patologija koŽe · anatomija i histologija apokrine Žlezde modifikovane znojne žlezdei kod...
TRANSCRIPT
PATOLOGIJA
KOŽE
Dermatologija i dermatopatologija su
najteže grane medicine
Etiologija i patogeneza kožnih bolesti su
većinom nepoznate i nedovoljno jasne a
Dijagnostika i terapija su kompleksni i teški
Oboljenja kože se dijagnostikuju
uz pomoć algoritama
jer su simptomi i manifestacije
različitih bolesti slični
pa ih je teško razlokovati
Na koži se mogu manifestovati
skoro sve bolesti organizma
Somatske i psihičke
Koža je najveći organ u telu čoveka
16% ukupne mase tela.
Predstavlja spoljašnji omotač organizma
površine od 1,2 - 2,4m2 koji obezbedjuje
kontakt organizma sa spoljašnjom sredinom
Ona sadrži sva tkiva osim hrskavice i kosti
Sa svojim brojnim organima obavlja važne funkcije:
1. Komunikacija sa spoljašnjom sredinom
2. Zaštita organizma od dejstva
štetnih faktora spoljašnje sredine i
3. Održavanju homeostaze organizma
Kod životinja je organ koji pomaže
adaptaciji organizma na spoljašnju sredinu
Kod čoveka je i važan organ za
formiranje i održavanje zdrave ličnosti
Osnovne funkcije omotača svih živih organizama su
1. Ograničavanje organizma od okoline
2. Definisanje njegovog oblika
3. Omogućavanje mehaničke, hemijske i biološke barijere
u cilju zaštite organizma od štetnih uticaja okoline
Progresivni gubitak dlake
kao odbrambenog omotača
razvio se kao
posledica usavršavanja
centralnog nervnog sistema i
mehanizama termoregulacije
Kod nehumanih sisara se
sezonski menja dlaka
Ovo odbacivanje dlake je
fiziološki proces koji
kompenzuje sezonske
varijacije u temperaturi
Ciklus dlake kod ljudi je
iregularan i slučajan i
nije povezan sa sezonskom
varijacijom temperature
Gubitak uloge dlake u
termoregulaciji kod čoveka
je povezan
sa razvojem lojnih žlezda
čiji sekret stvara
dodatni zaštitni sloj na koži
PSIHOLOGIJA KOŽE
Iskustvo dodira kože u
različitim periodima razvoja
malog deteta je od
velikog značaja za
njegov rast, psihički i
emocionalni razvoj.
Neadekvatan kontakt roditelja
sa kožom deteta u
najranijem detinjstvu može
imati velikih posledica na
njegov psihički razvoj.
Koža je jedan od kanala
komunikacije sa roditeljima,
a preko njih i sa
spoljašnjim svetom.
Ako ova komunikacija
nije adekvatna u
periodu pre
razvoja funkcije govora
dete će razviti poremećaj:
Nemogućnost oslobadjanja od
osećaja strepnje i nesigurnosti
putem sna, fantazije i igre.
Ukoliko ovaj poremećaj kontakta
sa roditeljem postoji i kasnije
nastaće emocionalna patnja i
njeno fiksiranje za
izvesno telesno zbivanje.
Percepcija okoline i
istraživanje
sopstvenog organizma
preko kože u periodu
izmedju prve i četvrte godine
učestvuje u formiranju
osećaja deteta
o izgledu svog organizma.
Ako emocionalna okolina
deteta nije povoljna
formiraće se nestabilna i
fragmentirana slika.
Takve individue će u
odraslom dobu biti opsednute
svojim zdravstvenim stanjem,
emocionalno zatvorene ili
depresivne.
Ukoliko ovakvi razvojni problemi
budu veći i deluju kao stres,
mogu se čak razviti i
različita oboljenja kože i psihe:
Grickanje kose, samovoljno
nanošenje povreda na koži,
osećaj svraba i bola
nepoznatog uzroka ali i
Oboljenja: ekcem, psorijaza i
iznenadno opadanje kose
Epiderm
Grade ćelije keratinociti
Rasporedjeni su u više slojeva
Zbog pločastog i poligonalnog
izgleda ćelija
epiderm pripada grupi
pločasto slojevitog ili
skvamoznog tipa epitela sa
keratinizacijom
Od epiderma nastaju i
pridodati organi kože
(adneksalne strukture):
Dlačne strukture, lojne i
znojne žlezde i nokti
Debljina cele kože je od
1,5 do 4mm,
Epiderm je debljine od
0,4 do 1,5mm.
