10GODI[TE 125. - ZAGREB, 2006.

ISSN 1330-3635

^ASOPISHRVATSKOG P^ELARSKOG SAVEZA

Stru~ni ~asopis ”Hrvatska p~ela” osnovaloje Hrvatsko-slavonsko p~elarsko dru{tvo uOsijeku 1881. godine, te je u po~etku tiskankao ”Slavonska p~ela”, zatim kao ”Hrvatskap~ela” i ”P~ela”. To je jedan od najstarijih

p~elarskih ~asopisa u svijetu.

BROJ / NUMBER 10

NAKLADNIKHrvatski p~elarski savez

Pavla Hatza 5.10000 ZAGREB

Telefoni:urednik - (01) 48 19 536

administracija - (01) 48 11 327predsjednik - 099 / 48 19 536

Fax: (01) 48 52 543E-mail: pcelarski-savez@zg.htnet.hr

www.pcela.hr@iro ra~un: 2484008-1100687902

IZDAVA^KI SAVJETPredsjednik:

Zlatko Tomljanovi}, dr. vet. med.^lanovi:

mr. sc. Marijan Kataleni}prof. dr. Nada Vah~i}mr. sc. Dra`en Lu{i}mr. sc. Nenad Stri`akdr. sc. Dragan Bubalo

Darko Bodi{Stjepan @ganjer

UREDNI[TVOdr. sc. Zdravko Lakti}dr. sc. Zlatko Pu{kadijamr. sc. \ur|ica Sumrakdr. sc. Ljerka Zeba

mr. sc. Jasminka Papi}Sa{a Petri}, ing. polj.Boris Bu~ar, dipl. ing.

UREDNIKVedran Lesjak, dipl. ing. agr.

LEKTORICAJasenka Ru`i}, prof.

LIKOVNA OPREMARudolf [panjol

GODI[TE / YEAR 125 LISTOPAD / OCTOBER 2006.

U ovom broju / In this issue193

194

196

197

199

214

215

216

Aktualnosti/ Actualities

Prakti~no ula`enje u ekolo{ko p~elarenje - listopad /

Practical advice for organic beekeeping - October

Lovro Krni}

Evodija - „p~elinje drvo“ / Evodia - „bee tree“

Milan Ja}imovi}

Mati~na re{etka zimi / Queen excluder at winter

Dejan Kreculj

Dopisi / Letters

Najave / Announcement

Od ko{nice do stola / From hive to table

Oglasi / Advertisements

Slika na naslovnoj stranici: P~ela na cvijetu (Foto: V. Lesjak)

Br. 10 - 2006

193

AKTUALNOSTI

Sa sjednice Upravnogodbora HPS-aU ~etvrtak, 21. rujana 2006.godine odr`ana je sjednica Up-ravnog odbora Hrvatskog p~e-larskog saveza na kojem je bi-lo nazo~no 18 predstavnika`upanija.

Na dnevnom redu bile su oveteme te su izneseni slijede}izaklju~ci:

1. Prihva}anje zapisnika sasjednice UO, NO i ̂ asnogsuda od 14. lipnja 2006.te zapisnik sa sjednice UOi NO od 19. srpnja 2006..

ZAKLJU^AK: Jednoglasno seprihva}aju oba zapisnika.

2. Prijedlog mjera HPS-avezano za promjene i do-pune Zakona o veterini, tepoticajima.

ZAKLJU^AK: Provedeno jeglasovanje u vezi poticaja, dali prihvatiti kompromis Mini-starstva ili ostati pri tra`enjupovratka poticaja po p~elinjojzajednici u iznosu od 90 ku-na. Ve}inom predstavnika `u-panija odbija se kompromis tese i dalje zahtjeva ispala po-ticaja po p~elinjoj zajednici.Provedeno je i glasovanje ve-zano uz Prijedlog mjera zapromjene i dopune Zakona oveterini. Jednoglasnom odlukomprihvatio se Prijedlog mjerau vezi promjena i dopuna Za-kona o veterini.

3. Pitanje Tajnika HPS-a.ZAKLJU^AK: Jednoglasno seponi{tava odluka UO od 14.

lipnja 2006. kojoj je VladimirMaturanec trebao stupiti naradno mjesto tajnika HPS-a tese odmah kre}e u raspisiva-nje novog natje~aja za popu-njavanje tog radnog mjesta.

4. Dono{enje odluke o osni-vanju p~elarskog clustera.

ZAKLJU^AK: Jednoglasno jeodlu~eno da se daje zelenosvijetlo za mogu}nost osniva-nja p~elarskog clustera.

5. Izvje{}e Nadzornog odboraHPS-a.

ZAKLJU^AK: Odlu~eno je dase Izvje{}e Nadzornog odborao isplati predujma za izraduprojektne dokumentacije za ob-novljanje prostorija HPS-a up-la}eno tvrtki UPI-2M sasjedi{tem u Zagrebu koju jeobavio biv{i predsjednik HPS-a bez odluke tada{njeg UOda na razmatranje Sudu ~asti.

6. P~elarska {kola,

ZAKLJU^AK: Odlu~eno je daP~elarska {kola Zagreb trebada funkcionira kao i do sadasa obvezom ravnatelja prof.Nikole Kezi}a da podnosi go-di{nji izvje{taj UO Hrvatskogp~elarskog saveza.

7. Izrada karte doga|anja up~elarstvu, te liste predava~as temama,

ZAKLJU^AK: Jednoglasno jeodlu~eno da se krene u izradukarte doga|anja u p~elarstvu,a Zlatku Tomljanovi}u dr. vet.med. je dano na sastavi listusvih predava~a sa podru~ja Re-publike Hrvatske.

Donesena je odluka o osni-vanju Organizacijskog odboraza pripreme Sajma p~elarstvau Gudovcu. U odbor su iza-brani Vladimir Maturanec,Vladimir Bilek, Martin Kra-njec, Stipan Kova~i} i ZlatkoTomljanovi}.

8. Pitanja i prijedlozi.HPS

Sastanak u Ministarstvupoljoprivrede, {umarstvai vodnoga gospodarstvaU srijedu, 13. rujna, odr`anje sastanak u Ministarstvupoljoprivrede, {umarstva i vod-noga gospodarstva kod po-mo}nika ministra, gosp. Mikol-~i}a. U ime Ministarstva nasastanku su bili gosp. Mikol~i}i gosp. Jakopovi}; a u imeGrupacije p~elara HGK-a gosp.Grega~evi}; predstavnici HPS-a, Martin Kranjec, predsjed-nik i dopredsjednici AugustinBenko i Branko Slavica; pred-sjednik Inicijativnog odbora zaosnivanje udruge Hrvatskip~elari robni proizvo|a~i @eljkoVrbos iz Virovitice; ZvonkoRudni~ki, predsjednik Inicija-tivnog odbora Udruge robnihproizvo|a~a iz Osijeka teBranko Tom{i}.

Nakon mu~ne rasprave, Min-istarstvo je predlo`ilo kompro-mis prema kojem bi poticaji{ao za najmanje 30 p~elinjihzajednica u iznosu od 50,00kn po proizvodnoj zajednici i2,20 kn/kg prodanog meda,ograni~eno najvi{e sa 40 kgmeda po zajednici.

Hrvatska p~ela

194

AKTUALNOSTI

Pregovara~i HPS-a nisu dalipristanak na takav prijedlogjer nisu imali mandate za to,nego }e o tome odlu~iti Up-ravni odbor HPS-a i p~elari.

Poticaj za p~elinje matice os-taje 15 kn/matici, dok sammodel isplate poticaja, kupcuili uzgajiva~u, jo{ nije utvr|en. Ministarstvo je ove godine zaisplatu poticaja u p~elarstvuizdvojilo 18 milijuna kuna.Gosp. Mikol~i} je i tada nasastanku ponovio kako p~elarimoraju sami, unutar HPS-atra`iti rje{enja, te takva jedin-

stvena rje{enja ponuditi Mi-nistarstvu.

Martin Kranjec

Preporuka Hrvatskogp~elarskog savezaHPS moli sve p~elare kojinamjeravaju prodati med naveliko da pri~ekaju jo{ nekovrijeme. Kako znamo, na snazije zakon o poticajima premakojem se oni ispla}uju po kilo-gramu prodanog meda, alite`nja HPS-a i velike ve}ine

p~elara je vra}anje starog mo-dela poticaja po p~elinjoj za-jednici u iznosu od 90 kn.P~elari ne bi trebali prihvati-ti obe}anja otkupljiva}a da}e dobiti na otkupnu cijenunaknadno jo{ 4,5 kn ili 2,2 knpoticaja, jer iako zakon po-stoji, pravilnika nema. Iz tograzloga HPS jo{ jedanput molisve p~elare koji namjeravajuprodavati svoj med preko ot-kupljiva}a da ne pristaju nasni`enu cijenu jer se poticajnikako ne smije vezati naotkupnu cijenu meda.

HPS

Prakti~noula`enje uekolo{kop~elarenjeLOVRO KRNI]

Radovi u listopadu

U ovome mjesecu p~ele izko{nice izlaze u manjem bro-ju skupljaju}i posljednje kapljicenektara, peluda i propolisa, dajo{ bolje popune svoje zalihete da propolisom zatvore svepukotine i nepotrebne otvorena ko{nicama, radi {to lak{egi boljeg prezimljavanja u klup-ku. Ne osvr}u}i se na na{ ras-pored hrane (medno-peludnihokvira), p~ele same rade ras-

pored. Na nama je da oba-vimo posljednji pregled prijeuzimljavanja, kako bismo bilisigurni da nam p~ele imaju ipo te`ini dovoljne zalihe. Akozimuju u jednom nastavku,to je 8-10 kg, a za prezimlja-vanje u dva nastavka potreb-no je od 15-20 kg zaliha me-da i peluda.

U isto vrijeme krajem listopa-da i po~etkom studenog, nana{em ekolo{kom p~elinjakutretirat }emo p~ele protivvaroe. Ekolo{ki p~elar to tre-ba obaviti oksalnom kiselinom,koju }e kupiti u specijalizira-noj trgovini p~elarskim pri-borom, jer }e u takvoj trgo-vini zasigurno kupiti ono {toje na deklaraciji. Pri kupovi-ni oksalne kiseline dobit }edetaljne upute o tome kakotreba pripremiti mje{avinu siru-pa i oksalne kiseline, a i upu-tu o tome kako }e tretiratip~ele i kojom koli~inommje{avine. Svakako }e doznatii o mjerama opreza. Svaka

druga nabavka oksalne kise-line ne zna~i i uspje{nouni{tenje varoe, zbog niza poz-natih razloga.

Prije spravljanja mje{avine siru-pa i oksalne kiseline obaveznouzet }emo za{titnu masku, ru-kavice i nao~ale te po~etiposao na jedan od dva na~ina:1. na~in: Prema uputi na paki-ranju napravit }emo mje{avinu{e}ernog sirupa i oksalne kise-line, dignut }emo poklopac inakapati mlaku mje{avinu pop~elama, u ulicama izme|uokvira pri vanjskoj tempera-turi vi{oj od 5°C, zatim }emo

zatvoriti poklopac i krov i pri-je}i na sljede}u ko{nicu.

2. na~in: To je novija meto-da i br`i postupak, a provo-di se isparavanjem, odnosnodimljenjem. U grija~ koji jespojen s akumulatorskim pu-nja~em stavi se 1,5-2 gramakristala oksalne kiseline, gurnese u ko{nicu do polovice iuklju~i se na prekida~u. Za4,5-5 minuta prekida~ seisklju~uje te pri~ekamo jo{ oko1-1,5 minute da se grija~ ohla-di te da nam ne dimi kadaga izvu~emo. Izvu~emo grija~,stavljamo poklopac i krov teprelazimo na sljede}u ko{nicu.Vanjska temperatura mora bitinajmanje 5°C.

