pasionska baština iz riznice karmela sv. ilije na...
TRANSCRIPT
1
Pasionska baština iz riznice Karmela sv. Ilije na Buškom jezeru
Galerija Aluminij, Mostar20. ožujka do 05. travnja 2018.
2
IzložbaPasionska baština iz riznice Karmela svetoga Ilije na Buškomu jezeru
Pokrovitelji:Vlada Hercegbosanske županijeOpćina Tomislavgrad
Nakladnik:Karmel Svetoga Ilije na Buškomu jezeruZidine bb, 80245 Prisoje, [email protected]+387 (0) 34 205 878
Za nakladnika:o. Zvonko Martić
Direktor Galerije Aluminij:Darko Juka
Tekst u katalogu:o. Zvonko Martić
Fotografije:Jasmin Fazlagić
Grafičko oblikovanje:Nikica Mostarac OdobaŠić
Postav izložbe / Kustos izložbeo. Zvonko Martić
Tehnički postav:Anita Buntić, Valentina Čule, Mila Musa
Tisak:“LIST” d.o.o. Livno
Naklada:300 primjeraka
Mostar, ožujak / travanj 2018.
Galerija AluminijKralja Tvrtka 11, 88000 Mostar, BiHwww.aluminij.ba/[email protected]+387 (0) 36 310 222www.facebook.com/galerija.aluminij
3
Samostan i duhovni centar „Karmel sv. Ilije“ na obalama Buškog jezera, u okolici Tomislavgrada, dio je Hrvatske karmelske pro-vincije svetog Oca Josipa sa sjedištem u Zagrebu i jedini je samostan karmelićana u Bosni i Hercegovini. Provincija trenutno ima osam zajednica u šest europskih zemalja: u Hrvatskoj (Zagreb, Split i Krk), Bosni i Hercegovini, u Vojvodini u Srbiji (Sombor), u Bugarskoj (Sofija), Austriji (Graz) i Italiji (Rim).
Izgradnja Karmela sv. Ilije započela je 2001. godine polaganjem kamena temeljca. Građevinski radovi dovršeni su 2006. godine kada je, na svetkovinu nebeskog zaštitnika samostana, sv. Ilije proroka (20. 7.), samostan blagoslovljen i zajednica kanonski utemeljena. Primarni cilj zajednica ostvaruje svakodnevnim življenjem svoje karmelske karizme, stavljajući naglasak na molit-veni i kontemplativni život. Uz molitvu i rad, zajednica skrbi o skupinama i pojedincima koji dolaze na duhovne vježbe, obnove, seminare ili radi s pojedincima koji dolaze povući se u tišinu samostana i proboraviti neko vrijeme s redovnicima.
Odmah po osnivanju, zajednica je započela organizaciju različitih događanja. Među najvažnijima valja istaknuti Međunarodni seminar Iskustvo Boga danas i karmelska mistika, održan u rujnu 2007. godine. Na seminaru je sudjelovalo pedesetak profesora i predavača iz Europe, Sjedinjenih Američkih Država, Azije i Latinske Amerike, a izdan je i zbornik radova s ovog seminara. U Karmelu sv. Ilije organizirana je 2009. godine Konferencija europskih karmelskih provincijala iz sedamnaest europskih provinci-ja. Povodom desete obljetnice postojanja samostana, 2016. zajednica je izdala zbornik radova Prorok Ilija u kojemu su o liku i štovanju sv. Ilije radove napisali židovi, pravoslavni, muslimani i katolici.
Značajno područje rada u Karmelu sv. Ilije čine aktivnosti oko očuvanja i promicanja tradicijske kulture. Ponajprije, to je pri-kupljanje i čuvanje tradicijske odjeće, nakita i čipke sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. U etnografskoj zbirci u Karmelu sv. Ilije čuva se oko sto i četrdeset kompleta nošnji Hrvata i po dvadeset kompleta Bošnjaka i Srba u Bosni i Hercegov-ini. Etnografska zbirka predstavljena je kroz izložbe u Zagrebu, središnjoj zgradi UNESCO-a u Parizu, na festivalu u Tatarstanu, u Rusiji i u Bosni i Hercegovini. Dio nošnji, nakita i čipke iz ove zbirke stalno je izložen u Karmelu sv. Ilije.