U epidermu se nalaze i druge ćelije:
Melanociti,
Langerhansove ćelije i
Merkelove ćelije
Melanociti i Langerhansove ćelije
dospevaju u epiderm u
toku embrionalnog razvoja
Melanociti su ćelije specijalizovane za
proizvodnju melaninskog pigmenta koji
Štiti kožu od UV zračenja
On je braon boje i prisutan je u
epidermu u različitoj količini, što
uslovljava različitu boju kože
Kada proizvedu melanin
melanociti ga predaju
keratinocitima u bazalnom sloju
Langerhansove ćelije su
Antigen prezentujuće ćelije koje
Pokreću imunološki odgovor T limfocita
One su stražari odbrambenog sistema
Zadužene za
Pokretanje procesa
zapaljena u koži i
Odbrane od različitih
štetnih agenasa Merkelove ćelije se
nalaze u bazalnom sloju
epiderma i
u dermu i deo su
nervnog sistema organizma
Zadužene su za brojne funkcije
sa kojima povezuju kožu i
nervni sistem sa
spoljašnjom sredinomi deo su
neuroendokrinog sistema
VEZIVNO TKIVNI MATRIKS DERMA
Fibrozno (vlaknastog tkivo
kolagen i elastična vlakna
Organizovani su u snopove
Čine neku vrstu skeleta derma
Nefibrozno vezivno tkivo
Izgled finih tankih vlakana ili
Želatinozne mase
gradjene od makromolekula
Elastična vlakna
Elastičnost kože
Kolagena vlakna
Čvrstina kože
SUBKUTIS
Ispod gustog vezivnog tkiva derma
nalazi se rastresito masno tkivo
Organizovano u režnjiće - lobuluse
Odvojeni su trakama vezivnih vlakana
Nazivaju se septa ili pregrade
Kroz ove pregrade prolaze
nervna vlakna,
krvni sudovi i limfatici koji
snabdevaju kožu
U subkutisu je smeštena
velika količina masnog tkiva tela
ima ulogu jastučića izolatora
koji štite od fizičke traume
velike promene temperature tela i
veliki je rezervoar energije tela
Debljina zavisi od regije tela
Najdeblji je u regiji trbuha a
najtanji oko očiju
U predelu skalpa u subkutisu su
smeštene strukture dlake
KRVNI SUDOVI KOŽE
Koža sadrži bogatu mrežu
krvnih sudova i limfatika
koji dovode i odvode krv i limfu
u kožu i adneksalne strukture
Vaskularni prostori kože su
malog kalibra i čine ih
površna i duboka mreža
arteriola, venula i kapilara
Funkcije:
Ishrana kože
Metabolizm
Regulacija telesne temperature
Održavanje krvnog pritiska
Rekonstrukcija oštećenja
NERVI I RECEPTORI KOŽE
Mrežu nervnih vlakana kože čine
senzorni i autonomni nervi
Senzorni nervi su
slobodni nervni završeci ili
kao organizovane, specijalizovane
višećelijske strukture – telašca (corpuskuli)
I jedni i drugi funkcionišu kao receptori
za dodir, bol, temperaturu,
svrab i mehaničke stimulacije
Gustina i tip receptora zavise od regiona kože
Senzorni nervi su posebno brojni u
predelu usana, bradavica dojki i genitalnoj regiji
Autonomni receptori se nalaze uz
žlezdane strukture i krvne sudove,
gde regulišu njihovu funkciju.
