom.
*2019, UNDP, Scaling Fences Izvještaj za 2019. godinu
Najvažniji razlog dolaska u Evropu*
60%18%
8%
7%
6% 1%
Posao/slanje novca porodicama
Porodica/prijatelji
Obrazovanje
Lični problemi/želja za slobodom
Drugi razlozi
Istraživanje/želja za avanturom
Partner na implementaciji
Da bismo kontrolisali pritisak koji gradovi stavljaju na okoliš,moramo se fokusirati na održiva rješenja i usluge kako bismopodržali održivi, dugoročni urbani razvoj.
Više od polovine današnje populacije živi u gradovima. Rastući brojstanovnika i gustine naseljenosti rezultira štetnim zagađenjemzraka, neadektvatnim upravljanjem otpadom i sanitacijom, kao ineodrživom upotrebom prirodnih resursa. Ovi će se izazovi nastavitiubrzavati obzirom da se predviđa da će gradsko stanovništvo dostićiviše od 6 milijardi ljudi u 2050. godini – što je povećanje od 64% od2014. godine.
*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks
Proporcija urbane populacije koja živi u sirotinjskim kvartovima,neformalnim naseljima ili neadekvatnim stambenim domovima (%)*
56%
31%26%
21%
0,1%
SupsaharskaAfrika
Centralna & JužnaAzija
Sjeverna Afrika& Zapadna Azija
Latinska Amerika& Karibi
Evropa & SjevernaAmerika
Partner na implementaciji
Moramo smisliti nove načine za sprečavanje i smanjenje urbanogzagađenja zraka, te minimizirati vrijeme provedeno u područjimavisoke zagađenosti, na primjer putem smart city tehnologije, čistogprijevoza, i praćenja nivoa zagađenosti u stvarnom vremenu.
Urbano zagađenje zraka predstavlja izazove mnogim gradovimaširom svijeta, uzrokujući zdravstvene probleme, smanjenoblagostanje i milione prijevremenih smrtnih slučajeva godišnje. U2014. godini, procjenjuje se da je 50% globalne urbane populacijeizloženo zagađenju zraka na nivoima 2,5 puta višim od maksimalnihstandarda (WTO).
*2017, odabrane države i regije, Svjetska banka: Brauer, M. et al. 2017, za Globalni teret proučavanja bolesti.
Zagađenje zraka, prosječna godišnja izloženost (mikrogrami pokubnom metru)*
7667
56
2814
10 9
Indija SupsaharskaAfrika
Kina Bosna iHercegovina
Evropska Unija Danska SjedinjeneAmeričke
Države
Partner na implementaciji
Moramo obezbijediti univerzalni pristup sigurnim, inkluzivnim idostupnim zelenim i javnim površinama, posebno za žene i djecu, kaoi za osobe sa određenim invalidnostima i potrebama.
Današnji svijet je urbaniziran stopama neviđenim u historiji. Zamnoge muškarce i žene, odluka o preseljenju u grad predstavljašansu za boljim životom, većim prihodom, pristojnim zaposlenjem,boljim smještajem i pristupom modernim pogodnostima. Ipak,gradovi također odlikuju mjestima duboke nejednakosti i očaja.
*2018, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 11. cilj
Procenat zemljišta dodijeljenog za otvaranje novih javnih površina(broj gradova)*
1
49
112
33
5
0-9% 10-19% 20-29% 30-39% 40-49%
Partner na implementaciji
Efikasna potrošnja energije u zgradama i infrastrukturi tokom cijelogživotnog ciklusa igra važnu ulogu u napretku ka održivim gradovima izajednicama, ali je neadekvatno prioritizirana u mnogim dijelovimasvijeta zbog nedostatka podsticaja i prilika za poboljšanje.
Stambeni i građevinski sektori su, kombinovani skupa, ujedno iodgovorni za 36% globalne ukupne energetske potrošnje i skoro 40%direktnih i indirektnih CO2 emisija. Postoji značajna potreba za većomenergetskom efikasnošću unutar postojećih stambenih objekata,ubrzanim razvojem CO2 neutralne izgradnje i proizvodnje, teklimatskim prilagođavanjem unutar građevine i infrastrukture.