Uz prikupljanje i čuvanje tradicijske odjeće, nakita i čipke sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, zajednica je izdala i knjigu Vila bana zvala priko Vrana. Tradicijska odjeća, pjesme i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini u 21. stoljeću. Zajednica surađuje s Udrugom Pasionska baština, s kojom je 2011. organizirala simpozij Muka kao nepresušno nadahnuće kulture o pa-sionskoj baštini Bosne i Hercegovine. Karmel sv. Ilije organizirao je 2014. i Međunarodni znanstveni simpozij Tradicijska kultura Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Etnografskoj zbirci pripada i foto arhiv u kojemu su fotografije Jasmina Fazlagića, umjetničkog fotografa iz Sarajeva. Jasmin svo-je fotografije pohranjuje i čuva u Karmelu sv. Ilije. Fotografije kroz rekonstruirane scene s motivima tradicijske odjeće i nakita prikazuju život, običaje i pučku pobožnost u Bosni i Hercegovini.
Predmeti s motivima pasionske baštine, s tematikom Muke i Uskrsnuća, dio su većeg fundusa dosad prikupljenih umjetnina i jedinstvene samostanske etnografske zbirke u Karmelu sv. Ilije. Predmeti i umjetnička djela inspirirana Mukom i Uskrsnućem u naš samostan dolazili su i dolaze na različite načine. Dio umjetnina darovali su nam prijatelji i dobrotvori. Pojedini umjetnici ostavili su djela koja su izradili na koloniji organiziranoj 2010. u Karmelu sv. Ilije i neka njihova djela izložena su na ovoj izložbi. Zajednica, u okviru svojih mogućnosti, također otkupljuje umjetničke radove.
Ovom izložbom Karmel sv. Ilije prikazuje dio svoje riznice stare tek nepunih dvanaest godina. Kratko vremensko razdoblje, te radovi na dovršenju zgrade samostana i crkve, uz uređenje okoliša, ne ostavljaju puno prostora za veće umjetničke nabavke. Izložbu iz pasionske riznice Karmela sv. Ilije treba promatrati u kontekstu djelatnosti jedne nove redovničke zajednice na polju umjetnosti i očuvanja tradicijske baštine u Bosni i Hercegovini.
4
5
(PRIJEVOD DOKUMENTA KOJI SVJEDOČI AUTENTIČNOST RELIKVIJE)
GUIDO GROF URSELSKE LOZE
Časnik Forolivijenski, Božjom i Apostolske Stolice mi-lošću, Biskup Cesene, Svetog Gospodina Našega Pape Kućni Prelat, te Njegove vrhovnosvećeničke vlasti biskup Asistent
Svima i pojedincima koji će ovo naše Pismo imati na uvidu, jamčimo nedvoumicu vjere i svjedočimo, što se odnosi na svete Relikvije koje smo pribavili, da su one iz autentičnog mjeste uzete te su autentičnim dokumentima i pečatom dobro ovjerene, pomno proučene i slijedeć sve to pouzda-no (zaključismo): („One su dio Križa Gospodina Našega Isusa Krista“).
Njih s poštovanjem položismo i smjestismo unutar kristal-nog križa koji je ukrašen finim zrncima srebra i svilenim obojenim nitima dobro pričvršćen, a na izduženom mjestu malim pečatom u crvenom španjolskom vosku ovjerismo kako bismo isključili svaku sumnju sve na veću slavu Božju, štovanje nejgovih svetih, te kao dar dadosmo i velikodušni bijasmo (............) za postizanje učinka i drugima darovati s dopuštenjem da u svakoj Crkvi, Oratoriju ili javnoj kapeli bude izložen na Čašćenje vjernika. Oslanjajući se na sve na-vedeno, ovo pismo našom rukom potpisano, našim peča-tom opečaćeno odlučismo poslati. Dano u Ceseni iz naše biskupske Palače, dana 1. (p?- prima?prvoga?), mjeseca listopada, godine 1761(p? – primi? prva?).