Uz slobodne nervne završetke se
često nalaze i Merkelove ćelije
Vagner Majsnerova telašca
Pačinijevi korpuskuli
ADNEKSALNE STRUKTURE KOŽE
Adneksalne strukture su
organi pridodati koži
Dlake, lojne, znojne žlezde i
Derivati kože:
Nokti, kopite, rogovi i perje
PILOSEBACEALNI APARAT
Dlaka je strukturno i
funkcionalno povezana
sa lojnim žlezdama u
jednu celinu koja se zove
pilosebacealni aparat
(lat. Pilli - dlaka, sebum - loj)
Dlake se nalaze na svim
delovima tela osim na
dlanovima, tabanima i
spoljašnjem delu sluznica
Lojnih žlezda nema samo na
koži okrajaka ekstremiteta
Ovaj aparat je najrazvijeniji na
skalpu i bradi kod muškaraca
Kod zdravog organizma
broj dlaka na koži je stabilan
U toku različitih
oboljenja,
stresa,
hemioterapije
Dolazi do
narušavanja ove ravnoteže i
poremećaja ciklusa dlake
sa pojavom privremene ili
trajne ćelavosti i
oboljenja folikula
LOJNE ŽLEZDE-GLANDULAE SEBACEAE
Nalaze se u svim delovima kože
osim dlanova, tabana i naličja prstiju
Broj i veličina variraju u različitim delovima kože
Na površini kože udružene su sa dlačnim folikulom i
formiraju pilo-sebacealnu strukturu
Na sluznicama dlačna komponenta
pilo-sebacealne strukture nedostaje
Najveće sebacealne žlezde se nalaze na
licu i skalpu i njihova gustina
može biti 400-900 na cm2
Na trupu su manje i malobrojnije
Na sredini leđa veće nego na
bočnoj strani trupa.
Uopšte, one su male na ekstremitetima i
ima ih manje od 100 na cm2
Režnjići su izgradjeni od
specijalizovanih žlezdanih ćelija
koje produkuju sekret bogat
različitim masnim materijama:
gliceridima, masnim kiselinama,
estrima voska i holesterolom
Lojne žlezde sekretuju svoj sadržaj
mehanizmom holokrine sekrecije
Pucanje ćelija oslobadja sekret
Nove ćelije nastaju deobom i
sazrevanjem ćelija iz
bazalnog sloja žlezdanih režnjića
Sekrecija lojnih žlezda je
pod kontrolom polnih hormona
Aktivnost sebacealne sekrecije
1. Opada polako do 5-6 godine
2. Zatim raste i dostiže maksimum
od 10-12 godine
3. Kod odraslih sekrecija opada sa
starošću, brže kod žena
4. Kod starih žena sekrecija
lojnih žlezda može gotovo da prestane
Faktori koji utiču na sekreciju ovih
žlezda su
unutrašnji ili spoljašnji,
polni hormoni i druge hemijske
supstance
Promene u sekreciji lojnih žlezda
vezane za dob su
rezultat promena u
endogenoj sekreciji androgena
POREMEĆAJI FUNKCIJE SEBACEALNIH ŽLEZDA
AKNE
Nastanak akni počinje u
pilosebacealnom kanalu
zbog akumulacije abnormalno
keratiniziranih epitelnih ćelija i
Pojačane sekrecije sebuma
Zato dlačni folikul postaje blokiran
U njemu se razmnožavaju bakterije i
Razvija se zapaljenje i sadržaj
dlačnog kanala dospeva u okolni derm
Koža starijih ljudi je suva
zbog smanjene sekrecije sebuma
U ovom dobu gubitak vode kroz
kožu više ne sprečava sloj lipida
na površini već debeo suv orožali sloj kože
Deca imaju normalnu vlažnost kože
iako je lučenje sebacealnih žlezda minimalno
EKRINE ŽLEZDE
GLANDULAE SUDORIFERAE
Znojne žlezde se nalaze u
svim regijama kože
Ukupan broj ekrinih znojnih žlezda je
između 2 - 4 miliona
Kod odraslih su najbrojnije na
šakama i stopalima (620/cm2)
a najmanje ih ima na leđima (64/cm2)