I prvi i drugi na~in tretira-nja oksalnom kiselinom jam~iuni{tenje varoe od 95-98%, {tozna~i sigurno prezimljavanjena{ih ekolo{kih p~ela, a zasi-gurno ih ne}emo morati tre-tirati do kasnog ljeta idu}e go-dine. Da bi uspje{no uni{tavaovaroe, ekolo{ki p~elar trebaimati antivarozne ko{nice kakobi uvijek mogao kontroliratiprisutnost varoe.

Pri tretiranju p~ela vrlo je va`-no da vjetra pu{e od nas kakone bismo udisali pare i dimoksalne kiseline.

Molim vas, ekolo{ke p~elare,da ne koristite druga sredst-va za uni{tenje varoe i zim-sko tretiranje, jer ne jam~i seda su djelotvorna, a nisu niekolo{ka, odnosno nemaju cer-tifikat da se mogu upotreblja-vati u ekolo{kom p~elarstvu.

Zatvoriti }emo leta/ulaze na~e{alj i na{e p~ele ne}emo di-

rati do ranog prolje}a. Mno-gi priru~nici pi{u o utopljava-nju LR ko{nica. Ja imam LRko{nice, koje prezimljuju u jed-nom ili dva nastavka, u sre-di{njem kontinentalnom di-jelu Hrvatske, i ne utopljavamih. Ne preporu~ujem utoplja-vati novinama, terpapirom, kaoni drugim umjetnim sredstvi-ma, jer nisu ekolo{ka.

Sada, kad smo uzimili na{ep~ele, pobrinut }emo se daunov~imo na{ trud, samimoramo odlu~iti kako }emoprodavati na{ ekolo{ki med,na veliko u ba~vama ili namalo. Ako se odlu~imo za pro-daju na malo, sami moramopakiranja puniti i dizajnirati,na}i tr`i{te i odrediti cijenuna{eg meda. Na temelju dosa-da{njeg mogu re}i da, osim{to je te{ko proizvesti ekolo{kimed, u dana{nje ga je vrijemejo{ te`e prodati. Budu}i eko-lo{ki p~elari nemojte odusta-jati niti biti nestrpljivi. Dosa-

da{nji put ekolo{kog p~elare-nja i, {to je va`nije, osvajanjatr`i{ta ekolo{kim medom utr-li su dosada{nji ekolo{ki p~elari,koji su svojim radom, zalaga-njem, a naro~ito uporno{}udokazali da je ekolo{kop~elarstvo u Hrvatskoj oprav-dano, izvodljivo i isplativo.Posebno `elim istaknuti da jeekolo{ki proizvod prijeka potre-ba dijelu stanovni{tva koji zbogzdravlja, upotrebljava ekolo{keproizvode, koji ne sadr`avaju{tetne primjese. Naravno, imanedostataka, u dr`avnim, trgo-va~kim i stru~nim institucija-ma, jednako kao i kod samihekolo{kih p~elara. No, ovisnoo tome kolika nam je ekolo{kasvijest - toliko imamo ekolo{kihproizvoda. Smatram da je predekolo{kim p~elarstvom plodnabudu}nost, naro~ito zato {topo cijeloj Hrvatskoj imamo ve-like povr{ine koje nisuone~i{}ene, a nisu iskori{tene.To druge europske zemlje ne-maju.

Br. 10 - 2006

195

Hrvatska p~ela

196

Evodija –p~elinjedrvoMILAN JA]IMOVI]

Prije nekoliko godina P~elar-ska udruga «P~ela» iz ̂ apljinepokrenula je veliku akciju sad-nje medonosnog bilja, koju jevodio moj prijatelj p~elar MilePehar. Tom mi je prigodompoklonio nekoliko sadnicaraznih medonosnica (bagrem,lipa, gledi~ija), me|u kojimasu bile i dvije sadnice evodi-je. Sve sam ih posadio u p~e-linjaku. Pro{le godine polovi-com srpnja jedna od evodijaje procvjetala (u 4. godini) iod prvoga dana cvjetanja p~elesu je u sve ve}em brojuposje}ivale, od jutra do ve~eri,

a cvjetanje je trajalo 20-takdana. Svaki dan kad bih do{aona p~elinjak, obi{ao bih evodi-ju i uvijek je na njezinim cvje-tovima bilo mnogo p~ela, i tou vrijeme kad u prirodi ne-ma mnogo cvjetova koje pos-je}uju p~ele (druga polovicasrpnja i po~etak kolovoza).Budu}i da p~ele dugo i inten-zivno posje}uju cvjetove evodi-je, ona svakako zavre|uje dajoj p~elari posvete pozornost

kao apikulturi, to prije {to uto vrijeme nema mnogo cvje-tova koje bi p~ele posje}ivale,a kretanje u prirodi ne ide uprilog p~elarima. Primjenomsuvremenih agrotehni~kih mjerau poljoprivredi, pri ~emu semisli na upotrebu herbicida,smanjio se broj nekih me-donosnih biljaka u doba kadasu one potrebne p~elama zarazvoj i produktivnost. Da bise na neki na~in prevladaleove negativne pojave, trebalobi me|u p~elarima preko udru-ga poticati sadnju medonosnogbilja. Takva biljka koja bimogla popuniti bespa{no ljet-no razdoblje je poznato me-donosno drvo, evodija.

Rasprostranjenost evodije

Botani~ki rod u koji spadaevodija obuhva}a oko 50 vrs-ta prete`ito niskog drve}a iligrmova. Prirodno se raspros-tranjuje u Jugoisto~noj Aziji,Australiji i Polineziji. U Kiniraste 20-ak vrsta iz tog roda.Me|u njima za p~elare je naj-

Stablo evodije (Foto: M. Ja}imovi})

Evodija u p~elinjaku (Foto: M. Ja}imovi})

zna~ajnija medonosna vrstaEvodia hupehensis, koja jedavno prenesena u Europu. UMa|arskoj je ima dosta, pa sesmatra da je odatle stigla i una{e krajeve.

U Sjedinjene Ameri~ke Dr`aveje prenesena je tek 1919. go-dine, kada je po~elo njezinopru~avanje. Iz Amerike je uEuropu preneseno 11 vrsta, au Ma|arsku 9, od kojih je 5odabrano za uzgoj. Danas seu Ma|arskoj nalazi 50 vrsta,ali istina, u botani~kim vrtovi-ma. Me|utim, dvije vrste ko-je se posebno odlikuju obil-nim cvjetanjem u srpnju ikolovozu, najvi{e se uzgajajuu Ma|arskoj.

Stablo evodije po~inje cvjetati3-4 godine nakon sa|enja, kaonisko drvo, ali u optimalnimuvjetima mo`e narasti do 20m.

P~elari bi trebali biti zaintere-sirani za ovu medonosnicu za-to {to ona daje obilje cvjetovakoji dugo cvatu u bespa{nom

razdoblju. Za nju bi trebalozainteresirati i druge strukture,jer evodija mo`e poslu`iti ikao ukrasno stablo u parkovi-ma, {kolskim vrtovima i mo`ese posaditi u drvored u naselji-ma.

Po cvjetovima, koji su poseb-ni i pomalo neobi~ni, izdvajase izme|u brojnih stabala.P~elari za sada nisu znatnijezainteresirani za ovo medonos-no stablo, jer ih zanimauglavnom to da se zasadiponeka sadnica, na p~elinjakui oko njega.

Po Vojvo|anskim sajmovimameda mo`e se na}i med odevodije, koji je po svijetloj bo-ji sli~an bagremovu medu. Poz-navatelji toga meda ka`u daje on riznica najdragocjenijihdarova prirode, u prvom re-du mineralnih soli, vitamina,bjelan~evina i fermenata. Poseb-no je blagotvorno djelovanjemeda od evodije za osobe ko-je imaju poreme}en krvni tlak,a i jako je tra`en na ame-ri~kom tr`i{tu.

P~ele na cvjetovima evodije (Foto: M. Ja}imovi})

Mati~na re{etka na podnici(Foto: D. Kreculj)

Br. 10 - 2006

197

Mati~nare{etka zimiMati~nare{etka zimiDEJAN KRECULJ

Dolaskom hladnih dana p~elesve vi{e vremena provode zbi-jene oko preostalog legla, ana izlete se odlu~uju tek unajtoplijem dijelu dana. Spre-maju se za dolaze}u zimu. Ali,nisu samo one osjetile da namse pribli`ava zima, i ostale ̀ ivo-tinjice koje ̀ ive na p~elinjakupoku{avaju sebi prona}i mjestopogodno za zimovanje. To su,prije svega, rov~ica i mi{, ako{nica im je pogodno mjestoza to, jer se oni hrane p~ela-ma, ali ne}e odoljeti ni medui vosku. Zato, kada se ovi {tet-nici uvuku u ko{nicu, u njojostaju do kraja zime, {vrljaju}iondje, prljaju}i je i, {to je naj-gore, uznemiravaju p~ele u do-ba kada su one u klupku.P~elinja zajednica koja imatakvog ne`eljenog gosta te{ko}e prezimiti, u prolje}e }eu}i veoma slaba, ako gado~eka.

Rje{enje toga problema je uo-bi~ajeno: u vrijeme kada se spolja pobere kukuruz, na le-ta se postavljaju metalni ~e{lje-vi. Time se spre~ava da se{tetnici uvuku u ko{nicu. Mana~e{ljeva jest {to se njima dra-sti~no smanjuje prostor za kre-tanje p~ela, a tijekom kasnejeseni, u blagim zimama i ra-no prolje}e mnoge proljetnicedaju dragocjeni pelud, kojip~ele kroz tako su`en otvorte{ko unose u ko{nicu; {areneloptice peluda ostaju na letui tu propadaju. Drugi ne-dostatak ~e{ljeva jest opasnostda se zimi mali otvori zatvoreotpalim mrtvim p~elama i os-tacima voska, pa se tako sma-njuje dotok zraka i remeti semikroklima. Ipak, u uspored-bi sa {tetom koju mi{ mo`eda napravi, ovo je mnogo ma-nja opasnost.

Kada se pribli`e hladniji dani,p~ele odaberu mjesto gdje }ezimovati i u tom dijelu ko{nicepripremaju budu}e klupko. Ta-da vi{e nema medenja, svidijelovi ko{nice prepu{taju sep~elama. Mati~na re{etka vi{enema funkciju i odla`e se uskladi{te. Kao i mnogo dru-gog pribora, i stvari koje sekoriste samo povremeno, sadanpr. mati~ne re{etke, trebanegdje smjestiti, smetaju i za-uzimaju mjesto. Na svojemp~elinjaku upotrebljavam me-talne, ̀ i~ane re{etke. One ima-ju drveni okvir od letvica ko-je su debljine nekoliko cen-timetara, a taj je okvir do-voljan da se na prednjem di-jelu napravi otvor za gornjeleto. Kamo s njima zimi? Os-taju u ko{nici, ali sada slu`eda p~elinju zajednicu za{tite

od mi{eva. Pomalo neobi~nauloga Hanemanove re{etke.

Pri zadnjem pregledu, po li-jepom i blagom jesenskom vre-menu, svi dijelovi se skidajuna sa strane odlo`eni poklopac.Ostaje samo podnica, koja sejo{ jedanput pregleda i o~isti.Postavi se letvica za leto sasmanjenim otvorom, u zim-skom polo`aju. Zatim se napodnicu postavi uokvirena `i-~ana mati~na re{etka, ali na-opako, tj. s otvorom za gor-nje leto okrenutim da bude sdonje strane. Na nju dolazedijelovi ko{nice i ko{nica sezatvara. Sada plodi{ni nastavakle`i na okviru u kojem je`i~ana re{etka, podignut jenekoliko centimetara od pod-nice, i tako ju ~ini ne{todubljom.