*2014, odabrane države, Svjetska banka: IEA Statistics © OECD/IEA 2014
CO2 emisija iz industrija proizvodnje i građevine (% ukupnogsagorijevanja goriva)*
47%
32%26%
21%
10% 9,8% 9%
Zambija Kina Indija Belgija Danska Bosna iHercegovina
SjedinjeneAmeričke
Države
Partner na implementaciji
Moramo promijeniti potrošačke navike unutar naših domova, javnihmjesta i radnog mjesta koje su povezane sa temeljnim izazovomiscrpljivanja zemljinih resursa alarmantnom brzinom.
Planeta Zemlja obezbijedila nam je obilje prirodnih resursa. Međutim,ne koristimo ih odgovorno, te svake godine globalno potrošimo duploviše resursa nego što ona može obnoviti. Za sve vrste materijala,razvijene zemlje su najmanje udvostručile ugljični otisak po glavistanovnika zemalja u razvoju. Otisak fosilnih goriva više je od četiriputa veći za razvijene zemlje nego zemlje u razvoju. Drugim riječima,naše sadašnje ponašanje vezano za potrošnju je daleko od održivog.
*2006-2007, odabrane države i regije, Nation Master, informacije o zemlji
Potrošnja nafte, odabrane države i regije (broj bačvi/dan na 1.000ljudi)
68
37 34
23
74 1
SjedinjeneAmeričke
Države
Bliski Istok &Sjeverna
Afrika
EvropskaUnija
LatinskaAmerika
Bosna iHercegovina
SupsaharskaAfrika
Južna Azija
Partner na implementaciji
Moramo razmisliti o tome kako uspostaviti efikasne prakse iprehrambene prakse sa niskom emisijom gasova staklene bašte,ujedno smanjujući otpad od hrane. Također, trebamo težiti ka tome daglobalno prepolovimo bacanje hrane mjerene po glavi stanovnika nanivou maloprodaje i potrošača, te da smanjimo gubitke hrane uproizvodnji i lancima snabdijevanja, što obuhvata i gubitke kojinastaju poslije žetve.
Svake godine procjenjuje se da 1/3 proizvedene hrane trune ukantama potrošača i trgovaca ili se kvari zbog loših praksi prijevoza iberbe. Svake godine potrošači u bogatim zemljama troše gotovo istukoličinu hrane (222 miliona tona) kao i cjelokupna neto proizvodnjahrane u Supsaharskoj Africi (230 miliona tona). Osim toga,proizvodnja hrane čini 1/5 globalne emisije gasova staklene bašte(GHG), za koju se predviđa da će se udvostručiti do 2050. godine(referentna godina-2015.).
*2011, odabrane regije i države, FAO, Globalni gubici hrane i otpad od hrane, 2011
Procenat inicijalne poljoprivredne proizvodnje koja je izgubljena iliprotraćena, po uzroku*
10% 11%17% 17% 18%
25% 23%17%
8%1%
SjedinjeneAmeričke Države
Evropska Unija IndustrijaliziranaAzija
Latinska Amerika SupsaharskaAfrika
Potrošnja
Poljoprivreda zamaloprodaju
Partner na implementaciji
Da bismo napredovali prema održivom razvoju, moramo ostvaritiekološki ispravno upravljanje hemikalijama i svim oblicima otpadatokom čitavog njihovog upotrebnog ciklusa, u skladu sameđunarodnim okvirima, kako bismo što više umanjili njihovnegativni uticaj na zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Oko 100.000 hemikalija se koristi u trgovini, sa 2.000 novih spojevakoji dolaze na tržište svake godine. Ne postoje pouzdane informacijeo zdravstvenom uticaju skoro dvije trećine hemijskih proizvoda kojise svakodnevno koriste u industriji.
*2017, odabrane države, FAO, FAOSTAT
Pesticidi – Upotreba po površini obradivog zemljišta (kg/ha)*
13
11
7
43
2 10
Kina Japan Italija Brazil SjedinjeneAmeričke
Države
JužnaAfrika
Danska Uganda
Partner na implementaciji
Postoji potreba za inovacijom cirkularnih modela za proizvode kojipodržavaju efikasnu upotrebu prirodnih resursa, kao i potreba zakreiranjem sistema koji će omogućiti dugi vijek, optimalno ponovnokorištenje, obnovu i reciklažu proizvoda. Potrebno je značajnosmanjiti generisanje otpada, sprječavanjem ili smanjivanjemstvaranja istog, odnosno prerađivanjem i ponovnom upotrebom.