Veličina žlezda je različita u
različitim regionima kože i
kod različitih individua
GRADJA EKRINIH ŽLEZDA
Osnovnu strukturu ovih žlezda
čini dugačak kanalić
koji je u nekim delovima
žlezde prav a u nekim izvijugan
Delovi znojne žlezde su:
otvor na površini epiderma
pravi deo (deo kanala koji prolazi
kroz epiderm i kroz gornji derm)
sabirni kanalić i
sekretorni deo (izvijugani kanalići)
Sekretorni deo žlezde
ćesto se nalazi u subkutisu
FIZIOLOGIJA SEKRECIJE
EKRINIH ŽLEZDA
Glavna uloga ovih žlezda je
regulacija telesne temperature
Proces sekrecije znoja je složen i
pod kontrolom je nervog sistema
Najčešći nadražaj za
lućenje znoja je
toplota i emocija
kada se nadražuju
nervni završeci u blizini žlezde
koji pokreću mehanizam lučenja znoja
Znojenje je fiziološki odgovor na
povećanje telesne temperature u
toku fizičkog napora, termalnog stresa i
najefektniji način regulisanja temperature tela
Nedostatak ovog mehanizma može da
dovede do pregrejavanja, toplotnog udara i smrti
Ljudi imaju od 2-4 miliona ekrinih žlezda
raspoređenih po celom telu
Masa pojedinačne žlezde je 30-40gr a
ukupna masa svih ekrinih žlezda
približna je masi jednog bubrega (100-150gr)
Glavne funkcije znojnih žlezda su:
• Pravilno raspoređivanje toplote,
• Održavanje vlažnosti kože koja
• Pravilna distribuciji lipida iz
sekreta lojnih žlezda i
• Omogućavanje formiranja
epidermalne vodene barijere
Odsustvo vlažnosti, koju
omogućavaju znojne žlezde, dovodi do:
• Abnormalne epidermalne diferencijacije,
• Preterane keratinizacije (suva i perutava koža)
• Netolerisanja toplote
ANATOMIJA I HISTOLOGIJA
APOKRINE ŽLEZDE
Modifikovane znojne žlezde i
kod čoveka se nalaze samo
u nekim delovima tela:
Pazuh, dojke, prepone,
pupak, očni kapci i uvo
Kod životinja, apokrine žlezde se
nalaze uz svaku dlačnu strukturu
U vreme puberteta postaju
funkcionalno aktivne
Razvoj i funkcionalna aktivnost
ne zavise od polnih hormona
Osnovna struktura
apokrinih žlezda je
identična znojnim žlezdama
SASTAV SEKRETA
APOKRINIH ZNOJNIH ŽLEZDA
Sekret apokrinih žlezda
kod ljudi se opisuje kao
mlečan i viskozan, bez mirisa
kada se prvi put izluči
Sekret stiče miris na
površini kože
pod dejstvom bakterija
Hemijski sastav sekreta
apokrinih žlezda kod ljudi je
malo poznat zato što je teško
izdvojiti njihov sekret
koji se kontaminira sa sekretom
ekrinih ili sebacealnih žlezda
KARAKTERISTIČNE PROMENE KOD OBOLJENJA KOŽE
Makula crvena mrlja u ravni kože
Papula izdignuta, crvena, topla, svrab, peckanje, <10 mm
Nodus izdignut, crven, topao, svrab, peckanje >10 mm
Plak ploča, >10
Spongioza, kvašenje, bezbojna tečnost, svrab
Vezikula, mehurići sa bistrom tečnošću, <10 mm
Bula veliki mehurovi sa bistrom tečnošću, >10 mm
Pustula mehurići ispunjeni gnojem
Lihenifikacija kvašenje, svrab, ekskorijacije, ragade
Skvame- hiperparakeratoza sa eksudatom
Eritrodermija crvenilo celog tela
Topografija promena:
Lokalizovana - lokalna bolest kože najčešće
Difuzne, obostrano, sistemska bolest najčešće
OBOLJENJA KOŽE - DERMATOZE
Topografska podela
1. Pretežno sa zahvatanjem adneksa
Acne, Folikulitis, hydradenitis, alopecija, onichitis