Nezvani gosti mogu poku{atiu}i u taj plitki prostor, ali ihne}e do~ekati ni{ta privla~no,jer je ~itavo bogatstvo ko{niceiznad metalne, neprobojne pre-grade. Sve {to mogu dobiti,

samo su p~elinji ubodi. P~elekroz re{etku normalno prolaze,peludarice unose svoj tovar, atrutova ve} odavno nema.Budu}i da su otvor na letu iotvor na re{etki jedan uz dru-gi, nema opasnosti da }e da}e se p~ele uznemiriti; negoposlije nekoliko minuta stra-`arice se postavljaju na svojastra`arska mjesta, a p~ele nor-malno prolaze. Ne samo mi{i rov~ica, nego i drugi {tetni-ci imaju problema s takvompreprekom. To su prije svegaleptir mrtva~ka glava, koji nemo`e pro}i pa u tom uskomprostoru strada od p~elinjihuboda, ali i mnoge ose, kojeimaju problema s provla~enjemkroz re{etku. Ovo se poznajepo tome koliko njih mrtvihp~ele izbace ispred ko{nice.

I tako mati~na re{etka, kojaima sasvim drugu namjenu,umjesto da p~elaru smeta ti-jekom zimskog razdoblja ilibude beskorisni dio ko{nice,nalazi novu ulogu u borbi pro-tiv p~elinjih neprijatelja.

Leto mati~ne re{etke okrenuto je na dolje (Foto: D. Kreculj)

Hrvatska p~ela

198

DOPISI

Proizvodnja p~elarske opreme (Foto: J. Banko)

na nara{taj, i takva gospodar-stva p~elare s nekoliko tisu}azajednica. Prije nekoliko go-dina bio sam gost kod jednogtakvog p~elara ispod Dolomi-ta, koji p~elari sa 1.500 ko{nica,ali ne na podru~ju svojega gra-da Trevisa. On svoje p~ele seliu Toskanu, kamo dolaze mno-gi p~elari na livadnu pa{u teproizvode livadni med, kojizovu med tisu}u cvjetova. Do-bre p~elinje pa{e nalaze se uju`noj Italiji, gdje dominirapa{a na planta`ama agruma,ali dobra je i p~elinja pa{a u{umama eukaliptusa. Po ~itavojItaliji ima bagrema, ali uglav-nom sporadi~no po me|ama.Posljednjih nekoliko godina po-javila se nova p~elinja pa{a uobliku medljike uzrokovane po-javom cvr~ka koji je donesenu Italiju najvjerojatnije na avi-

onima NATO-a, a pogodujemu topla tropska klima, paprema tome i mediteranska.Naj~e{}e se javlja u podru~ji-ma s dosta vlage, pokraj po-toka i jezera, a ne pogodujemu hladna klima. Javlja se nasvim mogu}im biljkama, od sta-bala do trave i veoma ga jete{ko, gotovo nemogu}e uni{titi,pa se nadamo da }emo gauskoro imati i u Dalmaciji.

Osim {to Italija ima 1.100.000ko{nica, talijanski p~elariproizvode tek 10 do 15% me-da za vlastite potrebe, a osta-lo uvoze. Upravo taj podatakupu}uje na mnoge zanimljive~imbenike. Kao prvo, mogaobi se ste}i dojam da talijan-ski p~elari nemaju problemas plasmanom svojih proizvo-da, {to i nije istina. Naime ta-

Br. 10 - 2006

199

P~elarstvo u ItalijiP~elarstvo u Italiji

P~elarstvo Italije se u biti nerazlikuje mnogo od na{ega,uglavnom se p~elari sa talijan-skom ̀ utom p~elom, Apis mel-lifica ligustica, a prevladavatalijanska ko{nica s polunas-tavcima i visokim okvirima uplodi{tu, ~ije su dimenzije430x300 mm.

Talijanski p~elari p~elare sa1.100.000 p~elinjih zajednica,me|u kojima dominiraju malip~elari sa 10 do 50 p~elinjihzajednica, a samo oko 3%p~elara bavi se p~elarstvomprofesionalno. Profesionalnip~elari su zapravo oni koji stradicionalnih obiteljskih p~e-larskih gospodarstva, gdje sep~elarstvo prenosi s nara{taja

DOPISI

lijanske p~elare, mo`da ~ak vi{enego nas mu~i uvoz jeftinog,prvenstveno kineskog meda. Pozakonu EU-a na teglama suvoznim medom mora biti de-klaracija o porijeklu meda jedneili vi{e zemalja, ako je medmije{an. Naravno, talijanski dis-tributeri kineskog meda po{tu-ju zakonsku regulativu, a prob-lem talijanskih p~elara le`i u~injenici {to je deklaracijapisana slovima koja treba ~itatis jakim pove}alom, ali je za-to cijena istaknuta brojkamakoje mo`e pro~itati i ~ovjekkoji ima veliku dioptriju, na-ravno bez nao~ala.

U ~injenici da se u Italijiproizvodi tek 10 do 15% vlasti-tih potreba vidi se mogu}nostpove}anja p~elarske proizvod-nje, odnosno pove}anja brojap~elinjih zajednica, ali to se

ipak ne doga|a . Pitao samse za{to talijanski p~elari nepokazuju ve}e zanimanje zap~elarstvo. Navest }u samo ne-koliko razloga do kojih samdo{ao u razgovoru s talijan-skim kolegama. Kao prvo, ta-lijanski p~elari se ne razliku-ju od svojih kolega bilo gdjeu svijetu, to su uglavnom p~e-lari hobisti ili bolje re}i zaljub-ljenici u p~ele i prirodu.

P~elarstvo se smatra iznimnorizi~nim zanimanjem.

P~elarstvo spada u najmanjeprofitabilna poljoprivredna za-nimanja.

Dr`ava p~elarstvu ispla}uje po-ticaje i druge oblike potpore,ali isklju~ivo p~elarskim gospo-darstvima koja zadovoljavajupostavljane zakonske propise

Italija je jedna od razvijeniheuropskih zemalja s malim bro-jem nezaposlenih, pa se u p~e-larstvu ne tra`i izvor egzisten-cije i zarade.

Da bi uspjeli u p~elarstvu o-stvariti dobit, treba p~elariti svelikim brojem ko{nica, a utome slu~aju je potrebna rad-na snaga izvan obitelji, a takvihradnika na tr`i{tu nema. O-naj tko se odlu~i raditi s p~ela-ma, taj radi na vlastitom p~e-linjaku i nije voljan raditi kodnekog za pla}u. Upravo je ovonajve}a prepreka za pomak ta-lijanskog p~elarstva iz obitelj-skog kruga.

EU provodi poljoprivrednu re-formu kojoj je namjera izra-diti zakonsku regulativu koja}e biti ista za sve ~lanice, jernije logi~no da jedna zemlja

Pogon za vrcanje, skladi{tenje i punjenje meda (Foto: J. Banko)

Hrvatska p~ela

200

Br. 10 - 2006

201

DOPISI

ime vi{e zakona koje trebaprovoditi. Zadatak reforme jestpoticati stvaranje jakih gospo-darskih subjekata, koji }e bitisposobni da se samostalnoodr`e na globalnom tr`i{tuposlije 2013. godine, kadaprestaju svi oblici poticaja isubvencija.

EU, pa tako Italija, od 2005.godine poticaje ispla}ujeisklju~ivo po proizvodnoj je-dinici, a na poticaje imaju pra-vo samo registrirani gospodar-ski subjekti, nikako pojedinacizvan sustava pravne osobe.

Ovom se mjerom postigloudru`ivanje poljoprivrednika,pa tako i p~elara. Imao sampriliku biti u kooperativi ~ijaje osnovna djelatnost vino-gradarstvo i vinarstvo, a u ko-operaciju (zadrugu) se uklju~ioi lokalni p~elar. Ta je surad-nja iznimno djelotvorna i us-pje{na.

Kad se usporede talijansko ina{e p~elarstvo, zapa`aju seneke veoma izra`ene razlike.

P~elarstvo se kod nas po~elosmatrati unosnim zanimanjem. Od trenutka uvo|enja potica-ja zanimanje za p~elarstvo stal-no raste.

Za razliku od Italije, kod nassu mnogi ljudi ostali bez posla,pa se izvor egzistencije tra`iu p~elarstvu.

Mnogi p~elari poku{avaju sa-mostalno prodati svoju proiz-vodnju na tr`i{te.

Nema organiziranog udru`iva-nja p~elara u profitne organi-zacije, npr. Zadruge.

Mnoge se tvrtke bore za ma-lo hrvatsko tr`i{te.

Izvoz hrvatskog meda je zane-mariv u odnosu na mogu}nostproizvodnje.

[to napraviti da za{titimo vla-stite interese i kako da se odr-`imo na globalnom tr`i{tu? Da li je potrebno ~ekati slu`-beni ulazak u EU da se pri-lagodimo na~inu rada i privre-|ivanja po zakonima tr`i{ta izakonu EU?

Hrvatsko p~elarstvo spada uvrh europskog p~elarstva, u pr-vom redu zbog bogatih prirod-nih resursa, a po kvalitetimeda s nama se mogu us-porediti tek rijetke europskezemlje. Jedna smo od rijetkiheuropskih dr`ava koja ima vi{akmeda. Samo te dvije ~injenicedaju nam za pravo smatrati dahrvatsko p~elarstvo ne bi smje-lo do`ivjeti pad proizvodnje nizanimanja za p~elarstvo.

Da bi hrvatsko p~elarstvo os-talo na sada{njoj razini ili mog-lo do`ivjeti pove}anje brojako{nica, morat }emo neke svo-je navike iz temelja mijenjati.

Kao prvo, moramo shvatiti dapojedina~no na globalnomtr`i{tu nemamo {anse, kaop~elari ni kao male neu-~inkovite tvrtke. Moramo seodlu~iti da li se p~elarstvom`elimo baviti za vlastite potrebeili proizvoditi za tr`i{te, ho}emoli ostati na tr`i{tu kao samo-stalno p~elarsko gospodarstvosa svim prate}im tro{kovimaili }emo se udru`iti u jeftini-ji i u~inkovitiji pravni sub-jekt.

Moramo zaboraviti, `elimo lise baviti robnom proizvodnjom,tra`iti rupe u zakonu, jer za-kon koji }emo morati po{ti-vati, dolazi iz svijeta koji tone dopu{ta. Moramo hitno po-raditi na izradi prijedloga za-kona koji }e {tititi na{e in-terese u pregovorima. Na{anajve}a {ansa le`i u kvalitetina{ih p~elinjih proizvoda, noako stvari ostanu na sada{njojrazini, nikakve koristi ne}e bitiod na{e kvalitete.

Sve p~elarske udruge, skupas HPS-om trebaju u`urbanoraditi na za{titi geografskogporijekla meda, jer je to je-dini na~in da se odupremoskoroj navali jeftinog uvoznogmeda, koji }e u trenutku ulas-ka u EU biti na policama tr-gova~kih lanaca. Tada se na{med ne}e niti primje}ivati, ada ne pretjerujem, mo`e po-tvrditi trenuta~na slika policatih istih trgova~kih lanaca uSloveniji.

Hrvatske tvrtke koje se baveplasmanom meda, njih 46, pre-malene su i trenuta~no nijed-na nije spremna izla}i na eu-ropsko tr`i{te, pa }e se i natome podru~ju morati dogodi-ti zna~ajne promjene.