Predviđeno je povećanje globalnog otpada za 70% do 2050. godine(referentna godina – 2015.). Zemlje OECD-a će biti odgovorne za 28%generisanja globalnog otpada, dok će biti u mogućnosti nadomjestitisamo 14% svjetske populacije u 2025. godini.
*2003-2006, odabrane države, UNSTATS Okoliš. 2011; 2012-2017, odabrane države, UNSTATS Okoliš, 2018
Prikupljanje komunalnog otpada (1.000 tona)*
223.000
54.000
36.000
5.000
5.000
1.422
200
238.045
43.170
42.130
4.503
20.373
1.235
776,24
Sjedinjene Američke Države
Japan
Meksiko
Danska
Irak
Bosna i Hercegovina
Uganda
2003-2006 2012-2017
Partner na implementaciji
Kako bi se ovaj trend zaustavio, industrije moraju preispitati svojeprakse. Na primjer, korištenjem strategija ublažavanja koje seoslanjaju na transparentnost, efikasnost i praćenje, kao i razvojistinskih kružnih poslovnih modela. To će također zahtijevatiintegrisanje informacija o održivosti u njihov ciklus izvještavanja tepomoći u izgradnji povjerenja prema kupcima, investitorima iuposlenicima.
Iscrpljivanje prirodnih resursa predstavljat će ključni izazov zaindustriju u 21. vijeku, uzimajući u obzir njihov porast potražnje,nepredvidivost i nestašicu.
*2000-2017 (osnovna linije 2000 = 100), UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 12. cilj
Populacija, indeks materijalnog otiska kao i indeks rasta BDP-a*
100
110
120
130
140
150
160
170
180
2000 2003 2006 2009 2012 2015 2017
Populacija Materijalni otisak BDP
Partner na implementaciji
Moramo se suočiti sa ovim izazovom kroz političke i korporativneinicijative za opsluživanje sve većeg broja zahtjevnijih kupaca. Totrebamo ostvariti promovisanjem praksi javnih nabavki koje suodržive, u skladu sa nacionalnim politikama i prioritetima.
Od 1950.-ih, svijet je proizveo oko 8,3 milijardi tona plastike. Približnopola ove plastike se koristi kao pakovanje i naknadno se odlaže.Značajne količine plastičnog otpada završi na deponijama, a znatnakoličina završi u prirodi. Globalna proizvodnja plastike se povećala sa2 miliona tona u 1950. godini na više od 400 miliona tona u 2015. godini.
*2010 & 2017, odabrane regije, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 12. cilj
Domaća materijalna potrošnja, 2010. i 2017. godina (milijardemetričkih tona)*
91,9
43,3
17,9
8,5
5,7
4,2
76,3
33,5
17,6
7,3
4,3
3,6
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Svijet
Istočna & Jugoistočna Azija
Evropa & Sjeverna Amerika
Latinska Amerika & Karibi
Sjeverna Afrika & Zapadna Azija
Supsaharska Afrika 2010
2017
Partner na implementaciji
Moramo osigurati ljudi svuda imaju relevantne informacije i svijest oodrživom razvoju i prirodnim stilovima života. Stoga, potrebno jestvoriti životni stil ujedno misleći o načinima korištenja različitihresursa, te njihovom uticaju na okoliš.
Mi konzumiramo više ekoloških resursa i usluga nego što prirodamože regenerirati prekomjernim ribolovom, prekomjernom berbom,sječom šuma i emitovanjem mnogo više ugljičnog dioksida nego štoatmosfera i ekosistem mogu apsorbirati. Ovakvo ponašanje je krajnjeneodrživo i predstavlja velike prijetnje za čitavo čovječanstvo.