2. Pretežno sa manifestacijama na epidermu
Spongiotične dermatoze
Eritemo-skvamozne
Vezikulo-bulozne
3. Pretežno sa manifestacijama u dermu
Vaskulitis
Lupus vulgaris
Lichen simplex chronicus
Sklerodermija
Lupus errythematosus
4. Pretežno sa manifestacijama u subkutisu
Panniculitisi
Akne
Rinofima
Follikulitis, hydradenitis, alopecia
Folliculitis:
bacterialis, mycotica
Furuncul:
zapaljenje folikula i
sebacealne žlezde
Carbuncul:
zapaljenje više folikula i
okolnog tkiva
Hydradenitis suppurativa:
zapaljenje znojnih i apokrinih žlezda
aksile i glutealne regije
Alopecia:
areata, diffusa, cicatricealis
Oboljenja koja se
pretežno manifestuju na epidermu
Spongiotične dermatoze - ekcem
Eritemo - skvamozne - psorijaza
Vezikulo - bulozne - pemfigus
Ekcem
Erotemoskvamozna dermatoza
Psorijaza
Bulozna dermatoza
Oboljenja sa
manifestacijama pretežno u dermu
Vaskulitis
Lupus vulgaris
Lichen simplex chronicus
Skleroderma
Lupus errythematosus
Vaskulitis
SKLERODERMIJA
Lokalizovana kožna forma - morfea
Progresivna sistemska forma
Prethodi joj Reinoov fenomen
Spazam krvnih sudova okrajaka ekstremiteta
Na hladnoći zbog
Fibroze u zidu krvnog suda
Uzrokuje ishemiju i gangrenu
Inflamatorno – fibrozirajuće oboljenje
kože i unutrašnjih organa
MORFEA
Lokalizovana forma skleroderije
Sa manifestacijama u koži
Linearna, mrljasta, iregularna
polja skleroze kože
PROGRESIVNA SISTEMSKA FORMA
Koža kao oklop, kasnije ulceracije i nekroze
Amimična, teško pokretna osoba
Problemi zbog gubitka motiliteta unutrašnjih organa
Usled deponovanja kolagenog vezivnog tkiva
Zbog insuficijencije vitalnog organa letalna bolest
Mikroskopski izgled
kože kod sklerodermije
Nema adneksalnih struktura
Samo paralelno postavljena
Gruba vlakna kolagena
Nema krvnih sudova ni
Ishrane kože
LUPUS ERRYTHEMATOSUS
Diskoidni - kutani
Subakutni
Sistemski
Deponovanje kompleksa Ag-At
U cirkulaciji uzrokije
Imunološko zapaljenje
Limfociti u koži
Okružuju folikul dlake i epiderm i
Razaraju ih
SUBAKUTNI LUPUS
Anularno policiklinčni i
psoriaziformni oblik
Može ostati kao kutana forma ili
preći u sistemski oblik
SISTEMSKI LUPUS
Zahvata sve organe:
Kožu, pluća, bubrege,
endokard, krvne sudove
Oboljenja sa
pretežnim manifestacijama u subkutisu
Panniculitisi
TUMORI KOŽE
Benigni i maligni
Benigni:
Papilomi i nevusi
Maligni:
Karcinomi i melanomi
Karcinomi:
Bazocelularni i planocelularni i
od adneksalnih organa
Melanomi:
Superficijalno šireći
Nodularni
Lentiginozni
Akralni
Verruca vulgaris
Bazocelularni karcinom
Lokalno invazivni
Maligni tumor
Na fotoeksponiranim delovima kože
Ne metastazira ako je mali
Veći od 10cm u 100% metastazira
Planocelularni karcinom
Izgled nevusa
Urodjeni i
Stečeni
DISPLASTIČNI NEVUSI
BK – MOLE
Nevusi sa poremećajem sazrevanja
Skloni malignoj alteraciji
Familijarni
Multipni (preko 100 nevusa na koži)
DERMOSKOPIJA
Izgled melanoma
Lentiginozni – manje agresivan Nodularni – agresivan
PROGNOSTIČKI PARAMETRI
MELANOMA
Dubina invazije - Clark
Debljina u mm - Breslow
Clark I – epiderm
Clark II – papilarni derm
Clark III – g. retikularni derm
Clark IV – d. Retikularni derm
Clark V - subkutis