Hrvatski p~elari imaju samodvije mogu}nosti za plasmansvojih proizvoda na tr`i{te, ato je kvalitetno poslovno pove-zivanje s nekim od postoje}ihpravnih subjekata ili osnivanjevlastitog jakog gospodarskogsubjekta, npr. zadruge.

Krste Bukvi},p~elar

DOPISI

P^ELAR [IFRA SORTA BODOVI ODLI^JE

STJEPAN HRVOJ M84 Bagremov med 97,5 zlato

TOMISLAV MAJCEN M31 Bagremov med 96,5 zlato

NENAD MARTINJAK M34 Bagremov med 96 zlato

STANKO PTI^EK-GREDI^EK M18 Kestenov med 96 zlato

STJEPAN DU[ M77 Bagremov med 94,5 zlato

JOSIP KROG M75 Kestenov med 94,5 zlato

DARKO MI[AK M60 Bagremov med 94 zlato

DRAGUTIN ILINI] M13 Livadni med 94 zlato

IVAN SMETKO M15 Kestenov med 93,5 zlato

JANKO SMUD M29 Bagremov med 93 zlato

DENIS GALINA M39 Bagremov med 92,5 zlato

DRAGUTIN KRIZMANI] M47 Bagremov med 92,5 zlato

KATARINA VIDOVI] M64 Bagremov med 92 zlato

PETAR ^EHULI] M04 Livadni med 92 zlato

NADA I DRAGO VU^KOVI] M05 Bagremov med 91,5 zlato

DRAGUTIN JURE[A M28 Bagremov med 91,5 zlato

ZORAN @UGEC M30 Bagremov med 91 zlato

DOMINIK KROG M63 Bagremov med 90,5 zlato

DRAGUTIN JURE[A M27 Kestenov med 90,5 zlato

Odli~ja i nagra|eni medovi (Foto: D. Milinkovi})

Hrvatska p~ela

202

V. ocjenjivanjei izlo`ba medaKrapinsko-zagorske`upanije”Krapina 2006”

V. ocjenjivanjei izlo`ba medaKrapinsko-zagorske`upanije”Krapina 2006”U Tjednu kajkavske kulture uKrapini u sklopu 14. Zagorsko-ga gospodarskog zbora odr`anoje 5. ocjenjivanje i izlo`bamedova Krapinsko-zagorske`upanije.

Pod pokroviteljstvom Krapin-sko-zagorske `upanije organi-zatori ocjenjivanja i izlo`be bilisu: P~elarska udruga „Hrvatsko

Br. 10 - 2006

203

DOPISI

zagorje“ iz Zaboka, P~elarskaudruga „Nektar“ iz Konj{~ine,P~elarsko dru{tvo „Krapina“ izKrapine, P~elarsko dru{tvo„Kvirin Broz“ iz Klanjeca, U-druga p~elara „Gaj“ iz Ma~a,Udruga p~elara „Medeni“ izPregrade, Krapinsko-zagorska`upanija i Hrvatska gospodar-ska komora - @upanijska ko-mora Krapina.

Za ocjenjivanje i izlo`bu 70p~elara prijavilo je 84 uzorkameda. Prije izlo`be svi izlo`enimedovi analizirani su u skladus Pravilnikom o kakvo}i me-da i drugih p~elinjih proizvo-da i senzori~ki su ocijenjeni.

Dostavljene medove ocijeniloje i dodijelilo im odgovaraju}ebodove i odli~ja Povjerenstvou sastavu: prof. dr. sc. Niko-la Kezi} s Agronomski fakul-teta, kao predsjednik Povjeren-stva; `upanica Krapinsko –zagorske ̀ upanije dr. vet. med.Vlasta Hubicki; doc. dr. sc.Dragan Bubalo s Agronomskifakulteta; dr. sc. Maja Dra`i}iz Hrvatskog sto~arskog cen-tra; dr. vet. med. Nada Brki}kao predstavnica Udrugepotro{a~a; Eugen Husak kaopredstavnik medija (HTV); IvanBerislavi} kao predstavnikp~elara te Darko Milinkovi}tako|er kao predstavnikp~elara.

Dodijeljeno je 30 zlatnih, 19srebrnih i 18 bron~anih odli~ja.[ampion izlo`be je bagremovmed p~elara Stjepana Hrvojaiz Radoboja sa 97,5 od 100bodova. Najbolji kestenov medbio je onaj Stanka Pti~ek-Gra-

P^ELAR [IFRA SORTA BODOVI ODLI^JE

MARIJAN [KRLEC M71 Bagremov med 90 zlato

DARKO MILINKOVI] M33 Bagremov med 90 zlato

DRAGOMIR KOVA^EVI] M54 Bagremov med 89,5 zlato

FILIP PONGRAC M26 Bagremov med 89 zlato

STJEPAN DU[ M59 Kestenov med 89 zlato

DRAGUTIN ILINI] M14 Livadni med 89 zlato

JOSIP SINKOVI] M58 Bagremov med 88,5 zlato

BO@IDAR CEROVE^KI M76 Kestenov med 88,5 zlato

GROZDANA HERCEG M08 Bagremov med 88 zlato

IVICA JAGI] M44 Bagremov med 88 zlato

STJEPAN SMI^I] M56 Bagremov med 87,5 zlato

IVAN CIMI] M67 Kestenov med 87 srebro

DAMIR KROG M65 Bagremov med 86,5 srebro

MARINA KROG M73 Livadni med 86 srebro

STJEPAN HRVOJ M78 Kestenov med 85,5 srebro

RADOVAN HERCEG M07 Bagremov med 85 srebro

STJEPAN DREN[KI M48 Bagremov med 84 srebro

IVICA JAGI] M45 Livadni med 84 srebro

@ELJKO TOPOLOVEC M62 Bagremov med 83,5 srebro

STJEPAN SA]ER M74 Bagremov med 83,5 srebro

NEDA TU[KAN-HEPAK M10 Bagremov med 82 srebro

STANKO PTI^EK-GREDI^EK M17 Bagremov med 82 srebro

ANDRIJA MATAK M20 Bagremov med 81,5 srebro

IVAN KO@I] M40 Bagremov med 81,5 srebro

KRUNOSLAV PONGRAC M25 Kestenov med 81,5 srebro

MILIVOJ POROBI] M32 Bagremov med 81 srebro

MILAN NOVAK M46 Kestenov med 81 srebro

IVAN PE^EK M72 Bagremov med 80,5 srebro

BRANKO BANA^EK M36 Bagremov med 80,5 srebro

TOMO [IMUNEC M42 Kestenov med 80,5 srebro

\UR\ICA MUDRINJAK M11 Bagremov med 79,5 bronca

STJEPAN DREN[KI M49 Kestenov med 79 bronca

DARKO MI[AK M61 Kestenov med 79 bronca

SLAVICA REINER M50 Livadni med 79 bronca

ZDENKA OBER[KI M70 Bagremov med 78 bronca

IVAN SMETKO M16 Bagremov med 78 bronca

DRAGAN JAN^I] M52 Bagremov med 78 bronca

DANIJEL JAKOPOVI] M35 Bagremov med 78 bronca

JOSIP HRESTAK M38 Bagremov med 77 bronca

SLAVKO MERGETI] M43 Bagremov med 77 bronca

DUBRAVKO CEROVEC M79 Bagremov med 76,5 bronca

ANDRIJA MATAK M19 Kestenov med 76,5 bronca

STJEPAN KLASI^EK M69 Bagremov med 76 bronca

JOSIPA ZANO[KI M51 Bagremov med 76 bronca

NIKOLA CRNI^KI M03 Bagremov med 75 bronca

@ELJKO VIDIVO^ M66 Kestenov med 75 bronca

TOMO [IMUNEC M41 Livadni med 75 bronca

KATARINA PTI^AR M02 Bagremov med 74,5 bronca

Hrvatska p~ela

204

DOPISI

di~eka iz Oroslavja sa 96 od100 bodova, a najbolji livadnimed proizveo je Dragutin Ili-ni} iz Zagreba sa 94 od 100bodova.

Na dodjeli odli~ja 8. rujna2006. godine u Krapini p~elari-ma, sudionicima izlo`be me-da obratili su se i gosti: g|a.Vlasta Hubicki - `upanicaKrapinsko-zagorske `upanije;gosp. Ivica Cerove~ki, pred-sjednik ̀ upanijske Gospodarskekomore te gosp. Augustin Ben-ko, dopredsjednik Hrvatskogp~elarskog saveza.

P~elar Darko Milinkovi} iz U-druge p~elara “Nektar“ izKonj{~ine jedan je od idejnihza~etnika ocjenjivanja i izlo`bimeda u Krapinsko-zagorskoj`upaniji. U povodu spomenutemanifestacije odr`ao je video-prezentaciju fotografija nasta-lih na prethodnim izlo`bama,a te su fotografije izlo`ene naprostoru Gospodarskog zbora.Svrha 1. izlo`be meda Krap-insko-zagorske `upanije 2002.godine bila je promocijakvalitete zagorskog meda testvaranje preduvjeta za zem-ljopisnu za{titu toga meda, ana 5. izlo`bi izneseni su rezul-tati prve (od ukupno tri go-dine) pilot projekta ̀ upanijskemarke „Zagorski bagremovmed“.

Uz izlo`bu meda, odr`ana jeizlo`ba kola~a od meda te de-gustacija meda, koju je vodioprof. dr. sc. Nikola Kezi}.

Darko Milinkovi}, p~elar

Donacija ameri~ke vlade p~elarimaOsje~ko-baranjske`upanijeU Hrvatskoj ve} nekoliko go-dina u sklopu Ameri~ke agen-cije za me|unarodni razvojdjeluje tvrtka DAI/USAID.

Jedan od njezinih zadataka jestsufinancirati izobrazbu p~elaraza dobivanje diplome profe-sionalnog p~elara. Bio je torazlog {to su nedavno potpisaliugovor o suradnji s Hrvatskimp~elarskim savezom. Ameri~kavlada je i prija{njih godinapreko te tvrtke sufinanciralaizobrazbu p~elara, nabavku li-jekova protiv varoe te odlaske

Br. 10 - 2006

205

DOPISI

p~elara na p~elarske skupoveu zemlji i inozemstvu.

Ovih dana novu donacijuameri~ke vlade potpisali sugosp. Damir Bunti} iz DAI/US-AID-a i predsjednik Hrvatskogp~elarskog saveza, Martin Kra-njec, namijenjenu {kolovanjup~elara u Osje~ko-baranjskoj`upaniji.

Prije ove donacije, novacameri~ke vlade za {kolovanjedobili su i p~elari [ibensko-kninske ̀ upanije i Bjelovarsko-bilogorske, a uskoro se o~eku-ju jo{ neke donacije – ka`egosp. Bunti}. On isti~e kako}e tvrtka DAI/USAID u Hr-vatskoj biti do kraja 2008. go-dine. @elja im je u tom raz-doblju {to vi{e pomo}i p~elari-ma, te smatra kako bi bilodobro da i sami p~elari teHPS daju inicijativu koju bitijekom njezine realizacije moglidjelomice sufinancirati.

Vedran Lesjak

Pazinski p~elarina internetuLutaju}i virtualnim prostori-ma interneta, jednog ranoje-senjeg tmurnog dana, dok suki{ne kapi padale po pro-zorskim staklima, slu~ajno samnai{ao na internetsku strani-cu ~ija je vedrina rastjeralamra~no raspolo`enje toga tu-robnog dana.

Prvo na engleskom jeziku, apotom vidjev{i njema~ku ihrvatsku zastavu, na adresihttp://www.tzpazin.hr/index.php?stranica=146 pojavila se inter-netska prezentacija Turisti~keorganizacije Grada Pazina. Podveselim, ma{tovitim logom,a`urirana 9. lipnja, stajao jenaslov ”Medene to~ke sredi{njeIstre”.