*2010 & 2017, odabrane regije, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 12. cilj
Materijalni otisak po glavi stanovnika, 2010. i 2017. godina (metričketone po osobi)*
12,2
23,3
16,9
4,7
2
8,8
25,6
8
2,8
1,4
0 5 10 15 20 25 30
Svijet
Visoki prihod
Visoko-srednji prihod
Nisko-srednji prihod
Niski prihod 2010
2017
Partner na implementaciji
To zahtijeva hitno i ubrzano djelovanje javnih i privatnih korporacijakako bi mjere klimatskih promjena integrisale u svoje politike,strategije i planiranje.
2017. godina je bila jedna od najtoplijih godina rekordno i ujedno za 1,1stepeni celzijusa iznad predindustrijskog perioda. Svijet i daljedoživljava rastuće nivoe mora, ekstremne vremenske uvjete kao ipovećanje gasova sa efektom staklene bašte.
*2015 & 2018, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 13. cilj**LDC – najmanje razvijene zemlje
Napredak ostvaren od strane zemalja u razvoju u formuliranju isprovođenju nacionalnih planova za adaptaciju, po fazi procesa*
3742
1622
4 6 10 12
13
49
7
12
3 86
13
2015
2018
2015
2018
2015
2018
2015
2018
LDC** non-LDC
Postavljanje temelja i razrješavanje praznina
Pripremni elementi
Implementacijske strategije
Izvještavanje, nadgledanje i pregled
Partner na implementaciji
Moramo unaprijediti obrazovanje, podizanje nivoa svijesti, kao iljudske i institucionalne kapacitete u vezi sa ublažavanjem ismanjivanjem uticaja klimatskih promjena, odnosno saprilagođavanjem i ranim upozoravanjem na klimatske promjene.
Ruralne oblasti i gradovi širom svijeta se sve više suočavaju sanepovoljnim efektima klimatskih promjena, uključujući rastućerazine mora, rastuće temperature, duže periode suše i moćnije oluje.
*2013, odabrane države i regije , Svjetska banka: NASA Društvenoekonomski podaci i aplikacioni centar ( SEDAC )
Populacija koja živi u područjima gdje je elevacija ispod 5 metara(% ukupne populacije)*
46%
16%
6% 3% 3% 2% 1%
Grenland Danska EvropskaUnija
Južna Azija SjedinjeneAmeričke
Države
LatinskaAmerika
Bosna iHercegovina
Partner na implementaciji
Do 2025. godine, naši okeani će sadržavati jedan kilogram plastike zasvaka tri kilograma ribe, a do 2050. godine, okeani će imati višeplastičnog otpada nego ribe jer se procjenjuje da će se proizvodnjaplastike utrostručiti do 933 miliona tona (referentna godina-2014.).Također, procjenjuje se da 80% plastike korištene na kopnu ukonačnici dospijeva do okeana.
*2017, Svjetski ekonomski forum, Science Advances 2017
Distribucija potrošnje plastike širom svijeta do krajnje upotrebe*
41%
18%
17%
12%
8%5%
Pakovanje
Građevina
Tekstil
Korisnici
Transport
Elektrika/Elektronika
Moramo preispitati načine na koje koristimo plastiku, počevši odkućne upotrebe, do industrije sa velikim naglaskom na kružnemodele, ponovnom upotrebom ili recikliranjem plastičnihkomponenti dužinom lanca vrijednosti.
Partner na implementaciji
Moramo zaštititi i obnoviti morske i obalske ekosisteme kako bismoizbjegli značajne negativne uticaje. To zahtijeva jačanjeprilagodljivosti ekosistema, te preduzimanje aktivnosti za njihovuobnovu kako bi okeani ponovo postali zdravi i produktivni.
Naši okeani su među najvrijednijim prirodnim resursima planeteZemlje koji ujedno upravljaju vremenom, oblikuju klimu, čiste zrak,pomažu u hranjenju svijeta i osiguravaju živote miliona ljudi. Ipak,bombardujemo ih brojnim zagađivačima. Kiselina u okeanu je uporastu, prekomjerni ribolov je postala nova normalnost, a do 2050.godine predviđa se postojanje više plastičnog otpada nego riba uokeanima.
*2017, odabrane svjetske rijeke, UN za okoliš, Nauka o okolišu i tehnologiji, 2017
Rijeke koje nose plastični otpad iz duboke unutrašnjosti mora,mjereno tonama plastičnog otpada godišnje*
1.469.000
164.000 124.000 92.000 85.000 73.000
Chang Jiang Ind Huang He(Žuta rijeka)
Hai He Nil Gang(a)
Partner na implementaciji
Moramo preispitati poljoprivredne prakse kako bismo smanjili stopudezertifikacije i obnovili degradiranu zemlju i tlo.