Prijevod: o. Jakov Mamić OCD
6Rane sv. Franje (nepoznati autor, ulje na dasci, 79x64 cm)
7Ilija Skočibušić Karmelski križ (aluminij – darovala obitelj Tune Ćurić)
8Aleksandar Marković Posljednja večera (akrilik, 100x250 cm)
9
10
1. Zlatko Čular Isus i Veronika akrilik, 50x70 cm – s kolonije slikara 2010.)2. Goran Petrač Raspeti Isus (ulje na platnu, 100x70 cm – dar Ankice i Stojka Mamić)
3. Franjo Primorac Isus na križu (ulje na platnu, 45x60 cm - s kolonije slikara 2010.)
1 2
3
11
Ivan Lovrenčić Raspelo (kombinirana tehnika, 70x50 cm – dar Dubravke Štambuk)
Josip Mijić Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju! (termoiluminacija, 96x63 cm – dar Hrvatskog društva Velebit Göteborg – Švedska)
12
Hrvoje Marko Peruzović, Pieta (akrilik, 50x70 cm – s kolonije slikara 2010.)
13Josip Tirić Uskrsno jutro (ulje na platnu, 140x120 cm)
14
Jasmin Fazlagić Cvjetna nedjelja u Lašvanskoj dolini (fotografija, print na platnu 100x150 cm)
U okolici Travnika, Viteza i Novog Travnika, prostor koji se danas naziva i Lašvanskom dolinom, zadržao se običaj pohoda groblja i noše-nja ovršica, vrha borova ili jela ukrašenih raznobojnim papirom u boji. Stanovnici ovoga kraja su sami izrađivali ovršice ili su ih kupovali na Cvitni petak, petak uoči Cvjetne nedjelje, u podnožju brda Kalvarije, u Malom Mošunju u okolici Viteza, gdje se skuplja veće mnoštvo vjernika na pobožnost Križnog puta.
15
Jasmin Fazlagić Križni put iz Vidovica u Kopanice (fotografija, print na platnu 100x150 cm)
Pobožnosti Križnog puta u novije vrijeme razvijaju se u mnogim župama. U Bosanskoj Posavini dvije župe, Vidovice i Kopanice, započele su zajedničku pobožnost Križnog puta. Pobožnost se održava tako da jedne godine Križni put kreće iz jedne župne crkve u drugu, a druge godine obrnuto. U Križnom putu sudjeluju i čuvari Isusova groba iz Vidovica. To je inače, uz čuvare iz Vareša, jedina župa u kojoj je sačuvana ova praksa čuvanja Gospodinova Groba dugog povijesnog trajanja. Osoba koja tijekom pobožnosti nosi križ pristaje da se tijekom cijele Korizme ne brije. Kada je fotografija rađena u Vidovicama, 2015. godine, križ je nosio vlč. Josip Senjak, sadašnji župnik u župi Vidovice.
161
2
3
4
17
1.- Edina Brka Križ (šivana čipka keranje)2.- Sestre benediktinke (hvarska čipka od agave)3.- Hrvatski križ (šivana paška čipka – dar sestara benediktinki samostana sv. Margarite iz Paga)4.- Luca Šošić Raspelo (pletena čipka necanje – dar čipkarice)
Filigranski srebrni križevi - ženski nakit iz Kraljeve sutjeske
4
18
Fabijan Tomić, akademski kipar, Vitez
Miroslava Ivičević, Kreševo
Janja Marjanović, Lepenica, Kiseljak
Miroslav Stojanović, Vitez
S. Mira Blažanac, školska sestra franjevka
Bosansko-hrvatske provincije
Gordana Biletić, Vitez
Gordana Biletić, Vitez
Rozika Dugandžić, Lepenica, Kiseljak
Pisanice iz etnografske zbirke
19Ilija Skočibušić Corpus Christi (bakar, 250x152 cm - dar umjetnika)
20