Izme|u dvije p~elice, napo~etku nadahnut tekst: ”Hvalaponajprije njima: neumornimradilicama i skuplja~ima -p~elama medaricama, koje sli-jede}i vjekovni instinkt, crpeod prirode ono najbolje - sv-je` nektar - te ga marljivopohranjuju u pravilne {es-terokute svojih sa}a. Dan zadanom. Stolje}ima. Kojeg lireda! Koje li po`rtvovnosti!Hvala marljivim p~elarima ko-ji tu uzvi{enu vje~nu igru sljubavlju promatraju i nalazered u toj zbrki. I sve te tajnei svoju ljubav prenose namla|e. A oni se danas timznanjem koriste kako bi izprirode izvukli ono najbolje inajprirodnije: med, propolis,vosak, sa}e.

I jednako kao {to p~ele rade}isvoj posao uzvra}aju prirodiljubav prenose}i sa sobom iplodan pelud, tako i p~elarisvojim radom svima nama ko-ji `elimo prepoznati iskonskevrijednosti, prenose - ljubavprema prirodi.

Odavno se p~elarstvo razvijau Istri. Putopisac barun I. V.Valvasor opisuju}i Pazinskukne`iju krajem 17. stolje}a,spominje u tom kraju mnogop~ela. Prvo p~elarsko dru{tvou Istri osnovano je u Pazinudaleke 1907. godine. U povo-du 25 godina aktivnog djelo-vanja P~elarskog dru{tva “Li-pa” iz Pazina odlu~ili smo izanonimnosti otrgnuti neke odvrijednih, ali skromnih p~elarasredi{nje Istre, koji su svojim

Gosp. Damir Bunti} (Foto: V. Lesjak)

Hrvatska p~ela

206

DOPISI

medom i mednim proizvodi-ma posljednjih godina nad-mo}no osvojili mnoga prizna-nja u zemlji i izvan nje. Pos-jetite ih na njihovim imanji-ma u sredi{njoj Istri, ku{ajteono najbolje od prirode {tovam nude i podijelite s njimaljubav prema prirodi!”

Slijedi galerija: Obiteljsko p~e-larstvo Gr`eti} i Boris Hrvatiniz Pazina, Vinko Dantinjana i”Api Pilaj”, Obiteljsko p~elarst-vo Pilaj iz Motovuna i Obi-teljsko gospodarstvo Jankovi},Livade. Uz svaku fotografija,adrese, telefoni, kratko pred-stavljanje. A u dnu stranice,link ”Prospekt i karta medarasredi{nje Istre – Medenetock-eHR” za download prospektau pdf formatu: skladno dizaj-niran katalog medara, podaci,turisti~ka karta koja pokazujekako sti}i do njih.

Bio sam, prema broja~u, 826.posjetitelj. Posjetite je i tu in-ternetsku stranicu, s razlo-gom vam to preporu~ujem. Aako niste samo p~elar, nego ipoznavatelj kompjutora, vjeru-jem da }e vas to potaknuti dapoku{ate ne{to sli~no u~initii za p~elarstvo svojega grada.

Dejan Kreculj, p~elar

Susret i savjetovanje~azmanskih p~elaraUobi~ajeni susret i savjetova-nje ~azmanskih p~elara, odr`anje i ove godine na staromemjestu, u velikoj drvenoj sjeni-

ci [umarije ”^azma”, koja jesmje{tena u divnom krajolikuMoslova~ke gore, u {umi Gar-jevici, u predjelu zvanom Sred-nja rijeka. To je mjesto okru-`eno {umama raznovrsnih sta-bla{ica, hrasta, graba, bukve,lipe, johe, ispresijecano cvjet-nim livadama, kojima protje~emali potok velikog slivnog po-dru~ja, koji u ki{nom razdobljunalikuje na pravu rijeku, po~emu je i dobilo ime.

Ove godine skup je bio broj-iniji i zna~ajniji od pro{lih. Uz~lanove, nazo~ne su bile i o-sobe va`ne za hrvatsko p~e-larstvo, te mnogi gosti i pri-jatelji. Vedar sun~an dan pri-donio je uspjehu skupa. Ugod-no vrijeme pogodovalo je do-brom raspolo`enju i dru`enju.Razmjenili smo korisne misliiz p~elarske prakse i ~uli ko-risna iskustva od p~elarskihstru~njaka.

Skup je otvorio predsjednikna{e pe~elarske udruge gosp.Ivo Kezele, koji je pozdravio

sve nazo~ne, a posebno pred-sjednika HPS-a, gosp. Marti-na Kranjeca, tajnika HPS-a ipredsjednika P~elarskog savezaBjelovarsko – biologorske ̀ u-panije gosp. Nenada Vlahovi}a,ekop~elara iz P~elarske udrugeGare{nica, ~lanove Upravnogodbora HPS-a i uzgajiva~e ma-tica gospodu Josipa Kri`a iVladimira Bileka, Ivana Ko-lera, tako|er uzgajiva~a mati-ca iz Bjelovara te gospodinaIvana Kelemina iz Daruvara.

Predsjednik Udruge je izvijes-tio o njezinom radu. Udrugaima 45 ~lanova, me|u kojimatri mlade p~elarke. Udruga jeuz pomo} @upanije, Grada^azme i Pu~kog otvorenogu~ili{ta Bjelovar pro{le zimeodr`ala p~elarsku {kolu za 32polaznika.

Na skupu je bio i novinarHrvatskog radija, Radio ̂ azme,gosp. Franjo Jagati}, dopisnikVe~ernjeg lista, koji je {irujavnost obavijestio o na{emokupljanju.

Susret ~azmanskih p~elara (Foto: Ivo Star~evi})

DOPISI

Gosp. Nenad Vlahovi} pred-stavio je na~in skupljanja pe-luda i propolisa na ko{nici sjednim nastavkom (LR), nakoju je postavio poznati sku-plja~ (koji se mo`e kupiti una{im p~elarskim trgovinama),na koji je ugradio poletnuda{~icu. Ta inovacija, premanjegovu iskazu, pokazala seveoma korisnom. Mre`icu zaskupljanje propolisa najbolje jepostavljati iznad legla, i po-micati je u stranu sve dok se~itava ne zapuni. Istaknuo jeda nema nikakvih pote{ko}a sprodajom tih proizvoda, {to ni-je slu~aj s medom.

Gosp. Josip Kri` izlo`io je svojproizvod, kartonske trake nato-pljene biljnim alkaloidom (biljniotrov) tropske biljke Deris ssp.i Lanchocarpus ssp. u koli~iniod 0,05 grama. To je `iv~aniotrov, vjerojatno iste ili sli~nebiljke iz Ju`ne Amerike kojimsu domoroci natapali vr{kovesvojih strelica i postizali uze-tost – paralizu pogo|ene `i-votinje. U literaturi je poznatkao kurare. Autor je svoj pre-parat nazvao Rotenon, a op-{irno ga je opisano u Hrvatskojp~eli broj 7-8/06. Proveden jepokus na 10 ko{nica nanedalekom p~elinjaku gosp.Josipa Franca. Ustanovljeno jena bijelim papirnim podlo{cimaznatno opadanje varoe, od 5-25 varoa po ko{nici, te je is-taknuto da je pokus trajaone{to vi{e od sat vremena.

Gosp. Martin Kranjec, pred-sjednik HPS-a, svojim je gov-orom zadr`ao pozornost i svihnazo~nih. Objasnio je stanje u

Savezu poslije Izborne skup{tineu sije~nju ove godine. Bilesu ulo`ene ̀ albe na odluke naSkup{tini. ̂ ekanje odluke mje-rodavnog suda trajalo je dolipnja, {to se znatno odrazilona sveukupan rad Saveza i naukupno hrvatsko p~elarstvo.Odmah su pokrenuti progra-mi, kojima je ste~en mandatza sljede}e 4 godine uprav-ljanja Savezom. Savez je proveoanketu, tj. ispitao je 21 pred-stavnika `upanija o tome ko-ji oblik poticaja `eli ~lanstvoi koji najvi{e odgovara da-na{njem p~elarstvu. Ve}ina @u-panija bila je za poticaj poko{nici, a ne po kilogramuprodanog meda. Hrvatski sa-bor usprkos volji ve}ine donosiodluku o poticaju po kilogra-mu prodanog meda od 4,5 kn.Predsjednik smatra da }e tajna~in dovesti do ve} poznateveoma niske otkupne cijenemeda, {to se doga|alo i pri-je nekoliko godina. Tim na~i-nom omogu}it }e se podmeta-nje nekvalitetnog i jeftinog me-da po cijeni na{eg doma}eg.

Dodjela odli~ja

Br. 10 - 2006

207

Prvo regionalno edukacijsko ocjenjivanje meda Osijek - 2006

Predsjednik smatra kako pos-toji mogu}nost da se ta od-luka Sabora promijeni. Ako seto ne dogodi, p~elari su odlu~ilitihim prosvjedom promijenitiodluku, a ako to ne uspije,iza}i }e na cestu kao {to to~ine svi drugi, koji se boreza svoje ~asno mjesto u prome-tu svoje robe i usluga. Na kra-ju je predsjednik odao priz-nanje i pohvalu P~elarskojudruzi „^azma“ na dobroj or-ganizaciji i veoma korisnoj uloziskupa. Dru`enje je nastavljenouz janjetinu, odojka i pi}e ras-hla|eno u gorskom potoku.

Ivo Star~evi}, p~elar

Prvo regionalno edukacijsko ocjenjivanje meda Osijek - 2006Udru`enje p~elara Slavonije iBaranje „Radilica“ iz Osijekau sklopu drugog Eko-etno saj-

Hrvatska p~ela

208

DOPISI

ma odr`alo je prvo Regional-no edukacijsko ocjenjivanje me-da Osijek - 2006.

Pristigla su 73 uzorka, od u-kupno 13 vrsta meda, kojep~elari izvrcaju u Slavoniji, Ba-ranji i zapadnom Srijemu.Medove je poslao 31 p~elar izBrodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Osje~ko-baranjske`upanije. Od 31 natjecatelja,sudjelovalo je 5 p~elarki, 25p~elara i jedna p~elarska sek-cija. Organolepti~ko ocjenjiva-nje obavilo se na na~in i popreporuci Europskih regional-nih standarda za med Udru`en-ja FAO/WHO, programa stan-darda za hranu komisije CodexAlimentarius.

Cilj je ovog ocjenjivanja da imali p~elari (od onih sa samonekoliko ko{nica do onih svi{e od 100 ko{nica) imajuprigodu poslati svoj med naocjenjivanje te ga na taj na~inusporediti se medovima osta-lih p~elarima, uvidjeti gdjemo`da grije{e te doznaju kakopobolj{ati kvalitetu svojega me-da. Zbog toga je ̀ elja UP SiB„Radilica“ da se kroz odre|enorazdoblje, od tri do pet go-dina, pobolj{a kvaliteta meda,odnosno da se vrca zaista zre-li i sortni med. Ve} na pr-vom ocjenjivanju moglo seopaziti da kvaliteta ocjenjivanihuzoraka zadovoljava. Naime,21 med osvojio je diplomuzlatnog obilje`ja, 40 je osvo-jilo diplomu srebrnog obilje`ja,a samo 12 diplomu bron~anogobilje`ja. Takvo ocjenjivanje jeprigoda da p~elari u~ine prvikorak pri slanju uzoraka me-da na daljnja ocjenjivanja.