33% zemljišta planete je ozbiljno degradirano i plodno tlo se gubi postopi od 24 milijarde tona godišnje zbog lošeg upravljanjapoljoprivredom, što utiče na egzistenciju više od 15 milijardi ljudi naglobalnom nivou. Predviđeni globalni rast stanovništva i proizvodnjehrane će samo intenzivirati ovaj problem.
*2014, odabrane države i regije, Gibbs & Salmon (2014), Applied Geography 57 (2015) 12-21
Degradacija tla (u milionima hektara) po državi ili regiji*
453
321
158 140 139
Azija Afrika Evropa SjedinjeneAmeričke Države
Južna Amerika
Partner na implementaciji
Moramo razmisliti o načinima kako se izboriti sa nezakonitimfinansijskim tokovima (IFFs), organizovanim kriminalom kao i cyberkriminalom širom sektora, nacionalnih granica i regija.
Napori u promovisanju održivog razvoja bivaju potkopaninezakonitim finansijskim tokovima (IFFs), organizovanim kriminalomi cyber kriminalom. IFFs su finansijski tokovi čije je porijeklo i/ilitransfer ilegalan, npr. zbog utaje poreza, korupcije ili vezano zadruge kriminalne aktivnosti poput droge, oružja, trgovine ljudima ilinezakonite sječe. Osim toga, procjenjuje se da će cyber kriminalkoštati svijet gotovo 600 milijardi dolara godišnje, ili 0,8% globalnogbruto domaćeg proizvoda (BDP-a).
*HDI – indeks ljudskoj razvoja**2011, UNODC razrada Norton Cybercrime Izvještaja i kriminalne viktimizacije
Cyber kriminal i konvencionalna kriminalna viktimizacija(% ispitanika koji su prijavili viktimizaciju prošle godine)*
13,5
4,63,8
2,2 2,2
6
2
4
2,2 1,6
Hakiran račun e-pošte
Krađa identiteta Prevare onlinekreditnih kartica
Provala Pljačka
HDI* < 0.8 (8 zemalja)
HDI > 0.8 (13 zemalja)
Partner na implementaciji
Potreban nam je održivi poreski sistem i snažne institucije koje ćesmanjiti neplaćanje poreza, korupciju i podmićivanje.
Loše upravljanje, korupcija, krađa i neplaćanje poreza značajnopotkopavaju ljudski razvoj. Čak i zemlje sa niskim nivoom korupcijesuočavaju se sa bogatim ljudima i kompanijama koje uživaju uporeskom raju u drugim zemljama, velikim korupcijskim skandalima,bankama koje peru novac i kompanijama koje su uključene unezakonite prakse.
*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks
Proporcija preduzeća koja su imala barem jedan kontakt sa javnimslužbenicima te platili mito istim, ili su zatražili mito od strane javnihslužbenika tokom perioda u posljednjih 12 mjeseci (%)*
37%34%
24%20%
11% 10%
Centralna Azija JugoistočnaAzija
SupsaharskaAfrika
Sjeverna Afrika Evropa LatinskaAmerika & Karibi
Partner na implementaciji
Političke institucije i preduzeća trebaju usvojiti transparentne praksei biti odgovorni za svoje akcije/neakcije u cilju osiguravanjadugoročnog održivog razvoja.
Djelotvorne, odgovorne i transparentne javne i privatne institucije nasvim nivoima su potrebne da osiguraju društveni, ekonomski iekološki održivi razvoj. Ipak, naša trenutna institucionalna postavkane može odgovoriti na mnoge od ovih odgovornosti.
*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks
Proporcija preduzeća koja su imala barem jedan kontakt sa javnimslužbenicima te platili mito istim, ili su zatražili mito od strane javnihslužbenika tokom perioda od posljednjih 12 mjeseci (%)*
37%34%
24%20%
11% 10%
Centralna Azija JugoistočnaAzija
SupsaharskaAfrika
Sjeverna Afrika Evropa LatinskaAmerika & Karibi
Partner na implementaciji
Trebamo promovisati i osigurati odgovorno, inkluzivno ireprezentativno donošenje odluka na svim nivoima, kako bismoosigurali miroljubiva i pravedna društva za sve.