Najbolje ocjenjivani medovi Prvog regionalnog edukacijskog ocjenjivanja meda

Red. broj

Brojuzorka

Vrsta meda P~elar Mjesto stanovanjaBrojbodova

Obilje`jediplome

1 43 bagrem O. P. Kne`evi} [i{kovci 24,2 zlatno

2 41 vo}ni O. P. Kne`evi} [i{kovci 23,6 zlatno

3 21 {umski Franjo [veger Osijek 23,6 zlatno

4 15 bagrem Nevenka Kulemovi}-Kramer Osijek 23,6 zlatno

5 56 bagrem Darko Vuka{inovi} Donji Andrijevci 23,6 zlatno

6 25 {umski - medljikovac Obitelj Crnadak Osijek 23,4 zlatno

7 35 bagrem O. P. Kne`evi} [i{kovci 23,4 zlatno

8 61 kesten Ladislav Konopka Slavonski Brod 23,4 zlatno

9 17 bagrem Milan Kramer Osijek 23,4 zlatno

10 09 amorfa Mato Id`ojti} Vinkovci 23,2 zlatno

11 12 bagrem Marina Sigeti Osijek 23,2 zlatno

12 49 kesten \uro [inko Ivanovac 23,2 zlatno

13 20 lipa Milan Crevar Tenja 23,0 zlatno

14 37 kesten O. P. Kne`evi} [i{kovci 23,0 zlatno

15 42 zlato{ipka O. P. Kne`evi} [i{kovci 23,0 zlatno

16 44 amorfa O. P. Kne`evi} [i{kovci 23,0 zlatno

17 50 bagrem \uro [inko Ivanovac 23,0 zlatno

18 54 lipa \uro [inko Ivanovac 23,0 zlatno

19 52 suncokret Du{an Bili} Antunovac 23,0 zlatno

20 67 bagrem Tomas Vlasalija Beli Manastir 23,0 zlatno

21 71 bagrem P~elarstvo Kova~i} Darda 23,0 zlatno

22 18 bagrem Milan Crevar Tenja 22,8 srebrno

23 47 bagrem Zorislav Ham Osijek 22,8 srebrno

24 55 medljikovac Darko Vuka{inovi} Donji Andrijevci 22,8 srebrno

25 57 kesten Marica Pavlovi} Staro Petrovo Selo 22,8 srebrno

26 22 bagrem Goran Biljan Osijek 22,6 srebrno

27 26 facelija Tibor Fehervari Antunovac 22,6 srebrno

28 34 medljikovac Slavko Stojanovi} Osijek 22,6 srebrno

29 51 medljikovac \uro [inko Ivanovac 22,6 srebrno

30 60 bagrem Ladislav Konopka Slavonski Brod 22,6 srebrno

31 03 medljikovac Zvonko Kova~evi} Bukovlje 22,4 srebrno

32 36 lipa O. P. Kne`evi} [i{kovci 22,4 srebrno

33 58 kesten Stjepan Ara~i} Slavonski Brod 22,4 srebrno

34 73 kesten P~elarstvo Kova~i} Darda 22,4 srebrno

35 07 bagrem Mato Id`ojti} Vinkovci 22,2 srebrno

36 04 {umski Mato Id`ojti} Vinkovci 22,2 srebrno

37 08 lipa Mato Id`ojti} Vinkovci 22,2 srebrno

38 22 amorfa Milan Crevar Tenja 22,2 srebrno

39 23 lipa Goran Biljan Osijek 22,2 srebrno

40 31 livada - ljetna Jozo Stuhli Osijek 22,2 srebrno

41 38 suncokret O. P. Kne`evi} [i{kovci 22,2 srebrno

42 39 livada - jesen O. P. Kne`evi} [i{kovci 22,2 srebrno

43 06 suncokret Mato Id`ojti} Vinkovci 22,1 srebrno

44 24 bagrem Obitelj Crnadak Osijek 22,0 srebrno

45 28 livada - ljetna Njegomir Golu`a \akovo 22,0 srebrno

46 64 bagrem Marica Pavlovi} Staro Petrovo Selo 22,0 srebrno

47 68 {umski Tomas Vlasalija Beli Manastir 22,0 srebrno

48 30 livada - ljetna p. Ignac ^i`me{ija Osijek 21,8 srebrno

49 13 lipa Marina Sigeti Osijek 21,8 srebrno

50 02 bagrem Zvonko Kova~evi} Bukovlje 21,8 srebrno

51 45 amorfa O. P. Kne`evi} [i{kovci 21,8 srebrno

52 70 kesten Mirjana i Dalibor A~imovi} Beli Manastir 21,8 srebrno

53 72 lipa P~elarstvo Kova~i} Darda 21,8 srebrno

54 01 livada - ljetna Mirko Vidakovi} Osijek 21,4 srebrno

55 10 uljana repica Mato Id`ojti} Vinkovci 21,4 srebrno

56 66 suncokret Milan Kramer Osijek 21,4 srebrno

57 16 lipa Nevenka Kulemovi}-Kramer Osijek 21,2 srebrno

58 46 livada - ljetna O. P. Kne`evi} [i{kovci 21,2 srebrno

59 32 bagrem Nikica Zagorac Osijek 21,0 srebrno

60 48 livada - ljetna Zorislav Ham Osijek 21,0 srebrno

61 69 bagrem Mirjana i Dalibor A~imovi} Beli Manastir 21,0 srebrno

62 27 suncokret Njegomir Golu`a \akovo 20,8 bron~ano

63 59 livada - ljetna Stjepan Ara~i} Slavonski Brod 20,8 bron~ano

64 05 kesten Mato Id`ojti} Vinkovci 20,6 bron~ano

65 40 uljana repica O. P. Kne`evi} [i{kovci 20,6 bron~ano

66 53 medljikovac Du{an Bili} Osijek 20,6 bron~ano

67 11 livada - ljetna O. P. Kne`evi} [i{kovci 20,2 bron~ano

68 29 livada - ljetna P.S. „Frankopanske p~elice“ Osijek 20,2 bron~ano

69 14 livada - ljetna Marina Sigeti Osijek 19,8 bron~ano

70 33 livada - ljetna Nikica Zagorac Osijek 19,8 bron~ano

71 63 bagrem Suzana Filajdi} Slavonski Brod 19,6 bron~ano

72 65 livada -proljetna @eljko Ore} Slavonski Brod 19,6 bron~ano

73 62 bagrem Suzana Vidovi} Slavonski Brod 19,6 bron~ano

DOPISI

davanja i stru~ne skupoveotvorenog tipa u dvije multi-medijalne dvorane, opremljeneklima-ure|ajima. Izlagali su onajnovijim dostignu}ima upoljoprivredi koja je vrlo na-predna u njihovim zemljama.Kao i svake godine, predava-nja su bila odli~no posje}ena,jer su ona prijeko potrebnana{im sto~arima i poljoprivred-nicima.

Sajam posjeti oko 50.000 lju-di, {to zna~i da je mnogimazanimljivo na njemu sudjelo-vati, a potrebno je pobolj{avatiinfrastrukturu kako bi sajampostao najve}i i najbolji uovom dijelu Europe – rekaoje njegov direktor Zlatko Salaj.On je istaknuo da se na saj-mu u Gudovcu u svakomtrenutku ne{to doga|a, a sva-ki posjetitelj mo`e prona}i ono{to ga najvi{e zanima.

Kao i svake godine, tradicional-no su se predstavili p~elari ip~elarske udruge s podru~jaPodravine i Bilogore, Posavine,Slavonije - Zdenko Bilek,Miroslav Kobra, Ivo Koler,Udruga p~elara „Cvijet“ izGare{nice, Udruga „Bilogora“

Sajam u Gudovcu (Foto: B. Tom{i})

Br. 10 - 2006

209

14. sajam u Gudovcu, najve}i do sada

P~elarska sekcija„Frankopanske p~elice“

Jedna teglica meda od 450 gkori{tena je za organolepti~koocjenjivanje, a ostatak su nasajmu mogli ku{ati posjetitelji,dok je druga teglica meda is-tog uzorka odlukom Upravnogodbora UP SiB „RADILICA“,a uz odobravanje svih natje-catelja poklonjena u humani-tarne svrhe Domu za djecu imlade` „Klasje“ u Osijeku.

Najuspje{niji p~elar (poslaoje najvi{e vrsta meda ,10, teimao najbolje ocijenjeni med)nagra|en je peharom u trajnovlasni{tvo. Ove godine taj pe-har dobilo je Obiteljskop~elarstvo ”Kne`evi}” iz [i{ko-vaca.

Ing. Andrija Grbe{a,predsjednik UP SiB

„RADILICA“Milan Kramer, dopredsjednik

UP SiB „RADILICA“Zorislav Ham, dipl.iur, tajnik

UP SiB „RADILICA“

14. sajam u Gudovcu, najve}i do sadaOd 8. do 10. rujna u Gudovcuse za bjelovarski kraj, ali iza cijelu Hrvatsku, odr`ao gos-podarski doga|aj sezone – 14.Me|unarodni sto~arski, gospo-darski i obrtni~ki sajam, najve}ido sada, koji je ove godineotvorio predsjednik Hrvatske,Stjepan Mesi}.

Ove godine na sajmu se pos-jetiteljima predstavilo pet `u-panija i ~ak deset stranih ze-malja, koje su organizirale pre-

iz Bjelovara, Udruga „Bagrem“iz Daruvara te mnogi drugi,na ~ijim su se {tandovima sku-pljali i p~elari koji su do{lirazmijeniti iskustva te ku{atimednu rakiju, za koju svatkotvrdi da je njegova najbolja.P~elare izlaga~e posjetio je ipredsjednik Hrvatskog p~elar-skog saveza Martin Kranjec,uz kojega su p~elari Bjelo-varsko-bilogorske `upanije nadan otvorenja imali prigodubiti doma}ini u obilasku saj-ma i predsjedniku HrvatskeStjepanu Mesi}u, koji im jeu desetominutnom razgovorupru`io potporu.

Boris Tom{i}

P~elarska sekcija„Frankopanske p~elice“Vrcali smo i ku{ali med

Na jednom od zadnjih vrca-nja meda voditeljica p~elarskesekcije u~iteljica Mirjana [taj-ner, dala je za zada}u malimfrankopanima da napi{u pri~u„Vrcali smo i ku{ali med“

DOPISI

Izdvajamo nekoliko pri~a:

Ku{ali smo frankopanski med

Dok se med cijedio izgledaloje slasno. Kada sam med pro-matrao izgledao je `utoprozirne boje, a kada smo gaprobali bio slastan i fin. Medje bio tako fin da smo ga svihhtjeli ponovno probati. P~elarisu dobili teglice meda a os-tali suu~enici bili zadovoljni.

Ivan Stankovi}

Ku{ali smo {kolski med

Dok je u~iteljica pri~ala, jasam nestrpljivo ~ekala daokusim med frankopanskihp~elica. Napokon je do{aotrenutak da vidim kakav jemed bio raznovrstan, osjetiose rad marljivih p~elica.A sada }u vam detaljno opisatikakav je to bio osje}aj. Doksmo bili u redu s ku{alicomsvi smo bili nestrpljivi, a onikoji su dobili slatko su mlja-ckali. Meni je to bio praviu`itak. Grabili smo i grabilia {kolski med se pomalo sma-njivao. Nakon toga smo opraliku{alice, da bismo kasnijemogli opet ku{ati med. Opetsmo sjeli i umirili se, a na{imgrlom jetekao med. Poslije to-ga smo po~eli pisati ovaj sas-tav, koji sam ja upravo zavr{ilai ovo je zadnja re~enica me-denog sastava.

Brigita Lon~ar

Ku{ali smo na{ med

Na{ med je najsla|i. Odli~nogje okusa i olak{ava nas, opu{ta.Naj do`ivljaj o medu je od-li~an. Ina~e, jako volim med,ali ovaj mi je najsla|i. Neki

govore da je to jer je sve`evrcani med, neki ne{to dru-go, a ja ka`em da je to jersu ga radile p~elice.Da van objasnim, okus togmeda je fin da biste ga jelistalno. Slatkasti okus meda utvojim ustima podsje}a na toda je ̀ ivot lijep. Na{ med namgovori svojim okusom da sup~ele korisna, pametna i vri-jedna bi}a. One su najboljiprijatelj ~ovjeku jer mu donosezdravu hranu. Ako ikadapomislite da vam je ne{togrozno u `ivotu, pojedite jed-nu`licu meda i `ivot }e vamse u~initi bo`anstveno sladak.

Josipa Repu{i}

Vrcali smo i ku{ali med

Danas sam vrcao med fran-kopanskih p~ela. Sve je po~elou 10 sati u kuhinji. Prvo smouzeli opremu, onda je gospodinMilan Kramer (mentor malimfrankopanima op.autora) uzeo~etku i opremu obukao, otvo-rio p~elinjak i tjerao p~eleizvan ko{nice. Ja sam prvi uzeookvir s medom i onda us do{liprva{i}i i ispitivali su me islikali. Odnio sam to u kuhi-nju i tamo su bile re{etke, au~iteljica je sa vilju{kom ski-dala poklopce s voskom. Ka-da su se nakupila ~etiti okvi-ra meda Domagoj je vrcaomed u stroju koji se zove vr-caljka. Med se pro~i{}avao istavljao u posudu. Pitao samu~iteljicu ho}emo vrcati meddo nastave. Oti{ao sam ku}ipo torbu i vratio se. Tridesetminuta poslije sam probao meds voskom. Bio je kao `vaka.Onda sam i ja vrcao med.Nekoliko minuta poslije sve jezavr{ilo. Prvi sam dobio teglicu

Hrvatska p~ela

210

Dani meda u Hrvatskoj

meda i pri~ao ostalima. Spre-mili smo med i oti{li ga ku{atigore. Tamo smo izvje{tavalio tome {to smo radili. Medje super.

Robert ]utuk

Pripremio: Milan Kramer,p~elar iz Osijeka

Dani meda u HrvatskojU organizaciji HGK-a, @up-anijske komore Osijek i Hr-vatskog p~elarskog saveza, uOsijeku se od 5. do 8. listopa-da, u sklopu Jesenskog poljo-privrednog sajma, odr`avajutradicionalni Dani meda uHrvatskoj. Tijekom ~etiri danaposjetitelji }e mo}i ku{ati ikupiti med i druge p~elinjeproizvode, kao i proizvodeod meda, a p~elari }e poslu{atisedam predavanja. Teme su zap~elare uvijek aktualne: Ak-tivnosti u hrvatskom i p~e-larstvu Europske unije, Sloven-sko p~elarenje i Europska uni-ja, Zimski gubici p~ela – novespoznaje o nozemozi, Utjecajklime na p~elarstvo, Porezi up~elarstvu i HACCP i GAP.Sva predavanja }e se odr`atiu subotu, 7. listopada naosje~kom sajmu Pampas.

Istoga dana proglasit }e serezultati ovogodi{njeg ocjenji-vanja meda, proizvoda od me-da i suvenira. Novost je {to}e ove godine biti dvije ka-tegorije sudionika: p~elari –fizi~ke osobe; i tvrtke koje sebave proizvodnjom i prome-

DOPISI

tom p~elinjih proizvoda –pravne osobe.

Tako|er }e se odr`ati sastanakpredsjednika Hrvatskog p~elars-kog saveza s predsjednicimap~elarskih organizacija susjed-nih dr`ava, na kojemu }e serazgovarati o suradnji savezai mogu}nostima kori{tenja za-jedni~kih projekata u preko-grani~noj suradnji. Posebno }ebiti zanimljiv skup pod nazivom“Mladi i med”, koji }e se 6.listopada odr`ati na sredi{njemosje~kom trgu, a na kojem}e sudjelovati polaznici dje~jihvrti}a i {kola, uz glazbeno scen-ski program, ku{anje meda iproizvoda od meda te pro-motivnu vo`nju prigodno ure-|enim vlaki}em i tramvajemgradskim ulicama.

Ni ove godine ne}e izostatitradicionalni “Medni bal”, na

ca te na taj na~in osiguralinjihov opstanak.

Kao dio hrvatskog kontigentau mirovnoj misiji u Sudanu -UNMIS, kao sto`erni ~asnikpo pitanju kadrova, ostajem do18. srpnja 2007., a kada sevratim, uz njihovu pomo}, nas-tavit }u raditi s p~elama. Ne}ubiti iskljucivo u Sudanu, jerplaniram posjetiti Egipat, Ugan-du, Keniju, Tanzaniju, Ruan-du i Burundi. Planiram tako|erkupiti SLR aparat, pa bi i fo-tografije bile bolje. Ako naprav-im dobru i kvalitetnu fotografi-ju p~ela ili teme koja se odnosina p~elarstvo, sigurno }u vamje poslati. U me|uvremenu }uipak barem jedanput, nadamse oko Bo`i}a, do}i ku}i.

Pozdrav svim p~elarima!

Josip ^ondi}, p~elar

Hrvatski p~elar u mirovnoj misiji u Sudanu

Br. 10 - 2006

211

Pozdrav iz Afrike

kojem }e se dodijeliti priznan-ja najboljima. S obzirom napovoljne vremenske uvjete, ma-nje posla na p~elinjacima, ak-tualne teme i brojne sadr`aje,organizatori o~ekuju mnogoposjetitelja, posebno p~elara.

Anton Dal{a{o

Pozdrav iz AfrikePuno toplih pozdrava iz Su-dana {aljem vama u Hrvatskojp~eli te svim p~elarima diljemHrvatske pa i {ire, ali najto-plije (sa temperature 35-45°C)ipak upu}ujem svim ”starijim”kolegama (ponajvi{e Tomi iMirku). Pozdravljam tako|ersve ”mlade” u~enike (posebnoJuru, Jo`u i Zvonka) iz Udru-ge p~elara ”Uli{}e”. Ujednoim zahvaljujem {to su se pri-hvatili brige oko mojih p~eli-

DOPISI

{e}era za prihranu p~ela daotemeljan pregled saznanja is-tra`iva~a s tih prostora. On,izme|u ostalog, ka`e: „Upoljoprivredi je cijena u pre-hrani od primarne va`nosti.Ali, slast jeftino}e mo`e se br-zo zaboraviti zbog gorkog u-kusa koji ima nabrzinu do-biven jeftini proizvod. Visokecijene konzumnog {e}era (sa-haroze) i dobra prodaja me-da poti~u p~elare da probajujeftinu prihranu p~ela. Nekezamjene za konzumni {e}er ra-zo~aravaju, druge su pak us-pje{ne. Ograni~avaju}i ~imbeni-ci efikasnosti ugljikohidrata up~elinjoj prehrani nisu pouz-dano obja{njeni, pa to trebapojasniti. Neki {e}eri, koji suhrana za sisavce, mogu bitiotrov za p~ele.

[e}eri koji su toksi~ni kada sep~ele njima hrane su s niskomrazinom saharoze, a takav sirupsadr`ava galaktozu, arabinozu,ksilozu, melibiozu, manozu, rafi-nozu, stahiozu i laktozu, tvrdeBarker i Lehner (1974; Bark-er 1976). Pektin, agar i mnogegume toksi~ne su ili moguhidrolizirati u toksi~ne {e}ere.S druge strane, glukoza, fruk-toza, maltoze, saharoza, mele-zitoza i trehaloze sigurne sui hranjive. Razlozi zbog kojihsu neki {e}eri toksi~ni u niskimdozama, nisu poznati, a ob-javljene teorije uglavnom surazli~itih mi{ljenja. ̂ ak i va`nibiokemijski procesi kojima senektar pretvara u med ostalisu tajna.

Na na{em tr`i{tu pod {e}eromse oduvijek podrazumjevao

{e}er dobiven od {e}erne repe.Ali, transformacije u privredii potpuno otvaranje granica zasvu robu, nisu stvorile bezra-zlo`nu bojazan da }emo usko-ro postati tr`i{te otvoreno i zasve vrste {e}era, pa i one ri-zi~ne. Stoga, nije svejedno od~ega se radi sirup.

Tijekom 1974. godine Doull jekoristio tri sirupa napravljenahidrolizom p{eni~nog {kroba.Primjena tih invertnih sirupapokazala se {tetnom zaprobavu p~ele, pa je izraziosumnju na probavljive polisa-haride, posebno na {tetnost{kroba. Bolje rezultate posti-gao je sa saharozom nego sanjezinim invertnim sirupom.S druge strane, i peludna zrn-ca imaju omota~ od nepro-bavljivih tvari, pa su ipak sas-tavni i nu`an dio prirodnep~elinje prehrane.

”Formose”, {e}erna mje{avinasintetizirana iz formaldehida,uzrokuje rast inhibicije i sm-rtnost p~ela radilica (Mizunoi suradnici, 1973).

Rafinirani repin i tr{~ani {e}er~ista su saharoza i, naravno,siguran su nutritivni ekvivalent.Nerafinirani {e}eri su {tetni pa

Saharoza - konzumni {e}er(Foto: www.ps.uci.edu) Hranilica (Foto: www.pcelarstvo.radosevic)

Hrvatska p~ela

212

[e}er – pro et contra[e}er – pro et contraIako mnogi vjeruju da je naj-ve}e nasilje nad p~elama u~i-njeno kada su otrgnute iz svo-jeg prirodnog stani{ta i une-sene u ko{nice po mjeri ~ov-jeka, s pravom se mo`e tvrdi-ti da je to bilo onog trenut-ka kada im je u takav novidom prvi put stavljena hrani-lica.

U najboljoj namjeri da sep~elinjoj zajednici pomogne utrenucima oskudice, p~elari suplemenitom kukcu ponudilihranu koja ga je po ukusupodesje}ala na med i tako suga po~eli krenuli pripitomlja-vati. Nadali su se da }e, kao{to se dogodilo drugim vrsta-ma, od zadivljuju}e srne stvoritidoma}u kozu. Sre}om, iakoobitava u domu koji joj jeskrojio ~ovjek, p~ela je ostala`ivotinja koja se ne mo`e pripi-tomiti.

Prihranjivati ili ne? Ili mo`da,~ime? Ovim pitanjima bavilisu se i jo{ se bave mnogistru~njaci. Me|u njima i RoyJ. Barker iz U. S. Dept. ofAgriculture, Bee Research Lab-oratory, Tucson, Arizona, ko-ji je u radu Va`nost izbora

Br. 10 - 2006

213

DOPISI

i toksi~ni za p~ele. Toksi~nifaktori u melasi i sme|em{e}eru nisu utvr|eni (Bark-er). Bailey (1966) je prona{aoda je polurafinirani tr{~ani{e}er bio bezopasan, ali je nje-gova upotreba skra}ivala `i-votni vijek p~ela. Dakle, ne~is-to}e u nerafiniranom tr{~anom{e}eru mogu prouzro~ititoksi~nost. Sirovi repin {e}ermo`e biti tako|er toksi~an sobzirom na sadr`aj pektina igalaktozida u sebi (Barker,1976).