Odgovorne i inkluzivne institucije su poluge za održivi razvoj. Ipak,inkluzivne demokratske institucije nalaze se pod povećanimpritiskom u protekloj deceniji – kako u zemljama u razvoju, tako i urazvijenim zemljama.
*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks
Proporcija zemalja sa nezavisnim nacionalnim institucijama zaljudska prava u skladu sa Pariskim principima (%)*
52%
44% 41% 40% 39%
29%
Evropa &Sjeverna Amerika
Južna Azija Latinska Amerika& Karibi
SupsaharskaAfrika
Svijet Sjeverna Afrika &Centralna Azija
Partner na implementaciji
Moramo pronaći nove i bolje načine da pomognemo ljudima koji žive uraseljenosti i obezbijedimo zakonski identitet za sve ljude.
Danas u svijetu ima oko 215 miliona imigranata. Nekolicina njih tražiazil te su im odobrene privremene boravišne dozvole, ali mnogeizbjeglice završe u zemljama ilegalno, te stoga nemaju zakonskiidentitet ili socijalnu zaštitu koja sljeduje.
*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks
Proporcija djece ispod 5 godina čije je rođenje registrovano (%)*
100%94% 92%
82%
67%
46%
Evropa LatinskaAmerika &
Karibi
Sjeverna Afrika JugoistočnaAzija
Južna Azija SupsaharskaAfrika
Partner na implementaciji
Trebamo dijeliti naše znanje i vještine u cilju razvijanja politika,tehnologija i javnih strategija kao pokretača ekonomskog,društvenog i ekološkog razvoja.
Mobiliziranje domaćih resursa za razvoj predstavlja značajan izazovza zemlje u razvoju. One se bore da prikupe poreze i obezbijedeosnovne usluge kao što su infrastruktura, zdravstvo i javna sigurnost– sve neophodne komponente za ostvarenje održivog razvoja.
*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 17. cilj
Udio troškova vlade finansiranih domaćim porezima, 2005. i 2017.godina (%)*
62
49
61
68
69
81
65
55
61
65
73
88
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Svijet
Sjeverna Afrika & Zapadna Azija
Evropa & Sjeverna Amerika
Supsaharska Afrika
Latinska Amerika & Karibi
Australija & Novi Zeland
2010
2017
Partner na implementaciji
Trebamo ponovo razmotriti kako savjetovati, sarađivati i dijelitiiskustva u relevantnim područjima kako bismo oslobodili razvojnipotencijal prijenosa tehnologije, znanja i nauke ka/između manjerazvijenim zemljama.
Tehnologija se rapidno razvila zadnjih godina, ali i dalje manje odpolovine svjetskog stanovništva ima pristup internetu. Postojiznačajan razvojni potencijal u cilju uspostavljanja tehnologije i naukeu manje razvijenim zemljama – posebno u aspektu informaciono-komunikacione tehnologije.
*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 17. cilj
Proporcija populacije koja koristi internet, po grupama zemalja iglobalno (%)
81%
45%
20%
51%
Razvijene zemlje Zemlje u razvoju Najmanje razvijenezemlje
Svijet
Partner na implementaciji
Moramo podržati i promovisati djelotvorna partnerstva javnog,javno-privatnog i privatnog sektora, odnosno partnerstva civilnogdruštva u cilju iskorištavanja raznovrsnih snaga i vrlina različitihorganizacija širom svijeta.
Globalna partnerstva i saradnja su važni i neophodni za postizanjeodrživog razvoja.
*2017, odabrane institucije, OECD Stat. 2017
Ukupna upotreba multilateralnog sistema članova (milioni USD)*
1.563.000 2.964.000
81.000 1.014.000
14.840.000
4.859.000
7.647.000
949.000
13.127.000
5.790.000
Regionalnerazvojne banke
Grupacije Svjetskebanke
Međunarodnimonetarni fond
EU institucije UN agencije,fondovi ili komisije
Doprinosi kroz
Osnovni doprinosi za
Partner na implementaciji