Bailey je tako|er prona{ao daosam godina stari med mo`eizazvati dizenteri~ne u~inkesna`nije nego sami {e}eri: ap-sorpcija HMF je maksimalnokorelativna s toksi~no{}u starogmeda i acidohidroliziranih siru-pa. Testovi (Jachimowicz i ElSherbiny, 1975; Barker, 1976)

pokazali su toksi~no djelo-vanje HMF-a na p~ele kojesu hranjene sirupom naprav-ljenim od glukoze i fruktoze,acidohidroliziranim sirupom, za-gijavanim sirupom, starim me-dom i zagijavanim medom.

[e}er odba~en kao otpadakkod mljevenja ili vi{ak slatki{a,koji se ponekad mo`e naba-viti, jeftin je izvor saharoze,ali sol ili bra{no koje sadr`avamogu biti {tetni. Piskovoi isuradnici (1964) utvrdili su dakuhinjska sol, natrijev klorid,kao prate}i element u koncen-traciji i manjoj od 0,125% u{e}ernom sirupu, mo`e izaz-vati dizenteriju i uginu}e p~e-la. P~ele u prezimljenim za-jednicama s medom koji jesadr`avao 0,35 do 1,16% soli,neprestano su ugibale. Krajniotpaci mljevenja ili dekstrina,kada se dodaju u vodu, fer-mentiraju i ubijaju p~ele. Tok-si~nost je bila znatna i zbogprisutnih mikroorganizama.

Ali, i med i nektar sadr`ava-ju u tragovima toksi~ne {e}ere,kao {to su rafinoza, manozai galaktoza (Percival 1961; Sid-

diqui, 1970). Subletalna razi-na tih {e}era u peludu, meduili nektaru ima druga~ije u~inkenego {e}er u dopunskoj pre-hrani p~ela, pa se na krajumo`emo slo`iti s mudrim Para-celzijusom, koji je govorio daje otrovnost posljedica koli~ine,a ne tvari. U prihrani p~elanesporno je da }e uvijek vla-dati neki kompromis, a to je,kako je istaknuo Richelie, ”spo-razum izme|u dvaju partnerau kojem svako dobije ono{to nije `elio”.

Dejan Kreculj

Priprema {e}era [e}erna repa (Foto: www.danas.co.yu)

P~ele na {e}ernoj poga~i (Foto: www.hydroville.com)Nektar - najprirodnija hrana za p~ele

(Foto: M. Farka{)

NAJAVE

jedan od najboljih poznavate-lja kornja{a A. tumida. Dr.Neuman }e svoj dolazak mo}isa sigurno{}u potvrditi sredi-nom listopada. U radu skupau~e{}e }e uzeti Dr. DraganBubalo, Dr. Maja Dra`i} iprof. dr. Nikola Kezi}.

Nezaobilazna tema je o boles-tima p~ela s naglaskom na va-roozu, a bit }e govora i o uz-goju matica i drugimp~elarskim temama.

Ukoliko budu povoljne vre-menske prilike, predvi|en jeodlazak na jedan od p~elinja-ka s trutovskim zajednicama ublizini mjesta, a oni ̀ eljni avan-ture mo}i }e posjetiti p~eli-njak A14 na kojem se nastavl-ja znanstveno istra`ivanje ot-pornosti p~ela na varoozu(pje{a~enje u jednom smjeru1,5 sat).

U ve~ernjim satima bit }eneobavezno dru`enje (kodJoze). U subotu u ve~ernjimsatima predvi|eno je zajedni~kodru`enje svih u~esnika uzve~eru.

Za prisustvovanje predavanji-ma predvi|ena je kotizacija pou~esniku u iznosu 100,00 kn(uklju~uje i ve~ernje dru`e-nje).

Na otoku Unije mogu}e jeodsjesti jedino u privatnom sm-je{taju, kojeg ima dovoljno.

Molimo da svoj dolazaksvakako prijavite na telefone01/2393-793 ili 01/3903-122 naj-kasnije do 15. listopada radilak{ih priprema boravaka naUnijama.

Prof. dr. sc. Nikola Kezi}

Mjesto Unije na istoimenom otoku (Foto: N. Kezi})

Hrvatska p~ela

214

“Aktualnosti u p~elarstvu“21. listopada 2006.na otoku Unije

“Aktualnosti u p~elarstvu“21. listopada 2006.na otoku UnijeDolazak na otok Unije pred-vi|en je za petak 20. listopa-da u poslijepodnevnim satimabrodom iz Malog Lo{inja ilikatamaranom iz Rijeke. Po-laske plovila svakako provjeriteu Jadroliniji.

Stru~ni program (predavanja uprostorijama mjesne zajednice)zapo~et }e u subotu u 10:00sati.

Na otoku Unije od vanjskihsuradnika boravit }e Dr. Her-mann Pechhacker, Dr. RalphBuchler, Dr. Winfried Dyrba,a mogu}nost dolaska je na-javio i Dr. Peter Neuman,

Br. 10 - 2006

215

OD KO[NICE DO STOLA

Sos od jabuka1/2 ~a{e meda,6 jabuka,1/2 ~a{e vode,sok od 1/2 limuna,3 klin~i}a

Jabuke o~istitite, svakurazre`ite na 4 dijela. U po-sudu nalijte vodu, med,limunov sok, dodajte klin~i}ei stavite da provri. Dodajtejabuke i pirjajte. Kad je go-tovo izvadite klin~i}e. Poslu`iteuz pe~enu svinjetinu ili pilet-inu.

Koko{ja jetrica sagro`|em2 `lice meda,2 {alice narezanih koko{jih

jetrica,1 {alica gro`|a ili gro`|ica,2 {alice ri`e,1/2 {alice bra{na,1 {alica ~iste koko{je juhe,2 `lice cherryja,1 `lica maj~ine du{ice,sol,papar

U zdjeli zamije{amo bra{no,sol i papar te u tu mje{avinuuvaljamo jetrica. U tavu na-lijemo ulje i stavimo na sred-nje jaku vatru. Dodamo jet-rica i sa svake ih strana pe-~emo 2 minute nakon ~egaih izvadimo iz tave. U tavuulijemo koko{ju juhu, u njuumije{amo cherry, maj~inudu{icu, med, gro`|e ili gro`-|ice, smanjimo vatru i pusti-mo lagano kuhati dok ne is-pari 1/3 teku~ine. Za to vri-

jeme skuhamo ri`u.Jetrica slo`imo na tanjur do-damo ri`u i prelijemo saumakom.

Pala~inke s medomTijesto:5 dl mlijeka,1 jaje,25 dag bra{na,`li~ica {e}era iprstohvat soli

Nadjev:4 `lice meda,10 dag mljevenih oraha i1 dl tu~enog vrhnja

Od bra{na, mlijeka, soli i{e}era mije{a se tijesto zapala~inke i pokriveno stoji 30min. Nakon toga, na nauljenojtavi peku se pala~inke. Med,tu~eno slatko vrhnje i polovi-ca mljevenih oraha se pomi-je{aju i lagano sjedinjuju ujednoli~nu smjesu. Dok su jo{tople, prema`u se priprem-ljenim nadjevom, saviju i sla`una pladanj te posipaju mlje-venim orasima.

Kola~ od meda i dunja1/2 litre vode100 grama {e}era u prahu3 dunje srednje veli~ine3 jajeta4 `lice meda 1 pra{ak za pecivo i 1vanilin {e}er~a{a mlijeka200 grama {laga 10 `lica brasna

Pripremiti sirup od {e}era uprahu i vode. Prethodno o~is-

titi dunje i narezati na sitnekri{ke. Kuhati ih 10-15 mi-nuta u sirupu. Ocijediti ih, aonda pjenasto umutiti ̀ uman-ca sa {e}erom i zatim dodatimed. Postepeno dodavati va-nilin {e}er, mlijeko, pra{ak zapecivo i bra{no. Na kraju do-dati dunje i snijeg od bje-lanjka. Sve izmije{ati i pe~i udobro zagrijanoj pe~nici.

Medeni kola~Sastojci za tjesto: 250 g. bra{na120 g. margarina1 jaje100 g. {e}era2 `lice mlijeka i pola pra{kaza pecivo.

Sastojci za kremu:100 g. usitnjenih oraha100 g. usitnjenih lje{njaka100 g. meda100 g. maslaca ili margarina50 g. {e}era

Zamjesiti tjesto te ga razvu}iu manjem protvanu. Zape}iga do pola pa ga preliti sakremom i vratiti da se dokraja ispe~e. Rezati dok jevru}e.Krema: maslac, med i {e}erstaviti u posudu da se rastopipa polako dodati orahe ilje{njake.

Medeni kola~ (Foto: www.uputstva.net)

Hrvatska p~ela

216

^lanovi Hrvatskog p~elarskog saveza pla}aju ~lanarinu preko p~elarskih udruga. Pret-plata za ne~lanove iznosi 320,00 kn, a za inozemstvo 60 EURA. Cijena pojedinog bro-ja za tuzemstvo iznosi 30 kuna. ̂ asopis izlazi jedanput mjese~no. Pretplatu prima Hrvats-ki p~elarski savez, broj `iro ra~una 2484008-1100687902. ^asopis se tijekom godine nemo`e otkazati. Rukopisi se ne vra}aju. Naklada 3.000 primjeraka. Tisak "GANDALF"

Prodajem TAM 110 sa 60 A@standard napu~enih ko{nica,osigurana dobra zimnica, p~elezdrave, mogu}e zimovanje uDalmaciji. Tel. 023/321-277 - u ve~ernjim satima

GSM. 098/429-077

Prodajem p~elarski kontejnerdu`ine 7,20 m, sa 84 A@ko{nice sa ili bez p~ela.GSM. 098/394-734

Prodajem TAM 110 t10 sa 58A@ ko{nica, napu~ene p~ela-ma. Sesvete.Tel. 01/2006-032GSM. 098/9134-895

Prodajem radi starosti p~elarskovozilo sa 60 A@ ko{nica, re-gistrirano za prijevoz p~ela.Tel. 032/334-229

IspravakU pro{lom broju Hrvatske p~ele u oglasu P~elarstva „Mudrinjak“ navedena je kriva e-mail adresa i radno mjesto jednog od recenzenata.To~na e-mail adresa glasi dmudrinjak@inet.hr, a radno mjesto dr. sc. Maje Dra`i} jepomo}nica ravnatelja Hrvatskog sto~arskog centra. Ovime se ispri~avamo P~elarstvu „Mu-drinjak“, g|ici. Maji Dra`i}, Hrvatskom sto~arskom centru i p~elarima za nastale pogre{ke.

Urednik

IN MEMORIAM

OGLASI

U Suko{anu je 1. lipnja u 64. godini iznenada umro @ivko Obradovi}. Bioje dugogodi{nji p~elar i ~lan P~elarske udruge „Velebit“ iz Zadra.Pokojni @ivko bio je iskusan p~ealar, te vrstan poznavatelj p~elinjih pa{a.Svojim ko{nicama svake je godine p~elario po Kornatima, velikim dijelomLike te obroncima Velebita.Svoje dugogodi{nje iskustvo rado je prenosio mla|im i neiskusnim p~elari-ma. Poslije njega p~elarstvom se nastavljaju baviti supruga Ana i sin Dinko.

Ivan Klanac

od 1955.OTKUPLJUJEMO

KONTINENTALNE VRSTEMEDA, CVJETNI PRAH I

PROPOLIS,A PLA]AMO ODMAH

ZAINTERESIRANI SMO ZADUGORO^NU SURADNJU!

Tina Ujevi}a 7, Velika Goricatel. 01/6216-444mob. 098/351-090

PROIZVODNJA OPREMEZA P^ELARSTVO

Proizvodimo:ko{nice LR, A@ i Farar;

nukleuse; mati~ne re{etke;razmake; spojke za

nastavlja~e

Pogon ^azmaGornji Draganec 117Tel./fax 043/776-062

A P I SP E T R I N J A